Do 2030. Crna Gora bez divljih deponija
Povodom 5. juna, Svjetskog dana životne sredine, na Žabljaku je održana dvodnevna regionalna konferencija "Mogućnosti i izazovi održivog upravljanja otpadom", koja je okupila predstavnike državnih institucija, lokalnih samouprava, komunalnih preduzeća, privrede, civilnog sektora i međunarodnih organizacija iz Crne Gore i regiona.
Konferenciju su organizovali Komunalno i vodovod Žabljak i Ekološki pokret "Ozon", u partnerstvu sa Ministarstvom ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Opštinom Žabljak, Eko-fondom, Privrednom komorom Crne Gore i Kancelarijom UNDP-a za Crnu Goru.
Prvi dan skupa bio je posvećen unapređenju sistema upravljanja otpadom, sa posebnim osvrtom na Državni plan upravljanja otpadom i izradu lokalnih planova. Učesnici su analizirali izazove sa kojima se suočavaju lokalne samouprave, ukazujući na potrebu jačanja institucionalnih kapaciteta, bolje međuinstitucionalne saradnje i dosljednije primjene propisa u oblasti zaštite životne sredine.
Otvarajući konferenciju, ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić poručio je da pitanje zaštite životne sredine nije samo pitanje propisa i politika, već i velikih investicija i dugoročnog planiranja.
– Za uspostavljanje sistema adekvatnog upravljanja otpadom u Crnoj Gori potrebno je gotovo milijardu eura. Za zaštitu vazduha neophodno je oko 900 miliona eura, dok će za izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u narednih 10 do 20 godina biti potrebno približno 780 miliona eura – kazao je Ćulafić.
On je podsjetio da su posredstvom Eko-fonda do sada sanirane više od 103 divlje deponije, te zatvorene tri velike neuređene deponije – Mislov do u Nikšiću, Zakašnica u Mojkovcu i Mostina u Rožajama.
– Krajnji cilj nam je da do 2030. godine u Crnoj Gori ne postoji nijedna divlja deponija – poručio je ministar.
Drugog dana konferencije fokus je bio na temama produžene odgovornosti proizvođača, mogućnostima energetskog iskorišćenja otpada, cirkularnoj ekonomiji i održivom poslovanju. Predstavljeni su primjeri dobre prakse iz Crne Gore i zemalja regiona, kao i modeli koji mogu doprinijeti efikasnijem korišćenju resursa i smanjenju otpada koji završava na deponijama.