<article><p>Na putnom pravcu Mijakovići-Vrulja, koji je trenutno u fazi rekonstrukcije, završeni su radovi na konstrukcijama mostova I i II, kao i svi asfalterski radovi na kompletnoj dionici. </p><p>Danas je izvedeno probno opterećenje mostova, što je najvažniji korak u proceduri prije potpunog puštanja saobraćajnice u funkciju i potvrde bezbjednosti objekata za svakodnevno korišćenje. </p><p>Preostaje da se izvedu završni radovi na zaštitnoj pješačkoj ogradi mosta II koji će, kako je planirano, biti završeni u narednih nekoliko dana, nakon čega se očekuju uspostavljanja punog režima saobraćaja na ovoj dionici. </p><figure><amp-img width="1043" height="569" layout="responsive" src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251129201152_19b5bbf0b1f5386cb9a68d195fc7169784a1cfcc2cba98f71fe538f6eaa549ef.png"></amp-img></figure><figure><amp-img width="1028" height="566" layout="responsive" src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251129201152_84ff80bf07707b59cbdb49bf9dd6aad272014f255df5c1bd7b9f40ed6e5ff5c4.png"></amp-img></figure><figure><amp-img width="1031" height="550" layout="responsive" src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251129201152_6f8a0efac0608dfc0968cbda9d9b113a8d4e4d5359a6d3f7cdeb5428db0a6f7d.png"></amp-img></figure><figure><amp-iframe sandbox="allow-scripts allow-same-origin" width="100" height="100" layout="responsive" frameborder="0" src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F0vY6cqMzQMA%3Fsi%3DuAB1c4mQhNdkr6JD&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0"></amp-iframe></figure></article>

<p>Na putnom pravcu Mijakovići-Vrulja, koji je trenutno u fazi rekonstrukcije, završeni su radovi na konstrukcijama mostova I i II, kao i svi asfalterski radovi na kompletnoj dionici.&nbsp;</p> <p>Danas je izvedeno probno opterećenje mostova, što je najvažniji korak u proceduri prije potpunog puštanja saobraćajnice u funkciju i potvrde bezbjednosti objekata za svakodnevno korišćenje.&nbsp;</p> <p>Preostaje da se izvedu završni radovi na zaštitnoj pješačkoj ogradi mosta II koji će, kako je planirano, biti završeni u narednih nekoliko dana, nakon čega se očekuju uspostavljanja punog režima saobraćaja na ovoj dionici.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251129201152_19b5bbf0b1f5386cb9a68d195fc7169784a1cfcc2cba98f71fe538f6eaa549ef.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251129201152_19b5bbf0b1f5386cb9a68d195fc7169784a1cfcc2cba98f71fe538f6eaa549ef" data-rendition-name="original" width="1043" height="569" loading="lazy" alt="Mijakovići-Vrulja"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251129201152_84ff80bf07707b59cbdb49bf9dd6aad272014f255df5c1bd7b9f40ed6e5ff5c4.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251129201152_84ff80bf07707b59cbdb49bf9dd6aad272014f255df5c1bd7b9f40ed6e5ff5c4" data-rendition-name="original" width="1028" height="566" loading="lazy" alt="Mijakovići-Vrulja"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251129201152_6f8a0efac0608dfc0968cbda9d9b113a8d4e4d5359a6d3f7cdeb5428db0a6f7d.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251129201152_6f8a0efac0608dfc0968cbda9d9b113a8d4e4d5359a6d3f7cdeb5428db0a6f7d" data-rendition-name="original" width="1031" height="550" loading="lazy" alt="Mijakovići-Vrulja"> </figure>  <p><br></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F0vY6cqMzQMA%3Fsi%3DuAB1c4mQhNdkr6JD&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen="" scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Društvo

Završeno asfaltiranje puta Mijakovići-Vrulja

<p>Na putnom pravcu Mijakovići-Vrulja, koji je trenutno u fazi rekonstrukcije, završeni su radovi na konstrukcijama mostova I i II, kao i svi asfalterski radovi na kompletnoj dionici. </p> <p>Danas je izvedeno probno opterećenje mostova, što je najvažniji korak u proceduri prije potpunog puštanja saobraćajnice u funkciju i potvrde bezbjednosti objekata za svakodnevno korišćenje. </p> <p>Preostaje da se izvedu završni radovi na zaštitnoj pješačkoj ogradi mosta II koji će, kako je planirano, biti završeni u narednih nekoliko dana, nakon čega se očekuju uspostavljanja punog režima saobraćaja na ovoj dionici. </p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251129201152_19b5bbf0b1f5386cb9a68d195fc7169784a1cfcc2cba98f71fe538f6eaa549ef.png" width="1043" height="569" loading="lazy" alt="Mijakovići-Vrulja" /> </figure>  <p> </p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251129201152_84ff80bf07707b59cbdb49bf9dd6aad272014f255df5c1bd7b9f40ed6e5ff5c4.png" width="1028" height="566" loading="lazy" alt="Mijakovići-Vrulja" /> </figure>  <p> </p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251129201152_6f8a0efac0608dfc0968cbda9d9b113a8d4e4d5359a6d3f7cdeb5428db0a6f7d.png" width="1031" height="550" loading="lazy" alt="Mijakovići-Vrulja" /> </figure>  <p><br /></p> <div class="embed-block"><div><div style="left:0;width:100%;height:0;position:relative;padding-bottom:56.25%"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F0vY6cqMzQMA%3Fsi%3DuAB1c4mQhNdkr6JD&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top:0;left:0;width:100%;height:100%;position:absolute;border:0" allowfullscreen allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

<p>Mojkovčaninu P.M. određeno je zadržavanje do 72 sata zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici, saopšteno je iz Osnovnog državnog tužilaštva u Bijelom Polju.</p>
<p>Kako se navodi, sumnja se da je P.M. juče oko 18 sati u porodičnoj kući u Mojkovcu fizički napao brata M.M. i prijetio mu.</p>
<p>Iz tužilaštva navode da je M.M. zadobio povredu.</p>

Mojkovčaninu zadržavanje do 72 sata: Osumnjičen da je prijetio bratu, napao ga i povrijedio

<p>Ukrajinska Državna služba za vanredne situacije (DSNS) saopštila je večeras da su u ruskom granatiranju Kijeva poginule dvije osobe, a 38 je povrijeđeno, među kojima i jedno dijete, objavio je Ukrinform.</p>
<p>U otklanjanju posljedica napada bilo je angažovano ukupno 360 spasilaca sa 74 jedinice i pratećom opremom, a pomoć psihologa DSNS zatražilo je 50 ljudi.</p>
<p>Ruske snage su u subotu u jutarnjim satima pokrenule masovni napad na Ukrajinu koristeći dronove i rakete, a jedna od meta bila je i ukrajinska prijestonica Kijev.</p>
<p>Šteta je zabilježena na više od 17 lokacija u sedam gradskih okruga, a na nekoliko lokacija su izbili požari.</p>
<p>Napadi dolaze u vrijeme pojačanih diplomatskih napora za uspostavljanje prekida vatre i okončanje ratnih sukoba započetih ruskom invazijom na Ukrajinu 24. februara 2022. godine.</p>

Granatiran Kijev, dvoje mrtvih

<p>Moldavske vlasti saopštile su danas da su ruski dronovi ušli u vazdušni prostor te zemlje i da predstavljaju prijetnju za avijaciju, što je treći takav incident u posljednjih devet dana.</p>
<p>&nbsp;Ministarstvo unutrašnjih poslova Moldavije saopštilo je da je identifikovalo dva drona kao ruska i da su preletjela preko moldavske teritorije, što je dovelo do zatvaranja njenog vazdušnog prostora, prenosi Rojters.</p>
<p>Kako navodi Ministarstvo, oni su kasnije ušli u ukrajinski vazdušni prostor.</p>
<p>Moldavija, koja se žalila na sličan upad 20. novembra i ponovo ranije ove nedjelje, opisala je najnoviji incident kao zastrašivanje u kontekstu sukoba u Ukrajini i osudila "ilegalne i opasne radnje koje predstavljaju prijetnju civilnim letovima i životima ljudi".</p>
<p>Ruski ambasador u Moldaviji, Oleg Ozerov, više puta je pozivan u Ministarstvo spoljnih poslova na razgovor zbog ovih incidenata.</p>
<p>Ozerov je ove nedjelje doveo u pitanje da li je jedan od dronova, izložen ispred Ministarstva, zaista bio umiješan u bilo kakav upad i sugerisao da su incidenti usmjereni na pogoršavanje ionako loših odnosa između Moskve i Kišinjeva.</p>

Ruski dronovi ponovo ušli u vazdušni prostor Moldavije

<p>Evropska unija (EU) na Kosovu objavila je juče podatke prema kojima je od 1999. godine na Kosovu za projekte podrške i pomoći u izgradnji institucija uloženo 3,7 milijardi eura.</p>
<p>Uložena sredstva čine Evropsku uniju najvećim donatorom i partnerom od sticanja nezavisnosti. U proteklih 26 godina EU je na Kosovu ulagala u ekonomiju, zdravstvo, infrastrukturu i unaprijeđenje zaštite životne okoline.</p>
<p>- Podrška EU pravi stvarnu razliku u životima ljudi, pomažući u izgradnji svjetlije budućnosti za sve. Na svakom koraku, EU je uz vas, podržavajući napredak i pružajući mogućnosti - naveli su iz EU.</p>
<p>Uloga EU u procesu izgradnje kosovskih institucija je ključna, a sprovodi se kroz različite mehanizme, od čega je najznačajnija misija EULEX.</p>
<p>Misija vladavine prava EU na Kosovu (EULEX) je misija policije i civilne administracije EU koja bi omogućila sprovođenje moguće nezavisnosti Kosova po planu Marttija Ahtisaarija. Misija uključuje 2.250 međunarodnih i lokalnih policajaca, tužilaca i sudija.</p>

Evropska unija objavila: Od 1999. godine u Kosovo uloženo 3,7 milijardi eura

<p>&nbsp;Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) <b>Nikola Rakočević </b>saopštio je na današnjoj sjednici Skupštine da je njegov partijski kolega <b>Nermin Abdić</b> danas porukom obaviješten da je smijenjen sa pozicije ljekara u Fudbalskom klubu Budućnost.</p>
<p>- Danas sam dobio informaciju - koja za mene predstavlja korak unazad kada je u pitanju međusobna tolerancija. Danas je naš kolega Abdić smijenjen sa pozicije ljekara u FK Budućnost. Vidjećete da je to samo zato što pripada jednoj političkoj opciji koja je opoziciona - naveo je Rakočević.</p>
<p>Istakao je da je Abdić čovjek koji na sedmičnom nivou pregleda hiljade pacijenata.</p>
<p>- Ne gledajući ko pripada kojoj partiji, naciji, vjeri... Koji ima najveći ugled u Podgorici i šire. Danas je dobio obavještenje sms porukom da je smijenjen. Mislim da &nbsp;je ovo poruka, ne zbog pozicije ljekara nekog fudbalskog kluba, već da očigledno netolerancija, revanšizam i suštinska nebriga o vrijednostima koje bi zajednički trebalo da usvajamo, stanuje u Glavnom gradu. To je daleko od pomirenja - naveo je Rakočević.</p>

Abdić SMS-om obaviješten da više nije ljekar FK Budućnost

<p>Skupštinski Zakonodavni odbor nije prihvatio amandman poslanika Socijalističke narodne partije <b>Bogdana Božovića</b> i <b>Slađane Kaluđerović</b> kojim se u Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović - Njegoš riječi "nasilne aneksije države" u kontekstu 1918. godine mijenjaju sa "ujedinjenja Crne Gore i Srbije".</p>
<p>Ovaj amandman je bio pravno prihvatljiv za četiri poslanika, tri su bila protiv, te dva uzdržana.</p>
<p>Predsjednik Zakonodavnog odbora <b>Dragan Bojović</b> (Demokratska narodna partija) konstatovao je da amandman nije prošao.</p>
<p>Zakonodavni odbor je bez rasprave usvojio amandman poslanika Pokreta Evropa sad <b>Gordana Stojović </b>kojim se traži uklanjanje riječi "nasilna" iz termina "nasilna aneksija".</p>
<h2>Neminovan proces</h2>
<p>Božović je, tokom sjednice, kazao da je Ujedinjenje Crne Gore i Srbije bilo političko-istorijski neminovan proces, a tome u prilog, kako je istakao, govore brojni istoričari.</p>
<p>- Citiraću jednog od njih. Gospodin <b>Šerbo Rastoder</b> u svom djelu "Životna pitanja Crne Gore od 1918. do 1929. godine" navodi: "U tom smislu Ujedinjenje Crne Gore i Srbije proklamovano na podgoričkoj skupštini 26. novembra 1918. predstavlja politički čin čija se logika ne može braniti alternativom, teško je zamisliti Crnu Goru izvan objedinjenog jugoslovenskog prostora, a imati na umu odlike i pravce njenog društvenog razvoja u 19. i s početka 20. vijeka" - kazao je Božović.</p>
<p>Mora se, prema njegovim riječima, naglasiti da su mnogi istoričari mijenjali svoje stavove u zavisnosti od društveno-političkih okolnosti.</p>
<p>- Kada je riječ o istorijskoj svijesti i značaja za crnogorsku državu, dinastija Petrović Njegoš zaslužuje apsolutno naše duboko poštovanje, kao što je to govorio blaženopočivši mitropolit Amfilohije Radović: "Bila je svetorodna, duhovna, svjetovna, vodič i zaštitnik Crne Gore, predvodnik njenih nacionalnih i državnih interesa". Činjenica je i da su ovi vladari kroz vjekove čuvali našu tradiciju, naš srpski identitet i državnost - istakao je Božović.&nbsp;</p>
<p>To, kako dodaje, nije politički stav, "to su istorijske činjenice".&nbsp;</p>
<p>- Možemo govoriti o značaju Petra I koji je pomirio zaraćena crnogorska plemena ili Petra II koji je prvi uspostavio institucije u Crnoj Gori i stavio Crnu Goru na svjetsku mapu kada govorimo o književnosti. Smatramo da je istorijska uloga dinastije Petrović Njegoš komplementarna sa istorijskom istinom o nacionalnom karakteru Crne Gore, naročito s kraja 19. i početkom 20. vijeka, a to je da je Crna Gora bila duboko ukorijenjena u srpskom nacionalnom identitetu. Sljedstveno tome, i kralj Nikola je vodio takvu politiku koja je prije svega bila zasnovana na, kako se to tada govorilo, "prvijenstvo u srpstvu". To je bila državna politika i postoje jasni dokazi da je kralj Nikola imao aspiracije na tron ujednjene države - rekao je Božović.&nbsp;</p>
<p>Tome, kako je naveo, u prilog govori izjava tadašnjeg ministra Jovana Plamenca koja kaže: "Kakve dinastije, kakve diobe sfera interesa, nama treba jedna srpska država. Šta je ovo, zar je ovo država? Pa to je umiranje. Zar ova država postoji samo da ja budem ministar ili da se neko širi na kolima ili na konjima cetinjskim ulicama? Mi nećemo dinastičku i separatističku politiku, mi hoćemo opštu srpsku". Ovo se, kako dodaje, može naći u djelu istoričara <b>Živka Andriješevića </b>"Nacija sa greškom".&nbsp;</p>
<p>- Ako govorimo o načinu vladanja, pošto se često sporo legalitet i legitimitet podgoričke skupštine, kada govorimo o unutrašnjoj politici kralja Nikole činjenica je da je vladao apsolutistički kada govorimo o unutrašnjim prilikama. Kada su održani prvi izbori nakon donošenja ustava 1906. godine pobijedila je narodna stranka, što je predstavljalo iznenađenje za tadašnji dvor. Imenovan je predsjednik koji nije bio po volji kralja Nikole, ubrzo je pala vlada Lazara Mijuškovića, a izabrana je nova koja se nije dugo zadržala usljed opstrukcija dvora. Već 1907. raspisani su novi izbori, nakon kojih nije bilo nijednog predstavnika narodne stranke u parlamentu, jer se očigledno dvor tada koristio represivnim metodama - kazao je Božović.</p>
<p>Suština neprihvatanja odluka sa podgoričke skupštine su, prema njegovim riječima, dinastičke prirode.</p>
<p>- Razlike koje postoje u tome da li je trebalo da vlada dinastija Petrović Njegoš ili Karađorđević ujedinjenom državom. Normalno je i prirodno da je svako htio da dinastija iz Crne Gore bude na tronu, ali se postavlja pitanje da li je to bilo logično, s aspekta i ekonomske snage i položaja Crne Gore i broja stanovnika. Razlike postoje samo u tom dijelu i nisu nikako nacionalne ili ideološke prirode - ocijenio je Božović.</p>
<p>Ako se govori o podgoričkoj skupštini, to je, kako je kazao, bio inkluzivan proces.&nbsp;</p>
<p>- Slušajući često politički narativ tu se stekao utisak da su se ljudi okupili na nekoj livadi, podigli ruke svi jednoglasno i donijeli odluke koji su podrazumijevali da se Crna Gora ujedini Srbiji. Bili su konsultovani djelovi Crne Gore koji prije nisu konsultovani, postojala su jasna pravila i procedure - istakao je Božović.</p>
<h2>Sporno obrazloženje</h2>
<p>Poslanik Pokreta Evropa sad <b>Vasilije Čarapić</b> je rekao da nisu išli u izmjene ovog zakona zbog istorijskog revioznizma, već da se na lakši način reguliše nešto što je neka prethodna vlast obećala a nije ispunjeno porodici Petrović Njegoš.</p>
<p>- Ovaj amandman - neću ulaziti je li tačan ili netačan - istorijska prošlost nema nekakve veze s kontekstom nezavisnosti i države koju ima danas. Danas smo nezavisna država, to piše u Ustavu. Obrazloženje ovog amandmana sa čim imam problem je da postoje istorijski dokazi o ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Meni obrazloženje kojom se potvrđuje teza suprotna karakteru države Crne Gore i u kom se kaže "dokaz ujedinjenja" nije u saglasnosti. Da je obrazloženje izostavilo taj dio po meni tehnički nema nikakvih problema, ali Ustav Crne Gore kaže da smo nezavisna država, a obrazloženje da je to dokaz viševjekovnih intencija da budemo ujedinjena država. Ne mogu podržati ovaj amandman ni sa aspekta zakonitosti i ustavnosti, a o samom amandmanu i političkom segmentu ću se na matičnom odboru izjasniti - rekao je Čarapić.</p>
<p>Bojović smatra da je Božović iznio činjenice koje su nesporne.</p>
<p>- Mi možemo da tumačimo da li je Cezar trebalo da pređe Rubikon ili nije i da li bi istorija bila drugačija, ali ovo su istorijske činjenice koje su nesporne. Ovdje čak i ne treba iznositi političko mišljenje, već je riječ o istorijskim činjenicama - naveo je Bojović.</p>
<p>Poslanik PES-a <b>Darko Dragović</b> smatra da sa aspekta ustavnosti i primjene pravnih propisa u odnosu na sadržinu samog amandmana ništa nije sporno.</p>
<p>- Moj politički stav ću iznijeti na matičnom odboru, drugačiji je. Žao mi je što se kontaminirali vaš amandman sa obraloženjem, sa aspekta ovlašćenja našeg odbora, a ne sa aspekta vašeg političkog stava ili bilo kog drugog člana ovog odbora. Moje mišljenje je da ne postoji državno-pravni kontinuitet između današnje Crne Gore i kraljevine Crne Gore - naveo je Dragović.</p>
<p>Dodao je da misli da ne treba posmatrati podgoričku skupštinu, a posebno ne što se desilo prije ili poslije nje, iz perspektive današnje društvene realnosti.</p>
<p>- A upravo vi to radite - ocijenio je Dragović.</p>
<p>Božović smatra da ne stoji prav da se htjelo djelovati u tom pravcu da se ugrozi državno-pravni status Crne Gore.</p>
<p>- Obrazloženje ne možemo prilagođavati svakom odboru, nego ostaje isto. Razumijem da kolege ne žele da glasaju za ovo, nema potrebe da se muče da nalaze kreativna rješenja. Ovo nije usko politički interes, već kontinuitet naše politike - naveo je Božović i podsjetio da su kad se donosio zakon glasali protiv.</p>
<p>Ponavlja da nije namjera da se dovodi u pitanje državno-pravni status Crne Gore.</p>
<p>- Crna Gora je nezavisna država, Srbija je nezavisna država. Smatramo da je u interesu da bude u prijateljskim odnosima sa Srbijom, jer nam je istorijski i kulturološki i jezički najbliža država - naveo je Božović.</p>
<p><b>J. B.&nbsp;</b></p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D2vuDgMPQjfM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Prijedlog Božovića i Kaluđerović da umjesto "nasilne aneksije države" piše "ujedinjenje Crne Gore i Srbije" bez podrške Zakonodavnog odbora

<p><b>Ranko Radonjić</b>, advokat bivšeg vršioca dužnosti pomoćnika direktora Uprave policije <b>Dejana Kneževića</b>, saopštio je nakon saslušanja u Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) da se njegovom branjeniku, pored ostalog, na teret stavlja falsifikovanje službene isprave koje se odnosi na skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru <b>Veljku Belivuku</b> i <b>Marku Miljkoviću</b>. No, advokat je decidan da Knežević u tom trenutku nije obavljao funkciju koja sa tim ima bilo kakvih dodirnih tačaka.</p>
<p>- Cijeli predmet je formiran povodom ukidanja zabrane Belivuku i Miljkoviću, a Knežević je u tom trenutku obavljao funkciju koja nema veze, niti dodirnih tačaka sa tim - niti je u tom trenutku formalno ili neformalno bio uključen u donošenje odluke - rekao je advokat.</p>
<p>Istakao je da je Knežević obrazložio da je tu samu informaciju nije on pripremao.</p>
<p>- Već ljudi koji se bave tim poslom u određenom sektoru opšteg kriminaliteta, a da je on bio dužan kao pomoćnik direktora policije samo da stavi faksimil i proslijedi dalje tužilaštvu. Jednostavno je proslijedio informaciju koju su pripremili službenici - naveo je Radonjić u izjavi za medije.</p>
<p>Njemu se na teret stavlja stvaranje kriminalne ogranizacije koju su navodno stvorili <b>Zoran Lazović</b>, <b>Milivoje Katnić</b>, <b>Saša Čađenović</b>, a čiji su članovi bili <b>Petar Lazović</b> i druga lica, kao i nedozvoljeno držanje oružja.</p>
<p>Knežević je, kaže Radonjić, iznio detaljnu odbranu i osvrnuo se na svako pitanje - kako tužioca, tako i njega kao branioca i do detalja iznio svoja saznanja.</p>
<p>- Tokom jučerašnjeg pretresa stana u kojem živi, a koji je u vlasništvu njegovog pokojnog oca, pronađeno je, čini mi se, devet komada municije među municijom koja ne odgovara kalibru za koji posjeduje dozvolu, mislim da ima i privatni i službeni pištolj - rekao je Kneževićev advokat.</p>
<p>Knežević je negirao je da je počinio sva tri krivična djela.</p>
<p>On je danas saslušan pred tužiocem <b>Jovanom Vukotićem</b> koji mu je odredio zadržavanje do 72 sata.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 53.6585%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fknezevicu-zadrzavanje-do-72-sata&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Knežević i nekadašnji rukovodilac Odsjeka za suzbijanje teških krivičnih djela u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije <b>Milorad Žižić </b>uhapšeni su juče po nalogu SDT-a.</p>

Radonjić: Knežević nema veze sa skidanjem zabrane ulaska Belivuku i Miljkoviću, u tom trenutku nije obavljao funkciju koja sa tim ima bilo kakvih dodirnih tačaka

<p>Bivšem načelniku Odsjeka za borbu protiv organizovanog kriminala Miloradu Žižić nakon saslušanja u SDT-u određeno je zadržavanje do 72 sata.</p>
<p>On je pred tužiocem Jovanom Vukotićem kategorično negirao navode iz naredbe za sprovođenje istrage kazala je za Portal ETV njegova advokatica Mubera Kurpejović.</p>
<p>On je, prema njenim riječima, više od tri sata iznosio odbranu i ukazao ko je sve procesuiran od osoba i kriminlnih klanova, koje sve predmete su realizovali.</p>
<p>- Tokom više od tri sata iznošenja odbrane Žižić je ukazivao na ono što je njegov tim, odnosno Odsjek na čijem je čelu bio radio u spornom periodu, koje su rezultate postigli, koliko su članova kriminalnih grupa pricesuirali, koliko je prijava dobilo sudski epilog - kazala je Kurpejović.</p>
<p>Ona je saopštila da se njenom branjeniku stavlja na teret jedno krivično djelo - članstvo u kriminalnoj organizaciji.</p>
<p>Ona je dodala da je u pitanju grupa u kojoj su bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović i bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fradonjic-i-knezevica-terete-za-skidanje-zabrane-belivuku-i-miljkovicu-u-tom-trenutku-nije-obavljao-funkciju-koja-sa-tim-ima-bilo-kakvih-dodirnih-tacaka&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Završeno asfaltiranje puta Mijakovići-Vrulja

Mojkovčaninu zadržavanje do 72 sata: Osumnjičen da je prijetio bratu, napao ga i povrijedio

Granatiran Kijev, dvoje mrtvih

Ruski dronovi ponovo ušli u vazdušni prostor Moldavije

Evropska unija objavila: Od 1999. godine u Kosovo uloženo 3,7 milijardi eura

PRATITE TVe UŽIVO