<article>Predstava „Smrt i njeni hirovi“, prema Žozeu Saramagu, u dramatizaciji i režiji Lidije Dedović, biće izvedena večeras Sceni Studio u 20 sati, a sve ulaznice su rasprodate, saopšteno je iz Crnogorskog narodnog pozorišta.Adaptaciju potpisuje Kata Đarmati, dramaturškinja je Stela Mišković, kompozitorka Irena Popović-Dragović, scenografiju i dizajn svjetla radio je Branko Hojnik sa asistentkinjom Andrejom Rondović. Kostimografkinja je Lina Leković, pokret je radio Gregor Luštek, instruktora stepa Vera Tsarikovskaia, asistentkinja režije Anđelka Nenezić. Izrada maski povjerena je Ivanki Vani Prelević, lektorka je Jelena Šušanj, a izvršna producentkinja Nela Otašević.Uloge tumače: Nada Vukčević, Dejan Ivanić, Ana Vučković, Julija Milačić Petrović Njegoš, Jadranka Mamić, Nikola Perišić, Omar Bajramspahić, Lazar Dragojević; Predrag Pavićević. Muzičari su Marija Mitrović i Mladen Nikčević.- Ovaj sjajni, slojeviti i britki pisac za osnovu svoje priče uzima nevjerovatnu okolnost - besmrtnost naroda, ali ta okolnost obavezuje na autentično suočavanje sa opakom stvarnošću, tj. ukazuje nam na jasno razrezane anomalije društva, svijeta, pojedinca. Da li je moguće da se svijet ponaša kao da je besmrtan i svemoćan i da nas niti savjest, niti strah, niti moral više ne opominju? Saramago je pisao ovaj roman 2005. godine, a danas srce njegove autentične priče, događanja i stavova, ubrzano i nažalost tačno kuca aktuelnu istinu o današnjem svijetu i vremenu - obrazložila je rediteljka Lidija Dedović.</article>

Predstava „Smrt i njeni hirovi“, prema Žozeu Saramagu, u dramatizaciji i režiji Lidije Dedović, biće izvedena večeras Sceni Studio u 20 sati, a sve ulaznice su rasprodate, saopšteno je iz Crnogorskog narodnog pozorišta.
Adaptaciju potpisuje Kata Đarmati, dramaturškinja je Stela Mišković, kompozitorka Irena Popović-Dragović, scenografiju i dizajn svjetla radio je Branko Hojnik sa asistentkinjom Andrejom Rondović. Kostimografkinja je Lina Leković, pokret je radio Gregor Luštek, instruktora stepa Vera Tsarikovskaia, asistentkinja režije Anđelka Nenezić. Izrada maski povjerena je Ivanki Vani Prelević, lektorka je Jelena Šušanj, a izvršna producentkinja Nela Otašević.
Uloge tumače: Nada Vukčević, Dejan Ivanić, Ana Vučković, Julija Milačić Petrović Njegoš, Jadranka Mamić, Nikola Perišić, Omar Bajramspahić, Lazar Dragojević; Predrag Pavićević. Muzičari su Marija Mitrović i Mladen Nikčević.
- Ovaj sjajni, slojeviti i britki pisac za osnovu svoje priče uzima nevjerovatnu okolnost - besmrtnost naroda, ali ta okolnost obavezuje na autentično suočavanje sa opakom stvarnošću, tj. ukazuje nam na jasno razrezane anomalije društva, svijeta, pojedinca. Da li je moguće da se svijet ponaša kao da je besmrtan i svemoćan i da nas niti savjest, niti strah, niti moral više ne opominju? Saramago je pisao ovaj roman 2005. godine, a danas srce njegove autentične priče, događanja i stavova, ubrzano i nažalost tačno kuca aktuelnu istinu o današnjem svijetu i vremenu - obrazložila je rediteljka Lidija Dedović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Kultura

CNP: „Smrt i njeni hirovi“ na Sceni Studio

Upravni sud odbio je kao neosnovanu tužbu bivšeg generalnog inspektora Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Artana Kurtija, koji je tražio da se briše iz kaznene evidencije. Kurija je u kaznenu evidenciju vratilo Ministarstvo pravde kada je na njegovom čelu bio Andrej Milović.
Rješenjem Ministarstva pravde od 25. aprila 2024. godine poništeno je rješenje tog organa iz 2020. godine, &nbsp;na osnovu kojeg je Kurti izbrisan iz kaznene evidencije i ponovo vraćen u kaznenu evidenciju.
- Iz pravosnažnog rješenja Višeg suda u Podgorici utvrđeno je da je A.K., ovdje tužilac, pored presude Višeg suda u Podgorici, osuđivan i presudom tog suda koja je preinačena presudom Apelacionog suda Crne Gore od 2006. godine, tako što je tužiocu izrečena kazna maloljetničkog zatvora u trajanju od 10 mjeseci, što znači da je tužilac lice koje je više puta osuđivano - pojašnjeno je iz Upravnog suda.
Takođe, dodaje se, iz obrazloženja navedenog rješenja proizilazi da je tužilac kaznu zatvora po presudi Višeg suda u Podgorici, koja je preinačena presudom Apelacionog suda Crne Gore 2006. godine, izdržavao u periodu od 15. oktobra 2007. godine do 06. marta 2008. godine, kada je uslovno otpušten.
- Uslovni otpust je trajao do 21. &nbsp;maja 2008. godine, i smatra se danom izdržane kazne zatvora. A.K. je krivično djelo za koje je oglašen krivim presudom Višeg suda u Podgorici izvršio 2008. godine, te zbog toga nije ispunjen rehabilitacioni rok predviđen članom 104 stav 3 Zakona o postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku. Iz obrazloženja dalje proizilazi da se radi o licu koje je više puta osuđivano, odnosno da se rehabilitacija takvom licu može dati samo ako su ispunjeni uslovi za rehabilitaciju za svako pojedinačno krivično djelo - navode iz Upravnog suda.
Slijedom navedenog, Upravni sud Crne Gore nalazi da je tužilac nesumnjivo osuđivan više od jednog puta što znači da je za odlučivanje o njegovoj rehabilitaciji nadležan isključivo sud.
- Iz navedenog proizilazi da tuženi organ nije bio nadležan za vođenje odvojenog postupka za rehabilitaciju po presudi Višeg suda u Podgorici iz 2009. godine, pogotovo kod činjenice da je, u trenutku podnošenja zahtjeva tuženom organu za brisanje navedene osude, o toj stvari već bilo odlučeno pravosnažnom sudskom odlukom Višeg suda u Podgorici 2017. godine. Imajući u vidu navedeno, rješenje Ministarstva pravde Crne Gore broj UPI 05-030/20-237 od 08.06.2020. godine donijeto je u stvari iz sudske nadležnosti, pa je navedeno rješenje, po stanovištu ovog suda, a nasuprot navodima tužbe, tuženi organ s pravom osporenim rješenjem poništio, pravilno se pozvavši na citiranu odredbu člana 139 stav 1 tačka 1 Zakona o upravnom postupku - ističu u Upravnom sudu.
Dodaju da je Sud &nbsp;cijenio i tužbene navode da je tuženi pogrešno primijenio odredbu člana 121 Krivičnog zakonika Crne Gore, jer se ta odredba primjenjuje samo kad su u pitanju dvije punoljetne osude iz člana 119 i 120 KZCG, pa je našao da su takvi navodi neosnovani.
- Ovo zbog toga što potenciranje tužioca o postojanju - maloljetne” i - punoljetne” osude nema uporište u zakonu, budući da Krivični zakonik Crne Gore ne poznaje navedene termine, pa se ispunjavanje uslova za rehabilitaciju osuđenog lica odnosi pojedinačno na sva krivična djela za koja je to lice osuđeno bilo da je riječ o krivičnom djelu koje je osuđeno lice učinilo kao maloljetnik ili, pak, o krivičnom djelu koje je učinilo kao punoljetna osoba - navode iz Upravnog suda.
To znači da ista osoba može biti ili osuđivana ili neosuđivana, dakle, ne može biti i jedno i drugo istovremeno.
- Ovakav zaključak suda potkrijepljen je rezonovanjem Vrhovnog suda Crne Gore iz presude od 24. seprembra 2019. godine, da se, kada je u pitanju brisanje osude, osuđivanost jednog istog lica mora cijeniti u kontinuitetu u zakonom propisanim rokovima - zaključuju u Upravnom sudu.

Artan Kurti ostaje u kaznenoj evidenciji

Umjesto da se kulturni prostor u bivšoj Jugoslaviji iskoristi, postavljaju se zidovi koji onemogućavaju cirkulaciju kulture i njoj se postavljaju nacionalne granice, ključna je poruka iz CDT-ovog podkasta Akcija, tematski nazvanom ''Osam sati kulture'' u kojem su govorili hrvatska spisateljica Antonela Marušić, poznata i kao Nora Verde, i novinar zagrebačkog nedjeljnika Novosti, Boris Postnikov.&nbsp;
Postnikov je kazao da se u Hrvatskoj, ali i u drugim državama bivše Jugoslavije, kulturne politike usmjeravaju formulom „nacionalizam plus kapitalizam“.&nbsp;
- S jedne strane službena politika koja insistira na nacionalnim kanonima, ceremonijalnosti, narodnim pozorištima i svemu tome, a s druge strane neki pokušaj, velikim dijelom pod diktatom EU, da se fingira kulturno tržište. Kažem – fingira, jer to tržište ne može da postoji. Uzmete te dvije komponente i vidite kontradikciju, to tržište bi trebalo ići i izvan Hrvatske i obuhvatati u najmanju ruku područje našeg zajedničkog jezika. Umjesto da se to tržište iskoristi, podižu se zidovi i radi se sve što se može napraviti da se onemogući cirkulacija kulture među ovim našim državama - smatra Postnikov.&nbsp;
Marušić je podsjetila da su kulturne politike u bivšoj zajedničkoj državi značile dostupnost kulture iz svih republika.&nbsp;
- Kulturne politike u Jugoslaviji su meni dozvoljavale da kupujem, konzumiram i sudjelujem u kulturnom životu na području cijele zemlje, da kupujem književnost iz Srbije. Ja nisam smatrala književnost književnošću iz Srbije niti muziku muzikom iz Srbije, već muzikom i književnošću iz moje zemlje - rekla je ona.&nbsp;
Kultura, istakla je Marušić, nije imala nacionalne granice.&nbsp;
- Bilo je jednostavno doći do novog albuma EKV, Mizara, što ja više nakon '91. nisam mogla, ni brojni poput mene, nego su morali pribjegavati raznim smicalicama šverca, da neko to donese. Bilo je u tom trudu i nešto slatko, bez obzira na to, ne bih podržavala to što se dešavalo nakon '91, da smo izgubili prave institucionalne veze sa književnošću, kulturom, pop kulturom Makedonije, Srbije, Slovenije, Crne Gore... To je bio direktan uticaj političkih odluka za koje nas niko nije ništa pitao - kazala je Marušić.&nbsp;
Osvrćući se na kvalitet književnosti, Postnikov, koji je doktorirao na temi postjugoslovenske književnosti, navodi da je taj kvalitet doživio pad.&nbsp;
- Po meni je očigledan strmoglav pad književnog kvaliteta, kad uzmeš pa pogledaš šezdesete godine, Krleža piše Zastave, Andrić dobija Nobela, Selimović izdaje romane, Bora Ćosić ide sa Ulogom moje porodice u svjetskoj revoluciji, već kritikuje sistem... Kada pogledaš taj set autora i naslova i sve što je izašlo nakon '90. to je potpuno neuporedivo, ili '70. sa Kišom, Kovačem... Mora postojati neki okvir kulturne politike koji će podsticati takve ljude, tada ih je podsticao - naveo je on.
Marušić je dodala da se to, što je kulturna politika ohrabrivala takve pisce, često zapostavlja.&nbsp;
- Stalno se misli da se to nešto iz vakuma dogodilo, da se to dogodilo jer im je to razdoblje bilo stimulativno kao razdoblje, da su bili društveno-politički vjetrovi koji su puhali na neki način formirali njihove poetike, ali ja mislim da je tu bilo jako puno uloge države i javnog novca iz kulture - kazala je ona.
Sagovornici u podkastu istakli su i fenomen disidenata koji su objavljivani u zlatotisku, odnosno pisaca koji su bili protivnici režima a od države su dobili ozbiljna sredstava da mogu da žive od svog pisanja.&nbsp;
- Meni je to specifičnost jugoslovenske i postjugoslovenske kniževnosti, ako uporediš sa istočnim blokom, kompletnim, ovdje nije proizveden nijedan egzilant, disident koji bi imao težinu nekog Složenjicina, Kundere itd., jer je očito sistem bio liberalniji. Imao si tip državne potpore koji u zapadnom kapitalizmu nije postao, u tom kratkom periodu druge Jugoslavije se spojilo najbolje od dvije blokovske strane - rekao je Postnikov.&nbsp;
On je dodao da je to je period gdje se najbolje sa obje strane spojilo
- Da si imao materijalnu podršku države, a da ta država nije radila ni približno toliku represiju, čitav val golootočke literature, to se čitalo i prodavalo. Ta zemlja je imala takvu kulturnu politiku da je nažalost i proizvela nacionaliste i pomogla im da isplivaju na površinu - dodao je on.
Marušić je, kao posebno zanimljiv, istakla položaj pisaca i honorare koje su dobijali za objavljivanje u časopisima.&nbsp;
- Pisci su živjeli od tih malih honorara za objavljivanje u časopisima, za nekoliko objava u cijenjenom kulturnom časopisu mogao živjeti čitav mjesec, ne kažem sad kupiti stan, auto, ali oni su dobijali honorare za to, danas mlađa ekipa se smije i sprda na to - dodala je Marušić.
Govoreći o muzici u Jugoslaviji, Marušić je rekla da jedan broj tadašnjih rok muzičara od sebe pravi mit pričom kako su bili zabranjeni. &nbsp;
- Jedan broj rokera mitologizira sebe pričom bili smo zabranjeni. Kada smo govorili o Dugmetu i zabranjenim naslovnicama, to nisu bile baš toliko zabranjene naslovnice, već se unutra izdavačke kuće razgovaralo ovu ćemo unutra, ovu vani, nije to sad neko došao i zabranio. Poslije je neko pustio priču to je zabranjena naslovnica, nije da niko nije nikad zabranio neku naslovnicu, ali te cenzure i autocenzure danas imamo dvostruko više i to se radi na drugačiji način - ističe spisateljica.&nbsp;
Postnikov se osvrnuo na tadašnji porez na šund i rekao da je on najvećim dijelom kačio ono što se zvalo novokomponovana muzika.&nbsp;
- On je prvenstveno bio usmjeren, jer je to bio taj tip socijalističke kulturne politike koja je uzimala sebi za pravo da procjenjuje šta je vrijedno a šta nije u nekom umjetničkom smislu, prema tome da uzme pare od onoga što je šund a dio novca je išao u infrastrukturu koja je omogućila taj mitologizirani novi val. Ne bi bilo tog novog vala sa svojom nevjerovatnom kritičkom oštricom, obračunom sa sistemom, da nisi imao omladinsku štampu, omladinske klubove, oni su imali gdje svirati - kaže on, dok Marušić podsjeća da su rokeri novog vala imali nevjerovatne avanse iz diskografskih kuća.
- Oni su danas neuporedivi, oni su prodavali ogromnu količinu ploča, imali smo zemlju sa tim brojem republika, veliko tržište. Ja mogu zamislit kako bi meni i mojim kolegama bilo da naša djela mogu čitati svi iz našeg kulturnog prostora povezanih našim jezikom, to bi bilo, sjajno, ali smo tu priliku izgubili - zaključila je ona.&nbsp;

Kultura ne smije imati nacionalne granice

Srđanu Vukčeviću, jednom od osumnjičenih za ubistvo Gorice Medojević (39) u Podgorici, određen je pritvor do 30 dana. Odluku je donijela sutkinja za istrage Višeg suda u Podgorici Suzana Mugoša.
Branilac Vukčevića, advokat Ibrahim Smailović kazao je za Portal ETV da je Vukčeviću određen pritvor zbog opasnosti od bjekstva i da ne ponovi djelo. Advokat je najavio da će izjaviti žalbu na odluku o pritvoru.
Vukčević se na saslušanju u Višem državnom tužilaštvu branio ćutanjem. Njemu se na teret stavlja teško ubistvo putem pomaganja.
On je uhapšen 21. novembra, a za drugim osumnjičenim Nebojšom Vujkovićem se i dalje traga.
Medjojević je 19. novembra, pola sata nakon ponoći, ubijena u dvorištu porodične kuće na Zabjelu.&nbsp;
Iz Višeg suda nam je ranije saopšteno da su i Vujković i Vukčević osuđivani pred tom sudskom instancom.
- N. V. je osuđen odlukom Višeg suda u Podgorici zbog krivičnog djela silovanje na kaznu zatvora u trajanju od dvije godine i šest mjeseci. S. V. je osuđen zbog krivičnog djela prinuda iz člana 165 stav 1 Krivičnog zakonika Crne Gore na kaznu zatvora u trajanju od tri mjeseca - naveli su za TV E iz Višeg suda u Podgorici

Vukčeviću pritvor do 30 dana

Aktivizam mladih, kroz debatu i javni dijalog, gradi njihovo kritičko mišljenje i odgovornost, čineći ih osloncem za razvoj demokratskog društva i uspjeh Crne Gore u evropskim integracijama.
To je poručeno na debati - Krug ideja - koju je u okviru projekta - Nova generacija: mladi i EU horizonti -uz podršku Ministarstva evropskih poslova Crne Gore, organizovao Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM).
Debata je okupila 15 mladih učesnika/ca koji su imali priliku da kroz kružnu diskusiju razmjenjuju mišljenja i stavove sa Igorom Lukšićem, bivšim premijerom Crne Gore, i Srdanom Kosovićem, novinarom.
Oni su debatovali o ključnim temama vezanim za budućnost mladih i evropske perspektive Crne Gore u sasvim novom formatu. Teme su izabrali baš mladi, shodno onim sociopolitičkim dešavanjima koje smatraju relevantnim i vrijednim preispitivanja.
Direktorica CEDEM-a, Nevenka Vuksanović, istakla je da im predstavlja čast što imaju priliku da kroz direktan razgovor sa mladima promovišu aktivno građanstvo.
- Ova aktivnost, Krug ideja, realizuje se u okviru projekta Nova generacija: mladi i EU horizonti, koji su omogućeni uz podršku Ministarstva evropskih poslova. Zajedno sa njima, nastojimo približiti mladima značaj evropskih integracija, očuvanja demokratije u crnogorskom društvu i podstaći ih na aktivno učešće u građanskom životu - kazala je Vuksanović.
Dodala je da je ideja za ovu aktivnost proistekla iz prethodne inicijative Maraton inovacija, koja je mladima pružila priliku da predstave svoje najbolje ideje, kao i da će CEDEM uvrstiti ovaj debatni format kao svoju stalnu aktivnost sa ciljem podsticanja aktivnog građanstva i participativnog odlučivanja.
- Jedna od tih ideja bila je upravo Krug ideja. Na osnovu govora i argumentacije učesnika, kroz najbolje primjere logike, dodijelićemo tri nagrade: za najboljeg govornika i govornicu, za najboljeg logičara i logičarku, kao i za govor koji je imao najviše šarma i humora - navela je Vuksanović.
Bivši premijer Crne Gore prof. dr Igor Lukšić podsjetio je na riječi Monteskijea da - apatični građanin mnogo više doprinosi pasivizaciji društva i njegovom usporavanju, nazadovanju i stagnaciji nego bilo koji oblik autokratije“.
- To ukazuje na ključnu ulogu aktivizma. Razvoj svakog ljudskog društva počiva na aktivizmu građana, što treba podsticati. Debate, posebno rad sa mladim ljudima, u tom kontekstu imaju izuzetno veliki značaj - istakao je Lukšić.
On smatra da debate pomažu mladima da izgrade samopouzdanje, povećaju interesovanje za društvene probleme i razviju spremnost da ponude rješenja – bilo kroz same debate, inicijative, rad u civilnom sektoru ili kasniji profesionalni angažman.
- Ako se u ranoj dobi usade vrijednosti poput kritičkog mišljenja, aktivizma i preuzimanja odgovornosti, takve vrijednosti mogu na bolje mijenjati jedno društvo - zaključio je Lukšić.
Profesor istorije i debate, kao i koordinator Debatnog kluba Gimnazije - Panto Mališić“ iz Berana, Marko Radojević, istakao je da debata ima ključnu ulogu u razvoju mladih, posebno kada je riječ o kritičkom mišljenju i izražavanju stavova.
- Debata omogućava mladima da kontinuirano istražuju i nastupaju u javnosti, bilo da su to školski nastupi, događaji poput današnjeg ili čak televizijski nastupi. Sve to doprinosi jačanju njihovog samopouzdanja, smanjenju treme i razvoju vještina izražavanja. Kroz pripremu tema, istraživanje i debate, mladi ne samo da razvijaju kritičko mišljenje, već i stiču iskustva koja im pomažu u budućim izazovima - kazao je Radojević.
Pozvao je mlade da se aktivno uključe u debatne klubove u svojim školama, lokalnim zajednicama i na fakultetima, navodeći da na taj način mogu &nbsp;doprinijeti rješavanju važnih društvenih problema i postati aktivni u promjenama.
Učesnica debate Iva Joksimović iz Berana istakla je da debatovanje omogućava učenicima i učenicama da razvijaju različite vještine, poput kritičkog mišljenja i snalažljivosti u trenutku.
- Na ovom događaju imamo priliku da debatujemo sa izuzetno vještim retoričarima, što nas motiviše da brže razmišljamo i pripremamo se za izazovnije govore - kazala je Joksimović.
Dodala je da su mladi oslonac društva i da bi veće zalaganje za evropske integracije doprinijelo povećanju šanse da Crna Gora postane članica Evropske unije.
Učesnik debate Luka Deretić iz Podgorice kazao je da je ovo iskustvo imalo pozitivan uticaj na njega, navodeći da će izvući pouke koje će mu pomoći u unapređenju njegovih vještina.
- Što se tiče onoga što sam naučio iz ove debate, rekao bih da sam najviše uspio da potisnem tremu i da sada imam još veću sigurnost u javnim nastupima. Priprema za debatu podrazumijeva istraživanje o određenoj temi, dok sama debata uključuje razmjenu argumenata o toj temi. Zbog toga je ovo jedan od najboljih načina da se dođe do korisnih zaključaka i pouka o obrađivanoj temi - kazao je Deretić.
Pozvao je mlade da se okušaju u debati, jer, kako je istakao, debata predstavlja spoj učenja, javnog nastupa, argumentovane rasprave i sticanja vrijednog iskustva.
Učesnica debate Darinka Račić iz Berana kazala je da je debata vid razgovora gdje mladi imaju priliku da razvijaju svoje motoričke sposobnosti, sposobnost kritičkog mišljenja, kao i da shvate da postoje različite stavovi, da imaju mogućnost da promijene svoj stav uz pomoć određenih argumenta i dobre argumentacijske linije.
- Moja poruka za mlade bi bila ta da je debata lijep predmet, u kojem će usavršiti njihovu sposobnost da razumiju svijet u kojem se trenutno nalazimo i da se uklope u jedno svakidašnje društvo - navela je Račić.

Mladi oslonac za razvoj demokratskog društva i uspjeh u evropskim integracijama

Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, Sveto Baković, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.
On i predsjednik MZ Štitarice Radovan Rakočević govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.
- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza Nikole Petrovića Njegoša, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.
<h2>Razdor</h2>
Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.
- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.
Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.
- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.
Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.
- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.
Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

&nbsp;U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.
Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.
Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.
Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.
Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.
No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;
Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.
U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;
&nbsp;

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.
To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.
U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!
Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.
Zoran Ćoćo Bećirović, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.
Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.
Ana Raičković, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede Draška Đuranovića.
Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.
Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.
A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.
Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.
Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.
To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.
Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.
Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana
u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.
Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.
Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.
To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.
A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...
Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.
Jer, kako reče veliki crnogorski glumac Veljko Mandić u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Selo je blokirano jakim policijskim snagama. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili. Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu. Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom. Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.

CNP: „Smrt i njeni hirovi“ na Sceni Studio

Artan Kurti ostaje u kaznenoj evidenciji

Kultura ne smije imati nacionalne granice

Vukčeviću pritvor do 30 dana

Mladi oslonac za razvoj demokratskog društva i uspjeh u evropskim integracijama

PRATITE TVe UŽIVO