<article>Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović razgovaraće danas sa građanima Danilovgrada o tome sa kakvim se izazovima susrijeću u svakodnevnom životu. Na sastanku će biti riječi o novim radnim mjestima, razvoju lokalne ekonomije i infrastrukture, kvalitetnijem obrazovanju i zdravstvu, kao i o evropskom putu Crne Gore koji otvara nove mogućnosti za investicije i napredak. Razgovaraće se i o inicijativama koje jačaju domaću privredu, podržavaju mlade i stvaraju uslove za stabilnije cijene i veće zarade. Iz Kancelarije za odnose s javnošću predsjednika Crne Gore saopšteno je da ti susreti širom države potvrđuju da otvoren razgovor donosi rezultate i da je građanima važno da se njihov glas zaista čuje. Zbog toga su, jkako je objašnjeno, sastanci sa predsjednikom prilika da se zajedno definišu koraci koji će unaprijediti svakodnevni život u Danilovgradu. - Pozivamo građanke i građane da prisustvuju sastanku i doprinesu zajedničkom razgovoru o tome kako da Danilovgrad nastavi da se razvija i postane još bolje mjesto za život - navodi se u saopštenju. Sastanak će se održati u gradskoj biblioteci Mihailo Miho Vuković u 17 sati.</article>

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović razgovaraće danas sa građanima Danilovgrada o tome sa kakvim se izazovima susrijeću u svakodnevnom životu.&nbsp;
Na sastanku će biti riječi o novim radnim mjestima, razvoju lokalne ekonomije i infrastrukture, kvalitetnijem obrazovanju i zdravstvu, kao i o evropskom putu Crne Gore koji otvara nove mogućnosti za investicije i napredak. Razgovaraće se i o inicijativama koje jačaju domaću privredu, podržavaju mlade i stvaraju uslove za stabilnije cijene i veće zarade.
&nbsp;Iz Kancelarije za odnose s javnošću predsjednika Crne Gore saopšteno je da ti susreti širom države potvrđuju da otvoren razgovor donosi rezultate i da je građanima važno da se njihov glas zaista čuje. Zbog toga su, jkako je objašnjeno, sastanci sa predsjednikom prilika da se zajedno definišu koraci koji će unaprijediti svakodnevni život u Danilovgradu.
&nbsp;- Pozivamo građanke i građane da prisustvuju sastanku i doprinesu zajedničkom razgovoru o tome kako da Danilovgrad nastavi da se razvija i postane još bolje mjesto za život - navodi se u saopštenju.
&nbsp;Sastanak će se održati u gradskoj biblioteci Mihailo Miho Vuković u 17 sati.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Jakov Milatović

Danilovgrad

Politika

Milatović danas sa građanima Danilovgrada

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović razgovaraće danas sa građanima Danilovgrada o tome sa kakvim se izazovima susrijeću u svakodnevnom životu. 
Na sastanku će biti riječi o novim radnim mjestima, razvoju lokalne ekonomije i infrastrukture, kvalitetnijem obrazovanju i zdravstvu, kao i o evropskom putu Crne Gore koji otvara nove mogućnosti za investicije i napredak. Razgovaraće se i o inicijativama koje jačaju domaću privredu, podržavaju mlade i stvaraju uslove za stabilnije cijene i veće zarade.
 Iz Kancelarije za odnose s javnošću predsjednika Crne Gore saopšteno je da ti susreti širom države potvrđuju da otvoren razgovor donosi rezultate i da je građanima važno da se njihov glas zaista čuje. Zbog toga su, jkako je objašnjeno, sastanci sa predsjednikom prilika da se zajedno definišu koraci koji će unaprijediti svakodnevni život u Danilovgradu.
 - Pozivamo građanke i građane da prisustvuju sastanku i doprinesu zajedničkom razgovoru o tome kako da Danilovgrad nastavi da se razvija i postane još bolje mjesto za život - navodi se u saopštenju.
 Sastanak će se održati u gradskoj biblioteci Mihailo Miho Vuković u 17 sati.

Košrkaši Indijane, Finiksa i San Antonija ostvarili su pobjede u jutros odigranom meču NBA lige.
Indijana je pred svojim navijačima pobijedila Sakramento 116:105 i upisala četvrti trijumf u posljdnjih šst utakmica.
Najbolji u pobjedničkom timu bili su Endru Nembhard sa 28 poena, Benedikt Maturin sa 25 i Paskal Sijakam sa 23 poena.
Sakramentu nije pomogao ni novi tripl-dabl Rasela Vestbruka, koji je meč završio sa 24 poena, 14 asistencija i 12 skokova.
To je njegov četvrti tripl-dabl u sezoni, a 207. u karijeri.
Finiks je kao gost slavio protiv Minesote 108:105,a &nbsp;do 14. trjumfa vodili su ga Mark Vilijams sa 22, Kolin Gilespi sa 19 i Dilon Bruks sa 18 ubačenih poena.
U ekipi Minesote istakao se Entoni Edvards sa 40 poena.
Kao gost slavio je i San Antonio protiv Nju Orleansa 135:132.
U pobjedničkom timu istakli su se Harison Barns sa 24 i Dilan Harper sa 22, dok je u ekipi Nju Orleansa najbolji bio ruki Derik Kvin sa 33 poena.

Pobjede Indijane, Finiksa i San Antonija

Centar za demokratsku tranziciju (CDT) poziva poslanike i poslanice koji čine Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu (Odbor) da predlože produžetak roka za završetak njegovog rada do 15. juna 2026. godine, kako bi se omogućilo cjelovito sprovođenje ove reforme u skladu sa odlukom o osnivanju odbora i međunarodnim preporukama., navodi se u saopštenju koje potpisuje direktor CDT-a Dragan Koprivica.&nbsp;
Kako se dodaje, pozivaju da se u odluci o produžetku rada Odbora predvidi njegov intenzivan rad i finalizacija svih potrebnih predloga izmjena zakona i teksta etičkog kodeksa od 15.1. do 15.4.2026. godine.&nbsp;
Nakon ovoga bi, kako se ističe, uslijedilo otvaranje inkluzivne javne rasprave i dobijanje mišljenja od relevantnih međunarodnih institucija do 1.6, a onda i finalizacija ovih tekstova i usvajanje u Skupštini do 15.6.2026. godine.
- Ukoliko Odbor postavi dinamiku svog rada na ovaj način, ispoštovaće se standard da se izborno zakonodavstvo ne mijenja godinu prije izbora, budući da su opšti lokalni izbori prethodnim izmjenama tempirani za 13.6.2027. godine, a u tom periodu je i očekivani termin redovnih parlamentarnih izbora - pojašnjava se u saopštenju.&nbsp;
CDT je, kako su objasnili, pitanje produžetka rada Odbora pokrenuo još u septembru 2026. godine na svojoj konferenciji o nastavku izborne reforme, a onda i na posljednjoj sjednici Odbora najavio da ćemo početkom decembra utvrditi realan nivo završenog posla i ukoliko on bude nezadovoljavajući uputiti predlog za produžetak rada.
- Smatramo da obim do sada pripremljenih rješenja u tri radne grupe koje funkcionišu u okviru Odbora nije ni blizu konačnim rješenjima i da nije moguće konačna i kvalitetna rješenja pripremiti do 31.12, kada je planiran završetak rada Odbora. Ukoliko ovdje uzmemo u obzir najavu da će Skupština, do kraja godine, usvojiti oko 100 zakona ili izmjena zakona, uz redovno usvajanje novog budžeta, svakome je jasno da kvalitetna izborna reforma do kraja godine nije moguća - naglašava se u saopštenju.&nbsp;
Takođe, ističe se i da smagtraju da u planiranju rada Odbora treba ispraviti i veliku grešku koja je učinjena u toku julskog kruga izborne reforme, kada nijesmo imali kvalitetnu javnu raspravu, niti dobili mišljenja od relevantnih međunarodnih institucija.
- Ono što je u julu saopštavao CDT, Evropska komisija (EK) nam je potvrdila u novembru kada je u svom izvještaju saopštila da je izborna reforma sprovedena bez suštinskih konsultacija i uz samo djelimično ispunjene preporuke Venecijanske komisije, OSCE/ODIHR i GRECO, i uputila na potrebu za daljim unapređenjima zakona i to u inkluzivnom i transparentnom procesu - poručuje se.&nbsp;
CDT ne želi, kako dodaju, da se Odboru ponove opaske iz prethodnog izvještaja EK da zakonodavstvo i dalje nije usklađeno sa evropskim standardima o inkluzivnim, transparentnim i otpornim izbornim procesima, da nedostaju efikasne garancije protiv zloupotrebe državnih resursa, kao i da okvir za finansiranje političkih partija i kampanja mora biti dodatno izmijenjen kako bi se obezbijedila stvarna kontrola partijskih troškova i uvele odvraćajuće sankcije. Drugim riječima, ne želimo doći u situaciju da nam se sugeriše promjena zakona koji su tek usvojeni.
- Podsjećamo da je neophodno nastaviti rad na nizu međusobno povezanih procesa – od uvođenja otvorenih lista, omogućavanja individualnih kandidatura i direktnog izbora organa mjesnih zajednica, preko transparentnog i tačnog biračkog spiska, do regulisanja drugog kruga predsjedničkih izbora, rješavanja problema dezinformacija u izbornom procesu, jačanja sankcija za zloupotrebe i zaštite biračkog prava u skladu sa međunarodnim standardima. Tek kada se sve ove mjere – koje su po svojoj prirodi složene, institucionalno zahtjevne i nemoguće za sprovesti preko noći – uzmu u obzir, moći će se govoriti o zaista sveobuhvatnoj, kvalitetnoj i održivoj izbornoj reformi - dodali su.
Zato, smatraju, da je njihov prijedlog za produžetak rada Odbora racionalan, izvodljiv i da ispravlja greške u procesu izborne reforme koje su urađene u julu.&nbsp;
- Nadamo se da će jednako racionalna biti i odluka Skupštine Crne Gore da se ovaj važan proces nastavi - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

CDT: Produžiti rok za rad odbora – izborna reforma do kraja godine je nemoguća

Predsjednik Republike Grčke Konstantinos Tasulas boraviće u dvodnevnoj zvaničnoj posjeti Crnoj Gori od 10. do 12. decembra na poziv predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića.
Ova posjeta, kako su kazali iz Kabineta predsjednika Crne Gore, predstavlja još jedan korak u jačanju saradnje Crne Gore i Grčke, produbljivanju međusobnog povjerenja i potvrdi da Crna Gora uživa kontinuiranu i principijelnu podršku Grčke na putu ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji.
- Posjeta predsjednika Tasulasa ima poseban značaj za Crnu Goru. Ona predstavlja jedanaestu posjetu predsjednika neke države članice Evropske unije Crnoj Gori tokom mandata predsjednika Milatovića, što potvrđuje sve intenzivniji politički dijalog i rastuću podršku evropskih partnera napretku naše zemlje ka članstvu u EU - navodi se u saopštenju.
Važno je istaći i da je, kako dodaju, riječ o tek drugoj bilateralnoj posjeti predsjednika Tasulasa od preuzimanja dužnosti, što potvrđuje veliko uvažavanje Grčke prema Crnoj Goroi i ulozi predsjednika Milatovića u jačanju medjudržavnih veza.
- Crna Gora i Grčka tradicionalno njeguju prijateljske odnose, zasnovane na povjerenju, saradnji i zajedničkoj viziji evropske budućnosti - piše u saopštenju.
Predsjednika Tasulasa će po dolasku u Podgoricu dočekati ministarka kulture Tamara Vujović, a predsjednik Milatović će upriličiti ceremoniju svečanog dočeka u Rezidenciji na Cetinju, gdje će dva predsjednika imati sastanak.&nbsp;
Nakon toga će se obratiti medijima, a zatim u dvorištu Rezidencije posaditi drvo prijateljstva, kao simbol trajnih veza Crne Gore i Grčke.
- Isto veče, predsjednik Tasulas imaće sastanak sa predsjednikom Vlade Crne Gore Milojkom Spajićem. Drugog dana posjete, u četvrtak 11. decembra, predsjednik Grčke Konstantinos Tasulas će uz prisustvo predsjednika Jakova Milatovića položiti vijenac na spomenik Partizanu-borcu, na Gorici, nakon čega će održati zajedničko predavanje na Fakultetu političkih nauka, u okviru EU Akademije predsjednika, na temu “Od Soluna do danas: obećanje koje postaje evropska stvarnost” - najavljeno je u saopštenju.
Posebnu važnost ima činjenica da Grčka u drugoj polovini 2027. preuzima predsjedavanje Savjetu Evropske unije, u periodu kada Crna Gora očekuje završnu fazu pristupnog procesa.&nbsp;
- Učešće predsjednika Tasulasa u EU Akademiji snažna je poruka podrške evropskoj budućnosti Crne Gore. Istog dana, predsjednik Tasulas sastaće se sa predsjednikom Skupštine Crne Gore Andrijom Mandićem - precizirano je u saopštenju.

Predsjednik Republike Grčke Konstantinos Tasulas u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori

Kina je pogubila Bai Tianhuija, bivšeg generalnog direktora kompanije China Huarong International Holdings, zbog primanja mita u ukupnom iznosu od 156 miliona dolara.
Kompanija je ključna ofšor finansijska jedinica problematične kompanije za upravljanje imovinom China Huarong Asset Management, poznate od 2024. godine kao China CITIC Financial Asset Management.
Huarong je osnovan za rješavanje loših kredita državnih banaka.
Nekoliko drugih direktora Huaronga takođe je uhvaćeno u antikorupcijskim istragama.
Smrtne kazne za korupciju u Kini često se izriču s dvogodišnjom odgodom, a zatim se preinače u doživotni zatvor.
Kazna koju je sud izrekao Tianhuiju ipak nije suspendovana.

Kina pogubila bivšeg direktora finansijske kompanije zbog korupcije

Prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. tadašnji uposlenik Službe hitne pomoći u Pljevljima, ljekar Dario Vraneš automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, snimali su ga mobilnim telefonom, a uzrujani glas na snimku vikao: „Dolaze Turci“.
- Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FlL6VqAoFPd8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Čuje se i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“...
Vraneš nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa.
Već skoro tri godine Dario Vraneš je predsjednik pljevaljske opštine. Predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.
Dario Vraneš je opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...
Predsjednik Opštine Pljevlja od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića.
Na društvenoj mreži Instagram imao je i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“...
U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...
Na poziv predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš prisustvovao je tradicionalnoj manifestaciji Veče Pljevljaka u Sarajevu. Javnost je o tome, direktno sa večere, 6. decembra, objavom na mreži Instagram, izvijestio Vraneš.
Turke, u objavi, nije pominjao.
Na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Od domaćina skupa Alena Sulejmanovića pokušali smo da saznamo koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu da bude gost na večeri Pljevljaka koji žive u Sarajevu, ali smo ostali bez odgovora.
Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“.

VIDEO: „Dario u Sarajevu“

Šef delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler poručio je da neće biti zatvoreno poglavlje 23 sve dok ne bude usvojen Markov i Mašanov zakon, kazala je majka i baba žrtava sa Medovine, Vesna Pejović, nakon prijema građana koji su protestovali na Kruševom Ždrijelu u prostorijama delegacije EU u Crnoj Gori.
Pejović je saopštila nakon sastanka da kada se sretnete sa pravim ljudima, sa ljudima koji znaju što je pravna država i zakon, onda osjetite vjetar u leđa.
- Ovo je upravo znak da ne stajemo i da nastavljamo borbu i da smo od njih dobili podršku i da će biti uz nas. Satler nam je kazao da nema zatvaranja poglavlja 23. sve dok se ne usvoji Markov i Mašanov zakon- kazala je ona.
Pejović je istakla da se ambasador EU u Crnoj Gori iznenadio na činjenicu da je slučaj Medovine prošao bez istrage.
- Čovjek je bio zatečen da se nije oduzelo ružje prije Medovine, imamo jedan ljudski saosjećaj. Čak je podržavao sve ono što smo radili i bilo mu je žao što smo se izmučili deset mjeseci- poručila je Pejović.
Dodaje da će sa blokadama napraviti pauzu i da će pratiti kako se situacija razvija.
- Gospodin Satler je rekao da sve treba da se ubrza, jer kasne, što se Medovine tiče. Prezadovoljna sam da je čovjek ovog ranga i ugleda kazao da su mi vrata uvijek otvorena. Imamo velikog optimizma- istakla je Pejović.

Pejović: Satler poručio da nema zatvaranja poglavlja 23 dok se ne usvoji Markov i Mašanov zakon

Proslavljeni džudista Srđan Mrvaljević uputio je premijeru Milojku Spajiću otvoreno pismo u kom navodi da je veoma razočaran izostankom reakcije predsjednika Vlade nakon što je postigao istorijski rezultat osvojanjem titule prvaka svijeta u Parizu.
Kako navodi u pismu, obraća se premijeru zbog izostanka zvaničnog prijema, pa i čestitke.
- Džudo je olimpijski borilački sport, a moja medalja u ovoj kategoriji prva je i jedina u istoriji Crne Gore što, složićete se, pokazuje težinu ovog rezultata. U Parizu je nastupilo više od 2.500 hiljade takmičara sa pet kontinenata i 70 zemalja svijeta, što dovoljno govori o značaju i veličini &nbsp;ovog sportskoj događaja - ističe Mrvaljević.
Dodaje da je sa "šest direktnih i efektnih pobjeda ostvario ovaj istorijski rezultat, podigao zastavu naše zemlje na najviše postolje i sa cijelim svijetom slušao najlepšu himnu naše Crne Gore".
- Dugo sam se dvoumio da li uopšte da Vam se obratim, ali kao vrhunski sportista Crne Gore smatram to svojom obavezom zbog budućih generacija sportista koji dolaze. Veoma sam razočaran izostankom Vaše reakcije, ali mnogo više zabrinut pitanjem kakvu to poruku šaljete sportistima koji dostojanstveno i pozitivno promovišu našu državu kroz sport, često ulažući nadljudske napore i podnoseći ogromne žrtve za ostvarenje vrhunskih sportskih rezultata - naveo je Mrvaljević.
Premijer je, kako je kazao, više puta u javnim nastupima istakao da su sportisti najbolji ambasadori naše zemlje, a sa čim je potpuno saglasan.
- Oni su i nacionalni ponos svake države, ali i inspiracija mladima da žive zdravim stilovima života, bore se i budu istrajni u ostvarenju svojih ciljeva. Želim da Vas pitam da li je sport jedan od prioriteta Vaše Vlade i da li smatrate da je ovakav Vaš odnos prema sportskim herojima ispravan? Da li mislite da je ispravno da jedan vrhunski i zaslužni sportista sam snosi troškove priprema i učešća na šampionatu svijeta, a onda kada postane šampion svijeta niko ga ne pozove da čestita i napravi prijem - upitao je Mrvaljević.
Dodaje da je Spajić mlad čovjek na čelu jedne države, te ga moli da njegovo pismo shvati dobronamjerno i na pravi način kako se ovakve negativne stvari nikada više nikome ne bi ponavljale.
- Nadam se da ćete uvideti propust, ispraviti ga i da će Vlada Crne Gore u budućnosti posvetiti više pažnje i priznanja našim sportskim herojima, koji na najbolji mogući način predstavljaju našu zemlju u svijetu. Sportisti zaslužuju punu podršku i poštovanje države, sa njima Vi i Vlada Crne Gore treba da se ponosi i promovišete ih, a ne da ignorišete njihove rezultate i da se pravite kao da se ništa nije dogodilo - zaključio je Mrvaljević.

Mrvaljević Spajiću: Razočaran izostankom zvaničnog prijema, pa i čestitke

U proteklih nekoliko dana dva su ,,avgustovska oslobodioca“, na dva kraja Crne Gore, imala svoje – ajde, da tako kažemo – političko-ekološke performanse: Dario Vraneš u Pljevljima i Milan Knežević u Botunu. &nbsp; Gore na sjeveru, čelnik Pljevalja i funkcioner Nove srpske demokratije, čistio je – ne baš ekološki, a još manje etički - crnogorsku istoriju od pomena Crne Gore i Crnogoraca.&nbsp; Nije mu prvi put. Čovjek koji se zgražava na pomen crnogorskog antifašizma, prvo je zamislio da slavi Svetu Petku kao dan srpskog oslobođenja Pljevalja od Turaka, iako su taj grad oslobodili Crnogorci dan poslije Svete Petke, 15. oktobra po starom, odnosno 28. oktobra po novom kalendaru.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251208181256_7e1e3b55fb568ee949446e6ab932bcf30b4ad1b7db548ce417db6ffc0f742d8e.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251208181256_7e1e3b55fb568ee949446e6ab932bcf30b4ad1b7db548ce417db6ffc0f742d8e" data-rendition-name="original" width="848" height="685" loading="lazy" alt='ULAGIVANJE VELIKOSRPSTVU: Most u Pljevljima koji je ,,krstio" Vraneš'> <figcaption>ULAGIVANJE VELIKOSRPSTVU: Most u Pljevljima koji je ,,krstio" Vraneš(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  VRANEŠEVA LAŽNA ISTORIJA A onda je, Vraneš, istoričar-naturščik proglasio 1. decembar danom kada su se Srbija i Crna Gora ujedinile, iako je to doba kada je nestalo i ime i država Crna Gora. &nbsp;&nbsp; Neki će reći da ljekaru koji je studirao duže od 14 godina knjiga baš i ne ide od ruke, pa se – eto – zapleo i zabrljao u istorijskim faktima. &nbsp;&nbsp; Ali, nije stvar u neznanju, već u svjesnom lažiranju istorije. &nbsp; Bez imalo griže savjesti, čak i sa dozom ponosa, Vraneš je dao ime jednom pljevaljskom mostu po Aleksandru Karađorđeviću, kralju za čije je vladavine Crna Gora okupirana pod srpskim bajonetima. &nbsp; Niko od crnogorskih zvaničnika nije se oglašavao na ruženje države i kršenje zakona i Ustava. Ćutao je rođeni Pljevljak, Milojko Spajić. Glasa nije puštio predsjednik Jakov Milatović. Andrija Mandić, predsjednik crnogorske Skupštine naravno, nije imao ništa protiv – negiranje Crne Gore i Crnogoraca uklapa se u njegov politički program. &nbsp;&nbsp; Ćutala je i većina nevladinih organizacija. Tek su se probudili kada je Vraneš u nastavku, primitivno kako jedino zna, napao novinarku Milku Tadić Mijović. &nbsp; I dobro je što su reagovali na Vranešovu mizoginiju. Pitanje je samo, što je značilo njihovo ćutanje na Vranešovo javno ponižavanje države i kršenje zakona – prećutkivanje ili odobravanja? A čelnik Pljevalja, onaj koji je svojevremeno zvao Turcima sugrađane Muslimane koji su dolazili da glasaju na izborima u Pljevljima, &nbsp;mirno je odjezdio u Sarajevo na skup Pljevljaka koji žive u tom gradu. &nbsp; Tamo mu, dok je poskakivao uz pjesmu, Muslimani, pardon Turci, očito nijesu smetali. &nbsp; BUNA U BOTUNU&nbsp; U isto vrijeme, par stotina kilometara južnije, u Zeti, djelovao je Milan Knežević. Za razliku od Daria Vraneša, koji izmišlja istoriju, njegov sadašnji koalicioni saveznik, saborac iz vremena litija, namjerio je - da sam piše buduću istoriju. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251208181256_ab39b5e05f70a8864e9b9bff31dec94033e00f3f3fcada47472598db970a0e40.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251208181256_ab39b5e05f70a8864e9b9bff31dec94033e00f3f3fcada47472598db970a0e40" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt='BUNTOVNI ,,ZMAJ OD ZETE": Milan Knežević u akciji'> <figcaption>BUNTOVNI ,,ZMAJ OD ZETE": Milan Knežević u akciji(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  I to revolucionarnu istoriju. Lider DNP-a je krenuo je u - bunu na Botunu. Podigao je na noge Zetu, namjeran da, kako reče, po cijenu vlastitog života, ne dozvoli gradnju postrojenja za prečišćavanje vode. &nbsp; Odbacio je Knežević svaki prijedlog gradonačelnika Saše Mujovića, prozvao je premijera Milojka Spajića, najavivši da izlazi iz vlasti ako jedan Zećanin bude udaren od policije. Na kraju se i žestoko posprdao sa Jakovom Milatovićem, insinuirajući – vrlo prizemno i primitivno - da predsjednik trpi nasilje u braku i da se ne pača u Zetu... I sve bi to bilo sasvim očekivano, galama, predstava buke i bijesa, da nije nekoliko čudnih činjenica koji neminovno rađaju nezgodna pitanja. &nbsp; Prije svega, Milan Knežević je dio vlasti, one iste vlasti koja hoće da gradi kolektor u Botunu; njegova ministarka je glasala za kolektor na Vladi, kada je usvajan Prostorni plan... &nbsp; Zbog čega je tada ćutao, a sada galami? &nbsp;&nbsp; IGRE BEZ GRANICA&nbsp; Valjalo bi, takođe, da lider DNP-a partijskim saborcima ali i svojim Zećanima objasni: zašto će im biti bolje da se ne prečišćava voda koja dolazi iz Podgorice? Zeta je nizvodno i sve što iz Podgorice ide u Moraču dolazi u Botun. Zbog čega onda fekalije koje sada direktno idu u riječni tok ne treba da budu prerađivane? &nbsp;&nbsp;&nbsp; Teško je naći razuman odgovor. Osim ako današnje prijetnje destabilizacije vlasti - ne samo u Podgorici nego i u državi – Kneževiću ne služe kao paravan da se prikrije bojazan od odlučivanja po žalbi Specijalnog državnog tužilaštva u slučaju pokušaja terorizma okrtobra 2016. godine. &nbsp; Ne bi, svakako, bilo dobro da se sada, u ponovljenom postupku, sazna ko je i kako razgovarao sa onim opasnim Rusima na Zlatiboru 15. i 16. oktobra 2016. godine koji su čekali na znak agenata GRU-a Šišmakova ili Popova. &nbsp; Stvarno, ko je u vrhu tadašnjeg Demokratskog fronta jedini znao ruski? &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120819120_d578b4684e31f41047833a3384e710bd1f448c34413e5c6f4c62a29b1465c4f0.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120819120_d578b4684e31f41047833a3384e710bd1f448c34413e5c6f4c62a29b1465c4f0" data-rendition-name="original" width="1664" height="799" loading="lazy" alt="DA LI OVĐE IMA EMPATIJE: Plakat na Kruševom ždrijelu iznad Cetinja"> <figcaption>DA LI OVĐE IMA EMPATIJE: Plakat na Kruševom ždrijelu iznad Cetinja(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  CRNOGORSKI MOZAIK BEZOBZIRNOSTI Ali, ostavimo se teorija zavjere. Stvari su već dovoljno loše. &nbsp; Opisane akcije bez reakcije Darija Vraneša i Milana Kneževića samo su dio mozaika sadašnje Crne Gore. U kojoj je, očito, Dariu Vranešu dozvoljeno da – kršeći Zakon o državnim simbolima, ali i Ustav – sprovodi velikosrpsku imperijalnu agendu, da veliča četništvo i ratne zločince. I u kojoj, očito, Milan Knežević može da prijeti kako neće dozvoliti – po cijenu nereda - da država Crna Gora sprovede ugovor koji je potpisala sa međunarodnim partnerima i u saradnji sa Evropskom bankom. &nbsp; I sve to rade bez straha da bi neko od kolega iz zajedničke državne vlasti mogao da reaguje. Očito da Vraneš i Knežević dobro znaju svoje koalicione partnere: ,,avgustovski oslobodioci“ ne odvajaju se tako lako fotelje zbog principa. &nbsp;&nbsp; Ali, što je sa ostalima, ne samo u tužilaštvu ili opoziciji, nego u svim porama društva? &nbsp; Jer, dok traju slučajevi pravde i nepravde u Pljevljima i Botunu, nekako tiho, bez reakcija vlasti, opozicije, bez glasnog glasa nevladinog sektora, uz ćutanje režimskih medija – ali i šutnju društva – prošla je jedna mučna vijest. Nakon deset mjeseci, obustavljaju se blokade saobraćaja na Kruševom ždrijelu. &nbsp; Izmučene, izmorene, bez podrške društva, &nbsp;porodice žrtava, odlučile su da neće više biti blokada. Dvije i po godine nakon masakra u Medovini, tačno godinu od novog masovnog ubistva 1. januara, niko nije pokazao spremnost da, kao moralni čin, podnese ostavku; niko od čelnika države i policije nije htio vidi one suze porodica, da čuje jecaje, da osjeti tu bezdan koji oni žive... &nbsp; Dvadeset i tri ugašena života, četvoro đece više nema. I ništa. Ćuti većinska Crna Gora. &nbsp; Ona Crna Gora na koju su nas navikli i na koju ogromna većina građana pristaje. &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dzo8fDGm53gk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Milatović danas sa građanima Danilovgrada

Tagovi

Pobjede Indijane, Finiksa i San Antonija

CDT: Produžiti rok za rad odbora – izborna reforma do kraja godine je nemoguća

Predsjednik Republike Grčke Konstantinos Tasulas u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori

Kina pogubila bivšeg direktora finansijske kompanije zbog korupcije

PRATITE TVe UŽIVO