<article>Ukrajinska Državna služba za vanredne situacije (DSNS) saopštila je večeras da su u ruskom granatiranju Kijeva poginule dvije osobe, a 38 je povrijeđeno, među kojima i jedno dijete, objavio je Ukrinform.U otklanjanju posljedica napada bilo je angažovano ukupno 360 spasilaca sa 74 jedinice i pratećom opremom, a pomoć psihologa DSNS zatražilo je 50 ljudi.Ruske snage su u subotu u jutarnjim satima pokrenule masovni napad na Ukrajinu koristeći dronove i rakete, a jedna od meta bila je i ukrajinska prijestonica Kijev.Šteta je zabilježena na više od 17 lokacija u sedam gradskih okruga, a na nekoliko lokacija su izbili požari.Napadi dolaze u vrijeme pojačanih diplomatskih napora za uspostavljanje prekida vatre i okončanje ratnih sukoba započetih ruskom invazijom na Ukrajinu 24. februara 2022. godine.</article>

Ukrajinska Državna služba za vanredne situacije (DSNS) saopštila je večeras da su u ruskom granatiranju Kijeva poginule dvije osobe, a 38 je povrijeđeno, među kojima i jedno dijete, objavio je Ukrinform.
U otklanjanju posljedica napada bilo je angažovano ukupno 360 spasilaca sa 74 jedinice i pratećom opremom, a pomoć psihologa DSNS zatražilo je 50 ljudi.
Ruske snage su u subotu u jutarnjim satima pokrenule masovni napad na Ukrajinu koristeći dronove i rakete, a jedna od meta bila je i ukrajinska prijestonica Kijev.
Šteta je zabilježena na više od 17 lokacija u sedam gradskih okruga, a na nekoliko lokacija su izbili požari.
Napadi dolaze u vrijeme pojačanih diplomatskih napora za uspostavljanje prekida vatre i okončanje ratnih sukoba započetih ruskom invazijom na Ukrajinu 24. februara 2022. godine.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Svijet

Granatiran Kijev, dvoje mrtvih

Troje djece povrijeđeno je u eksploziji nepoznate eksplozivne naprave u subotu poslijepodne na otvorenom prostoru na području Novog Vinodolskog, prenosi Hrvatska radio-televizija.&nbsp;
&nbsp;Djeca su hitno prevezena u KBC Rijeka radi pružanja medicinske pomoći, a prema prvim neslužbenim informacijama, njihove povrede nijesu ozbiljnije.&nbsp;
Policija je odmah započela istragu i utvrđuje se o kakvoj je napravi riječ, te okolnosti njezina aktiviranja.
Za HRT su iz riječkog KBC-a potvrdili kako su maloljetnici izvan životne opasnosti.

Hrvatska: Troje djece povrijeđeno u eksploziji nepoznate naprave

Vaterpolisti Jadran m:tela pobjednici su Kupa Crne Gore.
Jadran je večeras u Budvi, u finalnom meču, savladao kotorski Primorac 13:12 i 15. put u klupskoj istoriji osvojio trofej.
Hercegnovski tim ima i dva trofeja Kupa bivše Državne zajednice 2004. i 2005. godine.
Jadran je od početka druge četvrtine preuzeo kontrolu, odigrao je odličnu odbranu, bio priseban sa igračem više u napadu &nbsp;i na kraju uspio je da se revanšira Primorcu za poraz od prije dvije sedmice u Premijer regionalnoj ligi.
Izabranici Vladimira Gojkovića serijom od 5:0 došli su do vođstva od &nbsp;8:3, bilo je i 10:6, poslije gola Srđana Janovića u napadu s igračem više.
Primorac je u posljednjoj četvrtini prijetio, ali nije mogao do trofeja.
Najefikasniji u pobjedničkom timu bio je Strahinja Gojković sa tri gola, dok su po dva postigli Dmitri Holod, Jovan Vujović, Fran Valera i Srđan Janović.
U ekipi iz Kotora bo tri puta u strijelce upisali su se Marko Mršić i Đorđe Stanijević.

Jadran m:telu trofej Kupa Crne Gore

Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević u subotu je najoštrije osudio napad na časnu sestru te joj poželio što brži oporavak "jer je to sada najvažnije", ali je naglasio i nužnost brze i temeljite policijske istrage.&nbsp;
- Očekujem da policija što prije istraži sve okolnosti, od koga je došlo do ozljeđivanja časne sestre i kako - rekao je Tomašević.&nbsp;
Naglasio je da je ključno da se rezultati istrage čim prije objave.
- Taj je događaj uznemirio brojne građane i svi žele znati kako je došlo do ozljeđivanja časne sestre - dodao je. S obzirom na to da je ozlijeđena časna sestra ujedno i učiteljica, Ministarstvo prosvjete, obrazovanja i mladih aktiviralo je krizni psihološki tim.&nbsp;
Tomašević je potvrdio da Grad Zagreb također pruža podršku.
- Časna sestra radi u jednoj zagrebačkoj osnovnoj školi. Čuli smo se s ravnateljem i stavili nadležne gradske službe na raspolaganje za svu potrebnu pomoć - rekao je.&nbsp;

Tomašević o napadu na časnu sestru: Oporavak je prioritet, nužna je hitna istraga

Crna Gora bi trebalo da završi pregovore s Evropskom unijom već naredne godine, Albanija 2027. Srbija, međutim, slovi kao nevjerodostojan kandidat koji će propustiti još jednu istorijsku šansu.
Decenijama se zemlje Zapadnog Balkana pripremaju za pristupanje EU. Crna Gora i Albanija najdalje su odmakle u svojim naporima da ispune uslove za članstvo, slažu se i stručnjaci, a i u Evropskoj uniji.
Međutim, u Srbiji, najvećoj i ekonomski najjačoj od šest zemalja kandidata, došlo je do zastoja u procesu reformi. Zato se postavlja pitanje da li bi EU trebalo da uskoro primi Crnu Goru i Albaniju, čak i uz rizik da Srbija, sa svojim saveznikom Rusijom, dodatno destabilizuje region?
Stručnjaci i političari koje je intervjuisala agencija Rojters kažu – da, trebalo bi. Jer bi to ujedno povećalo pritisak na Srbiju, piše Dojče vele.
Kraj pregovora – Crna Gora 2026, Albanija 2027.
Nakon užasa ratova devedesetih godina, Evropska unija je sebi 2003. godine postavila cilj da u zajednicu država dugoročno integriše zemlje Zapadnog Balkana – Srbiju, Bosnu i Hercegovinu, Kosovo, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju i Albaniju.
U svom najnovijem izvještaju o napretku objavljenom početkom novembra, Evropska komisija je potvrdila da Crna Gora može da završi pregovore o pristupanju do kraja 2026. godine. Za Albaniju su briselske vlasti projektovale 2027. godinu.
Međutim, u vezi sa Srbijom je navedeno da je tempo reformi „značajno usporen“. Njemačka vlada se trudi da zadrži sve zemlje kandidate, što je pokazalo i to što je ministar spoljnih poslova Johan Vadeful nedavno obišao svih šest zemalja.
Apel njemačkih političara za brzi prijem
„Crna Gora i Albanija su trenutno svojevrsni favoriti. One ispunjavaju svoj domaći zadatak i stoga bi trebalo da im se pruži konkretna prilika za pristupanje“, insistira Adis Ahmetović, portparol za spoljnu politiku poslaničke grupe vladajućih njemačkih socijaldemokrata (SPD) u Bundestagu.
„Ako se mi ne pobrinemo za te zemlje, drugi će se pobrinuti – kao što su to već učinile Kina i Rusija“, kaže 32-godišnji Ahmetović, koji i sam ima porodične korijene u Bosni i Hercegovini.
Političarka njemačkih opozicionih Zelenih, Šantal Kopf, koja je, zajedno s Ahmetovićem, pratila Vadefula na njegovom putovanju po Zapadnom Balkanu, podjednako je jasna: „Crna Gora i Albanija ne bi trebalo da pate pod politikom srpskog režima, već bi trebalo da budu primljene u EU čim ispune sve kriterijume.“
Srbija „samo pucne prstima“ i destabilizuje Crnu Goru
Srbija, međutim, očekuje da bude u prvom krugu pristupanja EU. Ako bi, dakle, Crna Gora bila primljena, a Srbija ne – kako bi reagovala vlada u Beogradu?
Od približno 600.000 stanovnika Crne Gore, 33 odsto su etnički Srbi – najnoviji su podaci tamošnjeg državnog zavoda za statistiku. Zbog toga postoji bojazan da bi predsjednik Srbije Aleksandar Vučić mogao da pokuša da podstakne nemire u Crnoj Gori nakon njenog pristupanja EU.
„S obzirom na demografski sastav zemlje, Srbija bi trebalo samo da pucne prstima i Crna Gora bi bila destabilizovana“, kaže Markus Kajzer, rukovodilac projekta za Zapadni Balkan u beogradskoj kancelariji Fondacije Fridrih Nauman, koja je blisko povezana s opozicionom njemačkom Slobodnom demokratskom partijom (FDP).
Takva zabrinutost postoji i unutar njemačke vlade.
Kakva je Putinova strategija?
Srbija je jedan od najbližih saveznika Rusije u Evropi i do sada je odbijala da podrži sankcije Evropske unije protiv Moskve zbog njenog napada na Ukrajinu. Politikolog Vedran Džihić u izjavi za austrijski dnevni list „Prese“ kaže, međutim, da ne vjeruje da ruski predsjednik Vladimir Putin ima neku vrstu master-strategije za Zapadni Balkan.
„On jednostavno želi da zadaje udarce Zapadu. Želi da po svaku cijenu spriječi proširenje EU i prije svega proširenje NATO-a“, smatra Džihić i dodaje: „On želi da poremeti stvari. Želi da veže zapadne resurse.“
Putin to, kaže Džihić, radi uz pomoć dezinformacija i sa saveznicima poput Vučića ili lidera bosanskih Srba Milorada Dodika.
„Srbija trenutno nije vjerodostojan kandidat“
Evropska unija ne bi trebalo da dozvoli Srbiji, a samim tim indirektno i Rusiji, da diktira njen kurs u vezi s prijemom novih članica, kaže njemački socijaldemokrata Ahmetović. Ujedno naglašava: „U vremenima rastućeg autoritarizma i protekcionizma, EU mora da pokaže da ima snagu da nastavi da raste.“
Tina Boriz, šefica istraživanja Zapadnog Balkana i proširenja EU u berlinskom trustu mozgova Aspen-institut, smatra da Srbija trenutno nije vjerodostojan kandidat za članstvo u EU: „Ograničenja slobode medija, snažno dominiran politički pejzaž i slaba podjela vlasti opterećuju institucionalne strukture“, ukazuje Boriz.
Štaviše, Srbija odbija da uskladi svoju spoljnu i bezbjednosnu politiku sa politikom EU, kaže Boriz i zaključuje da sve to „komplikuje ulogu Srbije u regionu i negativno utiče na njen put ka članstvu u EU“.
Nakon sastanka sa svojim srpskim kolegom Markom Đurićem, njemački ministar spoljnih poslova Vadeful zahtijevao je od Beograda „jasnu posvećenost“ stavu EU o spoljnoj i bezbjednosnoj politici: Srbija mora da osudi rusku agresiju protiv Ukrajine, rekao je.
Đurić je na toj zajedničkoj konferenciji za novinare naglasio: „Srbija želi da što prije postane članica EU.“
Ali, zapravo je predsjednik Vučić taj koji mora da se obaveže na posvećenost, kaže političar njemačkog SPD-a Ahmetović. Evropska unija, kako dodaje, mora „da zahtijeva jasan odgovor na pitanje u kom pravcu Srbija želi da ide – ka EU ili ka Rusiji. Taj odgovor prvenstveno mora da da predsjednik“.
Prijem Crne Gore bio bi pritisak na Srbiju
Markus Kajzer iz predstavništva Fondacije Fridrih Nauman u Beogradu navodi još jedan razlog za brzo pristupanje Crne Gore i Albanije Evropskoj uniji – to bi, smatra, izvršilo pritisak na Srbiju. Jer, ako bi došlo do toga „da Srbi u Crnoj Gori uživaju više prednosti zbog članstva u EU nego Srbi u Srbiji, onda bi oni mogli da počnu da preispituju svoj stav“.
Prema Kajzerovom mišljenju, EU bi trebalo da učini mnogo više da podrži reformističke snage u Srbiji – kao što su tekući protesti studenata i velikih dijelova stanovništva protiv vlade u Beogradu.
Što se tiče pristupanja Evropskoj uniji dva vodeća kandidata, Crne Gore i Albanije, on naglašava: „Nekako se mora postići napredak – a to bi bio korak koji bi definitivno imao posljedice.“

DW: Crna Gora i Albanija su favoriti na evropskom putu, ako se EU ne pobrine za njih, drugi će to učiniti

&nbsp;Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Rakočević saopštio je na današnjoj sjednici Skupštine da je njegov partijski kolega Nermin Abdić danas porukom obaviješten da je smijenjen sa pozicije ljekara u Fudbalskom klubu Budućnost.
- Danas sam dobio informaciju - koja za mene predstavlja korak unazad kada je u pitanju međusobna tolerancija. Danas je naš kolega Abdić smijenjen sa pozicije ljekara u FK Budućnost. Vidjećete da je to samo zato što pripada jednoj političkoj opciji koja je opoziciona - naveo je Rakočević.
Istakao je da je Abdić čovjek koji na sedmičnom nivou pregleda hiljade pacijenata.
- Ne gledajući ko pripada kojoj partiji, naciji, vjeri... Koji ima najveći ugled u Podgorici i šire. Danas je dobio obavještenje sms porukom da je smijenjen. Mislim da &nbsp;je ovo poruka, ne zbog pozicije ljekara nekog fudbalskog kluba, već da očigledno netolerancija, revanšizam i suštinska nebriga o vrijednostima koje bi zajednički trebalo da usvajamo, stanuje u Glavnom gradu. To je daleko od pomirenja - naveo je Rakočević.

Abdić SMS-om obaviješten da više nije ljekar FK Budućnost

Skupštinski Zakonodavni odbor nije prihvatio amandman poslanika Socijalističke narodne partije Bogdana Božovića i Slađane Kaluđerović kojim se u Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović - Njegoš riječi "nasilne aneksije države" u kontekstu 1918. godine mijenjaju sa "ujedinjenja Crne Gore i Srbije".
Ovaj amandman je bio pravno prihvatljiv za četiri poslanika, tri su bila protiv, te dva uzdržana.
Predsjednik Zakonodavnog odbora Dragan Bojović (Demokratska narodna partija) konstatovao je da amandman nije prošao.
Zakonodavni odbor je bez rasprave usvojio amandman poslanika Pokreta Evropa sad Gordana Stojović kojim se traži uklanjanje riječi "nasilna" iz termina "nasilna aneksija".
<h2>Neminovan proces</h2>
Božović je, tokom sjednice, kazao da je Ujedinjenje Crne Gore i Srbije bilo političko-istorijski neminovan proces, a tome u prilog, kako je istakao, govore brojni istoričari.
- Citiraću jednog od njih. Gospodin Šerbo Rastoder u svom djelu "Životna pitanja Crne Gore od 1918. do 1929. godine" navodi: "U tom smislu Ujedinjenje Crne Gore i Srbije proklamovano na podgoričkoj skupštini 26. novembra 1918. predstavlja politički čin čija se logika ne može braniti alternativom, teško je zamisliti Crnu Goru izvan objedinjenog jugoslovenskog prostora, a imati na umu odlike i pravce njenog društvenog razvoja u 19. i s početka 20. vijeka" - kazao je Božović.
Mora se, prema njegovim riječima, naglasiti da su mnogi istoričari mijenjali svoje stavove u zavisnosti od društveno-političkih okolnosti.
- Kada je riječ o istorijskoj svijesti i značaja za crnogorsku državu, dinastija Petrović Njegoš zaslužuje apsolutno naše duboko poštovanje, kao što je to govorio blaženopočivši mitropolit Amfilohije Radović: "Bila je svetorodna, duhovna, svjetovna, vodič i zaštitnik Crne Gore, predvodnik njenih nacionalnih i državnih interesa". Činjenica je i da su ovi vladari kroz vjekove čuvali našu tradiciju, naš srpski identitet i državnost - istakao je Božović.&nbsp;
To, kako dodaje, nije politički stav, "to su istorijske činjenice".&nbsp;
- Možemo govoriti o značaju Petra I koji je pomirio zaraćena crnogorska plemena ili Petra II koji je prvi uspostavio institucije u Crnoj Gori i stavio Crnu Goru na svjetsku mapu kada govorimo o književnosti. Smatramo da je istorijska uloga dinastije Petrović Njegoš komplementarna sa istorijskom istinom o nacionalnom karakteru Crne Gore, naročito s kraja 19. i početkom 20. vijeka, a to je da je Crna Gora bila duboko ukorijenjena u srpskom nacionalnom identitetu. Sljedstveno tome, i kralj Nikola je vodio takvu politiku koja je prije svega bila zasnovana na, kako se to tada govorilo, "prvijenstvo u srpstvu". To je bila državna politika i postoje jasni dokazi da je kralj Nikola imao aspiracije na tron ujednjene države - rekao je Božović.&nbsp;
Tome, kako je naveo, u prilog govori izjava tadašnjeg ministra Jovana Plamenca koja kaže: "Kakve dinastije, kakve diobe sfera interesa, nama treba jedna srpska država. Šta je ovo, zar je ovo država? Pa to je umiranje. Zar ova država postoji samo da ja budem ministar ili da se neko širi na kolima ili na konjima cetinjskim ulicama? Mi nećemo dinastičku i separatističku politiku, mi hoćemo opštu srpsku". Ovo se, kako dodaje, može naći u djelu istoričara Živka Andriješevića "Nacija sa greškom".&nbsp;
- Ako govorimo o načinu vladanja, pošto se često sporo legalitet i legitimitet podgoričke skupštine, kada govorimo o unutrašnjoj politici kralja Nikole činjenica je da je vladao apsolutistički kada govorimo o unutrašnjim prilikama. Kada su održani prvi izbori nakon donošenja ustava 1906. godine pobijedila je narodna stranka, što je predstavljalo iznenađenje za tadašnji dvor. Imenovan je predsjednik koji nije bio po volji kralja Nikole, ubrzo je pala vlada Lazara Mijuškovića, a izabrana je nova koja se nije dugo zadržala usljed opstrukcija dvora. Već 1907. raspisani su novi izbori, nakon kojih nije bilo nijednog predstavnika narodne stranke u parlamentu, jer se očigledno dvor tada koristio represivnim metodama - kazao je Božović.
Suština neprihvatanja odluka sa podgoričke skupštine su, prema njegovim riječima, dinastičke prirode.
- Razlike koje postoje u tome da li je trebalo da vlada dinastija Petrović Njegoš ili Karađorđević ujedinjenom državom. Normalno je i prirodno da je svako htio da dinastija iz Crne Gore bude na tronu, ali se postavlja pitanje da li je to bilo logično, s aspekta i ekonomske snage i položaja Crne Gore i broja stanovnika. Razlike postoje samo u tom dijelu i nisu nikako nacionalne ili ideološke prirode - ocijenio je Božović.
Ako se govori o podgoričkoj skupštini, to je, kako je kazao, bio inkluzivan proces.&nbsp;
- Slušajući često politički narativ tu se stekao utisak da su se ljudi okupili na nekoj livadi, podigli ruke svi jednoglasno i donijeli odluke koji su podrazumijevali da se Crna Gora ujedini Srbiji. Bili su konsultovani djelovi Crne Gore koji prije nisu konsultovani, postojala su jasna pravila i procedure - istakao je Božović.
<h2>Sporno obrazloženje</h2>
Poslanik Pokreta Evropa sad Vasilije Čarapić je rekao da nisu išli u izmjene ovog zakona zbog istorijskog revioznizma, već da se na lakši način reguliše nešto što je neka prethodna vlast obećala a nije ispunjeno porodici Petrović Njegoš.
- Ovaj amandman - neću ulaziti je li tačan ili netačan - istorijska prošlost nema nekakve veze s kontekstom nezavisnosti i države koju ima danas. Danas smo nezavisna država, to piše u Ustavu. Obrazloženje ovog amandmana sa čim imam problem je da postoje istorijski dokazi o ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Meni obrazloženje kojom se potvrđuje teza suprotna karakteru države Crne Gore i u kom se kaže "dokaz ujedinjenja" nije u saglasnosti. Da je obrazloženje izostavilo taj dio po meni tehnički nema nikakvih problema, ali Ustav Crne Gore kaže da smo nezavisna država, a obrazloženje da je to dokaz viševjekovnih intencija da budemo ujedinjena država. Ne mogu podržati ovaj amandman ni sa aspekta zakonitosti i ustavnosti, a o samom amandmanu i političkom segmentu ću se na matičnom odboru izjasniti - rekao je Čarapić.
Bojović smatra da je Božović iznio činjenice koje su nesporne.
- Mi možemo da tumačimo da li je Cezar trebalo da pređe Rubikon ili nije i da li bi istorija bila drugačija, ali ovo su istorijske činjenice koje su nesporne. Ovdje čak i ne treba iznositi političko mišljenje, već je riječ o istorijskim činjenicama - naveo je Bojović.
Poslanik PES-a Darko Dragović smatra da sa aspekta ustavnosti i primjene pravnih propisa u odnosu na sadržinu samog amandmana ništa nije sporno.
- Moj politički stav ću iznijeti na matičnom odboru, drugačiji je. Žao mi je što se kontaminirali vaš amandman sa obraloženjem, sa aspekta ovlašćenja našeg odbora, a ne sa aspekta vašeg političkog stava ili bilo kog drugog člana ovog odbora. Moje mišljenje je da ne postoji državno-pravni kontinuitet između današnje Crne Gore i kraljevine Crne Gore - naveo je Dragović.
Dodao je da misli da ne treba posmatrati podgoričku skupštinu, a posebno ne što se desilo prije ili poslije nje, iz perspektive današnje društvene realnosti.
- A upravo vi to radite - ocijenio je Dragović.
Božović smatra da ne stoji prav da se htjelo djelovati u tom pravcu da se ugrozi državno-pravni status Crne Gore.
- Obrazloženje ne možemo prilagođavati svakom odboru, nego ostaje isto. Razumijem da kolege ne žele da glasaju za ovo, nema potrebe da se muče da nalaze kreativna rješenja. Ovo nije usko politički interes, već kontinuitet naše politike - naveo je Božović i podsjetio da su kad se donosio zakon glasali protiv.
Ponavlja da nije namjera da se dovodi u pitanje državno-pravni status Crne Gore.
- Crna Gora je nezavisna država, Srbija je nezavisna država. Smatramo da je u interesu da bude u prijateljskim odnosima sa Srbijom, jer nam je istorijski i kulturološki i jezički najbliža država - naveo je Božović.
J. B.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D2vuDgMPQjfM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Prijedlog Božovića i Kaluđerović da umjesto "nasilne aneksije države" piše "ujedinjenje Crne Gore i Srbije" bez podrške Zakonodavnog odbora

Ranko Radonjić, advokat bivšeg vršioca dužnosti pomoćnika direktora Uprave policije Dejana Kneževića, saopštio je nakon saslušanja u Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) da se njegovom branjeniku, pored ostalog, na teret stavlja falsifikovanje službene isprave koje se odnosi na skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću. No, advokat je decidan da Knežević u tom trenutku nije obavljao funkciju koja sa tim ima bilo kakvih dodirnih tačaka.
- Cijeli predmet je formiran povodom ukidanja zabrane Belivuku i Miljkoviću, a Knežević je u tom trenutku obavljao funkciju koja nema veze, niti dodirnih tačaka sa tim - niti je u tom trenutku formalno ili neformalno bio uključen u donošenje odluke - rekao je advokat.
Istakao je da je Knežević obrazložio da je tu samu informaciju nije on pripremao.
- Već ljudi koji se bave tim poslom u određenom sektoru opšteg kriminaliteta, a da je on bio dužan kao pomoćnik direktora policije samo da stavi faksimil i proslijedi dalje tužilaštvu. Jednostavno je proslijedio informaciju koju su pripremili službenici - naveo je Radonjić u izjavi za medije.
Njemu se na teret stavlja stvaranje kriminalne ogranizacije koju su navodno stvorili Zoran Lazović, Milivoje Katnić, Saša Čađenović, a čiji su članovi bili Petar Lazović i druga lica, kao i nedozvoljeno držanje oružja.
Knežević je, kaže Radonjić, iznio detaljnu odbranu i osvrnuo se na svako pitanje - kako tužioca, tako i njega kao branioca i do detalja iznio svoja saznanja.
- Tokom jučerašnjeg pretresa stana u kojem živi, a koji je u vlasništvu njegovog pokojnog oca, pronađeno je, čini mi se, devet komada municije među municijom koja ne odgovara kalibru za koji posjeduje dozvolu, mislim da ima i privatni i službeni pištolj - rekao je Kneževićev advokat.
Knežević je negirao je da je počinio sva tri krivična djela.
On je danas saslušan pred tužiocem Jovanom Vukotićem koji mu je odredio zadržavanje do 72 sata.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 53.6585%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fknezevicu-zadrzavanje-do-72-sata&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Knežević i nekadašnji rukovodilac Odsjeka za suzbijanje teških krivičnih djela u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije Milorad Žižić uhapšeni su juče po nalogu SDT-a.

Radonjić: Knežević nema veze sa skidanjem zabrane ulaska Belivuku i Miljkoviću, u tom trenutku nije obavljao funkciju koja sa tim ima bilo kakvih dodirnih tačaka

Bivšem načelniku Odsjeka za borbu protiv organizovanog kriminala Miloradu Žižić nakon saslušanja u SDT-u određeno je zadržavanje do 72 sata.
On je pred tužiocem Jovanom Vukotićem kategorično negirao navode iz naredbe za sprovođenje istrage kazala je za Portal ETV njegova advokatica Mubera Kurpejović.
On je, prema njenim riječima, više od tri sata iznosio odbranu i ukazao ko je sve procesuiran od osoba i kriminlnih klanova, koje sve predmete su realizovali.
- Tokom više od tri sata iznošenja odbrane Žižić je ukazivao na ono što je njegov tim, odnosno Odsjek na čijem je čelu bio radio u spornom periodu, koje su rezultate postigli, koliko su članova kriminalnih grupa pricesuirali, koliko je prijava dobilo sudski epilog - kazala je Kurpejović.
Ona je saopštila da se njenom branjeniku stavlja na teret jedno krivično djelo - članstvo u kriminalnoj organizaciji.
Ona je dodala da je u pitanju grupa u kojoj su bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović i bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fradonjic-i-knezevica-terete-za-skidanje-zabrane-belivuku-i-miljkovicu-u-tom-trenutku-nije-obavljao-funkciju-koja-sa-tim-ima-bilo-kakvih-dodirnih-tacaka&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Granatiran Kijev, dvoje mrtvih

Hrvatska: Troje djece povrijeđeno u eksploziji nepoznate naprave

Jadran m:telu trofej Kupa Crne Gore

Tomašević o napadu na časnu sestru: Oporavak je prioritet, nužna je hitna istraga

DW: Crna Gora i Albanija su favoriti na evropskom putu, ako se EU ne pobrine za njih, drugi će to učiniti

PRATITE TVe UŽIVO