<p>Izraelske trupe otvorile su ranije danas vatru na veliki broj Palestinaca, koji su čekali da dobiju hranu iz distributivnih centara, na jugu Gaze i usmrtili najmanje 32 osobe.</p>
<p>Dva incidenta dogodila su se u blizini centara, kojima upravlja Humanitarna fondacija za Gazu (GHF), koju podržavaju Sjedinjene Američke Države (SAD) i Izrael, a koja je pokrenula operacije krajem maja, prenosi AP.</p>
<p>Vlade SAD-a i Izraela nastoje da zamijene stari sistem distribucije pomoći u Gazi koju vode Ujedinjene nacije (UN), tvrdeći da Hamasovi militanti kradu zalihe.</p>
<p>UN, kako prenosi Radio Slobodna Evropa, negira te navode.</p>
<p>Palestinci su poginuli dok su se okupljali u oblasti Teina, oko tri kilometra od centra za distribuciju pomoći GHF-a, istočno od grada Kan Junisa.</p>
<p>Bolnica Naser u Kan Junisu saopštila je da je primila 25 tijela, zajedno sa desetinama ranjenika.</p>
<p>U oblasti Šakuš, stotinama metara sjeverno od drugog centra GHF-a u najjužnijem gradu Gaze, Rafi, poginulo je sedam ljudi, uključujući i jednu ženu. Broj žrtava je takođe potvrdilo Ministarstvo zdravlja.</p>
<p>Dok GHF tvrdi da je distribuirao milione obroka gladnim Palestincima, lokalni ljekari i svjedoci kažu da su stotine ljudi poginule od vatre izraelske vojske dok su pokušavali da dođu do distributivnih centara.</p>
<p>Vojska, koja nije na lokacijama, ali ih obezbjeđuje iz daljine, kaže da ispaljuje upozoravajuće hice samo ako se gomile previše približe njenim snagama.</p>
<p>GHF, koji zapošljava privatne naoružane čuvare, kaže da nije bilo smrtonosnih pucnjava na njihovim lokacijama, iako je ove sedmice 20 ljudi ubijeno na jednoj od njihovih lokacija, većina njih u stampedu. Grupa je optužila Hamasove agitatore za izazivanje panike, ali nije pružila dokaze.</p>
<p>Više od dva miliona Palestinaca u Gazi je pogođeno katastrofalnom humanitarnom krizom, a teritorija je na ivici gladi.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Svijet

U Gazi ubijeno više od 30 Palestinaca dok su čekali na hranu iz distributivnih centara

<p>Dubai je prije dvadeset godina bio ono što je danas Crna Gora. Tako govori Mohamed Alabar, čovjek koji je iz pepela pustinje stvorio svjetsku ekonomsku metropolu. Njegov vizionarski pogled je uprt ka našem dijelu Jadrana ali i našim planinama. Dolaskom u Crnu Goru, otvara se novo poglavlje – ono u kojem naša zemlja može postati priča budućnosti, slična onoj, po kojoj danas svi poznaju Dubai.</p> <p>Nekada nepregledna pustinja, danas jedna od najprestižnijih svjetskih adresa na kojoj se sastaje poslovni svijet. Dubai i Abu Dabi, a u šta se uvjerila grupa crnogorskih &nbsp;novinara koja je boravila u Dubaiju na poziv Alabara, &nbsp;postali su mjesta gdje luksuz ne poznaje granice, a arhitektura pomjera horizonte. U centru ove transformacije stoji ime koje je ispisalo modernu istoriju Bliskog istoka – Mohamed Alabar i njegova kompanija Emaar. Posluju u 18 zemalja svijeta, sa 90 hotela, 17 tržnih centara i više od 50 lokalnih maloprodajnih objekata. Turistički kompleksi nalaze se na 28 kilometara uređenih plaža. Kompanija Emaar sagradila je više od 15 škola, a godišnje izgradi 2.000 stanova za socijalno ugrožene, te veliki broj raskošnih prirodnih parkova za rekreaciju.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DySRfwQn2M9Y&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/> Kompanija Emaar postoji od 1997. godine. Od tada do danas, svi projekti koje je realizovala učinili su Dubai prepoznatljivom biznis i turističkom destinacijom.&nbsp;</p> <p>Šamas El Šamsi iz kompanije Emaar priča da su komplet njihova ulaganja iznosila su 125 biliona dolara tokom ovih trideset godina.&nbsp;</p> <p>- Dakle, sama izgradnja koja je bila uključena u te troškove i uticaj koji je stvorila u smislu radnih mjesta tokom gradnje svih ovih master, svi ti građevinski radnici ali i ostali zaposleni, oblikovali su sadašnji Dubai. Poslujemo u okviru različitih master planova širom Dubaija i UAE i kad god Emaar uđe u neku oblast i razvije, okolna područja takođe dožive napredak. Dakle, nije tajna da kada se vozite po Dubaiju, vidjećete logo naše kompanije svuda. To je postao identitet naših ljudi, to je ponos našeg nasljeđa - priča on.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250719060720_69b798f1ea3b18cdb38b0acfd2f4de2dd75c778591a27c8ece69ed86ea90a38e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250719060720_69b798f1ea3b18cdb38b0acfd2f4de2dd75c778591a27c8ece69ed86ea90a38e" data-rendition-name="original" width="1435" height="1080" loading="lazy" alt="Šamas el Šamsi"> <figcaption>Šamas El Šamsi<span>(Photo: Media biro)</span></figcaption> </figure>  <p>Marine sa privatnim vilama, koje savršeno komplimentiraju prirodnom ambijentu, prilagođene su najsavremenijim uslovima života pored mora. Ovakav luksuz prati i bezbjednost koju određuju klimatski uslovi. Svaki stanovnik vile siguran je da u svojim odajama ima kompletnu udobnost i izolovanost, zato se svaki sagrađeni kompleks rasproda u jednom danu. Rashid Yachts marina, koju stvara Emaar, čini srce Dubaija. Ovo je mjesto koje je više vezano za viziju nego za luksuz. Prostire se na 2,29 miliona kvadratnih metara, ima 8.918 stambenih jedinica i više od 550 maloprodajnih objekata.</p> <h2>POSEBNA VEZA SA VODOM</h2> <p>Fabio Grili, šef dizajna i razvoja u EMAAR-u poručuje da Dubai ima posebnu vezu sa vodom.&nbsp;</p> <p>- Dubai marina je primjer sjajnog arhitektonskog razvoja na vodi. Rashid marina je nešto posebno. To je srce Dubaija. Ovu luku je osnovao šeik Rašid tako da se radi o nečemu što je, prije svega, jako drago narodu Dubaija, što je od komercijalne luke, pretvoreno u novi životni stil…- kaže Grili.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250719060720_b211e6f24ba46bb8358717e2d1d6d2845d6a3dcc090c4bda96e1835b4de8a20b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250719060720_b211e6f24ba46bb8358717e2d1d6d2845d6a3dcc090c4bda96e1835b4de8a20b" data-rendition-name="original" width="1517" height="1080" loading="lazy" alt="Fabio Grill"> <figcaption>Fabio Grili<span>(Photo: Media biro)</span></figcaption> </figure>  <p>S druge strane, u samom srcu Abu Dabija, Eagle Hills, takođe firma investitora Alabara, piše novo poglavlje luksuza – Ramhan Island. Arhipelag vještačkih ostrva s vilama koje izlaze na kristalne lagune, privatne marine i rizorte svjetske klase. Pustinja je ustupila mjesto vodenom raju – a vizija Mohameda Alabara ponovo postavlja standarde.</p> <p>Marko Sfer, &nbsp;Eagle Hills predstavnik za prodaju navodi da se njihov &nbsp;projekat prostire na četiri miliona kvadratnih metara, nakon što su uredili lagune i marinu, došli su na 2,2 miliona kvadratnih metara i 1.038 ekskluzivnih vila.&nbsp;</p> <p>- U smislu prostora to su vile od tri do sedam spavaćih soba. Najveća vila ima 700 kvadratnih metara. Cijene se kreću od dva do blizu 10 miliona dolara- naveo je on.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250719060720_c907a6bf0bd22fc755e159b9dc0d25cf2847f841e40cf17c78d69a3e73ec45f0.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250719060720_c907a6bf0bd22fc755e159b9dc0d25cf2847f841e40cf17c78d69a3e73ec45f0" data-rendition-name="original" width="769" height="630" loading="lazy" alt="Marko Sfer"> <figcaption>Marko Sfer<span>(Photo: Media biro)</span></figcaption> </figure>  <p>Priča o savremenoj trgovini i poslovnosti uvijek vodi u Dubaiju, gdje je smješten i Dubai Mall – najveći šoping centar na planeti, s više od 1.200 prodavnica i akvarijumom u kojem plivaju ajkule. Ovdje luksuz nije dodatak – već standard. Otvoren je 2008. godine, prostire se na 1.124.000 m². Izgradnja je počela 2004. godine, a tržni centar je otvorio svoja vrata 4. novembra 2008. godine. Dubai Mall posjeti više od 100 miliona posjetilaca godišnje. Ima akvarijum, klizalište olimpijskih razmjera, bioskop i cijeli kvart namijenjen azijskoj kuhinji. Iako je teško zamisliti da mu nešto nedostaje, menadžment i dalje osluškuje sve potrebe posjetilaca.</p> <h2>UVIJEK OTVORENI ZA NOVITETE</h2> <p>Jasmina Basterki, predstavnica Dubai Mall-a kaže da su upravo &nbsp;otvorili jedan dio koji su nazvali Distrikt.&nbsp;</p> <p>- Slušamo naše goste i lokalce, pratimo ono što oni žele i ono što planiramo je da stvorimo više hrane iz domaćeg uzgoja. Tako će biti otvoreno više od 15 konceptualno osmišljenih uglova sa hranom i pićem jer pratimo zahtjeve potrošača. I sva naša proširenja zasnivaju se na željama koje dobijamo od korisnika. To je princip koji naš menadžment gaji od samog početka. Da uvijek budemo otvoreni za novitete - navodi.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250719060724_39c54c567ed4f5a3a2737abb54a8f6e06217588ae56e243ce767b582888ef22d.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250719060724_39c54c567ed4f5a3a2737abb54a8f6e06217588ae56e243ce767b582888ef22d" data-rendition-name="original" width="1502" height="1080" loading="lazy" alt="Jasmina Basterki"> <figcaption>Jasmina Basterki<span>(Photo: Media biro)</span></figcaption> </figure>  <p>Burdž Kalifa – najviša zgrada na svijetu, sa 828 metara visine, postala je simbol modernog Dubaija. Ova građevina nije samo čudo inženjeringa, već i manifest vizije jednog čovjeka – Mohameda Alabara. Ovaj projekat koštao je milijardu i po američkih dolara, a izgradnja je trajala pet godina, a zvanično je otvorena u januaru 2010. Više od milion ljudi dođe u Dubai za Novogodišnju noć da bi vidjelo vatromet na Burdž Kalifi. Samo taj jedan događaj čini jedan odsto godišnjeg BDP-a ovog emirata.</p> <h2>TURISTI VOLE BURŽ KALIFU</h2> <p>Prem riječima Ahmeda Kaleba, zaposlenog u Burdž Kalifi, tokom slabijeg dijela sezone, kada su velike vrućine, Burdž Kalifu posjećuje do pet hiljada turista dnevno.&nbsp;</p> <p>- Tokom glavne sezone između novembra i januara imamo između šest i 17 hiljada turista dnevno. Imamo jako dobro obučen tim da se nosi sa velikim brojem posjetilaca. Turisti vole pogled koji se pruža, uživaju u arapskoj tradicionalnoj hrani i kafi koju im ponudimo- kaže.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250719060724_7231057608e26b54f40f2488cd0d1bc88f30df9e461f2100428b6797a9927ebe.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250719060724_7231057608e26b54f40f2488cd0d1bc88f30df9e461f2100428b6797a9927ebe" data-rendition-name="original" width="1399" height="1080" loading="lazy" alt="Ahmed Kaleb"> <figcaption>Ahmed Kaleb<span>(Photo: Media biro)</span></figcaption> </figure>  <p>Na ušću starog Dubaija i nove budućnosti nastaje Dubai Creek Harbour – ekološki održiv, pametan grad u gradu, sa arhitektonskim ikonama u najavi. Još jedan dokaz da vizije ne poznaju ograničenja. Hoteli sa brižljivo stvaranom estetikom čine dušu svakog kompleksa.</p> <p>Aleks Ribola, menadžer hotela Address Creek Harbour, priča da je to takoreći, novootvoreni hotel, koji postoji dvije godine.&nbsp;</p> <p>- Imamo oko 200 zaposlenih. Imamo 223 sobe. Naši gosti su uglavnom sa Bliskog istoka, njih oko 70 odsto, ostatak su Evropljani i Azijati…-ističe.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250719060724_8c3df43e91c165a8385c6e4f3e59d1372fd19f9443a29d99e7b3207144280852.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250719060724_8c3df43e91c165a8385c6e4f3e59d1372fd19f9443a29d99e7b3207144280852" data-rendition-name="original" width="1464" height="1080" loading="lazy" alt="Alex Ribola"> <figcaption>Aleks Ribola<span>(Photo: Media biro)</span></figcaption> </figure>  <p>Gdje je nekada bila prašina, sada je zelenilo. Dubai Hills Estate nudi spoj luksuza i prirode – golf tereni, rezidencije, škole, klinike i parkovi. Ovdje život nije samo udoban – on je osmišljen do detalja. Ali iza Dubaija se kriju mnoge interesantne priče koje treba otkriti, tvrde poznavaoci ovog dijela svijeta…</p> <h2>BOGATA ISTORIJA</h2> <p>Olga Nosova, turistička vodičkinja poručuje da morate da vidite i istoriju Dubaija, dušu &nbsp;Dubaija, koja je u starom dijelu grada, a tek onda da idete u novi dio grada. Tada ćete razumjeti šta je Dubai. Dubai ne čine samo zgrade već i bogata istorija.</p> <p>Između dine i horizonta, pod suncem pustinje, nikli su svjetovi koje danas nazivamo čudima moderne civilizacije. U njima se luksuz ne mjeri zlatom, već idejom. A upravo ideje pomjeraju granicu stvarnosti.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250719060724_23a8346cd040d4a261d67d3c9ef9427e008e25b3f98b33cec6211e80a3d4fbe4.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20250719060724_23a8346cd040d4a261d67d3c9ef9427e008e25b3f98b33cec6211e80a3d4fbe4" data-rendition-name="original" width="1452" height="1080" loading="lazy" alt="Olga Nosova"> <figcaption>Olga Nosova<span>(Photo: Media biro)</span></figcaption> </figure>

PROMO SADRŽAJ

1250x600

1084x550

Od pješčane dine do metropola nove ere: Dubai i Abu Dabi

<p>Sud u Brazilu odlučio je da bivši predsjednik države <b>Žair Bolsonaro </b>mora da nosi nanogicu, a da ne bi pobjegao tokom suđenja, biće pod dvadesetčetvoročasovnim policijskim nadzorom.</p>
<p>Bolsonaro je bio predsjednik od 2019. do 2022. godine, a optužen je za planiranje puča kako bi spriječio <b>Luiza Inasija Lulu da Silvu</b> da preuzme predsjedničku funkciju u januaru 2023. godine, prenosi BBC.</p>
<p>Odluka suda uslijedila je poslije pokušaja američkog predsjednika <b>Donalda Trampa</b> da zataška taj slučaj, koji je nazvao „lovom na vještice“, prijeteći visokim carinama na brazilsku robu.</p>
<p>Bolsonaro je rekao da je odluka suda za njega „vrhovno poniženje“ i da nikada nije razmišljao o napuštanju Brazila.</p>
<p>Po nalogu Vrhovnog suda, policija je danas izvršila raciju u njegovom domu i političkom sjedištu, a sudija <b>Aleksandar de Moraes</b> je naredio i da se Bolsonaru zabrani korišćenje društvenih mreža i komunikacija sa sinom Eduardom, koji lobira za njega u SAD i stranim ambasadorima.</p>
<p>Bolsonarovi advokati su izrazili „iznenađenje i ogorčenje“ zbog odluke suda, dodajući da je bivši predsjednik „uvijek poštovao naloge suda“.</p>
<p>Federalna policija je prethodno saopštila da je Bolsonaro pokušao da ometa suđenje i preduzeo radnje koje predstavljaju prinudu, ometanje pravde i napad na nacionalni suverenitet.</p>
<p>Tramp je prošle nedjelje zaprijetio Brazilu carinom od 50 na svu robu koju izvozi u SAD, direktno navodeći kao razlog način na koji sud tretira Bolsonara.</p>
<p>Lula mu je odgovorio da će odmah uvesti recipročne carine i poručio da je Brazil „suverena zemlja sa nezavisnim institucijama“ u kojoj „niko nije iznad zakona“.</p>
<p>Bolsonaru se sudi sa još sedam optuženih zbog događaja koji su kulminirali upadom njegovih pristalica u vladine zgrade, nedjelju dana nakon Luline inauguracije u januaru 2023. godine.</p>
<p>Svi su optuženi po pet tačaka: pokušaj državnog udara, učešće u oružanoj kriminalnoj organizaciji, pokušaj nasilnog ukidanja demokratske vladavine prava, velika materijalna šteta i uništavanje zaštićene baštine.</p>
<p>Ako bude proglašen krivim, Bolsonaro bi mogao da se suoči sa decenijama iza rešetaka.</p>
<p>Nedjelju dana nakon Luline inauguracije, 8. januara 2023. godine, hiljade Bolsonarovih pristalica upale su u Kongres, Vrhovni sud i predsjedničku palatu, što su tužioci okvalifikovali kao pokušaj državnog udara.</p>
<p>Bolsonaro je u to vrijeme bio u SAD i negirao je bilo kakve veze sa učesnicima nereda.</p>
<p>Pokrenuta je federalna istraga o neredima i događajima koji su im prethodili, nakon čega je saopšteno da su istražitelji pronašli dokaze o „kriminalnoj organizaciji“ koja je „djelovala koordinisano“, kako bi tadašnjeg predsjednika Bolsonara održala na vlasti.</p>

Bolsonaro mora da nosi nanogicu: Brazilski sud odlučio da bivši predsjednik bude pod stalnim policijskim nadzorom

<p>Izraelska vojska saopštila je kasno večeras da je presretnuta raketa koja je ispaljena iz Jemena, nakon što su se oglasile sirene za vazdušnu opasnost u više djelova zemlje.</p>
<p>Huti, koji su povezani s Iranom i kontrolišu najnaseljenije oblasti Jemena, gađaju Izrael i napadaju brodske rute. Više puta su poručili da su njihovi napadi čin solidarnosti s Palestincima u Gazi, gdje je, prema navodima tamošnjih vlasti, izraelska vojna ofanziva od kraja 2023. odnijela živote više od 58.000 ljudi.</p>
<p>Većina desetina projektila i dronova koje su lansirali bila je presretnuta ili nije stigla do cilja. Izrael je odgovorio nizom vazdušnih udara.</p>
<p>&nbsp;</p>

Izraelska vojska: Presretnuta raketa ispaljena iz Jemena

<p>Novi sudski proces povodom smrti legendarnog argentinskog fudbalera <b>Dijega Maradone </b>najvjerovatnije neće početi prije sljedeće godine, saopštili su danas učesnici pripremnog ročišta održanog u San Isidru kod Buenos Ajresa.</p>
<p>Prvi postupak, koji je trajao više od dva mjeseca i uključivao više od 40 svjedoka, poništen je krajem maja zbog skandala oko jedne od sutkinja, koja je učestvovala u pripremi dokumentarne serije o samom slučaju, u kojoj se i pojavljuje. Sutkinja <b>Hulijeta Makintak</b> je nakon toga podnijela ostavku i protiv nje je pokrenut krivični postupak.</p>
<p>Krajem juna određena su nova trojica sudija, ali se jedan već povukao iz zdravstvenih razloga, te je tek ove sedmice imenovana zamjena, čime su formalno počele pripreme za novi proces.</p>
<p>- Svi žele da suđenje počne što prije, ali lično smatram da je gotovo nemoguće da to bude prije sljedeće godine- rekao je advokat jednog od optuženih, medicinskog koordinatora, <b>Martin Montalto</b>.</p>
<p>Zastupnici drugih strana u postupku izražavaju sličnu sumnju, dok advokat <b>Veronike Ohede</b>, bivše partnerke Maradone, i dalje gaji nadu da bi suđenje moglo da počne do kraja 2025. godine.</p>
<p>Sud je u petak odobrio stranama zakonski rok od 10 dana za eventualno izuzeće sudija, a naredno pripremno ročište se očekuje početkom avgusta.</p>
<p>Među optuženima je i Maradonin lični ljekar <b>Leopoldo Luke</b>, koji je zatražio da mu se sudi odvojeno i pred porotom.</p>
<p>Ukupno sedam zdravstvenih radnika, ljekari, psihijatar, psiholog i medicinske sestre, optuženi su za "ubistvo sa eventualnim umišljajem", što znači da su navodno zanemarili dužnu brigu iako su bili svjesni da to može imati fatalne posljedice. Prijeti im kazna od osam do 25 godina zatvora.</p>
<p>Dijego Maradona preminuo je 25. novembra 2020. godine, u 60. godini, usljed kardiorespiratornog zastoja i plućnog edema, nakon višečasovne agonije u kući u Tigreu, gdje se oporavljao od neurohirurške intervencije.</p>

Novi sudski proces povodom smrti Maradone tek sljedeće godine

<p>Sjedinjene Američke Države &nbsp;odbile su sporazum koji su usvojile članice Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), a čiji je cilj unaprjeđenje priprema za buduće pandemije, nakon što je globalni odgovor na pandemiju korona virusa bio haotičan, saopštila je američka vlada.<br/>
<br/>
Stejt department i Ministarstvo zdravlja saopštili su da su zvanično prenijeli odbijanje SAD da sprovedu sporazum, koji je usvojen u maju u Ženevi, nakon tri godine pregovora, prenosi Radio Slobodna Evropa.<br/>
<br/>
Cilj sporazuma je da obezbijedi da ljekovi, terapije i vakcine budu dostupni širom svijeta u slučaju neke buduće pandemije.<br/>
<br/>
Dokument obavezuje farmaceutske kompanije koje učestvuju u sporazumu da garantuju da će 20 odsto vakcina, ljekova i testova biti podijeljeno SZO tokom pandemije, kako bi siromašne zemlje imale pristup tim sredstvima.<br/>
<br/>
Američki pregovarači su napustili pregovore nakon što je predsjednik SAD, <b>Donald Tramp</b>, pokrenuo proces povlačenja SAD iz ove agencije, ubrzo po početku svog novog predsjedničkog mandata.<br/>
<br/>
SAD su najveći finansijski donator SZO-a.<br/>
<br/>
- Terminologija korišćena u amandmanima iz 2024. godine je nejasna i opšta, što ugrožava koordinisani međunarodni odgovor SZO-a, jer se fokusira na političke pojmove poput solidarnosti, a ne na brze i efikasne akcije- navodi se u zajedničkoj izjavi američkog državnog sekretara <b>Marka Rubija</b> i sekretara za zdravstvo <b>Roberta F. Kenedija Mlađeg</b>.<br/>
<br/>
SZO proglasila je korona virus pandemijom 11. marta 2020. godine.<br/>
<br/>
Od tada je više od sedam miliona ljudi preminulo širom svijeta, a najviše žrtava zabilježile su SAD, Indija i Brazil.</p>

SAD odbile sporazum SZO o unaprjeđenju priprema za buduće pandemije

<p>Naoružani banditi ubili su najmanje šest osoba i oteli više od 100 ljudi, uključujući žene i djecu, u napadu na zajednicu Kairu u državi Zamfara, na sjeverozapadu Nigerije, saopštili su danas lokalni zvaničnici.<br/>
<br/>
Zamfara je epicentar napada teško naoružanih bandita koji su posljednjih godina izazvali haos širom sjeverozapada Nigerije, prenosi Rojters.<br/>
<br/>
Banditi su oteli hiljade ljudi, ubili više stotina i ujčinili lokalne saobraćajnice nesigurnim u nekim oblastima.</p>

Nigerija: U oružanom napadu ubijeno najmanje šest osoba, više od sto oteto

<p>Viši sud u Novom Sadu saopštio je da je donio presudu kojom se državno preduzeće “Infrastruktura željeznice Srbije” i država Srbija obavezuju da isplate naknadu štete za pretrpljenu duševnu bol četvoro ljudi zbog smrti srodnika.</p>
<p>Radio-televizija Srbije navodi da je riječ o članovima porodice nastradalih prilikom pada nadstrešnice.</p>
<p>Oni su obavezani da ispate tužiocima B.R, B.P. i I.R. iznos od po 5.000.000 dinara (oko 42.600 eura), a tužilji M.R. iznos od 4.500.000 dinara (oko 38.400 eura) sa zakonskom zateznom kamatom, navodi se u saopštenju.</p>
<p>Protiv ove presude dozvoljena je žalba Apelacionom sudu u Novom Sadu.</p>
<p>U padu nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu 1. novembra 2024. poginulo je 16 ljudi.</p>
<p>Nadstrešnica je pala četiri mjeseca nakon što je zgrada svečano otvorena poslije trogodišnje rekonstrukcije.</p>
<p>Ova tragedija dovela je do višemjesečnih protesta i blokada fakulteta u Srbiji na kojima se traži odgovornost vlasti za nesreću..</p>
<p>Ova tragedija dovela je do višemjesečnih protesta i blokada fakulteta u Srbiji na kojima se traži odgovornost vlasti za nesreću.</p>

Novi Sad: Sud odredio naknadu štete za porodice nastradalih u padu nadstrešnice

<p>Njemački kancelar<b> Fridrih Merc</b> kazao je danas da je mala mogućnost da Ukrajina postane članica Evropske unije do 2034. godine, rekavši da je malo vjerovatno da će pristupanje uticati na srednjoročne finansijske planove bloka koji važe do 2034.</p>
<p>- Za nas je apsolutni prioritet, prije svega, učiniti sve što je moguće da se ovaj rat okonča- rekao je Merc poslije sastanka sa rumunskim predsjednikom <b>Nikušorom Danom</b> u Berlinu.</p>
<p>On je dodao da će se tek po okončanju rata razgovarati o obnovi Ukrajine.,ali to će trajati nekoliko godina.</p>
<p>Predsjednica Evropske komisije <b>Ursula fon der Lajen</b> izjavila je u februaru u Kijevu da Ukrajina može postati članica EU prije 2030. godine ako nastavi reforme sadašnjim tempom i kvalitetom. Lideri EU su takođe rekli da bi članstvo u EU bilo najvažnija sigurnosna garancija za budućnost Ukrajine.</p>

Merc: Malo je vjerovatno da će Ukrajina postati članica EU do 2034.

<p>Srbija voz je saopštio da je prije podne u 11 sati i 15 minuta voz koji je saobraćao iz Petrovaradina za Bar naletio na pruzi kod Valjeva na nepoznatu osobu.</p>
<p>Zbog ovog incidenta je došlo do obustave saobraćaja na dionici pruge Divci - Valjevo.</p>
<p>Kako se navodi u saopštenju, u 12 sati i 35 minuta ponovo je uspostavljen redovan saobraćaj vozova na barskoj pruzi.</p>
<p>Nema informacija o stanju osobe na koju je voz naletio.</p>

Voz za Bar kod Valjeva naletio na nepoznatu osobu

<p>Uprava za saobraćaj raspisala je tender za izvođenje radova na rekonstrukciji regionalnog puta R-15, na dionici Ostros – Vladimir, čija je ukupna procijenjena vrijednost 17 miliona EUR, bez uračunatog poreza na dodatu vrijednost (PDV).</p>
<p>Projekat obuhvata rekonstrukciju saobraćajnice u dužini od oko 17 kilometara, koja se prostire kroz teritorije opština Bar i Ulcinj.</p>
<p>„Predviđeno je proširenje postojećeg kolovoza, izgradnja traka za spora vozila, kao i poboljšanje sistema odvodnje atmosferskih voda putem betonskih rigola, postojećih kanala i cjevastih propusta“, navodi se u saopštenju.</p>
<p>Projektom je planirana rekonstrukcija mosta, izgradnja potpornih zidova i sanacija klizišta, čime će se značajno unaprijediti bezbjednost saobraćajnice.</p>
<p>„Uprava za saobraćaj nastavlja sa realizacijom kapitalnih infrastrukturnih projekata u cilju ravnomjernog razvoja saobraćajne mreže na teritoriji cijele Crne Gore“, zaključuje se u saopštenju.</p>

Raspisan tender za rekonstrukciju regionalnog puta Ostros – Vladimir

<p>Tivatska policija uhapsila je 34-godišnjeg I.G. iz Tivta zbog sumnje da se bavio uličnom prodajom narkotika, saopšteno je iz Uprave policije.</p>
<p>Kako navode u saopštenju, službenici tivatske policije su, postupajući po nalogu suda i u koordinaciji sa Višim državnim tužilaštvom, izvršili pretres stana koji koristi osumnjičeni. Tom prilikom pronađeno je ukupno 44 pvc pakovanja sa marihuanom i kokainom ukupne mase oko 135 grama, tri digitalne vage i mobilni telefon.</p>
<p>U saopštenju se precizra da je pronađena biljna materija zelene boje nalik na marihuanu koja se nalazila na digitalnoj vagi, kao i 30 pvc pakovanja biljne materije mase oko 125 grama, te 14 pvc pakovanja sa bijelom praškastom materijom nalik na kokain ukupne mase oko 10 grama.</p>
<p>Policija je, na osnovu operativnih saznanja i prikupljenih dokaza, utvrdila osnov sumnje da se I.G. u prethodnom periodu bavio uličnom distribucijom opojnih droga.</p>
<p>Po nalogu Višeg državnog tužilaštva u Podgorici, I.G. je lišen slobode zbog sumnje da je počinio krivično djelo<b> </b>neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga<b>.</b></p>

Tivatska policija uhapsila muškarca zbog ulične prodaje narkotika

<p>Drugog dana Pjace od filozofa koja se realizuje u okviru Međunarodnog festivala KotorArt sinoć je u Kreativnom habu u Kotoru upriličena debata o oblikovanju zajednica kroz aktivizam i umjetnost.&nbsp;</p>
<p>Moderatorke ovog panela bile su <b>Aleksandra Kapetanović</b> i <b>Tatjana Rajić</b>, arhitektice i osnivačice NVO Expeditio koje su na samom početku ukazale na razloge zbog kojih je pitanje prava na grad aktuelizovano.&nbsp;</p>
<p>- Prije par dana bilo je zasjedanje Komiteta za svjetsku baštinu sa kojeg su došle jasne poruke za Područje Kotora koje se na Listi svjetske baštine nalazi od 1979. godine. Jasno je ukazano da je neadekvatan razvoj kojem svjedočimo već degradirao izuzetnu univerzalnu vrijednost ovog područja. Ukazano je da nemamo dosljedne sisteme upravljanja, planiranja i zaštite, te da postoji rizik da se nađemo na Listi svjetske baštine u opasnosti ukoliko ne preduzmemo konkretne mjere koje su predložene, što zahtijeva pojačano upravljanje i široku mobilizaciju. Baš u tom kontekstu mislimo da je ova tema zajednice i aktivizma izuzetno značajna jer je situacija u kojoj se nalazimo posljedica neadekvatnog djelovanja institucija i vlasti kako na lokalnom, tako i na državnom nivou. U takvoj situaciji je jako bitno da se glas onih koji predstavljaju zajednicu ovog prostora čuje. Gradovi i područja ne pripadaju donosiocima odluka, oni pripadaju svima nama, posebno u situaciji kada govorimo o području svjetske baštine gdje je ta zajednica još i šira. Imamo tu sreću da živimo u prostoru koji je baština cijelog čovječanstva, te je naša odgovornost još veća. Krajnje je vrijeme da se glas zajednice i struke čuje - ispričala je Aleksandra Kapetanović, arhitektica i osnivačica NVO Expeditio.&nbsp;</p>
<p><b>Sonja Dragović</b>, istraživačica u Istraživačkom centru za proučavanje socijalno ekonomskih promjena i prostornih studija pri Univerzitetskom institutu u Lisabonu ukazala je na izostanak arhitektonske inovativnosti u savremenoj stambenoj izgradnji u Crnoj Gori, ističući da je ovaj proces primarno vođen motivima profita.</p>
<p>- Kroz istoriju arhitektura je bila tu da da oblik prostoru, a resursi su bili potrebni da se taj prostor proizvede. Posao arhitekte je danas izuzetno težak ukoliko želite da ga radite profesionalno, etički, kreativno, sa integritetom, zato što mnogo ljudi koji završe arhitekturu dođu do toga da precrtavaju šeme za stambene zgrade koje sadrže preveliki broj premalih stanova koji nisu adekvatna mjesta za život, ali koji se proizvode zato što su ono što investitori traže, a sistem dozvoljava. Treba da postoji sistem koji će to da kritikuje. Studenti arhitekture ne dobijaju alate da sagledaju svoj položaj u sistemu, ni šta sve utiče na taj položaj - poručila je Dragović.&nbsp;</p>
<p>Kao kontratezu tim negativnim trendovima u arhitekturi skrenula je pažnju na aktivizam organizacije "Ko ako ne arhitekt" (KANA).&nbsp;</p>
<p>- Ja sam postala članica te grupe 2017. godine i mogu da kažem da smo za to vrijeme uspjeli da zaustavimo nekoliko vrlo štetnih projekata. Svaki put kada smo nešto uspjeli to smo postigli zato što se zajednica mobilizovala. Mi ništa ne bismo mogli da uradimo da ljudi nisu htjeli da učestvuju u tome. Ipak, pogrešno je očekivati od ljudi da se organizuju i da na mišiće ispravljaju pogrešne javne politike koje oblikuju proizvodnju prostora, jer je to na nivou da treba nekome da dokazujete da ne treba sipati mišomor u hranu. Isto tako je kada kažemo da ne treba van logike, smisla i bilo kakvih suvislih planova graditi nepotrebne stambene kvadrate u centru Podgorice. Treba da postoji odgovornost da se takve odluke ne smiju donositi – kazala je Dragović.</p>
<p><b>Aleksandar Radunović</b>, dramaturg, scenarista, kompozitor, glumac, gitarista i radio voditelj je kao učesnik panela ukazao da je izuzetno važno da postoje organizacije koje se bave aktivizmom.&nbsp;</p>
<p>- Važno je da se ljudi bune, da ukazuju na problematične stvari. Negdje to sve ima smisla, ali je to borba koja podrazumijeva mnogo žrtava u smislu da će se jedna zgrada ukloniti, ali će se 50 drugih napraviti. Toliko je loših stvari da ne možete sve da stignete, to je takvo rasipanje energije. Dosadno je da objašnjavamo ljudima da ne treba da rade pogrešne stvari - naveo je Radunović.&nbsp;</p>
<p>Ukazao je da je rad kolektiva The Books of Knjige takođe neka vrsta aktivizma.&nbsp;</p>
<p>- Bilo je primjera da vidite da utičete na zajednicu i da to što pričate neko čuje i na neki način se probude neki ljudi. Ipak, to je incident. Mi imamo sistemski problem, državu koja je zarobljena od partija koje su na vlasti, imamo izborni sistem koji ne dozvoljava da se niko novi pojavi, imamo cenzuse koji neki normalni ljudi ne mogu da pređu na početku i imate dva pola koji su snažni i koji gledaju svoje interese. Mi zapravo imamo problem sa političkim sistemom i mentalitetom. Aktivizam je onemogućen zato što nas tehnologija usitnjava. Problem imamo i sa cinizmom. Cinici su oni koji su spremni da sve kritikuju i o svemu pričaju i imaju mišljenje, ali da ne urade ništa. Čudno mi je kad izađem na blokade ili proteste i vidim malo ljudi, i onda čovjek kaže - Da, vi ste svi aktivisti kada su u pitanju telefoni i kompjuteri, ali kada treba da se pokrenemo i suočimo sa problemom, tu nema baš nekog velikog rezultata - kazao je Radunović.&nbsp;</p>
<p>Iako nije mogla fizički da prisustvuje panelu arhitektica <b>Iva Čukić</b> je putem video obraćanja poslala značajne poruke na temu aktivizma i koncepta prava na grad.&nbsp;</p>
<p>- Čini mi se da većina građana u svakodnevnom životu i ne prepoznaje pravo na grad kao nešto što im pripada. Gradovi se ubrzano mijenjaju, niču stambeno-poslovni kompleksi čija vrata se vjerovatno nikada neće otvoriti za većinu građana, zeleni prostori nestaju pod komercijalnim interesima, javni prostori bivaju regulisani tako da se u njima više ne možemo slobodno kretati, zadržavati ili boraviti. U takvom kontekstu osjećaj pripadnosti gradu slabi, ljudi ga doživljaju kao nešto što je izvan njih, kao neki prostor koji ih oblikuje, ali u kom oni nemaju nikakvu moć da se pitaju. Ta pozornica u stvari postaje sve manje prostor u kome se svakodnevne potrebe, želje i odnosi uvažavaju. Problem sa tim je što onda kada imamo osjećaj da negdje ne pripadamo dominantan je osjećaj nemoći, otuđenosti i pasivnosti. Moramo da podsjećamo da pravo na grad nije samo pravo da fizički pristupimo prostoru, već je pravo da odlučujemo o tome kako se taj prostor oblikuje, koristi, planira i čuva. To je naše kolektivno pravo da učestvujemo u kreiranju ambijenta u kojem živimo. Kada se ostvari pravo na grad on postaje prostor političkog djelovanja, a ne pozadina naših života. Pravo na grad nije nešto što se dobija, već što se iznova osvaja - poručila je Čukić.&nbsp;</p>
<p>Drugo veče Pjace od filozofa proteklo je u duhu produktivne debate u koju je publika bila potpuno uživljena i investirana. Sonja Dragović i Aleksandar Radunović kao izuzetno inspirativni panelisti su ukrstili svoje stavove i različite perspektive, ali je prenijeta poruka da su aktivizam i umjetnost načini da se ljudi povežu, izraze otpor, ali i stvore nove prostore slobode i zajedništva.</p>

KotorArt: U sklopu Pjace od filozofa upriličen panel “Grad kao zajednica i aktivizam”

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

U Gazi ubijeno više od 30 Palestinaca dok su čekali na hranu iz distributivnih centara

Od pješčane dine do metropola nove ere: Dubai i Abu Dabi

Bolsonaro mora da nosi nanogicu: Brazilski sud odlučio da bivši predsjednik bude pod stalnim policijskim nadzorom

Izraelska vojska: Presretnuta raketa ispaljena iz Jemena

Novi sudski proces povodom smrti Maradone tek sljedeće godine

SAD odbile sporazum SZO o unaprjeđenju priprema za buduće pandemije

Nigerija: U oružanom napadu ubijeno najmanje šest osoba, više od sto oteto

Novi Sad: Sud odredio naknadu štete za porodice nastradalih u padu nadstrešnice

Merc: Malo je vjerovatno da će Ukrajina postati članica EU do 2034.

Voz za Bar kod Valjeva naletio na nepoznatu osobu

U Gazi ubijeno više od 30 Palestinaca dok su čekali na hranu iz distributivnih centara

Raspisan tender za rekonstrukciju regionalnog puta Ostros – Vladimir

Tivatska policija uhapsila muškarca zbog ulične prodaje narkotika

KotorArt: U sklopu Pjace od filozofa upriličen panel “Grad kao zajednica i aktivizam”

PRATITE TVe UŽIVO