Procjene OECD: Svjetska ekonomija će rasti i iduće godine uprkos izazovima

Svjetska ekonomija tek će blago usporiti u 2026. godini zahvaljujući podsticajnoj makroekonomskoj politici i boljim finansijskim uslovima koji ublažavaju uticaj viših trgovinskih prepreka i neizvjesnosti, objavila je Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD).

Ekonomska aktivnost porast će ove godine na svjetskom nivou za 3,2 odsto, otprilike kao i u 2024., potvrdio je OECD prognozu iz rujna.

U 2026. godini aktivnost bi trebalo tek neznatno usporiti, na 2,9 odsto, i vratiti se u 2027. iznad tri odsto. Nove prognoze bolje su od onih s početka ljeta zahvaljujući ublaženim uslovima finansiranja, objašnjavaju u OECD-u, napominjući da središnje banke u brojnim zemljama snižavaju kamatne stope.

Potporu ekonomiji pružila je i podsticajna makroekonomska politika koja je nadmašila očekivanja, ali i naznake snažnijih ulaganja u pojedinim članicama OECD-a, dodaju.

Rast je usporio u drugoj polovini ove godine budući da su kompanije ‘stale na kočnicu’ u naručivanju koje je trebalo preduhitriti narudžbe, a više efektivne carinske stope u SAD-u i Kini prelivaju se na konačne cijene proizvoda.

Odgođeni efekat carina

U 2026. svjetska ekonomija trebalo bi da se postupno oporavi jer će uticaj podignutih carina oslabiti, uz povoljne finansijske uvjete i podsticajnu makroekonomsku politiku, ističu u OECD-u.

Efektivna američka carinska stopa iznosila je u novembru u prosjeku 14,6 odsto, izračunali su stručnjaci, i bila je niža za 1,4 postotna boda nego u rujnu i listopadu, pokazuju izračuni.

Najvišu razinu bila je dosegnula u april, pokazuju novi izračuni, od gotovo 18 odsto.

Uticaj američkih carina još se ne osjeća u potpunosti, napominju iz OECD‑a, no sve se više vidi na poslovnim troškovima i potrošačkim cijenama, osobito u SAD‑u.

Svjetska trgovinska razmjena trebalo bi u takvim uslovima porasti u ovoj godini za 4,2 odsto i usporiti u 2026. na 2,3 odsto jer će se carine osjetiti u potpunosti.

Usporavanje SAD‑a

Američka ekonomija trebalo bi ove godine osjetno usporiti, s prošlogodišnjih 2,8 na 2,0 odsto, izračunali su.

Rast bi ipak trebao biti snažniji no što su očekivali u junu, prema tadašnjoj procjeni od 1,6 odsto.

Aktivnost bi trebala usporiti i u 2026., na 1,7 odsto, odražavajući više efektivne carinske stope, gašenje radnih mjesta u saveznim državnim službama te smanjenu neto imigraciju, smatraju u OECD‑u.

Trend bi trebalo da promijeni smjer u 2027., uz očekivano blago ubrzanje rasta, na 1,9 odsto, zahvaljujući snažnim ulaganjima u umjetnu inteligenciju i daljnjem ublažavanju monetarne politike, predviđaju.

Potrošnja na odbranu

U eurozoni će pak poboljšani uslovi finansiranja, novac iz fondova za oporavak i otpornost i “otporna” tržišta rada prevagnuti nad pojačanim trgovinskim napetostima.

U takvim bi uslovima ekonomija u zoni primjene zajedničke europske valute trebalo, prema novim OECD-ovim izračunima, porasti u ovoj godini za 1,3 odsto. U junu OECD je bio predvidio rast aktivnosti za 1,0 odsto.

Gotovo isti tempo rasta očekuju i u 2026., uz prognoziranu stopu od 1,2 odsto.

Veća proračunska potrošnja na odbranu i infrastrukturu uticaće na njemačku ekonomiju, očekuju u OECD‑u, dok će očekivana štednja biti kočnica za aktivnost u Italiji i Francuskoj.

Najsnažniji rast u skupini četiri vodeće ekonomije eurozone očekuju u Španiji, od 2,9 odsto u ovoj godini i od 2,2 odsto u 2026.

Indija blizu ‘sedmice’

Najviše stope rasta trebala bi i ove i iduće godine bilježiti Indija, od 6,7 odnosno 6,2 odsto, zahvaljujući većim realnim prihodima kućanstava, ublažavanju monetarne politike i skoku javne potrošnje, procjenjuju u OECD‑u.

Kineska ekonomija trebalo bi ove godine porasti za 5,0 odsto i usporiti u 2026. na 4,4 odsto.

Azijski će div usporiti budući da će val narudžbi koji je pokrenula najava viših carina splasnuti, uz više američke carine. Među kočnicama rasta OECD je izdvojio i “kontinuiranu prilagodbu” u sektoru nekretnine i postupno gašenje proračunske potpore kompanijama.

Usporavanje azijskog diva Do posustajanja gospodarske aktivnosti u Kini dovest će obustava pojačanih narudžbi iz prve polovine godine uoči tada najavljenih carina, uticaj viših efektivnih carinskih stopa na izvoz u SAD te slabljenje fiskalne podrške i kontinuirano loše stanje u sektoru nekretnina, procjenjuju u OECD‑u.

Snažna domaća potražnja trebalo bi pak biti podsticaj indonezijskoj ekonomiji i ublažiti usporavanje izvoza, procjenjuju, uz prognozu da bi aktivnost trebala ove i iduće godine porasti za 5,0 odsto.

Ruska ekonomija trebalo bi pak ove godine, prema izračunima OECD‑a, porasti za 0,7 odsto i za 0,5 odsto u 2026.