Umičević: Srbija na duži rok mora da pronađe rješenje za uvoz i preradu sirove nafte, inače moguće nestašice i rast cijena goriva

Najave iz Srbije o mogućem uvođenju punih američkih sankcija poslovanju Naftne industrije Srbije (NIS) i pokušaji da se to prevaziđe direktnim uvozom naftnih derivata sa tržišta iz okruženja podstakli su spekulacije o mogućem rastu cijena goriva u regionu.

Iz Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima pri Privrednoj komori bh. entiteta Republika Srpska (RS) u susjednoj Bosni i Hercegovini, iznijeta je procjena da bi potpuno onemogućavanje sankcionisanog NIS-a dovelo do blagog povećanja cijena goriva u RS-u.

- Mogli bi biti pogođeni vlasnici benzinskih stanica u istočnom dijelu RS-a, koji bi, u slučaju negativnog razvoja događaja, imali povećane troškove transporta, jer bi gorivo morali da nabavljaju u Pločama, umjesto u rafineriji u Pančevu. Iz Ploča bi se mogao nadoknaditi sav eventualni manjak od 15 odsto, koliko NIS otprilike učestvuje u snabdijevanju našeg tržišta naftnim derivatima. Ipak, to ne bi trebalo značajnije da utiče na krajnju cijenu goriva - možda bi poskupjelo samo za nekoliko feninga, i to samo na pomenutim stanicama - ocijenio je za banjalučke medije predsjednik ove grupacije Đorđe Savić.

Kratkoročne posljedice

Iz Savićevih izjava, ali i istupa drugih aktera tržišta naftnih derivata u BiH, jasno proizilazi da se ne računa na dugoročno "isključenje" NIS-a iz sistema snabdijevanja gorivom na tržištima Srbije i BiH, već se razmatraju kratkoročne posljedice. Na sličnom tragu su i ocjene energetskog stručnjaka Jasminka Umičevića.

- Trajniji prestanak rada Rafinerije u Pančevu, u vlasništvu Naftne industrije Srbije, zbog američkih sankcija, mogao bi uticati i na tržišta u okruženju Srbije, ali mislim da to nije realno - kaže Umičević.

Srbija će, prema njegovim riječima, morati da pronađe rješenje ako sankcije stupe na snagu i NIS bude onemogućen u uvozu sirove nafte, a time i u njenoj preradi.

- Na kratki rok, rafinerija u Pančevu će se vjerovatno osloniti na rezerve sirove nafte koje je sama obezbijedila, kao i na državne rezerve. Srbija ima i zalihe naftnih derivata - to rade sve države. Neke procjene govore da imaju rezerve za 60 dana, druge za 90, a neke i za 120 dana. U svakom slučaju, na kratki i srednji rok ne očekujem poremećaje na tržištu Srbije, ali na duži rok moraće da pronađu rješenje za uvoz i preradu sirove nafte. U suprotnom, mogli bi se zaista suočiti s nestašicama i rastom cijena goriva - smatra Umičević.

Komentarišući izjave zvaničnika Vlade Srbije da će se zemlja, u slučaju nemogućnosti uvoza sirove nafte, okrenuti povećanom uvozu gotovih derivata, Umičević smatra da takve izjave nijesu ozbiljne.

- To nije rješenje, ne možete cisternama uvesti toliku količinu derivata. To su izjave za smirivanje javnosti - dodaje on.

U vezi sa nagađanjima u javnosti BiH da će kolaps NIS-a dovesti do rasta cijena goriva, Umičević podsjeća da je pravi nosilac sankcija američke administracije zapravo Gaspromnjeft i da je njegov stvarni uticaj na tržište BiH ograničen.

- Oko 90 odsto sirove nafte za BiH obezbjeđuju INA i terminal u Pločama. Ostatak jeste pod uticajem Gaspromnjefta i NIS-a, i tu bi moglo doći do nekih posljedica kod dijela distributera, ako se i oni ne preorijentišu. Sve u svemu, ne vidim značajan uticaj sankcija NIS-u na kratki i srednji rok - zaključuje Umičević.

Tromjesečne zalihe

Naftna industrija Srbije, kao kompanija koja se kotira na Beogradskoj berzi, objavila je krajem juna ove godine izvještaj u kojem navodi da raspolaže zalihama od 1,7 miliona tona sirove nafte i naftnih derivata, u približno jednakim količinama. Procjenjuje se da su zalihe NIS-a dovoljne za nesmetano snabdijevanje tržišta Srbije u trajanju od tri mjeseca.

Srbija bi "mač" američkih sankcija mogla da izbjegne tako što bi izvlastila Gaspromnjeft iz vlasničke strukture NIS-a, ali to, iz više razloga, nije izgledno. Prije svega zbog zavisnosti od uvoza ruskog gasa, koji Srbija dobija po povoljnim cijenama zahvaljujući bliskim odnosima sa Moskvom, dok istovremeno odbija da se pridruži zapadnim sankcijama Rusiji zbog agresije na Ukrajinu.

Sve ukazuje na to da će vlast u Beogradu, predvođena predsjednikom Aleksandrom Vučićem, prihvatiti uvođenje sankcija NIS-u i da će u narednim mjesecima tražiti rješenje za njihovo ukidanje ili barem privremeno obustavljanje.

Razvoj situacije u vezi sa stupanjem na snagu američkih sankcija NIS-u od velikog je značaja i za poslovanje našeg Jadranskog naftovoda (JANAF), koji ima važeći ugovor s NIS-om o transportu deset miliona tona sirove nafte do decembra 2026. Budući da mu je NIS najveći poslovni partner, JANAF je, otkako je NIS stavljen na listu sankcionisanih firmi, preduzimao pravne korake da se sprovođenje sankcija odgodi.

„Petrol ima stabilnu i sigurnu opskrbu”

U prilog procjenama da tržišta u okruženju Srbije zasad neće osjetiti posljedice blokade NIS-a u redovnom snabdijevanju derivatima ide i informacija iz kompanije Petrol, koja, nakon INE, posjeduje najveću mrežu benzinskih stanica na hrvatskom tržištu.

- Petrol, zahvaljujući diverzifikovanim izvorima nabavke, razvijenim skladišnim kapacitetima i šest naftnih terminala u Sloveniji i Hrvatskoj, kontinuirano obezbjeđuje stabilno i sigurno snabdijevanje naftnim derivatima, bez obzira na pojedinačne promjene u regionalnom okruženju - poručuju iz kompanije.