<article>Obilne kiše izazvale su poplave i klizišta širom južne Azije, usmrtivši 600 ljudi.Monsunske kiše, pojačane tropskim olujama, izazvale su neke od najgorih poplava u posljednjih nekoliko godina, dok su milioni ljudi pogođeni u Indoneziji, Maleziji i Tajlandu.Intenzivne kiše počele su na indonezijskom ostrvu Sumatra u srijedu.- Tokom poplave, sve je nestalo - rekao je stanovnik Bireuena u provinciji Aceh na Sumatri za novinsku agenciju Reuters.Do subote je više od 300 ljudi poginulo u Indoneziji, a 160 u Tajlandu. Zabilježeno je i nekoliko smrtnih slučajeva u Maleziji.U Šri Lanki, koju je pogodio ciklon, više od 130 ljudi je poginulo, a oko 170 se vodi kao nestalo.Poplave su izazvale haos i ostavile dijelove sjeverne države Perlis pod vodom, pri čemu su dvije osobe poginule, a desetine hiljada su prisiljene na skloništa.Šri Lanka se takođe bori s jednom od najgorih vremenskih katastrofa posljednjih godina, pa je vlada proglasila vanredno stanje.Više od 15.000 domova je uništeno, a oko 78.000 ljudi je prisiljeno da se nastani u privremenim skloništima, saopštili su zvaničnici. Dodali su da je oko trećine zemlje bez struje ili tekuće vode.</article>

Obilne kiše izazvale su poplave i klizišta širom južne Azije, usmrtivši 600 ljudi.
Monsunske kiše, pojačane tropskim olujama, izazvale su neke od najgorih poplava u posljednjih nekoliko godina, dok su milioni ljudi pogođeni u Indoneziji, Maleziji i Tajlandu.
Intenzivne kiše počele su na indonezijskom ostrvu Sumatra u srijedu.
- Tokom poplave, sve je nestalo - rekao je stanovnik Bireuena u provinciji Aceh na Sumatri za novinsku agenciju Reuters.
Do subote je više od 300 ljudi poginulo u Indoneziji, a 160 u Tajlandu. Zabilježeno je i nekoliko smrtnih slučajeva u Maleziji.
U Šri Lanki, koju je pogodio ciklon, više od 130 ljudi je poginulo, a oko 170 se vodi kao nestalo.
Poplave su izazvale haos i ostavile dijelove sjeverne države Perlis pod vodom, pri čemu su dvije osobe poginule, a desetine hiljada su prisiljene na skloništa.
Šri Lanka se takođe bori s jednom od najgorih vremenskih katastrofa posljednjih godina, pa je vlada proglasila vanredno stanje.
Više od 15.000 domova je uništeno, a oko 78.000 ljudi je prisiljeno da se nastani u privremenim skloništima, saopštili su zvaničnici. Dodali su da je oko trećine zemlje bez struje ili tekuće vode.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Svijet

Velike poplave zahvatile Aziju, poginulo 600 osoba

Ustavni sud neće biti u blokadi jer će sutkinja Desanka Lopičić, kojoj krajem godine ističe mandata, ostati na funkciji do izbora novog sudije, kazala je predsjednica suda Snežana Armenko.
Ustavni sud trenutno ima pet sudija, a prema riječima Armenko, taj broj zadržaće se i nakon što krajem decembra istekne mandat Lopičić, bez obzira na to da li će do tada biti izabran njen nasljednik.
Kako je objasnila, članom 15 Zakona o Ustavnom sudu propisano je da sudija kojem istekne mandat ostaje na toj funkciji do izbora novog sudije, a najduže godinu.
- Dakle, ukoliko nadležni predlagač, a to je predsjednik države, ne predloži ili Skupština ne izabere do kraja decembra novog sudiju na mjesto sutkinje Lopičič, ona ostaje na toj funkciji do izbora novog sudije, a najduže do decembra naredne godine - kazala je Armenko u intervjuu Televiziji Crne Gore.
Govoreći o motivaciji pravnika da se prijave na javni oglas s obzirom na sve češće ocjene da političari ne biraju po stručnosti nego po partijskoj pripadnosti, Armenko je istakla da se mora voditi računa o integritetu i dostojanstvu prijavljenih kandidata.
- Da bi se osiguralo da se i na ovaj konkurs prijave najbolji kandidati s najboljim referencama, svi učesnici u postupku izbora sudija, od predlaganja preko saslušanja do konačnog izbora, treba da šalju jasnu poruku da cijeli proces izbora sudija će biti zasnovan i zadržan na profesionalnom i etičkom nivou - dodaje je Armenko.
Ona je kazala da su, iako je sud tokom prethodnih mjeseci radio sa svega četvoro sudija, ipak uspjeli da ostvare značajne rezultate, ali da se nepotpunost suda neminovno odražava na njegovu efikasnost.
Armenko je rekla da je, kada je stupila na mjesto predsjednice, Ustavni sud imao preko 700 predmeta po ustavnim žalbama koji su bili stariji od tri godine.
- Na današnji dan imamo predmete koji nisu stariji od dvije godine. Međutim, svjesni smo zaostatka u oblasti normativne kontrole gdje imamo skoro 400 neriješenih predmeta koji su formirani povodom inicijativa ili predloga za ocjenu ustavnosti zakona i podzakonskih akata -istakla je Armenko.
Jedan od tih predmeta je i ocjena ustavnosti zakona kojim se potvrđuje Sporazum između Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata.
- Ne postoji jasniji način da Ustavni sud pokaže da želi da radi posao transparentno nego da u skladu sa članom 4 Zakona o Ustavnom sudu organizuje javnu raspravu, otvori sjednicu za javnost i omogući građanima da čuju sud i stručna lica povodom pitanja koja su izuzetno ustavno-pravno složena i na taj način da se svaka buduća odluka liši bilo kakvog tereta moguće politizacije - kazala je Armenko.
Na pitanje kada se može očekivati odluka Ustavnog suda povodom neradne sedmice, Armenko je kazala da se čeka dogovor socijalnih partnera, a ukoliko se to ne desi, sud će reagovati u skladu s Ustavom i zakonom.

Armenko: Nema blokade Ustavnog suda, Lopičić na funkciji do izbora sudije

Gost ovoneđeljne emisije Dres nacija reprezentacija je Ivan Bošković, generalni sekretar Odbojkaškog saveza Crne Gore, sa kojim smo razgovarali o stanju muške odbojke u Crnoj Gori. 
 
Emisiju Dres nacija reprezentacija možete pratiti subotom od 21 sat na Televiziji E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F57kfWQ0DZfs%3Fsi%3DjB_OTl_gQ4JQJF8t&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Dres nacija reprezentacija: Gost Ivan Bošković

Ove subote u emisiji Znak Podznak, crnogorski muzičar Luka Radović sa gledaocima dijeli nepoznate detalje iz svog ličnog i profesionalnog života. 
Emisiju možete pogledati večeras u 22 sata na E - televiziji.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2Fn9LJw2qp1LQ%3Fsi%3DgUTMNFRTefXBytSV&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Večerašnji gost emisije "Znak podznak" muzičar Luka Radović

CELJE – Sala Gimnazije. Gledalaca: 400. Sudije: Kruljac, Maesano, Petanović (Hrvatska). Rezultat po četvrtinama: 15:22, 11:13, 25:20, 14:28.
CELJE: Šou 7, Seničar 6, Uranker 9, Žibert 2, Kane 29, Sivka 1, Jelenc, Anžić 4, Ocvirk, Štirn 7, Blagus, Jazbec.
BUDUĆNOST BEMAKS: Bigović 2, Savković 15, Radonjić 14, Bern 20, Šćepanović 13, Baošić 5, Dragišić 1, Radević 13, Racković, Ilić.
„Vučice“ grizu poput „tigrica“ - košarkašice Budućnost Bemaksa ubjedljivom pobjedom u Celju u najvećem regionalnom derbiju pokazale su snagu, iako su imale dosta kadrovskih problema.
Podgoričanke su vodile tokom cijelog meča, da bi u posljednjih pet minuta napravile 20:5 sa čak pet trojki, čime su totalno razbile rivala. Regionalni „el klasiko“ donio je zanimljiv meč, ali je Petar Stojanović pokazao da iako veoma mlad, ima izuzetan trenerski šmek. Odlukama kad da pređe iz „čovjeka“ u zonu, te da rizikuje sa Dilejni Bern, iako je gotovo cijeli posljednji period imala četiri faula, pokazao je kako se vodi derbi, dok su „plave“ dokazale da su šuterska ekipa (pogodile 16 trojki iz 24 pokušaja).
"Plave" su dobro ušle u meč povele 8:2 i 10:4, ali su od starta bile opterećene faulovima. Nakon dva minuta, nakon dvije trojke (Radonjić i Savković), te poena Radonjić nakon ukradene lopte na semaforu je pisalo 2:8, a nedugo nakon petog poena kapitenke "vučice" su imale 10:4. Ali, već tada je Savković imala dva faula, a brzo je drugi dosuđen Bern i Bigović, pa gošće bile u problemu.
Domaće su prišle na 15:17, ali je tada Radević vezala pet poena (dva bacanja i trojka) za 15:22, koliko je i bilo na kraju prve dionice. Već u prvom napadu Celja u drugoj dionici Savković je dosuđen treći faul, a vrlo brzo i Amerikanki Bern, pa je Budućnost bez važnih aduta u napadu bila prinuđena da čuva prednost. Nakon dvije vezane trojke (Baošić i Radević), Podgoričanke su u 15.minutu stigle do +7 (30:23). Celje je pokušalo zonom da poremeti rivala, ali je Bigović u 18.minutu prekinula post gošći za 25:32. Budućnost je na poluvremenu stigla i do 9 poena viška (35:26), jer nakon ukradene lopte Radonjić, Baošić iz tranzicije pogodila. Prednost je na poluvremenu mogla biti i dvocifrena, ali je Šćepanović u posljednjem napadu dosuđen faul u napadu...
Za razliku od druge četvrtine, gdje je viđeno ukupno 24 poena, u trećem periodu oba tima bila su mnogo bolje šuterski raspoložena. Celje je prišlo u 24.minutu na 39:40, ali su u pet narednih napada pogodile pet trojki (Bern tri, Savković i Radević po jednu) za 46:55 u 28.minutu. "Živjela" je Budućnost od šuta spolja, ali se Celje do kraja treće dionice vratilo - 51:55.
I pet minuta prije kraja Celje je najavilo da slijedi drama do kraja, jer je Uranker dala trojku za 60:63. Ali, onda su "vučice" pokazale snagu - kada je bilo najteže i najvažnije djelovale su moćno i šuterski raspoloženo i sa pet trojki u posljednjih pet minuta pregazile su Celje i poput "tigrica" dokazale ko je glavni u regionu. Prvo je Bern vezala dvije trojke, da bi Šćepanović pogodila u 37.minutu za prvu dvocifrenu razliku (71:60), a kada je Bern pogodila šestu trojku, sve je bilo riješeno, da bi na kraju bilo čak +18 (83:65) za brejk koji zbog razlike može imati višestruki značaj.
Raspored i tabela
Celje – Bud. Bemaks 65:83
Srijeda
16.30 -Zagreb – Montana
18.00 – Orlovi – Rilski
1. Bud.Bemaks 6 5 1 +165 11
2.Montana 5 5 0 +83 10
3.Partizan 6 4 1 +64 10
4. Celje 6 3 3 +30 9
5. Zagreb 5 1 4 -79 6
6. Rilski 5 1 4 -87 6
7. Orlovi 5 0 5 -176 5

„Vučice“ poput „tigrica“ u najvećem derbiju

&nbsp;Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Rakočević saopštio je na današnjoj sjednici Skupštine da je njegov partijski kolega Nermin Abdić danas porukom obaviješten da je smijenjen sa pozicije ljekara u Fudbalskom klubu Budućnost.
- Danas sam dobio informaciju - koja za mene predstavlja korak unazad kada je u pitanju međusobna tolerancija. Danas je naš kolega Abdić smijenjen sa pozicije ljekara u FK Budućnost. Vidjećete da je to samo zato što pripada jednoj političkoj opciji koja je opoziciona - naveo je Rakočević.
Istakao je da je Abdić čovjek koji na sedmičnom nivou pregleda hiljade pacijenata.
- Ne gledajući ko pripada kojoj partiji, naciji, vjeri... Koji ima najveći ugled u Podgorici i šire. Danas je dobio obavještenje sms porukom da je smijenjen. Mislim da &nbsp;je ovo poruka, ne zbog pozicije ljekara nekog fudbalskog kluba, već da očigledno netolerancija, revanšizam i suštinska nebriga o vrijednostima koje bi zajednički trebalo da usvajamo, stanuje u Glavnom gradu. To je daleko od pomirenja - naveo je Rakočević.

Abdić SMS-om obaviješten da više nije ljekar FK Budućnost

Skupštinski Zakonodavni odbor nije prihvatio amandman poslanika Socijalističke narodne partije Bogdana Božovića i Slađane Kaluđerović kojim se u Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović - Njegoš riječi "nasilne aneksije države" u kontekstu 1918. godine mijenjaju sa "ujedinjenja Crne Gore i Srbije".
Ovaj amandman je bio pravno prihvatljiv za četiri poslanika, tri su bila protiv, te dva uzdržana.
Predsjednik Zakonodavnog odbora Dragan Bojović (Demokratska narodna partija) konstatovao je da amandman nije prošao.
Zakonodavni odbor je bez rasprave usvojio amandman poslanika Pokreta Evropa sad Gordana Stojović kojim se traži uklanjanje riječi "nasilna" iz termina "nasilna aneksija".
<h2>Neminovan proces</h2>
Božović je, tokom sjednice, kazao da je Ujedinjenje Crne Gore i Srbije bilo političko-istorijski neminovan proces, a tome u prilog, kako je istakao, govore brojni istoričari.
- Citiraću jednog od njih. Gospodin Šerbo Rastoder u svom djelu "Životna pitanja Crne Gore od 1918. do 1929. godine" navodi: "U tom smislu Ujedinjenje Crne Gore i Srbije proklamovano na podgoričkoj skupštini 26. novembra 1918. predstavlja politički čin čija se logika ne može braniti alternativom, teško je zamisliti Crnu Goru izvan objedinjenog jugoslovenskog prostora, a imati na umu odlike i pravce njenog društvenog razvoja u 19. i s početka 20. vijeka" - kazao je Božović.
Mora se, prema njegovim riječima, naglasiti da su mnogi istoričari mijenjali svoje stavove u zavisnosti od društveno-političkih okolnosti.
- Kada je riječ o istorijskoj svijesti i značaja za crnogorsku državu, dinastija Petrović Njegoš zaslužuje apsolutno naše duboko poštovanje, kao što je to govorio blaženopočivši mitropolit Amfilohije Radović: "Bila je svetorodna, duhovna, svjetovna, vodič i zaštitnik Crne Gore, predvodnik njenih nacionalnih i državnih interesa". Činjenica je i da su ovi vladari kroz vjekove čuvali našu tradiciju, naš srpski identitet i državnost - istakao je Božović.&nbsp;
To, kako dodaje, nije politički stav, "to su istorijske činjenice".&nbsp;
- Možemo govoriti o značaju Petra I koji je pomirio zaraćena crnogorska plemena ili Petra II koji je prvi uspostavio institucije u Crnoj Gori i stavio Crnu Goru na svjetsku mapu kada govorimo o književnosti. Smatramo da je istorijska uloga dinastije Petrović Njegoš komplementarna sa istorijskom istinom o nacionalnom karakteru Crne Gore, naročito s kraja 19. i početkom 20. vijeka, a to je da je Crna Gora bila duboko ukorijenjena u srpskom nacionalnom identitetu. Sljedstveno tome, i kralj Nikola je vodio takvu politiku koja je prije svega bila zasnovana na, kako se to tada govorilo, "prvijenstvo u srpstvu". To je bila državna politika i postoje jasni dokazi da je kralj Nikola imao aspiracije na tron ujednjene države - rekao je Božović.&nbsp;
Tome, kako je naveo, u prilog govori izjava tadašnjeg ministra Jovana Plamenca koja kaže: "Kakve dinastije, kakve diobe sfera interesa, nama treba jedna srpska država. Šta je ovo, zar je ovo država? Pa to je umiranje. Zar ova država postoji samo da ja budem ministar ili da se neko širi na kolima ili na konjima cetinjskim ulicama? Mi nećemo dinastičku i separatističku politiku, mi hoćemo opštu srpsku". Ovo se, kako dodaje, može naći u djelu istoričara Živka Andriješevića "Nacija sa greškom".&nbsp;
- Ako govorimo o načinu vladanja, pošto se često sporo legalitet i legitimitet podgoričke skupštine, kada govorimo o unutrašnjoj politici kralja Nikole činjenica je da je vladao apsolutistički kada govorimo o unutrašnjim prilikama. Kada su održani prvi izbori nakon donošenja ustava 1906. godine pobijedila je narodna stranka, što je predstavljalo iznenađenje za tadašnji dvor. Imenovan je predsjednik koji nije bio po volji kralja Nikole, ubrzo je pala vlada Lazara Mijuškovića, a izabrana je nova koja se nije dugo zadržala usljed opstrukcija dvora. Već 1907. raspisani su novi izbori, nakon kojih nije bilo nijednog predstavnika narodne stranke u parlamentu, jer se očigledno dvor tada koristio represivnim metodama - kazao je Božović.
Suština neprihvatanja odluka sa podgoričke skupštine su, prema njegovim riječima, dinastičke prirode.
- Razlike koje postoje u tome da li je trebalo da vlada dinastija Petrović Njegoš ili Karađorđević ujedinjenom državom. Normalno je i prirodno da je svako htio da dinastija iz Crne Gore bude na tronu, ali se postavlja pitanje da li je to bilo logično, s aspekta i ekonomske snage i položaja Crne Gore i broja stanovnika. Razlike postoje samo u tom dijelu i nisu nikako nacionalne ili ideološke prirode - ocijenio je Božović.
Ako se govori o podgoričkoj skupštini, to je, kako je kazao, bio inkluzivan proces.&nbsp;
- Slušajući često politički narativ tu se stekao utisak da su se ljudi okupili na nekoj livadi, podigli ruke svi jednoglasno i donijeli odluke koji su podrazumijevali da se Crna Gora ujedini Srbiji. Bili su konsultovani djelovi Crne Gore koji prije nisu konsultovani, postojala su jasna pravila i procedure - istakao je Božović.
<h2>Sporno obrazloženje</h2>
Poslanik Pokreta Evropa sad Vasilije Čarapić je rekao da nisu išli u izmjene ovog zakona zbog istorijskog revioznizma, već da se na lakši način reguliše nešto što je neka prethodna vlast obećala a nije ispunjeno porodici Petrović Njegoš.
- Ovaj amandman - neću ulaziti je li tačan ili netačan - istorijska prošlost nema nekakve veze s kontekstom nezavisnosti i države koju ima danas. Danas smo nezavisna država, to piše u Ustavu. Obrazloženje ovog amandmana sa čim imam problem je da postoje istorijski dokazi o ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Meni obrazloženje kojom se potvrđuje teza suprotna karakteru države Crne Gore i u kom se kaže "dokaz ujedinjenja" nije u saglasnosti. Da je obrazloženje izostavilo taj dio po meni tehnički nema nikakvih problema, ali Ustav Crne Gore kaže da smo nezavisna država, a obrazloženje da je to dokaz viševjekovnih intencija da budemo ujedinjena država. Ne mogu podržati ovaj amandman ni sa aspekta zakonitosti i ustavnosti, a o samom amandmanu i političkom segmentu ću se na matičnom odboru izjasniti - rekao je Čarapić.
Bojović smatra da je Božović iznio činjenice koje su nesporne.
- Mi možemo da tumačimo da li je Cezar trebalo da pređe Rubikon ili nije i da li bi istorija bila drugačija, ali ovo su istorijske činjenice koje su nesporne. Ovdje čak i ne treba iznositi političko mišljenje, već je riječ o istorijskim činjenicama - naveo je Bojović.
Poslanik PES-a Darko Dragović smatra da sa aspekta ustavnosti i primjene pravnih propisa u odnosu na sadržinu samog amandmana ništa nije sporno.
- Moj politički stav ću iznijeti na matičnom odboru, drugačiji je. Žao mi je što se kontaminirali vaš amandman sa obraloženjem, sa aspekta ovlašćenja našeg odbora, a ne sa aspekta vašeg političkog stava ili bilo kog drugog člana ovog odbora. Moje mišljenje je da ne postoji državno-pravni kontinuitet između današnje Crne Gore i kraljevine Crne Gore - naveo je Dragović.
Dodao je da misli da ne treba posmatrati podgoričku skupštinu, a posebno ne što se desilo prije ili poslije nje, iz perspektive današnje društvene realnosti.
- A upravo vi to radite - ocijenio je Dragović.
Božović smatra da ne stoji prav da se htjelo djelovati u tom pravcu da se ugrozi državno-pravni status Crne Gore.
- Obrazloženje ne možemo prilagođavati svakom odboru, nego ostaje isto. Razumijem da kolege ne žele da glasaju za ovo, nema potrebe da se muče da nalaze kreativna rješenja. Ovo nije usko politički interes, već kontinuitet naše politike - naveo je Božović i podsjetio da su kad se donosio zakon glasali protiv.
Ponavlja da nije namjera da se dovodi u pitanje državno-pravni status Crne Gore.
- Crna Gora je nezavisna država, Srbija je nezavisna država. Smatramo da je u interesu da bude u prijateljskim odnosima sa Srbijom, jer nam je istorijski i kulturološki i jezički najbliža država - naveo je Božović.
J. B.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D2vuDgMPQjfM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Prijedlog Božovića i Kaluđerović da umjesto "nasilne aneksije države" piše "ujedinjenje Crne Gore i Srbije" bez podrške Zakonodavnog odbora

Ranko Radonjić, advokat bivšeg vršioca dužnosti pomoćnika direktora Uprave policije Dejana Kneževića, saopštio je nakon saslušanja u Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) da se njegovom branjeniku, pored ostalog, na teret stavlja falsifikovanje službene isprave koje se odnosi na skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću. No, advokat je decidan da Knežević u tom trenutku nije obavljao funkciju koja sa tim ima bilo kakvih dodirnih tačaka.
- Cijeli predmet je formiran povodom ukidanja zabrane Belivuku i Miljkoviću, a Knežević je u tom trenutku obavljao funkciju koja nema veze, niti dodirnih tačaka sa tim - niti je u tom trenutku formalno ili neformalno bio uključen u donošenje odluke - rekao je advokat.
Istakao je da je Knežević obrazložio da je tu samu informaciju nije on pripremao.
- Već ljudi koji se bave tim poslom u određenom sektoru opšteg kriminaliteta, a da je on bio dužan kao pomoćnik direktora policije samo da stavi faksimil i proslijedi dalje tužilaštvu. Jednostavno je proslijedio informaciju koju su pripremili službenici - naveo je Radonjić u izjavi za medije.
Njemu se na teret stavlja stvaranje kriminalne ogranizacije koju su navodno stvorili Zoran Lazović, Milivoje Katnić, Saša Čađenović, a čiji su članovi bili Petar Lazović i druga lica, kao i nedozvoljeno držanje oružja.
Knežević je, kaže Radonjić, iznio detaljnu odbranu i osvrnuo se na svako pitanje - kako tužioca, tako i njega kao branioca i do detalja iznio svoja saznanja.
- Tokom jučerašnjeg pretresa stana u kojem živi, a koji je u vlasništvu njegovog pokojnog oca, pronađeno je, čini mi se, devet komada municije među municijom koja ne odgovara kalibru za koji posjeduje dozvolu, mislim da ima i privatni i službeni pištolj - rekao je Kneževićev advokat.
Knežević je negirao je da je počinio sva tri krivična djela.
On je danas saslušan pred tužiocem Jovanom Vukotićem koji mu je odredio zadržavanje do 72 sata.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 53.6585%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fknezevicu-zadrzavanje-do-72-sata&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Knežević i nekadašnji rukovodilac Odsjeka za suzbijanje teških krivičnih djela u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije Milorad Žižić uhapšeni su juče po nalogu SDT-a.

Radonjić: Knežević nema veze sa skidanjem zabrane ulaska Belivuku i Miljkoviću, u tom trenutku nije obavljao funkciju koja sa tim ima bilo kakvih dodirnih tačaka

Bivšem načelniku Odsjeka za borbu protiv organizovanog kriminala Miloradu Žižić nakon saslušanja u SDT-u određeno je zadržavanje do 72 sata.
On je pred tužiocem Jovanom Vukotićem kategorično negirao navode iz naredbe za sprovođenje istrage kazala je za Portal ETV njegova advokatica Mubera Kurpejović.
On je, prema njenim riječima, više od tri sata iznosio odbranu i ukazao ko je sve procesuiran od osoba i kriminlnih klanova, koje sve predmete su realizovali.
- Tokom više od tri sata iznošenja odbrane Žižić je ukazivao na ono što je njegov tim, odnosno Odsjek na čijem je čelu bio radio u spornom periodu, koje su rezultate postigli, koliko su članova kriminalnih grupa pricesuirali, koliko je prijava dobilo sudski epilog - kazala je Kurpejović.
Ona je saopštila da se njenom branjeniku stavlja na teret jedno krivično djelo - članstvo u kriminalnoj organizaciji.
Ona je dodala da je u pitanju grupa u kojoj su bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović i bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fradonjic-i-knezevica-terete-za-skidanje-zabrane-belivuku-i-miljkovicu-u-tom-trenutku-nije-obavljao-funkciju-koja-sa-tim-ima-bilo-kakvih-dodirnih-tacaka&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Velike poplave zahvatile Aziju, poginulo 600 osoba

Armenko: Nema blokade Ustavnog suda, Lopičić na funkciji do izbora sudije

Dres nacija reprezentacija: Gost Ivan Bošković

Večerašnji gost emisije "Znak podznak" muzičar Luka Radović

„Vučice“ poput „tigrica“ u najvećem derbiju

PRATITE TVe UŽIVO