Zapadnobalkanska ruta – novi put za kineske migrante ka Zapadu

Iz Kine do Srbije avionom, potom do Sarajeva autobusom.

Tako dvojica kineskih državljana, mladića u ranim dvadesetim godinama, opisuju svoj migrantski put.

- Platio sam kartu za autobus i tako došao- rekao je za RSE Yong o tome kako je stigao iz Srbije do Sarajeva.

Kineskim državljanima nije potrebna viza za boravak do 30 dana u Srbiji, dok bezvizni režim za BiH propisuje bezvizni boravak do 90 dana.

Yong i Chen su u migrantskom kampu Blažuj desetak kilometara od Sarajeva. To nisu njihova prava imena jer nisu željeli da se predstave.

Oni se među nekoliko stotina kineskih migranata koji su se pojavili od početka godine na zapadnobalkanskoj ruti, otvorenoj 2015. kada su stotine hiljada izbjeglica sa Bliskog istoka i Severne Afrike zbog ratova bježale u Evropu.

Prema podacima Frontex-a, Evropske agencije za zaštitu granica i obale, na toj ruti je od početka godine do septembra otkriveno 482 državljana Kine u ilegalnom prelasku granica.

A samo u posljednja tri mjeseca otkrivene su četiri grupe sa preko 50 državljana Kine u nedozvoljenom pokušaju prelaženja granice na zapadnobalkanskoj ruti.

U jednom od tih pokušaja, početkom oktobra, u prevrtanju čamca na Dunavu stradao je jedan kineski državljanin.

Yong i Chen, sa kojima je RSE razgovarao isred kampa Blažuj, nerado govore, pa tako ne žele ni o razlozima zbog kojih su napustili Kinu.

Dvadeset jednogodišnji Yong ispričao je da razmišlja o mogućnosti odlaska u neku od zemalja Evropske unije, ali da nije pokušavao i da ne zna kako bi to uradio.

- Želim da ostanem ovde i nađem posao, zaradim neki novac. Možda ću tražiti posao u nekoj prodavnici, mogao bih da radim kao trgovac- kaže Yong.

Došao je iz provincije Henan, a u svojoj zemlji je radio kao dostavljač hrane.

U Blažuju je sreo Chena, koji je stigao iz provincije Jiangsu. Chen je u Kini radio kao pomoćni radnik u kuhinji.

Nemaju novca da plaćaju smještaj i tvrde da su im po dolasku u Bosnu nestale stvari i da su izgubili pasoše, ne želeći da govore o detaljima.

Na pitanje da li su tražili pomoć od kineske ambasade zbog pasoša, kažu da to ne namjeravaju i da pomoć očekuju od Međunarodne organizacije za migracije (IOM).

Njih dvojica kažu i da su u kampu upoznali još nekoliko osoba iz Kine.

U prihvatnom centru Blažuj je, prema zvaničnim podacima, krajem oktobra boravilo je pet kineskih državljana. Reč je o kampu otvorenog tipa koji korisnici mogu da napuštaju kako žele.

U drugom kampu Ušivak kod Sarajeva boravila su dva državljana Kine.

Komesarijat za izbeglice i migracije Srbije nije odgovorio na uput RSE da li je u prihvatim kampovima i centrima za azil bilo u 2024. i 2025. kineskih državljana.

Ni ambasade Kine u Beogradu i Sarajevu nisu odgovorila na upit RSE o pojavi kineskih držvljana na balkanskoj migrantskoj ruti.

Kako kineski migranti stižu do Balkana?

Samo jedan avionski let približava državljane Kine granicama zapadnih zemalja i Evropske unije (EU).

Onda iz Srbije i Bosne Hercegovine, za koje im nisu potrebne vize, pokušavaju dalje ka Zapadu.

Time prisustvo kineskih migranata na zapadnobalkanskoj ruti objašnjava Radoš Đurović iz nevladinog beogradskog Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila.

Srbija je bezviznim režimom otvorila vrata za državljane Kine, zemlje sa kojom tokom posljednje decenije intenzivira političku, ekonomsku i vojnu saradnju.

Jedna od zemalja EU u koju pokušavaju da uđu iz Srbije i BiH je Hrvatska.

U toj zemlji je namjeru za međunarodnom zaštitom u 2024. izrazilo 454 državljana Kine, a u devet mjeseci 2025. njih 377.

- Svi su oni pristigli iz Bosne i Hercegovine i Srbije zlorabeći bezvizni režim u tim državama- navelo je za RSE Ministarstvo unutrašnjih poslova Hrvatske.

MUP Srbije nije odgovorio na upit RSE koliko je tokom 2025. evidentirano državljana Kine u nedozvoljenom prelasku granice.

Dok je prema podacima Granične policije BiH samo od jula spriječeno krijumčarenje više od 140 stranih državljana, uglavnom, u pokušaju prelaska granice prema Hrvatskoj.

Među njima je najviše bilo državljana Kine, Egipta, Maroka, Bangladeša i Pakistana.

Preko milion Kineza tražilo je azil u inostranstvu između 2012. i 2024. godine, pokazaju podaci Visokog komesarijata Ujedinjenih nacija za izbjeglice (UNHCR).

Iako su Sjedinjene Države njihov primarni cilj, očito je da je jedan broj kineskih migranata želi da stigne do Evrope.

Laura Hart (Harth) iz međunarodne organizacije za ljudska prava Safeguard Defenders, kaže za RSE da bi balkanska ruta, slično rutama ilegalne imigracije u SAD, mogla biti korišćena kao probna putanja.

- Za one koji žele da stignu do Evrope preko ilegalnih migracionih puteva, posebno uz opasno učešće mreža trgovine ljudima- dodala je.

Upravo zbog eksploatacije zapadnobalkanske rute za ilegalnu migraciju, Velika Britanija je sredinom oktobra uvela sankcije balkanskim kriminalnim grupama zbog prodaje lažnih pasoša koji se koriste u trgovini ljudima, kao i za nekoliko osoba umiješanih u finansiranje ilegalnih migracija.

Istovremeno su britanski službenici za bezbjednost granice raspoređeni prvi put na Balkanu u cilju razbijanja mreža koje krijumčare migrante u Veliku Britaniju.

Britanska vlada je navela u saopštenju da je omela ključni put za ilegalnu migraciju u Veliku Britaniju "sankcionisanjem bandi koje eksploatišu rutu Zapadnog Balkana i finansijera koji snabdijevaju opremu za male čamce".

U Frontex-u, međutim, kažu da je u 2024. na zapadnobalkanskoj ruti zabilježen nagli pad ilegalnih prelazaka za 78 odsto nakon snažnih napora zemalja regiona da zaustave tok.

- Ovaj trend pada nastavlja se i tokom ove godine sa padom otkrivanja ilegalnih prelazaka granice od 47 odsto u prvih devet mjeseci u poređenju sa istim periodom prošle godine- dodaje se u odgovoru Frontex-a za RSE.

Fronteks je raspoređivanjem svojih pripadnika na granicama BiH krajem oktobra, kompletirao svoje prisustvo u svim zemljama Zapadnog Balkana sa ciljem jačanja kontrole granica i borbe protiv ilegalnih migracija.

Evropski komesar za unutrašnje poslove i migracije Magnus Bruner rekao je tada da to doprinosi smanjenju ilegalnih prelazaka granice za više od 90 odsto u protekle tri godine.
 

Šta govore brojke u Srbiji i BiH?

Nikola Kovačević iz nevladinog Centra za istraživanje i razvoj društva (IDEAS) kaže da kineski državljani nisu neuobičajeni ni kao turisti u Srbiji, ali ni kao ljudi koji dolaze kako bi dalje migrirali ka Evropi.

- Moj indikator je broj Kineza koji traže azil u Srbiji koji je porastao u zadnje dvije godine. To je nekoliko ljudi, ali prije ih nije bilo uopšte.- kaže on upitan o kineskim migrantima na balkanskoj ruti.

Kovačević kaže da je prema podacima MUP-a Srbije u prvih devet mjeseci 2025. bilo tri zahtjeva za azil kineskih državljana, a u prethodnoj godini jedan.

Prema tim podacima, kako dodaje, namjeru za traženje azila u 2022. izrazilo je troje kineskih državljana, u 2023 – osmoro, 2024 – troje i do septembra 2025 – petoro.

U Migracionom profilu Srbije za 2024. navodi se i da je u 2024. za 27 državljana Kine izrečena mjera udaljenja sa teritorije Srbije.

U tom zvaničnom dokumentu, kao najčešći razlozi za udaljenje stranaca navode se nezakoniti prelasci granice, čak 72,8 odsto.

Radoš Đurović, čija organizacija pomaže tražiocima azila, kaže da se ne susreću često sa državljanima Kine.

- To znači tokom godine nekoliko slučaja, a Centar radi sa preko 2.500 ljudi godišnje, što ne znači da tih ljudi nema. Oni ne moraju da dođu u kontakt sa nama ako je krijumčarenje uspješno. Izuzetno rijetko se ljudi iz Kine nađu u centrima za prihvat- objasnio je.

Prema podacima Ministarstva sigurnosti BiH posljednje dvije godine raste broj kineskih državljana koji su otkriveni u nezakonitom prelasku granice.

Od dvoje u 2023. taj broj se popeo na 151 u 2024.

Retko ko od njih iskazuje namjeru za azil u BiH, pa je tako tokom 2024. godine od 21.489 migranata koji su iskazali namjeru za azil bilo tri državljanina Kine.

Sa migrantima dolaze i kriminalne grupe

- Ono što smo mi primijetili u posljednje vrijeme je da s migrantima dolaze i kriminalne grupe- rekao je za RSE Samir Avdibegović iz udruženja Vaša prava, koje pruža pravnu pomoć migrantima.

On podjseća na slučaj Yonga Zhanga (42), koga je Sud BiH 15. oktobra prvostepeno osudio na deset mjeseci zatvora zbog međunarodnog navođenja na prostituciju.

Osuđen je zbog navođenja i podsticanja prostitucije uglavnom državljanki Kine u Mostaru, Sarajevu, Doboju i Banja Luci i vršenja prevoza iz Srbije u BiH.

U Srbiji su, prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova, u 2024. identifikovane dvije žrtve trgovine ljudima koje imaju državljanstvo Kine.

Zapadnobalkanski koridor se pominje i u saopštenju Europola, policijske agencije EU, iz januara kada je objavljeno razbijanje sofisticirane kineske kriminalne mreže.

Ta mreža je bila uključena u iregularnu imigraciju i trgovinu ljudima u svrhu seksualne eksploatacije.

U racijama u Barseloni, Madridu i Toledu u Španiji, kao u Zagrebu u Hrvatskoj uhapšeno je 30 ljudi, uključujući vođe kriminalne mreže.

U saopštenju je navedeno da je koristeći zapadnobalkanski koridor, krijumčarska grupa sarađivala sa lokalnim posrednicima i vozačima kako bi iregularno transportovali žrtve u EU.

Zašto Kinezi sve više traže azil?

Prema podacima UNHCR-a broj tražilaca azila iz Kine povećao se 11 puta od 2012. kada je na vlast došao Si Đinping, koji se smatra najmoćnijim kineskim liderom u posljednjih nekoliko decenija.

Kada je došao na vlast za Đinpinga se smatralo da će zemlji donijeti reforme, danas ga kritičari optužuju da stvara totalitarnu državu.

Organizacija Safeguard defenders navodi da je samo u 2022. godini, broj kineskih tražilaca azila u inostranstvu bio isti kao i tokom cijele desetogodišnje ere Hu Đintaoa.

Aktivistkinja ove organizacije Laura Hart kaže za RSE da pored rastućeg represivnog okruženja, posebno prema etničkim i vjerskim manjinama, treba uzeti u obzir i druge faktore.

- Pad domaće ekonomije u Kini, sve niža društvena mobilnost i gotovo nemogućnost traženja pravne zaštite za uobičajene probleme kao što su nezakonito prisvajanje zemljišta, neisplaćene plate i korumpirani zvaničnici- navela je.

Gdje kineski državljani najviše traže azil?

Prema podacima UNHCR-a u 2024. kineski državljani su najviše zahtjeva za azil podnijeli u Sjedinjenim Država, skoro 148.000.

Potom Australiji, gdje ih je bilo oko 14.000, pa u Kanadi skoro 5.000.

U Evropi su kineski državljani azil najviše tražili u Velikoj Britaniji – njih skoro 2.500, zatim Italiji – preko 2.000 i Nemačkoj – preko 1.200.