Akcija za ljudska prava: Usvajanje Zakona o potvrđivanju sporazuma sa UAE zahtijeva dvotrećinsku većinu

Ustav propisuje da zakoni koji uređuju imovinska prava stranaca moraju biti donijeti dvotrećinskom većinom svih poslanika u Skupštini Crne Gore, što znači da su najmanje 54 glasa potrebna za njihovo usvajanje - ističu iz Akcije za ljudska prava.

U ovoj nevladinoj organizaciji izražavaju zabrinutost zbog povrede Ustava Crne Gore prilikom usvajanja Zakona o potvrđivanju Sporazuma o saradnji između Vlade Crne Gore i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata,  koji omogućava realizaciju projekata u oblasti "razvoja turizma i nekretnina mješovite namjene" na teritoriji Crne Gore.

- Ovaj zakon je Skupština Crne Gore usvojila prostom većinom, sa 46 glasova, iako član 91 stav 3 Ustava Crne Gore propisuje da zakoni koji ureðuju imovinska prava stranaca moraju biti donijeti dvotrećinskom većinom svih poslanika u Skupštini Crne Gore, što znači da je najmanje 54 glasova potrebno za njihovo usvajanje - ističu iz Akcije za ljudska prava.

Smatraju  očiglednim da Zakon o potvrđivanju sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između Crne Gore i Ujedinih Arapskih Emirata uređuje imovinska prava stranaca.

- Jer se sporazumom strancima obezbjeđuju imovinska prava u odnosu na zemljište, takzvano "razvojno područje" za razvoj nekretnina, uz moguću eksproprijaciju i prenos vlasništva nad nepokretnostima na strana lica, pa je jasno da je njegova ratifikacija zahtijevala kvalifikovanu većinu - navode u saopštenju.

Ako zakon stupi na snagu, Akcija za ljudska prava će podnijeti inicijativu za ocjenu ustavnosti postupka njegovog donošenja.

- Ustavni sud Crne Gore je u svojoj praksi već utvrdio da ima nadležnost da ocjeni ustavnost procedure usvajanja međunarodnih ugovora. Prilikom ocjenjivanja predloga za ocjenu ustavnosti Zakona o potvrđivanju Sjevernoatlantskog ugovora i Protokola uz Sjevernoatlantski ugovor o pristupanju Grčke i Turske, Ustavni sud je naveo da "može ocijeniti formalnu ustavnost zakona o potvrđivanju međunarodnog ugovora, tj. postupak njegovog donošenja, dok ne može ocjenjivati materijalno pravni sadržaj samog ugovora" - kazali su iz Akcije za ljudska prava.

Imajući u vidu da je i predsjednik Crne Gore Jakov Milatović vratio ovaj Zakon na ponovno odlučivanje Skupštini, očekuju da Skupština prilikom ponovnog razmatranja primjeni pravilo o dvotrećinskoj većini iz člana 91 stav 3 Ustava.

- HRA upozorava da Sporazum preširoko definiše javni interes za sprovođenje neidentifikovanih projektata, što ozbiljno ugrožava pravo građana Crne Gore na mirno uživanje imovine na područjima pomenutim u sporazumu (sjever i jug Crne Gore). Široko proglašen javni interes za sprovođenje projekata razvoja nekretnina omogućava i nesagledive razmjere eksproprijacije zemljišta u korist imovinskih prava stranaca, tj. miješanje države u pravo svojine domaćih državljana i drugih vlasnika imovine na teritoriji Crne Gore, koje je zaštićeno članom 58 Ustava Crne Gore - navodi se u saopštenju.

Iz Akcije za ljudska prava, kako dodaju, izražavaju i zabrinutost i zbog netransparentnog proglašenja javnog interesa za ostvarivanjem neidentifikovanih poslova koji mogu ugroziti pravo svojine nesagledivog broja građana, sa takođe nesagledivim posljedicama po zaštitu životne sredine, koja je ključna odlika Crne Gore, ekološke države.