U Crnoj Gori jutros se zbog kiše i zadržavanje vode na putu kao i smanjene vidljivosti saobraća usporenije, saopšteno je iz Auto moto saveza (AMSCG). 
 
Iz AMSCG su upozorili da su mogući sitniji odroni na dionicama pored klisura i usjeka. 
 
Na regionalnom putu Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina, saobraćaj je obustavljen za sva vozila zbog odrona. 
 
Na magistralnom putu M-2 na dionicama Poda - Berane i Ribarevine - Poda saobraćaj će biti obustavljen od devet do 12 i od 14 do 17 sati zbog rekonstrukcije saobraćajnice. 
 
Na regionalnom putu R-19 Mateševo - Andrijevica, na lokaciji prevoj Trešnjevik, saobraćaj je od osam do 11 i od 13 do 16 sati totalno obustavljen za sve vrste vozila, zbog asfaltiranja. 
 
Saobraćaj na magistralnom putu M-2m na dionici Lepenac - Ribarevine, zbog rekonstrukcije je promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni, a moguća je i povremana obustava ne duža od 30 minuta. 
 
Na magistralnom putu M-3 dionica Šćepan Polje –Nikšić saobraćaj je promijenjen sa dvosmjernog na naizmjenični na mjestima presvlačenja asfalta. 
 
Saobraćaj je sa dvosmjernog na naizmjenični promijenjen na regionalnom putu R-29 Bar-Kamenički most–Krute, zbog rekonstrukcije. 
 
Na magistralnom putu Nikšić-Vilusi I faza, na dijelu puta Nikšić-Kuside, saobraćaj je zbog rekonstrukcije promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni. 
 
Saobraćaj na magistralnom putu M-8 Lipci - Grahovo promijenjen je zbog asfaliranja sa dvosmjernog na jednosmjerni od sedam do 19 sati. 
 
Promijenjen je režim saobraćaja od raskrsnice Podgorica-Cetinje-Nikšić do Komanskog mosta.

Nepovoljni uslovi za vožnju, saobraća se usporenije

Socijalna preduzeća uglavnom funkcionišu preko tzv. hibridnog poslovnog modela, kombinovanjem profitnih i neprofitnih aktivnosti, pri čemu se poslovanje finansira ostvarenim profitom, iz javnih fondova, i različitih privatnih fondova kroz filantropiu.
To omogućava finansijsku stabilnost i otvara prostor za adresiranie važnih društvenih problemima koji ne donose profit, kazali su u Centru za građansko obrazovanje (CGO).
U toj NVO ističu da socijalna preduzeća svojim aktivizmom doprinose javnoj debati i zagovaranju za konstruktivne javne politike, praveći izvjesni pritisak na institucije da poprave stanje u društvu.
- Na primjer, mnoga socialna preduzeća u oblasti održive energije i upravljanja otpadom aktivno sarađuju s lokalnim vlastima kako bi se primijenila bolja regulativa za zaštitu okoline - navedeno je u saopštenju CGO-a.
Među uspješnim pričama, kako navode, izdvaja se i aplikacija Junker koja pomaže korisnicima da pravilno razvrstavaju otpad. Pokrenuta je kako bi se riješio veliki problem u Italiji, gdje pravila za razvrstavanje otpada variraju od grada do grada.
Korisnik skenira barcode proizvoda i dobija informacije o komponentama ambalaže, materijalima od kojih su napravijeni, te o odgovarajućim kantama za otpad u koje moraju biti odioženi.
Do sada se aplikaciji pridružilo oko 1.200 opština u Italiji, i oko 20 opština u Švajcarskoi.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FCGOCCE%2Fstatus%2F1842439551316295972&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

CGO: Zanimljivosti o socijalnim preduzećima i njihove uspješne priče

Vlada planira uspostavljanje posebne agencije za nadgledanje procesa legalizacije i zaustavljanja bespravne gradnje, navodi se u Reformskoj agendi Crne Gore 2024-2027. godine, koju je Vlada nedavno usvojila, a čije je sprovođenje uslov za dobijanje 383,5 miliona eura iz Plana rasta za Zapadni Balkan. Kako se naglšava u dokumentu, poseban izazov za Crnu Goru predstavlja bespravna gradnja.
Napominje se i da je rješavanje neovlašćenih objekata složeno i zahtijeva jasne kriterijume za legalizaciju i jak sistem za usklađivanje sa bezbjednosnim i ekološkim standardima, prenosi RTCG.
- Bez pouzdanog e-katastra, praćenje i upravljanje ovim strukturama je skoro nemoguće. Rješavanje bespravne gradnje u Crnoj Gori donosi nekoliko složenih izazova. Ove strukture često ometaju napore urbanističkog planiranja, jer se obično grade bez poštovanja propisa o zoniranju ili građevinskih propisa. To može dovesti do nepravilnosti u uređenju gradova i razvoju infrastrukture, što otežava efikasno korišćenje zemljišta i resursa. Zabrinutost za bezbjednost proizilazi iz nelegalne gradnje koja nije u skladu sa utvrđenim građevinskim propisima i bezbjednosnim standardima. Takve strukture predstavljaju rizik za stanare i susjedna imanja, potencijalno ugrožavajući bezbjednost zajednice - piše u dokumentu Vlade.
<h2>Razvijati jasne kriterijume za legalizaciju</h2>
Kako se ističe, osiguranje usklađenosti sa sigurnosnim propisima je ključno za ublažavanje ovih rizika i očuvanje opšteg blagostanja.
- Zakonska usklađenost je od suštinskog značaja za vlasnike nelegalnih objekata. Legalizacija obezbjeđuje pravno priznanje i jasnoću imovinskih prava, omogućavajući vlasnicima pristup osnovnim uslugama kao što su komunalne usluge i formalni finansijski instrumenti. Takođe, rješava neizvjesnosti u vezi sa vlasništvom nad imovinom, olakšava transakcije imovine i poboljšava ekonomske mogućnosti. Implementacija strukturiranog pristupa legalizaciji objekata uključuje razvoj jasnih kriterijuma za legalizaciju, uspostavljanje posebne agencije za nadgledanje procesa, podizanje svijesti javnosti o prednostima i procedurama legalizacije i pojednostavljivanje procesa podnošenja zahtjeva - precizirali su iz Vlade.
Kako dodaju, ovi napori imaju za cilj da integrišu nedozvoljene gradnje u formalne okvire urbanističkog planiranja, poboljšaju sigurnost i upravljanje životnom sredinom, razjasne imovinska prava i promovišu inkluzivni i održivi urbani razvoj u Crnoj Gori.
- Prvo, potrebno je definisati jasne i transparentne kriterijume za legalizaciju. Ovo uključuje saradnju između Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, lokalnih samouprava, urbanista i stručnjaka za životnu sredinu. Kriterijume treba utvrditi i saopštiti - ističe se u dokumentu.
Javne rasprave, naglašava se, su ključne za prikupljanje povratnih informacija i osiguravanje da su kriterijumi dobro shvaćeni i prihvaćeni.
- Nakon utvrđivanja kriterijuma izrađuje se novi zakon i usvaja ga Skupština. Drugo, posebna Agencija za legalizaciju mora biti uspostavljena kroz zakonodavnu akciju Vlade. Ova agencija će nadgledati proces legalizacije, obezbjeđujući usklađenost sa utvrđenim kriterijumima. Trebalo bi da ima strukturiranu organizacionu postavku, uključujući odjeljenja za inspekcije, usklađenost i odnose sa javnošću. Osoblje treba da bude angažovano i obučeno vještinama u oblasti urbanog planiranja, građevinarstva, nauke o životnoj sredini i prava - ukazano je.
Kampanje za podizanje svijesti javnosti su od suštinskog značaja za informisanje građana o procesu legalizacije, kriterijumima i pogodnostima.
- Ove kampanje treba da koriste različite medijske platforme i da uključuju sastanke zajednice u oblastima sa izrazitom neovlašćenom gradnjom. Trebalo bi razviti pojednostavljen i lak za korišćenje onlajn sistem prijavljivanja kako bi se olakšalo podnošenje zahtjeva za legalizaciju i praćenje njihovog napretka. Službe za pomoć ili centri za podršku mogu pomoći vlasnicima nekretnina kroz sam proces - navodi se u dokumentu Reformske agende.
<h2>Planiran detaljan pregled prijave</h2>
Proces legalizacije uključuje detaljan pregled prijave od strane Agencije za legalizaciju, uključujući početnu provjeru i inspekcije na licu mjesta kako bi se potvrdila usklađenost sa zdravstvenim, bezbjednosnim i ekološkim standardima.
- Odobrene prijave treba da dobiju zvaničnu dokumentaciju o legalizaciji, dok neusklađenim strukturama treba dati uputstva o neophodnim modifikacijama. Kontinuirano praćenje i poboljšanje su od ključne važnosti. Periodične revizije kriterijuma i procesa legalizacije treba da se sprovode na osnovu povratnih informacija i rezultata, uz usklađivanja po potrebi kako bi se poboljšala efikasnost i pravičnost - dodaje se.
Implementacija ovih koraka će omogućiti Crnoj Gori da efikasno upravlja neovlašćenim strukturama, osiguravajući da one pozitivno doprinose urbanom razvoju, dok istovremeno ispunjavaju zakonske, sigurnosne i ekološke zahtjeve.
<h2>Crna Gora dobija 383,5 miliona eura od EU</h2>
Vlada Crne Gore krajem septembra je usvojila Reformsku agendu, koja podrazumijeva niz reformi koje će država sprovoditi, i na kraju krajeva dobiti određeni iznos novca za te reforme.
Crna Gora je dobila 383,5 miliona eura od EU a tu je 110 miliona bespovratnih sredstava, dok je ostatak obezbijeđen kroz povoljne kredite.
- Od ukupnog iznosa planirano je da 178,5 miliona eura bude dodijeljeno u vidu budžetske podrške, dok će preostalih 205 miliona eura biti dodijeljeno za finansiranje infrastrukturnih projekata i implementirani kroz mehanizam Zapadnobalkanskog investicionog okvira - piše između ostalog u Vladinom dokumentu.

Bespravna gradnja na meti posebne agencije

Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović kazao je da bi Velje brdo, nakon realizacije megalomanskog projekta koji je predstavila nedavno Vlada, mogao biti treći grad po veličini u Crnoj Gori.&nbsp;
Radunović je, gostujući na Televiziji Crne Gore, rekao da je Velje brdo najveći urbanistički poduhvat u Crnoj Gori.&nbsp;
On je ponovio da je jedan mali dio imovine Veljeg brda u privatnom vlasništvu, ali očekuje, kako je rekao, lagan dogovor sa sadašnjim vlasnicima.&nbsp;
- Svi parametri pokazuju da se radi o vrlo uspješnom projektu. Tvrđava koja se nalazi tu ostaje zaštićena i ostaje u šetačkoj zoni. Planirano je da bude 57 odsto zelenih površina, ali i površine za sport i rekreaciju, a uz to takođe tu će biti i vrtići i škole - kazao je &nbsp;Radunović.

Radunović: Velje brdo bi moglo biti treći grad po veličini u Crnoj Gori

U novom predloženom zakonu o elektronskim komunikacijama nije definisana norma koja bi onemogućila operatore (mobilne, kablovske) da dogovorno dižu cijene, naveo je na mreži X jedan od lidera Evropskog saveza Boris Mugoša.
Kao kada su, navodi on, zajedno povećali za isti iznos prepaid pretplatu ili kablovski operatori ove godine cijene paketa.
- Na taj način nema suštinske konkurencije nego se radi o oligopolu - kazao je Mugoša.

Mugoša: Ništa ne sprečava mobilne i kablovske operatere da dogovorno dižu cijene, radi se oligopolu

Skupštinski odbor za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje problematizovao je kompletan način sprovođenja postupka davanja u dugoročni zakup zemljišta na Luštici na 90 godina na kojem je trebalo da bude izgrađen luksuzni turistički kompleks „Montrose“.
Ovaj odbor je u junu organizovao kontrolno saslušanje, nakon što je kompanija „Northstar“ koja je zajedno sa „Equest Capital Limited“ (ECL) trebalo da realizuje ovaj projekat, pokrenula arbitražu u Londonu protiv Crne Gore, jer od tog posla nije bilo ništa.
<h2>Zaključci&nbsp;</h2>
U zaključcima koje je Odbor juče usvojio navodi se da je problematično to što je Vlada državnu imovinu dala u zakup na 90 godina po niskoj cijeni od 55 eura po kvadratu. Osim toga, problematizovano je i to što je utvrđen fiksni iznos godišnje zakupnine. Kompanija ECL je osnovana godinu prije tendera na ofšor destinaciji, njen vlasnik nije poznat, a u njenom portfoliju nema nijedne aktivnosti. Predsjednik Odbora Dejan Đurović (NSD) je kazao da lokalna firma koje je osnovana za potrebe ovog posla nije imala osnivački kapital, problematizujući i to što je konzorcijumu dozvoljeno da planirane investicije smanji sa 210 na 80 miliona eura te što im je ukinuta obaveza plaćanja PDV-a.
-Neophodno je da nadležne institucije tačno utvrde nakon čega je uslijedilo obavještenje o pokretanju postupka za prekid ugovora i što je uzrok tome – kazao je Đurović na jučerašnjoj sjednici Odbora.
Na kontrolnom saslušanju koje je ovaj odbor organizovao u junu, nije bio niko od predstavnika investitora. Ugovor za taj projekat potpisala je Vlada 2009. godine kojim je ovom konzorcijumu dato zemljište u zakup na 90 godina, a koji je stupio na snagu četiri godine kasnije. Aneksima je minimalni iznos investicija sa 210 miliona smanjen na 80 miliona u prvoj fazi, a Opštini Herceg Novi je, i pored ponude investitora da sam izgradi, nametnuta obaveza izgradnje komunalne infrastrukture vrijedne 57,3 miliona eura. Đurović je ukazao da je novi Zakon o izgradnji objekata stupio na snagu nekoliko mjeseci nakon potpisivanja aneksa, kojim su hoteli sa četiri i pet zvjedica oslobođeni komunalija. Time je, kako je naveo, Opština zakinuta za 57,3 miliona eura, jer ne bi mogla da naplati komunalije. Tada je izrazio zabrinutost da bi arbitraža koja je pokrenuta u Londonu, državu mogla da košta najmanje 34 miliona eura uz izmaklu dobit do 100 miliona eura. Investitori tvrde da država nije ispunila obavezu i izgradila infrastrukturu te problematizuju što UNESCO nije dao odobrenje na HIA studiju. Oni su sredinom 2022. godine obavijestili Vladu o raskidu ugovora, nakon što su, kako je rečeno, više puta upozoravali da krši ugovor. Bivši ministar urbanizma i prostornog planiranja Janko Odović tada je kazao da je investitor bio i te kako raspoložen za dogovor, ali da ni nakon posljednjeg sastanka država nije uradila ništa da ispoštuje ugovorne obaveze.&nbsp;
<h2>Propusti&nbsp;</h2>
Zaštitnica imovinsko-pravnih interesa Bojana Ćirović je na saslušanju ukazala da se samo govori o tome što je država propustila da uradi, a niko ne govori o propustima investitora.
-Nemamo podatak je li je uporedo sa izradom HIA studije krenula izrada glavnog projekta, što je bila obaveza. Sudeći po obavještenju o raskidu, HIA studija je jedan od razloga za raskid, ali je to nešto što je nametao zakon. Ugovor sa državom raskinuo je samo „Northstar“, a mi ga nijesmo sa njima zaključili, nego sa konzorcijumom i to je pitanje koje ću da problematizujem, jer oni nijesu aktivno legitimisani ni za raskid ni za pokretanje arbitraže – kazala je Ćirović.
Dodala je i da je aneksom bilo predviđeno da Opština Herceg Novi obezbijedi infrastrukturu najkasnije na datum završetka minimalne investicije od 80 miliona eura, dodajući da to znači da država nije u kašnjenju.
Predsjednici opština Herceg Novi i Tivat Stevan Katić i Željko Komnenović tvrdili su da su uradili sve što je bila njihova obaveza. Katić je kazao da Opština nije mogla na sebe da preuzme toliku investiciju te da je dogovoreno da se raspišu tedneri za infrastrukturu.
-Tender je dva puta obaran, a Luštica je zahtjevna i kompleksna, bilo je puno problema oko imovinskih pitanja. Radovi na izgradnji vodovodne infrastrukture krenuli su 2020. godine i rok od 900 dana i dalje traje. Za put je završena projektna dokumentacija i 70 odsto eksproprijacije te se očekuje da u narednih 15-ak dana počnu radovi. Dobro je što će zbog ove obaveze, koja nam je bila nametnuta, kompletna Luštica i mještani konačno dobiti vodu, pa je ovo imalo neku korist koja će rezultirati daljim razvojem – kazao je ranije Katić.
Komnenović nije optimista u vezi sa arbitražom, jer smo, kako je naveo, već izgubili određene sporove pod sumnjivim okolnostima a koji se tiču vodovodno-kanalizacione mreže.
Da je riječ o najvećoj prevari koja je zadesila Crnu Goru, ocijenio je tada Vasilije Čarapić (PES) koji je kazao da se nikada nije desilo da se državna imovina odmah da na zakup od 90 godina i to lokalnoj firmi koja je tek osnovana za potrebe tendera.
-Iz ECL su naveli da su lider u oblasti razvoja nekretnina i turističkih rizorta, iako su osnovani godinu prije tendera i nemaju ništa u svom portfoliju. Ta firma je bila registrovana u Džerziju, ne zna se ko joj je vlasnik, a njen udio je 2015. godine preuzela respektabilna kuvajtska kompanija od čijih predstavnika sam čuo da ne znaju od koga su kupili projekat. Investitora je zastupao sin bivšeg ministra turizma Branimira Gvozdenovića. Trenutni direktor „Northstar“ kompanije je Mina Jovović koja je nekada bila državna sekretarka u Ministarstvu finansija tokom 2015. godine, da bi nakon što je podnijela ostavku, početkom 2016. godine sjela u ime investitora da pregovara sa istim tim Ministarstvom o aneksu ugovora koji je državu doveo u nepovoljniji položaj u odnosu onaj na početku – kazao je Čarapić dodajući da je ECL, iako je po podacima registra države Džerzi likvidiran 2018, godinu kasnije potpisao ugovor sa Morskim dobrom.
Na poziv Ministarstva prostornog planiranja za izbor advokatske kancelarije koja će zastupati Crnu Goru u ovoj arbitraži stigla je 31 ponuda, a izabrana je ponuda kancelarije „Three Crowns“.
<h2>Trećina vodovodnih preduzeć ne primjenjuje zakonski određene cijene</h2>
Na jučerašnjoj sjednici Odbora predstavljen je i izvještaj Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti (REGAGEN) o aktivnostima u prošloj godini, koja ni ovog puta nije dobila podršku poslanika.
Predsjednik Odbora REGAGEN-a Branislav Prelević je poručio poslanicima da je neophodno usvojiti zakon o vodnim uslugama i izmjene Zakona o komunalnim djelatnostima, koji su godinama u fioci. To će im, kako je kazao, omogućiti da učine sistem efikasnijim. A da vodovodni sistem nije efikasan, pokazuje podatak da trećina od ukupno 24 vodovodna preduzeća u Crnoj Gori ne primjenjuju zakonski određene cijene.
-I pored naših urgencija nemamo nikakvu informaciju kakve se cijene primjenjuju u Petnjici i Plavu. Ne znamo da li primjenjuju cijene koje su im odobrene, pretpostavka je da ne primjenjuju. Šest vodovoda i to u Beranama, Danilovgradu, Herceg Novom, Kolašinu, Rožajama i Mojkovcu nije primjenilo odluke REGAGEN-a o cijenama. To je frapantan podatak koji bi trebalo sve da nas zabrine – kazao je Prelević.
Dodao je da samo osam vodovoda primjenjuje regulisane cijene koje je odobrio REGAGEN i opštine i to u Baru, Budvi, Gusinju, Nikšiću, Plužinama, Podgorici i Ulcinju. Preostali vodovodi, kako je objasnio Prelević, imaju privremene cijene, koje jesu odobrene, ali nijesu afirmativne, imajući u vidu da je riječ o tzv. kaznenim cijenama koje su niže deset odsto u odnosu na godinu ranije. To je problematično s aspekta prihoda koji su samim tim niži za taj procenat.

Poslanicima problematična niska cijena zakupa zemljišta na Luštici

Kotoranin Radoje Zvicer (42) koji slovi za vođu kavačkog kriminalnog klana i Beograđanin Nikola Vušović (34) tokom decembra 2020. i početkom 2021. formirali su kriminalnu organizaciju u Srbiji i Crnoj Gori koja je planirala likvidaciju Marka Ljubiše Kana, visoko pozicioniranog člana škaljarske kriminalne grupe – navodi se u naredbi za sprovođenju istrage koju je Specijalno državno tužilaštvo pokrenulo protiv osam osoba, a koje detalje je Viši sud stavio u obrazloženju pritvora dvojici osumnjičenih. Članovi Zvicerove i Vušoviće grupe, prema sumnjama Tužilaštva, bili su Danilo Tešić, Mario Milošević, Radovan Mujović, Ivan Biletić i nedavno uhapšeni Aleksandar Ćetković i Davor Kordić, kojima je određen pritvor. Ranije je Specijalno državno tužilaštvo podiglo optužnicu protiv Lazara Ilića, Strahinje Savića, Grga Milićevića, Miloša Klečaka i Nikole Milekovića. <h2>ULOGE </h2> U aktu Tužilaštva opisane su uloge i zadaci svih osumnjičenih i navedena komunikacija sa Skaj aplikacije koja, prema stavu Tužilaštva, povrđuje sumnju da je cilj grupe koju su formirali Zvicer i Vušović bila likvidacija Marka Ljubiše Kana. Zvicer je, prema stavu Tužilaštva, vrbovao osobe, određivao im uloge i zadatke, planirao izvršenja krivičnih djela, naređivao koga treba pratiti, organizovao prikupljanje podataka o osobama koje će biti ubijene kao i mjesto gdje će biti likvidirane. On je, kako se sumnja, nadzirao i kontrolisao članove kriminalne organizacije i podstrekavao ih na krivična djela. Uloga Vušovića bila je, prama stavu tužioca, da vrbuje ljude, da ih podstrekava na likvidacije članova suparničkih kriminalnih grupa i da koordininira praćenje osoba koje treba ubiti.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024100223108_a4fefeff3714f3c12b29b896f5493319f2d0a64dab4b98a1b7f70e4fb595a33a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024100223108_a4fefeff3714f3c12b29b896f5493319f2d0a64dab4b98a1b7f70e4fb595a33a" data-rendition-name="original" width="850" height="569" loading="lazy" alt="Radoje Zvicer"><figcaption>Radoje Zvicer(Photo: Detective info)</figcaption></figure>  Zadatak Tešića, prema naredbi za sprovođenje istrage, bio je prikupljanje podataka i informacija o kretanju i mjestu boravka osoba koje su bile mete. Takođe, on je, prema sumnjama istražitelja, davao uputstva i savjete drugim članovima prilikom realizacije krivičnog djela. I Miloševića i Mujovićeva uloga je, kako se sumnja, bila kao i Tešićeva. Prema naredbi za sprovođenje istrage Biletić je bio angažovan da u Srbiji i Crnoj Gori pruža logističku podršku neposrednim izvršiocima i da ih krije u takozvanim „štek“ stanovima. U naredbi su opisane i uloge Kordića i Ćetkovića. Navodi se da je Ćetković bio zadužen da provjerava da li se na putu nalaze policijske patrole, nadzorne kamere kako bi grupa ostala neotkrivena. Kordićev zadatak bio je da fotografiše mjesta na kojima će počiniti ubistva, da prati i fotografiše potencijalne meta i mjesta gdje žive da bi o tome obavjestio organizatora. On je takođe trebalo da informiše Zvicera i Vušovića o policijskim patrolama na putevima i nadzornim kamerama.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024100223108_b58a6523781825020f754bf2f2c9be79ed7802f6f288bbcb6e176a21469640b3.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024100223108_b58a6523781825020f754bf2f2c9be79ed7802f6f288bbcb6e176a21469640b3" data-rendition-name="original" width="1017" height="711" loading="lazy" alt="Davor Kordić"><figcaption>VIŠE PUTA OSUĐIVAN: Privođenje Kordića(Photo: Televizija E)</figcaption></figure>  <h2>PORUKE</h2> Osnovana sumnja da je grupa počinila krivično djelo za koje se tereti proizilazi iz dokaza i podataka koji se nalaze u spisima, posebno iz sadržine presretnutih poruka u aplikaciji Skaj koja je nekad bila zaštićena. Među dokazima SDT navodi razmijenjene poruke između Zvicera i Miloševića. Vođa, kako ga tretiraju istražitelji, kavačke kriminalne grupe 18. okotobra 2020. godine je poslao poruku Miloševiću u kojoj je naveo: „Treba mi sve vezano za Kana. Ajde bruda mi da ga radimo daj smjernice. Kažu da ga ima po ulici, daj ga bruda“. Na to mu je Milošević odgovorio: „Sam .... jutros, vozi se bulevarom, gledamo sve samo javi kad počinjemo bruda da se ne mota previše dok ne krenemo“. Zvicer mu na to odgovara: „Počeli smo bruda dako i njega dofatimo“. Među dokazima je i komunikacija Zvicera i Vušovića od 11. januara 2021. godine. U poruci Zvicera koju je proslijedio Vušoviću naveo je: „Brz je onaj mali i spretan. Samo da dobro mjesto nađe i nema greške. To mu kaži jer murija će ga napanuti. Što kaže logistika gleda li ko auto? Samo da fino prođe i nema zime. .... je sad mafija, njegovi političari na vlasti“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024100223108_ae4b7fb7dbf890b1a21a20bf10924fda81ba96d3b2510c82b34668089216556d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2024100223108_ae4b7fb7dbf890b1a21a20bf10924fda81ba96d3b2510c82b34668089216556d" data-rendition-name="original" width="725" height="454" loading="lazy" alt="Nikola Vušović"><figcaption>Nikola Vušović(Photo: MUP Srbije)</figcaption></figure>  Da je Vušović počinio krivično djelo za koje se tereti, prema stavu Tužilaštva, proizilazi iz brojnih komunikacija koje je imao na Skaj aplikaciji. Između ostalog su naveli da je Vušović u grupnom čatu razmjenjivao poruke sa osumnjičenim Kordićem, Biletićem, Mujovićem, Zvicerom. U naredbi za sprovođenje istrage navedene su sve inkriminišuće komunikacije između osumnjičenih koje, kako se navodi, predstavljaju dokaz da je grupa planirala ubistvo Ljubiše Kana. Tužilaštvo je među izdvojenom komunikacijom navelo i prepisku jedne osobe sa Vušovićem koja ga obavještava: „Evo sad najavlju. Sjutra su glavana tema u Kuriru“. Na to ga Vušović pita: „Majke ti? Šta kažu?“. Ta osoba Vušoviću šalje glasovnu poruku, odnosno najavu sa televizije Kurir, u kojoj piše da država planira da se obračuna sa mlađim pripadnicima organizovanih kriminalnih grupa nasljednicima „Velje Nevolje“, te da će u narednom izdanju dnevnog lista Kurir 8. marta 2021. biti saopšteno ko je sve planirao da naslijedi Veljka Belivuka i da je jedan od njih Nikola Vušović zvani Džoni. Zvicer i Vušović su nedostupni vlastima. Dokazi upućuju da su njih dvojica organizovali grupu na teritoriji država Crne Gore i Srbije, što ukazuje, kako ocjenjuje tužilaštvo, da kriminalna organizacija djeluje u više država, da članovi imaju razvijene veze u inostranstvu i da raspolažu velikim novcem. - Kriminalna organizacija koja djeluje u više država, uz posjedovanje velikih novčanih sredstava ima mogućnost da svojim članovima obezbijedi i skrivanje i finansijske uslove za život za vrijeme skrivanja – navodi se u odluci Višeg suda.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024100223108_e3df891b1781a89b79f173bd170e5ff041e057e532f7df43b1e0f84dfcded9a6.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2024100223108_e3df891b1781a89b79f173bd170e5ff041e057e532f7df43b1e0f84dfcded9a6" data-rendition-name="original" width="1000" height="555" loading="lazy" alt="Mario Milošević"><figcaption>Mario Milošević(Photo: Privatna arhiva)</figcaption></figure>  Ovo su, između ostalog, bili razlozi koj su opredijelili sudiju za istrage da nedavno uhapšenim - Kordiću i Ćetkoviću odredi pritvor. Osim pritvorskog osnova opasnost od bjekstva Kordiću je u pritvoru i zbog opasnosti od ponavljanja krivičnog djela. On je osuđivan presudama Osnovnog suda u Kotoru zbog nasilničkog ponašanja, zbog krivičnog djela samovlašće i protivpravnog lišenje slobode što je, prema mišljenju sudije za istragu, pokazatelj da je sklon vršenju krivičnih djela. Marko Ljubiša Kan je u bezbjednosnim službama označen kao vođa budvanske grupe, koja je ogranak škaljarskog klana. Ranjavan je 2009. i 2013. u Beogradu. Krajem januara 2018. Ljubiša je kažnjen prekršajno 700 eura, a njegov prijatelj Ognjen Kažanegra 200 eura, jer su izazvali incident u restoranu „Hemingvej“ u Budvi. Ljubiša je ošamario sugrađanina Marka Boretu i zajedno sa Kažanegrom lomio inventar u tom lokalu. Na Ljubišu je pucano i 2019. godine u budvanskom kafiću „Korkovado“. Tada je prošao bez povreda, dok su njegovi prijatelji Goran Slovinić i Goran Marković ranjeni. Hapšen je u febuaru 2023. godine kada je policija kod njega pronašla pištolj „češka zbrojevka“ sa okvirom od 17 metaka.

Zvicer: Treba mi sve za Kana, dako i njega dohvatimo

Kada je 11. septembra prošle godine otkriveno da je prokopan tunel koji vodi do depoa Višeg suda, tog jutra naprasno se upalio mobilni telefon kojeg je mjesecima ranije policija zaplijenila i kasnije proslijedila Višem sudu u Podgorici. Potom je bio odložen u ladicu radnog stola sutkinje Višeg suda Suzane Mugoše.&nbsp; Telefon koji je odjednom ,,oživio“, oduzet je od ,,kralja kriptovaluta“ Hejonga Do Kvona 23. marta 2023. godine, kada je Južnokorejac uhapšen na aerodromu Podgorica, zajedno sa svojim prijateljem i saradnikom Čang Jun Hanom.&nbsp; Crnogorski inspektori nijesu istraživali da li je blinkanje telefona nakon otkrića tunela bila neobična podudarnost ili je to bio pokazatelj da je ,,kriptokralj“ Do Kvon – optužen za 40 milijardi dolara vrijednu prevaru u kripto valutama - imao načina da, čak i kada je bio u pritvoru, ostvari vezu sa svojim kriptonovčanikom.&nbsp; ISTRAGA – BEZ ISTRAGE Ovdašnju policiju i tužilaštvo, ophrvane pitanjima kad će i đe će biti izručen Do Kvon, nijesu zanimale – ili im je neko naredio da ih ne zanimaju – brojne veze Južnokorejca sa ovdašnjim političarima i predstavnicima izvršne vlasti, kao i ljudima iz sektora bezbjednosti, bliskim tadašnjem premijeru Dritanu Abazoviću i, posebno, sadašnjem predsjedniku Vlade Milojku Spajiću. Iako je marta prošle godine došao iz Srbije u Crnu Goru, te je ubrzo potom i pritvoren, boravak Do Kvona u Srbiji i Crnoj Gori tokom posljednje dvije godine, baš kao i njegovo poslovanje, ostalo je obavijeno velom misterije.&nbsp; Ni do današnjeg dana zvanično nije poznato kako su se - i zbog čega - Do Kvon i Čang Jun uopšte obreli u Crnoj Gori, nakon dužeg i zanimljivog boravka u Srbiji. Prema informacijama Portala ETV, Južnokorejci su doveženi automobilom direktno iz Beograda i prešli su na teritoriju Crne Gore na graničnom prelazu Dobrakovo. &nbsp; <blockquote>Nekretninu, dvoetažni stan od 404 kvadrata sa dva garažna mjesta - vrijednu dva miliona miliona eura - zvanično je kupio do Kvonov prijatelj Čang Jun od kompanije ,,Real Estate doo Beograd, Zemun“.</blockquote>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241003111036_1d8f2664c75e343162fb34110dd069bae4890deb3a534bef0d868b3cc1f5eaa0.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241003111036_1d8f2664c75e343162fb34110dd069bae4890deb3a534bef0d868b3cc1f5eaa0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ugovor o kupovini stana u Beogradu "> </figure>  MONDENSKI ŽIVOT U BEOGRADU&nbsp; Prethodno je ,,kralj kriptovaluta“ izvjesno vrijeme bio – naturalizovani Beograđanin.&nbsp; Još septembra 2022. godine, kada je raspisana međunarodna potjernica, Do Kvon i Čang Jun su, preko Dubaija, došli u Srbiju. Nijesu ostali sakriveni: decembra iste godine, tužilaštvo Južne Koreje je naglasilo kako očekuje da će ,,država Srbija sarađivati“ iako dvije zemlje nemaju zaključen sporazum o izručenju, ali su obje zemlje potpisnice Evropske konvencije o ekstradiciji. Međutim, akcije srpske policije ili tužilaštva nije bilo, država Srbija se očito odlučila na ,,zavjeru ćutanja“ – povodom traženih Južnokorejaca nije bilo ni jedne riječi od zvaničnika Srbije.&nbsp; Prema pisanju inostranih medija, poput DL News-a, internet publikacije koja se bavi novinskim istraživanjima o svijetu kriptovaluta - Do Kvon i njegov prijatelj Čang Jun mirno su boravili u luksuznom stanu na Savskom Vencu.&nbsp; I nijesu plaćali zakup. Nekretninu, dvoetažni stan od 404 kvadrata sa dva garažna mjesta - vrijednu dva miliona eura - zvanično je kupio Do Kvonov prijatelj Čang Jun od kompanije ,,Real Estate doo Beograd, Zemun“.&nbsp; <blockquote>Niko se, kako tvrde izvori Portala ETV, iz tužilaštva, policije, ili ANB-a nije potrudio da otkrije: ako je Do Kvon uhapšen 23. marta, zbog čega su njegovi lap-topovi i telefoni, sa šifrom za kripto-poslovanje, predati sudiji za istragu tek nakon 72 dana?</blockquote> POSLOVI SA SRPSKIM BIZNISMENIMA I VEZE SA SPAJIĆEM Prema ugovoru u koji je Portal ETV imao uvid, luksuzni stan kupljen je septembra 2022. godine. Osim stana, Čang Jun je kupio i dva parking mjesta u kompleksu ,,Ambasador Park“ u elitnom beogradskom naselju na Dedinju, za koje strani novinari navode ,,da je mjesto gdje stanuju diplomate i bogataši“. Što su sve, osim kupovine stana, radila dva Južnokorejca - ostalo je zvanična tajna. Prema izvorima Portala ETV, tokom boravka u Beogradu, Do Kvon se uopšte nije krio, niti ga je srpska policija ganjala zbog međunarodne potjernice. U međuvremenu, ,,kralj kriptovaluta“ imao je nesmetanu, a intenzivnu komunikaciju sa raznim biznismenima i političarima.&nbsp; Mediji u Beogradu su, nakon Do Kvonovog hapšenja na Aerodromu u Podgorici, objavili da je Južnokorejac imao niz kontakata, najvjerovatnije i vrlo unosnih poslova u kripto svijetu, sa biznismenima iz Srbije, bliskim Aleksandru Vučiću i njegovom bratu Andreju.&nbsp; Izvjesno je, ističu izvori Portala ETV, i da je Do Kvona više puta u Beogradu, u luksuznom stanu kupljenom za dva miliona eura, posjećivao i Milojko Spajić, u vremenu dok je Dritan Abazović bio premijer u tehničkom mandatu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241003011028_efa24b2694659f2cf62e3dce7e65c1f059e0537d17573932f516ade18ecdb836.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241003011028_efa24b2694659f2cf62e3dce7e65c1f059e0537d17573932f516ade18ecdb836" data-rendition-name="original" width="1280" height="768" loading="lazy" alt="Do Kvon i Spajić"> </figure>  Što je tada sve poslovao Spajić sa Do Kvonom, vjerovatno je dobro poznato srpskoj obavještajnoj službi, koja je intenzivno pratila kretanje bivšeg minsitra, Krivokapićevog ,,apostola“. Prema informacijama Portala ETV, Spajić je bio vrlo aktivan u poslovima sa kriptovalutama, kao i u saradnji sa Do Kvonom. &nbsp; (NE)PLANIRANO HAPŠENJE U CRNOJ GORI&nbsp; Ono što je definitivno utvrđeno, prema izvorima Portala ETV, jeste da je Južnokorejac bio prinuđen da napusti Srbiju, jer su već od kraja 2022. godine, a naročito tokom prva dva mjeseca 2023. godine, strani mediji sve više pritiskali zvanični Beograd, tvrdnjama da ,,vlast Aleksandra Vučića sakriva kripto-prevarante koje potražuju Sjedinjene Američke Države“.&nbsp; Dva Južnokorejca prebačena su u Crnu Goru. Nije bilo planirano duže zadržavanje, ističu obavještajni izvori, već samo da se preko Podgorice presele na neku sigurniju lokaciju - državu na Bliskom Istoku koja nema potpisane međunarodne ugovore o izručenju. Međutim, Do Kvon i Čang Jun uhapšeni su na Aerodromu u Podgorici, jer je crnogorska granična policija volšebno otkrila njihove vrlo dobro falsifikovane pasoše.&nbsp; <blockquote>Mediji u Beogradu su, nakon Do Kvonovog hapšenja na Aerodromu u Podgorici, objavili da je Južnokorejac imao niz kontakata, najvjerovatnije i vrlo unosnih poslova u kripto-svijetu, sa biznismenima iz Srbije bliskim Aleksandru Vučiću i njegovom bratu Andreju.</blockquote> Prema informacijama iz crnogorskih bezbjednosnih krugova, dvojica Južnokorejaca su automobilom srpskih tablica, preko Dobrakova, ušla u Crnu Goru, a dopratili su ih pripadnici srpske BIA, što govori o povezanosti ,,kripto-biznismena“, sa ljudima iz vrha vlasti u Beogradu. Isti izvori Portala ETV tvrde da su Južnokorejci planski ,,provaljeni“, da je crnogorskim graničarima neko dojavio brojeve falsifikovanih pasoša i da su na taj način otkriveni i pritvoreni kralj kriptovaluta, te njegov poslovni partner.&nbsp; Očito da je hapšenje Do Kvona trebalo da posluži kao instrument za političke obračune u Crnoj Gori.&nbsp; POLITIČKE UPOTREBE I ZLOUPOTREBE Ubrzo se to i potvrdilo, četiri dana pred vanredne parlamentarne izbore - juna 2023. godine.&nbsp; Crnogorski mediji prenijeli su ekskluzivu sa sjednice Vijeća za nacionalnu bezbjednost od 7. juna - da su se uhapšeni južnokorejski ,,kralj kriptovaluta“ Do Kvon i lider Pokreta ,,Evropa sad“ Milojko Spajić sastajali u Beogradu dok je Do Kvon bio na crvenoj Interpolovoj potjernici, te da su u lap-topu Južnokorejca pronađeni dokazi o finansiranju kampanje PES-a.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241003011028_2c53852d9c800e18748341a536828dde3de0683e44eabcb9057f519d3867aea9.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241003011028_2c53852d9c800e18748341a536828dde3de0683e44eabcb9057f519d3867aea9" data-rendition-name="original" width="1136" height="550" loading="lazy" alt="Detalj sa sjednice Vijeća za nacionalnu bezbjednost"> </figure>  Sjednica je sazvana nakon što je Do Kvon, iz Istražnog zatvora u Spužu u kojem se nalazio od 23. marta, dostavio premijeru Dritanu Abazoviću, ministru pravde Marku Kovaču i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću pismo u kojem, navodno, u negativnom kontekstu, pominje Spajića. Nakon što su iznijete ove tvrdnje na sjednici Vijeća za nacionalnu bezbjednost, Pokret ,,Evropa sad“ je optužio Dritana Abazovića da ,,lično stoji iza ove prljave kampanje i progona“ Milojka Spajića.&nbsp; ISTRAGA - KOJE NIJE BILO - Pismo Do Kvona pisali su njegov advokat Branko Anđelić i glavni inspektor u Agenciji za nacionalnu bezbjednost Artan Kurti, po instrukcijama premijera Dritana Abazovića – saopštili su tada iz PES-a, uz tvrdnju da su Anđelić i Kurti ,,više puta tajno posjećivali Do Kvona u pritvoru“. U kolopletu međusobnih optužbi za zavjeru, najeksplicitniji u napadu na lidera PES-a, bio je još jedan funkcioner Ure, tadašnji ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić.&nbsp; - Unutar lap-topa postoje dokazi o finansiranju kampanje. Cifra nije zanemarljiva. U lap-topu su i dokazi o zajedničkom poslovanju Spajića i Do Kvona. Možda je to legalno poslovanje sa jednim od najtraženijih bjegunaca, ali to je predmet istrage – kazao je Adžić.&nbsp; Zvanična istraga, ako je i bilo, nije došla do bilo kakvih dokaza koji bi potvrdili ili opovrgli optužbe jedne ili druge strane: niko nije potvrdio da su u Do Kvonovim lap-topovima pronađeni dokazi o saradnji sa Spajićem, niti su potvrđene ili demantovane optužbe PES-a protiv Abazovića, Kurtija ili advokata Anđelića.&nbsp; U međuvremenu su, 11. juna 2023. godine, održani vanredni parlamentarni izbori u Crnoj Gori i afera Do Kvon polako je padala u zaborav.&nbsp; A tri lap-topa i pet telefona Do Kvona, kako je zvanično saopšteno, nalazila su se, tek od 5. juna, kod sudije za istragu. Djelovalo je kao završena priča i crnogorska javnost se uglavnom pitala da li će uhapšeni Južnokorejci biti izručeni Južnoj Koreji, kako su to tražili njihovi advokati, ili Sjedinjenim Američkim Državama, za što se zalagao tadašnji ministar pravde Andrej Milović.&nbsp; KO JE ZAKAZAO U ,,SLUČAJU DO KVON“ Niko se, kako tvrde izvori Portala ETV, iz tužilaštva, policije ili ANB-a, nije potrudio da otkrije: ako je Do Kvon uhapšen 23. marta, zbog čega su njegovi lap-topovi i telefoni, sa šifrom za kripto-poslovanje, predati sudiji za istragu tek nakon 72 dana?&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241003011032_552ce496d3030ba111d3ade0151d4bec3ae265d6e22011e81e5ee607bf5e273c.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241003011032_552ce496d3030ba111d3ade0151d4bec3ae265d6e22011e81e5ee607bf5e273c" data-rendition-name="original" width="768" height="511" loading="lazy" alt="Viši sud u Podgorici"> </figure>  Nesposobnost istražitelja ili svjesna namjera da se Hejongu Do Kvonu omogući pristup njegovim elektronskim uređajima? Informacije kojima raspolaže Portal ETV ukazuju na to da su neki ljudi svjesno žmurili tokom istrage.&nbsp; - Pretresom privatnih stvari pritvorenika u UIKS-u pronađeni su, pored elektronskih uređaja (lap-topova, mob. telefona i sl) i pristupni kodovi za otvaranje virtuelnih novčanika i ostale šifre za pristup blockchain-u, o čemu svjedoči fotoelaborat, sa ostalim ugovorima i drugom dokumentacijom – zapisao je pripadnik Specijalnog policijskog odjeljenja, dobro upućen u detalje akcije hapšenja i pritvaranja Do Kvona. &nbsp; Kako je moguće da se, prilikom pretresa ličnih stvari Južnokorejaca, niko iz crnogorske policije nije zapitao – da li se smije Do Kvonu omogućiti pristup elektronskim uređajima koji su se nalazili među njegovim stvarima?&nbsp; Da je Do Kvon možda upotrebljavao važne elektronske uređaje dok su se nalazili u kaseti sa privatnim stvarima, odnosno, da sudija za istragu uopšte nije raspolagao ni lap-topovima, ni mobilnim telefonima, niti je imao zaplijenjeni virtuelni novčanik Južnokorejca, svjedoči i zvanična prepiska državnih institucija.&nbsp; NEMUŠTI ODGOVORI Na prve sumnje u nezakonitosti postupanja istražitelja prilikom pritvaranja Do Kvona i Čang Juna, zvanično su reagovali iz Osnovnog i Višeg suda u Podgorici.&nbsp; Na pitanja dnevnog lista ,,Vijesti" iz Osnovnog suda su saopštili da kod njih ,,nikada nijesu bili računari i telefoni okrivljenih Do Kvona i Čang Juna“. Iz Višeg suda su suvo saopštili da su im ,,tek 5. juna dostavljeni predmeti oduzeti od dvojice državljana Južne Koreje“.&nbsp; U pokušaju da riješimo enigmu – da li je Do Kvon koristio kodove za pristup blokčejnu – Portal ETV je kontaktirao Osnovno tužilaštvo. Uzalud.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241003011036_e5d082d8c5ba31444c3369f4400db05dc356daabea339064d427d706c6cebd49.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241003011036_e5d082d8c5ba31444c3369f4400db05dc356daabea339064d427d706c6cebd49" data-rendition-name="original" width="987" height="771" loading="lazy" alt="Dopis Osnovnog tužilaštva u Podgorici "> </figure>  - U vezi Vašeg dopisa od dana 25. septembra 2024. godine, obavještavam Vas da u cilju zaštite interesa postupka, Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici ne daje informacije o dokaznim radnjama preduzetim u istom – odgovorili su novinarki ETV Svetlani Đokić 26. septembra.&nbsp; Na isto pitanje iz Višeg suda, novinarki Đokić je opet nemušto odgovoreno – da su spisi predmeta u Ministarstvu pravde i da ne mogu precizno odgovoriti na pitanje Portala ETV.&nbsp; <blockquote>Informacije koje Portal ETV nije mogao potvrditi iz dva nezavisna izvora, govore da je sa kripto-novčanika Do Kvona, dok se nalazio u pritvoru u Spužu, bilo više uplata, najmanje tri – preko računa jedne firme u Podgorici, koja se bavi uvozom i prodajom uređaja za mobilnu telefoniju.&nbsp;</blockquote> ,,DO KVON JE BIO POVLAŠĆEN“ Izvori naše redakcije iz ANB-a, tvrde da su tehnički uređaji, lap-topovi, telefoni i pristupni kodovi konačno oduzeti od Do Kvona tek na intervenciju tadašnjeg ministra policije Filipa Adžića, koji je, preko načelnika Uprave policije Gorana Jokića, tražio da službenici u Istražnom zatvoru u Spužu uzmu ,,sve što je trebalo da bude oduzeto još prvog dana hapšenja“. Sve je to, kažu insajderski izvori Portala ETV, vođeno dok je SPO sprovodio detaljnu istragu.&nbsp; - Kada se došlo u lancu do ministra Adžića, sve su aktivnosti prekinute od strane SPO i do danas ništa se dalje nije preduzimalo u radu na ovom predmetu, koji je započet 13. juna 2023 godine, a sve aktivnosti su završene za 15 dana od početka. I sve je na čekanju skoro godinu dana – ističe izvor Portala ETV iz istrage, blizak vrhu Specijalnog policijskog odjeljenja.&nbsp; Prema procjeni izvora, ozbiljne su indicije da je južnokorejski ,,kralj kriptovaluta“ Do Kvon bio povlašćen i nakon što je, krajem marta 2023. godine, uhapšen.&nbsp; Dostupne informacije ukazuju na to da je sasvim moguće da je vješti Do Kvon imao pristup elektronskim uređajima koji su se nalazili u kaseti sa njegovim privatnim stvarima.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241003011036_0b74b4208a2f80ebb0f3866f1c6acbbb91e629ce2ba3295ee5f9b8b4b99ff597.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20241003011036_0b74b4208a2f80ebb0f3866f1c6acbbb91e629ce2ba3295ee5f9b8b4b99ff597" data-rendition-name="original" width="640" height="360" loading="lazy" alt="Ilustracija: Trgovina kriptovalutama"> </figure>  PITANJA BEZ ODGOVORA Informacije koje Portal ETV nije mogao potvrditi iz dva nezavisna izvora, govore da je sa kripto-novčanika Do Kvona, dok se nalazio u pritvoru u Spužu, bilo više uplata, najmanje tri – preko računa jedne firme u Podgorici, koja se bavi uvozom i prodajom uređaja za mobilnu telefoniju.&nbsp; Na upite Portala ETV nije bilo odgovora, ni iz Osnovnog tužilaštva, ni iz Višeg suda, niti iz Specijalnog državnog tužilaštva. U međuvremenu, iz Crne Gore je, u Južnu Koreju, početkom februara ove godine, izručen Čang Jun, nakon osam mjeseci boravka - prvo u pritvoru, i kasnije, u azilu za strance u bizini Danilovgrada.&nbsp; Hejong Do Kvon i dalje čeka odluku ministra pravde kojoj će državi biti izručen - Sjedinjenim Američkim Državama ili Južnoj Koreji. Njegovi pravni zastupnici se nadaju da neće biti izručen američkom državnom tužiocu.&nbsp; A Do Kvon je odlučio da, dok je u Crnoj Gori, ćuti. Vjerovatno ima dobre razloge. Pitanje je, samo, kada jednog dana progovori – ko će ođe u Crnoj Gori da zagrmi, a ko će da zašuti?&nbsp;

Da li je Do Kvon obavljao novčane transakcije dok je bio u pritvoru u Spužu?

Uprava policije ne može da saopšti broj službenika koji su angažovani na poslovima obezbjeđenja štićenih ličnosti, zbog tajnosti podataka, saopšteno je Portalu ETV, ali prema našim nezvaničnim informacijama, više od 120 policajaca brine o sigurnosti aktuelnih javnih funkcionera, dvojice bivših, ali i tri osobe, za koje su bezbjednosne procjene upozorile da su ugrožene. &nbsp;- Broj policijskih službenika koji se radno angažuju na poslovima neposrednog fizičkog obezbjeđenja štićenih ličnosti, određen je pojedinačnim planovima obezbjeđenja štićenih ličnosti, koji se sačinjavaju na osnovu člana 12 stav 3 Vladine Odluke o određivanju ličnosti, objekata i prostora koje obezbjeđuje Uprava policije i shodno članu 5 Uputstva o sadržaju mjera i stepenima zaštite ličnosti, objekata i prostora koje obezbjeđuje Uprava policije, i oni su, shodno Zakonu o tajnosti podataka, određeni kao tajni podaci – saopšteno nam je iz Uprave policije. Portal ETV nije tražio broj službenika za konkretne štićene ličnosti, već ukupan broj policajaca koji su angažovani za ove radne zadatke, ali je to, prema njihovom tumačenju, tajni podatak.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240907080928_b9f5511bb1fec1f4528b9fe93505856fef8b069815deb31997517a09aeba85d9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240907080928_b9f5511bb1fec1f4528b9fe93505856fef8b069815deb31997517a09aeba85d9" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Jakov Milatović"> <figcaption>Jakov Milatović(Photo: Kabinet predsjednika Crne Gore)</figcaption> </figure>  Shodno članu 10 Zakona o predsjedniku Crne Gore i shodno članu 3 stav 1 alineja 1 Vladine Odluke o određivanju ličnosti objekata i prostora koje obezbjeđuje Uprava policije, kako su nam saopštili, policija obezbjeđuje predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića. &nbsp;- ...trenutno policija obezbjeđuje i predsjednika Skupštine Crne Gore (Andriju Mandića), predsjednika Vlade Crne Gore (Milojka Spajića), potpredsjednika Vlade Crne Gore, ministra pravde (Bojana Božovića), ministra unutrašnjih poslova (Danila Šaranovića), ministra vanjskih poslova (Ervina Ibrahimovića), vrhovnog državnog tužioca (Milorada Markovića), glavnog specijalnog tužioca (Vladimira Novovića), vršiteljku dužnosti predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore (Vesne Vučković) i direktora Uprave policije (Zorana Brđanina) – rekli su Portalu ETV iz Uprave policije, ali bez navođenja imena funkcionera i funkcionerke o čijoj bezbjednosti policija brine.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240926060932_6f3b66e7d3bac25f902f2544cb94cf20c2f115f69c664f77ec66da3439f735d3.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240926060932_6f3b66e7d3bac25f902f2544cb94cf20c2f115f69c664f77ec66da3439f735d3" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Andrija Mandić"> <figcaption>Andrija Mandić(Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption> </figure>  &nbsp;Policijski službenici zaduženi su i za sigurnost bivšeg premijera Dritana Abazovića, a, kako nam je saopšteno, „shodno članu 6 Vladine Odluke, jer to zahtijevaju razlozi bezbjednosti, na osnovu procjene stepena ugroženosti Agencije za nacionalnu bezbjednost“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240922220944_3cf71f2c8967ee57fa54849ae2a70320d02d3c11fce1b1469ac35c8e56aeb1b5.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240922220944_3cf71f2c8967ee57fa54849ae2a70320d02d3c11fce1b1469ac35c8e56aeb1b5" data-rendition-name="original" width="747" height="498" loading="lazy" alt="Dritan Abazović"> <figcaption>Dritan Abazović(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  - Shodno članu 18 Zakona o predsjedniku Crne Gore, policija obezbjeđuje bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića, i to u skladu sa bezbjednosnom procjenom koju utvrđuje nadležni organ, u skladu sa zakonom – rekli su iz Uprave policije. A policijski službenici brinu i o članovima uže porodice tri javna funkcionera – Milatovića, Madića i Spajića. - Shodno članu 3 stav 1 Vladine Odluke, trenutno policija obezbjeđuje i članove uže porodice predsjednika Crne Gore, predsjednika Vlade Crne Gore i predsjednika Skupštine Crne Gore – naveli su iz Uprave policije, ne precizirajući koliko članova porodica ovih javnih funkcionera štiti policija.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240922220944_0a82e6194c368dd44d38efcbb80f89a6bdf9b59a717d92be5680c6202d963f91.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20240922220944_0a82e6194c368dd44d38efcbb80f89a6bdf9b59a717d92be5680c6202d963f91" data-rendition-name="original" width="747" height="498" loading="lazy" alt="Milojko Spajić"> <figcaption>Milojko Spajić(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Osim o njima, policajci brinu, „shodno članu 10 Vladine Odluke, jer na to ukazuje bezbjednosna procjena stepena ugroženosti, kao i drugi podaci i saznanja iz nadležnosti policije“, o bezbjednosti „pet ličnosti, od kojih tri nijesu javni funkcioneri“.&nbsp; Praksa javnih funkcionera u Crnoj Gori je da, kada im to zakon omogućava, niđe ne mrdaju bez policijskog obezbjeđenja.&nbsp; Iako su nove proruske i prosropske vlasti, nakon što su pobijedile na izborima u avgustu 2020, pa, opet i na vanrednim 2023, poručivale kako će ove prakse njihovih prethodnika postati prošlost, utisak je da su ih čak nadmašili. A primjer nekadašnjeg predsjednika i premijera Crne Gore Filipa Vujanovića, koji je odbijao policijsku pratnju i dalje je ostao samo - primjer.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240930200936_4ea91bcd2833d41251273727bcb93ad9f67bba717f20a7bf10062e1b31122521.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20240930200936_4ea91bcd2833d41251273727bcb93ad9f67bba717f20a7bf10062e1b31122521" data-rendition-name="original" width="663" height="326" loading="lazy" alt="Filip Vujanović"> <figcaption>Filip Vujanović(Photo: Antena M)</figcaption> </figure>  Kao što se do danas prepričava nevjerovatna anegdota kada je u zimu 2012, kao predsjednik države, na svečanost povodom obilježavanja Dana Pljevalja stigao auto stopom, sa Žabljaka. Helikopter se zbog guste magle morao prizemljiti na Žabljaku, a Vujanović, namjeran da u Pljevlja stigne na vrijeme, odmah je po izlasku iz letilice, na zaprepašćenje svih, izašao na cestu da stopira. Naišao je „golf dva“ i vozač se zaustavio, a šokirao se kada ga je predsjednik države zamolio da njega i njegovog savjetnika preveze do Pljevalja, ako ide prema tom gradu...

Policija čuva i porodice Milatovića, Mandića i Spajića

Frontpage topic

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata dogodilo se 27 saobraćajnih nezgoda u kojima su tri osobe povrijeđene lakše. 
 
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da se u Podgorici dogodilo 17 nezgoda, Danilovgradu tri, Baru i Nikšiću po dvije. 
 
Po jedna nezgoda evidentirana je u Cetinju, Herceg Novom i Bijelom Polju, 
 
Izdata su 264 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeta 41 prekršajna prijava. 
 
Policija je oduzela tri para registarskih tablica.

Za dan 27 saobraćajki, lakše povrijeđene tri osobe

Suđenje bivšem direktoru Uprave policije Veselinu Veljoviću, kojeg Specijalno državno tužilaštvo tereti da je 2020. godine postao član kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja novca zakazano je za 8. oktobar potvrdila je portalu ETV, savjetnica za odnose sa javnošću Višeg suda Marija Raković.
Na optužnici Specijalnog državnog tužilaštva osim Veljovića i Mrkića su i Nikola Mrkić, Mujo Nikočević,Arsenije Kalezić, Stefan i Nikola Bubanja, Borsilav Lečić, Dušica i Željko Bulatović, Nemanja Anđelković, Sadig Elnagar, Nikola Bačilović, Predrag Veljić i Goran Gluščević.
Bivši direktor Uprave policije tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću javio da će policija pretresti prostorije koje koristi Nikočević.
Tokom kmontrole optužnice specijalni tužilac Vukas Radonjić kazao je da je tokom istrage prikupljeno dovoljno dokaza za osnovanu sumnju da se podigne optužnica. Specijalno državno tužilaštvo tereti Veljovića da je imao zadatak da kriminalnoj organizaciji odaje povjerljive podatke o aktivnostima i predmetima koje se odnose na krijumčarenje cigareta.
U optužnici se navodi da je organizacija Mrkića koristila „privredne i poslovne strukture za nezakonito sticanje dobiti i moći za pranje novca, ali i za uticaj kriminalne organizacije na izvršnu vlast – Upravu policije“.
Veljović je na ročištu u martu, kada je razmatrana optužnica, kazao da je optužnica SDT zlonamjerna i motivisana političko – policijskim progonom određenih struktura. Tada je istakao da zna ko je nalogodavac njegove političke i medijske kompromitacije i satanizacije. On je bio kategoričan da nije koristio „Skaj“ aplikaciju kako je to navedeno u optužnici. Dokaze SDT osporavali su i branioci odbjeglog Mrkića i ostalih optuženih.
Veljović je 18. jula odlukom vijeća Višeg suda napuštio pritvor. On je 20. maja u teškom stanju prevezen u Klinički centar Crne Gore gdje je bio do 27. juna kada je vraćen u Istražni zatvor u Spužu.

Veljović i ostali u sudnici 8. oktobra

Lider Građanskog pokreta URA i bivši premijer Dritan Abazović kazao je da je oko sat i po prije ubistva visokopozicionirani član škaljarskog klana Vaska Lješkovića krajem septembra sa Cetinja povučena Specijalna jedinica policije.
- U 1:30 sati u petak prije snajperskog napada je povučena Specijalna jedinica sa Cetinja u Podgoricu. U tri sata je izvršeno ubistvo. Nemojte da misli neko zato što nismo tamo da ne znamo stvari. Ne optužujem nikog, zato što možda nijesu predvidjeli što se može desiti... - rekao je Abazović, gostujući na A plus televiziji.
On je rekao da o Milošu Rakonjcu, koji komanduje specijalnim jedinicama, misli sve najbolje.
- Ja sam sa Rakonjcem radio operacije koje su bile najteže i najkomplikovanije za ovu zemlju i sačuvali građanski mir. I od moje strane ima respekt. Ja sam iznio tezu koju ponavljam, a oni neka izađu i kažu da nije tačno i da nije povučena Specijalna jedinica. Neka se svaka stvar raspravi. Ne optužujem nikoga, neka izađu nakon ove emisije i kažu da je netačna informacija i da je jedinica bila tamo i da nije mogla da to spriječi... - naglasio je Abazović.
Lješković je ubijen 27. septembra, nešto poslije 15 sati, u naselju Bogdanov kraj. Iz policije je saopšteno da e smatra da je "neposredni izvršilac" ovog djela sa veće udaljenosti osmatrao Lješkovića i ubio ga.

Abazović tvrdi: Sat i po prije ubistva Lješkovića sa Cetinja povučena Specijalna jedinica policije

,,vještačenje, nalaz i mišljenje o nekoj važnoj činjenici koje se daje sudu ili drugomu tijelu pred kojim se vodi postupak, a temelji se na stručnome znanju kojim tijelo pred kojim se vodi postupak ne raspolaže (npr. iz sudske medicine, sudske psihijatrije, knjigovodstva, prometa, balistike)…. Ako u mišljenju vještaka ima proturječnosti ili nedostataka koji se ne mogu otkloniti ponovnim ispitivanjem, zatražit će se mišljenje drugih vještaka (»nadvještačenje«),,
&nbsp;Zaista je šteta što se predsjednik Milatović odmah nije izvinio koleginici iz RTCG &nbsp;koja je pitala &nbsp;za &nbsp;detalje o spotu kojeg nije gledala. Mogao je Predsjednik &nbsp;pitanje hendlovati daleko suptilnije. Ali sigurno nije bio svjestan kakva spontana kreativnost obitava u RTCG od dolaska Raonića. Tako da novinari mogu da pitaju i o onome što nijesu gledali. Ili mogu na portalu i u emisijama RTCG uzastopno šest &nbsp;dana, od 30. maja do 4. juna da optužuju Predsjednika da je svojim pitanjima i čudjenjem o Raonićevim Ibar – via Vlada- EK amandmanima napravio kratki spoj na &nbsp;našem dugom putovanju u Evropu.
Da bi poslije sve utihnulo, kao jaganjci ( čeda od ovce ), i više niko kritički da se zapita da li se i taj amandmanski dotjeran Zakon poštuje. Ili je pod lupom i odlukom doktora Drljevića.
<h2>FORENZIKA DIGITALIS</h2>
Dakle, izvinjenje bi impliciralo Raonićev pristanak na vještačenje. A vještak, tj. više njih bi mogli da pitaju…..
Recimo, vještak iz administracije Savjeta Evrope pita da li je Raonić namjerno obmanuo Savjet Evrope kad im je 2010.poslao biografiju sa degree in law ( DIPLOMIRANI PRAVNIK) naznakom, a diplomirao je 8 godina kasnije.
Vještak za korupciju bi mogao da pita da li je 13.AVGUSTA 2021. &nbsp;Raonić potpisao Ugovor sa Drljevićem na najveću platu u Crnoj Gori iako je taj dan još bio član Savjeta AEM.
Vještak za telekomunikacije bi mogao da vidi da li je neko pozvao &nbsp;kandidata za generalnog &nbsp;krajem jula 2021. ( 26.srpanj ubilježen na mobilnom), &nbsp;da bi pregovarao sa Raonićem . Poslije objašnjenja pozvanog kandidata &nbsp;da se od kandidature neće odustati, Raonić, tada član Savjeta AEM, javni funkcioner koji ne smije da lobira, nije bio zainteresovan za razgovor.
Vještak za nezakonito lobiranje i politički uticaj bi mogao da porazgovara sa vojv...., ups, visokim javnim funkcionerom koji je zvao Nikolu Markovića na razgovor, ali je dobio saradnju o programu i kadrovima sa Raonićem.
23. septembra 2021. u Beogradu se desio interesantan susret dje je novopromovisani &nbsp;urednik programa zabrinuto predvidjao što se može desiti, ako se ne odustane od tužbe zbog nelegalnog izbora Raonića. Urednik više nije na funkciji. Čim je počeo da razmišlja svojom, a ne Raonićevom glavom, otišao je u banku. Zabrinutost je bila opravdana - podnosilac tužbe je trpio šikanu, &nbsp;a i &nbsp;članovi njegovi familije profesionalno su &nbsp;degradirani mišljenjem ,, eksternog evaluatora,, &nbsp;što je eufemizam koji Raonić koristi kad svoju osvetu i šibicarstvo &nbsp;umotava u &nbsp;visokoparnu besmislenost..
Vještak za poligraf i suočavanje bi mogao da pita potpisnika ovih redova, a i Raonića lično da li je 14. marta 2022. ponudio avanzovanje za Srdjana Čovića i njegovu prethodno degradiranu &nbsp;suprugu , ukoliko se odustane od tužbe. Pri tom se pohvalio da ima podršku &nbsp;svih partija i ambasada ( volio bih da to danas potvrde i uskliknu s ljubavlju četvrtom mandatu) za pregalaštvo i &nbsp;izbalansirano izvještavanje.
Vještak za granične prelaze i evropsku muziku trebalo bi da utvrdi da li je u novembru 2021. Boris Raonić pohodio Skoplje i učestvovao u kreaciji kompozicije koja će na njegovo ,,iznenadjenje,, (januar 2022) &nbsp;trijumfovati uz nepoznat broj glasova članova Komisije koju je sastavio &nbsp;lično - &nbsp;Raonić. Mada je to, po pravilniku, &nbsp;bilo zaduženje direktorice TVCG, Marije Tomašević.
Da li će vještak statističke struke utvrditi kao pouzdane rezultate gledanosti, tj. SHR koji Raonić plasira na privatizovanom portalu tako što samo broji domaće televizije. Neki političari se jadaju da i njima šalje te podatke za dobro jutro. &nbsp;Što nas navodi na zaključak da odista političari ne utiču na Raonića – on ih sam zove……prije nego ga se sete.
Da li će vještak za radno pravo konstatovati da je ,,ne svojom voljom,, &nbsp;Raonić otpuštio kolege u decembru 2022, kako je izjavio pred tužiteljkom Majom Janković 23. aprila 2023. godine, prebacujući odluku o ukidanju radnih mjesta na Savjet RTCG koji takodje pod Drljevićem obuzme kretaivna spontanost, pa odlučuju o radnim mjestima o kojima ništa ne znaju. Takvo što će se desiti I ovih dana , ali se ne zna da li je raspored po Tabeli iz 2017. sa 750 radnika ili po novoj racionalisanoj od 815 radnika, koja se čuva kao tajna kod zavjetnika doktora Drljevića.
Istina, sve je ovo pisanje &nbsp;zbog grijeha kojeg Raonić odista nema. Nije on napisao pitanje novinarki RTCG, to je on došapnuo svom dodirektoru i uredniku. Isto kao što ovih dana on ne ispisuje iz sindikata već to rade ljudi iz njegovog kabineta, sa pričom o odmazdi ili visokoj poziciji na rang listi za stanove.
Umalo da zaboravimo vještake ekonomske struke i produkcije koji bi trebalo da vide koji je genijalac smislio da se za studio kupuju pedestali vrijedni skoro milion eura. Ili nekog vještaka &nbsp;koji &nbsp;mjeri termičko naprezanje žica na violini na CETINJU NA 18 STEPENI kad pola diplomatskog kora odbije da prisustvuje proslavi rodjendana RTCG 70 dana prije jubileja, &nbsp;zamišljenoj &nbsp;kao inauguracija novog, starog,vd, vječito nezakonitog &nbsp;Raonića.
Ili da neki vještak vidi da li je advokatski etički kodeks slomljen kad izgubljene slučajeve i forsiranu nezakonitost, tj. trogodišnje zamajavanje suda o legalnosti Raonića njegovi advokati finansirani od gradjana predlože &nbsp;kao argument za novi izbor .
Neki vještak za kurikulum Pravnog fakulteta bi trebalo da vidi da li su naši supertužioci i sudije pohadjali iste predmete kao Raonić do 44. godine i da li onaj kojem pravo strašno slabo ide može da blokira čuvare pravde tek onako, tako lako – tri &nbsp;godine.
<h2>Diletantu darivat &nbsp;evropski javni servis &nbsp;– grehota je o tom i misliti</h2>
Dok se priprema Zakon o Vladi , možda neki vještak da predloži &nbsp;ministarstvo volonterskog kreiranja &nbsp;amandmana koji će se &nbsp;prilagođavati – kako kome drago i ko prvi email Briselu. &nbsp;Jer o ukusima i iskustvima ne valja raspravljati.
Dok nastaju ovi redovi i formalno je ovaploćena i pečatirana lucidna misao docenta Drljevića i savjetničkih sudruga koja Raonićeve menadžerske, amandmanske i ine kvalitete cijeni na 3400 EUR. Drljević, Naod , Milica, Filip i gospodja Murić su odista &nbsp;&nbsp;ubijedjeni da je Raonić spontano ( u njima samima) &nbsp;&nbsp;pronašao vještačku inteligenciju čuvajući ljudska prava &nbsp;20 godina. &nbsp;
Ako je premijerova plata paf, ovo je zasigurno dva pafa. Ali nezakonita.
Tragovi su mnogi do pećine ...... za dobre se vještake ne pripravlja.
Sve je jasno.
Raonić i njemu slični moraju da dobiju lekciju da se mogu svi &nbsp;ljudi varati neko vrijeme, neki ljudi &nbsp;svo vrijeme, ali se ne mogu svi ljudi varati svo vrijeme. Tamo dje se odlučuje o javnom interesu - Raoniću, Drljeviću i sadašnjem sastavu Savjeta treba da je zabranjen prilaz. Za početak.
A poslije može da dodje i vještak koji ovdje nije pominjan.
Pa kad se ugovor raskine, voljom institucija &nbsp;Države, da se građanima vrate naše pare.

Vještačenje po Raoniću

Mi smo na Pinješu, posebno ja i komšija Dritan, odavno shvatili da je izmišljanje jedina privilegija ljudi.Kad izmišljaš, može lijepo da ti bude, da ti se oprosti.
Izmišljamo oboje.
Nas dvoje, da smo u koaliciji, podigli bi odmah Pinješ na Veljem brdu, za novi grad.
Što, recimo, nedostaje izumu izmišljenom da koristi Milatoviću za naravoučenije, kad Dritan kaže da neće nikako sa Mandićem, tek sa DPS-om da ne pričamo, a o savezništvu sa PES i Demokratama - ni pod razno.
I da će uprkos tome, on upravljati Podgoricom.
Kako?
E, to je vjerovatno šapnuo Milatoviću, koji bi trebao da prihvati komšijin rezon da je dva - više od ostatka do 30.
Ideja je vjerovatno pohranjena na sigurno mjesto.
Kao i dokazi za kriminal.
Milatović nije sa Pinješa, pa može da ne izmišlja.
Već razmišlja.
Recimo, da promijeni mišljenje.
Jer, ako nije sposoban da ga promijeni, nema mnogo razloga ni da ga ima.
P.S. S toga, dragi moji, opušteno.
Ono što mi mislimo o političarima većine, ništa je pri onome što oni misle jedan o drugome.
P.S.2 Nerminovih 30% će rasti. Bez ičijeg posebnog truda sa te strane.
P.S.3 Samo, bez slavlja, a posebno "borbenih pjesama".

Velje brdo na Pinješu

Poštovani profesore, doktore, docentu Veseline Drljeviću, predsjedniče Savjeta,
Ovo moje današnje obraćanje shvatite kao vapaj i potrebu da sa Vama podijelim veliko razočaranje i zebnju. Pojednostaviću – Dobri moji, ovo nije dobro!
Juče, tačno u 15 sati i 3 minuta, kao grom iz vedra neba, pogodila me sljedeća vijest :
- Dragi ljudi, imam dužnost posle nekih naslova da vas obavijestim da se nisam prijavila na takmičenje „Pjesma Evrovizije“, niti imam želju, niti je to u fokusu mog interesovanja. Poziv jesmo dobili, ali nismo prihvatili. Srećno svim učesnicima. Veliki pozdrav za sve - napisala je na svom Instagram nalogu popadija i etno pjevačica Danica Crnogorčević.
Ova nemila informacija uznemirila je i učinila žalosnim svakog dobronamjernog građanina Crne Gore, a kod mnogih proizvela mnoge sumnje, smutnje i slutnje. Stoga, predlažem, da odmah organizujete vanrednu konferenciju za novinare, na kojoj bi, zajedno sa menadžmentom, snagom autoriteta i argumenata, objasnili – šta ovo bi?
Kao zakleti legalista i čovjek koji u neporecivom saglasju sa Prvim čovjekom Javnog servisa, našu malu barku zvanu RTCG, vodi kroz talase regulative i legislative, ne smijete dozvoliti da padne ni natruha sumnje u poštovanje konkursa raspisanog zarad manifestacije „Montesong“.
Zato, slobodna sam dati sugestiju - fokusirajte se na sljedeće:
<ul>
 <li>Ako je jedna od propozicija konkursa da se izvođači sami prijavljuju, zašto popadija i etnopjevačica Danica Crnogorčević tvrdi da je odbila poziv? Kako može biti odbijeno nešto što nije ni trebalo da bude dobijeno? Konkurs jeste poziv, ali ne nužno i obavezujući. Zato je potrebno da objasnite - da nije, ne daj Bože, neko mimo Vašeg i znanja Prvog čovjeka, kontaktirao popadiju i etnopjevačicu i zatražio da učestvuje na „Montesongu“?</li>
</ul>
Vi, odmah, za svaki slučaj, prebacite krivicu na nekog od zaposlenih. Imate, hvala Bogu, iskustva u tome, pa Vas ne bih zadržavala s tim u vezi.
Od svega navedenog, najviše me ipak brine drugi aspekt ove problematike, jer tu vidim izvor potencijalnog skandala.
<ul>
 <li>Ako je popadija (supruga crkvenog službenika) odbila poziv, da li to znači da RTCG gubi mukom stečeni blagoslov i dobroželateljstvo najvažnije institucije u zemlji? I pored svega što ste Vi i Prvi čovjek učinili i činite za crkvene oce?! Ne smijem ni da pomislim na posljedice…</li>
</ul>
I iskreno zebem da ni hiljadu koljenopreklona ne bi bilo dovoljno da naša kuća povrati povlašćeno mjesto u crkvenom krilu.
I na kraju, fokusirajmo se na krizni PR. Pretpostavljam da ste već pripremili, ali evo i tu sam slobodna da nešto sugerišem. Kao uvijek u životu i u ovom slučaju važno je imati alternativu. Iskreno se nadam da nije kasno (ako i jeste, ne treba robovati pravilima) za diskretan poziv da se diskretno prijavi dr Dragan Koprivica. Cijenim da je sazrelo vrijeme da taj specifičan muzički izraz izađe iz skučenih prostora institucija zatvorenog tipa i na evropskoj sceni potvrdi raskoš svog talenta, i na najbolji način predstavi duh i estetiku Javnog servisa.
U želji da Vam Bog podari mudrost i strpljenje, blagodarim, 
 Tanja Šuković, djelatnica Javnog servisa.

Muke po Montesongu

Skupština Crne Gore objavila je izvještaj o zaradama za septembar za koje je izdvojeno 157.630 eura.
Poslanicima aktuelnog saziva isplaćeno je 135.241 euro, a najveću platu primio je predsjednik parlamenta Andrija Mandić – 2.645,82 euro.
Platu iznad 2.000 eura primilo je više od 20 poslanika iz 28. saziva, među kojima su poslanik poslanik Albanskog foruma Nikola Camaj (2.559,97 eura) i Mirsad Nurković iz Bošnjačke stranke (2.419,10 eura), kojima je u sklopu septembarske zarade, isplaćena plusna razlika uslijed promjene koeficijenta za period 31. jul - 31. avgust 2024.
Poslanik Nove srpske demokratije Dejan Đurović primio je 2.364,49 eura, Boris Mugoša iz Socijaldemokrata 2.266,06 eura, a odmah iza njih su Miloš Konatar iz GP Ura i Boris Bogdanović iz Demokratske Crne Gore po 2.181,69 eura, Andrija Nikolić iz Demokratske partije socijalista (2.171,14 eura), nezavisna poslanica Jevrosima Pejović 2.150,06 eura...
Potpredsjednici Skupštine Zdenka Popović i Boris Pejović prihodovali su 2.174,89, odnosno 2.131,10 eura.
Obračunate su i isplaćene plate novim poslanicima, od trenutka kada su sjeli u poslaničke klupe umjesto partijskih kolega koji su ušli u rekonstruisanu Vladu. Tako su poslanici Demokratske narodne partije Dragan Bojović i Jelena Kljajević za prethodna dva mjeseca primili 3.527,7, odnosno 3.467,98 eura; poslanici Bošnjačke stranke Jasmin Ćorović 3.272,70 i Edina Dešić 2.925,23 eura, a Milica Rondović iz NSD-a za period od 17. avgusta do 30. septembra 2.689,88 eura.
Među liderima partija koji predstavljaju svoje glasače iz poslaničkih klupa, najviše je prošlog mjeseca zaradio Milan Knežević iz Demokratske narodne partije (2.192,23 eura), zatim Adrijan Vuksanović iz Hrvatske građanske inicijative (2.128,96 eura), Dritan Abazović iz GP Ura (1.706,49 eura) i Danijel Živković iz DPS-a (1.653,76 eura).
Šest poslanika ne obavlja funkciju profesionalno, a samo je Nikola Ravčanin iz Demokratske primio 316,80 eura.
<h2>Razlika zarada</h2>
Devet poslanika 28. saziva Skupštine Crne Gore ostvaruju pravo na razliku zarade i njima je za prošli mjesec isplaćeno 4.654,68 eura.
Najviše je prihodovao Miodrag Laković iz Pokreta Evropa sad – 1.117,07 eura, Jeleni Božović iz NSD-a isplaćeno je 957,63 eura, Uglješi Uroševiću iz PES-a 702,65 eura, Nerminu Abdiću iz DPS-a 242,78 eura, Branislavu Neneziću iz SD-a 394,75 eura, Vladimiru Dobričaninu iz posebnog kluba poslanika 365,11 eura, Dušanu Raičeviću iz DPS-a 236,89 eura, Vladimiru Bakraču iz PES-a 180,19 eura i Albinu Ćemanu iz Demokratske 457,61 euro.
Bivši poslanik Liberalne partije Andrija Popović, iz 27. saziva, posljednju naknadu po prestanku funkcije i isplaćeno mu je 1.370,23 eura.
<h2>Sekretari i savjetnici</h2>
Generalnom sekretaru Skupštine, njegovim zamjenicima i pomoćnicima za avgust je isplaćeno &nbsp;6.968,65 eura.
Skupština je isplatila zarade i savjetnicima predsjednika i potpredsjednika parlamenta – ukupno 14.000 eura.

Skupština nas u septembru "koštala" 157,6 hiljada eura, prve plate primili nasljednici novih članova Vlade

Premijer Milojko Spajić nezadovoljan je organizacijom ovogodišnjeg 2BS Foruma u Budvi, odnosno učesnicima učesnicima vodeće političko-bezbjednosne konferencije na Zapadnom Balkanu.
- Vlada Crne Gore je ove, kao i ranijih godina, bila pokrovitelj 2BS foruma, očekujući da će Crna Gora ugostiti eminentne stručnjake iz odbrane i bezbjednosti. Nasuprot očekivanjima - dobili smo uglavnom platformu za analizu lokalnih izbora vajnih stručnjaka Đukanovića i Milatovića koji su utušili strane goste tužakanjem protiv sopstvene države, koristivši forum i kao speed-dating platformu za utvrđivanje koalicije - naveo je Spajić na mreži X.
On je izrazio zabrinutost zbog, kako je rekao, načina prošenja novca građana.
- Usljed očigledno neadekvatne kontrole kvaliteta sadržaja, zabrinuti smo zbog načina trošenja novca poreskih obveznika, odnosno da li je forum postigao ciljeve i ispunio očekivanja stručne javnosti - naveo je Spajić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMickeySpajic%2Fstatus%2F1842448110607372520&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Vlada je ovogodišnji 2BS, koji je održan 3. i 4. oktobra u Budvi u organizaciji Atlantskog saveza Crne Gore, podržala sa 50.000 eura.
U fousu događaja bili su političko-bezbjednosna situacija u Crnoj Gori, na Zapadnom Balkanu, dešavanja u Evropi, rat u Ukrajini, sukobi na različitim tačkama svijeta...

Spajić: Đukanović i Milatović 2BS Forum iskoristili kao speed-dating platformu za utvrđivanje koalicije

Lider GP URA i bivši premijer Dritan Abazović kazao je da je počeo da sumnja u Specijalno državno tužilaštvo (SDT) po pitanju tretiranja slučaja Do Kvon.
- Počeo sam da budem sumnjičav za slučaj Do Kvon jer ne mogu da vjerujem da je prošlo godinu i po dana da u tako važnom predmetu ljudi neće da procesuiraju krivičnu prijavu koju je bivši ministar pravde Andrej Milović podnio, između ostalog i protiv mene, Filipa Adžića i NN lica. Apelujem na najpošteniji način, pisao sam dopise Vladimiru Novoviću - molim Vas procesuirajte, ako sam kriv evo me ovdje - rekao je Abazović za TV A plus.
Tvrdi da nikakve veze nije imao sa Do Kvonom, te da je htio da spriječi da kripto mafija utiče na izborni proces u Crnoj Gori.&nbsp;
- Ne znam u kojoj mjeri sam spriječio. Pojavile su se druge činjenice u slučaju Do Kvona i da je Milojko Spajić šesnaesti investitor u njegovu Terra lunu, da se pojavilo da je Amerika optužila Do Kvona za kršenje zakona... Ne mogu da prihvatim, s obzirom da se tad odnosilo na premijera i ministra unutrašnjih poslova, a onda se ispostavilo da je novi ministar pravde taj koji je podnio krivičnu prijavu - tome se ne daje prioritet. Đe je epilog? Odbacite krivičnu prijavu, nemojte politički da je držite u fioci - poručio je Abazović.
On je pozvao nadležne da utvrde ko su kriptaši na Luštici, u Sen Tropeu...
- Mislim da oni to ne mogu ni da utvrde. Ako će mene da povežu sa Do Kvonom, a neće čovjeka koji je šesnaesti ulagač u to, neka bude da se vratio Milivoje Katnić, šta da radimo i protiv toga ćemo se boriti. Neka bude da je sve otišlo dođavola, šta da se radi - poručio je Abazović.

Abazović počeo da sumnja u Novovića zbog slučaja Do Kvon: Nemojte prijavu Milovića politički da držite u fioci

Ministarstvo odbrane je, kako je ranije planirano, raspisalo tender za podizanje olupine rashodovanog desantnog broda - minopolagača DMB-241 "Krk" koji je, u februaru 2023, uslijed nevremena, potonuo u blizini vojnog objekta Pristan u Boki Kotorskoj.
Kako je objavljeno na portalu javnih nabavki, procijenjena vrijednost postupka izvlačenja broda na površinu iznosi 363.000 eura sa PDV-om.
- Usluga podrazumijeva izvlačenje potonulog broda sa lokacije "Rakite" na molo vojnog dijela "Pristan", koja je udaljena od sadašnje lokacije oko 1.000 metara. Usluga podrazumijeva da se svi njegovi elementi koji bi eventualno, u postupku izvlačenja broda, otpali ili se polomili, pokupe i premjeste na lokaciju molo vojnog dijela "Pristan" - navedeno je u dokumentaciji objavljenoj na sajtu CeJN.
U postupku javne nabavke, kako je istaknuto, može da učestvuje samo privredni subjekat koji posjeduje iskustvo na kvalitetnom i uspješnom izvršavanju minimum jednog istog ili sličnog posla iz ove oblasti.
- Isti poslovi podrazumijevaju izvlačanje potonulih plovnih objekata iz vode, težine minimalno 70 tona, metodom kojom će ponuđač izvršavati predmetnu uslugu i koju je naveo u svojoj ponudi, dok slični poslovi podrazumijevaju izvlačenje iz vode tereta, težine minimalno 70 tona, bilo kojom metodom - navedeno je, pored ostalog, u javnom oglasu.
Od ponuđača se traži da dostave opis metode kojom će izvući potonuli brod, spisak osoba koje će biti angažovane na ovom poslu sa dokazima o stručnoj spremi i osposobljenosti, faze realizacije i njihova dinamika...
Tender traje do 8. novembra kada će se obaviti i otvaranje ponuda.
Brod DBM-241, sagrađen u Splitu 1998. godine, dug je 49,7, širok 10,2 metra, a visine je 5,4 metara. Puni deplasman mu iznosi 945 tona. Udaljen je oko 10-15 metara od mola Rakite i desnim bokom je oslonjen na dno mora. Lijevi bok broda je iznad površine oko dva-tri metra. Dubina mora na kojoj je potonuli brod je između 15 i 20 metara.
Ratni brod, koji se od 2007. godine nalazio na tzv. mrtvom vezu na Luštici, bio je namijenjen za iskrcavanje mornaričke pješadije, tenkova i naoružanja na neuređenu obalu. Deceniju i po je van operativne upotrebe u Mornarici Vojske Crne Gore.

Za izvlačenje potonulog vojnog broda iz Boke spremni da iskreširaju 360.000 eura

Nastavlja se potraga za nestalima u jučerašnjim poplavama koje su pogodile područje Jablanice, Konjica, Kiseljaka, Kreševa i Fojnice u BiH.
Federalna uprava civilne zaštite raspoređuje ekipe ljudi na lokacije za koje se sumnja da ima nestalih ljudi. Ukupni broj žrtava nije poznat, ali je prema nezvaničnim informacijama riječ o desetinama povrijeđenih, nestalih i nastradalih, piše Klix.
Mnoge kuće su zatrpane uslijed odrona, stoga je pristigla i dodatna mehanizacija. U toku je krizni štab kako bi se koordinisao spasilački rad danas i detaljnije informacije o stanju na terenu bi trebale biti poznate nakon što sastanak završi.
Na terenu su juče bili i pripadnici Gorske službe spašavanja, ali su oni sinoć povučeni iz potrage, a o njihovom daljem učešću će raspraviti na sjednici kriznog štaba.
Predsjednik GSS-a FBiH Dženadin Veladžić za Klix.ba je kazao juče da je ova služba bila prva na terenu i da su odmah na raspolaganje stavili i njihovu K9 jedinicu, koja uključuje potražne pse, koji su u ovakvim trenucima od velike važnosti. Međutim, poziv od Civilne zaštite da angažuju pse nikada nije stigao.
Psi su inače vrlo korisni u potrazi za preživjelima, ali i mrtvima koji su zatrpani ispod smeća i zemlje. Na taj način se može ciljano vršiti potraga, a psi GSS-a su upravo to radili i u Turskoj tokom katastrofalnih zemljotresa.
U potragu nije moguće uključiti se volonterski, a nadležni ne dozvoljavaju pristup civilima iz straha da je previše rizično.
Najteža situacija je u Donjoj Jablanici, gdje se sumnja da je kamenolom uzrokovao tragediju u naselju, koje je potpuno zatrpano granitnim otpadom. Takođe je situacija teška i u Buturović Polju, a najmanje 19 nastradalih je već pronađeno u nekoliko mjesta koje su zahvatile poplave i odroni. Najviše ih je u Jablanici, a potvrđena su tri smrtna slučaja i u Fojnici.

Dan nakon katastrofe u BIH: Nastavlja se potraga za nestalima u Jablanici

Slider

Navršavaju se 24 godine od velikih demonstracija u Beogradu, kojima je 5. oktobra 2000. godine okončana vladavina Slobodana Miloševića. Skoro četvrt vijeka kasnije Srbijom rukovode politički akteri protiv kojih su se građani borili, a kojima su se u međuvremenu pridružili i nekadašnji opozionari i „borci“ za demokratiju. Kao i oko svih drugih velikih događaja, građani su i po ovom pitanju podijeljeni, a većina mladih ne zna skoro ništa.
Povod za demonstracije petog oktobra 2000. godine bili su izbori za predsjednika Savezne Republike Jugoslavije održani 24. septembra te godine. Opozicija ujedinjena u DOS (Demokratska opozicija Srbije) tvrdila je da je njen kandidat Vojislav Koštunica odnio pobjedu nad Slobodanom Miloševićem u prvom krugu i osporavala zvanične rezultate izbora, tvrdeći da ih je vlast pokrala.
Na poziv DOS-a građani su 5. oktobra na plato ispred tadašnje Savezne skupštine stigli iz cijele Srbije u kilometarskim kolonama automobila, autobusa i kamiona, probijajući buldožerima policijske blokade na pojedinim putevima.
Već u prepodnevnim satima policija je upotrijebila suzavac kako bi spriječila demonstrante da uđu u zgradu skupštine, ali su učesnici protesta ipak demolirali i zapalili zdanje, iznoseći namještaj i druge predmete iz Skupštine. Demonstranti su upali i u zgradu Radio-televizije Srbije u Takovskoj ulici.
Policija je ubrzo prestala da pruža otpor i mahom se pridružila građanima.
U večernjim satima 5. oktobra 2000. građane je sa terase Skupštine Beograda pozdravio novi predsjednik SRJ Vojislav Koštunica, a narednog dana, 6. oktobra, Milošević je priznao izborni poraz i čestitao mu.
U demonstracijama je poginula Jasmina Jovanović iz Miloševca kod Velike Plane, koja je pala pod točkove kamiona. Momčilo Stakić iz Krupnja je umro od srčanog udara, a ukupno je povrijeđeno 65 osoba.
Tema o kojoj se i dalje govori u javnosti i što je jedna od glavnih zamjerki rukovodstvu partija koje su činile tadašnji DOS je izostanak tzv. 6. oktobra, odnosno radikalno razračunavanje sa akterima prethodnog režima i to u svim sferama društva.
Nenad Čanak je insistirao na lustraciji, a Milan St. Protić na spisak neurađenih stvari stavio je hitno raspisivanje izbora za ustavotvornu skupštinu, kao i hapšenje i procesuiranje „najmanje 100 ljudi odgovornih za politiku koja je vođena u Miloševićevo vrijeme“.
Boris Tadić je 2020. godine za N1 rekao da nikada nije postojala većina za radikalne reforme.
Advokat i koministar unutrašnjih poslova u prvoj postpetooktobarskoj vladi Božo Prelević rekao je da su bila velika očekivanja od 5. oktobra, ali da nisu svi koji su ga predvodili bili iskreni.
Građani su i po ovom pitanju podijeljeni, kao i o svim drugim velikim događajima u istoriji.
Oni koji su polagali velike nade u bolji život koji će uslijediti poslije 5. oktobra danas o tom datumu govore s razočaranjem i iznevjerenim očekivanjima.
S druge strane su oni koji misle da su 5. oktobra na vlast došli „izdajnici i lopovi“ koji su rasprodali zemlju. Ovaj narativ podržava aktuelna vlast kroz prorežimske medije, sa stalnim podsjećanjem na to kako je bilo za vrijeme „onih bivših“, „žutih lopova“, „dosmanlija“, izostavljajući dio o tome o tome u kakvom stanju su ostavili zemlju odlaskom s vlasti 2000. godine.
Sociološkinja Vesna Pešić kazala je 2021. godine za N1 da aktuelni predsjednik Srbije Aleksandar Vučić mrzi 5. oktobar jer je tada pao s vlasti kao ministar informisanja u vladi koju su činili SPS i SRS.
Što se Aleksandra Vulina, sadašnjeg ministra bez portfelja, a u prethodnim mandatima šefa policije, vojske i BIA, tiče – peti oktobar je bio poraz srpske države i dan kada su Srbijom „zavladali najgori“.
- Petooktobarski puč je Srbiji donio jedan nenarodni i antisrpski režim koji je sproveo pljačkaške privatizacije i istjerao hiljade radnika na ulice - saopštio je Vulinov Pokret socijalista povodom godišnjice petog oktobra 2021. godine.
Novinar Zoran Panović ocijenio je jednom prilikom da je Vulin hladno servirana osveta predsjednika Vučića pobjednicima petog oktobra.
Možda najporaznija stvar poslije više od dvije decenije da mladi ili uopšte ne znaju za ovaj događaj ili imaju polovične i pogrešne informacije.
U anketi koju je N1 obavio prošle godine na pitanje da li znaju šta se tog dana desilo, mladi koji su mislili da znaju su odgovarali da su tada održane demonstracije povodom ubistva Zorana Đinđića ili da je pala vlada.

Peti oktobar 24 godine kasnije: Poraženi vladaju, građani iznevjereni, a mladi u neznanju

U zgradi Višeg sudu u Podgorici danas se dogodio incident kada je iz toaleta sa prvog sprava propala wc šolja usred kancelarije gdje se nalazi krivična pisarnica, saznaje portal ETV. Srećom, prilikom ovog ekscesa nije bilo povrijeđenih, a nije poznato kolika je šteta pričinjena i da li je uništet sudski materijal. Takođe, prema saznanjima našeg portala, uslijed nevremena prokišnjavale su i kancelarije u Vrhovnom sudu koji se nalazi u istoj zgradi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241004201028_f387651168aea48793fadc67f4b54af1f069c3ffb5c2bbc095d983c43f4dc770.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241004201028_f387651168aea48793fadc67f4b54af1f069c3ffb5c2bbc095d983c43f4dc770" data-rendition-name="original" width="641" height="855" loading="lazy" alt="Viši sud"> <figcaption>Havarija u krivičnoj pisarnici(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Podsjećamo, zgrada u kojoj se nalaze Viši, Vrhovni i Apelacioni sud nedavno je renovinara, očigledno ne i iznutra. Za adaptaciju zgrade, koja je počela prošlog ljeta, ugovoreno je nešto više od 1,3 miliona eura. Rekonstrukcija je bila dio projekta „Unaprijeđenje efikasnosti sudstva“ kojim su rekonstruisane i adaptirane i zgrade osnovnih sudova u Podgorici, Nikšiću, Kotoru i Beranama, kao i zgrada Osnovnog i Višeg suda u Bijelom Polju. Investitor je bila Uprava za kapitalne projekte, vrijednost radova iznosila je oko 3,5 miliona eura, a sredstva su obezbijeđena kroz finasijsku podršku Evropske unije.

SKANDALOZNO: WC šolja sa prvog sprata Višeg suda propala u krivičnu pisarnicu

Bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović ocijenio je da Crna Gora svojim ukupnim razvojem potvrdila da ima kapacitet da se pridruži Evropskoj uniji - ali ukazao da nažalost ne možemo da ne primijetimo zastoj koji se dogodio ove četiri godine.
- Ove četiri godine su donijele ozbiljno ruiniranje onih krhkih ostvarenja do kojih smo došli od 2006. do 2020. godine. Prije svega na bezbjednosnom planu, javnih finansija, obrazovanja, ali i zdravstva. Crna Gora je u tom periodu izgubila ključnu pretpostavku koja je kvalifikovala kao zemlju predvodnicu - uzornu politička stabilnost - poručio je Đukanović gostujući na ovogodišnjem 2BS Forumu.
Tome, podvlači on, svjedoči da smo u četiri godine promijenili tri vlade.&nbsp;
- Od prve klero-nacionalističke, preko druge koja je bila anticrnogorska, velikosrpska i diletantska, do treće koja je opet velikosrpska i populistička... To ne obećava da bi Crna Gora sa takvom upravom mogla iskoristiti šansu koja se ukazuje - naveo je Đukanović.
Treba, kaže, voditi računa da naš domaći zadatak ne može obaviti niko bez mi.&nbsp;
- Potencijala u Crnoj Gori ima, ali taj potencijal traži ozbiljan državno-politilki menadžment koji Crna Gora u ovom trenutku nema - jasan je Đukanović.
<h2>Opsesija velikosrpskog nacionalizma</h2>
On je ocijenio da Srbija ima potencijal da bude na evropskoj strani, ali da je problematična državna politika koja je obilježena dominantno velikosrpskim nacionalizmom.
- Kada to postane državna politika to ugrožava mir i stabilnost regiona. Koliko god ne podržavao takvu politiku, ne mogu da ne primijetijm da je takva politika bila politika uspjeha na karatak rok jer se (Aleksandar) Vučić uspio održati na žici. Ali, kada se završi virjeme trajanja te politike onda je ta država na istom mjestu na kojem je bila prije njenog početka. Tu se gleda domet nekoga ko je bio na čelu države - smatra Đukanović.
On misli da je, nažalost, dominantno politikom zapada omogućeno Srbiji da igra politiku koja je bila neuspješna sa stanovištva interesa građana Srbije da budu na zapadu, neuspješna sa stanovišta interesa zapadnih uticajnih država koje su željele Srbiju u svom sastavu, neuspješna i sa stanovišta onoga što je interes regiona.
- &nbsp;A interes regiona je stabilnost. Ako se neodlučnom politikom zapada uz jasnu destruktivnu politiku iz Moskve dozvolili Srbiji da se poigra Miloševićevom mantrom - da su Srbi u regionu ugroženi pa da Srbija treba da ih zaštiiti... Srbija ih ne može zaštiti, a uz to oni u Crnoj Gori nijesu ni ugroženi. Ali ono što Srbija može je da ugrožava suverenost susjednih država, stabilnost i razvoj - dodao je Đukanović.
On kaže da postoji opsesija velikosrpskog nacionalizma ko je brana ostvarivanju njihovih ciljeva. Kao takvu prepoznaju DPS.
- Onda naravno pokušavaju da personalizuju odgovornost za neostvarivanje njihovih ciljeva. To dovodi do satanizacije - rekao je on komentarišući naslove u srpskim medijima u kojima je objavljen snimak na kojem se u kafani, u kojoj je Đukanović, pjeva „ne može nam niko ništa - jači smo od Srbije“
Na pitanje je li to pjevao, Đukanović je rekao da se radovao uspjehu građanske i proevropske politike na lokalnim izborima.
- A moje pitanje je šta i da jesam? Ako bi pjevali da je Crna Gora jača od Srbije, Amerike ili Rusije.. Je li to mržnja? - dodao je Đukanović.
<h2>Sad da vidimo je li Milatović hrabar, Spajić nije bio</h2>
On je konstatovao da se na lokalnim izborima u Podgorici desio strmoglavi pad partija koje su u vlasti. Dodao je i da je Milatović pred iskušenjem.
- Čista je slika i neće da je vidi onaj ko nema hrabrosti da napravi ozbiljne poteze. Tu šansu imao je Spajić prošle godine - PES je imao 23, DPS 21, više nego dovoljno za većinu, i to da se vlast vrši ne četiri, nego osam godina. Ali on nije imao hrabrosti. Međutim, Milatović je sada pred istim tim iskušenjem. I njemu je slika jasna. On ne vidi svoju budućnost sa velikosrpskim nacionalizmom Mandića i Kneževića. Posvađan je sa svojim dojučerašnjim kolegom Spajićem. Njemu je jasno sa kim može da sarađuje – ocijenio je Đukanović.
Gubitak od 25 odsto poena je, kaže, strmoglav pad tih politika.
- I to pokazuje da smo na početku triježnjenja građana – dodao je Đukanović.

Đukanović: Crna Gora u ovom trenutku nema državno-politički menadžment koji joj je potreban da ostvari svoj potencijal

Zamjenik premijera i potpredsjednik Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku Aleksa Bečić je, otkad se nalazi na toj poziciji, imao dva službena putovanja u inostranstvo, a njegova plata kretala se između 1.721 i 1.795 eura.&nbsp; Kako je danas objavljeno u informaciji na sajtu Vlade, Bečić je na bilateralne sastanke u Belgiju, od 7. do 10. aprila, putovao ekonomskom klasom niskobudžetske avio kompanije Rajaner.&nbsp; Sedmicu kasnije, odnosno 15. i 16. aprila, boravio je u Holandiju, a koristio je usluge Rajanera i Viz Era. Za vionske karte iz budžeta je izdvojeno 497 eura, a za troškove smještaja u Briselu i Hagu 1.090 eura. Sudeći po informaciji objavljenoj na sajtu Vlade, Bečić nije koristio dnevnice, niti je državnim novcem plaća telefon.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241004181016_cf2397d2db83a2057599b9302cab5af8f2d850039c85b57e35c62ed7cafd2be8.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241004181016_cf2397d2db83a2057599b9302cab5af8f2d850039c85b57e35c62ed7cafd2be8" data-rendition-name="original" width="1457" height="501" loading="lazy" alt="bečić troškovi"> </figure>

Bečiću plata preko 1.700 eura, na službena putovanja išao Rajanerom i Viz Erom

Parlamentarna većina svojim djelovanjem izaziva političku nestabilnost i u realnosti udaljava Crnu Goru od evropskog kursa i evropskog sistema vrijednosti, poručio je lider Demokratske partije socijalista (DPS) Danijel Živković na sastanku sa specijalnim izaslanikom EU za dijalog Beograda i Prištine i druga regionalna pitanja Zapadnog Balkana, Miroslavom Lajčakom koji boravi u Crnoj Gori.
Tokom sastanka ocijenjeno je da Crna Gora treba da ostane fokusirana na evropsku agendu, kako bi iskoristila trenutni zamah proširenja i u skoroj budućnosti ostvarila članstvo u EU.
Živković je upoznao sa aktuelnim unutrašnjim društveno-političkim procesima, sa posebnim akcentom na djelovanje aktera parlamentarne većine.
- Proces EU integracija nije samo štrikiranje obaveza, već je potrebna prije svega politička stabilnost, koja se ne može prepoznati unutar parlamentarne većine - zaključio je Živković.
Osvrćući se na proces lokalnih izbora koji su održani, Danijel Živković je ocijenio da je DPS osvojila najviše glasova i time pokazala da ima kapaciteta da očuva stabilnu podršku, što potvrđuje činjenicu da su građani prepoznali mukotrpnu borbu za zaštitu državnih interesa Crne Gore i očuvanje i izgradnju demokratskih vrijednosti u društvu.
Živković je istakao da očekuje da će rezultati izbora imati dugotrajan uticaj na politički pravac ne samo Podgorice, već i cijele Crne Gore.
Specijalni izaslanik EU Miroslav Lajčak je pozdravio konstruktivnu opozicionu ulogu DPS-a u procesu evropskih integracija, posebno prilikom dobijanja IBAR-a, i dodao da EU želi da Crna Gora nastavi da bude uspješna priča.
- Crna Gora ima jedinstvenu priliku da brzo napreduje u pregovaračkom procesu i pozivam sve političke aktere da se ujedine oko tog cilja - kazao je Lajčak.

Živković sa Lajčakom: Parlamentarna većina svojim djelovanjem udaljava Crnu Goru od evropskog puta

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović kazao je da je u telefonskom razgovoru sa predsjedavajućim Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denisom Bećirovićem uputio izraze najdubljeg saučešća zbog tragično stradalih građana u katastrofalnim poplavama koje su pogodile tu zemlju. 
Milatović je istakao da je ponudio svu pomoć koju Crna Gora može da pruži.
- U ovakvim trenucima solidarni smo sa našim susjedima i dijelimo bol i saosjećanje sa porodicama koje su izgubile najmilije. Naše misli su sa stanovnicima Jablanice i svih pogođenih krajeva - poručio je Milatović na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FJakovMilatovic%2Fstatus%2F1842265292908478772&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Milatović razgovarao sa Bećirovićem: Ponudio sam svu pomoć koju Crna Gora može da pruži

Top news

Emisija: Na kraju dana - 04.10.2024.

Informativna emisija: 24 sata - 04.10.2024.

Emisija: Ne pričam ti o tome - Zoran Zoro Martinetti

Informativna emisija: 24 sata - Vuk Maraš

Republikanski kandidat za američkog predsjednika Donald Tramp sinoć je rekao da Izrael treba da cilja nuklearnu infrastrukturu Irana, nakon što je aktuelni demokratski predsjednik Džo Bajden rekao da bi na mjestu Izraela "razmislio" o gađanju iranskih naftnih postrojenja.
Tenzije između Irana i Izraela su na visokom nivou, dok Izrael važe opcije kako će odgovoriti Teheranu na napad balističkim projektilima, koji je Iran izveo u utorak kao odgovor na izraelsku vojnu akciju u Libanu.
Bajden je ranije rekao da bi na mjestu Izraela "razmislio o alternativama gađanju naftnih postrojenja", dodavši da Izrael još nije odlučio kako će izvesti protivnapad te da se o tome "još raspravlja".
Tramp je kasnije u Sjevernoj Karolini kritikovao Bajdena i otišao korak dalje sugerišući da bi Izrael trebalo "prvo da gađa nuklearnu" infrastrukturu, a o ostalom "brinuti kasnije", navodi agencija "France Presse", a prenosi Index.

Tramp dok su tenzije na visokom nivou: Izrael treba da gađa iransku nuklearnu infrastrukturu

Nova knjiga istoričara Dragana Markovine “Programirani zaborav – podijeljeni gradovi i neželjena sjećanja” predstavljena je prvi put u Podgorici, u okviru programa desetog Internacionalnog sajma knjiga. Markovina je odabrao da se u knjizi bavi sa 11 gradova za koje je smatrao da su simbolički najvažniji. - Knjiga je sadržajno drugačija nego što je bila početna zamisao. Prvo su to samo bila četiri grada - Mostar, Vukovar, Kosovska Mitrovica i Novi Travnik, Onda sam shvatio da mi to nije dovoljno pa su ušli još neki među kojima su Rijeka, Pula Zadar, Knin, Sarajevo, ali i Beograd, što će vjerujem mnogima biti čudno - kazao je Markovina.&nbsp; Markovina je govorio o Mostaru u kojem je odrastao što je kako je kazao dosta uticalo na to da se bavi istorijom, ali i o Sarajevu za koje je kazao da je grad koji je i danas obilježen opsadom više nego ikada. - Sarajlije pate od postraumatskog sindroma danas . Ni oni koji su se rodlili posle rata ne mogu pobjeći od rata. Iz toga osjećaja ljutnje, tugei bola. Komadić urbanog dijela Sarajeva danas jeste u istočnom Srajevu, ali dosta Srajlija ne žele da priznaju da je i to dio Sarajeva - kazao je Markovina. Ističe da je poruka knjige da nakon svakog egzodusa i egzila uvijek neko ostane, neko preživi i baš ti tragovi su, dodaje, ono što ga kao autora najviše zanima. - Optimizam bude gradovi u kojima su se kroz istoriju desili veliki egzodusi, poput Pule, Trsta ili Rijeke, a koji su danas gradovi za poželjeti - zaključio je Markovina. Moderator razgovora bio je Stojan Stamenić. Zavjesu na treći dan Sajma spustio je velški književnik Ris Hjuz, koji se podgoričkoj publici u Galeriji Art predstavio romanom “Postmoderni mornar”, u izdanju Partizanske knjige.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241005081044_f8ca76e89557017a1a8f7d98a551e692c0cfaf96d4dbae0ba1cc15d75dd6cf5a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241005081044_f8ca76e89557017a1a8f7d98a551e692c0cfaf96d4dbae0ba1cc15d75dd6cf5a" data-rendition-name="original" width="2048" height="1280" loading="lazy" alt="knjiga"> </figure>  “Postmoderni mornar” knjiga je „o neubjedljivim pustolovinama“ u kojoj se pojavljuju „apsurdnosti, anahronizmi, pretjerivanja“, ali autor ovdje ipak pomalo pretjeruje – namjerno, naravno – jer tekst koji slijedi nije toliko niz apsurdnosti, koliko niz demonstracija iz umjetnosti pripovijedanja, takvih koje će ostaviti utisak i na čitaoce koji obično biraju Dostojevskog umjesto Džona Barta. Autor, koji je studirao inžinjering i matematiku, otkrio je da su fikcija, poezija i umjetnost uopšte za njega predstavljali potpuno drugačiji svijet. - Ipak, bez obzira na to što sam studirao, želio sam da pišem avanturističke priče, i, na kraju, sve se to uklopilo nekako. Ja sam jako plodan pisac, mnogo pišem, ali i strastveni čitalac, i puno stvari radim istovremeno, što nikako ne preporučujem, to je haotično i jako neorganizovano. Ideje mi stalno naviru, čak iako ih ne želim, ako ih ne zapišem, ne ostavljaju me na miru - istakao je Hjuz, dodajući da svoje kratke priče nerijetko voli da povezuje. - Napisao sam puno kratkih priča, i kod njih sam primijetio da su povezane. Ako je u jednoj kratkoj priči npr. jedan od likova doktor, a i u drugoj se pojavi neki ljekar, pomislim, zašto bi bio različit junak, bolje da vratim starog, poznatog lika. Na taj način je nekoliko mojih kratkih priča i povezano - otkrio je Velšanin. Posjetioci desetog Internacionalnog sajma knjiga danas će imati priliku da u okviru pratećeg programa isprate sljedeće događaje:&nbsp; 15h, Galerija Art - Žarko Radaković: Emigracija 2, Treći trg. Moderator: Dejan Matić.&nbsp; 16h, Galerija Art - Danka Ivanović: "Prazne kuće", Partizanska knjiga. Moderira: Nataša Srdić.&nbsp; 17h, Galerija Art - Nađa Petrović: Meduze žive zauvek dok ih ne uhvate. Moderira: Milena Čavić.&nbsp; 18h, Galerija Art - Ðordano Merliko, Italija: Balkanska strast - Fudbal i politika u bivšoj Jugoslaviji od epohe socijalizma do danas. Moderator: Goran Radević.&nbsp; 18h, Narodna biblioteka "Radosav Ljumović" - Jelena Angelovski: Štelovanje glave. Moderator: Andrija Radović.&nbsp; 19h, Galerija Art - Romani Pola Ostera - prof. dr Ivana Ðurić Paunović, prevoditeljka. Moderatorka: Lela Stanković.&nbsp; 19h, Narodna biblioteka "Radosav Ljumović"- Razgovor s autorom: Šaban Šarenkapić, BiH. Moderira: Irena Ivanović.&nbsp; 20h, Galerija Art - Razgovor s autorom: Aleksandar Gatalica. Moderator: Vlatko Simunović.&nbsp; 21h, Galerija Art -Snježana Banović: Kronika sretnih trenutaka. Moderator: Janko Ljumović. Program za djecu i mlade:&nbsp; 12:30h, Narodna biblioteka "Radosav Ljumović" - Predstava "A tale of two tails", polaznici škole Helen Doron English&nbsp; 17h, Kuslevova kuća - Radionica "Čitanje medijske poruke - osnovne vještine medijske pismenosti". Radionicu vode: Svetlana Koprivica i Miroslav Minić.

O simbolički važnim gradovima i neubjedljivim pustolovinama na Sajmu knjiga

Srpska pravoslavna crkva je za dvosatni ručak u eksluzivnom hotelu Regent u Porto Montenegru platila 10.500 eura, pokazuje račun tog hotela koji je objavljen na društvenoj mreži X.&nbsp; Ručak za poglavara te organizacije Porfirija Perića i stočlanu svitu koja ga je pratila održan je danas od 13 do 15 sati u dvorani Teodo hotela Regent, a u Porto Montenegro su stigli pod policijskom pratnjom, stoji u napomeni osoblju hotela, kojom im je naloženo da obezbijede parking za goste.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240929160952_fa6f51e83ccf39e61dd932f61d0a6bfe9287dc9c196940b8bc3698a66a46d769.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240929160952_fa6f51e83ccf39e61dd932f61d0a6bfe9287dc9c196940b8bc3698a66a46d769" data-rendition-name="original" width="1080" height="1434" loading="lazy" alt="Račun SPC u Regent"> </figure>  Na meniju su bili goveđi tartar biftek sa prepeličjim jajima, majonezom sa renom i brioš pecivom, potom salata od tunjevine sa maslinama, avokadom, čeri paradajzom, miješanom zelenom salatom i domaćim čipsom.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240929160956_146b63b0a83a31404d76b6702564791b7eb5b739632e89585772324f3899ef22.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240929160956_146b63b0a83a31404d76b6702564791b7eb5b739632e89585772324f3899ef22" data-rendition-name="original" width="649" height="194" loading="lazy" alt="Račun SPC u Regent"> </figure>  Potom je poslužena supa od šargarepe sa đumbirom, narandžom, vlašcem i pavlakom, a za glavno jelo je poslužen file brancina sa kremastom palentom, grilovane tikvice i sos od limuna. Za desert su pripremljeni čizkejk od borovnice, kolač od čokolade i narandže bez brašna i sezonsko voće.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240929160956_ad81473f3ba90b948dd0e07b83aaedc6aa57c09332cc972254244ba72cff124f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240929160956_ad81473f3ba90b948dd0e07b83aaedc6aa57c09332cc972254244ba72cff124f" data-rendition-name="original" width="720" height="916" loading="lazy" alt="SPC račun u Regent"> </figure>  Od pića su se, osim crnog i bijelog vina, služili votka, rakija, džin i viski.&nbsp; Ručkom u jednom od najeksluzivnijih hotela na crnogorskom primorju, u rizortu koji je aktuelna vlast najviše osporavala svojim prethodnicima, završena je izborna posjeta Porfirija Perića Crnoj Gori.&nbsp;

Crkva platila 10.500 eura ručak u hotelu Regent

Nezakonito smijenjeni komandir Službe zaštite i spašavanja Glavnog grada Goran Janković uputio je dopis aktuelnoj gradonačenici Podgorice Oliveri Injac dan nakon vanrednih lokalnih izbora, u kom konstatuje da su građani juče rekli svoje, a da ona i njeno rukovođenje gradom neće ostati upamćeni ni po čemu dobrom.
Janković u dopisu, u koji je portal ETV imao uvid, konstatuje da je on ostao duže na fukciji komandira službe zaštite, nego što je ona provela u fotelji gradonačelnice Podgorice.
Komisija za žalbe Vlade Crne Gore dva puta je poništila rješenje Injac o smjeni Gorana Jankovića sa pozicije komandira podgoričke Službe zaštite i spasavanja, a u obrazloženju je navedeno da su nejasni razlozi ovakve odluke gradonačelnice.
- Poštovana, obraćam Vam se ovim putem da vidim da li ste došli danas na posao i kako Vam djeluje ovo sve što su građani rekli o Vama i Vašem radu i rukovođenju. Ipak, na kraju ostade da ćete ipak Vi ostati upamćeni po ničemu dobrom, a posebno ćete ostati upamćeni po dovođenju novog stila života u moju i našu Podgoricu, a to je pacovski kvartovi, titulu najprijavijeg, ili što kazemo mi Podgoričani "najglibavijeg" grada u regionu sa nepotizmom, zloupotrebama, zaposlenjem nepismenih starješina bez uslova, kupovina starih autobusa, saobraćajni haos, uništenje redovnog vodosnadbijevanja i raznim mahinacijama koje će se otkrivati u narednom periodu - naveo je Janković u dopisu upućenom Injac.
Takođe, Janković poručuje da je Injac neznanjem, nestručnošću i njoj znanim stilom rada sa još nekoliko ljudi unizila sve službe i organe grada o čemu su joj, kako ističe, na kraju juče građani rekli sve.&nbsp;
- Ono što treba da Vas zabrinjava jeste materijalna šteta koju ste proizveli lažnim i nezakonitim radnjama u postupku moje smjene gdje su stručna lica do sada utvrdila da šteta prelazi iznos od 25.000 (slovina: dvadeset pet hiljada) eura koje ćete objašnjavati nadležnima na koji način ste ih zloupotrebom položaja otuđili iz budžeta Glavnog grada! Pravda je spora ali dostižna - naglasio je Janković u dopisu.
Janković je upozorio Injac da još nije postupila po nalogu Komisije za žalbe i da pravi enormne troškove za budžet.
- Naravno, posebna tema će biti podnošenje lažnih krivičnih prijava od strane Vas i Slađane Anđušić, jedne od najnepismenijih pravnika u istoriji Crne Gore! | na kraju, ipak, duže ostadoh komandir, nego sto vi bijaste gradonačelnica! U iščekivanju primjene i poštovanje zakona, srdačan pozdrav. Zakoniti komandir Službe zaštite i spašavanja mr Goran Janković - zaključio je on u dopisu.
Janković je u Službu zaštite došao iz Komunalne policije 2019, a u mandatu je bio do 2025. godine. Mandat mu je prestao u oktobru, kada je gradonačelnica Injac donijela rješenje o njegovom razrješenju.
Krajem istog mjeseca, za vršioca dužnosti komandira Službe zaštite Glavnog grada postavljen je Zdravko Blečić.
Upravna inspekcija Ministarstva javne uprave utvrdila je da Blečić ne ispunjava uslove za komandira Službe zaštite i spasavanja i više puta je upozoravala Injac da ukloni nepravilnosti u ovom slučaju, što ona nije uradila.
Takođe, Upravna inspekcija MJU je u aprilu zabranila rad Blečiću, ali je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović mjesec kasnije poništio to rješenje.

Janković poručio Injac: Ipak duže ostadoh komandir nego Vi gradonačelnica

Dobri moji, e ovo je dobro!&nbsp; Imao je Nermin Abdić, kandidat za gradonačelnika Podgorice razloga da se baš tako obrati javnosti nakon što su bili poznati prvi preliminarni rezultati izbornog nadmetanja u Glavnom gradu, poslije informacije da je DPS osvojio 29,9 odsto glasova, odnosno čak 19 mandata. &nbsp; Ne da je dobro, nego je ispalo super-dobro za DPS. Prvi put od avgusta 2020. godine partija koju više ne predvodi Milo Đukanović, ni bilo ko od starijih partijskih kadrova, stranka koju je napustio bivši premijer Duško Marković, partija koju su već dvije godine preuzeli da vode ,,neki novi klinci“ - osjetila je opojni miris izborne pobjede.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240930040956_e33f8f18af9d7f5a3a44417376b03f2f24fd3e3155fbdd4d911459f90af93c4f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240930040956_e33f8f18af9d7f5a3a44417376b03f2f24fd3e3155fbdd4d911459f90af93c4f" data-rendition-name="original" width="1000" height="650" loading="lazy" alt="Nermin Abdić konferencija za medije "> </figure>  Lista dr Abdića osvojila je sedam i po hiljada više, odnosno osam odsto glasova više. od Mujovićeve koalicije PES-Demokrate ili čak desetak odsto više u odnosu na listu srpskih stranaka koje je predvodila nositeljka liste iz Mandićeve NSD, Jelena Bojović Borovinić. Ne samo to: DPS ima tri puta veću podršku od saveza ,,Za bolju Podgoricu“ aktuelnog predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića i bivšeg premijera, lidera Ure Dritana Abazovića.&nbsp; Možda vrhu DPS-a neće lako ići posao formiranja nove uprave Podgorice, moguće čak i da ne uspiju da se dogovore o podjeli kolača vlasti, možda se i nastave stare mantre o tome da DPS nema koalicioni kapacitet, ali niko neće moći osporiti ključnu političku činjenicu - da su ostvarili veliki come back. &nbsp; Stranka kojoj su predviđali sudbinu Dačićevog SPS-a u Srbiji, nakon odlaska Miloševića, partija koja je bila prepoznata po jakom liderstvu Đukanovića, koju su uporno kritikovali da nijesu napravili promjene, čak i kad je izmijenjena čitava rukovodeća struktura, juče je – rezultatima na izborima u Podgorici i Kotoru – pokazala i dokazala da je upravo DPS postala vjesnik političkih promjena u Crnoj Gori.&nbsp; A to je već – promjena političke igre.&nbsp; Visina uzleta opozicionog DPS-a pokazuje svu dubinu pada njihovih političkih oponenata - takozvane postavgustovske većine – saveza partija koje su, sve do jedne, stranke vlasti od konstitusanja Skupštine Crne Gore i formiranja ,,apostolske vlade“ Zdravka Krivokapića.&nbsp; Rekonstruisana Vlada Milojka Spajića izglasana je u crnogorskom parlamentu sa 54 glasa od ukupno 81 poslanika, što će reći da je zadobila povjerenje fantastičnih 66,6 odsto glasova u Skupštini Crne Gore. Više od bilo koje vlade u istoriji crnogorskog višestranačja.&nbsp; Juče, na podgoričkim izborima ta parlametarna većina, koju predvodi lider Nove srpske demokratije Andrija Mandić, trbuhozborac Aleksandra Vučića u Crnoj Gori, doživjela je istinski izborni krah.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240930040956_20af25564687cc47a2dd576e4c7a6aaf39dd66e8326c5456ac271c0163d3a9c7.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240930040956_20af25564687cc47a2dd576e4c7a6aaf39dd66e8326c5456ac271c0163d3a9c7" data-rendition-name="original" width="1000" height="597" loading="lazy" alt='Press koalicije ,,Još jače"'> </figure>  Kad se saberu procenti stranaka nove parlamentarne većine, osvojili su povjerenje svega 43 odsto glasača: PES i Demokrate – 21,8%, ,,Za budućnost Podgorice“ – 20,2% i Bošnjačka stranka – 1,2%. Stranke parlamentarne većine iz državnog parlamenta koje tamo imaju 66,6%, u novom sazivu Skupštine Crne Gore imaće svega 45,76 odsto odborničkih mjesta! Podgorica čini trećinu izbornog tijela u Crnoj Gori, pa je jasno što ove brojke govore: parlamentarna većina na državnom nivou, poslije odmjeravanja snaga u Podgorici, izgubila je politički legitimitet.&nbsp; To ne znači da će Mandić i Spajić pokleknuti. Ne, boriće se da zadrže sve poluge vlasti, nudiće doskorašnjim političkim neprijateljima – Milatoviću i Abazoviću u Podgorici funkcije i sve što treba samo da bi o(p)stala izvršna vlast. Čak i po cijenu da se Spajićeva Vlada još jednom rekonstruiše i da joj se doda još koje ministarstvo, ako treba! To su ti ,,principi“ postavgustovske Crne Gore.&nbsp; Samo, izbori u Podgorici su otkrili novu političku realnost u Crnoj Gori.&nbsp; To su sinoć na svojoj koži osjetili i predsjednik Crne Gore Jakov Milatović i bivši premijer Dritan Abazović. Dakle: Milatović, nosilac pobjedničke liste sa izbora u Podgorici 2022. godine i Abazović, lider Ure koja je osvojila prije dvije godine 6,4 odsto glasova, sada zajednički moraju da budu zadovoljni sa – nešto više od 10 odsto.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024093005090_6dc2ab01715dc38959e6b9734a9e14f58e37c2229d1d88cd6f9120480d9f1a13.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2024093005090_6dc2ab01715dc38959e6b9734a9e14f58e37c2229d1d88cd6f9120480d9f1a13" data-rendition-name="original" width="936" height="582" loading="lazy" alt="Milatović, Rakčević i Abazović na konferenciji za medije"> </figure>  Sinoć je Milatović dobrano narušio i vlastiti politički legitimitet. Čovjek koji je bio najzaslužniji da Pokret ,,Evropa sad“ osvoji najviše glasova na lokalnim izborima 2022, godine, mladi političar koji je na predsjedničkim izborima ,,svrgnuo“ starog političkog vuka Mila Đukanovića, svoje ime je stavio kao zaštitni znak koalicije u Podgorici.&nbsp; Zato je sada u ozbiljnom problemu gubljenja vlastitog političkog legitimiteta.&nbsp; Istini za volju, njegov ,,Pokret za Podgoricu“, kojem je ustupio predsjedničko ime liste, sada će biti – tas na vagi. Izgleda primamljivo, ali za predsjednika Milatovića koji je na predsjedničkim izborima osvojio 60 odsto glasova svih građana, ipak je sve to – ponižavajuće.&nbsp; I stavlja predsjednika pred težak izbor. Milatoviću i Abazoviću primamljiva ponuda već je stigla od Mujovićevog bloka, ali su upravo zbog toga na mukama. Ako se vrate u ,,zagrljaj“ Spajića i Mandića - pokazaće da su neprincipijelni kalkulanti; ukoliko prihvate poziv DPS-a sa kojim su srušili prethodnu vlast u Podgorici – biće optuženi da su izdali ,,principe avgustovske večine“. A što reći za savez PES-a i Demokrata? Lideri ove dvije stranke su i nosioci najznačajnijih pozicija u izvršnoj vlasti: Milojko Spajić je premijer, njegov partijski drug i ministar Mujović je nosilac liste, dok je Aleksa Bečić potpredsjednik Vlade i kontroliše sektor bezbjednosti, a njegov partijski funkcioner Danilo Šaranović ministar unutrašnjih poslova, zadužen je za provjeru biračkih spiskova, ali i kontrolu granica.&nbsp; Iako su koristili položaje za funkcionersku kampanju, premda su uložili najviše u propagiranje koalicije na društvenim mrežama, teško da u PES-u i Demokratama mogu biti zadovoljni sinoćnjim rezultatom. Osim što će najvjerovatnije izgubiti mogućnost da kandiduju svog čovjeka za gradonačelnika Podgorice, moraće dobro da razmisle kako da zaustave pad političkog rejtinga.&nbsp; Jer, postizborna matematika govori o sunovratu njihove popularnosti. Prije dvije godine PES i Demokrate, ako saberemo njihove pojedinačne rezultate, osvojili su skoro 32 odsto glasova. Sinoć su se zaustavili na 21,8 odsto, što znači da su izgubili - trećinu glasova.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024093005090_22526bd77c140ff712cc6fa93985312e5bdf9cdacfd7215a370defd35d2918f2.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2024093005090_22526bd77c140ff712cc6fa93985312e5bdf9cdacfd7215a370defd35d2918f2" data-rendition-name="original" width="1000" height="748" loading="lazy" alt='Konferencija za medije ,,Za budućnost Podgorice"'> </figure>  Naravno to nije smetalo ni Spajiću ni Bečiću da šalju optimističke poruke, da govore o pobjedi, iako će sada biti potpuno zavisni od koalicije Andrije Mandića i Milana Kneževića.&nbsp; I svi će, tobože, brinuti da se nastavi očuvanje avgustovske većine. Samo što ta ,,avgustovska većina“ odavno, još od rekonstrukcije Vlade Milojka Spajića, ne postoji, jer su u srpsko kolo u međuvremenu uletjeli Ibrahimovićeva Bošnjačka stranka i Đeljošajeva Albanska alternativa. &nbsp; Ali, baš je to istinska slika današnje Crne Gore. Preciznije: vlasti u današnjoj Crnoj Gori. Iako su pretrpjeli poraz na lokalnim izborima, mada opozicija ima većinu, lideri stranaka parlamentarne većine glumili su sinoć pobjednike, sve u nadi da će nastaviti kao da se ništa značajnije nije dogodilo. Samo je falilo još da Dritan Abazović ponovi svoj usklik da je ,,ovo Crna Gora na koju se morate navići“.&nbsp; No, nakon izbora u Podgorici i Kotoru čini se da dolazi do promjena. Ne samo što je pokret ,,Preokret“ konačno ušao u parlament Podgorice, već zato što su građani odlučili da naprave politički preokret. Uspon DPS-a, Evropskog saveza i ulazak novih građanskih stranaka u parlament Glavnog grada pokazuje da dolazi do promjene političke igre.&nbsp; To je nova realnost na koju će morati da obrate pažnju Mandić, Spajić i ostala ekipa na vlasti: od 29. septembra mnogo toga će se mijenjati u Crnoj Gori. &nbsp;&nbsp;

Za izvlačenje potonulog vojnog broda iz Boke spremni da iskreširaju 360.000 eura

Veljović i ostali u sudnici 8. oktobra

Spajić: Đukanović i Milatović 2BS Forum iskoristili kao speed-dating platformu za utvrđivanje koalicije

Skupština nas u septembru "koštala" 157,6 hiljada eura, prve plate primili nasljednici novih članova Vlade

Dan nakon katastrofe u BIH: Nastavlja se potraga za nestalima u Jablanici

Peti oktobar 24 godine kasnije: Poraženi vladaju, građani iznevjereni, a mladi u neznanju

Bespravna gradnja na meti posebne agencije

Abazović počeo da sumnja u Novovića zbog slučaja Do Kvon: Nemojte prijavu Milovića politički da držite u fioci

SKANDALOZNO: WC šolja sa prvog sprata Višeg suda propala u krivičnu pisarnicu

Abazović tvrdi: Sat i po prije ubistva Lješkovića sa Cetinja povučena Specijalna jedinica policije

Đukanović: Crna Gora u ovom trenutku nema državno-politički menadžment koji joj je potreban da ostvari svoj potencijal

Bečiću plata preko 1.700 eura, na službena putovanja išao Rajanerom i Viz Erom

Živković sa Lajčakom: Parlamentarna većina svojim djelovanjem udaljava Crnu Goru od evropskog puta

Milatović razgovarao sa Bećirovićem: Ponudio sam svu pomoć koju Crna Gora može da pruži

VIP

Velike istraživačke priče

Zvicer: Treba mi sve za Kana, dako i njega dohvatimo

Da li je Do Kvon obavljao novčane transakcije dok je bio u pritvoru u Spužu?

Policija čuva i porodice Milatovića, Mandića i Spajića

PRATITE TVe UŽIVO

VIP

Zvicer: Treba mi sve za Kana, dako i njega dohvatimo

Skupština nas u septembru "koštala" 157,6 hiljada eura, prve plate primili nasljednici novih članova Vlade

Spajić: Đukanović i Milatović 2BS Forum iskoristili kao speed-dating platformu za utvrđivanje koalicije

Abazović počeo da sumnja u Novovića zbog slučaja Do Kvon: Nemojte prijavu Milovića politički da držite u fioci

Radunović: Velje brdo bi moglo biti treći grad po veličini u Crnoj Gori

Mugoša: Ništa ne sprečava mobilne i kablovske operatere da dogovorno dižu cijene, radi se oligopolu

Poslanicima problematična niska cijena zakupa zemljišta na Luštici

Nepovoljni uslovi za vožnju, saobraća se usporenije

CGO: Zanimljivosti o socijalnim preduzećima i njihove uspješne priče

Bespravna gradnja na meti posebne agencije

Za dan 27 saobraćajki, lakše povrijeđene tri osobe

Veljović i ostali u sudnici 8. oktobra

Abazović tvrdi: Sat i po prije ubistva Lješkovića sa Cetinja povučena Specijalna jedinica policije

Vještačenje po Raoniću

Velje brdo na Pinješu

Muke po Montesongu

E televizija @ YouTube