U Informativnoj emisiji 24 sata na Televiziji E, u 19 sati pogledajte:
Tema dana: Javni dug 
 
- Mještani Botuna održali masovni protest pod sloganom “Protiv kolektora - da Zeta živi”. 
 
- Mještani Spuža traže hitan sastanak sa premijerom Milojkom Spajićem zbog zagađenja koje vjeruju da uzrokuje farma svinja. 
 
- Analiziramo: Da li podaci Ministarstva finansija o smanjenom javnom dugu oslikavaju realno stanje ili je riječ o marketingu? 
 
- Nakon trodnevnih razgovora u Majamiju, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski se sprema za sastanak sa evropskim liderima. U međuvremenu, Rusija nastavlja napade na Ukrajinu.
Gost emisije je Milika Mirković, profesor na UDG-u.
Informativnu emisiju "24 sata" večeras vodi Marina Ilić.

Informativna emisija 24 sata: Gost Milika Mirković, tema dana "Javni dug"

U Srećnom danu govorimo o prvom solističkom koncertu izuzetno nadarenog gitariste Petra Nikolića koji će biti održan u okviru jubilarnog, desetog Međunarodnog festivala Dani gitare u Podgorici. Petar, već prepoznat kao jedan od najperspektivnijih mladih gitarista u Evropi, govori o pripremama, muzici koja ga oblikuje i očekivanjima pred veliki nastup u KIC-u „Budo Tomović“.
Najavićemo i Podgoričke priče u KIC-u Budo Tomović i razgovarati o tome kako se danas oblikuje savremena vizuelna umjetnost u Crnoj Gori. Gost je Dejan Kalezić, fotograf, koji otkriva svoj stvaralački put, međunarodna iskustva, razvoj umjetničke scene i zašto je fotografija moćan medij izražavanja.
Ponedeljkom jutarnji ritual koji volite – Vježbajte sa Sanjom. Instruktorka joge Sanja Čolić vodi vas kroz jednostavne pokrete za razbuđivanje tijela i uma.
Gledajte Srećan dan od devet do 11 sati na Televiziji E.

U Srećnom danu o koncertu Petra Nikolića, Podgoričkim pričama, vizuelnoj umjetnosti...

Iako Crna Gora bilježi mali broj osuđenih za nasilni ekstremizam, sistem mora biti spreman i zasnovan na stabilnim, dugoročnim mehanizmima podrške i nadzora, kazala je Dragana Kažanegra Stanišić, zamjenica nacionalnog koordinatora Na regionalnoj konferenciji „Podrška nakon puštanja na slobodu – kontinuitet podrške i zaštitnih mjera nakon puštanja na slobodu nasilnih ekstremističkih prestupnika na Zapadnom Balkanu“, održanoj u Sarajevu u organizaciji Savjeta Evrope i u okviru zajedničkog programa Evropske unije i Savjeta Evrope „Horizontal Facility“, Crnu Goru su predstavljali Kažanegra Stanišić, Petar Koprivica, nacionalni koordinator za suzbijanje nasilnog ekstremizma, terorizma, pranja novca i finansiranja terorizma i Dragica Rajković ispred Uprave za izvršenje krivičnih sankcija. Konferencija je okupila predstavnike institucija pravosuđa, zatvorskih sistema, probacije, policije, socijalnih službi i organizacija civilnog društva iz regiona, s ciljem razmjene iskustava u oblasti postpenalne podrške i reintegracije. Na četvrtoj sesiji konferencije, posvećenoj međuinstitucionalnoj saradnji i multisektorskim timovima, državna sekretarka Kažanegra Stanišić predstavila je crnogorski model koordinacije i ključne reforme koje se sprovode u ovoj oblasti. Istakla je da je uloga Nacionalnog operativnog tima da poveže sve institucije uključene u postpenalnu fazu – od zatvorskog sistema i probacije, preko policije, socijalnih i zdravstvenih službi, do obrazovnih ustanova i civilnog sektora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207141244_3aea2f0833246a37297a1afbef33099f9e91706c7bcb43c3fc68e1f4e39aa868.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251207141244_3aea2f0833246a37297a1afbef33099f9e91706c7bcb43c3fc68e1f4e39aa868" data-rendition-name="original" width="1599" height="1600" loading="lazy" alt="sa događaja"> </figure>  Naglasila je da, iako Crna Gora bilježi mali broj osuđenih za nasilni ekstremizam, sistem mora biti spreman i zasnovan na stabilnim, dugoročnim mehanizmima podrške i nadzora. Kao primjer dobre prakse, predstavila je predotpusni program namijenjen zatvorenicima koji nose rizik radikalizacije ili nasilnog ekstremizma razvijen od strane Uprave za izvršenje krivičnih sankcija, a koji uključuje individualne post-penalne planove, procjenu rizika, preporuke za intervencije i jasne faze vođenja slučaja. Sekretarka je ukazala na značaj formiranja multisektorskih lokalnih timova na nivou lokalnih samouprava i njihovu ulogu u ranom prepoznavanju rizika, pružanju psihosocijalne podrške i uključivanju povratnika u život zajednice. Najavila je i da će nova Strategija za sprečavanje i suzbijanje terorizma, radikalizacije i nasilnog ekstremizma 2025-2030 čiji je nacrt teksta u završnoj fazi, predvidjeti obavezno formiranje ovih timova u svim opštinama, uz standardizovane protokole razmjene informacija i procedure reintegracije. - Naš cilj je model koji kombinuje bezbjednost, društvenu podršku i dugoročne reintegracijske mjere. Svaki povratnik treba da ima jasnu putanju reintegracije, a zajednica jasne mehanizme zaštite i praćenja - poručila je Kažanegra Stanišić, naglašavajući da se balans između nadzora i podrške postiže individualnim procjenama, proporcionalnim mjerama i bliskom saradnjom svih aktera. Nacionalni koordinator Petar Koprivica istakao je da do sada u Crnoj Gori nijesu postojali multisektorski lokalni timovi koji bi na terenu pratili rane pojavne oblike nastanka radikalizacije i koordinisali rani odgovor institucija, što je dovodilo do fragmentisanih aktivnosti i nedovoljnog ranog prepoznavanja rizika.&nbsp; Takođe, raniji Tim za pomoć i zaštitu, iako formalno uspostavljen, nikada nije zaživio jer je bio koncipiran od istih članova koji su činili Nacionalni operativni tim, čime je bio onemogućen njegov operativni rad. - Novi model koji se planira sada uvesti formiranjem međusektorskih lokalnih timova u gotovo svim opštinama i Tima za pomoć i zaštitu, predviđa jasno razdvojene nadležnosti operativnih struktura, čime se otklanjaju ranija sistemska ograničenja i uspostavlja održiv, reaktivan i terenski zasnovan mehanizam institucionalnog odgovora - istakao je Koprivica. Učesnici konferencije saglasili su se da je postpenalna faza jedan od najosjetljivijih segmenata borbe protiv nasilnog ekstremizma i da održivi modeli reintegracije predstavljaju ključ za smanjenje rizika i dugoročnu bezbjednost zajednica u regionu.

Kažanegra Stanišić: Iako bilježimo mali broj osuđenih za nasilni ekstremizam, sistem mora biti spreman

Auto-putem Princeza Ksenija je od početka godine prošlo 3,02 miliona vozila, pokazuju podaci sa sajta Monteputa.
Auto-putem je u prošloj godini prošlo 2,87 miliona vozila, u 2023. godini 2,29 miliona, a u 2022. godini 1,14 miliona.
Prioritetna dionica auto-puta Bar-Boljare otvorena je svečano 13. jula 2022. godine, a narednog dana je puštena u saobraćaj.&nbsp;
Prvih sedam dana putarina je bila besplatna. Nakon toga, ona za motore iznosi 1,5, za putnička vozila 3,5 eura, a za kamione i autobuse 17 eura.
Ukupna dužina prve dionice auto-puta je 41,5 kilometara, sa 20 mostova na glavnoj trasi, devet mostova na rampama petlji, dva nadvožnjaka, osam podvožnjaka, 7,2 kilometra betonskih zidova, kao i 16 dvocijevnih tunela.
Dionica ima četiri petlje, sa naplatnim rampama, na kojim se ostvaruje veza auto-puta sa postojećim stanjem, a to su – Smokovac, Pelev Brijeg, Veruša i Mateševo.
Maksimalna brzina kretanja ograničena je na 100 kilometara na sat.

Auto-putem prošlo 3,02 miliona vozila

Ministarka turizma Simonida Kordić kazala je da su pripreme za zimsku turističku sezone uveliko traju. Napominje da je Ministarstvo turizma u saradnji sa Nacionalnom turističkom organizacijom ove godine osiguralo podsticajne mjere – od podrške manifestacijama i unapređenju ponude, do marketinških aktivnosti.
- Kada je zimska sezona u pitanju, svjesni smo da klimatske promjene posljednjih godina otežavaju bilo kakve precizne prognoze, ali upravo zato smo veliku pažnju posvetili razvoju raznovrsnije ponude, kako bi naši centri mogli da funkcionišu i ostvaruju prihode i u danima kada nema obilnih sniježnih padavina. Kada govorimo o Skijalištu Kolašin 1600, žičare i liftovi su remontovani, staze su spremne, a pristupni put je saniran. Obezbijedili smo i 150 hiljada eura za hitnu sanaciju stuba broj 4 žičare K7, kako bi ove zime Kolašin 1600 i Kolašin 1450 ponovo nesmetano funkcionisali kao jedinstvena cjelina - kazala je Kordić za Media Biro.
Podsjetila je da će Kolašin od 12. do 14. decembra biti domaćin otvaranja zimske turističke sezone.
- Za svečano otvaranje zimske sezone pripremljen je bogat trodnevni program – od bazara i nastupa lokalnih umjetnika do večernjih koncerata regionalnih zvijezda, kao i besplatne vožnje žičarom i degustacije lokalnih specijaliteta. Prevoz prema skijalištu Kolašin 1600 i ove godine organizuju lokalne turističke organizacije iz Kolašina, Podgorice i Berana u saradnji sa Privrednom komorom. U tom nekom periodu očekujemo i početak sezone na Žabljaku, gdje smo za ovu zimu prvi put obezbijedili vještačko osnježavanje na Plavoj stazi, što je važan korak u modernizaciji durmitorskog skijaškog centra - istakla je Kordić.
Kordić kao priliku za privlačenje velikog broja turista iz regiona takođe navodi kvalitetan praznični program.
- U prazničnom periodu očekujemo zaista veliki priliv gostiju. Naši gradovi, i na jugu i na sjeveru, pripremili su bogat i raznovrstan program ne samo za doček Nove godine, već i za dane koji prethode praznicima. Uvjereni smo da će region tradicionalno doći u velikom broju, i želimo da poručimo svima: dobrodošli u Crnu Goru. Čeka vas autentična atmosfera, raznovrsna ponuda, vrhunski događaji i osjećaj gostoprimstva po kojem smo prepoznati - poručila je ministarka.
&nbsp;Kordić se osvrnula i na pozitivne rezultate ostvarene u postsezoni.
- Postsezona je zaista premašila sva naša očekivanja i sa punim pravom možemo reći da je bila izuzetno uspješna. Samo u oktobru smo, u poređenju sa rekordnom 2019. godinom, zabilježili rast broja turista od čak 23,46%, dok su noćenja porasla za impresivnih 46,76 odsto. To je jasan signal da se turistički kalendar Crne Gore širi, da našu zemlju prepoznaju kao cjelogodišnju destinaciju i da kvalitet ponude raste iz godine u godinu.Ove rezultate potvrđuju i podaci Aerodroma Crne Gore – prvi put u istoriji, kroz aerodrome Podgorica i Tivat prošlo je tri miliona putnika u jednoj godini. To je snažna poruka da Crna Gora postaje sve dostupnija i sve atraktivnija na međunarodnom tržištu - rekla je Kordić.
Ona je ukazala da bi dobra avio-povezanost mogla dovesti do još boljih rezultata u narednoj sezoni.
- Podgorica će biti povezana sa oko 70 destinacija, Tivat sa oko 60, što značajno povećava dostupnost Crne Gore i osnažuje razvoj cjelogodišnjeg turizma.Posebno se izdvaja velika vijest da niskobudžetna avio kompanija - Wizz Air će od marta 2026. otvoriti svoju prvu stalnu bazu u Podgorici, sa dva aviona i čak 14 novih linija, što nam donosi potpuno novi nivo povezanosti sa ključnim evropskim gradovima.A od narednog ljeta Crna Gora dobija i najprestižniju avioliniju do sada: British Airways uvodi rutu London–Tivat i prvi put u istoriji uspostavlja direktan saobraćaj prema našoj zemlji. To je važan iskorak ka britanskom tržištu i snažna potvrda našeg turističkog potencijala.Zbog svega navedenog, potpuno je realno očekivati da unapređenje avio-dostupnosti donese još konkretnije rezultate i da naredne sezone privučemo još veći broj gostiju iz cijelog svijeta. Crna Gora se jasno pozicionira kao moderna, dobro povezana i atraktivna destinacija tokom svih 12 mjeseci, i to je pravac kojim nastavljamo - saopštila je Kordić.&nbsp;

Kordić: Postsezona premašila očekivanja, pred nama bogat praznični program

Projekti Velje brdo i Gradski stan nijesu ni socijalni ni priuštivi modeli, već komercijalni projekti koji neposredno odstupaju od obaveza iz važeće državne Strategije socijalnog stanovanja, saopštili su iz Udruženje podstanara Moj Dom.
- Udruženje upozorava da se stambena politika u Crnoj Gori sprovodi u potpunoj suprotnosti sa državnom Strategijom socijalnog stanovanja i evropskim principima, iako se u javnosti stalno govori o evropskim praksama, a delegacije putuju u Beč i druge evropske gradove kako bi ih navodno proučavale - navodi se u saopštenju.
Kako su kazali, dok se institucije predstavljaju kao promoteri savremenih modela socijalnog stanovanja, u praksi donose i sprovode projekte koji sa evropskim standardima nemaju nikakve veze.
- Umjesto stvaranja javnog fonda stanova za priuštivi zakup, što je osnovni evropski standard koji je Beč razvio još prije 100 godina, kod nas se nude projekti koji se zasnivaju na prodaji stanova, bez trajnih rješenja i bez sistemske brige o najugroženijim grupama. U isto vrijeme, oni koji putuju u evropske gradove i javno govore o „evropskim modelima“, kada se vrate – ćute, drže se „pametno neutralni“ i time ostaju potpuno beskorisni u procesu unapređenja stambene politike - dodali su iz Udruženja.
Udruženje podstanara je zato pokrenulo inicijativu za donošenje Zakona o zaštiti prava podstanara, predatu Skupštini, Ombudsmanu i Ministarstvu.
- Pozdravljamo činjenicu da je inicijativa evidentirana u skupštinskoj proceduri i očekujemo da će poslanici i nadležni organi konačno otvoriti institucionalni dijalog o položaju preko 100 hiljada podstanara u Crnoj Gori - dodaje se u saopštenju.
U narednim danima, kako su najavili, uputiće i zvanične zahtjeve Ministarstvu, Glavnom gradu i svim akterima koji su učestvovali u evropskim studijskim posjetama, tražeći javno objašnjenje o tome zašto se zvanična Strategija ne poštuje, zašto se evropski modeli selektivno koriste samo u promotivne svrhe i zašto se uporno izbjegava razvoj sistema socijalnog i priuštivog stanovanja, iako je to jedini održivi evropski put.
- Udruženje ostaje posvećeno cilju da Crna Gora napokon dobije pravedan, održiv i evropski model stanovanja, i zakon koji će prvi put u istoriji zaštititi prava podstanara - zaključuje se u saopštenju.

Udruženje podstanara: Projekti Velje brdo i Gradski stan nijesu ni socijalni, ni priuštivi modeli

&nbsp;Iako je bilo očekivano, na današnjem Forumu o proširenju u Briselu nije bilo ni riječi o pisanju ugovora o pristupanju sa Crnom Gorom. A petanestak dana ranije, bilo je skoro izvjesno da se na ugovoru već radi. &nbsp; PREPREKE NA EU PUTU &nbsp; Prvo je 3. novembra briselski, dobro obaviješteni Politiko, objavio da se, citiramo, ,,čuju glasovi da je u toku izrada ugovora o pristupanju Crne Gore”. Dan kasnije, čuo se glas - Marte Kos. Evropska komesarka za proširenje je potvrdila informaciju i naglasila da se ,,približava trenutak kada će početi pripreme ugovora o članstvu sa Crnom Gorom”. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251118191148_78e4731901e2d74846b8f27e93c7f0f715aa7690214afdf013fbbf20f8709e17.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251118191148_78e4731901e2d74846b8f27e93c7f0f715aa7690214afdf013fbbf20f8709e17" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="GDJE JE NESTAO UGOVOR O PRISTUPANJU: Marta Kos, komesarka EU za proširenje"> <figcaption>GDJE JE NESTAO UGOVOR O PRISTUPANJU: Marta Kos, komesarka EU za proširenje(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Onda je priča utihnula. Nema zvaničnog obrazloženja zbog čega se odjednom prestalo pričati o ugovoru o pristupanju Crne Gore. Nezvanično, ali stvarno: dvije članice Evropske unije zatražile su odgađanje priprema za ugovor o pristupanju za februar ili početak marta sljedeće godine. &nbsp; Ta informacija otvara i pitanje: ako se do kraja godine zatvori pet ili šest poglavlja, ostaće još 20. Da li je moguće da Crna Gora do kraja naredne 2026. da zatvori sva poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom? &nbsp; POLITIČKA VOLJA – KLJUČ PROBLEMA Roman Jakič, iskusni evropski parlamentarac, nekadašji ministar odbrane Slovenije, u razgovoru za Televiziju E smatra da je pred Crnom Gorom još izazova i da je ključ unutar aktuelne vlasti. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251118191148_8562b520ed801aa534177baa3622f5c7baaf1df0d5fd7d048a60dca3c774bab1.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251118191148_8562b520ed801aa534177baa3622f5c7baaf1df0d5fd7d048a60dca3c774bab1" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="DILEME OKO POLITIČKE VOLJE VLASTI: Roman Jakič "> <figcaption>DILEME OKO POLITIČKE VOLJE VLASTI: Roman Jakič(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  - Gdje postoji volja, postoji i put. Nisam baš siguran da li je volja takva kakva je bila prije 2020. godine i da li ti lideri koji bi morali predvoditi tu želju za zatvaranje svih poglavlja, da li su stvarno predani, posvećeni tom cilju – ističe Jakič za Televiziju E i Portal ETV. Napominje da ne zna kako će se ponašati aktuelni lideri u crnogorskoj vlasti jer ,,ima dosta tih kojima se baš i ne dopada to da Crna Gora uđe u EU”. &nbsp; - Naročito ako gledaju na to da, kada je država članica Evropske unije, onda su svi pod svjetlom evropskog tužilaštva. Pogledajte šta se u Hrvatskoj dogodilo - jedan Ivo Sanader, predsjednik Vlade, zbog korupcije je bio osuđen na zatvor. Takođe podignute su i tužbe protiv velikog broja hrvatskih ministara i visokih funkcionera – kaže Jakič. I poznati slovački diplomata, František Lipka, inače dobar poznavalac crnogorske politike i istorije, smatra da se Crna Gora, iako je formalno pred sam kraj pregovora, suštinski se ,,sama udaljava rok ulaska u Evropsku uniju”. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251118191148_d7b29adccd468e1a833a761465b7d4b1c656c5eabd9a8b8e3599a13228daa935.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251118191148_d7b29adccd468e1a833a761465b7d4b1c656c5eabd9a8b8e3599a13228daa935" data-rendition-name="original" width="1376" height="848" loading="lazy" alt="MNOGO UNUTRAŠNJI OPSTRUKCIJA: František Lipka"> <figcaption>MNOGO UNUTRAŠNJI OPSTRUKCIJA: František Lipka(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  PROBLEMI UNUTAR VLASTI &nbsp;&nbsp; Govoreći na Cetinskom forumu krajem prošle sedmice, Lipka smatra da Vlada Crne Gore kao da nije shvatila da u EU ulazi čitavo društvo, a ne samo vlast. &nbsp; -Crna Gora se nalazi pred kraj evropskog puta. Međutim, da parafraziram velikog pisca Mirka Kovača, taj završetak, odnosno rok ulaska Crne Gore, postepeno se udaljava. Udaljava se iz više razloga. Više razloga se nalaze unutar Crne Gore, a drugi se nalaze u Evropskoj komisiji. U Crnoj Gori administracija kao da nije shvatila da u EU ne ulazi samo Vlada, već cijelo društvo, svi segmenti, opozicija, strukovne organizacije, sindikati, akademska zajednica i taj proces mora da bude inkluzivan – ističe Lipka. &nbsp; Roman Jakič ocjenjuje da je do 2020. godine - iako je tadašnja crnogorska vlast bila kritikovana jer je postojao samo jedan, jak centar odlučivanja i to u vrhu DPS-a - nije bilo dileme u pogledu orijentacije za ulazak u NATO i EU. Sadašnja parlamentarna većina, naglašava Jakić, nije jedinstvena i nije apsolutno posvećena izgradnji društva koje bi zadovoljilo evropske standarde. &nbsp; UDAR SDT-A NA MEDIJE &nbsp; Jakič ističe da opominju posljedni postupci državnih institucija, odnosno &nbsp;Specijalnog državnog tužilaštva, prema slobodnim medijima. &nbsp; -Moram reći da me zabrinjava kada vidim da se na polju slobode medija događaju stvari koje se nikada do sada nisu događale. Da vladajuća koalicija, zato što im se ne dopada kritika medija, za proces diskvalifikacije i diskreditacije tih medija, za pritisak na njih, koristi - institucije države. To do sada ja nisam vidio u Crnoj Gori, da Specijalno tužilaštvo optužuje takozvane opozicione medije – kazao je Jakič za TVE. &nbsp; Specijalno državno tužilaštvo, u okviru istrage protiv biznismena i vlasnika medija bajing agencije, targetiralo je šest kritičkih medija, među njima portal i televiziju E, da su dio mreže nelegalnog uticaja usmjeren protiv ustavnog poretka. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251118191152_9f7320364e91b309c2305bc52768dd9aa34e7109fbbb92bddc1eead4c2182b8b.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251118191152_9f7320364e91b309c2305bc52768dd9aa34e7109fbbb92bddc1eead4c2182b8b" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="UPOZORENJA ZA VALST: Ambasador EU Johan Satler"> <figcaption>UPOZORENJA ZA VALST: Ambasador EU Johan Satler(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Nakon skandalozne akcije SDT-a, reagovala je Delegacija Evropske unije u Podgorici, a ambasador Johan Satler je u razgovoru sa glavnim urednicima šest targetiranih medija naglasio da, citiramo, ,,Evropska unija pažljivo prati situaciju u crnogorskim medijima i očekuje da sudstvo postupa u skladu sa zakonom i da sve javne institucije treba da se uzdrže od političkog pritiska”. &nbsp;&nbsp; -Mislim da kada Evropska unija bude shvatila šta se dešava, da izvještaj, makar u dijelu slobode medija i pravne države neće biti tako pozitivan kao što je sada – ocjenjuje Jakič. OPOMENA KAJE KALAS &nbsp; Izjave iskusnih evropskih diplomata, baš kao i stavovi zvaničnika evropske administracije u Briselu ukazuju da evropska priča Crne Gore nije ispričana do kraja i da ima još važnih izazova. Osim tehničkih problema zatvaranja 20 poglavlja za samo 12 mjeseci naredne godine, vlast u Crnoj Gori moraće da promijeni i svoj odnos prema djelovima društva, posebno prema slobodi govora i kritičkim medijima. &nbsp; U suprotnom, moglo bi da dođe do neprijatnog razvohja događaja. Ne samo da Crnu Goru prestigne Albanija u evropskoj utrci, nego da Evropa reaguje na neke neevrospke prakse. &nbsp; Moguće i da je zato stiglo upozorenje šefice evropske diplomatije Kaje Kalas. Ona je danas u Briselu, aludirajući na izjavu crnogorskog premijera Milojka Spajića o &nbsp;"vratima mogućnosti", napomenula da - ako se pogleda istorija pregovora država kandidatinja s EU - vrata se otvore, pa se zatvore. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Evropa (ni)je daleko

Mašina političkog vetinga u policiji je – zaribala. Brojna saopštenja ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i čelnika Uprave policije Lazara Šćepanovića, kao i politički ostrašćeni nastupi Borisa Bogdanovića, šefa poslaničkog kluba Demokrata, smišljeni su kao pokušaj da se političkom bukom sakrije istina - projekat progona neistomišljenika u policiji ne ide dinamikom koja je planirana.&nbsp; U tom cilju je bila i akcija Specijalnog državnog tužilaštva kojom je, između ostalog, targetiran, pa na kraju i uhapšen Milovan Pavićević, bivši, nagrađivani, policijski oficir... Prema informacijama Televizije E, od kraja septembra i tokom oktobra održano je više ročišta u sklopu disciplinskih postupaka protiv bivših policijskih rukovodilaca: Predraga Kukalja, Danka Gogića, Raduna Stojanovića, Radovana Tončića… &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031181052_dad382b9322bd436e02732dff3fb129313209534c37c3b62d390789238123fa1.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251031181052_dad382b9322bd436e02732dff3fb129313209534c37c3b62d390789238123fa1" data-rendition-name="original" width="1095" height="716" loading="lazy" alt="KAKO IZAĆI IZ PROBLEMA: Ministarstvo unutrašnjih poslova "> <figcaption>KAKO IZAĆI IZ PROBLEMA: Ministarstvo unutrašnjih poslova(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  PROBLEMI VOĐENJA DISCIPLINSKIH POSTUPAKA Upravo su se u tim slučajevima vidjele sve proceduralne manjkavosti i razotkrile namjere vrha policije da se obračuna sa politički nepodobnim. Zloupotreba insttucionalne moći razotkrila se kroz ogrješenja o zakonom propisane procedure. &nbsp; - U najvećem broju pokrenutih disciplinskih postupaka, Agencija za nacionalnu bezbjednost ili nije Upravi policije dostavila svoje mišljenje u zakonom propisanom roku od 90 dana ili je dostavljeno mišljenje da ne postoje bezbjednosne smetnje. Istovremeno, pokazalo se i da Komisija MUP-a za bezbjednosne provjere nije dostavila potrebne dokaze niti je disciplisnka tužiteljka Milena Pajović uopšte ponudila dokaze iako je ovlašćena da vodi postupke- objašnjava za Televiziju E i Portal ETV izvor iz vrha Ministaarstva unutrašnjih poslova. &nbsp; Prema informacijama Televizije E, disciplinski postupak se vodi i protiv Marjana Račića, policijskog funkcionera iz Bijelog Polja. Račić je svojevremeno, kao komandant policijskog odreda na terenu u Beranama, u doba litija krajem januara 2020. godine, postao šire popularan. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031181056_756a0f46e8fa5d0f8dcc9aec6ed3a3e6c86fb1c919701ced37718e3be6980632.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251031181056_756a0f46e8fa5d0f8dcc9aec6ed3a3e6c86fb1c919701ced37718e3be6980632" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt='NA METI ,,AVGUSTOVSKE ODMAZDE": Bivši policijski funkcioner Marjan Račić'> <figcaption>NA METI ,,AVGUSTOVSKE ODMAZDE": Bivši policijski funkcioner Marjan Račić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  RAČIĆEV POTEZ I ,,AVGUSTOVSKA ODMAZDA” Bilo je to vrijeme velikih tenzija, a bila je i uzavrela atmosfera u hladnoj januarskoj noći. Litijaši su tražili da ih policija propusti i da pokažu svoja lica, da se ne sakrivaju ispod šljemova i maski... Djelovalo je da će doći do sukoba. &nbsp; Ali, tada je iskoračio policajac, očito komandir, i naglim pokretom skinuo šljem, smakao gas-masku i predtsavio se ljutim protestantima ispred sebe. Riječ po riječ, atmosfera je postala opuštenija, izbjegnut je konflikt... Policijski oficir Račić je tada pokazao i dokazao da nijesu tačne optužbe da vlast šalje maskirane izgrednike koji se presvlače u policijske uniforme. &nbsp; &nbsp;No, taj hrabar potez nijesu cijenili u novom, postavgustovskom vrhu Uprave policije: Račić je kasnije suspendovan a danas je na meti vetinga koji su osmislili i sprovode ministar Šaranović i čelnik Uprave policie Šćepanović. &nbsp; Nije Račićev slučaj izuzetak. I u disciplinskim postupcima protiv drugih policajaca sa sjevera - Gogića, Kukalja, Tončića i Stojanovića - konstatovano je kršenje više &nbsp;procedura koje regulišu pokretanje i vođenje disciplinskog postupka protiv policijskih službenika. &nbsp; ĆUTANJE TUŽITELJKE PAJOVIĆ &nbsp; Dok disciplinska tužiteljka Milena Pajović, kao i Disciplinska komisija ćute, ne iznose dokaze i ne postavljaju pitanja, optuženi policajci se ne brane, već su pokrenuli proceduru prikupljanja dokaza i u svoje ime i u ime disciplinske tuziteljke i u ime komisije koja je radila provjere – kaže izvor naše medijske kuće iz MUP-a. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031181056_37a4b8faa957041e7170d05eacb820a2ee7200c21a8d7f42a91663d851cf6267.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251031181056_37a4b8faa957041e7170d05eacb820a2ee7200c21a8d7f42a91663d851cf6267" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="KAO ISPUNITI POLITIČKE ZAHTJEVE: Disciplinska tužiteljka Milena Pajović "> <figcaption>KAO ISPUNITI POLITIČKE ZAHTJEVE: Disciplinska tužiteljka Milena Pajović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Napominje da su na tim ročištima su policijski službenici dostavljali konkretne dokaze, koji u potpunosti opovrgavaju tvrdnje u operativnim izvještajima Komisije za bezbjednosne provjere MUP-a. . &nbsp; Sve te informacije potvrđuju teze targetiranih policijskih službenika da se protiv njih vodi politički motivisana hajka i da se u namjeri čišćenja politički nepodobnih u policiji ne poštuju ni procedure ni Zakon o unutrašnjim poslovima. &nbsp; Da li zbog unaprijed pripremljene osude ili iz nekog drugog razloga, na ročištima tužitelji nijesu ponudili dokaze koji bi trebalo da potvrde negativan izvještaj Komisije za bezbjednosne provjere. &nbsp; I ne samo to: u procesima protiv pet policijskih službenika, disciplinska tužiteljka Milena Pajović, predsjednica disciplinske komisije Ljubica Damjanović, ali i svih pet članova disciplinske komisije - nijesu imali pitanja za policijske službenike?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031181056_ae60d056c1cb2f7a3dd50ddcc01549597240b7f38c9df32eb231c9f5be7886ec.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251031181056_ae60d056c1cb2f7a3dd50ddcc01549597240b7f38c9df32eb231c9f5be7886ec" data-rendition-name="original" width="1920" height="1440" loading="lazy" alt="MNOGO MUKE, BEZ REZULTATA: Tabla MUP-a"> <figcaption>MNOGO MUKE, BEZ REZULTATA: Tabla MUP-a(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  AKCIJA ,,ZNAČKA” BEZ REZULTATA Godinu od pokrenutih disciplinskih postupaka, uz konstantno odgađanje ročišta i odsustva prikazivanja dokaza, jedina radnja koju sada disciplinska tužiteljka Pajovoć preduzima jeste - zapisničko konstatovanje na ročištu da je neophodno da komisija za bezbjednosne provjere dostavi objašnjenje kako su obavljane provjere, gdje su dokazi koji potvrđuju takve provjere... Zbog ovako loše vođenih akcija targetiranja policijskih službenika bez dokaza, što se najbolje uočava tokom sprovođenja akcije ,,Značka”, iz vrha Ministarstva unutrašnjih poslova naređeno je da se ne pokreću novi disciplinski postupci. Naloženo je i da se, kada mogu, disciplinski tužioci izuzimaju iz predmeta kako bi se slučajevi pasivizirali. &nbsp; Istovremeno, kao u doba staljiističkih čistki, naređeno je svim starješinama i operativnim radnicima u policijskom sistemu da nikako ne komuniciraju sa targetiranim kolegama kako bi na taj način spriječili odliv informacija koje ukazuju na veće &nbsp;anomalije, odnosno politički motivisani progon nepodobnih za rad u policiji. &nbsp;&nbsp; A u slučaju i da dođe do kontakta i komunikacije sa targetiranim kolegama, policijski službenici su dužni da o tome informišu svoje šefove. &nbsp; Sve su to signali da ekipa Demokrata, koja je zadužena za bezbjednosni sektor, ne namjerava da zastane sa akcijom obračuna sa politički nepodobnima u Ministarstvu unutrašnjih poslova i Upravi policije. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Muke Šaranovića i Šćepanovića: Kad ,,zakoči” politički veting!

,,U formalno-pravnom smislu, kad država krene – kukala vam majka”. Tom rečenicom je šef poslaničkog kluba Demokrata, ,,megatrend pravnik” Boris Bogdanović, pokazao je da ne zna razliku između otvorene prijetnje i pravno valjanog iskaza. &nbsp; Zato je skupštinsku govornicu iskoristio da – kada govori o vetingu u policiji – vrlo nervozno najavljuje politički progon. Istini za volju, ima razloga za nervozu Demokrata: čelnici bezbjednosnog sektora se ovih sedmica suočavaju sa teškim pitanjem - kako pravno dovesti do kraja započete disciplinske postupke? &nbsp; Na to pitanje za sada nemaju odgovor ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović koji su inicirali akciju ,,Značka” – čišćenje politički nepodobnih u policiji. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251111211120_b65b1c7336c8e19b4df2abf067129c3ccd1a0d7d9b1ad0bbb95f2e3ed8872c24.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251111211120_b65b1c7336c8e19b4df2abf067129c3ccd1a0d7d9b1ad0bbb95f2e3ed8872c24" data-rendition-name="original" width="1440" height="894" loading="lazy" alt='POLITIČKI MOTIVISANI PROJEKAT: Akcija ,,Značka"'> <figcaption>POLITIČKI MOTIVISANI PROJEKAT: Akcija ,,Značka"(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  BEZ DOKAZA &nbsp; Tužioci koji su pokrenuli disciplinske postupke nijesu predočili advokatima policijskih službenika povrede radnih dužnosti. &nbsp; Ogovornost za nedostatak dokaza sada prebacuju na Komisiju za bezbjednosne provjere Ministarstva unutrašnjih poslova koju je formirao ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović. Disciplinska tužiteljka Milena Pajović i Disciplinska komisija MUP-a na čijem je čelu Ljubica Damjanović - u namjeri da pred advokatima prikriju vlastitu odgovornost za pokrenute postupke - od Komisije za bezbjednosne provjere zahtijevaju dokaze i obrazloženje na osnovu čega su sačinili svoje operativne izvještaje. I, suštinski, na Komisiju MUP-a pokušavaju da prebace odgovornost. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251111211124_37a4b8faa957041e7170d05eacb820a2ee7200c21a8d7f42a91663d851cf6267.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251111211124_37a4b8faa957041e7170d05eacb820a2ee7200c21a8d7f42a91663d851cf6267" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="KAKO IZVRŠITI ZADATAK: Disciplinska tužiteljka MUP-a Milena Pajović"> <figcaption>KAKO IZVRŠITI ZADATAK: Disciplinska tužiteljka MUP-a Milena Pajović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Većina disciplinskih postupaka još su u fazi izvođenja i prezentovanja dokaza, što je u opisu posla disciplinske tužiteljke Pajović i Disciplinske komisije . No, problem je što dokaza nema i, kako se bliži okončanje dokaznog postupka i dolazi faza završnih riječi u disciplinskim postupcima, u MUP-u i Upravi policije se nataložila &nbsp;velika nervoza. Ispostavlja se da su, umjesto opipljivih dokaza, stavovi Komisije praktično jedini razlog za veting koji Demokrate sprovode. To sada dovodi u opasnost započeti veting, odnosno &nbsp;kao obračun sa politički nepodobnim policijskim službenicima: ispostavlja se da - osim nekoliko izuzetaka korumpiranih policijskih službenika, veting Demokrata u većini slučajeva ima - isključivo političke motive. &nbsp;&nbsp; TAKTIKA: ZASTARA POSTUPAKA &nbsp; Očito u problemu sa okončanjem disciplinskih postupaka, tužiteljka Pajovoić i predsjednica Disciplinske komisje Damjanović su tražili da se na pojedinim ročištima pojave raniji predsjednik Komisije Darko Vujović i aktuelna predsjednica komisije za bezbjednosne provjere Ljiljana Zejak – i to u svojstvu &nbsp;svjedoka - kako bi objasnili na osnovu čega su potpisali operativne izvještaje koje ne prate materijalni, personalni dokazi i činjenice. Izvori iz MUP tvrde da je Šaranović naložio da se sadašnji i bivši čelnik Komisije ipak ne pojavljuju kao svjedoci u disciplinskom postupku. U tom slučaju, Disciplinska komisija je prinuđena da odgodi da, zbog nedostatka dokaznog materijala, završne faze u disciplinskim postupcima i odogovlači. &nbsp; Cilj ove taktike je - zastarijevanje postupaka koji ne mogu da se okončaju razrešenjem dužnosti policijskih službenika. Dvogodišnja suspenzija – procjenjuju Šaranović i Šćepanović – mnoge policajce će natjerati na samovoljni odlazak iz službe u kojoj nemaju šansu za napredovanje. &nbsp; To neće zaustaviti Demokrate da dalje pokušavaju da čiste policiju od politički nepodobnih. Objavama o vetingu i otvaranjem disciplinskih postupaka, Demokrate pokušavaju da bilduju svoj posrnuli politički rejting. I ne interesuje ih što, kad sve okonča ili nastupi zastara, targetirai policijski službenici mogu dobiti impozantne novce iz državnog budžeta kroz odštetne zahtjeve. &nbsp; SLUČAJ VELJOVIĆ...&nbsp; Politička ostrašćenost i namjera čišćenja politički nepodobnih se najbolje primjećuje u slučaju disciplisnkog postupka protiv Tamare Veljović, policijske službenice i supruge Veselina Veljovića, bivšeg direktora Uprave policije. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251111211124_2f9a252c37a394f13a9bec59c0f10ea9a55819f6482b7cf3659bac2df0ed4d43.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251111211124_2f9a252c37a394f13a9bec59c0f10ea9a55819f6482b7cf3659bac2df0ed4d43" data-rendition-name="original" width="883" height="496" loading="lazy" alt="NEVJEROVATNO OBRAZLOŽENJE DISCIPLINSKOG POSTUPKA: Detalj iz Rješenja ministra Šaranovića"> <figcaption>NEVJEROVATNO OBRAZLOŽENJE DISCIPLINSKOG POSTUPKA: Detalj iz Rješenja ministra Šaranovića(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Tamara Veljović je odlukom ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, a na prijedlog njenog neposrednog starješine, 28. aprila ove godine privremeno udaljena s posla, do okončanja disciplinskog postupka koji se protiv nje pokreće. &nbsp; Ali, to je bilo drugo rješenje minsitra Šaranovića. Prvobitnu odluku o privremenom udaljenju Veljović s posla, od 17. februara ove godine glatko je poništila Komisija za žalbe Vlade Crne Gore. I to nakon žalbe koju je podnio pravni zastpunik Tamare Veljović, advokat Mihailo Volkov. &nbsp; To je, kažu izvori iz policije, ražestilo ekipu Demokrata i napravljen je jak politički pritisak ka članove Komisije za žalbe. Ta je akcija urodila plodom, a onda je sve teklo kako je ministar Šaranović zamislio: nakon njegovog ponovljenog rješenja o privremenom udaljenju Tamare Veljović sa posla u Upravi policije, i nakon ponovljene žalbe advokata Volkova – Komisija za žalbe je ovog puta odbacila primjedbe na Šaranovićevu odluku. &nbsp; Dakle: u ponovljenom postupku, iako je bio isti slučaj, premda i dalje nije bilo konkretnih razloga za udaljenje Tamare Veljović – Vladina komisja je promijenila mišljenje i sada će o svemu odlučivati Upravni sud. &nbsp; A koliko je bio zasnovan bio progon poakzuje detalj iz Rješenja od 28. aprila koje potpisuje ministar Danilo Šaranović: ,,Prisustvo imenovane Tamare Veljović dovodi u pitanje samu zakonitost rada organa. Prednje posebno kada se uzme u obzir činjenica da je supružnik lice koje se sumnjiči za kriminalno udruživanje...” &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251111211124_abf3fc6384e839b72b0684d446eaef6eb7f85430267b61afddb49f6a213ef7d0.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251111211124_abf3fc6384e839b72b0684d446eaef6eb7f85430267b61afddb49f6a213ef7d0" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ZAŠTIĆENA KAO ČLANICA STRANKE: Dragana Kažanegra Stanišić "> <figcaption>ZAŠTIĆENA KAO ČLANICA STRANKE: Dragana Kažanegra Stanišić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  ...I SLUČAJ KAŽANEGRA-STANIŠIĆ Jasno je: nakon više od dvije decenije rada, Tamara Veljović ne može da ostane u policijskoj službi zato što se protiv njenog supruga, Veselina Veljovića, vodi krivični postupak?! &nbsp; Postupak protiv Veselina Veljovića je u toku i Uprava policije bi, poštujući zakone i Ustav, morala da poštuje i - prezumpciju nevinosti. Očito je, međutim, da to nijesu željeli u ovom slučaju. Pa izgleda da su, kada Demokrate Alekse Bečića izvode politički veting, neki policijski službenici jednakiji od drugih. &nbsp; Tako Tamara Veljović dobija mjeru udaljenja s posla, a Dragana Kažanegra Stanišić, državna sekretarka u MUP-u može da bude na funkcionerskom položaju, može i da ima i pristup tajnim podacima, iako je njen suprug, Šakoje Stanišić, svojevremeno bio uhapšen zbog nelegalnog posjedovanja oružja i osuđen na 45 dana. &nbsp; Bilo bi poželjno da ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović objasni dvojne standarde. Kako to da je Tamara Veljović privremeno udaljena sa policijskog posla iako njen suprug nije osuđen, a istovremeno Dragana Kažanegra Stanišić čvrsto drži pouziciju državne sekretarke iako je njen suprug osuđen i odležao zatvorsku kaznu? &nbsp; Ministar se neće oglašavati, ali odgovor je jasan: Kažanegra Stanišić je članica partije Demokratska Crna Gora i zato je izgleda - jednakija od Tamare Veljović. Te činjenice – bolje od bilo kog komentara – otkrivaju pravu političu pozadinu i zakonsku neosnovanost, ali i etičnost vetinga u Ministarstvu unutrašnjih psolova i Upravi policije koji sprovode Demokrate Alekse Bečića. &nbsp;&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Veting: sredstvo Demokrata za političke obračune sa neistomišljenicima

Frontpage topic

Službenici Regionalnog centra bezbjednosti “Sjever” su na teritoriji Rožaja i Plava oduzeli više od kilograma narkotika, tri puške, pištolj, kao i 54 komada municije različite vrste i kalibra, te procesuirali dvije osobe, saopšteno je iz Uprave policije.
Akcija je izvedena, kako se navodi u saopštenju, u nastavku pojačanih aktivnosti na suzbijanju svih oblika kriminaliteta, sa posebnim akcentom na suzbijanje nasilja, ilegalnog posjedovanja oružja i zloupotrebe narkotika, a u skladu sa nacionalnim prioritetima,&nbsp;
- Postupajući po operativnim informacijama da se u objektu u vlasništvu S. Ć. iz Rožaja nalazi određena količina psihoaktivnih supstanci, policijski službenici su preduzeli aktivnosti koje su rezultirale hapšenjem jedne osobe. Brzom i efikasnom reakcijom policijskih službenika A. N, koji je pokušao iz ovog objekta da izmjesti psihoaktivne supstance koje su se tamo nalazile, u tome je spriječen i uhapšen. Radi se o sedam pakovanja materije za koju se sumnja da je opojna droga marihuana ukupne težine 712 grama, kao i 10 pakovanja sa sadržajem praškaste materije za koju se sumnja da je opojna droga kokain, ukupne težine 343 grama - precizirano je u saopštenju.
A. N. se sumnjiči za krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga i on će uz krivičnu prijavu biti priveden postupajućem tužiocu u Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju na dalju nadležnost.
Policija, kako dodaju, u saradnji sa višim državnim tužiocem iz Bijelog Polja, preduzima dalje mjere i radnje sa ciljem prikupljanja dodatnih dokaza i identifikovanja eventualno povezanih lica koja djeluju u okviru ove mreže ulične prodaje narkotika.
- Policija je izvršila i pretres stana i drugih prostorija koje koristi S. C. iz Plava gdje je pronađen i oduzet pištolj marke Češka zbrojovka, kalibra 7,65 mm, lovački karabin, dvije lovačke puške i 54 komada municije različite vrste i kalibra, sve bez adekvatne, odnosno važeće dokumentacije. Tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Plavu koji je upoznat sa događajem naložio je da se protiv S. C. podnese krivična prijava u redovnom postupku zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija - navodi se u saopštenju.
Službenici Regionalnog centra bezbjednosti “Sjever” nastavljaju pojačane aktivnosti iz svoje nadležnosti, sa posebnim fokusom na aktivnosti usmjerene na suzbijanje krivičnih djela i prekršaja iz oblasti zloupotrebe narkotika i oružja, a sve sa ciljem sprečavanja nasilja, otkrivanja izvršilaca nelegalnih aktivnosti i podizanja nivoa bezbjednosti u društvu.

Procesuirane dvije osobe: Oduzeto više od kilograma narkotika, četiri komada oružja i 54 komada municije

Državljanke Bosne i Hercegovine S.R. (57) i Hrvatske A.H. (25) uhapšene su u Budvi zbog sumnje da su ukrale turistima novac i platne kartice. Više stranih državljana, koji su boravili u Kotoru, prijavili su službenicima Odjeljenja bezbjednosti Kotor da su opljačkani. Policijski službenici su preduzeli niz aktivnosti iz svoje nadležnosti u cilju rasvjetljavanja ovih djela i kao izvršioce identifikovali S.R. i A.H.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207151244_240b2c6ba25357f04f1caaba71a4f7457fbee37119812d48a9b6956ed6b7a3ea.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251207151244_240b2c6ba25357f04f1caaba71a4f7457fbee37119812d48a9b6956ed6b7a3ea" data-rendition-name="original" width="1200" height="1472" loading="lazy" alt="Oduzeti novac"><figcaption>Oduzeti novac(Photo: Uprava policije)</figcaption></figure>  - Daljim radnjama na terenu, u saradnji sa službenicima Odjeljenja bezbjednosti Budva, one su locirane u tom gradu, gdje su, kako se sumnja, boravile i gdje je, na osnovu naredbe nadležnog suda, izvršen pretres stana i drugih prostorija koje su koristile - navedeno je u saopštenju policije. Pretresom je pronađeno i oduzeto 2.950 američkih dolara, 100 eura, 2.000 srpskih dinara, 60 konvertibilnih maraka, 120 singapurskih dolara, 215.000 indonezijskih rupija, 70 brazilskih reja, 20 kineskih juana i 50.000 filipinskih pezosa. Sumnja se da je novac pripadao oštećenim stranim državljanima koji su opljačkani u Starom gradu.

Uhapšene dvije ženske osobe: Osumnjičene da su pljačkale turiste u Kotoru

Nikšićanin G.N. (41) uhapšen je jer je policija kod njega pronašla falsifikovanu ličnu kartu, startni poštolj i tablete sa liste opijata.
Službenici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić su, postupajući po naredbi Osnovnog suda u Nikšiću, izvršili pretres porodične kuće koju koristi lice G.N, nastanjen u Herceg Novom.
Ovom prilikom pronađen je i oduzet startni pištolj sa šest komada municije, 52 tablete sa liste opijata, kao i lična karta na ime S.I, izdata od strane druge države.
- G.N. je doveden u službene prostorije Odjeljenja bezbjednosti Nikšić radi preduzimanja daljih službenih mjera i radnji, od njega je prikupljeno obavještenje na zapisnik i sa događajem je upoznat tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici koji će se o pravnoj kvalifikaciji djela izjasniti nakon ishoda dalje naloženih mjera i radnji koje će izvršiti policijski službenici - navedeno je u saopštenju Uprave policije.
Sa ovim je događajem je upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću koji se izjasnio da se u radnjama G.N. stiču elementi krivičnog djela falsifikovanje i on je po nalogu postupajućeg tužioca uhapšen.
Uz krivičnu prijavu, u zakonom predviđenom roku, priveden je tužiocu na dalju nadležnost.

Uhapšen Nikšićanin: Policija mu oduzela falsifikovanu ličnu kartu, pištolj i opijate

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Ovogodišnji Međunarodni diplomatski bazar, koji je već poprimio odlike tradicije, u nečemu ipak nije tradicionalan, a za to se potrudila supruga predśednika svih kleronacističkih Srba u Crnoj Gori i Ervina Ibrahimovića. &nbsp;Naime, ona je izrazila „zadovoljstvo“ zbog prisustva različitih kultura, boja i ukusa, kao njen domaćin na Beograskom sajmu vina, u stilu „ono…kako ti sve znaš…“. Teško je pisati na ovu temu a ne narušiti vlastiti osjećaj i prirodu džentlmena, no ipak ću pokušati da se zadržim u tim okvirima…
Gospođa Predśednikovica, koja je u javnom životu dobila nepostojeću titulu „prve dame“ izjavi vrlo „dvośeklo“ da je „upravo kulturna raznolikost naše najveće bogatstvo“ i tu je prisustvo, u najvećem dijelu pripadnica ljepšega pola, diplomatskih predstavništava u Crnoj Gori, poslužilo kao paravan da pokuša „prešminkati“ aparthejd zbilju Crne Gore u kojoj, na unutrašnjem planu, ne postoje kulturne različitosti; postoji samo oktroisana klerošovinistička, srednjovjekovna srpska &nbsp;monolitnost, na čijoj mračnoj energiji je i njen suprug postao, kako već napomenuh predśednik svih Srba u Crnoj Gori i Ervina Ibrahimovića!
Čitajući izlaganje „prve dame“ i ono đe spomenu „gradeći mostove razumijevanja…“ itd. nekako nijesam mogao odoljeti, a da me to asocijativno ne poveže sa nekim ovdašnjim mostovima, a valjda su i ovi metafizički na Bazaru „ovdašnji“, koji o svemu govore ali ne o razumijevanju, i ne o prijateljstvu, i ne o raznolikosti kultura , već o unisonosti sa predznakom zločina i ideologije „krvi i tla“! Pitanje od „milion rubalja“ jeste: Radi li se tu o mostu „Kralj Petar Karađorđević“, mostu „Kralj Aleksandar Karađorđević“ ili &nbsp;mostu koji će povezivati Lušticu sa Herceg Novim, kome bi prema &nbsp;aktuelnim ideolozima najviše priličilo ime Radovana Karadžića ili Ratka Mladića. Kako su obojica trenutno „službeno odsutni“, može i Vojislav Šešelj! On nije zauzet, a Pipun bi to mnogo volio! Možda se ipak radi o mostovima na kojima je ta ideologija zvjerski ubijala „lažne ljude, lažne vjere“ &nbsp;i bačala ih u rijeku! Da sam &nbsp;se nekim slučajem &nbsp;probudio iz dugogodišnje kome, i da je prvo što sam čuo govor Predśednikovice, pomislio bih da sam se našao u nekom „čardaku ni na nebu ni na zemlji“ u kome redovno muzemo kanarince pa nam ne fali ni „’tičjega mlijeka“, a protiv zagađenja vazduha redovno „sijemo“ sadnice borova i ostalih četinara, kako reče šef Manastirstva poljoprivrede. Eto i većina uvaženih diplomata „širom zatvorenih očiju“ gleda ovaj sunovrat u koji nas vodi domaćin Predśednikovice i njegova ostroška družina! Kad smo već kod „raznolikosti kultura“ zna li „prva dama“ da nacionalnim Crnogorcima nije dozvoljeno afirmisati svoju književnost i kulturu uopšte, po cijenu da se na konkursima u Manistirstvu (ne)kulture i medalja mora pribjeći krađi dokumenata, kako bi se, kao nedavno, eliminisalo Crnogorsko društvo nezavisnih književnika (CDNK) a time, naravno i najznačajniji, brojni poslenici crnogorske kulture. Sa druge strane, ne morate ni napisati knjigu, a za nju &nbsp;ste sigurni dobitnik najprestižnijeg nacionalnog priznanja sa velikom novčanom nadoknadom i izvjesnim takođe velikim doživotnim novčanim prihodima. I to &nbsp;nije sve! Možete, na najvulgarniji način ponižavati i pljuvati po ovoj državi i svima koji ne pripadaju srpskom nacionalnom korpusu, raspiriviati vjersku i nacionalnu mržnju, i postajete kandidat za spomen obilježja i najznačajniji državni orden!
Prosto se, ali zaista, ośećam loše što ove riječi upućujem jednoj dami, ali ne osjeća li ona koliko ovakvim izjavama licemjerno ponižava sve nas koji nemamo „Moleban spomenice“? Zato, nekako suludo vjerujem da će kao majka shvatiti da i đeca naše đece imaju neke majke, kojima zbog svega ovoga i ove hipokrizije nije dobro!
Pozdavite supruga i podśetite ga da se, i meni i još sedmorici Cetinjana već treća godina sudi zbog toga što smo iskoristili Ustavom zagarantovano pravo protesta, a u vezi sa onim „domoljubnim“ iskazom: „Što ako pogine deset Crnogoraca“, prije nego što su nas zasuli bojnim otrovima, topovskim udarima i gumenim mecima, sa zaprijećenom kaznom do 5 godina zatvora! I to nije najgore, gospođo Predśednikovice! Najgore je što je Vaš Jakov iskoristio svoj uticaj i nafigao policiote da nas utuže, jer smo ih navodno ugrozili, a on „ni luk jeo, ni luk mirisao“! Bio bih Vam neobično zahvalan, &nbsp;kada bi pokušali da, na samo par minuta, ali samo par, i iskreno, ako to možete, stvari posmatrate iz ovoga ugla! Neće vam biti dobro, kao što zaslugom politike Vašeg domaćina i ostalih kvislinga ni našim majkama nije dobro, đe gođ da su, sa ove strane ili u Vječnosti!

Bazar licemjerstva

06.12.
12:56h
Kada mi je čuvena Ana Vuković pročitala dio krivične prijave MUP-a RCG, koju je potpisao onomad Dževad Kožar, a odobrio Rajko Malović, u kojoj je pisalo da sam Moldavku S.Č. kupio u Baru za 2000 maraka (malo li je) od Bajrama Orahovca, vjerujte mi na riječ, manje sam bio iznenađen od onoga što sam čuo juče.
Kada su mi dvojica specijalnih tužilaca nakon što je saslušan posljednji svjedok u krivičnom predmetu protiv Ubović Ranka i Ivanović Vladana i nakon što sam im kazao da obavijeste sudije da je otpao pritvorski osnov, kazali - citiram:
"A, ne, postoje i neki uslovni razlozi za njega".
Dakle, drage kolege, na znanje vam.
Da postoje razlozi za pritvor i van norme iz člana 175 ZKP. Čisto da ste upućeni.
Dobro, nigdje nikada zakoni svjetski to ne pominju, ali smo ih juče uveli.
Koji ti je pritvorski osnov, pita pritvorenik cimera u Spužu. Ovaj odgovara - uslovni.
Onda onome ko je postavio pitanje ne bude dobro. Iako je, recimo, po zanimanju šumar.
Priznajem.Na mah sam pomislio da su Ubović i Ivanović možda tražili da ostanu i kad osnov određen rješenjem o određivanju pritvora otpadne.
Jednostavno, dopalo im se. I sljedstveno tome, ne izlazi otud.
Meni je iskreno samo jedno žao. A to je što pristojni, obrazovani i uljudni momci koji znaju svoj posao - tako olako bez neke, gaje kod sebe nagon koji zbog funkcije koje obnašaju može da bude pretežak za ljude.
Ili to zavisi - ko su ljudi. Ko je čovjek.
Ugodi zakonu - a ne nekim ljudima. Makar bili Demokrate.
P.S: Pekić u "Kako upokojiti vampira" napisa "Najbolje ideje se često dave u odvratnom mulju lojalnog odobravanja".
I jedna digresija za P.S.2: 
Pročitao sam juče saopštenje za javnost B. Bogdanovića oko Aca Mijajlovića i protesta povodom masakra na Cetinju i iznova se sjetih Kundere: "Na Vroclavskom trgu jedan čovjek povraća. Potpuno te razumijem, dobaci mu prolaznik".

Uslovni razlog za pritvor

Predsjednik Opštine Berane Đole Lutovac u razgovoru za portal ETV govori o važnim temama: &nbsp;životu građana i odlazak mladih, dugu opštine i finansijskoj disciplini, značaju auto-puta, situaciji oko spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, sudbini Autobuske stanice, ali govori i o kapitalnim projektima koji mijenjaju urbanu sliku grada. <h2>Stabilizacija tržišta rada i povratak mladih</h2> Portal ETV: Kako danas žive građani Berana? Da li napuštaju grad ili ostaju na svojim ognjištima? Koliko je trenutno nezaposlenih? LUTOVAC: Građani Berana žive u sredini koja se ubrzano mijenja. Posljednjih godinu dana bilježimo stabilizaciju tržišta rada i smanjenje broja nezaposlenih, prije svega zahvaljujući novim projektima, investicijama i rastu privatnog sektora. Istina je da dio mladih odlazi radi školovanja i profesionalnog napretka, ali jednako tako vidimo i povratak ljudi koji žele da rade i žive u Beranama. Naš posao je da stvorimo uslove da se ovdje ostaje — kroz bolju infrastrukturu, stabilne servise i otvaranje novih radnih mjesta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950" data-rendition-name="original" width="768" height="512" loading="lazy" alt="Berane"> <figcaption>Berane(Photo: Montenegro Tourist Service)</figcaption> </figure>  <h2>Auto-put otvara novu razvojnu fazu</h2> Portal ETV: Šta će Beranama donijeti izgradnja dionice auto-puta? Da li to otvara vrata daljem razvoju i na koji način? LUTOVAC: Auto-put je strateška šansa. Saobraćajno povezivanje znači bržu komunikaciju sa Podgoricom, aerodromima i tržištima, što je preduslov za razvoj privrede, turizma i logistike. Veća dostupnost čini Berane atraktivnijim investitorima, a građanima pruža bolje uslove za život. To je početak jedne nove razvojne faze našeg grada. <h2>Finansijska disciplina i stabilno poslovanje</h2> Portal ETV: Koliki je dug Opštine Berane? Prema kome postoji dug i kako se on servisira? LUTOVAC: Opština Berane redovno izvršava sve obaveze i servisira postojeće dugove u skladu sa zakonom i usvojenom dinamikom. Prioritet nam je finansijska stabilnost i uredno poslovanje, zbog čega smo strogo disciplinovani kada je u pitanju javna potrošnja. Dugovanja iz ranijih godina uglavnom se odnose na poreze i doprinose, a tekuće obaveze se izmiruju redovno. Dug je ostao na nivou sa početka godine — malo iznad 18 miliona eura — a očekujemo zakonsko rješenje koje će omogućiti njegovo osjetno smanjenje. Takođe, uvećali smo imovinu Opštine za više od milion eura. <h2>Opština nema veze sa spomenikom Đurišiću</h2> Portal ETV: Berane su nedavno postale epicentar dešavanja zbog spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću. Kako se tumači takva epizoda i da li ste Vi odgovorni za nemile događaje koji su uslijedili? LUTOVAC: Opština Berane je institucija koja poštuje zakon i Ustav Crne Gore. Svi događaji koji su se desili bili su van institucionalnog okvira, a lokalna uprava nije bila involvirana u aktivnosti te vrste. Naša pozicija je jasna: grad mora ostati prostor stabilnosti, suživota i razvoja. Fokusirani smo na projekte i na kvalitetan život građana, a ne na teme koje dijele društvo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić"> <figcaption>Spomenik Pavlu Đurišiću(Photo: Pobjeda)</figcaption> </figure>  <h2>Autobuska stanica ostaje na istoj lokaciji — slijedi rekonstrukcija</h2> Portal ETV: Najavili ste rješavanje problema Autobuske stanice. Šta je do sada urađeno? LUTOVAC: Opština Berane je već preduzela niz konkretnih aktivnosti. U toku je izrada dokumentacije za osnivanje opštinskog preduzeća koje će upravljati stanicom. Izvršeno je statičko ispitivanje prenosačkog dijela objekta, koje je pokazalo da konstrukcija nije stabilna, pa je taj dio uklonjen. Trenutno se izrađuje projektna dokumentacija za njegovu rekonstrukciju. Sprovode se sve neophodne administrativne procedure, a donijeta je odluka da Autobuska stanica ostaje na postojećoj lokaciji, uz faznu sanaciju i unapređenje prostora. <h2>Kapitalni projekti</h2> Portal ETV: Na kojim razvojnim projektima radite? Šta novo planirate za građane? LUTOVAC: Opština Berane realizuje i priprema čitav niz kapitalnih projekata koji će unaprijediti saobraćaj, komunalnu infrastrukturu i kvalitet života građana. <h3>Veliki projekti za 2026. godinu:</h3> <ul> <li>Rekonstrukcija Luške ulice – 5,5 miliona eura</li> <li>Izgradnja gradske pijace – 5 miliona eura</li> <li>Rekonstrukcija magistralnog puta kroz Budimlju – preko 1 milion eura</li> <li>Izgradnja ulice koja povezuje zaobilaznicu i IDEA market – iz kapitalnog budžeta Opštine</li> </ul> Radovi planirani i započeti u 2025. godini: <ul> <li>Nastavak izgradnje obilaznice i regulacija rijeke Makve – 3,5 miliona eura</li> <li>Dapsićko–Polički vodovod i vodovod Zagrad – oko 1 milion eura</li> </ul> U pripremi: <ul> <li>javna garaža,</li> <li>rekonstrukcija ulica u Novom naselju,</li> <li>nove investicije za koje se priprema projektno-tehnička dokumentacija.</li> </ul> Sve ove aktivnosti dio su šire strategije modernizacije grada, a cilj je da građane Berana u narednom periodu obradujemo novim, vidljivim i kvalitetnim rezultatima.

Đole Lutovac: Opština Berane nema veze sa spomenikom Pavlu Đurišiću — poštujemo Ustav i zakon

Izvještaj koji se tiče Crne Gore predstavlja pozitivan primjer i svijetlu tačku u regionu, iako je potrebno ostvariti dalje pomake i preduzeti nastavak reforme i dodatno ojačati kapacitete, kazao je glavni tužilac Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove u Hagu, Serž Bramerc na sastanku sa potpredsjednikom Vlade Crne Gore za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momom Koprivicom.
Koprivica i Bramerc održali su sastana u Njujorku na kojem je ocijenjen dosadašnji napredak Crne Gore u oblasti procesuiranja ratnih zločina i jačanja vladavine prava.
Na sastanku je istaknuto da je Crna Gora ostvarila jasan i mjerljiv napredak, zahvaljujući jačanju institucionalnih kapaciteta i unapređenju pravosudnih mehanizama.&nbsp;
Koprivica je istakao stav Vlade Crne Gore da daje punu podršku neselektivnom procesuiranju svih ratnih zločina i nepristrasnom presuđenju, bez obzira na to ko je počinilac, a ko žrtva, jer je to preduslov pravde i vladavine prava.&nbsp;
On je istakao da su donijete značajne odluke aktuelne Vlade u odnosu na određena pitanja suočavanja s prošlošću, a koja su, kako je rekao, decenijama opterećivala društvo i predstavljala su izbjegavanje odgovornosti države za višegodišnje nepravde.&nbsp;
U tom smislu je posebno naglasio uvođenje zakonskog instituta civilne žrtve rata, postavljenog na najširoj osnovi u regionu, u cilju društvenog priznanja patnje i što pravičnije reparacije porodicama poginulih u zločinima. Na taj način se, prema riječima Koprivice, teži pravdi, ali i gradi ambijent u kojem su ljudska prava na prvom mjestu, a kažnjivost zločina imperativ.&nbsp;
- Takođe, kao vrlo bitnu pretpostavku za procesuiranje ratnih zločina, potpredsjednik Koprivica je istakao i činjenicu da je na predlog Vlade usvojena izmjena Zakonika o krivičnom postupku, kojom je omogućeno preuzimanje dokaznog materijala, iz Rezidualnog mehanizma u Hagu - navedeno je u saopštenju Vlade.
Glavni tužilac Bramerc istakao je da izvještaj koji se tiče Crne Gore predstavlja pozitivan primjer i svijetlu tačku u regionu, iako je potrebno ostvariti dalje pomake i naglasio da je važno preduzeti nastavak reforme i dodatno ojačati kapacitete. Dodao je i da se u UN i u Briselu primjećuje napredak Crne Gore u vezi ovih pitanja, naročito kada je riječ o prikupljanju dokaza.
Sagovornici su posebno naglasili da je nedavno donijeta presuda sa maksimalnom kaznom za ratni zločin, kao i da je podignuta optužnica protiv bivšeg policijskog službenika za zločine počinjene tokom 1990-ih.&nbsp;
- Ovi rezultati potvrđuju kredibilitet rada Specijalnog državnog tuzilaštva i ukupnu opredijeljenost države da obezbijedi puni pristup pravdi i procesuiranje svih počinilaca, bez izuzetka. S tim u vezi je naglašen djelotvoran rad SDT-a, koje svojom profesionalnošću, nezavisnošću i dosljednim postupanjem daje ključni doprinos u procesuiranju najtežih krivičnih djela - istaknuto je.
Na sastanku je ocijenjen pozititvnim doprinosom i činjenica da je Vrhovno državno tužilaštvo usvojilo Strategiju za istraživanje ratnih zločina i prateći Akcioni plan, koji se u visokom procentom uspješnosti realizuju.&nbsp;
- Ovaj strateški okvir predstavlja važan instrument za unapređenje efikasnosti postupanja, jačanje metodologije istraga i ispunjavanje međunarodnih obaveza Crne Gore - navedeno je u saopštenju.
Koprivica je posebno naglasio da je proaktivan pristup od ključnog značaja, posebno imajući u vidu veliki protok vremena, od događaja iz devedesetih godina. Istakao je da se vremenom smanjuje broj živih svjedoka i oštećenih koji mogu dati relevantna saznanja, što dodatno povećava važnost blagovremenog i sveobuhvatnog djelovanja tužilačkih i policijskih organa.&nbsp;
Tom prilikom je naveo da je imao priliku da razgovara sa Veselinom Bojovićem, sa Žabljaka, koji je primjer relevatnog izvora saznanja i dokaza, a koji je prošao kroz teško stradanje u logoru Lora, te da upravo imajući u vidu te slučajeve, kako pravda, tako i posebni razlozi pravosudne efikasnosti nalažu proaktivnost i blagovremenost u postupanju. Osim toga pitanja, izrazio je uvjerenje da će i skopljeni sporazumi između crnogorskog VDT i tužilaštava Bosne i Hercegovine, kao i Srbije, te Aneks Sporazuma sa hrvatskim tužilaštvom u vezi uspostavljanja punog reciprociteta u razmjeni, doprinijeti djelotvornom i pravičnom procesuiranju svih ratnih zločina. Istakao je i očekivanje da će izrada smjernica od strane Vrhovnog suda i VDT-a u cilju rešavanja imovinsko-pravnih zahtjeva u krivičnom postupku i posebno naknade nematerijalne štete žrtava, umjesto upućivanja na parnicu, doprinijeti pravdi i efikasnosti, te izrazio podršku tom sistemski važnom procesu.
Koprivica i Bramerc izrazili su uvjerenje da će Crna Gora nastaviti da unapređuje rad institucija, jača regionalnu saradnju i doprinosi kulturi sjećanja, pravde i odgovornosti.

Bramerc sa Koprivicom: Nastaviti reforme i ojačati kapacitete

Parlamentarna većina na čelu sa Andrijom Mandićem zloupotrebljava proces evropske integracije, lišavajući ga suštine i sa jasnim opredjeljenjem da se stvari fingiraju. To je logična posljedica izbora kojeg je premijer Milojko Spajić napravio kad je odlučio da legitimiše politiku velikosrpskog nacionalizma uvodeći je u Vladu. Druga posljedica takvog Spajićevog odabira strateških partnera je da PES gubi političku snagu, a nekadašnji DF jača. Svako ko se zagrlio sa Andrijom Mandićem, prije ili kasnije je izgubio političku relevantnost ili je završio na ivici cenzusa, kazao je za Pobjedu Andrija Nikolić, predsjednik Kluba poslanika Demokratske partije socijalista (DPS).
Nikolić je rekao i da Andrija Mandić danas u Crnoj Gori kopira model Aleksandra Vučića, te da je zbog vlasti spreman da pozira ispod američke i NATO zastave, da natjera svoje ministre da se "prave mrtvi" onda kad Vlada imenuje ambasadora na Kosovu, te da lično glasa na Savjetu za odbranu i bezbjednost da se odobri slanje vojnika u NATO misiju za podršku Ukrajini u ratu sa Rusijom.
- Zato i politika crnogorske vlasti sve više liči na Vučićevu. Na sceni imamo pokušaj pranja biografije Andrije Mandića, koji uz pomoć PES treba da se transformiše iz radikalnog nacionaliste u izvještačenog partnera zapada. I zapadu to neće smetati dok god Mandić kao ključni Vučićev saveznik u Crnoj Gori ne počne da radi ono što skladno podijeljenim ulogama mora da radi druga linija Vučićevog djelovanja u Crnoj Gori, oličena u Milanu Kneževiću. U Briselu, kao što sam rekao, to vide, i zato vagaju pod kojim uslovima da puste Crne Goru - istakao je Vuković.
Nikolić je istakao da u Crnoj Gori imamo ozbiljnu krizu političkog upravljanja. Prestali smo, kako kaže, da budemo država u kojoj postoji neki minimum respekta prema znanju. 
- Zašto? Zato što vladajuća većina snižava kriterijume na svim nivoima, odnosno donosi zakone u kojima obara uslove za zapošljavanje ili izbor na rukovodeće pozicije. Na najodgovornije funkcije imenuju se partijski ljudi i to je danas naraslo do nivoa ozbiljnog državnog problema. Partitokratija i rođačko zapošljavanje su ključni uzrok rđavog stanja u institucijama. Drugo, budžet koji je namijenjen razvoju i dobrobiti čovjeka, vlada koristi da kupuje podršku birača. Djeluje kao da je za ovih pet godina napravljen krug u prazno. Povećale su se plate, ali su se više od toga povećale cijene. I šta sad imamo? Izgubili smo pet godina, a uopšte nema razvoja - naveo je Nikolić.
Dodaje da je uništen poslovni ambijent zbog kojeg su dolazili strani investitori.
- I ne samo što nema investitora. Nema ni ideja. Crna Gora je izgubila konkurentnost. Albanija danas gura naš nekadašnji model razvoja turizma, a mi nazadujemo. Projekti na sjeveru su takođe stali. Nema druge dionice auto-puta. Crna Gora ni ekonomski ni politički ne izgleda kao buduća članica EU - naglasio je poslanik DPS-a.
<h2>"Amfilohija su se sjetili da bi se umilili biračima"</h2>
Komentarišući to što je u više opština najavljeno podizanje spomenika preminulom mitropolitu MCP Amfilohiju Radoviću i što mu je predsjednik Jakov Milatović posthumno dodijelio Orden Crnogorske velike zvijezde, Nikolić kaže da rijetko kada, kao u ovom slučaju visoko državno odlikovanje i spom-obilježja više govore o onome ko ih dodjeljuje i onima koji ih podižu, nego o samom Amfilohiju. Ističe da je Laureat za života o sebi kazao sve.
- Nesumnjivo je jedan od vodećih episkopa svetosavske srpske crkve. Jedan od najboljih đaka Justina Popovića i Nikolaja Velimirovića, najretrogradnijih ideologa crkve, koja je imala političku, nacionalističku, anticrnogorsku i antievropsku misiju. Nažalost, mitropolit Amfilohije je za života respektibilno obrazovanje stavio u funkciju velikodržavne nacionalističke politike, koja je samo u posljednjim sukobima na prostoru ex Jugoslavije, života koštala oko 150.000 ljudi. Ono što mi posebno pamtimo je da je veći dio života proveo boreći se protiv ideje o obnovi državnosti Crne Gore, kao i protiv crnogorskog nacionalnog, duhovnog i kulturnoistorijskog identiteta, iako je poticao iz Morače i familije u kojoj se, da znam, niko nikada nije rađao ni kopao van Crne Gore - kazao je Nikolić.
Međutim, kako ističe, za današnju Crnu Goru važnije je podcrtati argumente i dokučiti motive donosilaca odluka o dodjeli odlikovanja i podizanju spomenika, predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića i parlamentarne većine, odnosno njenih lokalnih filijala. 
- Amfilohija su se sjetili da bi se umilili biračima koji su ih 30. avgusta doveli na vlast, a danas su ozbiljno pokolebani u sposobnost političkih izabranika. I zato se "pokrivaju" Amfilohijem. Međutim, ne pomaže krečenje prošlosti. I ovome poniženju se približava kraj. Pa, neka iskoriste restlove mandata da podijele državne nagrade i spomenike jedni drugima, prije nego ih pop Mijajlo najuri iz vlasti kako im je obećao - poručio je Nikolić.
<h2>Odazvaće se pozivu Milatovića za konsultacije</h2>
Nikolić je kazao i da će se DPS odazvati pozivu predsjednika Crne Gore na konsultacije povodom prijedloga da kandidat za sudiju Ustavnog suda bude sudija Višeg suda Predrag Krstonijević.
- Uvažavajući ustavno pravo predsjednika Crne Gore da predlaže kandidate za sudije Ustavnog suda, više bih cijenio da je poziv na konsultacije stigao prije nego što je gospodin Milatović odabrao Predraga Krstonijevića kao jednog od sedam kandidata koji ispunjavaju uslove za izbor sudije Ustavnog suda. Ovako, stiče se utisak da su konsultacije puko zadovoljenje forme. Pa ipak, odazvaćemo se pozivu, da čujemo koji su razlozi opredijelili Milatovića da učini takav prijedlog - kazao je Nikolić.
On nije želio da komentariše to što je Nikola Janović napustio DPS, ističući da partija neće tražiti da vrati mandat.
- Čuli ste njegove razloge. I mi smo rekli što smo smatrali primjerenim u datim okolnostima. Ne bih komentarisao dalje od toga - zaključio je Nikolić.

Nikolić: Svako ko se zagrlio sa Andrijom Mandićem, završio je na ivici cenzusa

Mještani Botuna su sa današnjeg masovnom protesta pod sloganom “Protiv kolektora – da Zeta živi” poručili da neće odustati od borbe protiv izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u njihovom naselju, ističući da brane svoje domove, zdravlje i životnu sredinu, ali naglašavajući da su i dalje spremni na dijalog ukoliko postoji prostor za kompromis. Poručili su i da će svi reći NE ovom projektu na referendumu zakazanom za 14. decembar. Okupljeni su protest počeli minutom ćutanja preminulom komšiji Zoranu Vukčeviću koji je bio uz njih, kako su poručili organizatori, do zadnjeg trena. Na skupu su bili istaknuti transparenti, poput "Budućnost u kopačkama, a ne sa maskama! FK Cijevna", "Nećemo kolektor"... Okupljenima se obratila mlada Botunjanka Milica Stojanović koja je kazala da Botun nije neuspjeli eksperiment i boli ih što ovo mjesto svi hoće da iskoriste. Kako je kazala, godinama žive sa strahom od bazena crvenog mulja, a izgleda da to nije bilo dovoljno, nego žele da im nametnu još jedan teret i brigu i izvor straha - kolektor, prenosi Portal RTCG. - Pitamo zašto baš ovdje i zašto opet Zeta. Jesu li naši životi manje važni. Danas moramo biti glasni, jer ako budemo ćutali, Botun više neće imati ko da brani - poručila je ona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Njena vršnjakinja Anja Kažić je takođe naglasila da su godinama patili zbog industrije u ovom selu koji mladima truje živote i budućnost i poručila da neće dozvoliti kolektor i spalionicu u Botunu. Duško Stijepović je pozdravio i stanovnike drugih djelova Podgorice koji su došli da im daju podršku. - Mi nemamo nazad kud, uložili smo napor i ulažemo naše živote da istrajemo u ovoj borbi protiv krupnog kapitala i zastarjelih tehnologija. Ima prostora još da neko izađe i kaže da može da se nađe kompromis, a do tada se nećemo pomjeriti ni pedalj odavde i davaćemo pasivni otpor - kazao je Stijepović. Slavko Vukčević je pitao da li je postrojenje koje planiraju da grade u Botunu isto kao ono pored kojeg je živio premijer Milojko Spajić u Japanu, prenosi Dan. - Siguran sam da će Botunjani pobijediti i ostaviti mladima primjer kako se čuva životna sredina - kazao je Vukčević. Očekuje da uz pomoć poslanika DNP-a Milana Kneževića i SNP-a Slađane Kaluđerović zaustave ovaj projekat i ostave dobar primjer mlađim generacijama kako se čuva životna sredine. On je pozvao sve da izađu na referendum 14. decembra i glasaju protiv ovog postrojenja na ovoj lokaciji. Mihailo Ćetković je kazao da se oko pitanja kolektora ujedinila cijela Crna Gora i poručio gradonačelniku Saši Mujoviću da su mještani ovog kraja "tvrd orah". - Mi smo podnijeli veliku žrtvu, a vi gradite kolektor gdje nikoga ne ugrožava- kazao je Ćetković. Protestu, pored lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića, prisustvovali su predsjednici Opštine i Skupštine opštine Zeta, potpredsjednik Vlade Mihailo Asanović i Aleksandar Kojičić, bivši lider SNP-a i član DNP-a Predrag Bulatović... <h2>Asanović: Ovaj zagađivač gori od KAP-a</h2> Prvi čovjek Zete Mihailo Asanović poručio je da od borbe neće odustati. - Tvrdim da je ovaj zagađivač gori od KAP-a. Ako vide korist od spalionice, dozvoliće mulj i iz Evrope da se doprema ovdje - tvrdi Asanović, prenosi Dan. On je poručio gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću da mu ne šalje posrednike koji bi trebalo da ga ubijede da je projekat kolektora dobar. - Nude nam radna mjesta, ne želimo da zarađujemo na muci ovog naroda. Nudim Mujoviću da nam prevede zemlju, Ćemovsko polje, jer imamo firme koje bi tamo otvorile ne 50 radnih mjesta, nego mnogo više - kazao je Asanović i dodao da je 14. decembra ne glasaju za političke partije već za Zetu. - Zeta nam je jedina partija, pošaljimo poruku da se sa narodom ne mogu igrati - kazao je Asanović. Branko Novaković iz SNP-a Zeta pozvao je sve koji vjeruju u snagu zajedničke odluke da izađu na referendum. - Botun nije sredstvo za eksperiment, Botun je dom- kazao je on. Mještanin Jagoš Bećirović rekao je razočaran i da ga boli nebriga prema građanima. - Tužan sam što se iznad života stavlja novac.Ne ubijajte projektima, preko naših života se sticao novac, urazumite se. Pustite da liječimo ovu sredinu, država se brani brigom - poručio je Bećirović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: Srđa Boljević/Dan)</figcaption> </figure>  <h2>Krstović: Pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju</h2> Odbornik Demokrata Luka Krstović kazao je da pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju. - Napredovaćemo svakog dana sve više. Na referendum svi slobodno da izađemo, a nakon toga, ako treba i skupština ovdje da se održi - rekao je Krstović. Predsjednik SO Zeta Aleksandar Kojičić rekao je da su bili protiv izgradnje kolektora 40 godina i nada se da borbu oko postrojenja neće ostaviti mladim generacijama. - Hrabrosti i ljubavi imamo da se borimo za našu Zetu - poručio je on. Miroslav Brajović iz Nove srpske demokratije poručio je da današnji skup nije zbog ličnih ili partijskih interesa. - Tu smo samo da sačuvamo Botun. Spajiću je pružena šansa da učini nešto za Zetu - rekao je on i poručio premijeru da "prekine sa cirkusom i naredi da se postrojenje gradi u Podgorici". - Kakvu obavezu ima ja, sa mojom Zetom, prema svima vama, ako vi nemate obavezu prema referendumu?- pitao je. Svetozar Ulićević iz Prave Crne Gore pozvao je stanovnike Zete da izađu na referendum. - Izađimo na birališta, ne da biramo, jer nam ništa nije ponuđeno, nego da kažemo ne - rekao je Ulićević. <h2>"Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila"</h2> Kako su Botunjani naveli u pozivu za današnji skup, ovo je dan kada se pokazuje snaga naroda, jedinstvo komšija i ljubav prema mjestu u kojem žive. - Naš dom, naša voda, naša zemlja, naša budućnost. Niko je neće čuvati ako to ne učinimo mi - poručili su. Trenutak je, kako navode, kada stoje zajedno i kada se njihov glas čuje najjače. - Tada svako od nas znači. Zato pozivamo sve građane Botuna i cijele Zete da se okupe u što većem broju. Da zajedno i glasno poručimo: Ne damo rijeku, ne damo zemlju, ne damo život. Dođi ti. Dođi sa porodicom. Povedi komšije i prijatelje. Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila - naveli su u pozivu na protest. Mještani Botuna su 14. novembra podigli šator u ovom naselju u znak protesta protiv početka gradnje postrojenja dok se ne održi referendum u Zeti 14. decembra. Komunalna inspekcija je mještanima Botuna dva puta uručila rješenje kojim se nalaže uklanjanje šatora postavljenog uz gradilište. Botunjani su demontirali šatore, ali su nikli novi na lokaciji predviđenoj za gradnju postrojenja, a na teren su izveli i mehanizaciju. Nakon sastanka sa gradonačelnikom Podgorice Sašom Mujovićem, obje strane ostale su pri svojim stavovima – Glavni grad da je postrojenje neophodno, mještani da ga na toj lokaciji neće dozvoliti. Mujović je istakao da je cilj bio pokazati poštovanje prema građanima Botuna te ih upoznati sa planiranim benefitima projekta. – Ovo je prvenstveno zdravstveni projekat od značaja za Podgoricu i Zetu. Spremni smo da obezbijedimo sve garancije i kontrole kako bismo dokazali da nema štetnog uticaja – kazao je on. Mujović je najavio da bi, po završetku izgradnje, oko 30 odsto teritorije Zete bilo priključeno na postrojenje, te da se razmatra model zajedničkog upravljanja kako bi benefite imale obje opštine, uz mjerne standarde kvaliteta vazduha i povlačenje projekta ukoliko se pokaže štetnost. Podršku Glavnom gradu ponovo je izrazio i premijer Milojko Spajić. – Vlada stoji iza Glavnog grada i iza realizacije ovog projekta – kazao je Spajić. Rok za početak radova je 31. decembar. Odlaganje bi, prema riječima nadležnih, uzrokovalo značajne finansijske gubitke, ali i otvorilo pitanje kredibiliteta Crne Gore u procesu evropskih integracija.

Botunjani poručuju da neće odstupiti: "Protiv smo krupnog kapitala i zastarjelih tehnologija, još ima mjesta za kompromis"

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

Slider

U dosad neviđenom potezu, Iran traži vode kao zvaničnu strategiju za suočavanje s jednom od najgorih vodnih kriza u svojoj modernoj istoriji, objavio je 3. decembra ministar energetike Abas Aliabadi.
Ovaj potez dolazi u trenutku kada se Iran suočava s onim što zvaničnici nazivaju najsušnijom godinom u više od pola vijeka.
Padavine širom zemlje su naglo opale, rezervoari iza velikih brana približavaju se kritičnim nivoima, a decenije prekomjerne ekstrakcije iscrpile su vodonosnike. Veliki gradovi, uključujući glavni grad Teheran, već su uveli racionalizaciju vode.
Nova strategija predviđa kupovinu viška vode od susjeda koji to žele i proširenje uvoza robe koja intenzivno koristi vodu kako bi se očuvali domaći resursi, što je poznato kao transfer "virtualne vode".
Koncept "virtualne vode", koji se odnosi na prebacivanje potrošnje vode drugima, kroz uvoz usjeva ili proizvoda za čiju proizvodnju su potrebne velike količine vode, označava značajno odstupanje od dugogodišnjeg naglaska Islamske republike na poljoprivrednoj samodostatnosti.
Većina iranskih susjeda, uključujući Afganistan, Irak i pogranične regije Pakistana, i sami se bore sa sušom i nestašicom vode. Armenija, na sjeverozapadu Irana, ima relativno obilnije vodne resurse.
Ipak, klimatolog sa sjedištem u Norveškoj Naser Karami rekao je za Radio Farda program Radija Slobodna Evropa (RSE) da će Iran najvjerovatnije pristupiti Afganistanu i nastojati postići trgovinski ili barter aranžman.
- Afganistan ima mnogo rijeka koje teku s njegove teritorije, uključujući tri koje teku u Iran i potrebni smo im za stvari koje nas ne koštaju mnogo, poput pristupa međunarodnim vodama - naveo je Karami.
Doveo je u pitanje višedecenijsku težnju Irana za poljoprivrednom samodovoljnošću, tvrdeći da zemlji nedostaju vodni resursi da bi bez uvoza mogla prehraniti svoju populaciju od oko 90 miliona.
- Mi nismo zemlja koja može proizvoditi hranu za oko 100 miliona ljudi. S našom plodnom zemljom i vodom, možemo uzgajati hranu najviše za 40 do 50 miliona ljudi, a ostatak moramo uvoziti. Ovo je vrlo dobar i logičan potez - ocijenio je Karami.
Krizu je takođe pogoršalo ono što lokalni mediji i ekolozi nazivaju iranskom "vodnom mafijom" - mrežom politički povezanih poljoprivrednih lobija, izvođača radova na branama i lokalnih moćnika koji su dugo profitirali od neograničene upotrebe vode, prekomjernog crpljenja podzemnih voda i velikih poljoprivrednih subvencija.
Za mnoge Irance, ideja o kupovini vode je uznemirujuća i dovodi u pitanje nacionalni narativ izgrađen oko nezavisnosti i otpornosti. Ali stručnjaci kažu da ova promjena odražava neophodno suočavanje s problemom. Nestašice vode u Iranu nisu uzrokovane samo dugotrajnom sušom, već i decenijama lošeg upravljanja i ubrzanim klimatskim promjenama.

Iran se okreće uvozu vode dok se kriza produbljuje

Zamjenik državnog sekretara SAD Kristofer Landau rekao je da je uoči odlaska u Evropu iduće sedmice htio da sazna da li su evropske zemlje dale više novca za Ukrajinu ili za Rusiju, od početka ruske invazije 2022. godine do povratka Donalda Trampa u Bijelu kuću u januaru 2025. godine, te da je bio iznenađen ogromnom prevagom ukupne sume date Rusiji.
Računica se bazira na prilično neobičnom upoređivanju plaćanja za energente Rusiji i davanja vojne i druge pomoći Ukrajini.
Landau je sinoć, u objavi na mreži Iks, naveo da je zatražio od Stejt departmenta da mu pripremi podatke koliko su zemlje dale za pomoć Ukrajini, a koliko za ruske energente u tom trogodišnjem periodu.
- Bio sam iznenađen da je odgovor bio Rusija, i to daleko više. Znao sam da su mnoge od ovih zemalja povezale svoje energetske prilike sa Rusijom, ali nisam imao ideju u kojoj mjeri, ili kako je (ukupno) to bilo daleko više od njihove pomoći Ukrajini - napisao je Landau i priložio tabelu.
Njemačka je tako za pomoći Ukrajini u tom periodu dala nešto više od 15 milijardi dolara, a više od 20 milijardi dolara za rusku naftu i gas. Holandija je takođe dala znatno više za rusku naftu i gas, 25 milijardi dolara, a za pomoć Ukrajini nešto ispod deset milijardi dolara i spada u zemlje koje su za ruske energente najviše izdvojile. Razlika u korist Rusije je najveća za Italiju koja je dala oko 27 milijardi dolara, a za pomoć Ukrajini nešto ispod pet milijardi dolara.
Srbija, kako pokazuje ta tabela, dala je za naftu i gas oko pet milijardi dolara u tom periodu i ništa za pomoć Ukrajini.
Među zemljama koje su dale novac za rusku naftu i gas, a ništa ili gotovo ništa za Ukrajinu su, Turska, Mađarska, Slovenija, Grčka, Bugarska, Češka, Slovačka.
S druge strane pomoć za Ukrajinu, a gotovo ništa za ruski naftu i gas dali su Danska (oko 10 milijardi eura), Švedska (oko sedam milijardi eura), Norveška (oko pet milijardi eura) i Velika Britanija koja je izdvojila 15 milijardi eura za Ukrajinu, mada je dala i za naftu i gas u tom periodu oko pet milijardi eura.

Zamjenik državnog sekretara SAD: Evropljani dali mnogo više Rusiji nego Ukrajini

Premijer Izraela Benjamin Netanjahu izjavio je da se očekuje da će njegova zemlja i palestinski pokret Hamas "vrlo brzo preći u drugu fazu prekida vatre", nakon što Hamas vrati posmrtne ostatke posljednjeg taoca u Pojasu Gaze.
Netanjahu je novinarima na konferenciji sa njemačkim kancelarom Fridrihom Mercom, koji je u posjeti Izraelu, rekao da bi druga faza prekida vatre, koja uključuje razoružanje Hamasa i demilitarizaciju Gaze, mogla da počne već krajem mjeseca.
Hamas i dalje drži posmrtne ostatke Rana Gvilija, 24-godišnjeg policajca koji je ubijen 7. oktobra 2023. godine i čije tijelo je prebačeno u Gazu.
Druga faza uključuje i raspoređivanje međunarodne vojske za obezbjeđivanje Gaze, kao i formiranje privremene palestinske vlade koja će voditi svakodnevne poslove pod nadzorom međunarodnog odbora, na čelu sa predsjednikom Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donaldom Trampom.
Hamas tvrdi da nije uspio da dođe do svih posmrtnih ostataka jer su zatrpani u ruševinama izraelskih napada, dok je Jerusalim optužio pobunjenike za odugovlačenje i zaprijetio da će nastaviti sa napadima ili obustaviti dotok humanitarne pomoći ukoliko se svi ostaci ne vrate.
Merc je rekao da Njemačka pomaže u sprovođenju druge faze primirja slanjem oficira i diplomata u civilni i vojni koordinacioni centar koji SAD vode na jugu Izraela, kao i slanjem humanitarne pomoći u Pojas Gaze.
Netanjahu je rekao da malo ko vjeruje da je prva faza primirja u postpunosti ostvariva, kao i da je druga faza podjednako izazovna.
- Kao što sam pomenuo kancelaru, postoji i treća faza, a to je deradikalizacija Gaze, nešto za šta su ljudi takođe vjerovali da je nemoguće. Ali to je urađeno u Njemačkoj, to je urađeno u Japanu, to je urađeno u zemljama Persijskog zaliva. To se može uraditi i u Gazi, ali naravno Hamas mora biti demontiran - naveo je on.
Merc je rekao da će Njemačka "uvijek stajati u odbrani postojanja i bezbjednosti Izraela" nakon Holokausta i dodao da je to "dio nepromjenljive suštine odnosa" dvije zemlje.
On je, ipak, naveo da Njemačka i dalje vjeruje da je rješenje o dvije države najbolja opcija, ali da "savezna Vlada ostaje pri stavu da priznanje palestinske države može doći tek na kraju takvog procesa, a ne na početku".
Netanjahu je rekao da, iako bi želio da poseti Njemačku, nije planirao diplomatsko putovanje zbog naloga za hapšenje koji je prošle godine izdao Međunarodni krivični sud, najviši sud Ujedinjenih nacija (UN) za ratne zločine.
Njemačka je privremeno obustavila izvoz vojne opreme u Izrael, što je ukinula nakon što je počelo primirje.

Netanjahu: Izrael i Hamas su vrlo blizu druge faze mirovnog sporazuma

Protiv Beranca P.A. (30) podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je zlostavljao maloljetnika.
P.A. se sumnjiči da je, postupajući kao medijator za rad sa djecom određene populacije u jednoj osnovnoj školi u Beranama, u dvorištu ove obrazovne ustanove, više puta udario maloljetnika i postupio na način kojim se vrijeđa ljudsko dostojanstvo.
- Neselektivno i pravovremeno preduzimanje policijskih mjera i radnji, u cilju rasvjetljavanja svih oblika kriminaliteta, a naročito onih u kojima su oštećena lica maloljetnici, ali i druge ranjive kategorije lica, će i dalje biti u fokusu rada službenika Uprave policije - poručeno je u saopštenju policije.

Berane: Medijator u školi osumnjičen da je udarao đaka

Nedavno smijenjeni izvršni direktor Elektroprivrede (EPCG) Ivan Bulatović imenovan je za savjetnika predsjednika odbora direktora Milutina Đukanovića za saradnju sa međunarodnim organizacijama i renomiranim kompanijama, potvrđeno je Danu iz te državne kompanije.
Đukanović je bio jedan od članova odbora direktora koji su polovinom oktobra glasali za smjenu Bulatovića. Nakon smjene je kazao da je Bulatović dobro radio, ali da je većina mislila da su potrebne promjene i da je iz tog razloga glasao za njegovo razrješenje. Smjenu Bulatovića inicirao je PES, kojem po partijskoj raspodjeli pripada mjesto izvršnog direktora EPCG. U toj partiji, prema našim saznanjima, nisu bili zadovoljni kako su zapošljavani njihovi kadrovi, zbog čega su i tražili smjenu Bulatovića.
EPCG smo pitali pod kojim uslovima je Bulatović prešao na poziciju savjetnika.
– Sa Ivanom Bulatovićem je, u skladu sa odredbama statuta kompanije, zaključen ugovor o pravima, obavezama i odgovornostima za navedeno radno mjesto, a uslovi su propisani aktom o sistematizaciji radnih mjesta, odlukama Odbora direktora EPCG, kao i ranije zaključenim ugovora o radu. U skladu sa odredbama statuta kompanije za radno mjesto na koje je raspoređen Ivan Bulatović, nije definisano trajanje obavljanja navedene funkcije – odgovorili su Danu iz EPCG.
Prema Bulatovićevom ugovoru o radu iz januara 2024. godine, u slučaju razrješenja ima pravo da bude raspoređen, u mjestu svog prebivališta, na drugo odgovarajuće mjesto u EPCG, u skladu sa vrstom i nivoom stručne kvalifikacije koju posjeduje. Prema ugovoru zaključenom početkom 2024. godine, Bulatovićeva zarada u narednih 12 mjeseci od razrješenja iznosiće 100 odsto njegove zarade, dok će nakon isteka tog perioda, a do 30. januara 2028. godine, iznositi dvije trećine sadašnje zarade. Prema imovinskom kartonu, Bulatović je u 2024. godini primao zaradu od 4.027 eura. Toliku zaradu, po ugovoru, treba da ima i u narednih 12 mjeseci, dok će nakon isteka tog roka njegova zarada iznositi oko 2.700 eura.
U međuvremenu, odbor direktora je za novog izvršnog direktora izabrao Zdravka Dragaša. Dan je pisao da će Dragaš biti novi direktor i prije nego što je raspisan konkurs, na koji su se javila tri kandidata.

Bulatović od izvšnog direktora EPCG do savjetnika Đukanovića

Službenici Odjeljenja bezbjednosti Bar i Odjeljenja bezbjednosti Tivat su na teritoriji ovih opština vršili pojačane aktivnosti i tom prilikom kontrolisali više operativno interesanih lica.
Kontrolisali su Kotoranina M.V. koji je upravljao vozilom marke Audi, kotorskih registarskih oznaka. Njemu je izdat prekršajni nalog zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima.
Osim toga, kontrolisan je i L.R. iz Tivta, koji je odbio da bude testiran na prisustvo psihoaktivnih supstanci u organizmu, zbog čega je uhapšen.
- Kontrolom F.K. iz Tivta utvđeno je da je upravljao vozilom pod dejstvom kokaina. On je uhapšen, a uz to mu je izdat i prekršajni nalog zbog drugih prekršaja iz gore pomenutog Zakona - navedeno je u saopštenju Uprave policije.
Kontrolišući vozača O.R. iz Tivta policijski službenici su kod njega pronašli i oduzeli startni pištolj i 100 komada municije. Njemu je izdat prekršajni nalog shodno Zakonu o oružju.

Kontrolisana OIL u Baru i Tivtu: Jedan vozio pod dejstvom kokaina, drugom oduzeti pištolj i municija...

U novom izdanju emisije Vikend popodne na Televiziji E, donosimo inspirativne i zanimljive priče. Za početak ćemo ugostiti čovjeka koji je istrčao više Ironman triatlona i koji je osnivač sportske akademije posvećene organizaciji trka kao i školama trčanja za rekreativce. 
Sa predstavnikom Eko fonda razgovaramo o energetski efikasnim rješenjima koja se razvijaju u Crnoj Gori i kako mogu doprinijeti uštedi i boljem kvalitetu života.
U završnom dijelu emisije bavimo se uticajem zagađenog vazduha na zdravlje i razmatramo da li škole treba da uvedu sadržaje koji će djecu učiti pravilnom odnosu prema okolini. Kroz razgovore sa stručnjacima ponudićemo informacije važne za svakodnevni život.
Pridružite nam se ove nedjelje popodne, samo na televiziji E od 17 sati!

Vikend popodne: O čovjeku koji je istrčao više Ironman triatlona, energetsko efikasnim rješenjima, odnosu prema okolini...

U Budilniku na Televiziji E analiziramo na koji način sistem treba da reaguje na zabrinjavajući podatak da svaka treća osoba u Crnoj Gori poseže za alkoholom? 
Govorimo i o završenoj obuci za zaštitare u školama – koliko mogu dprinijeti većoj bezbjednosti djece? 
Pitamo i koliko je važno to što je osoba sa autizmom govorila u Skupštini i da li će njen glas biti zaista shvaćen i pretočen u konkretne promjene. 
Na kraju, pitamo i može li Bečki model socijalnog stanovanja zaživjeti i u Crnoj Gori?
Budite uz Televiziju E od sedam do devet sati!

Teme Budilnika: Zabrinjavajući podaci o konzumiranju alkohola, zaštitari u školama, glas osoba sa autizmom...

Top news

-Danas sa najvećim osjećajem ponosa, i neka bude da je moj doprinos nulti u svemu tome, ističem da današnji sektor bezbjednosti uživa nikada veći stepen povjerenja u međunarodnoj zajednici-tako je, uz neskriveni ponos, ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović ocijenio kako Ministarstvo unutrašnjih poslova i Upravu policije vide crnogorski zapadni partneri. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204191240_296d5a45134e40c45a594b70dd375ac47e9e4c64996a7c51e6bd313a3c9f4657.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251204191240_296d5a45134e40c45a594b70dd375ac47e9e4c64996a7c51e6bd313a3c9f4657" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="POLITIKA ISPRED PROFESIJE: Šaranović i Šćepanović"> <figcaption>POLITIKA ISPRED PROFESIJE: Šaranović i Šćepanović(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  EVROPSKE PACKE... No, hvalisava priča ministra nema mnogo veze sa realnošću. Niti sa ocjenama iz Brisela. Moguće da je funkcioner Demokrata Alekse Bečića svjesno, iz političkih razloga podizanja rejtinga stranke, ignorisao ocjene &nbsp;evropskih partnera, ili mu je, možda, neko pogrešno preveo Izvještaj o napretku, vezan za Crnu Goru. &nbsp; U dokumentu koji je prezentovala Evropska komisija, napredak u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala ocijenjen je kao – djelimičan. Kao što ne iskazuju zadovoljstvo političkim imenovanjima i čistkom politički nepodobnih u policiji. Zato se traži ,,reorganizacija Ministarstva unutrašnjih poslova i policije, i da se imenovanja u bezbjednosnom sektoru obavljaju po principu stručnosti”.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204191240_16973227a024d0a711a1b617ca30f81c508b1f9ef203be986ede47dc3a22624a.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251204191240_16973227a024d0a711a1b617ca30f81c508b1f9ef203be986ede47dc3a22624a" data-rendition-name="original" width="766" height="584" loading="lazy" alt="POLICIJA JE POD PARTIJSKOM KONTROLOM: Nikola Zirojević, poslanik SD-a"> <figcaption>POLICIJA JE POD PARTIJSKOM KONTROLOM: Nikola Zirojević, poslanik SD-a(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Poslanik Socijaldemokrata Nikola Zirojević u izjavi za Televiziju E naglašava da ocjena &nbsp;ministra Šaranovića nema dodirnih tačaka sa Izvještajem Evropske komisije. &nbsp; -Djeluje mi očigedno da smo ministar i ja čitali različite izvještaje. Iz onoga što sam ja poročitao, dva su resora posebno problematična, to jest dva resora u kojima je potrebno sprovesti potpune reforme i u kojima bilježimo nazadovanje. Jedan su unutrašnji poslovi sa akcentom na stopiranje političkih imenovanja u resoru bezbjednosti i resoru policije, a drugi resor su mediji koji u ovim trenutku nijesu predmet razgovora – kaže Zirojević. &nbsp;&nbsp; ...I DOMAĆI ,,NEVJERNICI” U POLICIJI Nijesu samo Evropljani sumnjičavi prema rezultatima rada policije i uopšte bezbjednosnog sektora koji kontrolišu Demokrate. Crnogorski građani su bili mnogo rigorozniji: prema istraživanju Centra za demokratiju i ljudska prava povjerenje u policiju palo je sa 53,5 odsto u prošloj, na 44,1 odsto u ovoj godini. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204191240_cebf054ae3fd4b0998dbf1fe0e0e8db80e147269c9af71b9702c08f731c4350d.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251204191240_cebf054ae3fd4b0998dbf1fe0e0e8db80e147269c9af71b9702c08f731c4350d" data-rendition-name="original" width="672" height="505" loading="lazy" alt="NAJVEĆI PAD POVJERENJA U POLICIJU ZA POSLJEDNJIH DESET GODINA: Dina Bajramspahić"> <figcaption>NAJVEĆI PAD POVJERENJA U POLICIJU ZA POSLJEDNJIH DESET GODINA: Dina Bajramspahić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić kazala je da je najveći pad povjerenja između dva uzastopna mjerenja u posljednjih deset godina. - U proteklih deset godina povjerenje u policiju bilo je niže nego danas jedino 2021. godine, kada je iznosilo 34,9 odsto, dok je povjerenje u periodu od 2016. do 2020. godine uglavnom bilo više nego sada, krećući se u rasponu od 40,9 odsto do 53,6 odsto, koliko je izmjereno 2016. godine – ističe Bajramspahić. &nbsp; Iako je ministar unutrašnjih poslova Šaranović pokušao da posredno ospori istraživanje CEDEM-a, izvori Televizije E iz MUP-a govore da je interno istraživanje koje je naručio početkom septembra vrh policije pokazalo takođe dramatičan pad povjerenja u rad policije. Čak i veći nego što ga registruje istraživanje CEDEM-a. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204191244_c982ae42982f3c7a7f6b4ddfd49fcb12a21213490b326279a68e7531ed9fa587.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251204191244_c982ae42982f3c7a7f6b4ddfd49fcb12a21213490b326279a68e7531ed9fa587" data-rendition-name="original" width="1024" height="1139" loading="lazy" alt="PAD POVJERENJA OD DESET ODSTO: Detalj sa istraživanja CEDEM-a"> <figcaption>PAD POVJERENJA OD DESET ODSTO: Detalj sa istraživanja CEDEM-a(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  POLICIJA POD PARTIJSKIM PLAŠTOM Poslanik Zirojević ističe da je od dolaska kadrova Demokratske Crne Gore na čelo bezbjednosnog sektora – taj resor u potpunosti pretvoren u jednu partijsku mašineriju, u batinu za obračun sa političkim oponentima. &nbsp;-Vi imate činjenicu da šef kluba poslanika Demokrata, kako ja volim da kažem - stvarni šef bezbjednosnog sektora - sa skupštinske govornice najavljuje hapšenja i buduće akcije bezbjednosnog sektora. I sve ovo što sam naveo, kao i još mnogo toga o čemu bih mogao govoriti a tiče se otprilike istog načina ponašanja ove strukture Demokratske Crne Gore, potpuno prirodno dovodi do pada povjerenja u Upravu policije. Na žalost, borbu protiv organizovanog kriminala sveli smo na nešto što se umače u med i krem i jede za doručak – zaključuje Zirojević. &nbsp;&nbsp; Uprkos javnim kritikama, nasuprot stavovima građanki i građana, izvjesno je da se vrh Demokrata koje predvode Bečić i Bogdanović i koji apsolutno &nbsp;kontrolišu bezbjednosni sektor - ne žele pogledati u ogledalu. Kao što nemaju namjeru, čak i po cijenu daljeg gubljenja povjerenja, da zaustave takozvani veting u policiji, koji se – osim u rijetkim slučajevima – odavno pretvorio u progon politički nepodbnih. &nbsp; To će svakako doprinijeti daljem slabljenju bezbjednosnog sektora koji se, osim u dvije velike tragedije na Cetinju, ne umije nositi sa izazovom borbe protiv organizovanog kriminala. Osim što se, nakon ubistava, oglase sa podacima višpe svojestvenim mrtvozornicima. &nbsp; Ipak, ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović može da ima neko opravdanje. Jer, kako sam priznaje, njegov doprinos stanju bezbjednosti je – nulti. &nbsp;Ako ništa, zvuči kao dobar način da se Šaranović distancira od loše prakse u Ministarstvu unutrašnjih poslova i policiji. &nbsp; &nbsp;&nbsp; &nbsp; &nbsp;

Pad povjerenja i put u raspad bezbjednosnog sektora

Emisija: Jutro sa Majom - 07.12.2025. - A DIO

Emisija: Jutro sa Majom - 07.12.2025. - C DIO

Emisija: Jutro sa Majom - 07.12.2025. - B DIO

Emisija: Budilnik vikendom - 07.12.2025.

Švedska Vlada je u petak predložila izmjene Ustava koje bi omogućile oduzimanje državljanstva nekim vođama kriminalnih bandi, kao dio rada na suzbijanju raširenog organizovanog kriminala.
U januaru je međustranački parlamentarni odbor predložio ustavne izmjene koje bi omogućile oduzimanje pasoša osobama sa dvostrukim državljanstvom osuđenim za špijunažu ili izdaju, ali nije predlagao mjere usmjerene na organizovani kriminal.
- Vlada je odlučila ići dalje od prijedloga odbora upravo kako bi bilo moguće oduzeti državljanstvo, na primjer, vođama bandi koji su počinili veoma, veoma ozbiljnu štetu društvu - rekao je ministar pravde Gunar Stromer na konferenciji za novinare.
On je naveo da nacrt zakona koji je u petak predat parlamentu uključuje prijedlog koji bi omogućio oduzimanje pasoša osobama sa dvostrukim državljanstvom osuđenim za krivična djela koja ozbiljno ugrožavaju vitalne nacionalne interese, poput teškog kriminala bandi.
Švedska je decenijama suočena s nasiljem povezanim s organizovanim kriminalom.
Vlada i njeni saveznici, krajnje desničarska i antiimigrantska stranka Švedskih demokrata, pobijedili su na izborima 2022. godine sa obećanjem da će smanjiti imigraciju i kriminal bandi za koje tvrde da su povezani, a izbori slijede sljedeće godine.
Kako navode švedski portali, ukoliko bi se usvojio ovaj zakon, bilo bi riječi o osobama koje su državljanstvo pribavile putem prevare, prijetnji ili mita, ali i o osobama koje ozbiljno ugrožavaju vitalne interese države.
Ovo može obuhvatiti zločine koji ozbiljno ugrožavaju sigurnost Švedske ili određene ozbiljne prijetnje sistemu povezane s kriminalom bandi.

Švedska predložila oduzimanje državljanstva nekim vođama kriminalnih bandi

Evropske zemlje su, od 2022. do ove godine, izgubile do 1,6 biliona eura zbog sankcija koje su uvele protiv Rusije, saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova.
Oni su dodali da je, uprkos sankcijama, ruska ekonomija pokazala izuzetnu otpornost i sposobnost prilagođavanja, kao i da je nastavila stabilan rast, prenose Nezavisne novine.
U saopštenju povodom Međunarodnog dana borbe protiv jednostranih prisilnih mjera, naglašeno je da su ekonomski pritisci, koje su zapadne zemlje uvele Rusiji, izazvali ozbiljnu štetu i samim inicijatorima tih sankcija, pišu RIA Novosti.
- Ove mjere predstavljaju ključni alat neokolonijalne politike 'kolektivnog Zapada', koja ima za cilj da zadrži opadajuće dominiranje i ograniči suverena prava drugih zemalja na politički izbor i tehnološki razvoj - navodi se u saopštenju.
&nbsp;Ministarstvo navodi i da su zbog pomenutih sankcija cijene energenata, goriva i hrane u Evropi i SAD-u porasle, kao i da se zbog toga "sve češće" postavlja pitanje opravdanosti sankcija u tim zemljama.

Rusija: Evropa izgubila do 1,6 biliona eura zbog sankcija

Fudbaleri Igala ostvarili su pobjedu, dok je remijem završen duelom u 19. kolu Druge crnogorske lige.
Igalo je pred svojim navijačima savladalo Kom 2:1 i prekinulo seriju od devet mečeva bez pobjede.
Seriju dobrih rezultata prekinuo je Kom, koji je izgubio nakon deset mečeva bez pobjede.
Do pete pobjede domaći je došao golovima Pavla Pićurića u 14. i Nihad Balić u 47. minutu.
Jedini pogodak za Kom postigao je Taiši Oicu u 37. minutu.
Uzbudljiv meč u Danilovgradu, između Iskre i Berana, završen je 2:2.
Gosti su poveli golom Srđana Boškovića u 25. minutu.
Izjednačio je Sava Milić u 59, a isti igrač donio je vođstvo Iskri u 84. minutu.
Konačan rezultat postavio je Bošković u 89. minutu.
Na jučerašnjim utakmicama postignuti su sljedeći rezultati: &nbsp;Otrant-Olimpik – Internacional 2:1, Grbalj – Rudar 2:1 i Podgorica – Lovćen 1:0 (1:0).
Za srijedu zakazani su odgođeni mečevi 16. i 17. kola, a rivali će biti Iskra - Otrant-Olimpik i Rudar - Podgorica.
Ulcinjski tim osigurao je titulu jesenjeg šampiona.

Igalo pobijedilo Kom, neriješeno u Danilovgradu

Danima je trajala drama mladog ljekara, doktora u Opštoj bolnici u Pljevljima dr Kerima Halilovića hoće li mu direktor ove zdravstvene ustanove dr Saša Grbović dati dozvolu da otputuje na prestižnu edukaciju u Davosu u Švajcarskoj, uključilo se i Udruženje ortopeda i traumatologa, Sindikat doktora medicine i Ministarstvo zdravlja, kao i ministar dr Vojislav Šimun lično i uspjeli su da izdejstvuju da Halilović dobije, ne slobodne dane, već se Grbović umilostivo i juče mu odobrio odmor?! Dr Halilović jutros je otputovao u Davos, ali ovaj slučaj otvorio je ozbiljno pitanje samovolje čelnika institucija u našoj zemlji, potvrdio u kolikoj mjeri su progonu izloženi ljudi koji se usude da se bore za svoja prava, ali i opasnu praksu nekažnjivosti uslovljenu, nažalost, najčešće političkim trgovinama, moćnika koji se iživljavaju nad za njih nepodobnima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6" data-rendition-name="original" width="1440" height="992" loading="lazy" alt="Dr Kerim Halilović "><figcaption>Dr Kerim Halilović(Photo: PV portal)</figcaption></figure>  Portal ETV još prije nekoliko dana uputio je pitanja ministru Šimunu, pored ostalih, hoće li dr Grbović snositi posljedice za svoje neprihvatljive postupke u slučaju dr Halilovića, ali nam nije odgovoreno. Logika aktuelnih vlastodržaca u Crnoj Gori je da kao noj zabiju glavu u pijesak i sačekaju da „oluja“ prođe. Bez osjećaja odgovornosti za javni interes i obaveze da saopšte građankama i građanima, koji ih plaćaju, informacije koje su od opšteg interesa. Odgovornost za slučaj dr Halilovića ove sedmice, pred skupštinskim odborom za zdravstvo, rad i socijalno staranje, zahtijevao je i dr Nermin Abdić koji je bio kategoričan da se radi o mobingu. - ...to je završeno. Imamo vrlo preciznu instrukciju kako postupiti u tom slučaju i to je dostavljeno. Obezbijedio sam ja lično zamjenu, u saradnji sa direktorom Opšte bolnice Bijelo Polje – kazao je Šimun, odgovarajući na pitanje Abdića. To je bio utorak, 2. decembar, međutim dr Halilović dozvolu od dr Grbovića dobio je tek juče, 5. decembra, dan pred put i to nakon druge pisane urgencije Ministartsva zdravlja?! - Odluka da mi ne dozvoli da idem na edukaciju je Grbovićeva odmazda. Skupljao sam pare da se prijavim za ovu edukaciju. To je najveći ortopedski institut na svijetu. Sve smjernice u ortopediji oni diktiraju. Još 20. oktobra sam mu tražio slobodne dane i on je odgovorio - ne može, iako mora da mi da slobodne dane za obuku. Odbio je i da mi dozvoli i da uzmem odmor – kazao je dr Halilović prije nekoliko dana za Portal ETV. A dr Abdić je zahtijevao od ministra Šimuna da „ispita“ slučaj dr Halilovića i poručio da će se, kao član Udruženja ortopeda i traumatologa Crne Gore, potruditi da on dobije epilog. - ... jer ako taj kolega nije u stanju da organizuje posao za četiri dana, a mi smo ga organizovali u mnogo težim vremenima za vrijeme korona krize, onda taj uvaženi kolega ne zavrjeđuje da bude direktor te institucije. Po meni je ovo klasični mobing – bio je kategoričan dr Abdić. Ministar Šimun sam je na Odboru saopštio da „zabrana edukacije zapošljenom predstavlja i izvjesno kršenje Zakona o zdravstvenoj zaštiti“. Nažalost, uskratio nas je za odgovor da li će zbog toga čelnik pljevaljske bolnice i snositi bilo kakvu odgovornost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="Opšta bolnica u Pljevljima"><figcaption>Opšta bolnica u Pljevljima(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dr Abdić je na Odboru podsjetio ministra da je on taj koji je „na vrhu priramide zdravlja“, uz konstataciju da se mora znati „ko kosi, ko vodu nosi“. Šimun je, ovoga puta, istina u posljednjem trenutku, uspio da on bude „kozbaša“, ali ponašanje i poruke dr Grbovića, kao i činjenica da je reagovao tek nakon urgencija Ministarstva, ukazuju da direktor pljevaljske bolnice ne haje za autoritet institucije, a još manje na zakonske propise. Edukacija u Davosu, koju je dr Halilović, inače, sam platio, kotira se, kako je saopštilo i Ministarstvo zdravlja, visoko na ljestvici medicinskih obuka. Iz Ministarstva su saopštili da se „program AO Davos Course ubraja u edukacije od izuzetnog međunarodnog značaja za oblast ortopedije i traumatologije, te da znanja i kompetencije stečene na takvim programima predstavljaju direktnu korist za zdravstveni sistem Crne Gore“. Kurs u Davosu održava se od od 6. do 12. decembra.

Šimun bez komentara hoće li čelnik pljevaljske bolnice biti kažnjen

Grupa građana koja protestuje na Kruševom ždrijelu saopštila je da će privremeno obustaviti proteste nakon što su u policiji potvrdili da Goran Jokić više nije načelnik RCB Centra. Poručili su da je njihova mala pobjeda tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese.
Više od deset mjeseci traje neprekidna i uporna borba građana Cetinja koji traže pravdu i istinu za sve stradale i ranjene u dva masovna zločina na Cetinju.
Na žalost, kako je grupa građana navela u saopštenju, institucijama sistema i najodgovornijima je trebalo deset mjeseci, nakon ćutanja i ignorantskog odnosa prema protestu, da sankcioniše samo jednu od karika u sistemu odgovornosti, odgovornoj za seriju propusta kada su ova dva zločina u pitanju.
Na drugoj strani, oni su, kako kažu, pokazali da upornost u duhu crnogorskog trajanja daje rezultate, te poručuju da neće stati na ovome.&nbsp;
- Vjerujemo da će sudske institucije i Ministarstvo pravde imati u vidu našu odlučnost i upornost, kao i težinu slučaja koji je pred njima i da neće dozvoliti naš povratak na Kruševo ždrijelo. Za razliku od onih kojima je bio cilj da ovaj grad izumre, mi smo za život, da život traje i bude najveća vrijednost i zato u prilog predstojećim, za nas bolnih, božićnih i novogodišnjih praznika privremeno obustavljamo protest,sa porukom, naša mala pobjeda je tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese - poručili su u saopštenju za javnost.
Zahvalili su se svima koji su im dali podršku, kako sa Cetinja tako i iz svakog crnogorskog grada, na bilo koji način, pa i onima koji su, kako kažu, izašli iz kolone zaustavljenih vozila i stali nekoliko minuta i dali riječ podrške.
- Značilo je. Zahvaljujemo se i onima koji su našem protestu dali početni inpuls, kad smo se kupilim u daleko većem broju. Posebnu zavalnost dugujemo pripadnicima MUP-a Crne Gore koji su na profesionalan i prije svega ljudski način vodili blokadu puta u cijelom trajanju - zaključili su u saopštenju.

Đole Lutovac: Opština Berane nema veze sa spomenikom Pavlu Đurišiću — poštujemo Ustav i zakon

Botunjani poručuju da neće odstupiti: "Protiv smo krupnog kapitala i zastarjelih tehnologija, još ima mjesta za kompromis"

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Nikolić: Svako ko se zagrlio sa Andrijom Mandićem, završio je na ivici cenzusa

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

Procesuirane dvije osobe: Oduzeto više od kilograma narkotika, četiri komada oružja i 54 komada municije

Informativna emisija 24 sata: Gost Milika Mirković, tema dana "Javni dug"

Iran se okreće uvozu vode dok se kriza produbljuje

Zamjenik državnog sekretara SAD: Evropljani dali mnogo više Rusiji nego Ukrajini

Uhapšene dvije ženske osobe: Osumnjičene da su pljačkale turiste u Kotoru

Netanjahu: Izrael i Hamas su vrlo blizu druge faze mirovnog sporazuma

Berane: Medijator u školi osumnjičen da je udarao đaka

Bulatović od izvšnog direktora EPCG do savjetnika Đukanovića

Kontrolisana OIL u Baru i Tivtu: Jedan vozio pod dejstvom kokaina, drugom oduzeti pištolj i municija...

Vikend popodne: O čovjeku koji je istrčao više Ironman triatlona, energetsko efikasnim rješenjima, odnosu prema okolini...

Teme Budilnika: Zabrinjavajući podaci o konzumiranju alkohola, zaštitari u školama, glas osoba sa autizmom...

VIP

Velike istraživačke priče

Evropa (ni)je daleko

Muke Šaranovića i Šćepanovića: Kad ,,zakoči” politički veting!

Veting: sredstvo Demokrata za političke obračune sa neistomišljenicima

PRATITE TVe UŽIVO

VIP

Pad povjerenja i put u raspad bezbjednosnog sektora

Đole Lutovac: Opština Berane nema veze sa spomenikom Pavlu Đurišiću — poštujemo Ustav i zakon

Bramerc sa Koprivicom: Nastaviti reforme i ojačati kapacitete

Nikolić: Svako ko se zagrlio sa Andrijom Mandićem, završio je na ivici cenzusa

Auto-putem prošlo 3,02 miliona vozila

Kordić: Postsezona premašila očekivanja, pred nama bogat praznični program

Udruženje podstanara: Projekti Velje brdo i Gradski stan nijesu ni socijalni, ni priuštivi modeli

Informativna emisija 24 sata: Gost Milika Mirković, tema dana "Javni dug"

U Srećnom danu o koncertu Petra Nikolića, Podgoričkim pričama, vizuelnoj umjetnosti...

Kažanegra Stanišić: Iako bilježimo mali broj osuđenih za nasilni ekstremizam, sistem mora biti spreman

Procesuirane dvije osobe: Oduzeto više od kilograma narkotika, četiri komada oružja i 54 komada municije

Uhapšene dvije ženske osobe: Osumnjičene da su pljačkale turiste u Kotoru

Uhapšen Nikšićanin: Policija mu oduzela falsifikovanu ličnu kartu, pištolj i opijate

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Bazar licemjerstva

Uslovni razlog za pritvor

E televizija @ YouTube