Direktor Uprave za nekretnine Marko Bulatović kazao je za <a href="https://rtcg.me/vijesti/drustvo/812879/bulatovic-preko-7000-zahtjeva-za-legalizaciju.html">TVCG</a> da su prije početka primjene Zakona o legalizaciji uradili analizu i da su došli do podatka o 65.000 nelegalnih objekata. Postupak legalizacije je, dodaje, jasno definisan.
- Kada su u pitanju stariji objekti, prije 90-ih, ako nam nadležni organi dostave dokaze o postojanju dozvole, mi možemo preduzeti postupak birsanja tereta- kazao je Bulatović.
On je naveo da je preko 7.000 zahtjeva za legalizaciju, po stanju s kraja januara.
Naglasio je da je rok produžen za pola godine i nastaviće sa aktivnostima. Stekli su se zakonski uslovi, dodao je, da Uprava za nekretnine počne sa daljim koracima.
On je kazao da u pitanju državni projekat, od velike važnosti i angažovaće sve raspoložive kapcitete da odgovore ovako ozbiljnom zadatku.
- Siguran sam da ćemo adekvatno odgovoriti svakom zadatku- rekao je Bulatović.

Bulatović: Preko 7.000 zahtjeva za legalizaciju

U Crnoj Gori sjutra će biti promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima i tokom većeg dijela dana suvo.&nbsp;
&nbsp;Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, tokom noći jače naoblačenje sa povremenom kišom u južnim i centralnim predjelima i snijegom i susnježicom u sjevernim oblastima.&nbsp;
&nbsp;Snijeg je tokom noći između ponedjeljka i utorka ponegdje moguć i u planinama centralnih i južnih oblasti Crne Gore.&nbsp;
&nbsp;Vjetar slab do umjeren, pretežno južni. Jutarnja temperatura vazduha od minus sedam do osam stepeni, najviša dnevna temperatura vazduha od jedan do 15 stepeni.

Sjutra promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima, do 15 stepeni

Voda u Budvi nije za piće, saopšteno je iz lokalnog vodovoda, pri čemu je naglašeno kako je voda zamućena usljed obilnih padavina i povećanog dotoka površinskih tokova.
Do potpune stabilizacije sistema, korisnicima se ne preporučuje za piće niti za pripremu hrane bez prethodnog prokuvavanja.
Voda se može koristiti za tehničke potrebe i održavanje higijene,prenosi RTV Budva.

Voda u Budvi nije za piće

Crna Gora nikako da uhvati zalet koji joj je premijer najavio. Od obećanih 500 kilometara auto-puteva i brzih saobraćajnica, za sada smo vidjeli samo najave bez rokova. Izvođač radova na drugoj dionici auto-puta je izabran, ali početak gradnje i dalje ostaje nepoznanica. 
 
 
Ukratko – to je uvod u godinu koja, prema najavama, treba &nbsp;da Crnu Goru pretvori u „gradilište kakvo ovaj dio svijeta još nije vidio“. 
 
 
Prema tvrdnjama premijera Milojka Spajića, upravo ova godina trebalo bi da donese izgradnju čak 500 kilometara brzih saobraćajnica i auto-puteva. Ogromno gradilište, kakvo Evropa navodno nije vidjela. To je sjajna najava kojoj se svi radujemo. 
 
 
Realnost je, međutim, znatno skromnija. Ne samo da je takav plan teško ostvariv, već ni radovi na drugoj dionici auto-puta, od Mateševa do Andrijevice, nijesu počeli. Riječ je o dionici za koju je premijer ranije najavljivao početak radova još u septembru 2024. godine. Danas je 2026, polovina febreuara, a gradnje još nema. 
 
 
Podsjetimo, u decembru 2023. godine Spajić je obećao da će već u septembru 2024. „ašov biti u zemlji“ i da će započeti izgradnja auto-puta od Mateševa u, kako je tada kazao, „do sada neviđenom investicionom ciklusu“. 
 
 
Šta je stvarno urađeno? 
 
 
„Monteput“ je na tenderu za projektovanje i izgradnju druge dionice auto-puta Mateševo–Andrijevica izabrao konzorcijum PowerChina – Stecol – PCCD. Vrijednost njihove ponude iznosila je 693.969.668 eura. Nakon potpisivanja ugovora, kako je saopšteno iz „Monteputa“, izvođač će započeti aktivnosti na projektovanju i pripremnim radovima. 
 
 
 
Madioničar 
 
 
Zamislite Crnu Goru 2026. godine: jedno veliko gradilište, a nakon toga građani putuju gdje god žele – za 45 minuta. Zvuči kao bajka. I, za sada, to i jeste bajka. 
 
 
I dok se stvarnost sporo pomjera, premijer nastavlja da javnost „teleportuje“ u budućnost. 
 
 
Podsjetimo i kako je izgledala premijerova objava u januaru prošle godine: 
 
- Brzo krećemo u izgradnju oko 500 kilometara auto-puteva i brzih saobraćajnica koje će transformisati Crnu Goru, u vrijednosti od devet milijardi eura- poručio je premijer Milojko Spajić na mreži Iks. 
 
 
Na kraju, između velikih najava i stvarnosti ostaje dubok jaz. Crnoj Gori nijesu potrebne nove mape budućih auto-puteva, već bageri na terenu, jasni rokovi i odgovornost za neispunjena obećanja. Dok se to ne desi, infrastrukturni bum ostaje samo politička najava, a ne razvojna politika. 
 
 
Sve dok se ašov ne zabode u zemlju, a kilometri asfalta ne pojave tamo gdje su obećani, priča o 500 kilometara puteva ostaje marketinški slogan.

Premijer mađioničar, auto-putevi i brze saobraćajnice kojih još nema

Skupština bi sjutra, na vanrednoj sjednici, trebalo da raspravlja o izmjeni Zakona o unutrašnjoj trgovini, koju je predložio Pokret Evropa sad (PES), a kojom se garantuje neradna nedjelja.&nbsp;
&nbsp;Ustavni sud je ukinuo kao neustavan član 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, odnosno neradnu nedjelju u trgovinama. Odluka suda objavljena je u Službenom listu Crne Gore.
Poslanički klub PES-a je, nakon odluke Ustavnog suda, predao zahtjev za vanrednu sjednicu parlamenta radi izmjene tog člana.
&nbsp;U međuvremenu, predsjednik Crne Gore, Jakov Milatović, podnio je Skupštini predlog za promjenu Ustava, kojim se traži dopuna člana 64 Ustava kako bi se ustavno garantovalo opšte pravilo da zaposleni u Crnoj Gori ne rade nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika.
&nbsp;Socijalni savjet jednoglasno je usvojio izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini, kojima se predlaže da trgovine u Crnoj Gori ponovo rade nedjeljom, ali samo tokom špica ljetnje i zimske turističke sezone, u jednoj smjeni i u jednom objektu po opštini.
&nbsp;O tom predlogu treba da se izjasni Vlada.

Skupština sjutra o neradnoj nedjelji

Mobilna aplikacija Domaće.me, koja ima cilj da uveže proizvođače domaćih proizvoda u Crnoj Gori sa potencijalnim kupcima, trebalo bi da pomogne u umrežavanju, jačanju lokalnih zajednica i očuvanju tradicije i ohrabri ljude da se bave poljoprivredom, saopštio je njen kreator Vojin Leković.
Leković je kazao da je, kada je razmišljao o pokretanju aplikacije, bio u dilemi kako da dođe do domaćeg proizvoda, ako ne poznaje nikoga. Uvidio je i da na internetu nema dovoljno dobrih platformi za kupovinu domaćih proizvoda.
– Nije postojala aplikacija i odlučio sam da napravim jednu centralizovanu digitalnu platformu, gdje bi svi mogli da postave svoje domaće proizvode, što uključuje hranu, piće i domaće prerađevine, gdje mogu da imam pregled i takođe napredne opcije filtriranja i sortiranja i time dođem do prodavca i od njega kupim domaći proizvod – rekao je Leković agenciji Mina-business.
Aplikacija je, kako je objasnio, u potpunosti besplatna i namijenjena je svim građanima Crne Gore, uključujući i strance koji tu žive, jer ima i verziju na engleskom jeziku.
– Takođe, mislio sam i na turiste, pa je aplikacija dostupna i njima i oni mogu preko engleskog jezika i različitih valuta da pregledaju proizvode. U opciji su euro, dolar, funta, lira i rublja. To su valute preko kojih oni mogu da vide cijene proizvoda, što je jako korisno kada neko može u svojoj valuti da izračuna kolika je cijena nečega – dodao je Leković.
Aplikacija ima 12 različitih kategorija, tako da proizvođači mogu da ponude voće, povrće, mesne i mliječne proizvode, pčelinje proizvode, morske plodove, začine i bilje, pića, ulja i jaja, dok mehanizaciju i živu stoku neće biti moguće nuditi putem platforme.
Kada je kreirao aplikaciju, ideja mu je bila da ona bude brza i, što je najvažnije, jednostavna za upotrebu, jer su mnogi prodavci na platformi stariji ljudi koji možda nijesu informatički pismeni kao mlađe generacije.
Aplikacija je trenutno u produkcijskoj fazi, dostupna je na Android i iOS platformama i svako može da je preuzme, ali Leković za sada ne radi na njenoj većoj promociji, jer je u fazi pribavljanja proizvođača.
– Prije javne promocije aplikacije želim da imam živu bazu proizvođača, jer ponuda je ta koja diktira kvalitet moje aplikacije. Ako imam, kao što trenutno imam, 20 proizvoda, koliko god je ona funkcionalna, niko je neće koristiti. Ali kada prikupim 50 ili 100 proizvoda, onda već mogu da krenem sa plasiranjem i promovisanjem aplikacije svakome – rekao je Leković.
On trenutno obilazi sjever i ruralna mjesta u okolini Podgorice, gdje razgovara sa domaćim proizvođačima i predstavlja im prednosti platforme. Odziv je, kako kaže, iznenađujuće pozitivan.
– Mislim da je razlog toga što je ovo prvo ovakvo rješenje, jer prije nije postojala aplikacija. Pravljenje profila ne traje više od dva ili tri minuta, jako je jednostavno i besplatno. Ne košta ništa da se napravi profil, da se postave proizvodi i pretražuje, svaka funkcija je apsolutno besplatna – naveo je Leković.
Aplikaciju je osmislio i kreirao sopstvenim znanjem i sredstvima, uz savjete korisnika koji su je već testirali.
– Najbolje komentare sam dobio od drugova koji su rekli šta ne valja u aplikaciji. Jer da oni to nijesu rekli, ja vjerovatno ne bih primijetio to i aplikacija bi izašla sa nekim greškama koje bi kasnije morao da popravljam. Sve sam finansirao, baze podataka sam održavam, naloge za Apple i Google sam sam platio i još neke subskripcije i hardver – rekao je Leković.
Dobio je korisne savjete i od ljudi iz Tehnopolisa, a u narednoj fazi planira dalji razvoj aplikacije i saradnju sa akterima iz oblasti turizma i poljoprivrede.
– Tako da, što se tiče budućnosti, definitivno će aplikacija da bude promijenjena na bolje, uz dodatne funkcionalnosti – rekao je Leković.
On smatra da će aplikacija pomoći u očuvanju tradicije i podstaći ljude da se bave poljoprivredom, jer rješava probleme vidljivosti, umrežavanja, digitalne infrastrukture i logistike.
– Kada se ovi problemi riješe i kada ljudi vide da postoji finansijska dobit preko aplikacije, mislim da će to da ohrabri druge da se bave poljoprivredom, da proizvode i prodaju domaće proizvode. I to automatski pomaže u očuvanju tradicije i oživljavanju nekih lokalnih zajednica, zato što će ljudi možda da se vrate selu da bi proizvodili hranu i piće koje bi prodavali na platformi – smatra Leković, dodajući da Crna Gora ima veliki potencijal u toj oblasti.
Njegova poruka mladim preduzetnicima je da se odvaže i pokušaju.
– Ako drugi kažu ko će to da koristi, ko će time da se bavi, to nikad neće uspjeti... nema veze. U najgoru ruku, osoba je stekla iskustvo koje može da iskoristi u nekom ponovnom pokušaju ostvarivanja u biznisu – kazao je Leković.
Ističe da mu je osnovni motiv bio pomaganje drugima, a ne zarada.
– Moj motiv se nije vodio zaradom, ja preko aplikacije neću zarađivati. Moj motiv je bio da pomognem u umrežavanju i spajanju proizvođača i kupaca i time stvaram jednima finansijsku dobit, a drugima da se zdravije hrane i možda jeftinije prođu nego u supermarketima – rekao je Leković.
Dodaje da bi bio zadovoljniji ako bi neko kazao da je preko njegove aplikacije prodao određenu količinu proizvoda i zaradio novac, nego da je on uzeo procenat od te zarade.
– Mene to ispunjava, tako da bih volio da drugi prate svoje srce, rade onako kako oni misle da je najbolje, poslušaju savjete i ne zaustavljaju se – zaključio je Leković.

Aplikacija Domaće.me povezuje proizvođače i kupce širom Crne Gore

&nbsp;Iako je bilo očekivano, na današnjem Forumu o proširenju u Briselu nije bilo ni riječi o pisanju ugovora o pristupanju sa Crnom Gorom. A petanestak dana ranije, bilo je skoro izvjesno da se na ugovoru već radi. &nbsp; PREPREKE NA EU PUTU &nbsp; Prvo je 3. novembra briselski, dobro obaviješteni Politiko, objavio da se, citiramo, ,,čuju glasovi da je u toku izrada ugovora o pristupanju Crne Gore”. Dan kasnije, čuo se glas - Marte Kos. Evropska komesarka za proširenje je potvrdila informaciju i naglasila da se ,,približava trenutak kada će početi pripreme ugovora o članstvu sa Crnom Gorom”. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251118191148_78e4731901e2d74846b8f27e93c7f0f715aa7690214afdf013fbbf20f8709e17.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251118191148_78e4731901e2d74846b8f27e93c7f0f715aa7690214afdf013fbbf20f8709e17" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="GDJE JE NESTAO UGOVOR O PRISTUPANJU: Marta Kos, komesarka EU za proširenje"> <figcaption>GDJE JE NESTAO UGOVOR O PRISTUPANJU: Marta Kos, komesarka EU za proširenje(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Onda je priča utihnula. Nema zvaničnog obrazloženja zbog čega se odjednom prestalo pričati o ugovoru o pristupanju Crne Gore. Nezvanično, ali stvarno: dvije članice Evropske unije zatražile su odgađanje priprema za ugovor o pristupanju za februar ili početak marta sljedeće godine. &nbsp; Ta informacija otvara i pitanje: ako se do kraja godine zatvori pet ili šest poglavlja, ostaće još 20. Da li je moguće da Crna Gora do kraja naredne 2026. da zatvori sva poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom? &nbsp; POLITIČKA VOLJA – KLJUČ PROBLEMA Roman Jakič, iskusni evropski parlamentarac, nekadašji ministar odbrane Slovenije, u razgovoru za Televiziju E smatra da je pred Crnom Gorom još izazova i da je ključ unutar aktuelne vlasti. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251118191148_8562b520ed801aa534177baa3622f5c7baaf1df0d5fd7d048a60dca3c774bab1.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251118191148_8562b520ed801aa534177baa3622f5c7baaf1df0d5fd7d048a60dca3c774bab1" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="DILEME OKO POLITIČKE VOLJE VLASTI: Roman Jakič "> <figcaption>DILEME OKO POLITIČKE VOLJE VLASTI: Roman Jakič(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  - Gdje postoji volja, postoji i put. Nisam baš siguran da li je volja takva kakva je bila prije 2020. godine i da li ti lideri koji bi morali predvoditi tu želju za zatvaranje svih poglavlja, da li su stvarno predani, posvećeni tom cilju – ističe Jakič za Televiziju E i Portal ETV. Napominje da ne zna kako će se ponašati aktuelni lideri u crnogorskoj vlasti jer ,,ima dosta tih kojima se baš i ne dopada to da Crna Gora uđe u EU”. &nbsp; - Naročito ako gledaju na to da, kada je država članica Evropske unije, onda su svi pod svjetlom evropskog tužilaštva. Pogledajte šta se u Hrvatskoj dogodilo - jedan Ivo Sanader, predsjednik Vlade, zbog korupcije je bio osuđen na zatvor. Takođe podignute su i tužbe protiv velikog broja hrvatskih ministara i visokih funkcionera – kaže Jakič. I poznati slovački diplomata, František Lipka, inače dobar poznavalac crnogorske politike i istorije, smatra da se Crna Gora, iako je formalno pred sam kraj pregovora, suštinski se ,,sama udaljava rok ulaska u Evropsku uniju”. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251118191148_d7b29adccd468e1a833a761465b7d4b1c656c5eabd9a8b8e3599a13228daa935.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251118191148_d7b29adccd468e1a833a761465b7d4b1c656c5eabd9a8b8e3599a13228daa935" data-rendition-name="original" width="1376" height="848" loading="lazy" alt="MNOGO UNUTRAŠNJI OPSTRUKCIJA: František Lipka"> <figcaption>MNOGO UNUTRAŠNJI OPSTRUKCIJA: František Lipka(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  PROBLEMI UNUTAR VLASTI &nbsp;&nbsp; Govoreći na Cetinskom forumu krajem prošle sedmice, Lipka smatra da Vlada Crne Gore kao da nije shvatila da u EU ulazi čitavo društvo, a ne samo vlast. &nbsp; -Crna Gora se nalazi pred kraj evropskog puta. Međutim, da parafraziram velikog pisca Mirka Kovača, taj završetak, odnosno rok ulaska Crne Gore, postepeno se udaljava. Udaljava se iz više razloga. Više razloga se nalaze unutar Crne Gore, a drugi se nalaze u Evropskoj komisiji. U Crnoj Gori administracija kao da nije shvatila da u EU ne ulazi samo Vlada, već cijelo društvo, svi segmenti, opozicija, strukovne organizacije, sindikati, akademska zajednica i taj proces mora da bude inkluzivan – ističe Lipka. &nbsp; Roman Jakič ocjenjuje da je do 2020. godine - iako je tadašnja crnogorska vlast bila kritikovana jer je postojao samo jedan, jak centar odlučivanja i to u vrhu DPS-a - nije bilo dileme u pogledu orijentacije za ulazak u NATO i EU. Sadašnja parlamentarna većina, naglašava Jakić, nije jedinstvena i nije apsolutno posvećena izgradnji društva koje bi zadovoljilo evropske standarde. &nbsp; UDAR SDT-A NA MEDIJE &nbsp; Jakič ističe da opominju posljedni postupci državnih institucija, odnosno &nbsp;Specijalnog državnog tužilaštva, prema slobodnim medijima. &nbsp; -Moram reći da me zabrinjava kada vidim da se na polju slobode medija događaju stvari koje se nikada do sada nisu događale. Da vladajuća koalicija, zato što im se ne dopada kritika medija, za proces diskvalifikacije i diskreditacije tih medija, za pritisak na njih, koristi - institucije države. To do sada ja nisam vidio u Crnoj Gori, da Specijalno tužilaštvo optužuje takozvane opozicione medije – kazao je Jakič za TVE. &nbsp; Specijalno državno tužilaštvo, u okviru istrage protiv biznismena i vlasnika medija bajing agencije, targetiralo je šest kritičkih medija, među njima portal i televiziju E, da su dio mreže nelegalnog uticaja usmjeren protiv ustavnog poretka. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251118191152_9f7320364e91b309c2305bc52768dd9aa34e7109fbbb92bddc1eead4c2182b8b.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251118191152_9f7320364e91b309c2305bc52768dd9aa34e7109fbbb92bddc1eead4c2182b8b" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="UPOZORENJA ZA VALST: Ambasador EU Johan Satler"> <figcaption>UPOZORENJA ZA VALST: Ambasador EU Johan Satler(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Nakon skandalozne akcije SDT-a, reagovala je Delegacija Evropske unije u Podgorici, a ambasador Johan Satler je u razgovoru sa glavnim urednicima šest targetiranih medija naglasio da, citiramo, ,,Evropska unija pažljivo prati situaciju u crnogorskim medijima i očekuje da sudstvo postupa u skladu sa zakonom i da sve javne institucije treba da se uzdrže od političkog pritiska”. &nbsp;&nbsp; -Mislim da kada Evropska unija bude shvatila šta se dešava, da izvještaj, makar u dijelu slobode medija i pravne države neće biti tako pozitivan kao što je sada – ocjenjuje Jakič. OPOMENA KAJE KALAS &nbsp; Izjave iskusnih evropskih diplomata, baš kao i stavovi zvaničnika evropske administracije u Briselu ukazuju da evropska priča Crne Gore nije ispričana do kraja i da ima još važnih izazova. Osim tehničkih problema zatvaranja 20 poglavlja za samo 12 mjeseci naredne godine, vlast u Crnoj Gori moraće da promijeni i svoj odnos prema djelovima društva, posebno prema slobodi govora i kritičkim medijima. &nbsp; U suprotnom, moglo bi da dođe do neprijatnog razvohja događaja. Ne samo da Crnu Goru prestigne Albanija u evropskoj utrci, nego da Evropa reaguje na neke neevrospke prakse. &nbsp; Moguće i da je zato stiglo upozorenje šefice evropske diplomatije Kaje Kalas. Ona je danas u Briselu, aludirajući na izjavu crnogorskog premijera Milojka Spajića o &nbsp;"vratima mogućnosti", napomenula da - ako se pogleda istorija pregovora država kandidatinja s EU - vrata se otvore, pa se zatvore. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Evropa (ni)je daleko

Mašina političkog vetinga u policiji je – zaribala. Brojna saopštenja ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i čelnika Uprave policije Lazara Šćepanovića, kao i politički ostrašćeni nastupi Borisa Bogdanovića, šefa poslaničkog kluba Demokrata, smišljeni su kao pokušaj da se političkom bukom sakrije istina - projekat progona neistomišljenika u policiji ne ide dinamikom koja je planirana.&nbsp; U tom cilju je bila i akcija Specijalnog državnog tužilaštva kojom je, između ostalog, targetiran, pa na kraju i uhapšen Milovan Pavićević, bivši, nagrađivani, policijski oficir... Prema informacijama Televizije E, od kraja septembra i tokom oktobra održano je više ročišta u sklopu disciplinskih postupaka protiv bivših policijskih rukovodilaca: Predraga Kukalja, Danka Gogića, Raduna Stojanovića, Radovana Tončića… &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031181052_dad382b9322bd436e02732dff3fb129313209534c37c3b62d390789238123fa1.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251031181052_dad382b9322bd436e02732dff3fb129313209534c37c3b62d390789238123fa1" data-rendition-name="original" width="1095" height="716" loading="lazy" alt="KAKO IZAĆI IZ PROBLEMA: Ministarstvo unutrašnjih poslova "> <figcaption>KAKO IZAĆI IZ PROBLEMA: Ministarstvo unutrašnjih poslova(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  PROBLEMI VOĐENJA DISCIPLINSKIH POSTUPAKA Upravo su se u tim slučajevima vidjele sve proceduralne manjkavosti i razotkrile namjere vrha policije da se obračuna sa politički nepodobnim. Zloupotreba insttucionalne moći razotkrila se kroz ogrješenja o zakonom propisane procedure. &nbsp; - U najvećem broju pokrenutih disciplinskih postupaka, Agencija za nacionalnu bezbjednost ili nije Upravi policije dostavila svoje mišljenje u zakonom propisanom roku od 90 dana ili je dostavljeno mišljenje da ne postoje bezbjednosne smetnje. Istovremeno, pokazalo se i da Komisija MUP-a za bezbjednosne provjere nije dostavila potrebne dokaze niti je disciplisnka tužiteljka Milena Pajović uopšte ponudila dokaze iako je ovlašćena da vodi postupke- objašnjava za Televiziju E i Portal ETV izvor iz vrha Ministaarstva unutrašnjih poslova. &nbsp; Prema informacijama Televizije E, disciplinski postupak se vodi i protiv Marjana Račića, policijskog funkcionera iz Bijelog Polja. Račić je svojevremeno, kao komandant policijskog odreda na terenu u Beranama, u doba litija krajem januara 2020. godine, postao šire popularan. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031181056_756a0f46e8fa5d0f8dcc9aec6ed3a3e6c86fb1c919701ced37718e3be6980632.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251031181056_756a0f46e8fa5d0f8dcc9aec6ed3a3e6c86fb1c919701ced37718e3be6980632" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt='NA METI ,,AVGUSTOVSKE ODMAZDE": Bivši policijski funkcioner Marjan Račić'> <figcaption>NA METI ,,AVGUSTOVSKE ODMAZDE": Bivši policijski funkcioner Marjan Račić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  RAČIĆEV POTEZ I ,,AVGUSTOVSKA ODMAZDA” Bilo je to vrijeme velikih tenzija, a bila je i uzavrela atmosfera u hladnoj januarskoj noći. Litijaši su tražili da ih policija propusti i da pokažu svoja lica, da se ne sakrivaju ispod šljemova i maski... Djelovalo je da će doći do sukoba. &nbsp; Ali, tada je iskoračio policajac, očito komandir, i naglim pokretom skinuo šljem, smakao gas-masku i predtsavio se ljutim protestantima ispred sebe. Riječ po riječ, atmosfera je postala opuštenija, izbjegnut je konflikt... Policijski oficir Račić je tada pokazao i dokazao da nijesu tačne optužbe da vlast šalje maskirane izgrednike koji se presvlače u policijske uniforme. &nbsp; &nbsp;No, taj hrabar potez nijesu cijenili u novom, postavgustovskom vrhu Uprave policije: Račić je kasnije suspendovan a danas je na meti vetinga koji su osmislili i sprovode ministar Šaranović i čelnik Uprave policie Šćepanović. &nbsp; Nije Račićev slučaj izuzetak. I u disciplinskim postupcima protiv drugih policajaca sa sjevera - Gogića, Kukalja, Tončića i Stojanovića - konstatovano je kršenje više &nbsp;procedura koje regulišu pokretanje i vođenje disciplinskog postupka protiv policijskih službenika. &nbsp; ĆUTANJE TUŽITELJKE PAJOVIĆ &nbsp; Dok disciplinska tužiteljka Milena Pajović, kao i Disciplinska komisija ćute, ne iznose dokaze i ne postavljaju pitanja, optuženi policajci se ne brane, već su pokrenuli proceduru prikupljanja dokaza i u svoje ime i u ime disciplinske tuziteljke i u ime komisije koja je radila provjere – kaže izvor naše medijske kuće iz MUP-a. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031181056_37a4b8faa957041e7170d05eacb820a2ee7200c21a8d7f42a91663d851cf6267.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251031181056_37a4b8faa957041e7170d05eacb820a2ee7200c21a8d7f42a91663d851cf6267" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="KAO ISPUNITI POLITIČKE ZAHTJEVE: Disciplinska tužiteljka Milena Pajović "> <figcaption>KAO ISPUNITI POLITIČKE ZAHTJEVE: Disciplinska tužiteljka Milena Pajović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Napominje da su na tim ročištima su policijski službenici dostavljali konkretne dokaze, koji u potpunosti opovrgavaju tvrdnje u operativnim izvještajima Komisije za bezbjednosne provjere MUP-a. . &nbsp; Sve te informacije potvrđuju teze targetiranih policijskih službenika da se protiv njih vodi politički motivisana hajka i da se u namjeri čišćenja politički nepodobnih u policiji ne poštuju ni procedure ni Zakon o unutrašnjim poslovima. &nbsp; Da li zbog unaprijed pripremljene osude ili iz nekog drugog razloga, na ročištima tužitelji nijesu ponudili dokaze koji bi trebalo da potvrde negativan izvještaj Komisije za bezbjednosne provjere. &nbsp; I ne samo to: u procesima protiv pet policijskih službenika, disciplinska tužiteljka Milena Pajović, predsjednica disciplinske komisije Ljubica Damjanović, ali i svih pet članova disciplinske komisije - nijesu imali pitanja za policijske službenike?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031181056_ae60d056c1cb2f7a3dd50ddcc01549597240b7f38c9df32eb231c9f5be7886ec.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251031181056_ae60d056c1cb2f7a3dd50ddcc01549597240b7f38c9df32eb231c9f5be7886ec" data-rendition-name="original" width="1920" height="1440" loading="lazy" alt="MNOGO MUKE, BEZ REZULTATA: Tabla MUP-a"> <figcaption>MNOGO MUKE, BEZ REZULTATA: Tabla MUP-a(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  AKCIJA ,,ZNAČKA” BEZ REZULTATA Godinu od pokrenutih disciplinskih postupaka, uz konstantno odgađanje ročišta i odsustva prikazivanja dokaza, jedina radnja koju sada disciplinska tužiteljka Pajovoć preduzima jeste - zapisničko konstatovanje na ročištu da je neophodno da komisija za bezbjednosne provjere dostavi objašnjenje kako su obavljane provjere, gdje su dokazi koji potvrđuju takve provjere... Zbog ovako loše vođenih akcija targetiranja policijskih službenika bez dokaza, što se najbolje uočava tokom sprovođenja akcije ,,Značka”, iz vrha Ministarstva unutrašnjih poslova naređeno je da se ne pokreću novi disciplinski postupci. Naloženo je i da se, kada mogu, disciplinski tužioci izuzimaju iz predmeta kako bi se slučajevi pasivizirali. &nbsp; Istovremeno, kao u doba staljiističkih čistki, naređeno je svim starješinama i operativnim radnicima u policijskom sistemu da nikako ne komuniciraju sa targetiranim kolegama kako bi na taj način spriječili odliv informacija koje ukazuju na veće &nbsp;anomalije, odnosno politički motivisani progon nepodobnih za rad u policiji. &nbsp;&nbsp; A u slučaju i da dođe do kontakta i komunikacije sa targetiranim kolegama, policijski službenici su dužni da o tome informišu svoje šefove. &nbsp; Sve su to signali da ekipa Demokrata, koja je zadužena za bezbjednosni sektor, ne namjerava da zastane sa akcijom obračuna sa politički nepodobnima u Ministarstvu unutrašnjih poslova i Upravi policije. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Muke Šaranovića i Šćepanovića: Kad ,,zakoči” politički veting!

,,U formalno-pravnom smislu, kad država krene – kukala vam majka”. Tom rečenicom je šef poslaničkog kluba Demokrata, ,,megatrend pravnik” Boris Bogdanović, pokazao je da ne zna razliku između otvorene prijetnje i pravno valjanog iskaza. &nbsp; Zato je skupštinsku govornicu iskoristio da – kada govori o vetingu u policiji – vrlo nervozno najavljuje politički progon. Istini za volju, ima razloga za nervozu Demokrata: čelnici bezbjednosnog sektora se ovih sedmica suočavaju sa teškim pitanjem - kako pravno dovesti do kraja započete disciplinske postupke? &nbsp; Na to pitanje za sada nemaju odgovor ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović koji su inicirali akciju ,,Značka” – čišćenje politički nepodobnih u policiji. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251111211120_b65b1c7336c8e19b4df2abf067129c3ccd1a0d7d9b1ad0bbb95f2e3ed8872c24.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251111211120_b65b1c7336c8e19b4df2abf067129c3ccd1a0d7d9b1ad0bbb95f2e3ed8872c24" data-rendition-name="original" width="1440" height="894" loading="lazy" alt='POLITIČKI MOTIVISANI PROJEKAT: Akcija ,,Značka"'> <figcaption>POLITIČKI MOTIVISANI PROJEKAT: Akcija ,,Značka"(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  BEZ DOKAZA &nbsp; Tužioci koji su pokrenuli disciplinske postupke nijesu predočili advokatima policijskih službenika povrede radnih dužnosti. &nbsp; Ogovornost za nedostatak dokaza sada prebacuju na Komisiju za bezbjednosne provjere Ministarstva unutrašnjih poslova koju je formirao ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović. Disciplinska tužiteljka Milena Pajović i Disciplinska komisija MUP-a na čijem je čelu Ljubica Damjanović - u namjeri da pred advokatima prikriju vlastitu odgovornost za pokrenute postupke - od Komisije za bezbjednosne provjere zahtijevaju dokaze i obrazloženje na osnovu čega su sačinili svoje operativne izvještaje. I, suštinski, na Komisiju MUP-a pokušavaju da prebace odgovornost. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251111211124_37a4b8faa957041e7170d05eacb820a2ee7200c21a8d7f42a91663d851cf6267.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251111211124_37a4b8faa957041e7170d05eacb820a2ee7200c21a8d7f42a91663d851cf6267" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="KAKO IZVRŠITI ZADATAK: Disciplinska tužiteljka MUP-a Milena Pajović"> <figcaption>KAKO IZVRŠITI ZADATAK: Disciplinska tužiteljka MUP-a Milena Pajović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Većina disciplinskih postupaka još su u fazi izvođenja i prezentovanja dokaza, što je u opisu posla disciplinske tužiteljke Pajović i Disciplinske komisije . No, problem je što dokaza nema i, kako se bliži okončanje dokaznog postupka i dolazi faza završnih riječi u disciplinskim postupcima, u MUP-u i Upravi policije se nataložila &nbsp;velika nervoza. Ispostavlja se da su, umjesto opipljivih dokaza, stavovi Komisije praktično jedini razlog za veting koji Demokrate sprovode. To sada dovodi u opasnost započeti veting, odnosno &nbsp;kao obračun sa politički nepodobnim policijskim službenicima: ispostavlja se da - osim nekoliko izuzetaka korumpiranih policijskih službenika, veting Demokrata u većini slučajeva ima - isključivo političke motive. &nbsp;&nbsp; TAKTIKA: ZASTARA POSTUPAKA &nbsp; Očito u problemu sa okončanjem disciplinskih postupaka, tužiteljka Pajovoić i predsjednica Disciplinske komisje Damjanović su tražili da se na pojedinim ročištima pojave raniji predsjednik Komisije Darko Vujović i aktuelna predsjednica komisije za bezbjednosne provjere Ljiljana Zejak – i to u svojstvu &nbsp;svjedoka - kako bi objasnili na osnovu čega su potpisali operativne izvještaje koje ne prate materijalni, personalni dokazi i činjenice. Izvori iz MUP tvrde da je Šaranović naložio da se sadašnji i bivši čelnik Komisije ipak ne pojavljuju kao svjedoci u disciplinskom postupku. U tom slučaju, Disciplinska komisija je prinuđena da odgodi da, zbog nedostatka dokaznog materijala, završne faze u disciplinskim postupcima i odogovlači. &nbsp; Cilj ove taktike je - zastarijevanje postupaka koji ne mogu da se okončaju razrešenjem dužnosti policijskih službenika. Dvogodišnja suspenzija – procjenjuju Šaranović i Šćepanović – mnoge policajce će natjerati na samovoljni odlazak iz službe u kojoj nemaju šansu za napredovanje. &nbsp; To neće zaustaviti Demokrate da dalje pokušavaju da čiste policiju od politički nepodobnih. Objavama o vetingu i otvaranjem disciplinskih postupaka, Demokrate pokušavaju da bilduju svoj posrnuli politički rejting. I ne interesuje ih što, kad sve okonča ili nastupi zastara, targetirai policijski službenici mogu dobiti impozantne novce iz državnog budžeta kroz odštetne zahtjeve. &nbsp; SLUČAJ VELJOVIĆ...&nbsp; Politička ostrašćenost i namjera čišćenja politički nepodobnih se najbolje primjećuje u slučaju disciplisnkog postupka protiv Tamare Veljović, policijske službenice i supruge Veselina Veljovića, bivšeg direktora Uprave policije. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251111211124_2f9a252c37a394f13a9bec59c0f10ea9a55819f6482b7cf3659bac2df0ed4d43.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251111211124_2f9a252c37a394f13a9bec59c0f10ea9a55819f6482b7cf3659bac2df0ed4d43" data-rendition-name="original" width="883" height="496" loading="lazy" alt="NEVJEROVATNO OBRAZLOŽENJE DISCIPLINSKOG POSTUPKA: Detalj iz Rješenja ministra Šaranovića"> <figcaption>NEVJEROVATNO OBRAZLOŽENJE DISCIPLINSKOG POSTUPKA: Detalj iz Rješenja ministra Šaranovića(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Tamara Veljović je odlukom ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, a na prijedlog njenog neposrednog starješine, 28. aprila ove godine privremeno udaljena s posla, do okončanja disciplinskog postupka koji se protiv nje pokreće. &nbsp; Ali, to je bilo drugo rješenje minsitra Šaranovića. Prvobitnu odluku o privremenom udaljenju Veljović s posla, od 17. februara ove godine glatko je poništila Komisija za žalbe Vlade Crne Gore. I to nakon žalbe koju je podnio pravni zastpunik Tamare Veljović, advokat Mihailo Volkov. &nbsp; To je, kažu izvori iz policije, ražestilo ekipu Demokrata i napravljen je jak politički pritisak ka članove Komisije za žalbe. Ta je akcija urodila plodom, a onda je sve teklo kako je ministar Šaranović zamislio: nakon njegovog ponovljenog rješenja o privremenom udaljenju Tamare Veljović sa posla u Upravi policije, i nakon ponovljene žalbe advokata Volkova – Komisija za žalbe je ovog puta odbacila primjedbe na Šaranovićevu odluku. &nbsp; Dakle: u ponovljenom postupku, iako je bio isti slučaj, premda i dalje nije bilo konkretnih razloga za udaljenje Tamare Veljović – Vladina komisja je promijenila mišljenje i sada će o svemu odlučivati Upravni sud. &nbsp; A koliko je bio zasnovan bio progon poakzuje detalj iz Rješenja od 28. aprila koje potpisuje ministar Danilo Šaranović: ,,Prisustvo imenovane Tamare Veljović dovodi u pitanje samu zakonitost rada organa. Prednje posebno kada se uzme u obzir činjenica da je supružnik lice koje se sumnjiči za kriminalno udruživanje...” &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251111211124_abf3fc6384e839b72b0684d446eaef6eb7f85430267b61afddb49f6a213ef7d0.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251111211124_abf3fc6384e839b72b0684d446eaef6eb7f85430267b61afddb49f6a213ef7d0" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ZAŠTIĆENA KAO ČLANICA STRANKE: Dragana Kažanegra Stanišić "> <figcaption>ZAŠTIĆENA KAO ČLANICA STRANKE: Dragana Kažanegra Stanišić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  ...I SLUČAJ KAŽANEGRA-STANIŠIĆ Jasno je: nakon više od dvije decenije rada, Tamara Veljović ne može da ostane u policijskoj službi zato što se protiv njenog supruga, Veselina Veljovića, vodi krivični postupak?! &nbsp; Postupak protiv Veselina Veljovića je u toku i Uprava policije bi, poštujući zakone i Ustav, morala da poštuje i - prezumpciju nevinosti. Očito je, međutim, da to nijesu željeli u ovom slučaju. Pa izgleda da su, kada Demokrate Alekse Bečića izvode politički veting, neki policijski službenici jednakiji od drugih. &nbsp; Tako Tamara Veljović dobija mjeru udaljenja s posla, a Dragana Kažanegra Stanišić, državna sekretarka u MUP-u može da bude na funkcionerskom položaju, može i da ima i pristup tajnim podacima, iako je njen suprug, Šakoje Stanišić, svojevremeno bio uhapšen zbog nelegalnog posjedovanja oružja i osuđen na 45 dana. &nbsp; Bilo bi poželjno da ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović objasni dvojne standarde. Kako to da je Tamara Veljović privremeno udaljena sa policijskog posla iako njen suprug nije osuđen, a istovremeno Dragana Kažanegra Stanišić čvrsto drži pouziciju državne sekretarke iako je njen suprug osuđen i odležao zatvorsku kaznu? &nbsp; Ministar se neće oglašavati, ali odgovor je jasan: Kažanegra Stanišić je članica partije Demokratska Crna Gora i zato je izgleda - jednakija od Tamare Veljović. Te činjenice – bolje od bilo kog komentara – otkrivaju pravu političu pozadinu i zakonsku neosnovanost, ali i etičnost vetinga u Ministarstvu unutrašnjih psolova i Upravi policije koji sprovode Demokrate Alekse Bečića. &nbsp;&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Veting: sredstvo Demokrata za političke obračune sa neistomišljenicima

Frontpage topic

U Zeti je večeras došlo do saobraćajne nezgode u kojoj ima povrijeđenih.
Nezgoda se dogodila na bulevaru na području Mahale, nedaleko od skretanja ka aerodromu.
Da ima povrijeđenih, potvrđeno je <a href="https://www.portalanalitika.me/clanak/udes-u-zeti-ima-povrijedenih-osoba">Portalu Analitika </a>iz policije.
U udesu su učestvovala dva motorna vozila, pri čemu je nastala veća materijalna šteta.
Saobraćaj u jednom smjeru je u prekidu, a na licu mjesta su hitna pomoć i policija.

Udes u Zeti: Ima povrijeđenih, saobraćaj se odvija u jednom smjeru

Operativno interesantno lice N.Z. iz Herceg Novog lišeno je slobode zbog narušavanja javnog reda i mira na štetu njemačkog državljanina C.H, nakon incidenta u saobraćaju na magistralnom putu u naselju Bijela.
Kako je saopšteno iz Uprave policije, do incidenta je došlo nakon nesuglasice u saobraćaju, kada je N.Z. izvršio preticanje vozila stranih registarskih oznaka preko pune linije, a potom zaustavio svoje vozilo ispred automobila kojim je upravljao oštećeni. Nakon toga je izašao iz vozila, uputio uvredljive gestove i zatvorenom šakom udario u vrata automobila.
Protiv N.Z. je podnijeta prijava zbog prekršaja iz Zakona o javnom redu i miru, nakon čega je priveden Sudu za prekršaje i kažnjen novčanom kaznom. Dodatno je sankcionisan i zbog saobraćajnog prekršaja – nepropisnog preticanja na neisprekidanoj uzdužnoj liniji.

Herceg Novi: Operativno interesantno lice uhapšeno zbog napada na njemačkog državljanina u saobraćaju

Policiji na Cetinju je od strane građana prijavljeno da su se u blizini zgrade tužilaštva na Cetinju čuli hici iz vatrenog oružja, saopštili su iz Uprave policije.
Kako navode, policijski službenici su odmah postupili po prijavi i preduzeli hitne mjere i radnje na terenu, te su u roku od nekoliko minuta locirali i zaustavili putničko motorno vozilo marke „BMW“, cetinjskih registarskih oznaka, kojim je upravljao M.K. (62) iz Cetinja.
- M.K. je doveden u službene prostorije radi prikupljanja obavještenja, kojom prilikom je izjavio da je iz vatrenog oružja – pištolja marke „Glock“, ispalio nekoliko hitaca u vazduh, navodeći da za navedeno oružje posjeduje dozvolu, te da se ono nalazi u vozilu - piše u saopštenju.
Dodaju da je pregledom vozila od strane kriminalističkog tehničara pronađeno i izuzeto predmetno oružje, pištolj marke „Glok“, kalibra 9 mm, nakon čega je uz uredno izdatu potvrdu, privremeno oduzet.
- Sa događajem je upoznat državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Cetinju, koji je nakon sagledavanja svih činjenica djelo kvalifikovao kao krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija i naložio da se protiv M.K. ovom tužilaštvu podnese krivična prijava u redovnom postupku - zaključuje se u saopštenju.

Cetinje: Muškarac pucao u vazduh, protiv njega podnijeta krivična prijava

Za<a href="https://www.antenam.net/clanak/demokrate-i-ostavke"> Antenu M </a>piše: Đorđe Šćepović
Kad god se želi uniziti i zlim proglasiti doba jugoslovenskog socijalizma, zapravo, doba rođeno iz antifašizma i borbe za slobodu, uvijek se, tradicionalno, laže o svemu tome. Vrijeme i poredak u kojem su nastajale najbolje knjige južnoslovenske književnosti, kad su snimani najbolji filmovi jugoslovenske kinematografije, i sve ostalo veliko što se događalo u kulturi, danas se nastoje obilježiti kao vrijeme bez slobode, dekadencije i decenije zarobljenog uma. I ko to čini? Uglavnom, svi oni koji su tad bili fanatični vjernici Komunističke partije i revnosni glodari, koji nekad bijahu za trpezom socijalizma, a onda za svim postavljenim soframa. Dekadencija će doći kasnije, zarobljeni um dobiće svoj zlatni kavez nakon pada socijalizma. Članovi partije postaće članovi partija, i njihova partijska geneza još uvijek nije završila.
Njihova ideologija preobraziće se poput Gregora Samse. I zato valja ponoviti kultni grafit koji je prije nekoliko godina osvanuo na fasadi jedne zgrade: „Lagali ste Tita da ste komunisti, sad lažete Boga da ste vjernici“. Jer, kako drugačije objasniti sve one članove i visoke funkcionere KPJ, koji su '89. spoznali Boga, a odrekli se Tita. I ne, nijesu se tu zaustavili. 90-ih su opet izgubili svoju vjeru, jer vjera je krhka, i prigrlili nove idole. S istom strašću voljeli su Tita, Boga, Miloševića, Bulatovića ili Đukanovića. Njihova ljubav ciklično je kružila vremenom i prostorom. Umirala je i rađala se. Tako danas listamo partijske knjižice Titovih pionira, omladinaca, direktora, ili predśednika opštine, koji su svoju „beskrajnu glad i ruke večno prazne“ zadovoljavali ne osvrćući se za sobom.
Bivše sebe su zaboravili. No, toliko je bivših njih da ih mi, prosto, ne možemo zaboraviti. Koliko god se puta preobrazili. Potonje preobraženje dogodilo se 2020. Tad je na tzv. litijama partijska ikonografija zamijenjena crkvenom, a u rukama se umjesto članske karte partije obrelo Sveto pismo. I opet se stado odreklo jednog pastira, i zagrlilo drugog. O našem licemjerju i prirodi kameleona znamo sve. Jesu li u našim domovima zabranjena ogledala? A ako nijesu, što u njima vidimo.
Što u njima vide oni koji bijahu za trpezama, ali i ispod njih, čekajući ostatke? Oni koji su, recimo, posvećenošću mrtve straže branili bivšu vlast, a onda se obećali novoj, koje će se odreći kad i ona bude bivša. Što u ogledalu vide bivši ljudi? I oni koji ribare takve duše.
Što, recimo, u jednom ogledalu vidi Boris Bogdanović, kad završi svoj gebelsovski iscrpljujući dan? Je li predio ružan, ili je naše oko rđavo. Je li odraz u zrcalu ružan, ili je do očinjeg vida? Što još treba da se desi pa da Bogdanović i njegova partija priznaju odgovornost? Koliko još ljudi treba da umre, pa da ova politička sekta prestane da poriče stvarnost? Sekta koja će sve minule sisteme nazvati vremenom mraka. Glasnici dekadencije koji drže slovo o dekadenciji. Ključari zatvora koji pjevaju o slobodi. Ne treba ići dalje od same partije. U kojoj je sloboda mišljenja apstraktna kategorija.
Partija i svi njeni članovi misle glavom Borisa Bogdanovića. A u javnom prostoru izgovaraju napisan tekst, čiji je autor Bogdanović. Zato je i tragično i urnebesno kad Demokrata govori o slobodi. Kad partija koja je crnogorske institucije preplavila zaslužnim kadrom govori o partitokratiji. Kad oni za koje su kriminalci kupovali glasove papagajski cvrkuću o borbi protiv kriminala. Kad Bogdanović govori o bilo čemu. Bez i zrna odgovornosti za sve što se događa u sistemu koji kontrolišu Demokrate. Sto puta na dan izgovoreni „DPS“ ne može biti alibi za nepočinstva Demokratske Crne Gore. Koliko god se upinjao Boris Bogdanović vlastite biografije ne peru se tuđim grehovima. Naročito ne lažima i spinovima. Imbecilnim mantranjima i partijskim saopštenjima, u kojima se osim interpunkcije, od osnovanja Demokratske Crne Gore, ništa nije promijenilo. O ostavkama niko i ne razmišlja. Pitanje odgovornosti zabranjeno je partijskim dekretima.
U mraku socijalizma političari su podnosili ostavke. U još gušćem mraku bivšeg režima političari su podnosili ostavke. Na svjetlosti slobode i demokratije svjedočimo potpunom odsustvu stida. Kako je to moguće?

Demokrate i ostavke

Za <a href="https://www.antenam.net/clanak/da-oprostite-crnogorski">Antenu M </a>piše Adnan Čirgić
Vijest da je Petru Glendži neki crnogorski izdavač štampao studiju na crnogorskome jeziku uz uredničku napomenu u kojoj maltene piše "autor je, da oprostite, svojevoljno pisao tekst crnogorski" nije mogla iznenaditi nikoga. Za iznenađenje je, međutim, da imamo eto i takvih autora koji se ne daju disciplinovati u skladu s pameću crnogorskih postiđenika. A što je drugo do stid od sama sebe kad crnogorski izdavač ima potrebu da se ogradi od autora zato što umjesto gdje piše đe, zato što umjesto sjutra piše śutra i sl. Ako su prije nepune dvije decenije razni pseudolingvistički mudroseri kitili javni prostor porukama da će standardizacija takvih oblika dovesti do komunikacijskih prepreka širom našega jednojezičnoga prostora (podrazumijeva se - srpskoga), ovđe nije riječ o tekstu koji je plasiran mimo granica Crne Gore, dakle nije riječ o tekstu namijenjenu publici koja ne razumije što znači "đed", "śećanje" ili "đe".
Decenijama kroz redovni školski sistem podučavani da je mjera jezički nepravilnoga ono kako se u Crnoj Gori govori, ovđe su odgojene generacije ljudi koji se stide jednoga od najbitnijih, bazičnih vidova identiteta - jezičkoga. Samo se tako moglo desiti da polovina stanovništva Crne Gore danas svoj jezik ne naziva svojim no tuđim imenom, a da više od polovine smatra da je jedino ispravno pisati onako kako drugi govore, odnosno onako kako se u Crnoj Gori ne govori.
Teško da će ko pronaći u Crnoj Gori napomenu u kojoj se urednik ili izdavač izvinjava čitaocu što je tekst objavljen na srpskome jeziku (na ekavici) ili na hrvatskome ili bosanskome jeziku. Naravno, takva bi napomena bila gotovo jednako smislena kao i ona ispod Glendžina teksta. Međutim, napomena Crvenoga krsta mogla bi se uporediti s nezamislivom situacijom u kojoj bi se Crveni krst Srbije izvinio čitaocima što je autor teksta u njihovu izdanju odabrao ekavicu.
Dok se beogradska posluga na vlasti u Crnoj Gori povazdan predstavlja kao čuvar njegoševske tradicije, oni zapravo zatiru sva obilježja te tradicije koja je do nas dotekla. Da je tako, vidi se i po pitanju jezika koji se ne oslanja ni na tu tradiciju ni na savremenu praksu no na jezičku ideologiju skovanu u srpskim centrima prije gotovo dva vijeka.
Stoga neka Petru Glendži ide na čast što mu je tekst objavljen "s oproštenjem" jer bi isti izdavač morao publikovati napomenu "da oprostite" da je kojim slučajem objavio kakav tekst bilo kojega od četiri crnogorska književna klasika: Petra I, Njegoša, Stefana Mitrova Ljubiše ili Marka Miljanova. Nijedan od njih nije se pridržavao načela velikosrpske jezičke pravilnosti koja je i danas na cijeni u Crnoj Gori čiji je službeni jezik crnogorski. Takva je situacija danas ne samo rezultat djelovanja srpske političke elite (i aktuelne i one iz minulih vremena) no i rezultat nesvijesti postreferendumske elite koja je hranila trojanske konje u crnogorskoj lingvistici i crnogorskoj kulturi.
Budući da aktuelna elita crče za reaktuelizacijom Njegoša, uz ovaj slučaj ništa bolje ne paše od njegova stiha: "Viđi vraga su sedam binjišah".
Najbolji odgovor na sve učestalije negacije crnogorskoga jezika od strane vlasti jeste insistiranje na pisanju na sopstvenome jeziku, bez zazora i stida, jer je to jezik na kome su ostvarena djela koja pripadaju južnoslovenskome književnom vrhu. Pa neka urednici domeću sve češće "crnogorski, da oprostite".

Da oprostite, crnogorski

Za <a href="https://www.antenam.net/clanak/evropska-unija-se-ne-plasi-prosirenja-plasi-se-uvoza-nestabilnosti">Antenu M </a>piše: Admiral Dragan Samardžić
Izjava Fridriha Merca na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji da Evropska unija „ne želi da izgubi Zapadni Balkan“, uz upozorenje da je „slon u sobi“ način odlučivanja konsenzusom, mnogo je više od diplomatske poruke. Ona otkriva rastuću stratešku zabrinutost unutar Evrope - dublji strukturni pomak ka fazi strateške konsolidacije. Unija je državama regiona obećala članstvo, ali istovremeno postaje svjesna da bez ozbiljnih institucionalnih reformi rizikuje sopstvenu funkcionalnost i sposobnost strateškog djelovanja.
Zato se sve ozbiljnije nameće dilema: da li je moguće proširenje prije reforme načina odlučivanja - ili će upravo proširenje natjerati EU da se reformiše?
Realnost vjerovatno leži između.
Sve je izvjesnije da klasičnog proširenja neće biti. Umjesto toga, Evropa će tražiti model koji istovremeno čuva funkcionalnost Unije i otvara vrata novim članicama - bilo kroz fazno članstvo, ograničeno pravo veta ili širu primjenu odlučivanja kvalifikovanom većinom. Ono što je posebno važno jeste promjena paradigme: proširenje više nije samo birokratski proces - ono postaje pitanje evropske bezbjednosti i geopolitičkog kredibiliteta u sve neizvjesnijem međunarodnom okruženju.
Dok EU preispituje sopstvenu sposobnost da prima nove članice bez ugrožavanja unutrašnje kohezije, države kandidati suočavaju se sa jednako zahtjevnim testom - testom stvarne institucionalne zrelosti. U tom kontekstu, normativni napredak i formalno zatvaranje pregovaračkih poglavlja nesumnjivo imaju svoju vrijednost. Iskustvo evropskih integracija jasno pokazuje: zakoni se mogu usvojiti brzo, ali institucije se grade sporo. Zato sve izraženiji nesklad između normativnog okvira i njegove dosljedne primjene postaje jedan od ključnih izazova kredibiliteta svake države kandidata.
Posebnu zabrinutost u crnogorskom kontekstu izazivaju učestali propusti unutar bezbjednosnog sektora, kao i percepcija nedovoljne usklađenosti između njegovog djelovanja i postupanja pravosudnih institucija. Bez čvrste sinergije policije, tužilaštva, sudstva i obavještajno-bezbjednosnog sektora nema ni efikasne borbe protiv organizovanog kriminala, ni održivog jačanja vladavine prava - a bez toga nema ni suštinske integracije u evropski pravni i bezbjednosni prostor. Upravo zato će Poglavlja 23 i 24 predstavljati najpouzdaniji lakmus test stvarne spremnosti za članstvo. Ta poglavlja ne mjere brzinu reformi - već njihovu dubinu, održivost i nepovratnost. U završnoj fazi evropskih integracija, države se ne procjenjuju po zakonima koje usvajaju, već po sistemima koji moraju funkcionisati i kada su pod pritiskom.
Istovremeno, dodatni rizik za strateški tempo integracija predstavlja učestalo vraćanje identitetskih i polarizujućih tema u središte političkog života. Takvi obrasci gotovo po pravilu rasipaju institucionalnu energiju, produbljuju društvene podjele i skreću fokus sa reformi koje zahtijevaju kontinuitet, političku disciplinu i širok društveni konsenzus.
Za Crnu Goru, koja se sve češće prepoznaje kao najizgledniji kandidat za članstvo, ovo može biti geopolitički prozor prilike koji se ne otvara često. Upravo takve geopolitičke okolnosti najjasnije razdvajaju formalni napredak od stvarne spremnosti države da funkcioniše unutar složene evropske bezbjednosne i institucionalne arhitekture.
Možda je zato danas važnije nego ikada izbjeći samozadovoljstvo. Jer tempo evropskog puta ne određuje broj usvojenih zakona - već snaga institucija koje te zakone dosljedno primjenjuju. U vremenu rastućih bezbjednosnih izazova, Evropa će države primate na osnovu dokazane institucionalne pouzdanosti – ne na osnovu obećanja. Države koje to razumiju prepoznaju priliku. Države koje je propuste dugo čekaju novu.
Na kraju evropskog puta ne ulaze države koje najbrže zatvaraju poglavlja - već one koje najpouzdanije funkcionišu.

Evropska unija se ne plaši proširenja — plaši se uvoza nestabilnosti

Jedini način da Crna Gora u ovoj godini završi pretpristupne pregovore brzo je i efikasno formiranje proevropske parlamentarne većine, rekonstrukcija Vlade i predsjedništva parlamenta, i potiskivanje svih ovih kvaziidentitetskih tema, zapravo tema koje služe razaranju ustavne definicije crnogorske države, a potpuno posvećivanje pretpristupnim reformama, poručio je Davor Đenero, politolog i nezavisni analitičar, u intervjuu za „Slobodnu Bosnu.“&nbsp;
Govoreći o regionalnim odnosima, Đenero se osvrnuo i na politiku predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, navodeći da Beograd nastoji zadržati uticaj u susjednim državama, uključujući i Crnu Goru. Posebno je apostrofirao djelovanje pojedinih političkih aktera u Podgorici koji, kroz identitetska pitanja, pokušavaju destabilizovati političku scenu.
- Milan Knežević, koji pripada toj istoj koaliciji nekadašnjeg DF-a, koji je bio i dio kruga zavjerenika u ruskom državnom udaru u Crnoj Gori 2016. godine, kojim se pokušavalo spriječiti pristupanje Crne Gore NATO savezu, važan je akter u Vučićevim rukama, ali nije jedini koji je bio dio vladajuće koalicije u Crnoj Gori, a koji opstruira pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji. On je dio igre u kojoj sudjeluje i predsjednik Skupštine Crne Gore, takođe dio ruske konspiracije iz 2016, Andrija Mandić, ali u tom bloku su i akteri koji kontrolišu bezbjednosni i odbrambeni sistem države, iz Demokratske Crne Gore Alekse Bečića- kazao je Đenero.
Đenero smatra da se Crna Gora nalazi u osjetljivoj, ali i istorijski važnoj fazi svog evropskog puta. Iako je formalno najdalje odmakla u pregovorima sa Evropskom unijom, reformski proces još nije završen, a političke tenzije dodatno usporavaju dinamiku integracija.
- Kad govorimo o Crnoj Gori, isto tako valja biti oprezan s velikim riječima. Crna Gora je još uvijek, nažalost, daleko od „krupnih koraka”, jer je do sada obavila samo trećinu obaveza iz pretpristupnog procesa, a u ovoj godini planirano je zatvaranje čak dvadeset pristupnih poglavlja, što je silno optimistično- podsjetio je Đenero.
Pogotovo, ističe da se zbog patogenog uticaja velikosrpskih političkih opcija tokom novogodišnjih praznika otvorio ozbiljan rascjep u vladajućoj koaliciji, za koji još nije jasno kako će biti prevladan.&nbsp;
- Velike korake i ozbiljan rad moguće je pripisati dvojcu iz Bošnjačke stranke, potpredsjedniku vlade Ervinu Ibrahimoviću i ministarki evropske integracije Maidi Gorčević. Ipak, krajem prošle godine vidjelo se da Crna Gora ima ozbiljan problem u pregovaračkom timu, kad je izgledalo kao da će Francuska blokirati zatvaranje dva tehnička pregovaračka poglavlja, o poljoprivredi i ribarstvu, zbog nesolidno odrađenog posla u ministarstvu poljoprivrede, koje je pod kontrolom ministra iz velikosrpskog i proruskog kruga, člana Socijalističke narodne partije- dodao je Đenero.
Prema njegovim riječima, stabilnost i jasna proevropska orijentacija ključni su preduslovi za uspješan završetak pregovora. U tom kontekstu posebno ističe ulogu predsjednika Jakova Milatovića i premijera Milojka Spajića, od kojih se očekuje da osiguraju političku stabilnost, reformu institucija i efikasno zatvaranje pregovaračkih poglavlja.
Crna Gora, naglašava Đenero, mora izbjeći skretanje u identitetske i simboličke sporove koji razaraju društvenu koheziju i odvlače pažnju sa suštinskih reformi – vladavine prava, borbe protiv korupcije i jačanja institucija. Bez stabilne i jasno profilisane proevropske većine u parlamentu, završetak pregovora i kasnija ratifikacija pristupnog ugovora u državama članicama EU bili bi ozbiljno dovedeni u pitanje.
- Nakon završetka pregovora slijedi osjetljivo razdoblje definisanja Ugovora o pristupanju i onda ratifikacija tog ugovora u svim parlamentima zemalja članica. Bez ozbiljne stabilne proevropske većine u zemlji, taj posao nije moguće obaviti- smatra Đenero.

Đenero: Potisnuti kvaziidentitetske teme koje razaraju ustavne definicije crnogorske države, fokusirati se na reforme

U doba "Oslobodilaca" zadužujemo se u milijardama, &nbsp;ugasili smo nacionalnu avio-kompaniju i Crnogorsku plovidbu, aviodostupnost doveli na minimum, turizam sveli na razglednicu, od Tivta do Budve nam treba pola dana putovanja, povećali sve namete građanima i privredi, inflacija buja, državni aparat prenatrpan partijskim zapošljavanjima, četnički spomenici "bježe" policiji, osuđeni bjegunci se uživo javljaju u emisije i pozdravljaju ministre, bratanić Predsjednika Skupštine puca iz službenog vozila, gotovo pola lokalnih samouprava ne funkcioniše, dok državni službenici snimaju sadržaje (18+), sumirao je u objavi na mreži X zamjenik predsjednika SDP i predstavnik Evropskog saveza Petar Odžić.
- U isto vrijeme imamo rekordan broj ministarstava, ministara, zamjenika i savjetnika, Joko (Dahao-Mahao) je Potpredsjednik Vlade Crne Gore, Mandić je postao "pomiritelj i evropejac", dok Dragan Koprivica pored recitovanja u Spužu uspijeva i da prijeti Mujoviću. DNP je izašao iz vlasti zbog Mujovića, ali neće glasati da se on smijeni, Milan Knežević se sam uhapsio u Botunu i odbijao da izađe iz "marice"- nastavio je Odžić.
Osvrnuo se i na nedavnu polemiku na X-u oko cijene bureka u Crnoj Gori.
 
- I da, ako vam se Tarik javi kako je 400 veće od 200, recite mu da je i cijena bureka sa 1€ porasla na 2.2€, pa je saldo nula- poručio je Odžić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fodzicpetar%2Fstatus%2F2023048860973596939%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Odžić: U doba "Oslobodilaca" zadužujemo se u milijardama

Potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović učestvovao je kao govornik na okruglom stolu „Open Door or Open End: Delivering on EU Enlargement“, održanom u okviru glavnog programa Minhenske bezbjednosne konferencije, a posvećenom strateškoj budućnosti politike proširenja Evropske unije i njenoj ulozi u oblikovanju savremenog evropskog političkog prostora.
Pored Ivanovića, kao govornici na okruglom stolu učestvovali su i Marta Kos, komesarka za proširenje Evropske komisije, Benžamin Adad, ministar za evropske poslove Francuske, Hristijan Mickoski, predsjednik Vlade Sjeverne Makedonije, te Torgerdur Katrin Gunarsdotir, ministarka vanjskih poslova Islanda. Diskusiju je moderirala Majda Ruge iz Evropskog savjeta za vanjske odnose.
Kako navode iz Vlade, okrugli sto okupio je visoke zvaničnike, donosioce odluka i eksperte iz evropskih institucija i država članica i kandidata, sa ciljem promišljanja kredibiliteta i održivosti procesa proširenja u izmijenjenim geopolitičkim okolnostima. Poseban fokus bio je na očuvanju jasne i predvidive evropske perspektive za države kandidate, kao i na balansiranju ubrzanih integracionih inicijativa sa principom zasluga i očuvanjem vladavine prava kao temeljnog kriterijuma pristupnog procesa.
U svom izlaganju, Ivanović je ukazao na to da politika proširenja ostaje jedan od najsnažnijih instrumenata dugoročne stabilizacije i političke konsolidacije evropskog kontinenta. Naglasio je da je za očuvanje njenog kredibiliteta ključno obezbijediti jasan i meritokratski okvir pristupanja, u kojem će reformski napredak država kandidata biti adekvatno vrednovan, a politička opredijeljenost Evropske unije prema proširenju potvrđena konkretnim koracima.
Na okruglom stolu su, između ostalih, prisustvovali i Ginter Krihbaum, ministar za evropsku saradnju Savezne Republike Njemačke, Beate Majnl-Rajzinger, savezna ministarka za evropske i međunarodne poslove Austrije, Gordan Grlić Radman, ministar vanjskih i evropskih poslova Hrvatske, Taras Kačka, potpredsjednik Vlade Ukrajine za evropske i evroatlantske integracije, kao i Karen Pirs, specijalna izaslanica Ujedinjenog Kraljevstva za Zapadni Balkan, uz brojne druge visoke zvaničnike i predstavnike evropskih institucija.
- Učešćem na okruglom stolu, potpredsjednik Ivanović još jednom je potvrdio nepokolebljivu odlučnost Crne Gore da nastavi dinamično ispunjavanje uslova zahtjevne pregovaračke agende, sa ciljem da se proces pripreme pristupnog sporazuma započne tokom kiparskog predsjedavanja Savjetom EU, te da Crna Gora 2028. godine postane punopravna članica Evropske unije. Okrugli sto bio je i prilika da se ponove afirmativni stavovi partnerskih zemalja EU u pogledu crnogorske evropske agende i neophodnosti revitalizacije politike proširenja - ističu iz Vlade.

Ivanović: Kredibilna i meritokratska politika proširenja presudna za budućnost EU

Na državnom imanju kompanije „Plantaže“ proteklog vikenda zabilježen je incident u kojem je povrijeđeni pas maltretiran od strane radnika. Za razliku od mnogih sličnih slučajeva u Crnoj Gori, kompanija je preuzela punu odgovornost, pokrenula disciplinske mjere i omogućila volonterima uvid u stanje životinja. Ipak, na zlostavljanje životinja u Crnoj Gori institucije i dalje ne reaguju adekvatno ili najčešće ne reaguju uopšte, zbog čega su aktivisti za prava životinja najavili da će pojačati društveni pritisak na nadležne. O incidentu na ribnjaku na Marezi javnost je informisala Daliborka Rešetar iz NVO ‘’Kuća životinja’’. Naime, pas rase malinoa bio je vezan lancem koji mu je duboko urezao vrat. Na fotografijama i video snimcima koji su objavljeni na društvenim mrežama vidi se jedan od radnika kako agresivno vuče povrijeđenog psa i ne dozvoljava volonterima da životinju preuzmu i ukažu joj pomoć. Na poziv volonterke Rešetar, na teren su izašli službenici policije i veterinarska inspekcija. Uz upornost volonterki Rešetar, Jovane i Ivane Novaković i Marte Darmanović te intervenciju veterinarske inspektorke Marijane Bošković, pas je zbrinut. S druge strane, policajci nijesu reagovali u pravcu sankcionisanja zlostavljača životinja, već neovlašćenog ulaska volontera na imanje. Pasivnošću nadležnih organa koji se ne pridržavaju postojećeg Zakona o zaštiti dobrobiti životinja počinje i završava svaka priča o inicijativama volontera i aktivista da se brojni slučajevi zanemarivanja, zlostavljanja i trovanja životinja dovedu do epiloga. Ipak, i pored izostanka reakcije nadležnih, slučaj psa na imanju kompanije ‘’Plantaže’’ razlikuje se od ostalih u Crnoj Gori- u ovom slučaju, neko je zaista preuzeo odgovornost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260215000256_dbd919be57d40a925df411a7e415bfb91312f8f59f88cb52c97633d5732fa3fd.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260215000256_dbd919be57d40a925df411a7e415bfb91312f8f59f88cb52c97633d5732fa3fd" data-rendition-name="original" width="652" height="469" loading="lazy" alt="povrijeđeni pas"><figcaption>Povrijeđeni pas(Photo: Fejsbuk/ Stop kadar)</figcaption></figure>  <h3> Nesvakidašnje za crnogorsko društvo- desila se odgovornost</h3> Naime, iz kompanije ‘’Plantaže’’, a što su i volonterke Rešetar i Darmanović potvrdile, preuzeli su punu odgovornost zbog događaja. - Neprimjereno postupanje predstavlja ozbiljan propust koji nije smio da se desi i nije u skladu sa vrijednostima koje njegujemo. Najstrožije osuđujemo svaki vid nasilja nad ljudima i životinjama. Ovaj slučaj shvatamo kao ozbiljno upozorenje. Pokrenuta je interna kontrola i disciplinski postupak protiv aktera sa snimka, a sve mjere biće preduzete bez odlaganja, u skladu sa zakonom. Poštujemo rad organizacija i aktivista koji se bave zaštitom životinja i zahvalni smo na njihovoj reakciji. Juče je u kompaniji održan sastanak sa predstavnicima NVO Kuća životinja, g-đom Daliborkom Rešetar i Martom Darmanović, kojima je upućeno izvinjenje. Smatrajući ih partnerima u ovom procesu, izrazili smo spremnost za dalju saradnju, kako bismo izvukli pouke, unaprijedili procedure i spriječili da se ovakve situacije ponove- kazali su Portalu ETV iz ‘’Plantaža’’. Iz kompanije su istakli i da su volonterke obišle pse u sistemu zaštite kompanije i uvjerile se da su u dobrom stanju, da se o njima vodi računa i da su im obezbijeđeni hrana, njega i adekvatan smještaj, kao i da su vakcinisani, čipovani, pregledani od strane veterinara i imaju urednu evidenciju. U odvojenoj posjeti, isto je zapisnikom konstatovala i veterinarska inspektorka. Iako povrijeđeni pas u trenutku kada se incident desio nije pripadao kompaniji ‘’Plantaže’’, već je doveden na procjenu, iz ‘’Plantaža’’ su kazali da su svjesni da adekvatan nadzor nad njim nije bio obezbijeđen za šta su takođe prihvatili odgovornost i zbog čega će, kako dodaju, pojačati interne provjere, organizaciju rada i edukaciju zaposlenih. - Pas je zbrinut i trenutno se nalazi u azilu, uz svakodnevno veterinarsko praćenje, obezbijeđenu terapiju i njegu. U narednih nekoliko dana,po saniranju povrede, uz još jednog psa iz Skloništa za napuštene životinje i ljubimce, biće udomljen i zbrinut u okviru kompanije i uključen u sistem zaštite, uz obezbijeđene adekvatne uslove i kontinuiranu brigu- poručili su iz kompanije ‘’Plantaže’’ ističući da nijedan pozitivan primjer ne može biti izgovor za incident koji se desio, ali isto tako, jedan izolovani slučaj ne može i ne smije biti mjerilo za odnos cijele kompanije prema ovom pitanju. Upozoravamo čitaoce na osjetljiv video sadržaj koji se nalazi na <a href="https://www.facebook.com/reel/1586085712475522">OVOM LINKU.</a> Da je ovo veoma važan korak ka zdravijem društvu, slaže se i Rešetar. - Uprava i direktor kompanije Plantaže pokazali su odgovornost i spremnost na saradnju. Omogućili su nam uvid u stanje pasa i otvorili prostor za dijalog, što predstavlja važan korak. Takođe su omogućili da pse u njihovom vlasništvu možemo obići u bilo kom trenutku, najavili disciplinski postupak protiv spornih službenika i dali garancije da ti službenici tokom radnog vremena neće imati kontakt sa psima- kazala je Rešetar. <h3> Zlostavljanje životinja nadležni i dalje ne shvataju ozbiljno</h3> Ipak, i pored bolje saradnje između aktivista i volontera sa jedne, i odgovornih lica sa druge strane, nadležni organi, koji naposlijetku imaju i posljednju riječ, ovaj problem ne shvataju ozbiljno. Kao dugogodišnja aktivistkinja za prava životinja, Daliborka Rešetar je upoznata sa procedurama i prati ishode svih slučajeva koje borci za prava životinja prijavljuju. - Nažalost, u dosadašnjoj praksi nijedan slučaj zlostavljanja životinja koji smo prijavili nije dobio konačan sudski epilog. Reakcije policije su često bile spore, nepotpune ili formalne, bez dubljeg razumijevanja težine krivičnih djela protiv životinja. Posebno zabrinjava slučaj osobe osumnjičene za seksualno zlostavljanje pasa, gdje je, prema navodima tužilaštva, policija izostala sa postupanjem čak i nakon dvije urgencije tužilaštva. Međutim, mora se naglasiti da ni tužilaštvo u tom slučaju nije preduzelo djelotvorne korake kako bi se obezbijedilo postupanje i odgovornost, što je dovelo do toga da osumnjičeno lice i dalje bude na slobodi. Ovakav odnos institucija šalje poražavajuću poruku da su krivična djela protiv životinja niskog prioriteta za sistem- kazala je Rešetar. Ističe da pitanje zaštite životinja u Crnoj Gori predstavlja ogledalo opšteg funkcionisanja institucija- iako zakonski okvir postoji, njegova primjena je selektivna, spora i često zavisi od lične procjene pojedinaca u sistemu. - Nedostaje koordinacija između policije, tužilaštva, inspekcija i lokalnih samouprava, kao i jasno razumijevanje da je zlostavljanje životinja ozbiljno krivično i društveno pitanje. Dok god ne bude odgovornosti, dosledne primjene zakona i stvarnih sankcija, teško je govoriti o pomaku sa mrtve tačke. Zaštita životinja ne smije zavisiti od upornosti građana i volontera, već od institucija koje su dužne da reaguju u svakom slučaju- smatra Rešetar.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260215000244_7840547d3716cdff134bfaacaeb1afce4d4a2853a4a181a1c554c065833e1b08.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260215000244_7840547d3716cdff134bfaacaeb1afce4d4a2853a4a181a1c554c065833e1b08" data-rendition-name="original" width="1259" height="578" loading="lazy" alt="Daliborka Rešetar"><figcaption>Marta Darmanović i Daliborka Rešetar(Photo: Fejsbuk Screenshot)</figcaption></figure>  Zbog ovakvog stanja i odnosa institucija, Rešetar i volonteri iz nekoliko društava za zaštitu životinja u Crnoj Gori najavili su otvoreniju akciju i borbu u javnom prostoru. - Planiramo da kroz javne pritiske, transparentno iznošenje činjenica, uporne prijave i pravne inicijative probudimo institucije da konačno rade svoj posao. Saradnja svih službi – policije, tužilaštva, inspekcija i lokalnih samouprava – jedini je način da se sistemski prekine patnja životinja. Od borbe za poštovanje zakona nećemo odustati- poručila je Rešetar. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fnvo-kuca-zivotinja-institucije-nijesu-zastitile-zlostavljanog-psa-na-drzavnom-posjedu&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Točak odgovornosti se pokrene, ali zakoči na nadležnim institucijama

Jedan od lidera Evropskog saveza Ivan Vujović kritikovao je predsjednika Skupštine Crne Gore Andriju Mandića zbog čestitanja praznika druge države, dok istovremeno prećutkuje Dan nezavisnosti Crne Gore.
– Mrzi državu čijom Skupštinom predsjedava i ne može da podnese čak ni da uputi formalnu čestitku na Dan njene nezavisnosti. Istovremeno, ne smetaju mu apanaže, fotelje, funkcije, privilegije koje grabi od te države – naveo je Vujović na mreži X.
Prema njegovim riječima, teško da na planeti ima ogavnijeg primjera političkog ništavila.
- Onoga, ko ne podnosi svoje a služi drugome, najviše preziru upravo njegove gazde. Takvi vazda završe na smetlištu istorije. Svim građanima Srbije, naravno, srećan Dan državnosti. Samosvojna Crna Gora čestita od srca, a političke sluge iz straha i jadne inferiornosti - zaključio je Vujović..
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FIvanVujovi3%2Fstatus%2F2023017157710303473&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vujović: Mandić čestita praznik druge države dok Dan nezavisnosti Crne Gore prećutkuje

Januarska rata kredita za auto-put bila je veća za 750.000 eura zbog hedžinga, odnosno, taj aranžman je u januaru napravio toliki gubitak za građane Crne Gore, kazao je "Danu" izvršni direktor Fideliti konsaltinga Miloš Vuković.
– Analiza januarske rate kredita za auto-put, plaćene 16. januara 2026. godine, pokazuje da je mehanizam hedžinga unakrsnog valutnog rizika rezultirao neto gubitkom od 750.517,50 eura u odnosu na scenario u kojem bi se rata plaćala po tržišnom kursu. Ukupna obaveza iznosila je 39.152.000 dolara (32.785.000 glavnice i 6.367.000 kamate). Po uslovima hedžing ugovora, Crna Gora je za ovu ratu platila 34.452.850 eura. Da je isti iznos konvertovan po tržišnom kursu EUR/USD od 1,16 na dan plaćanja, rata bi iznosila 33.702.332 eura – precizirao je Vuković u izjavi za "Dan".
On je podatke o rati kredita za auto-put našao u izvještaju o plaćanju Ministarstva finansija za januar. Prethodno, u dva navrata, Ministarstvo finansija (MF), na čijem čelu je Novica Vuković, nije se udostojilo da odgovori na pitanja" Dana" u vezi sa hedžingom i dostavi nam podatke o iznosu rate plaćene Eksim banci.
Osnivač Fideliti konsaltinga istakao je da struktura gubitka otkriva posebno zabrinjavajuću sliku na strani glavnice.
– Hedžing kurs bio je znatno nepovoljniji od tržišnog, što je generisalo gubitak od 1.948.757 eura samo na ovoj komponenti. Djelimično ublažavanje došlo je kroz povoljniji hedžing kamatne komponente, gdje je ostvarena ušteda od 1.198.240 eura, ali nedovoljna da pokrije gubitak na glavnici, jer je u aprilu prošle godine kamatna stopa uvećana na 1,46 odsto u odnosu na raniji aranžman – pojasnio je Vuković.
Podsjetio je da hedžing, po svojoj prirodi, može rezultirati i gubitkom i dobitkom, u zavisnosti od kretanja kursa dolara, koji je značajno oslabio u odnosu na euro, zbog čega je zabilježen gubitak u aranžmanu.
– Sve projekcije govore da će dolar dodatno oslabiti u odnosu na euro, što znači veći gubitak za javne finansije – upozorio je Vuković.
"Dan" je 6. februara objavio informaciju da je rata kredita u januaru zbog hedžing aranžmana veća nego što bi to bio slučaj da on nije sklopljen. Prethodno smo od 22. januara čekali Ministarstvo finansija da nam odgovori na pitanja u vezi sa januarskom ratom kredita. Nova pitanja, konkretnija, u vezi sa gubitkom od 750.000 eura zbog hedžinga, poslali smo ove srijede, ali ni na njih nismo dobili odgovore. Resor Novice Vukovića je izgleda odlučio da ne pruži javnosti informaciju od javnog značaja.
Hedžing aranžman je sklopljen najprije 2021. godine, a onda ponovo 2024. i 2025. Poslednji put hedžing aranžman je sklopljen u aprilu 2025. godine, na kamatu od 1,46 odsto. Do tada je kamata bila 0,98 odsto. Kredit kod Eksim banke od 944 miliona dolara uzet je uz kamatu od dva odsto.
Ministarstvo finansija, otkad je Vuković ministar, svakog 21. januara ili 21. jula oglašavalo se saopštenjima, bez prethodnih upita medija, i hvalilo sa uštedama koje su ostvarili zbog hedžing aranžmana. Međutim, sada kada je hedžing, postao trošak, a ne ušteda, predstavnicima ministarstva ne pada na pamet da odgovore na pitanja o nečemu što i te kako zanima javnost.
U julu 2025. godine rata za auto-put bez hedžinga bila je 33,8 miliona, a sa hedžingom 33,18 miliona, odnosno ostvarena je ušteda od oko 600.000 eura. Tada je kurs dolara bio 1.165, a kamata 0,98 odsto. Koliko je u julu iznosila glavnica, a koliko kamata, nije saopšteno. U januaru, odnosno 16. januara, kurs dolara bio je 1.162, ali je kamata veća i iznosi 1,46 odsto.

Vuković: Crna Gora u januaru izgubila 750.000 eura zbog hedžinga

Slider

Zamjenik gradonačelnika Podgorice, Boris Spalević, najavio je nastavak radova na čišćenju kanala Mareza, ističući da je preostalo uklanjanje još nekoliko zemljanih prepreka i nezakonito izgrađenog puta kako bi se omogućilo nesmetano ulivanje kanala u Moraču i njegova potpuna prohodnost.
On je na svom Fejsbuk profilu objavio snimak obilaska kanala Mareza, navodeći da je preostalo uklanjanje još nekoliko velikih zemljanih prepreka kako bi se omogućilo nesmetano ulivanje kanala u rijeku Moraču.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.6316%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2F61573605910429%2Fvideos%2F1916254625641264%2F&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen allow="encrypted-media *;"></iframe></div></div></div>
 
- Na potezu gdje kanal presijeca Bulevar 21. maj, nizvodno, sjutra se nastavlja uklanjanje zemljanih nasipa kojima su nesavjesni građani zatrpali kanal- kazao je Spalević.
Spalević je najavio i uklanjanje nezakonito izgrađenog puta.
- Po čišćenju zatrpanog kanala, na tom potezu ostaje i uklanjanje posljednje barijere, a to je nezakonito izgrađen put neposredno pred ulivanje kanala u rijeku Moraču- dodao je on.
Na kraju je poručio kako će kanal cijelom svojom dužinom biti prohodan.

Spalević: Uklanjamo prepreke na kanalu Mareza, slijedi rušenje nelegalnog puta

Evropa i Sjedinjene Američke Države (SAD) su trajno povezane, ali među njima postoje razlike u pojedinim pitanjima, kazala je visoka predstavnica Evropske unije za spoljnu politiku i bezbjednost Kaja Kalas, odbacujući pritom ocjene o navodnom civilizacijskom padu Evrope.
&nbsp;Govoreći na završetku Minhenske bezbjednosne konferencije, Kalas je reagovala na poruke američkog državnog sekretara Marka Rubija, koji je poručio da SAD i Evropa „pripadaju zajedno“, ali je istovremeno kritikovao evropsku migracionu i klimatsku politiku, kao i pristup slobodi govora.
&nbsp;- Poruka da su SAD i Evropa isprepletene, da su to bile i da će ostati, jeste važna- rekla je Kalas.
&nbsp;Ona je dodala da je jasno da se dvije strane „ne slažu u svim pitanjima“ i da će tako ostati i ubuduće, prenosi Tanjug.
&nbsp;Kalas je ocijenila da su pojedine Rubijeve poruke bile namijenjene i domaćoj publici u SAD, ali je naglasila da će EU ostati dosljedna svojim principima, uključujući zaštitu demokratskih vrijednosti i slobode medija.
&nbsp;- Dolazim iz zemlje (Estonije) koja je druga po Indeksu slobode medija, a slušam kritike iz zemlje koja je na 58. mjestu na istom indeksu, to je zanimljivo- rekla je Kalas, aludirajući na poređenja između EU i SAD-a u međunarodnim izvještajima o stanju medijskih sloboda.
&nbsp;Kalas je odbacila tvrdnje o „vouk i dekadentnoj“ Evropi, ističući da Unija ostaje privlačan politički i ekonomski projekat.&nbsp;
&nbsp;- Evropa se ne suočava sa civilizacijskim nestankom. Naprotiv, mnoge zemlje žele da joj se pridruže, a lista čekanja je duga- rekla je Kalas, podržavši ubrzanje procesa pristupanja Ukrajine i ocijenivši da je proširenje geopolitički prioritet.
&nbsp;U kontekstu jačanja evropske bezbjednosti, Kalas je poručila da je potrebno povratiti evropsku sposobnost djelovanja i preuzeti veću odgovornost za sopstvenu odbranu, u svijetlu rata u Ukrajini i promjena u politici predsjednika SAD-a Donalda Trampa.&nbsp;
&nbsp;Kalas je odbacila i pozive na formiranje evropske vojske, ističući da fokus treba da bude na jačanju postojećih nacionalnih armija i evropskog stuba unutar NATO-a.
&nbsp;Ona je rekla da Unija treba da definiše svoje ključne zahtjeve prema Rusiji prije mirovnih pregovora o Ukrajini.
&nbsp;Kalas je kazala da ko god iz Evrope sjedne za pregovarački sto, trebalo bi da Rusiji postavi ključne zahtjeve.
&nbsp;Kalas je takođe istakla da smatra da zemlje članice Unije nijesu spremne da daju Ukrajini konkretan datum za članstvo.

Kalas: Evropa nije u opasnosti, ostajemo saveznici sa SAD-om uprkos razlikama

U Budilniku na Televiziji E analiziramo hoće li strože kazne, zabrana noćne vožnje za mlade vozače, oštrija pravila za električne trotinete i mogućnost oduzimanja vozila povratnicima, smanjiti broj nesreća na crnogorskim putevima?
Pitamo da li će nedjelja ostati dan odmora za skoro 50 hiljada zaposlenih u trgovini kao i može li Zakon o radu na stalnim sezonskim poslovima donijeti stabilnost tržištu rada?
Bavimo se i uspjesima mladih sportisa - mogu li crnogorski karatisti nakon uspjeha na Evropskom prvenstvu najaviti još veće domete na međunarodnoj sceni?

''Budilnik'' na TV E: O strožijim kaznama za mlade vozače, (ne)radnoj nedjelji i uspjesima karatista

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp saopštio je danas da su države članice Odbora za mir obećale više od pet milijardi američkih dolara za humanitarnu pomoć i obnovu Gaze, kao i slanje hiljada pripadnika međunarodnih snaga radi očuvanja bezbjednosti.
U objavi na svojoj društvenoj mreži Truth Social, Tramp je naveo da Odbor za mir ima "neograničen potencijal" i podsjetio da je u oktobru prošle godine predstavio plan za trajno okončanje sukoba u Gazi, za koji tvrdi da ga je jednoglasno usvojio Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija.
Prema njegovim riječima, ubrzo nakon toga omogućena je humanitarna pomoć "rekordnom brzinom", kao i oslobađanje svih živih i preminulih talaca.
Tramp je najavio da će 19. februara 2026. godine u Vašingtonu, zajedno sa članovima Odbora za mir, zvanično saopštiti da su države članice obezbijedile više od pet milijardi dolara za humanitarne i rekonstrukcione napore u Gazi.
On je dodao da su članice takođe preuzele obavezu da upute hiljade pripadnika u međunarodne stabilizacione snage i lokalnu policiju, sa ciljem održavanja bezbjednosti i mira za stanovnike Gaze.
Američki predsjednik je naglasio i da palestinski militantni pokret Hamas mora da ispuni obavezu potpune i hitne demilitarizacije.
- Odbor za mir će se pokazati kao najznačajnije međunarodno tijelo u istoriji i čast mi je da budem njegov predsjedavajući - zaključio je Tramp.

Tramp: Članice Odbora za mir daće više od pet milijardi dolara za Gazu

Najmanje dvojica skijaša poginula su danas u lavini u italijanskim Alpima, saopštile su gorske spasilačke službe.
Spasioci su u dolini Aoste iz snijega izvukli tijelo jednog muškarca. Drugi je preminuo ubrzo nakon toga, dok je treći helikopterom prevezen u bolnicu u Torinu u kritičnom stanju.
Strahuje se da ima više mrtvih
 
 Potraga za mogućim dodatnim žrtvama je u toku. Italijanski mediji izvijestili su da se lavina odronila oko 11 sati iznad sela Courmayeur, gdje je grupa skijala izvan staze.
Prema nekim izvještajima, u snijegu je zatrpano i do šest skijaša. Podaci gorske spasilačke službe ukazuju da su žrtve najvjerovatnije državljani Francuske.
Još jedna lavina dogodila se danas u regiji Trentino, na sjeveru Italije. Spasilačka služba saopštila je da su drugi skijaši uspjeli sami izvući kolegu koji je bio zatrpan pod snijegom. Ove sezone u Alpama dogodilo se nekoliko lavina koje su odnijele više ljudskih života.

Najmanje dvoje skijaša poginulo u lavini u italijanskim Alpima

Protesti u Sarajevu i danas zbog tramvajske nesreće koja se desila 12. februara prekoputa Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine. Premijer Kantona Sarajevo, Nihad Uk, podnio je ostavku na funkciju koju obavlja nakon tramvajske nesreće u Sarajevu.
Građani su se okupili i ispred Kantonalnog suda Sarajevo kako bi sačekali izlazak vozača tramvaja koji je pušten iz pritvora.
Ovo je bio treći &nbsp;protest u kojem građani izražavaju solidarnost sa povrijeđenima i porodicama stradalog mladića Erdoana Morankića (23), ali i žele izraziti nezadovoljstvo te zatražiti odgovornost nadležnih nakon tragične saobraćajne nesreće koja je potresla glavni grad BiH.
N1 podsjeća da se nesreća dogodila u centru Sarajeva kada je tramvaj iskočio iz šina. Mladić iz Brčkog, Erdoan Morankić, poginuo je na mjestu nesreće, dok su povrijeđeni, među kojima jedna osoba teže, prevezeni na ukazivanje ljekarske pomoći.
U istoj nesreći povrijeđene su još četiri osobe, od kojih jedna teže - 17-godišnja djevojka Ella Jovanović. Građani traže jasne odgovore i sistemska rješenja kako bi se spriječilo ponavljanje sličnih tragedija.
Na istoj lokaciji juče su se okupili građani koji su mirnim putem poručili da se ne osjećaju sigurno i da se sada plaše koristiti tramvajski prijevoz, ali i kretati se gradskim ulicama pogotovo tokom zimskih uslova kada, kako su naveli, infrastruktura dodatno pokazuje svoje slabosti.

Zbog tramvajske nesreće u kojoj je poginuo mladić: Premijer kantona Sarajevo podnio ostavku, vozač pušten iz pritvora

Top news

Haris Dervišević, osumnjičen za paljenje ,,rendž-rovera” koje je vozio sveštenik Srpske pravoslavne crkve Mijajlo Backović, prilikom policijskog ispitivanja - brani se ćutanjem. Prema informacijama Televizije E, tridesetpetogodišnji Beranac sa prebivalištem u Tivtu - kojem je određen tridesetodnevni pritvor - otkrio je da nije imao lični konflikt sa Backovićem, ali je odbio da saopšti ko je naručio paljenje vozila.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260214200232_5d6cf26c5eb1821f896657db10cc721115fe9a1dbed9e80be6d3db4add06881b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260214200232_5d6cf26c5eb1821f896657db10cc721115fe9a1dbed9e80be6d3db4add06881b" data-rendition-name="original" width="201" height="187" loading="lazy" alt='DRUGO PO REDU PALJENJE: Vozilo ,,range rover" koje je vozio Mijajlo Backović'> <figcaption>DRUGO PO REDU PALJENJE: Vozilo ,,range rover" koje je vozio Mijajlo Backović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  KOCKA I KRIMINAL&nbsp; Dervišević je od ranije poznat crnogorskoj policiji. Hapšen je decembra 2020. godine, sa dvojicom svojih drugova i osumnjičen za krađu satova vrijednih skoro 150.000 eura u Porto Montenegru.&nbsp; U policiji ističu da je Dervišević redovni posjetilac kazina i drugih kockarskih lokala i da je često u problemima. -Riječ je o licu koje je sklono kocki usled čega je često u finansijskim problemima jer je dužan licima koje se bave zelenašenjem – kazao je za ETV izvor iz Uprave policije.&nbsp; Naglašava da povezuju paljenje vozila sveštenika Backovića zato policija povezuje sa odnosima tog popa Srpske pravoslavne crkve sa nekim operativno interesantnim osobama, prevashodno iz Budve.&nbsp; Izvor ETV nije želio da otkriva da li akcije prema Backoviću potiču od kriminalne grupe poznate kao ,,Budvanska”, ali nije isključio da postoji animozitet iz te sredine prema svešteniku Crkve Srbije. Pri to, ističu da nije riječ o nekim loalnim političkim, već prvashodno poslovima u vezi sa odreženim lokalima…&nbsp; ĆUTANJE JE ZLATO Prema policijskim procjenama, Dervišević je angažovan od pojedinca koji je finansijski moćan da plati ,,ćutanje izvršioca paljenja”, ali je istovremeno naručilac dio kriminalne grupe koja bi žestoko kaznila ukoliko bi prekršio zavjet ćutanja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260214200232_1fefbbc9ebd8ce8a35c6fc0464540a4a2f538bfa9227005ae268fc39e8976f29.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260214200232_1fefbbc9ebd8ce8a35c6fc0464540a4a2f538bfa9227005ae268fc39e8976f29" data-rendition-name="original" width="290" height="174" loading="lazy" alt='META: Zapaljeni ,,BMWX6" Mijajla Backovića'> <figcaption>META: Zapaljeni ,,BMWX6" Mijajla Backovića(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Ovo je drugo paljenje vozila koje koristi sveštenik Backović. Januara prošle godine ispred porodične kuće u Tivtu Backoviću je zapaljen luksuzni džip marke ,,BMWX6”, koji je bio u njegovom vlasništvu. Prema policijskim procjenama, vrijednost automobila je bila iznad 70.000 eura. U tivatskom naselju Učuri 4. februara ove godine, kako se sada osnovano sumnja, Haris Dervišević je zapalio luksuzni ,,rendž rover” beogradskih tablica kojeg je koristio Backović. Prema policijskim izvorima, vozilo je vlasništvo kompanije ,,Auto World” iz Beograda, koja se bavi prodajom i rentiranjem automobila. Vlasnik kompanije je srpski državljanin Marko Knežević.&nbsp; Da li je Backović iznajmljivao ,,rendž rover”, za sada nije poznato. MOTIVI Kao što zvanično nijesu poznati motivi drugog po redu paljenja luksuznog vozila kojim upravlja Backović. Prema izvorima ETV, policijska istraga isključuje političke razloge za napade na imovinu Mijajla Backovića. Inspektori sada ispituju razne finansijske poslove, neke vezane za rad fudbalskog kluba ,,Arsenal”, ali i neke informacije koje govore o naplati dugova. Dva paljenja u 13 mjeseci moraju imati, procjena je policijskih inspektora, finansijske razloge.&nbsp; Prema saznanjima iz istrage, riječ je o nastavku pritiska jedne kriminalne grupe sa Primorja, koja smatra da im Backović duguje i neke usluge, ali i novac.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260214200232_59586de494585b67277d48007f9eb724c345fc177e0cfa0155708b57c0c98727.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260214200232_59586de494585b67277d48007f9eb724c345fc177e0cfa0155708b57c0c98727" data-rendition-name="original" width="481" height="486" loading="lazy" alt="DOBRE VEZE: Vukšić i Backović"> <figcaption>DOBRE VEZE: Vukšić i Backović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  PADOBRANAC ,,SRPSKOG SVETA“ Nije prvi put da se Mijajlo Backović nalazi u žiži javnosti.&nbsp; Pop Crkve Srbije, nekadašnji pripadnik srpske padobranske 63. brigade iz Niša, odavno je politički aktivan i jedan je od gorljivih zagovornika ,,srpskog sveta”, političkog projekta objedinjavanja Srba, kojima je Beograd matica i glavni grad.&nbsp; Svojevremeno je uticao da se njegov bliski prijatelj, Dejan Vukšić, izabere kao predstavnik Nove srpske demokratije za predsjednika Skupštine opštine Kotor. Vukšić je kasnije bio na čelu Agencije za nacionalnu bezbjednost, potom i savjetnik predsjednika jakova Milatovića. Nema sumnje da je brojne informacije Vukšić dijelio sa svojim dugogodišnjim prijateljem, ali i političkim istomišljenikom, popom Backovićem.&nbsp; Početkom 1918. godine Backović, tada predsjednik Pravoslavne omladine Crne Gore, postao je jedan od od osnivača nevladine organizacije ,,Miholjski zbor”. Pravoslavna omladina, organizacije bliska Crkvi Srbije, krovna je organizacija svih pravoslavnih bratstava, ali i vrlo aktivna u brojnim projektima političkog organizovanja Srba u Crnoj Gori i regionu, naročito u širem rejonu Trebinja. NEPOŽELJNA OSOBA&nbsp; Posljednjeg januarskog dana Portal ETV je objavio da je Mijajlo Backović, uz još četiri srpska političara, proglašen nepoželjnim od države Hrvatske i da mu je zabranjen ulazak u tu zemlju.&nbsp; Backović je aprilu 2025. godine izjavio je da su Hrvati u Crnoj Gori ,,politički projekat" koji je počeo od Drugog svjetskog rata, napominjući da su se, do rata katolici u Boki izjašnjavali kao "Bokelji ili Srbi". Sveštenik Crkve Srbije bio je na čelu protesta i akcije koja je imala za cilj uklanjanje ploče u Morinju, koja je svjedočila o agresiji na Hrvatsku.&nbsp; Politički aktivizam u korist interesa ,,srpskog sveta” i zvaničnog Beograda Mijajlu Backoviću je obezbijedio politički zaklon, ali ga, očito, nije zaštitio od akcija neke &nbsp;druge prirode. &nbsp; &nbsp;

,,SLUČAJ BACKOVIĆ”: Paljenje vozila nema političku, već kriminalnu pozadinu

Informativna emisija: 24 sata - 15.02.2026.

Informativna emisija: 24 sata - Aleksandar Radić

Emisija: Magazin - ŠTAMPANI MEDIJI

Emisija: Magazin -  ALIMENTACIJA

Iran je nagovijestio mogućnost postizanja dogovora sa Sjedinjenim Američkim Državama o svom nuklearnom programu, pod uslovom da Vašington ukine sankcije uvedene toj zemlji.
U intervjuu za BBC u Teheranu 15. februara, zamjenik iranskog ministra vanjskih poslova Madžid Taht-Ravanči izjavio je:
- Spremni smo da razgovaramo o ovome i drugim pitanjima vezanim za naš (nuklearni) program, pod uslovom da su i oni spremni da razgovaraju o sankcijama. Te sankcije takođe moraju biti na stolu- dodao je, naglašavajući da je „lopta u američkom dvorištu da pokažu da žele postići dogovor.
Taht-Ravanči nije precizirao da li misli na dio ili na sveobuhvatne američke sankcije uvedene posljednjih godina, koje pogađaju bankarski sektor, izvoz nafte i druge oblasti.
<h2>Pregovori u Ženevi</h2>
 
Izjava dolazi uoči novih pregovora između SAD-a i Irana u Ženevi 17. februara.
Američku delegaciju predvodiće izaslaniciStiv Vitkof i Džared Kušner, dok će predstavnici Omana djelovati kao posrednici. Oman je ranije u februaru bio domaćin indirektnih razgovora između Teherana i Vašingtona.
Prema navodima BBC-ja, Taht-Ravanči je kao znak spremnosti na kompromis naveo iransku ponudu da razrijedi uranijum obogaćen na 60 odsto, dodajući da „nultog obogaćivanja“ — što su Sjedinjene Države ranije zagovarale, „više nema na stolu“.
Zapadne zemlje već dugo sumnjaju da Iran nastoji razviti nuklearno oružje, dok Teheran insistira da je njegov program isključivo mirnodopske, civilne prirode.
Svjetske sile su 2015. godine postigle istorijski nuklearni sporazum sa Teheranom — Joint Comprehensive Plan of Action (JCPOA) — s ciljem sprječavanja razvoja iranske nuklearne bombe. Zapadne ekonomske sankcije tada su ublažene, ali je Iran počeo kršiti preuzete obaveze nakon što je Donald Trump, tokom svog prvog mandata 2018. godine, povukao SAD iz sporazuma i ponovo uveo sankcije.
<h2>Drugi nosač aviona kreće ka Arabijskom moru</h2>
 
Donald Tramp je nedavne početne pregovore između SAD-a i Irana nazvao „pozitivnim“, ali je tokom vikenda izjavio da je promjena režima „najbolja stvar koja bi se mogla dogoditi“ Iranu. Potvrdio je i da će se drugi nosač aviona, USS Gerald R. Ford, uskoro pridružiti „masivnoj“ američkoj floti u Arabijskom moru.
Američki predsjednik više puta je zaprijetio vojnim udarima na Iran ukoliko se ne postigne dogovor koji bi ograničio njegov nuklearni program. Sjedinjene Države i Izrael gađali su iranska nuklearna i vojna postrojenja tokom dvanaestodnevne kampanje bombardovanja u junu.
Na panel-diskusiji tokom Munich Security Conference 13. februara, direktor International Atomic Energy Agency (IAEA) Rafael Grosi izjavio je da se nuklearna situacija u Iranu drastično promijenila nakon američkih napada, dodajući da je „fizička infrastruktura iranskog nuklearnog programa u velikoj mjeri oštećena“ i da će budući nadzor morati biti usmjeren ne samo na ono što je preostalo, već i na to kako bi se iranske nuklearne sposobnosti mogle dalje razvijati.
Inspektori IAEA-e vratili su se u Iran, ali i dalje nemaju pristup lokacijama koje su bile meta bombardovanja.
Predstojeći pregovori održavaju se i nekoliko sedmica nakon nasilnog gušenja antivladinih protesta širom Irana ranije ove godine. Prema navodima organizacija za ljudska prava, iranske bezbjednosne snage ubile su hiljade demonstranata, dok je više od 53.000 ljudi uhapšeno.

Premijer mađioničar, auto-putevi i brze saobraćajnice kojih još nema

Đenero: Potisnuti kvaziidentitetske teme koje razaraju ustavne definicije crnogorske države, fokusirati se na reforme

Točak odgovornosti se pokrene, ali zakoči na nadležnim institucijama

Vujović: Mandić čestita praznik druge države dok Dan nezavisnosti Crne Gore prećutkuje

Vuković: Crna Gora u januaru izgubila 750.000 eura zbog hedžinga

Udes u Zeti: Ima povrijeđenih, saobraćaj se odvija u jednom smjeru

Spalević: Uklanjamo prepreke na kanalu Mareza, slijedi rušenje nelegalnog puta

Odžić: U doba "Oslobodilaca" zadužujemo se u milijardama

Voda u Budvi nije za piće

Kalas: Evropa nije u opasnosti, ostajemo saveznici sa SAD-om uprkos razlikama

''Budilnik'' na TV E: O strožijim kaznama za mlade vozače, (ne)radnoj nedjelji i uspjesima karatista

Sjutra promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima, do 15 stepeni

Tramp: Članice Odbora za mir daće više od pet milijardi dolara za Gazu

Najmanje dvoje skijaša poginulo u lavini u italijanskim Alpima

Zbog tramvajske nesreće u kojoj je poginuo mladić: Premijer kantona Sarajevo podnio ostavku, vozač pušten iz pritvora

VIP

Velike istraživačke priče

Evropa (ni)je daleko

Muke Šaranovića i Šćepanovića: Kad ,,zakoči” politički veting!

Veting: sredstvo Demokrata za političke obračune sa neistomišljenicima

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO

VIP

,,SLUČAJ BACKOVIĆ”: Paljenje vozila nema političku, već kriminalnu pozadinu

Đenero: Potisnuti kvaziidentitetske teme koje razaraju ustavne definicije crnogorske države, fokusirati se na reforme

Odžić: U doba "Oslobodilaca" zadužujemo se u milijardama

Ivanović: Kredibilna i meritokratska politika proširenja presudna za budućnost EU

Premijer mađioničar, auto-putevi i brze saobraćajnice kojih još nema

Skupština sjutra o neradnoj nedjelji

Aplikacija Domaće.me povezuje proizvođače i kupce širom Crne Gore

Bulatović: Preko 7.000 zahtjeva za legalizaciju

Sjutra promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima, do 15 stepeni

Voda u Budvi nije za piće

Udes u Zeti: Ima povrijeđenih, saobraćaj se odvija u jednom smjeru

Herceg Novi: Operativno interesantno lice uhapšeno zbog napada na njemačkog državljanina u saobraćaju

Cetinje: Muškarac pucao u vazduh, protiv njega podnijeta krivična prijava

Demokrate i ostavke

Da oprostite, crnogorski

Evropska unija se ne plaši proširenja — plaši se uvoza nestabilnosti

E televizija @ YouTube