U Crnoj Gori jutros je najviše snijega na Žabljaku, 29 centimetara (cm), pokazuju podaci objavljeni na sajtu Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju.
Kako se navodi, u Rožajama je jutros u sedam sati izmjereno 17 cm snijega, a u Kolašinu 13.
Visina sniježnog pokrivača u Andrijevici iznosi osam centimetara, Gusinju sedam, a u Šavniku četiri.

Najviše snijega na Žabljaku

Već pola mjeseca stanovnici Zete nijesu imali prevoz od naselja do naselja, jer je preduzetniku BLC Zeta istekao ugovor koji je imao sa Opštinom.
Mještani su mogli samo od Anova do Podgorice. Od ponedjeljka Opština će obezbijediti prevoz kroz naselja i do KAP-a, odakle će putnici moći da presijedaju u gradski prevoz Podgorice koji organizuju Putevi. Kako je rekao Radoš Zečević, direktor Puteva, postignut je dogovor sa Opštinom o presijedanju putnika kako se ne bi remetio Zakon o saobraćaju.
- Kroz Zetu će biti njihova vozila, a mi ćemo preuzimati putnike u blizini KAP-a. Nemamo razloga da uvodimo novu liniju nego ćemo produžiti postojeću i pojačati broj vozila. Na liniji gdje je vozilo četiri autobusa biće još jedan i harmonike. Tehnički i ljudstvom možemo da odradimo to. Žao mi je što zbog zakona nijesmo mogli voziti po Zeti nego maltretiramo ljude da presijedaju, ali to je jedini način da sve bude kako treba, a da se posao završi. I školarci će koristiti te naše linije i birati da li će saobraćati školskim autobusom ili na ovaj način. Polazaka ćemo imati koliko bude trebalo - kaže Zečević.
On je istakao da će Putevi Zeti ustupiti kombi vozila kako bi organizovali prevoz unutar opštine.
- Pozajmićemo im vozila koliko im bude trebalo, ali mislim da više od tri neće biti potrebno. Detalje oko stajališta u Podgorici ćemo precizirati. Što se tiče stajališta kod Sat kule praksa će pokazati koliko je neophodno pa ćemo razgovarati sa Sekretarijatom za saobraćaj. Dokle će autobus koji preuzme putnike kod KAP-a ići zavisi od njihovih potreba. Sve te detalje ćemo dogovoriti dok vozila ne krenu – rekao je Zečević.
Predsjednik Opštine Mihailo Asanović rekao je da Komunalno preduzeće preuzima prevoz kroz Zetu.
- Građani Zete će od ponedjeljka imati prevoz i o tome ćemo ih obavijestiti. Bez prevoza neće biti. Što se tiče javnog prevoza na našoj teritoriji on ostaje besplatan. Prevoznik BLC Zeta može da vozi liniju Golubovci-Podgorica i to nema veze sa nama, već sa ministarstvom. Mi obezbjeđujemo prevoz unutar opštine i do KAP-a, a od KAP-a putnici presijedaju u autobus Puteva i idu dalje ka Podgorici. Na svojoj teritoriji Putevi naplaćuju kartu, a mi ćemo građane voziti besplatno - kaže Asanović.
Asanović je kazao da su pozajmili dva vozila, ali nije precizirao od koga.
- Ta dva vozila će non stop saobraćati. Jedno će povezivati naselja sa lijeve, a drugo sa desne strane. Kuda su do sada saobraćali autobusi voziće se i sada. Biće duplo više polazaka nego što je vozio prethodni prevoznik - kazao je Asanović.
Direktor BLC Zeta Janko Bulatović kaže da redovno saobraća na relaciji Podgorica-Anovi po redu vožnje koji je ovdjeren u Ministarstvu saobraćaja.
- I sada imamo non stop prevoz od Podgorice do Anova. Čuo sam informacije da ne vozimo danima, ali to nije tačno, jer mi nijesmo prestajali da saobraćamo na relaciji Podgorica – Anovi i imamo 15 polazaka u toku dana. Nastavljamo i sa školskim autobusom. U januaru će biti niža cijena mjesečne karte, okvirno za oko 50 odsto, jer pola mjeseca djeca nijesu koristila prevoz - kaže Bulatović.
<h2>"Građane drže kao taoce uskopartijskih interesa"</h2>
Uprkos zaista impozantnim prilivima i budžetu naše Opštine, svjedočimo velikoj odgovornosti građana prema Opšini Zeta, kroz redovno plaćanje poreza i prireza koji su među najvišima u državi, a nasuprot tome građani su ostali bez javnog prevoza, a dovedeni su u pitanje i odvoz smeća i drugi osnovni servisi koje Opština mora da obezbijedi, rekao je Miroslav Boljević, odbornik DPS-a u SO Zeta.
- Danas je potpuno jasno: kada stanu autobusi, ne staje samo prevoz – staje normalan život ljudi ko ji idu na posao, u školu, kod ljekara, u Podgoricu ili nazad kući. Razloga za odgovornost ima, ali ne očekujem da će iko iz uprave Opštine Zeta tu odgovornost preuzeti. Umjesto rješenja i hitnih mjera, nastavlja se praksa da se građani drže kao taoci uskopartijskih interesa i međusobnih obračuna, dok problemi rastu iz dana u dan - rekao je Boljević.
On ispred kluba DPS-a Zete zahtijeva da se hitno saopšti ko je odgovoran za prekid javnog prevoza, koji je plan za momentalno uspostavljanje linija, ko će snositi posljedice zbog ugrožavanja osnovnih usluga građanima.
- Građani Zete uredno plaćaju svoje obaveze. Na potezu je Opština da konačno radi svoj posao - navodi Boljević.

Komunalno preduzeće voziće unutar Zete od ponedjeljka: Putnici će presijedati kod KAP-a

U Crnoj Gori je prošle razveden 991 brak, od čega su 663 okončana sudskom odlukom, a 328 sporazumnim razvodom, pokazuju podaci Sekretarijata Sudskog savjeta.
Psihološkinja Radmila Stupar Đurišić za Portal RTCG je kazala da su loša komunikacija, emocionalno udaljavanje, osjećaj usamljenosti u braku i različita očekivanja od bračne zajednice najčešći razlozi za razvod koje partneri navode.&nbsp;
&nbsp;U Crnoj Gori raste broj razvoda.
Statistika pokazuje da je 2024. godine zabilježen dotad rekordan broj razvoda – najviše od 2014. godine – čak 853.
Prema podacima Sekretarijata Sudskog savjeta dostavljenim Portalu RTCG, taj broj je prošle godine porastao na 991, što znači da se u prosjeku dnevno razvede više od dva braka.
- U prošloj godini pravosnažno je riješen 991 predmet razvoda braka u Crnoj Gori. Od toga je 663 razvoda bilo sudskom odlukom, a 328 sporazumnim razvodom - piše u podacima.
Stupar Đurišić je kazala da je rast broja razvoda dio šireg društvenog trenda u regionu i Evropi.
- Brak više nije egzistencijalna nužnost, već emotivni i lični izbor. Kada taj izbor prestane da ispunjava osnovne psihološke potrebe - sigurnost, bliskost, poštovanje i podršku, ljudi su spremniji da ga preispitaju - navela je Stupar Đurišić.
Kako je rekla, loša komunikacija – ćutanje, pasivna agresija, stalni konflikti, zatim emocionalno udaljavanje i osjećaj usamljenosti su najčešći razlozi za razvod braka koji partneri navode, kaže Stupar Đurišić.
Česti su i neriješeni konflikti iz prošlosti, kao i različita očekivanja u vezi uloga, roditeljstva i finansija.
- Nevjera se često navodi kao razlog razvoda, ali je ona nerijetko samo simptom dubljih problema u odnosu - kazala je psihološkinja.
Takođe, značajan uticaj imaju bolesti zavisnosti, poput alkohola, kocke i digitalnih zavisnosti, kao i nedostatak podrške i razumijevanja za lični razvoj partnera.
- Danas se parovi lakše odlučuju na razvod nego ranije, ali to ne mora nužno biti negativno. Ranije su ljudi ostajali u brakovima zbog društvenog pritiska, ekonomske zavisnosti i straha od osude okoline - dodala je Stupar Đurišić.
Prema njenim riječima, savremena svijest o mentalnom zdravlju, ličnim granicama i pravu na kvalitetan život dovela je do pomjeranja sa ideje “brak po svaku cijenu” ka ideji emocionalno zdravog odnosa.
Psihološkinja kaže da problem nastaje kada se razvod doživljava kao prvo, a ne kao posljednje rješenje.
Takođe, kako je dodala, hronični stres i ekonomska nesigurnost smanjuju toleranciju i strpljenje i povećavaju konfliktnost i dovode do osjećaja frustracije.
Stupar Đurišić je navela da se danas od partnera očekuje da bude emotivni oslonac, prijatelj, roditelj i uspješan profesionalac.
Prema njenim riječima, ta očekivanja često prevazilaze realne kapacitete ljudi, što vodi ka razočaranju i emocionalnom zamoru.
Stupar Đurišić kaže da djeca razvod doživljavaju emocionalno, a ne racionalno.
Djeca često provode dane razmišljajući šta bi oni mogli učiniti da ‘poprave’ porodicu, upozorava psihološkinja.
- Djeci je najvažnije da osjete stabilnost, sigurnost i ljubav oba roditelja, čak i kada oni više ne žive zajedno - istakla je psihološkinja.
Kako ne bi došlo do razvoda, psihološkinja savjetuje parovima da ne čekaju da njihov odnos postane emocionalno mrtav.
Takođe, kako je poručila, partneri treba da potraže stručnu pomoć kada se konflikti ponavljaju, a komunikacija se svodi na kritiku ili ćutanje, ili kada jedan ili oba partnera razmišljaju o prekidu.
Parovi bi trebalo da rade na otvorenoj i nenapadačkoj komunikaciji, ulažu u emocionalnu bliskost i razmišljaju o bračnoj ili partnerskoj terapiji kao obliku prevencije, a ne kao „posljednjem pokušaju“.
- Razvod ponekad jeste najzdravije rješenje, ali u velikom broju slučajeva problemi su rješivi ako se prepoznaju na vrijeme - zaključila je Stupar Đurišić.

Rekordan broj razvoda u Crnoj Gori

Predstavnici Nacionalnog udruženja proizvođača ribe sastaće se u ponedjeljak sa predstavnicima Ambasade Evropske unije u Crnoj Gori.&nbsp;
Od ambasade očekuju da utiče na resorno ministarstvo i Vladu kako bi što prije bila oformljena radna grupa za ribarstvo.
Naporima Nacionalnog udruženja proizvođača ribe Crne Gore da sa ministarstvom poljoprivrede i Vladom započnu rješavanje višegodišnjih problema u ribarstvu pridružilo se još 70 ribara, kazao je za RTHN predsjednik udruženja Marko Kise.
„Ribari iz Ulcinja, koji nas nisu podržali prvi put, iz njima poznatih razloga, pozvali su nas i sa nama potpisali memorandum prije neki dan u Budvi, gdje su bili naši i njihovi predstavnici. Sa svih 70 ribara su nas podržali i sada nas ima 189“, navodi on.
Na sastanak sa Delegacijom EU &nbsp;ići će devet predstavnika Nacionalnog udruženja proizvođača ribe, kaže Kise.
- Ne čekamo mi da nam Evropska unija to rješava. Mi očekujemo da predstavnici ambasade Evropske unije na neki način uslove ministra Jokovića i predsjednika Vlade Spajića da ispoštuju radu grupu, koja mora biti formirana za 10 dana. Odluka Vlade je od 11. seprembra, a dan danas, poslije pet mjeseci, radne grupe i dalje nema“ - ističe on.
Formiranje radne grupe, kako podsjeća Kise, dogovoreno je na sastanku sa Ministrom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, nakon što su ribari prijetili blokadama na moru.
- Mi samo tražimo da ih na neki način uslove Poglavljem 13, koje je zatvoreno, a ništa ribarima nije riješeno, da počni riješavati probleme, da ne bi u Evropsku uniju ulazili bosi, goli, gladni, žedni, bez osnovnih uslova, koje imaju evropski ribari. Naravno, mi u toj situaciji ne možemo voditi jaku ribarsku utakmicu sa Evropom - smatra Kise.
Podsjećamo, Udruženje je krajem jula prošle godine predalo Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Ministarstvu pomorstva, Ministarstvu ekonomskog razvoja, Ministarstvu finansija, Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, predsjedniku Vlade i svim partijama u Skupštini Crne Gore, dopis kojim su nastojali da skrenu pažnju na probleme u crnogorskom ribarstvu.

Predstavnici ribara u ponedjeljak sa Ambasadom EU

Odlična je vijest da se približavamo početku gradnje druge dionice auto-puta. Naravno, važno je da nadležni daju jasne i nedvosmislene odgovore na par pitanja, navodi poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša u objavi na mreži Iks.
Cijena oko 700 miliona eura za 23,5 kilometra je, navodi on, značajno porasla u prethodnih par godina i sada je skoro 30 miliona po kilometru.
- Zbog čega treba dati precizan odgovor o razlozima takvog povećanja. Ne pada mi na pamet da o ovome diskutujem kao nekadašnja opozicija kod izgradnje prve faze, jer paušalna i dnevnopolitička tumačenja nisu moj manir. Svi znamo koliko je konfiguracija terena i sama trasa prve faze bila kompleksnija - kaže Mugoša.
Mugoša je upitao i da li se i druga faza morala raditi po žutom FIDIC-u, odnosno idejnom projektu i što je razlog da se preko deset godina od potpisivanja ugovora za prvu fazu nije uradio glavni projekat druge faze.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 52.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.portalanalitika.me%2Fclanak%2Fmugosa-nadlezni-da-odgovore-zbog-cega-je-znacajno-porasla-cijena-kilometra-auto-puta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Mugoša: Nadležni da odgovore zbog čega je značajno porasla cijena izgradnje auto-puta

Odbor za nadgledanje IPARD III programa usvojio je godišnji plan vidljivosti i komunikacionih aktivnosti za ovu godinu, kao i Akcioni plan u okviru Mjere 9 – Tehnička pomoć.&nbsp;
Šesta redovna sjednica Odbora za nadgledanje IPARD III programa održana je u četvrtak u Podgorici, a tokom sastanka razmotren je napredak u sprovođenju IPARD III programa, rezultati prvih javnih poziva, stanje implementacije IPARD II programa kroz prezentovanje Ex – post evlauacionog izvještaja za IPARD II program, kao i predložene izmjene IPARD III programa.
Sjednicu je otvorio državni sekretar Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i predsjedavajući IPARD III Odbora za nadgledanje, Andrija Delić, nakon čega je usvojena agenda sastanka.
Predstavnici Evropske komisije (EK) istakli su značaj IPARD programa za razvoj poljoprivrede i ruralnih područja, kao i kontinuirana saradnja između Crne Gore i Evropske unije (EU).
Članovi Odbora dali su komentare i preporuke u cilju unapređenja realizacije programa i poboljšanja podrške poljoprivrednim proizvođačima i ruralnim područjima.
Generalna direktorica Direktorata za ruralni razvoj i šefica IPARD Upravljačkog tijela, Andrijana Rakočević, predstavila je stanje implementacije IPARD III programa, dok je načelnica iz Agencija za plaćanje, Vesna Korović, prezentovala stanje sprovođenja prvih IPARD javnih poziva za Mjeru 7, podmjere 7.1 i 7.2, Mjeru 1 i Mjeru 3.
Rakočević je najavila plan dinamike objavljivanja javnih poziva za ovu godinu.
- U drugom kvartalu biće raspisani pozivi za Mjeru 4 i podmjeru 7.2 (investicije u preradu na farmi), u trećem su planirani pozivi za Mjeru 3 i podmjeru 7.1 (razvoj ruralnog turizma), dok je četvrti kvartal rezervisan za Mjeru 6 (investicije u ruralnu javnu infrastrukturu) - navodi se u saopštenju Ministarstva.
Nakon sjednice, predstavnici EK i Ministarstva posjetili su IPARD korisnika Gorana Jovovića iz Danilovgrada, koji je kroz peti javni poziv u okviru Mjere 1 realizovao investiciju vrijednu 456,17 hiljada EUR, usmjerenu na nabavku savremene poljoprivredne mehanizacije i opreme, čime je značajno unaprijeđena produktivnost i nivo mehanizacije u poljoprivrednoj proizvodnji.
Predstavnici EK obišli su i kompaniju Šimšić Montemilk iz Danilovgrada, koja je kroz četvrti javni poziv u okviru Mjere 3 realizovala investiciju vrijednu 845,4 hiljade eura, koja je obuhvatila nabavku opreme za prečišćavanje otpadnih voda i izgradnju pratećeg objekta, čime su unaprijeđeni ekološki standardi i proizvodna infrastruktura u sektoru mljekarstva.
U okviru posjete organizovan je i obilazak kompanije Monte-plod iz Danilovgrada, koja je kroz četiri IPARD javna poziva realizovala ukupne investicije u iznosu od 1,78 miliona eura, usmjerene na uspostavljanje i modernizaciju proizvodnih i prerađivačkih kapaciteta u sektoru proizvodnje pečuraka.
- Održavanje sjednice i terenska posjeta korisnicima potvrđuju posvećenost Crne Gore i EU transparentnoj i efikasnoj realizaciji IPARD programa, te kontinuiranoj podršci razvoju poljoprivrede i ruralnih područja - zaključuje se u saopštenju.

Definisali dalje aktivnosti u okviru nadgledanja IPARD III programa

&nbsp;Iako je bilo očekivano, na današnjem Forumu o proširenju u Briselu nije bilo ni riječi o pisanju ugovora o pristupanju sa Crnom Gorom. A petanestak dana ranije, bilo je skoro izvjesno da se na ugovoru već radi. &nbsp; PREPREKE NA EU PUTU &nbsp; Prvo je 3. novembra briselski, dobro obaviješteni Politiko, objavio da se, citiramo, ,,čuju glasovi da je u toku izrada ugovora o pristupanju Crne Gore”. Dan kasnije, čuo se glas - Marte Kos. Evropska komesarka za proširenje je potvrdila informaciju i naglasila da se ,,približava trenutak kada će početi pripreme ugovora o članstvu sa Crnom Gorom”. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251118191148_78e4731901e2d74846b8f27e93c7f0f715aa7690214afdf013fbbf20f8709e17.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251118191148_78e4731901e2d74846b8f27e93c7f0f715aa7690214afdf013fbbf20f8709e17" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="GDJE JE NESTAO UGOVOR O PRISTUPANJU: Marta Kos, komesarka EU za proširenje"> <figcaption>GDJE JE NESTAO UGOVOR O PRISTUPANJU: Marta Kos, komesarka EU za proširenje(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Onda je priča utihnula. Nema zvaničnog obrazloženja zbog čega se odjednom prestalo pričati o ugovoru o pristupanju Crne Gore. Nezvanično, ali stvarno: dvije članice Evropske unije zatražile su odgađanje priprema za ugovor o pristupanju za februar ili početak marta sljedeće godine. &nbsp; Ta informacija otvara i pitanje: ako se do kraja godine zatvori pet ili šest poglavlja, ostaće još 20. Da li je moguće da Crna Gora do kraja naredne 2026. da zatvori sva poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom? &nbsp; POLITIČKA VOLJA – KLJUČ PROBLEMA Roman Jakič, iskusni evropski parlamentarac, nekadašji ministar odbrane Slovenije, u razgovoru za Televiziju E smatra da je pred Crnom Gorom još izazova i da je ključ unutar aktuelne vlasti. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251118191148_8562b520ed801aa534177baa3622f5c7baaf1df0d5fd7d048a60dca3c774bab1.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251118191148_8562b520ed801aa534177baa3622f5c7baaf1df0d5fd7d048a60dca3c774bab1" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="DILEME OKO POLITIČKE VOLJE VLASTI: Roman Jakič "> <figcaption>DILEME OKO POLITIČKE VOLJE VLASTI: Roman Jakič(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  - Gdje postoji volja, postoji i put. Nisam baš siguran da li je volja takva kakva je bila prije 2020. godine i da li ti lideri koji bi morali predvoditi tu želju za zatvaranje svih poglavlja, da li su stvarno predani, posvećeni tom cilju – ističe Jakič za Televiziju E i Portal ETV. Napominje da ne zna kako će se ponašati aktuelni lideri u crnogorskoj vlasti jer ,,ima dosta tih kojima se baš i ne dopada to da Crna Gora uđe u EU”. &nbsp; - Naročito ako gledaju na to da, kada je država članica Evropske unije, onda su svi pod svjetlom evropskog tužilaštva. Pogledajte šta se u Hrvatskoj dogodilo - jedan Ivo Sanader, predsjednik Vlade, zbog korupcije je bio osuđen na zatvor. Takođe podignute su i tužbe protiv velikog broja hrvatskih ministara i visokih funkcionera – kaže Jakič. I poznati slovački diplomata, František Lipka, inače dobar poznavalac crnogorske politike i istorije, smatra da se Crna Gora, iako je formalno pred sam kraj pregovora, suštinski se ,,sama udaljava rok ulaska u Evropsku uniju”. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251118191148_d7b29adccd468e1a833a761465b7d4b1c656c5eabd9a8b8e3599a13228daa935.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251118191148_d7b29adccd468e1a833a761465b7d4b1c656c5eabd9a8b8e3599a13228daa935" data-rendition-name="original" width="1376" height="848" loading="lazy" alt="MNOGO UNUTRAŠNJI OPSTRUKCIJA: František Lipka"> <figcaption>MNOGO UNUTRAŠNJI OPSTRUKCIJA: František Lipka(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  PROBLEMI UNUTAR VLASTI &nbsp;&nbsp; Govoreći na Cetinskom forumu krajem prošle sedmice, Lipka smatra da Vlada Crne Gore kao da nije shvatila da u EU ulazi čitavo društvo, a ne samo vlast. &nbsp; -Crna Gora se nalazi pred kraj evropskog puta. Međutim, da parafraziram velikog pisca Mirka Kovača, taj završetak, odnosno rok ulaska Crne Gore, postepeno se udaljava. Udaljava se iz više razloga. Više razloga se nalaze unutar Crne Gore, a drugi se nalaze u Evropskoj komisiji. U Crnoj Gori administracija kao da nije shvatila da u EU ne ulazi samo Vlada, već cijelo društvo, svi segmenti, opozicija, strukovne organizacije, sindikati, akademska zajednica i taj proces mora da bude inkluzivan – ističe Lipka. &nbsp; Roman Jakič ocjenjuje da je do 2020. godine - iako je tadašnja crnogorska vlast bila kritikovana jer je postojao samo jedan, jak centar odlučivanja i to u vrhu DPS-a - nije bilo dileme u pogledu orijentacije za ulazak u NATO i EU. Sadašnja parlamentarna većina, naglašava Jakić, nije jedinstvena i nije apsolutno posvećena izgradnji društva koje bi zadovoljilo evropske standarde. &nbsp; UDAR SDT-A NA MEDIJE &nbsp; Jakič ističe da opominju posljedni postupci državnih institucija, odnosno &nbsp;Specijalnog državnog tužilaštva, prema slobodnim medijima. &nbsp; -Moram reći da me zabrinjava kada vidim da se na polju slobode medija događaju stvari koje se nikada do sada nisu događale. Da vladajuća koalicija, zato što im se ne dopada kritika medija, za proces diskvalifikacije i diskreditacije tih medija, za pritisak na njih, koristi - institucije države. To do sada ja nisam vidio u Crnoj Gori, da Specijalno tužilaštvo optužuje takozvane opozicione medije – kazao je Jakič za TVE. &nbsp; Specijalno državno tužilaštvo, u okviru istrage protiv biznismena i vlasnika medija bajing agencije, targetiralo je šest kritičkih medija, među njima portal i televiziju E, da su dio mreže nelegalnog uticaja usmjeren protiv ustavnog poretka. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251118191152_9f7320364e91b309c2305bc52768dd9aa34e7109fbbb92bddc1eead4c2182b8b.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251118191152_9f7320364e91b309c2305bc52768dd9aa34e7109fbbb92bddc1eead4c2182b8b" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="UPOZORENJA ZA VALST: Ambasador EU Johan Satler"> <figcaption>UPOZORENJA ZA VALST: Ambasador EU Johan Satler(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Nakon skandalozne akcije SDT-a, reagovala je Delegacija Evropske unije u Podgorici, a ambasador Johan Satler je u razgovoru sa glavnim urednicima šest targetiranih medija naglasio da, citiramo, ,,Evropska unija pažljivo prati situaciju u crnogorskim medijima i očekuje da sudstvo postupa u skladu sa zakonom i da sve javne institucije treba da se uzdrže od političkog pritiska”. &nbsp;&nbsp; -Mislim da kada Evropska unija bude shvatila šta se dešava, da izvještaj, makar u dijelu slobode medija i pravne države neće biti tako pozitivan kao što je sada – ocjenjuje Jakič. OPOMENA KAJE KALAS &nbsp; Izjave iskusnih evropskih diplomata, baš kao i stavovi zvaničnika evropske administracije u Briselu ukazuju da evropska priča Crne Gore nije ispričana do kraja i da ima još važnih izazova. Osim tehničkih problema zatvaranja 20 poglavlja za samo 12 mjeseci naredne godine, vlast u Crnoj Gori moraće da promijeni i svoj odnos prema djelovima društva, posebno prema slobodi govora i kritičkim medijima. &nbsp; U suprotnom, moglo bi da dođe do neprijatnog razvohja događaja. Ne samo da Crnu Goru prestigne Albanija u evropskoj utrci, nego da Evropa reaguje na neke neevrospke prakse. &nbsp; Moguće i da je zato stiglo upozorenje šefice evropske diplomatije Kaje Kalas. Ona je danas u Briselu, aludirajući na izjavu crnogorskog premijera Milojka Spajića o &nbsp;"vratima mogućnosti", napomenula da - ako se pogleda istorija pregovora država kandidatinja s EU - vrata se otvore, pa se zatvore. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Evropa (ni)je daleko

Mašina političkog vetinga u policiji je – zaribala. Brojna saopštenja ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i čelnika Uprave policije Lazara Šćepanovića, kao i politički ostrašćeni nastupi Borisa Bogdanovića, šefa poslaničkog kluba Demokrata, smišljeni su kao pokušaj da se političkom bukom sakrije istina - projekat progona neistomišljenika u policiji ne ide dinamikom koja je planirana.&nbsp; U tom cilju je bila i akcija Specijalnog državnog tužilaštva kojom je, između ostalog, targetiran, pa na kraju i uhapšen Milovan Pavićević, bivši, nagrađivani, policijski oficir... Prema informacijama Televizije E, od kraja septembra i tokom oktobra održano je više ročišta u sklopu disciplinskih postupaka protiv bivših policijskih rukovodilaca: Predraga Kukalja, Danka Gogića, Raduna Stojanovića, Radovana Tončića… &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031181052_dad382b9322bd436e02732dff3fb129313209534c37c3b62d390789238123fa1.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251031181052_dad382b9322bd436e02732dff3fb129313209534c37c3b62d390789238123fa1" data-rendition-name="original" width="1095" height="716" loading="lazy" alt="KAKO IZAĆI IZ PROBLEMA: Ministarstvo unutrašnjih poslova "> <figcaption>KAKO IZAĆI IZ PROBLEMA: Ministarstvo unutrašnjih poslova(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  PROBLEMI VOĐENJA DISCIPLINSKIH POSTUPAKA Upravo su se u tim slučajevima vidjele sve proceduralne manjkavosti i razotkrile namjere vrha policije da se obračuna sa politički nepodobnim. Zloupotreba insttucionalne moći razotkrila se kroz ogrješenja o zakonom propisane procedure. &nbsp; - U najvećem broju pokrenutih disciplinskih postupaka, Agencija za nacionalnu bezbjednost ili nije Upravi policije dostavila svoje mišljenje u zakonom propisanom roku od 90 dana ili je dostavljeno mišljenje da ne postoje bezbjednosne smetnje. Istovremeno, pokazalo se i da Komisija MUP-a za bezbjednosne provjere nije dostavila potrebne dokaze niti je disciplisnka tužiteljka Milena Pajović uopšte ponudila dokaze iako je ovlašćena da vodi postupke- objašnjava za Televiziju E i Portal ETV izvor iz vrha Ministaarstva unutrašnjih poslova. &nbsp; Prema informacijama Televizije E, disciplinski postupak se vodi i protiv Marjana Račića, policijskog funkcionera iz Bijelog Polja. Račić je svojevremeno, kao komandant policijskog odreda na terenu u Beranama, u doba litija krajem januara 2020. godine, postao šire popularan. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031181056_756a0f46e8fa5d0f8dcc9aec6ed3a3e6c86fb1c919701ced37718e3be6980632.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251031181056_756a0f46e8fa5d0f8dcc9aec6ed3a3e6c86fb1c919701ced37718e3be6980632" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt='NA METI ,,AVGUSTOVSKE ODMAZDE": Bivši policijski funkcioner Marjan Račić'> <figcaption>NA METI ,,AVGUSTOVSKE ODMAZDE": Bivši policijski funkcioner Marjan Račić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  RAČIĆEV POTEZ I ,,AVGUSTOVSKA ODMAZDA” Bilo je to vrijeme velikih tenzija, a bila je i uzavrela atmosfera u hladnoj januarskoj noći. Litijaši su tražili da ih policija propusti i da pokažu svoja lica, da se ne sakrivaju ispod šljemova i maski... Djelovalo je da će doći do sukoba. &nbsp; Ali, tada je iskoračio policajac, očito komandir, i naglim pokretom skinuo šljem, smakao gas-masku i predtsavio se ljutim protestantima ispred sebe. Riječ po riječ, atmosfera je postala opuštenija, izbjegnut je konflikt... Policijski oficir Račić je tada pokazao i dokazao da nijesu tačne optužbe da vlast šalje maskirane izgrednike koji se presvlače u policijske uniforme. &nbsp; &nbsp;No, taj hrabar potez nijesu cijenili u novom, postavgustovskom vrhu Uprave policije: Račić je kasnije suspendovan a danas je na meti vetinga koji su osmislili i sprovode ministar Šaranović i čelnik Uprave policie Šćepanović. &nbsp; Nije Račićev slučaj izuzetak. I u disciplinskim postupcima protiv drugih policajaca sa sjevera - Gogića, Kukalja, Tončića i Stojanovića - konstatovano je kršenje više &nbsp;procedura koje regulišu pokretanje i vođenje disciplinskog postupka protiv policijskih službenika. &nbsp; ĆUTANJE TUŽITELJKE PAJOVIĆ &nbsp; Dok disciplinska tužiteljka Milena Pajović, kao i Disciplinska komisija ćute, ne iznose dokaze i ne postavljaju pitanja, optuženi policajci se ne brane, već su pokrenuli proceduru prikupljanja dokaza i u svoje ime i u ime disciplinske tuziteljke i u ime komisije koja je radila provjere – kaže izvor naše medijske kuće iz MUP-a. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031181056_37a4b8faa957041e7170d05eacb820a2ee7200c21a8d7f42a91663d851cf6267.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251031181056_37a4b8faa957041e7170d05eacb820a2ee7200c21a8d7f42a91663d851cf6267" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="KAO ISPUNITI POLITIČKE ZAHTJEVE: Disciplinska tužiteljka Milena Pajović "> <figcaption>KAO ISPUNITI POLITIČKE ZAHTJEVE: Disciplinska tužiteljka Milena Pajović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Napominje da su na tim ročištima su policijski službenici dostavljali konkretne dokaze, koji u potpunosti opovrgavaju tvrdnje u operativnim izvještajima Komisije za bezbjednosne provjere MUP-a. . &nbsp; Sve te informacije potvrđuju teze targetiranih policijskih službenika da se protiv njih vodi politički motivisana hajka i da se u namjeri čišćenja politički nepodobnih u policiji ne poštuju ni procedure ni Zakon o unutrašnjim poslovima. &nbsp; Da li zbog unaprijed pripremljene osude ili iz nekog drugog razloga, na ročištima tužitelji nijesu ponudili dokaze koji bi trebalo da potvrde negativan izvještaj Komisije za bezbjednosne provjere. &nbsp; I ne samo to: u procesima protiv pet policijskih službenika, disciplinska tužiteljka Milena Pajović, predsjednica disciplinske komisije Ljubica Damjanović, ali i svih pet članova disciplinske komisije - nijesu imali pitanja za policijske službenike?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031181056_ae60d056c1cb2f7a3dd50ddcc01549597240b7f38c9df32eb231c9f5be7886ec.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251031181056_ae60d056c1cb2f7a3dd50ddcc01549597240b7f38c9df32eb231c9f5be7886ec" data-rendition-name="original" width="1920" height="1440" loading="lazy" alt="MNOGO MUKE, BEZ REZULTATA: Tabla MUP-a"> <figcaption>MNOGO MUKE, BEZ REZULTATA: Tabla MUP-a(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  AKCIJA ,,ZNAČKA” BEZ REZULTATA Godinu od pokrenutih disciplinskih postupaka, uz konstantno odgađanje ročišta i odsustva prikazivanja dokaza, jedina radnja koju sada disciplinska tužiteljka Pajovoć preduzima jeste - zapisničko konstatovanje na ročištu da je neophodno da komisija za bezbjednosne provjere dostavi objašnjenje kako su obavljane provjere, gdje su dokazi koji potvrđuju takve provjere... Zbog ovako loše vođenih akcija targetiranja policijskih službenika bez dokaza, što se najbolje uočava tokom sprovođenja akcije ,,Značka”, iz vrha Ministarstva unutrašnjih poslova naređeno je da se ne pokreću novi disciplinski postupci. Naloženo je i da se, kada mogu, disciplinski tužioci izuzimaju iz predmeta kako bi se slučajevi pasivizirali. &nbsp; Istovremeno, kao u doba staljiističkih čistki, naređeno je svim starješinama i operativnim radnicima u policijskom sistemu da nikako ne komuniciraju sa targetiranim kolegama kako bi na taj način spriječili odliv informacija koje ukazuju na veće &nbsp;anomalije, odnosno politički motivisani progon nepodobnih za rad u policiji. &nbsp;&nbsp; A u slučaju i da dođe do kontakta i komunikacije sa targetiranim kolegama, policijski službenici su dužni da o tome informišu svoje šefove. &nbsp; Sve su to signali da ekipa Demokrata, koja je zadužena za bezbjednosni sektor, ne namjerava da zastane sa akcijom obračuna sa politički nepodobnima u Ministarstvu unutrašnjih poslova i Upravi policije. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Muke Šaranovića i Šćepanovića: Kad ,,zakoči” politički veting!

,,U formalno-pravnom smislu, kad država krene – kukala vam majka”. Tom rečenicom je šef poslaničkog kluba Demokrata, ,,megatrend pravnik” Boris Bogdanović, pokazao je da ne zna razliku između otvorene prijetnje i pravno valjanog iskaza. &nbsp; Zato je skupštinsku govornicu iskoristio da – kada govori o vetingu u policiji – vrlo nervozno najavljuje politički progon. Istini za volju, ima razloga za nervozu Demokrata: čelnici bezbjednosnog sektora se ovih sedmica suočavaju sa teškim pitanjem - kako pravno dovesti do kraja započete disciplinske postupke? &nbsp; Na to pitanje za sada nemaju odgovor ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović koji su inicirali akciju ,,Značka” – čišćenje politički nepodobnih u policiji. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251111211120_b65b1c7336c8e19b4df2abf067129c3ccd1a0d7d9b1ad0bbb95f2e3ed8872c24.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251111211120_b65b1c7336c8e19b4df2abf067129c3ccd1a0d7d9b1ad0bbb95f2e3ed8872c24" data-rendition-name="original" width="1440" height="894" loading="lazy" alt='POLITIČKI MOTIVISANI PROJEKAT: Akcija ,,Značka"'> <figcaption>POLITIČKI MOTIVISANI PROJEKAT: Akcija ,,Značka"(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  BEZ DOKAZA &nbsp; Tužioci koji su pokrenuli disciplinske postupke nijesu predočili advokatima policijskih službenika povrede radnih dužnosti. &nbsp; Ogovornost za nedostatak dokaza sada prebacuju na Komisiju za bezbjednosne provjere Ministarstva unutrašnjih poslova koju je formirao ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović. Disciplinska tužiteljka Milena Pajović i Disciplinska komisija MUP-a na čijem je čelu Ljubica Damjanović - u namjeri da pred advokatima prikriju vlastitu odgovornost za pokrenute postupke - od Komisije za bezbjednosne provjere zahtijevaju dokaze i obrazloženje na osnovu čega su sačinili svoje operativne izvještaje. I, suštinski, na Komisiju MUP-a pokušavaju da prebace odgovornost. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251111211124_37a4b8faa957041e7170d05eacb820a2ee7200c21a8d7f42a91663d851cf6267.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251111211124_37a4b8faa957041e7170d05eacb820a2ee7200c21a8d7f42a91663d851cf6267" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="KAKO IZVRŠITI ZADATAK: Disciplinska tužiteljka MUP-a Milena Pajović"> <figcaption>KAKO IZVRŠITI ZADATAK: Disciplinska tužiteljka MUP-a Milena Pajović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Većina disciplinskih postupaka još su u fazi izvođenja i prezentovanja dokaza, što je u opisu posla disciplinske tužiteljke Pajović i Disciplinske komisije . No, problem je što dokaza nema i, kako se bliži okončanje dokaznog postupka i dolazi faza završnih riječi u disciplinskim postupcima, u MUP-u i Upravi policije se nataložila &nbsp;velika nervoza. Ispostavlja se da su, umjesto opipljivih dokaza, stavovi Komisije praktično jedini razlog za veting koji Demokrate sprovode. To sada dovodi u opasnost započeti veting, odnosno &nbsp;kao obračun sa politički nepodobnim policijskim službenicima: ispostavlja se da - osim nekoliko izuzetaka korumpiranih policijskih službenika, veting Demokrata u većini slučajeva ima - isključivo političke motive. &nbsp;&nbsp; TAKTIKA: ZASTARA POSTUPAKA &nbsp; Očito u problemu sa okončanjem disciplinskih postupaka, tužiteljka Pajovoić i predsjednica Disciplinske komisje Damjanović su tražili da se na pojedinim ročištima pojave raniji predsjednik Komisije Darko Vujović i aktuelna predsjednica komisije za bezbjednosne provjere Ljiljana Zejak – i to u svojstvu &nbsp;svjedoka - kako bi objasnili na osnovu čega su potpisali operativne izvještaje koje ne prate materijalni, personalni dokazi i činjenice. Izvori iz MUP tvrde da je Šaranović naložio da se sadašnji i bivši čelnik Komisije ipak ne pojavljuju kao svjedoci u disciplinskom postupku. U tom slučaju, Disciplinska komisija je prinuđena da odgodi da, zbog nedostatka dokaznog materijala, završne faze u disciplinskim postupcima i odogovlači. &nbsp; Cilj ove taktike je - zastarijevanje postupaka koji ne mogu da se okončaju razrešenjem dužnosti policijskih službenika. Dvogodišnja suspenzija – procjenjuju Šaranović i Šćepanović – mnoge policajce će natjerati na samovoljni odlazak iz službe u kojoj nemaju šansu za napredovanje. &nbsp; To neće zaustaviti Demokrate da dalje pokušavaju da čiste policiju od politički nepodobnih. Objavama o vetingu i otvaranjem disciplinskih postupaka, Demokrate pokušavaju da bilduju svoj posrnuli politički rejting. I ne interesuje ih što, kad sve okonča ili nastupi zastara, targetirai policijski službenici mogu dobiti impozantne novce iz državnog budžeta kroz odštetne zahtjeve. &nbsp; SLUČAJ VELJOVIĆ...&nbsp; Politička ostrašćenost i namjera čišćenja politički nepodobnih se najbolje primjećuje u slučaju disciplisnkog postupka protiv Tamare Veljović, policijske službenice i supruge Veselina Veljovića, bivšeg direktora Uprave policije. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251111211124_2f9a252c37a394f13a9bec59c0f10ea9a55819f6482b7cf3659bac2df0ed4d43.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251111211124_2f9a252c37a394f13a9bec59c0f10ea9a55819f6482b7cf3659bac2df0ed4d43" data-rendition-name="original" width="883" height="496" loading="lazy" alt="NEVJEROVATNO OBRAZLOŽENJE DISCIPLINSKOG POSTUPKA: Detalj iz Rješenja ministra Šaranovića"> <figcaption>NEVJEROVATNO OBRAZLOŽENJE DISCIPLINSKOG POSTUPKA: Detalj iz Rješenja ministra Šaranovića(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Tamara Veljović je odlukom ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, a na prijedlog njenog neposrednog starješine, 28. aprila ove godine privremeno udaljena s posla, do okončanja disciplinskog postupka koji se protiv nje pokreće. &nbsp; Ali, to je bilo drugo rješenje minsitra Šaranovića. Prvobitnu odluku o privremenom udaljenju Veljović s posla, od 17. februara ove godine glatko je poništila Komisija za žalbe Vlade Crne Gore. I to nakon žalbe koju je podnio pravni zastpunik Tamare Veljović, advokat Mihailo Volkov. &nbsp; To je, kažu izvori iz policije, ražestilo ekipu Demokrata i napravljen je jak politički pritisak ka članove Komisije za žalbe. Ta je akcija urodila plodom, a onda je sve teklo kako je ministar Šaranović zamislio: nakon njegovog ponovljenog rješenja o privremenom udaljenju Tamare Veljović sa posla u Upravi policije, i nakon ponovljene žalbe advokata Volkova – Komisija za žalbe je ovog puta odbacila primjedbe na Šaranovićevu odluku. &nbsp; Dakle: u ponovljenom postupku, iako je bio isti slučaj, premda i dalje nije bilo konkretnih razloga za udaljenje Tamare Veljović – Vladina komisja je promijenila mišljenje i sada će o svemu odlučivati Upravni sud. &nbsp; A koliko je bio zasnovan bio progon poakzuje detalj iz Rješenja od 28. aprila koje potpisuje ministar Danilo Šaranović: ,,Prisustvo imenovane Tamare Veljović dovodi u pitanje samu zakonitost rada organa. Prednje posebno kada se uzme u obzir činjenica da je supružnik lice koje se sumnjiči za kriminalno udruživanje...” &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251111211124_abf3fc6384e839b72b0684d446eaef6eb7f85430267b61afddb49f6a213ef7d0.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251111211124_abf3fc6384e839b72b0684d446eaef6eb7f85430267b61afddb49f6a213ef7d0" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ZAŠTIĆENA KAO ČLANICA STRANKE: Dragana Kažanegra Stanišić "> <figcaption>ZAŠTIĆENA KAO ČLANICA STRANKE: Dragana Kažanegra Stanišić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  ...I SLUČAJ KAŽANEGRA-STANIŠIĆ Jasno je: nakon više od dvije decenije rada, Tamara Veljović ne može da ostane u policijskoj službi zato što se protiv njenog supruga, Veselina Veljovića, vodi krivični postupak?! &nbsp; Postupak protiv Veselina Veljovića je u toku i Uprava policije bi, poštujući zakone i Ustav, morala da poštuje i - prezumpciju nevinosti. Očito je, međutim, da to nijesu željeli u ovom slučaju. Pa izgleda da su, kada Demokrate Alekse Bečića izvode politički veting, neki policijski službenici jednakiji od drugih. &nbsp; Tako Tamara Veljović dobija mjeru udaljenja s posla, a Dragana Kažanegra Stanišić, državna sekretarka u MUP-u može da bude na funkcionerskom položaju, može i da ima i pristup tajnim podacima, iako je njen suprug, Šakoje Stanišić, svojevremeno bio uhapšen zbog nelegalnog posjedovanja oružja i osuđen na 45 dana. &nbsp; Bilo bi poželjno da ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović objasni dvojne standarde. Kako to da je Tamara Veljović privremeno udaljena sa policijskog posla iako njen suprug nije osuđen, a istovremeno Dragana Kažanegra Stanišić čvrsto drži pouziciju državne sekretarke iako je njen suprug osuđen i odležao zatvorsku kaznu? &nbsp; Ministar se neće oglašavati, ali odgovor je jasan: Kažanegra Stanišić je članica partije Demokratska Crna Gora i zato je izgleda - jednakija od Tamare Veljović. Te činjenice – bolje od bilo kog komentara – otkrivaju pravu političu pozadinu i zakonsku neosnovanost, ali i etičnost vetinga u Ministarstvu unutrašnjih psolova i Upravi policije koji sprovode Demokrate Alekse Bečića. &nbsp;&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Veting: sredstvo Demokrata za političke obračune sa neistomišljenicima

Frontpage topic

Budvanska policija, od početka godine, sprovodi pojačane kontrole ugostiteljskih objekata i operativno interesantnih lica, od kojih je četvoro uhapšeno.
Službenici Odjeljenja bezbjednosti Budva juče su kontrolisali dva ugostiteljska objekta i 15 osoba, od kojih četiri operativno interesantne.&nbsp;
Kontrolom L.R, bliskom operativno interesantnom licu, pronađena je manja količina marihuane, pa će protiv njega biti podnijet zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka zbog prekršaja iz Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga.&nbsp;
Budvanska poslicija je od početka godine preduzela više planskih aktivnosti - ciljanih kontrola ugostiteljskih objekata i operativno interesantnih lica u kojima je realizovano šest zapljena narkotika - marihuana i kokain, a koje su rezultirale podnošenjem jedne krivične i više prekršajnih prijava.&nbsp;
- Takođe, službenici budvanske policije preduzimaju i pojačane kontrole u saobraćaju u sklopu akcija nacionalnog karaktera, te je shodno tom od početka 2026. godine podnijeto 11 prekršajnih prijava zbog upravljanja vozilom pod dejstvom psihoaktivnih supstanci, gdje ističemo da su po ovom osnovu u navedenom periodu lišena slobode četiri operativno interesantna lica - navedeno je u saopštenju Uprave policije.

Pojačane kontrole ugostiteljskih objekata i OIL u Budvi: Procesuirano više osoba

Službenici Uprave policije identifikovali su 18 osoba koje su učestvovale u neprijavljenim blokadama saobraćajnica na teritoriji Podgorice i opštine Zeta, a koje će biti procesuirane u skladu sa zakonom, saopšteno je iz policije.
Kako navode, policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica danas su preduzeli zakonom propisane mjere i radnje povodom blokada na kružnom toku na magistralnom putu Nikšić–Cetinje, u naselju Gornja Gorica, kao i na magistralnom putu u mjestu Bistrice.
Pored toga, policija je postupala i povodom narušavanja javnog reda i mira tokom blokade u blizini kružnog toka na magistralnom putu Nikšić–Cetinje, kada je došlo do fizičkog i verbalnog sukoba između više lica, kao i do upotrebe podesnog sredstva. Tim povodom, više osoba je privedeno u prostorije Odjeljenja bezbjednosti Podgorica radi prikupljanja obavještenja i potpunog rasvjetljavanja događaja.
O svim okolnostima upoznat je državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, po čijem nalogu policija nastavlja sa preduzimanjem daljih mjera i radnji.

Policija identifikovala 18 učesnika blokada, više osoba privedeno

Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) sprovešće u ovoj godini dubinsku provjeru imovine i prihoda oko 30 javnih funkcionera, među kojima su i tri ministra sa najvećim budžetima, pet starješina državnih organa, predsjednici dvije lokalne samouprave, nosioci dvije visoke tužilačke i tri visoke sudske funkcije, pet poslanika, po tri lica koja imenuju Skupština i Vlada... .
U slučaju potpune provjere imovine, Agencija mora imati pristup detaljnijim informacijama, a to, kako su objasnili, obuhvata traženje informacija o bankovnom računu od svih banaka u Crnoj Gori, hronologije transakcija za nekretnine koje su u vlasništvu javnih funkcionera, hronologije transakcija za hartije od vrijednosti iz Centralnog klirinškog depozitarnog društva i strukturu vlasništva privrednih društava u kojima javni funkcioneri imaju udio.
– Agencija će, takođe, tražiti informacije od bilo kog drugog subjekta koji obavlja finansijske transakcije, u zavisnosti od toga koja je odgovarajuća za konkretnog javnog funkcionera i provjeru – piše u godišnjem planu ASK.
Prema planu provjera za 2026. godinu, kontrolori ASK provjeriće oko 400 imovinskih kartona, među kojima su i izvještaji o prihodima i imovini predsjednika države, Skupštine i Vlade, 26 ministara, 20 poslanika, pet potpredsjednika Vlade...
Kontrolisaće se imovinski kartoni oko 17 javnih funkcionera koje imenuje predsjednik Crne Gore (ambasadori, generalni sekretar, savjetnici predsjednika, šefovi misija pri međunarodnim organizacijama i dr.), 28 lica koja imenuje Skupština (sudije Ustavnog suda, direktori, predsjednici/članovi organa upravljanja i nadzornog organa javnog preduzeća, guverner CBCG, članovi DRI, Ombudsman...). ASK će kontrolisati i 90 državnih funkcionera koja bira, imenuje, postavlja, odnosno daje saglasnost Vlada, među kojima su generalni sekretar, šef kabineta predsjednika Vlade, zamjenik šefa kabineta, posebni savjetnici predsjednika i potpredsjednika Vlade, državni sekretari, sekretari ministarstava... Kontrolu će proći i oko 20 direktora ustanova, predsjednika i članova nadzornih organa, fondova, uprava, zavoda, te jedan broj nosilaca pravosudnih funkcija, opštinskih funkcionera i državnih službenika.
– Plan utvrđuje tri vrste kontrole, i to: administrativnu provjeru svih pristiglih izvještaja koja se obavlja kontinuirano u toku cijele godine, provjeru tačnosti i potpunosti izvještaja i nasloženiju dubinsku provjeru. U skladu sa preporukama međunarodnih eksperata, provjera se sprovodi na određenom uzorku, metodom slučajnog uzorka, kojom bi se odabrali funkcioneri za provjeru tačnosti i potpunosti izvještaja i dubinsku provjeru – obrazloženo je u Godišnjem planu provjera, koji je juče objavila ASK.

ASK sprovodi istragu o imovini 30 funkcionera

Pala je noć. Karamračina. Gusta, ne vidiš prsta pred okom. Brod Brindizi gasi sva svijetla. Opasno je. Vrijebaju nas. Ostala je da gori koliko se sjećam, samo jedna žižaka na krmi. Kad u neki vakat poče da se proviđa. Neko reče: Eto tamo nekih planina! Biće da su to Prokletije. Na njima snijeg. Izadosmo na palubu. Poviše naših glava crnogorska ratna zastava.
Zapjevamo „Oj, svijetla majska zoro, majko naša Crna Goro…“. Neko, bogme, opali iz levora. Malo po malo, brzo ćemo stići na front. Tamo nas čekaju očevi, stričevi, braća, đedovi. Svi koji su se od ognjišta mogli odvojiti i pušku podići. Vala, govorimo, zapamtiće neprijatelj naš dolazak! I zapamti, božja ti vjera, ali na drugi način!
Puče nešto ispod nas, silo nebeska! Prepolovi brod. Počesmo da se topimo, i što Njegoš reče, da se za pjenu hvatamo. Na površini vode se dešavaju čuda neviđena: puca se kao na frontu. Ljudi prekraćuju sebi muke. Poslije pet i po sati stiže neki brod, i poče da nas kupi po vodi. A more se, kao za inat, raspomamilo. Malo nas je još živih bilo na površini vode. Ko ti je onda moj brate, znao da pliva?! (Sjećanje Petra Grubača, preživjelog pod Medovom 1916.)
Taj brajak sa kojim su, i pod kojim su krenuli iz Sjeverne Amerike, koji ih u tren sakupio iz raznih kanadskih rudokopa, da ko jedan krenu majci u pohode, da je ranjenu i poharanu životima brane, i pred kojim su zadnji put svi zajedno zapjevali svijetloj majskoj zori, sada se našao na Kruševcu.
Na Kruševcu, na dvoru Petrovića đe se ostarjeli kralj sa porodicom i pratnjom sklonio nakon austrijske okupacije Cetinja, došli su oni, onih jedva trećina, koji su pretekli Medovsku grobnicu, da svojemu suverenu predaju tu zastavu i da mu se još jednom na vjernost zakunu.
Nikome od njih sto pedeset i dvojice, koje more ne šće sebi tog januarskog osvita, se nije mislilo ni o čemu drugome do o tome da prvo moraju pred kralja, da ih prvo on blagosilja i naredi đe će i kad će prije frontu. Niko od njih nije razmišljao da ode svojim familijama koje nisu godinama viđeli i zagrlili. Niko, jer Crna Gora je ispred svega i ni za šta drugo mjere nema. 
Zato ih je put od Medove do Crne Gore vodio njemu koji će znati najbolje i pred kim su se Crnoj Gori na vječnu vjernost zakleli. A na zakletvu se ne može i ne smije, makar ne sa onim onda obrazom, a i onu šaku sramotnih jada koji su to i mogli i odoše „da sahane tuđe ližu” je istorija odmah ispljunula.
Donijeli su pred njih nju - ratnu zastavu. Od jada zgužvanu, od krvi i soli prošaranu, od neprijatelja kroz bitke sačuvanu, sa koljena na koljeno nasljeđivanu, životom više puta plaćenu – nju, ponosnu crnogorsku zastavu, došli su da mu je u stare ruke predaju.
Nad njoj su lebdjele duše poginulih dobrovoljaca. Njih tri stotine devedeset i dvojica utkala su svoj slobodarski, nepokolebljivi i potonji dah u svilu tog barjaka. Stari je kralj zaplakao poput đeteta, grleći je ko što bi zagrlio da može sve one koji ne stigoše da još jednom na crnogorski krš stanu. Plakao je i suzama natapao nju koja ih je vodila danima od Sjeverne Amerike do pod kapu Lovćensku. Sve do onog trena dok ih morske nimfe sebi ne uzeše, i ne povukoše u dubine Medovskog zaliva, da same sebi sličnu ljepotu nađu.
Danas nema ni njih, ni zastave, ni kralja kojega bi domoljubljem darivali. Nema ni neke druge zastave pod koju bi stali i koja bi nas povela pred sjene ovih velikomučenika crnogorskih.
Sto deset je godina od najveće crnogorske tragedije. Sto deset godina od kako nismo ništa naučili, od kako se nismo odužili i kako nismo dostojan naraštaj postali. 
Ne postoji u svijetu puno primjera odanosti, ljubavi i žrtve prema svojoj domovini kao što je onaj medovskih mučenika. 
Nemoguće je opisati taj trenutak u životu jednog čovjeka, koji da bi đecu prehranio odlazi desetinama hiljada kilometara daleko da po rudarskim jamama golim rukama grebe svoju nafaku. Gladan i bos, prašnjav i crn - ma ponosan i uspravan. I na prvi poziv svojega kralja i otadžine on ostavlja sve i trči domovini u pomoć, srećan i ushićen što mu je sudbina dala šansu da joj se oduži i da za nju krv prolije, jer svakako se jednom mora mrijeti.
I dok u neisčeku putuje ka njoj po mislima mu se vrte imena crnogorskih slobodara, junaka i hajduka koji sebi za života vječni vijenac ispletoše. Misli i nada se da će i on svoje mjesto među njima naći, da će i on jednoga dana nekome mladom, još nerođenom oslonu biti primjer.
Mi nismo ti nerođeni osloni koji će ih za primjer uzimati. Nismo, jer da jesmo ne bismo danas među političkim prvacima imali kukavice, lažove, poltrone i izdajnike. Nekada se za riječ glava gubila, a danas se obraz i riječ zbog stolice gube. I nemojte misliti da smo išta bolji od njih jer nismo, da smo bolji mi bi bili pred njima a ne oni pred nama. 
Zato danas, kad se nad Medovom more više ne pjeni, nego ćuti, ostaje samo jedno pitanje koje nas progoni: jesmo li dostojni njihove tišine? Jer oni su znali zašto umiru, a mi više ne znamo ni zašto živimo. Oni su ginuli pod barjakom, a mi se danas skrivamo iza zastava koje nam služe samo kad treba nešto uzeti, a nikad kad treba nešto dati. 
Njihova žrtva je bila sveta, a naša ravnodušnost je sramna. Mi smo naraštaj koji se zaklinje u pretke, a gazi njihovo ime; koji se busa u prsa junaštvom, a bježi od odgovornosti; koji se poziva na čast, a prodaje je na rate.
Nijesmo mi izdali zato što smo slabi, nego zato što smo zaboravili. Zaboravili da se država ne voli riječima, već djelima. Zaboravili da sloboda nije nasljeđe koje se troši, nego amanet koji se čuva. Zaboravili da su oni dali sve – život, mladost, snove – a mi nijesmo dali ni minimum da kažemo „ne“ onima koji Crnu Goru svode na plijen.
Ako nas sjutra istorija i pomene, pomenuće nas kao generaciju koja je imala sve, a nije znala što s tim da uradi. Kao one koji su stajali na ramenima divova, ali su gledali u blato. I to je naša najveća kazna – ne što nijesmo stradali, nego što nijesmo zaslužili da budemo dostojni onih koji jesu.
Neka je vječna slava crnogorskim dobrovoljcima palim pod Medovom januara 1916. Duše vam nebom carovale!

Lovćenska vila

Velibor Džomić, kao službenik srbijanske crkve (Crkve Srbije) i bivši njen sveštenik i političko-agenturni specijalac u Crnoj Gori duže vremena, komentarišući, ubrzo demantovanu, objavu Spoljne ruske obavještajne službe, kako mediji prenose, izjavio je prije nekoliko dana: „To je bila, jeste i ostaje Srpska pravoslavna crkva sa punom kanonskom jurisdikcijom na prostoru na kome se danas nalazi Crna Gora“.
Neshvatljivo je da pravnik Džomić ignoriše istorijsko-pravne i kanonske činjenice. Neshvatljivo je i neprihvatljivo u moralnom i istorijsko-pravnom smislu da on gazi, obijema nogama, trupačke, po istini, koju zna dobro sam, taman kao i ja, ali je radi velikosrpskih klero-osvajačkih i okupatorskih i ličnih interesa - svjesno prećutkuje.
Nije on neuk, naprotiv, a pošto zna istinu - samo neka je pošteno kaže, a to je: Crnogorska crkva je vjekovima bila autokefalna, hiljade dokumenata nauka je publikovala o tome i pošteno i pravedno je da obnovi svoju autokefalnost, a SPC je instalirana u Crnoj Gori nasilno, na osvajačkim srpskim bajonetima i na teroru i zločinima, od kraja 1918, kada su Crnoj Gori, zavojevači, novi, oteli nam državu, pa onda i našu Crnogorsku crkvu.
I sam mitropolit Srpske crkve u Crnoj Gori dr Amfilohije Radović je priznao javno da je Crnogorska crkva bila autokefalna. O tome dokazi postoje. Pozno je to Amfilohije uradio, ali je to, napokon, priznao u sudaru sa istorijskim i kanonskim činjenicama - istinu, tešku za velikosrpske kleronacionaliste, kojima je bio i sam korifej.
Neka Džomić, makar jednom bude pravno-istorijski pošten i oslobodi nas političkih profiterskih manipulacija. Neka saopšti, citira istorijska dokumenta, Vaseljenske patrijaršije, Moskovske i Petrogradske mitropolije, Crkve u Knjaževini i Kraljevini Srbiji, Antiohijske i Jerusalimske patrijaršije, Karlovačke crkve (patrijaršije) itd... iz kojih se jasno vidi da je Crnogorska crkva bila do 1920. u kanonistici i odnosima među pravoslavnim crkvama - jednakopravna- autokefalna pomjesna crkva.
On zna, kao i ja, da je ovo tačno, samo neka apstrahuje profiterstvo i prizna činjenice. Još je starorimski istoričar Amijan Marcelin zapisao: „ISTORIČAR KOJI SVJESNO PREĆUTKUJE DOGAĐAJE VRŠI PREVARU, ISTO KAO ONAJ KOJI PIŠE O ONOME ŠTO SE NIJE DOGODILO“.

Neprihvatljive manipulacije i interesne obmane srbijanskog sveštenika Velibora Džomića

Dok se u Iranu, pod teretom decenija teokratije, budi građanska svijest koja hrabro raskida sa strahom, u Crnoj Gori – paradoksalno, na pragu Evropske unije – jača kleronacionalistička svijest koja strah proizvodi, njeguje i politički institucionalizuje. Tamo đe žene skidaju marame kao čin ličnog i kolektivnog oslobođenja, ovdje se podižu krstovi i kleči po podovima kao navodni odraz povratka supresiranoj istorijskoj autentičnosti.
Iran, zatvoren u sopstvenu dogmu, danas gleda ka svijetlu, a Crna Gora, formalno otvorena ka Evropi, tone u mrak! Vrijeme pored nas neumoljivo prolazi, a termin "iranizacija" Crne Gore za klerikalnu revoluciju, jednostavni više ne stoji.Ta paralela nije geografska ni kulturna – ona je moralna i politička.
U takvom ambijentu, gotovo je groteskno da se ključne društvene teme u Crnoj Gori danas ne rađaju iz sukoba onih ideja koje su kontinuitet prozapadne suverenističke inercije sa jedne i one nacionalisticke, velikodržavne sa druge strane. Ne! Danas se politička i vrijednosna scena polarizuje iz unutrašnjih trzavica vladajuće strukture.
Glavni politički narativ odvija se na relaciji PES-a i Andrije Mandića s jedne strane, i Milana Kneževića s druge. To nije sukob vizija države, već takmičenje u tome ko će glasnije, tvrđe i bezobzirnije artikulisati istu vrijednosnu matricu. Javnost je talac unutar koalicionih obračuna, dok se suštinska pitanja – građanski karakter države, evropske integracije, sekularizam i emancipacija – guraju na marginu.
Zašto je procrnogorska, emancipatorska ideja skrajnuta iz “glavnog sukoba” političkog narativa? Zašto se o njoj govori ili sa ironijom ili sa otvorenom neprijateljskom namjerom? Jedno objašnjenje leži u ciničnom pragmatizmu vlasti: lakše je upravljati društvom koje je podijeljeno identitetskim strahovima nego društvom koje traži odgovornost, institucije i pravdu.
Drugo, mračnije pitanje, tiče se mogućeg dugoročnog plana – da li je ova marginalizacija svjesno projektovana, uz logistiku i interesne veze koje sežu van granica Crne Gore? Da li su srpske bezbjednosne strukture, kroz političke satelite i crkvene kanale, uspjele da neutralizuju građansku alternativu tako što su je izgurale iz fokusa, pretvorivši političku scenu u prividni sukob unutar istog bloka?
Najnovija dešavanja u Budvi tu sumnju dodatno hrane. Glasanje za budžet kojim se milion eura donira Srpskoj pravoslavnoj crkvi nije samo fiskalna odluka – to je simbolički čin. To je poruka o prioritetima vlasti, o tome kome se država klanja, a koga ignoriše.
U zemlji u kojoj škole, bolnice i kulturne institucije vape za sredstvima, politička odluka da se javni novac preusmjeri u vjersku strukturu sa jasnom političkom agendom ne može biti slučajna. To je ideološki izbor, a svaki ideološki izbor ima svoje mentore i svoje ciljeve.
Ipak, pitanje koje mora da se postavi nije samo ko je kriv, već kako izaći iz tog začaranog kruga. Kako vratiti građansku, evropsku, emancipatorsku i suverenističku ideju u glavni okvir političkog sukoba? Prije svega, ona mora ponovo da postane hrabra. Ne defanzivna, ne izvinjavajuća, ne reakcionistička, ne svedena na tehnički jezik birokratije. Ta ideja mora da govori jasno: o sekularnoj državi, o jednakosti građana, o Crnoj Gori kao političkoj zajednici slobodnih ljudi, a ne etničkih torova. Mora da ponudi narativ koji neće reagovati na kleronacionalizam, već će ga nadvisiti – vizijom, argumentima i emocijom.
Da bi ponovo postala glavni proevropski stub, ta ideja mora da okupi širi društveni front: intelektualce, umjetnike, studente, sindikate, lokalne inicijative, slobodne medije. Evropska integracija ne smije ostati fraza iz briselskih izvještaja, ona mora postati životna potreba, obećanje dostojanstva i pravde. Suverenizam ne smije biti sveden na puku odbranu simbola, već na odbranu institucija i slobode pojedinca.
I uprkos svemu, današnja situacija nije ista kao 2020. godine. Tada je, nakon epske izdaje Ure, izgledalo kao da je građanska Crna Gora ostala bez političkog doma. Danas se, međutim, nešto pomjera. Masovni društveni činioci, kao i najmoćnijimediji, počinju da napuštaju kvazi srednjaški put lažne “ravnoteže”. Vraćaju se izvornoj evropskoj, suverenističkoj i građanskoj ideji. Sve je više glasova koji jasno imenuju problem, koji odbijaju da normalizuju kleronacionalizam, koji razumiju da kompromis sa regresijom nije mudrost, već saučesništvo.
I tu, u tom tihom ali upornom buđenju, leži nada. Kao što se u Iranu hrabrost rađa iz očaja, tako se i u Crnoj Gori nova energija rađa iz umora. Umora od laži, od straha, od stalnog povratka unazad. Ta energija još nije politički artikulisana do kraja, ali se osjeća – u rečenicama koje su jasnije, u pogledima koji su uspravniji, u odbijanju da se ćuti.
Možda je vrijeme da se ponovo zaljubimo u ideju slobodne Crne Gore. Ne kao nostalgiju, već kao projekat. Da podignemo glas ne zato što smo bijesni, već zato što vjerujemo. Jer evropska, građanska Crna Gora nije samo politički program – ona je ljubavna priča između zemlje i njenih građana. A takve priče, ma koliko puta bile potiskivane, uvijek nađu način da se vrate. Jače. Toplije. Moćnije. Nezaustavljivo, prodorno, revolucionarno.
Do sad smo jasno vidjeli da su postojeći politički činioci na linijama naše borbe popuštali i došli do svog maksimuma. Ko će ponijeti barjak te borbe, u misiji koja zaista može napraviti razliku?
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 52.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.portalanalitika.me%2Fclanak%2Fzasto-je-suverenisticka-borba-izgurana-sa-glavne-pozornice&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Zašto je suverenistička borba izgurana sa glavne pozornice?

ješavanje otvorenih pitanja sa Hrvatskom koordinira Ministarstvo vanjskih poslova, na čelu sa potpredsjednikom Vlade za međunarodne odnose i ministrom vanjskih poslova Ervinom Ibrahimovićem. Jedan dio rješava se kroz kontinuirane aktivnosti resora u čijoj su nadležnosti, dok drugi dio podrazumijeva formiranje specijalizovanih tijela, poput komisija i mješovitih odbora.
<a href="https://www.pobjeda.me/clanak/ibrahimovic-ipak-na-celu-buduce-komisije-za-razgranicenje-sa-hrvatskom">Ovo je Pobjedi odgovoreno iz MVP-a</a> na pitanja o sastavu radnih tijela i aktivnostima koje ona sprovode u okviru bilateralnih pregovora naše zemlje sa nama susjednom članicom Evropske unije.
Nakon što je ministar odbrane Dragan Krapović (Demokrate) prošle sedmice izjavio kako će biti na čelu komisije koja će sa Hrvatskom pregovarati o budućnosti broda „Jadran“, Pobjeda je zatražila potvrdu ove informacije iz Vlade i iz MVP-a. Iz Vlade nam je tada pojašnjeno da, s obzirom na to da su bilateralni odnosi u nadležnosti resora diplomatije, odgovore na ova pitanja možemo dobiti iz tog ministarstva, ali i naveli da trenutno postoji više radnih tijela.
Poslije više od sedmice, Pobjeda je juče konačno dobila odgovore MVP o dinamici rješavanja otvorenih pitanja sa Hrvatskom.
<h2>Pomaci</h2>
- Cjelokupan proces rješavanja otvorenih pitanja sa Republikom Hrvatskom koordinira MVP, na čelu sa potpredsjednikom Vlade za međunarodne odnose i ministrom vanjskih poslova mr Ervinom Ibrahimovićem (Bošnjačka stranka), u čemu se ostvaruje intenzivna saradnja sa drugim nadležnim resorima i tijelima, a posebno vodeći računa o propisanim nadležnostima. U pogledu planirane dinamike za ovu godinu, očekuje se nastavak snažnog dijaloga sa susjednom Hrvatskom, koji će nesumnjivo dati doprinos ukupnom napretku Crne Gore u procesu evropskih integracija, uključujući i zatvaranje Poglavlja 31, za što su još ranije ispunjena završna mjerila – naveli su iz tog ministarstva.
Oni su podsjetili na veoma značajnu činjenicu kako su dvije zemlje tokom prošle godine zabilježile „vidan napredak u unapređenju bilateralnih odnosa i rješavanju otvorenih pitanja“. Kako su dodali, to je bio rezultat „kontinuirane i konstruktivne komunikacije na visokom i najvišem nivou, zasnovan na principima ravnopravnosti, otvorenosti i savezništva“.
- Iako je još mnogo posla pred nama, ostvareni pomaci, kojima je domaća javnost svjedočila, više su nego vidljivi. Napredak je prepoznat i od evropskih partnera, koji pozitivno gledaju na odgovoran pristup Crne Gore u ovom procesu, a što je i konstatovano u izvještaju Evropske komisije – istakli su iz MVP.
Osnovni mehanizam koordinacije rješavanja otvorenih pitanja su, kako su naveli, bilateralne političke konsultacije između Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore i Ministarstva vanjskih i evropskih poslova Hrvatske.
- Oni služe kao osnova za dogovor o njihovoj dinamici, uz jasno opredjeljenje da se svakom od njih pristupi temeljno i sa dužnom pažnjom, imajući u vidu njihovu kompleksnost i osjetljivost. Jedan dio ovih pitanja rješava se kroz kontinuirane aktivnosti resora u čijoj su nadležnosti, dok drugi dio, zbog specifičnosti i kompleksnosti određene materije, podrazumijeva formiranje specijalizovanih tijela, poput komisija i mješovitih odbora – precizirali su iz resora kojim rukovodi Ibrahimović.
Dalje su podsjetili kako je, nakon sedam godina pauze, obnovljen rad Međuvladinog mješovitog odbora za sprovođenje Sporazuma o zaštiti prava hrvatske manjine u Crnoj Gori i crnogorske manjine u Hrvatskoj. Njega čine predstavnici resora i manjina obje države.
Intenziviran je i rad Vladine komisije za nestala lica, formirane 13. decembra 2024. godine. U njenoj su nadležnosti pitanja koja se odnose na nestale sa teritorije Crne Gore u oružanim sukobima na prostoru bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. I ova tema biće predmet daljih razgovora sa hrvatskom stranom.
- Imajući u vidu suprotna stanovišta u odnosu na dato pitanje, u narednom periodu očekuje se i formiranje komisije koja će se baviti razmjenom argumentacije o Školskom brodu „Jadran“, na čijem će čelu biti ministar odbrane Krapović, a čiji će sastav biti dogovoren u komunikaciji resornog ministra sa potpredsjednikom Vlade Ibrahimovićem – naveli su iz MVP.
Novitet je i to što će se kroz posebno radno tijelo definisati i pitanje granica, koje su bile definisane posebnim bilateralnim sporazumom, odnosno Protokolom o privremenom graničnom režimu, potpisanim još 2002. godine.
- Uzevši u obzir nadležnosti propisane Zakonom o vanjskim poslovima, inicirano je formiranje komisije za obavljanje poslova razgraničenja i utvrđivanja državne granice, i za pripreme za zaključivanje međunarodnih ugovora o državnoj granici, na čijem čelu će - shodno odgovarajućem Zaključku Vlade - biti predstavnik MVP – rečeno je Pobjedi iz resora Ibrahimovića.
<h2>Otvorena pitanja</h2>
Podsjećamo, hrvatska vlada formirala je sredinom decembra komisiju za povrat broda „Jadran“ i sukcesiju vojne imovine, što smatraju jednim od preduslova da bi zatvorili Poglavlje 31, koje je Hrvatska našoj zemlji zaustavila još u decembru 2024. godine. U dokumentu o formiranju ovog radnog tijela navodi se i da je pitanje sukcesije vojne imovine, a naročito povrata broda „Jadran“, u skladu sa Ugovorom o pitanjima vojne sukcesije i da je to jedno od otvorenih pitanja o kojima se razgovara u bilateralnom dijalogu.
S obzirom na ovakvu poziciju Hrvatske, mnogi su najavu da će na čelu te komisije u našoj zemlji biti Krapović, komentarisali kao (ne)svjesno izazivanje novih nevolja.
S obzirom na brojne provokativne poteze kojima se Krapović „okitio“ u proteklih godinu i po, teško da se on može smatrati dobronamjernim. Njegove ekstremne aktivnosti su intenzivirane nakon što su šefovi diplomatija Crne Gore i Hrvatske, Ibrahimović i Gordan Grlić Radman 21. juna prošle godine potpisali dokument kojim je ozvaničena predaja objekta Doma kulture „Josip Marković“ hrvatskoj manjini u Tivtu. Prvo je Ministarstvo odbrane izdalo specijalne značke sa siluetom broda „Jadran“ i pokušalo da ih dijeli čak i na sjednici Vlade. Zatim je Krapović najavio da će ovaj brod biti zaštićen kao crnogorsko kulturno dobro (što se i pokušalo krajem prošle godine). Konačno, ministar vojni je „prijetio“ i uklanjanjem spomen-ploče na ulazu u nekadašnji logor u Morinju.
Da je Hrvatska spremna snažno diplomatski da odgovori na takve poteze, poznato je još od sredine 2024. godine, kada je u Skupštini Crne Gore usvojena Rezolucija o genocidu u Jasenovcu. Tada je Hrvatska odredila status „persona non grata“ liderima tri stranke vladajuće većine: predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću (Nova srpska demokratija), potpredsjedniku Vlade Aleksi Bečiću (Demokrate) i Milanu Kneževiću (Demokratska narodna partija).
Krajem iste godine, stigao je i non-pejper Hrvatske, kojim se Crna Gora poziva da obezbijedi „pravednu i dostojnu naknadu svima koji su bili zarobljeni u logorima u Crnoj Gori tokom Domovinskog rata. Traženo je da se potvrdi vlasništvo Hrvatske nad Školskim brodom „Jadran“, uključujući njegov povratak susjedima.
Kao tačka sporenja naveden je i odnos prema hrvatskoj nacionalnoj manjini u Crnoj Gori, uključujući prava na obrazovanje i povrat imovine. Od Crne Gore se očekuje „otklanjanje problema koji sprečavaju pomirenje i opstruiraju dobru saradnju dvije države“, jer je godinama izostajalo procesuiranje ratnih zločinaca od strane Crne Gore. Hapšenje Milorada Kovačevića u Zeti krajem prošle godine mogao bi se tumačiti kao dobar napredak u toj oblasti.
Nadalje, Hrvatska traži da se sazna sudbina njenih 14 nestalih građana, da logor u Morinju (i dalje) bude vidno obilježen, te da se razmotri promjena imena bazena u Kotoru, koji sada nosi ime Zorana Džimija Gopčevića, nekadašnjeg upravnika pomenutog logora.
Hrvatska očekuje onemogućavanje „pokušaja zloupotrebe hrvatske kulture i identiteta“, referirajući na kampanju uoči popisa 2023. godine kada su se pojavili bilbordi na kojima su brojne osobe iz Hrvatske prikazane kao pripadnici srpske kulture u Crnoj Gori. Nezaobilazna stavka je i definisanje granice dvije države na moru, pošto je i dalje na snazi pomenuti Protokol iz 2002. godine.

Rješavanje svih otvorenih pitanja sa Hrvatskom koordinira Ibrahimović

Varga: Trampov vojni udar u Venecueli uveo svijet u nova pravila igre, vrijeme je za novi NATO

Igre oko sazivanja i odlaganja sjednice SO Budva na kojoj je trebalo da se stavi van snage DUP “Budva centar” i time da se zatvori dalja priča oko gradnje na “Slovenskoj” nisu ništa novo, ocijenio je odbornik i lider grupe građana Pokret za Grad Đorđe Zenović.&nbsp;
Kako je istakao, nisu to samo igre sa vrlo ozbiljnom temom, trenutno najvažnijom u gradu, već je to igra i sa podnosiocem i potpisnicima inicijative o kojoj je sjutra trebalo da se glasa.&nbsp;
- Dakle, oko 500 gradjana je insistiralo da se o tome odlučuje, a neko se odlučio na scenario u kom će sada vječno bježati od davanja kvoruma, razmjene argumenata i u konačnom - izjašnjavanja. Meni je jasno da trenutna vlast u Budvi diše kao jedno kada su u pitanju prohtjevi i usluge građevinskim lobijima i tajkunima, oni su ih na kraju i doveli na vlast. U odborima u kojim danas nije bio niti jedan član, od ukupno 5 članova po dva su iz BNG, a jedan iz DPS - podsjeća Zenović.&nbsp;
Jasno mu je, dodaje, i da u opoziciji nisu svi jedinstveni u tome da se stane na kraj najavljenom projektu rušenja “Slovenske”.&nbsp;
- Možda nas je svega trećina odbornika koji smo spremni da podržimo stavljanje van snage ovog kriminalnog DUP-a koji je jedan primorski gradić doveo do neprepoznatljivosti, koji je uništio sve ljudsko u njemu, oteo mu dušu i mapirao nas kao metropolu pranja novca na tržištu nekretnina. Jasno je da je PES tu prvi koji bi destregao i Budvu i cijelu državu samo da ispuni želje svojim mentorima, tako da mi se više i gadi njih pominjati. Ali me čudi od dijela DF-a i SNP-a koji se do sad nisu izjasnili ni na državnom ni na lokalnom nivou šta im je stav po ovom pitanju. Pa kakav god bio - kaže Zenović.
Zato je, prema njegovim riječima, kukavički ovim igrama bježati od javnosti, kupovati vrijeme do odluke Savjeta za privatizaciju, sprdati se sa potpisnicima i gradjanima Budve i u konačnom pobjeći od rasprave i izjašnjavanja imenom i prezimenom.
- I dalje se politika Budve kreira u partijskim centralama u Podgorici i drugim lokacijama, iako su ovima na vlasti u Budvi bila puna usta lokalpatriotizma. Niti jedna partija koja čini vlast na državnom nivou nije se izjasnila kako će glasati na Vladi i Savjetu o “Slovenskoj”. Sve je ovo demokratija, nažalost. U svom surovom obliku, ali gradjani su baš ovako glasali. I na državnom i na lokalnom nivou. A nama ostalima ostaje još frontova na kojima ćemo nastaviti borbu za “Slovensku --poručio je Zenović.

Zenović: Politika Budve se kreira u partijskim centralama u Podgorici i drugim lokacijama

Milovan Pavićević, nekadašnji čelnik Centra bezbjednosti Podgorice, podnio je Specijalnom državnom tužilaštvu krivičnu prijavu protiv ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića, doskorašnjeg načelnika regionalnog centra bezbjedosti ,,Centar“ Gorana Jokića i još pet policijskih službenika. &nbsp; Prema navodima prijave, Pavićević ih tereti da su organizovana kriminalna grupa koja je zloupotrijebila službeni položaj da bi protiv Pavićevića nezakonito pokrenula disciplinski postupak i udaljila ga iz policijske službe.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260116190136_2b5992d987422c507cb2b709567aa91ccf4c8e27e1a32403f18e3293d833b56e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260116190136_2b5992d987422c507cb2b709567aa91ccf4c8e27e1a32403f18e3293d833b56e" data-rendition-name="original" width="2165" height="1780" loading="lazy" alt="SPISAK NEUGODAN ZA POLICIJSKE ČELNIKE: Naslovnica krivične prijave "> <figcaption>SPISAK NEUGODAN ZA POLICIJSKE ČELNIKE: Naslovnica krivične prijave(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  SPISAK OSUMNJIČENIH Osim Šaranovića, Šćepanovića i Jokića, krivičnom prijavom su obuhvaćeni i doskorašnji predsjednik Komisije za provjeru bezbjednosnih smetnji Darko Vujović, članovi te komisije Ljiljana Zejak, Đorđije Peković i Dejan Filipović - disciplinska tužiteljka Milena Pajović, predsjednica Disciplinske komisije MUP-a Ljiljana Damjanović, sekretarka Disciplinske komisije Marija Kilibarda i više za sada neidentifikovanih policijskih službenika. Djelovanje kriminalne organizacije, ističe Pavićević, zasniva se na zloupotrebi policijskog i sistema unutrašnjih poslova, odnosno organizacionih, kadrovskih i tehničkih kapaciteta Uprave policije i Ministarstva unutrašnjih poslova. Na osnovu detalja iz prijave koja broji 30 strana, a koju je Portalu ETV i Televiziji E dostavio branilac Pavićevića, advokat Mihailo Volkov - bivši načelnik Centra bezbjednosti Podgorica detaljno je opisao uloge i zadatke osoba koje su, prema njegovom stavu, prihvatile članstvo u kriminalnoj grupi koju je formirao Danilo Šaranović. ULOGE I ZADACI &nbsp;-Organizator kriminalne organizacije Danilo Šaranović i drugoosumnjičeni član kriminalne organizacije Lazar Šćepanović, u cilju sticanja političke i funkcionalne moći u kontinuitetu imaju uticaj na političku vlast u Crnoj Gori, kroz neposredan uticaj na političke procese posredstvom političke partije Demokratska Crna Gora, koja je konstituent aktuelne vlasti, a organizator ove kriminalne organizacije je i član predsjedništva navedenog političkog subjekta-piše, između ostalog, u prijavi koju je 22. decembra uputio Milovan Pavićević. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260116190132_cba427821d3b6a7fb1bb31846f6dc9f9616e635f8c9ff6447aa4ec0692b9996f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260116190132_cba427821d3b6a7fb1bb31846f6dc9f9616e635f8c9ff6447aa4ec0692b9996f" data-rendition-name="original" width="2995" height="2721" loading="lazy" alt="HOĆE LI REAGOVATI SDT: Krivična prijava Pavićevića"> <figcaption>HOĆE LI REAGOVATI SDT: Krivična prijava Pavićevića(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Jokić, Vuković, Zejak, Peković i Filipović, sumnjiče se za stvaranje kriminalne organizacije, zloupotrebu položaja i falsifikovikovanje službene isprave. Pajović se na teret stavlja stvaranje kriminalne organizacije i zloupotreba položaja, dok se Damjanović, osim za ta dva krivična djela, sumnjiči i za falsifikovanje službene isprave podstrekavnjem. Kilibsrda je osumnjičena da je počinila krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i falsifikovanje službene isprave. Cilj kriminalne organizacije koju je, prema navodima prijave formirao Danilo Šaranović, bio je sticanje političke moći i dobiti, kroz zloupotrebe institucija na čijem čelu se nalaze on i članovi grupe. -Djelovanje kriminalne organizacije zasniva se na zloupotrebi policijskog i sistema unutrašnjih poslova, odnosno organizacionih, kadrovskih i tehničkih kapaciteta Uprave policije i Ministarstva unutrašnjih poslova... Šaranović i Šćepanović imaju uticaj na procese koristeći političku partiju Demokratska Crna Gora – piše u prijavi. Uticaj Šaranovića i ostalih, prema Pavićevićevim optužbama, bio je na zakonodavnu, izvršnu vlast ali i na medije. Od decembra 2023. godine, kako se navodi u prijavi, kriminalna organizacija širila je neistine i dezinformacije o njemu kako bi ga izolovali iz policijskog sistema. Ističe da je motiv bio da ga kriminalizuju, diskredituju i svi postupci, imali su za cilj progon, mobing i kako bi se u javnosti stvorila negativna percepcija o njemu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260116190128_3127d7eb0179d06d155e047378b13afcba1cae850b4a46d73e9d1362dd68ff38.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260116190128_3127d7eb0179d06d155e047378b13afcba1cae850b4a46d73e9d1362dd68ff38" data-rendition-name="original" width="400" height="240" loading="lazy" alt="ČELNICI NA METI PRIJAVE: Lazar Šćepanović, Danilo Šaranović, Goran Jokić"> <figcaption>ČELNICI NA METI PRIJAVE: Lazar Šćepanović, Danilo Šaranović, Goran Jokić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  TROJAC ZA NEZAKONITE ODLUKE Pavićević ukazuje da je Šaranović, kako se osnovano sumnja, uticao na tok bezbjednosnih provjera i diciplinskog postupka, postupka privremenog udaljenja sa rada što podrazumijeva prekoračenje zakonskih rokova. -Organizator je kriminalno djelovanje sprovodio ciljno prema unaprijed određenim policijskim službenicima, ali i selektivno zaobilazeći službenike MUP- a i Uprave policije koji su postali članovi ove kriminalne oganizacije, kao i druge policijske službenike na koje je mogao protivzakonito da utiče. Koristio je uticaj starješine organa i u postupcima nezakonitog disciplinskog postupka i postupka suspenzije zahtijevao je da se izvršavaju radnje koje zakonski ne bi smjele – piše u prijavi. Šaranović je, kako Pavićević objašnjava, nakon nezakonitih odluka Šćepanovića i Jokića o bezbjednosim provjerama, donio falsifikovano rješenje u julu 2025. godina i udaljio ga sa posla – odnosno suspendovao do okončanja disciplinskog postupka. Nekada prvi čovjek Centra bezbjebjednosti Podgorica smatra i da se taj postupak neopravdano dugo odgađa i to odlukama osoba koje su, kako se osnovano sumnja, dio organizovane kriminalne grupe. Ministar unutrašnjih poslova znao je da je Agencija za nacionalnu bezbjednost imala stava da ne postoji bezbjednosna smetnja za Pavićevića što je konstatovano u izvještaju komisije od 2024. godine. Uprkos tome Šaranović je stavio potpis i pečat na rješenje u kojem je navedeno suprotno od mišljenja ANB da je „Pavićević dobio bezbjednosne smetnje na osnovu provjera dobijenih shodno zakonu“. Ovdje nije kraj zloupotrebama već, kao Pavićević ističe u prijavi, članovi kriminalne organizacije su to u medijima predstavili kao veting u policiji i borbu protiv kriminala u sopstvenim redovima, iako pravni sistem Crne Gore ne poznaje isntituciju vetinga. -O kontinuitetu nezakonitih uticaja osumnjičenih članova kriminalne organizacije na sredstva javnog informisanja između ostalih svjedoči i tekst u Vijestima „Oduzeli značku Pavićeviću i Kneževiću objavljen 12. jula 2025 godine samo dan nakon što je osumnjičeni Goran Jokić sproveo nezakonitu suspenziju i uručio mi falifikovano rješnje 11. jula – ukazuje Pavićević Na više strana opisane su uloge Šćepanovića, Jokića ali i ostalih osmnjičenih koji su, prema stavu Pavićevića počinili niz zlouptreba.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260116190132_b65b1c7336c8e19b4df2abf067129c3ccd1a0d7d9b1ad0bbb95f2e3ed8872c24.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260116190132_b65b1c7336c8e19b4df2abf067129c3ccd1a0d7d9b1ad0bbb95f2e3ed8872c24" data-rendition-name="original" width="1440" height="894" loading="lazy" alt='ZLOUPOTREBE: Naredba kodnog imena ,,Značka"'> <figcaption>ZLOUPOTREBE: Naredba kodnog imena ,,Značka"(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Šćepanović je, kako piše u prijavi, zloupotrijebio obavještaji projekat „Značka“ jer su po njegovom nalogu, kako se sumnja, fiktivno prikupljani podaci što je podrazumijevalo falisfikovanje informacija. Sve je to osmišljeno i kreirano od decembra 2023. do jula 2024. godine. Po nalogu Šćepanovića, za sada neidentifikovane osobe su, kako ukazuje Pavićević unosili neistine podatke preko zaštićene aplikacije „Infostream V2“. PAVIĆEVIĆEVO NEZAKONITO UDALJENJE S POSLA Pavićević je objasnio i redosljed nezakonitih poteza. Mjera privremenog udaljenja sa posla inicirao je od Šćepanović prema Jokiću i to je podrazumijevalo, kako se navodi falisfikovanje službene isprave ili policijskog dokumenta. Pavićević navodi da je od 9. aprila 2021. godine neraspoređen i da je na njegovo mjesto došao Jokić. S obzirom da Pavićević nije bio angažovan od tada Jokić je znao da mu je pretpostavljeni starješina bio direktor Uprave polciije kao i što je znao da on nema ovlašćenja neposrednog rukovodioca.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260116190132_1fe0355d7e715e46e1625b1d73c71efc9f92514f2a957e329487b9fa0d5fbe67.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20260116190132_1fe0355d7e715e46e1625b1d73c71efc9f92514f2a957e329487b9fa0d5fbe67" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="NA METI ČELNIKA UP I MUP-A: Milovan Pavićević"> <figcaption>NA METI ČELNIKA UP I MUP-A: Milovan Pavićević(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  -Jokić je prihvatio da postupa po nezakonitim nalozima Šćepanoviča i da falsifikuje službenu ispravu. Jokić je unio neistinite podatke da ja dolaskom u Odjeljenje bezbjednosti Podgorica štetim ugledu i interesima policije i Ministartva i da dolaskom ometam disciplinski postupak iako je bio upoznat da na posao ne dolazim od 9. aprila 2021. godine – ističe Pavićević. On smatra da su i Darko Vujović, Ljiljana Zejak, Đorđije Peković, Dejan Filipović, Milena Pajović, &nbsp;Ljubica Damjanović i Marija Kilibarda bili dio kriminlne organizacije. U prijavi su podrobno obajšnjenje i njihove uloge u postupku koji je, prema stavu Pavićevića, bio nezakonit.

PAVIĆEVIĆ: Šaranović i Šćepanović organizatori kriminalne grupe, a članovi - sedam policijskih funkcionera

Slider

U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano, ponegdje uz slabu i umjerenu oblačnost.
Na sjeveru, u nižim predjelima, tokom jutra, mjestimično magla ili povećana niska oblačnost, koja se ponegdje može zadržati i duže tokom dana.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti slab do umjeren, promjenljivog smjera, na krajnjem jugoistoku umjeren do pojačan, sjeveroistočni i istočni.
Jutarnja temperatura vazduha od minus šest do deset, najviša dnevna od četiri do 17 stepeni.

Danas pretežno sunčano, do 17 stepeni

U Crnoj Gori jutros se saobraća uglavnom po suvim putevima, kazali su iz Auto moto saveza (AMSCG), navodeći da je mjestimična poledica moguća u višim planinskim predjelima.
Iz AMSCG su rekli da je učestala pojava sitnijih odrona i da je mjestimično vidljivost smanjena.
Kako su naveli, neophodno je vožnju i brzinu kretanja vozila prilagoditi uslovima na putu.
Iz AMSCG su podsjetili da je, od 15. novembra do 1. aprila, obavezna upotreba zimskih guma za sva vozila na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom bez obzira na to da li postoje zimski uslovi.
Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi (snijeg, led ili poledica) na vozilu moraju biti zimske gume na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini guma je četiri milimetra.
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina, saobraćaj je obustavljen zbog odrona.
Saobraćaj na regionalnom putu R-30 dionica Petnjica -Bioča, potez Bioča-Lješnica, obustavljen je od osam do 12 i od 13 sati do 16 sati i 30 minuta.
Zbog rekonstrukcije regionalnog puta R-29 Bar - Kamenički most - Krute, saobraćaj će biti obustavljen od osam do 11 i od 13 do 16 sati.
Saobraćaj na regionalnom putu R-17, na dionici Čevo - Riđani, zbog adaptacije je obustavljen od osam do 14 sati.
Saobraćaj na putu Petnjica-Bioča zbog rekonstrukcije je promijenjen sa dvosmjernog na naizmjenični, a povremeno su moguće totalne obustave ne duže od 60 minuta.
Na magistralnom putu M-3 Plužine - Jasenovo polje, na dionici Zaborje – Jasenovo polje, saobraća se jednom trakom naizmjenično na mjestima radova, a saobraćaj je regulisan svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
Iz AMSCG su kazali da će biti promijenjen saobraćaj sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara.
Režim saobraćaja na putu M-6, na dionici Žabljak-Pljevlja, promijenjen je sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije mosta Đurđevića Tara.
Zbog redovnog održavanja na auto-putu Princeza Ksenija mjestimično je zatvorena po jedna saobraćajna traka u smjeru Veruša - Mateševo.
Saobraćaj u ulici Vojisavljevića u Podgorici obustavljen je zbog izgradnje bulevara i vozila će saobraćati alternativnim putevima.

Vidljivost mjestimično smanjena, učestali sitniji odroni

U Francuskoj je prvi put podnijet parlamentarni predlog koji poziva na povlačenje zemlje iz NATO-a, a inicijativu je pokrenula potpredsjednica Narodne skupštine i članica ljevičarske stranke Nepokorena Francuska (LFI), Klemans Gete.
Rezolucija zahtijeva raskid sa zapadnim vojnim savezom i dolazi u trenutku rastuće sumnje u ulogu SAD i pravac evropske bezbjednosne politike, prenosi „Berliner Cajtung".
Gete je navela da politika Sjedinjenih Američkih Država, uključujući „nezakonitu otmicu predsjednika Venecuele (Nikolasa Madura)", prijetnje Grenlandu, sankcije evropskim zvaničnicima i nametanje trgovinskih sporazuma – pokazuje da SAD „efikasno dodjeljuju EU status vazalne države".
Ona smatra da članstvo Francuske u NATO-u izlaže zemlju strateškom riziku i moglo bi da je uvuče u sukobe koji nisu u skladu sa njenim interesima.
Prema Geteu, izlazak iz NATO-a omogućio bi Francuskoj da povrati vojnu i diplomatsku nezavisnost, postane nesvrstana sila i, zahvaljujući nuklearnom odvraćanju, samostalno brani svoju teritoriju.
Istovremeno, raskid sa savezom ne znači izolaciju, već bi Francuska mogla da poveća svoj međunarodni uticaj i promoviše mirovne inicijative u frankofoniji, Ujedinjenim nacijama, OEBS-u i drugim forumima.
Politički kontekst pokazuje da ovakav potez nije nemoguć: ljevičarski savez LFI ima najjaču frakciju u Narodnoj skupštini, dok desničarski Nacionalno okupljanje, Marin Le Pen, takođe kritikuje NATO.
Predsjednik Francuske Emanuel Makron više puta je izražavao sumnju u pravac alijanse, upozoravajući na prijetnje iz Vašingtona, posebno u vezi sa Grenlandom.
Makron je 2019. čak NATO opisao kao „moždano mrtav".

U Francuskoj podnijet prijedlog za izlazak iz NATO-a

Vijeće Vrhovnog suda Crne Gore u sastavu Valentina Pavličić, kao predsjednica, a sudije Jelena Čabarkapa, Snežana Vukčević, Nevenka Popović i Jelena Ružičić, na sjednici 22. decembra odbacilo je kao nesonovan zahtjev Vrhovnog državnog tužilaštva za zaštitu zakonitosti kojim se tražila mjera zabrane raspolaganja i korišćenja imovine Zorana Lazovića i Milivoja Katnića. &nbsp; Tom je presudom ukinuta mjera zabrane korišćenja objekata, koju je septembra 2024. godine donio istražni sudija Višeg suda. Prethodno je juna prošle godine, Krivično vijeće Višeg suda u Podgorici djelimično usvojilo žalbe branilaca Lazovića i Katnića, advokata Zorana Piperovića i Marjana Markovića pa su ukinute, kako se to pravnički kaže, ,,privremene mjere zabrane korišćenja nepokretnosti”. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260116200112_0cec4807701333da33a9b7d6c6e6c15550ef7dab9bf4a30853155b9c53e20029.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260116200112_0cec4807701333da33a9b7d6c6e6c15550ef7dab9bf4a30853155b9c53e20029" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="DA LI JE POČELO ZAUZDAVANJE VLADAVINE POLITIKE U PRAVOSUĐU: Zgrada Vrhovnog suda"> <figcaption>DA LI JE POČELO ZAUZDAVANJE VLADAVINE POLITIKE U PRAVOSUĐU: Zgrada Vrhovnog suda(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  ODBACIVANJE PREJUDICIRANJA KRIVICE &nbsp; No, Vrhovno državno tužilaštvo je smatralo da je ovom odlukom prekršen zakon u korist Zorana Lazovića i Milivoja Katnića pa je podnijelo zahtjev za zaštitu zakonitosti. Koji je, odlukom Vijeća Vrhovnog suda, sada trajno odbačen kao neosnovan. &nbsp; -Vrhovni sud je stava da bi određivanje privremene mjere zabrane korišćenja, u nedostatku uzročno-posljedične veze između predmetne imovine i krivičnih djela, imalo karakter preventivne sankcije a ne procesne mjere obezbjeđenja. Time bi se faktički prejudicirala odluka o trajnom oduzimanju imovine, prije donošenja konačne odluke o krivici – ističe se, između ostalog, u obrazloženja presude. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260116200112_2c18c0ed2c95526f81f8a87fbb85445c0e79530c0796f377215946b868740564.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260116200112_2c18c0ed2c95526f81f8a87fbb85445c0e79530c0796f377215946b868740564" data-rendition-name="original" width="284" height="177" loading="lazy" alt="IZBACITI POLITIČKE KONSTRUKCIJE IZ PRAVOSUĐA: Advokat Zoran Piperović"> <figcaption>IZBACITI POLITIČKE KONSTRUKCIJE IZ PRAVOSUĐA: Advokat Zoran Piperović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  DOBRA ODLUKA, ALI... Advokat Zoran Piperović u razgovoru za Televiziju E donekle demantuje neke medijske objave da je Lazoviću dozvoljeno da koristi stan u zgradi Perla u Budvi, jer korišćenje tog stana je u isključivoj nadležnosti vlasnika – kompanije Bemaks. &nbsp; Ipak, Piperović ističe da je ova odluka Vrhovnog suda značajna. &nbsp; &nbsp;-Prva važna stvar je ta što je Vrhovni sud počeo da radi svoj posao i da se pridržava strogo slova zakona. Kao neko ko zna civilnu materiju, veoma pozitivno sam iznenađen načinom na koji je Vrhovni sud iskomentarisao vanredni pravni lijek SDT-a – kazao je Piperović za Televiziju E. &nbsp;&nbsp; Piperović ipak naglašava da su u ovom predmetu svi u lancu, počev od istražnog sudije, Vijeća Višeg suda, Apelacionog do Vrhovnog suda nepravno i nezakonito dopustili da se u sudsku praksu uvede termin – vanknjižni vlasnik. &nbsp; I zaista, u odluci istražnog sudije, kao i Vijeća Višeg suda, pa i Krivičnog vijeća Vrhovnog suda, prelazi se ćutke preko činjenice da se apartman broj 54 u Budvi, u zgradi koju zovu ,,Perla” a koja se u katastru vodi kao 100 odsto imovina kompanije ,,Bemaks” u optužnici tretira kao vanknjižno vlasništvo – bivšeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića. &nbsp; &nbsp;Advokat Piperović smatra da taj termin ne može biti pravni termin i da može biti predmet političkih zloupotreba. &nbsp;&nbsp; PRAVNI I POLITIČKI APSURDI &nbsp;&nbsp; Naglašava da u posljendjim naredbama za sprovođenje istrage Aleksandar Mijajlović i Ranko Ubović su označeni kao - prikriveni suvlasnici ,,Bemaksa”. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260116200116_fd139aa639ee1cf525ac8e4f747dea50306d664b788e537bca3197a974e43e2c.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260116200116_fd139aa639ee1cf525ac8e4f747dea50306d664b788e537bca3197a974e43e2c" data-rendition-name="original" width="1024" height="682" loading="lazy" alt='TUŽILAČKI IZUM TESTIRAN U BUDVI: Zgrada zvana ,,Perla"'> <figcaption>TUŽILAČKI IZUM TESTIRAN U BUDVI: Zgrada zvana ,,Perla"(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  -A kada su tretirali vlasnišvo Mijajlovića nad tim stanom u Budvi, iako vlasništvo ne postoji, tužioci su &nbsp;kazali da je tu imovinu Ubović prodao Mijajloviću. E, sad zamislite: suvlasnik koji je prikriven prodaje drugom rpikrivenom suvlasniku stan koji je u svojini Bemaksa – objašnjava paradoksalnu situaciju advokat. Prema ocjeni advokata Piperovića, Vrhovni sud, bi trebalo da svojim odlukama jednostavno izbriše iz upotrebe termin vanknjižnog vlasnika, jer se u suprotnom otvaraju vrata brojnim političkim zloupotrebama, kao što je bilo u slučajevima stanova koje su vlasništvo Bemaksa. &nbsp; Zato Piperović ocjenjuje da sudije moraju poštovati vlastiti potpis na odlukama i presudama - ,,da ih jednog dana, kada odu u penziju, ne bude stid”.&nbsp; Presudom Vrhovnog suda okončan je pokušaj tužilaštva da se u slučaju Lazovića i Katnića sudski obezbijedi zabrana raspolaganja i korišćenja imovine. No, pitanje opstanka ili brisanja nakaradnog pravnog pojma vanknjižni vlasnik - za sada još nije izvjesno. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

PIPEROVIĆ: Pojam ,,vanknjižni vlasnik” mora se brisati iz crnogorskog pravosuđa

Iako je predsjednik Opštine Zeta i funkcioner Demokratske narodne partije (DNP) Mihailo Asanović juče na blokadi Botunjana izričito tvrdio da ta stranka neće više učestvovati u vlasti u Glavnom gradu, odbornik Vladimir Bulatović kaže da će to zavisiti od ishoda sjednice Vlade.
- Biće sjednica lokalnog parlamenta pa ćete vidjeti hoće li odbornici DNP-a biti na njoj. Pa da kako će Saša Mujović, čovjek koji je nekada bio u DPS-u, i njegova šefica Kabineta koja sa svime rukovodi Vesna Brajović, koja je bila državni sekretar u MUP-u, obezbijediti većinu. Možda će ih naći u prethodnoj partiji DPS-u. Neka im je sa srećom, mi nećemo učestvovati u vlasti - poručio je Asanović juče u Donjoj Gorici.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fasanovic-necemo-biti-dio-vlasti-u-podgorici-mujovic-mozda-obezbijedi-vecinu-u-dps-u&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Sa druge strane, Bulatović kaže da je izjava Asanovića data "u specifičnom kontekstu".
Bulatović je rekao da su stavovi DNP-a o postrojenju u Botunu poznati godinama unazad i da će o mogućem izlasku iz vlasti odlučiti nakon prve redove sjednice Vlade na kojoj će se razmatrati njihovi zahtjevi, za koje očekuju da budu prihvaćeni.
- Stavovi DNP su poznati i mi smo godinama iskazivali stav protiv toga da se na toj lokaciji gradi postrojenje. Čekamo prvu redovnu sjednicu Vlade i shodno tome ćemo se ponašati. Što se tiče učešća na Skupštini Glavnog grada i ona će zavisiti od odluka na sjednici Vlade, a optimista sam da će se pozitivno riješiti, jer su svi naši zahtjevi utemeljeni - kazao je Bulatović za TVCG.

Kontradiktornosti u DNP-u: Asanović tvrdi da nisu više dio vlasti u Podgorici, Bulatović da sve zavisi od Vlade

Crnogorska rukometna reprezentacija poražena je od Slovenije rezultatom 41:40 u premijernom meču Evropskog prvenstva, odigranom večeras u Oslu. Duel je počeo u 18 sati i obilovao je preokretima, a odluka je pala u samom finišu.
Slovenija, koju su „lavovi“ savladali samo jednom u dosadašnjih 12 međusobnih susreta, važi za najtežeg rivala u prvoj fazi turnira koji se igra u Danskoj, Norveškoj i Švedskoj. U grupi D, pored Crne Gore i Slovenije, nalaze se još Švajcarska i Farska Ostrva, a dvije najbolje ekipe izboriće plasman u Glavnu rundu.
Iako „zmajčeki“ godinama pripadaju evropskom rukometnom vrhu i ubrajaju se u širi krug favorita za medalju, u Oslo su stigli oslabljeni – zbog povreda je izostalo čak devet važnih igrača. Slični problemi prate i crnogorski tim: selektoru nisu na raspolaganju golmani Nebojša Simić i Nikola Matović, lijevo krilo Aleksandar Bakić, a ekipa je dodatno oslabljena nakon što se bek Miloš Božović, zbog obnove povrede stopala na jednom od posljednjih treninga, vratio u Crnu Goru.

Poraz „Lavova“ na startu Eura: Slovenija slavila 41:40 u Oslu

Kvalitet vazduha u Pljevljima, prema poslednjim podacima sa mjernih stanica, veoma je loš. Između 18 i 19 časova, prema podacima sa mjerne stanice u Gagovića imanju, koncentracija PM 10 čestica iznosila je 210,1 mikrogram po metru kubnom, PM 2.5 čestica – 178,1, aszot-dioksida – 79,2, dok je koncentracija sumpor-dioksida iznosila 378,9 mikrograma po metru kubnom. Iz Agencije za zaštitu životne sredine upozoravaju da pri ovakvom stanju vazduha svako može osjetiti ozbiljan uticaj zagađenog vazduha na zdravlje (otežano disanje, kašljanje, osjećaj stezanja, zviždanja u grudima, suzenje očiju, pojačana sekrecija iz nosa i neprijatan osjećaj struganja, grebanja u grlu). Preporuke su da osobe sa srčanim i plućnim oboljenjima, starije osobe i djeca treba da izbjegavaju bilo kakvu aktivnost na otvorenom. Ostalo stanovništvo bi trebalo da izbjegava produženu i napornu fizičku aktivnost.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260116180148_75d51ecf70efece0ff8ddfbf915bc799193e4a7fccaa86c6e88a7acc0e6a30be.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260116180148_75d51ecf70efece0ff8ddfbf915bc799193e4a7fccaa86c6e88a7acc0e6a30be" data-rendition-name="original" width="1000" height="555" loading="lazy" alt="grafikon"> </figure>  &nbsp;

Pljevlja: Veoma loš kvalitet vazduha, koncentracija sumpor-dioksida 378,9 µg/m³

Top news

Emisija: Na kraju dana - Srđa Pavlović

Informativna emisija: 24 sata - 16.01.2026

Informativna emisija: 24 sata - Marinko Ogorec

Varga: Trampov vojni udar u Venecueli uveo svijet u nova pravila igre, vrijeme je za novi NATO

Lovćenska vila

Rješavanje svih otvorenih pitanja sa Hrvatskom koordinira Ibrahimović

PAVIĆEVIĆ: Šaranović i Šćepanović organizatori kriminalne grupe, a članovi - sedam policijskih funkcionera

Pojačane kontrole ugostiteljskih objekata i OIL u Budvi: Procesuirano više osoba

Komunalno preduzeće voziće unutar Zete od ponedjeljka: Putnici će presijedati kod KAP-a

Rekordan broj razvoda u Crnoj Gori

Danas pretežno sunčano, do 17 stepeni

Vidljivost mjestimično smanjena, učestali sitniji odroni

Najviše snijega na Žabljaku

U Francuskoj podnijet prijedlog za izlazak iz NATO-a

Policija identifikovala 18 učesnika blokada, više osoba privedeno

PIPEROVIĆ: Pojam ,,vanknjižni vlasnik” mora se brisati iz crnogorskog pravosuđa

Kontradiktornosti u DNP-u: Asanović tvrdi da nisu više dio vlasti u Podgorici, Bulatović da sve zavisi od Vlade

Poraz „Lavova“ na startu Eura: Slovenija slavila 41:40 u Oslu

Pljevlja: Veoma loš kvalitet vazduha, koncentracija sumpor-dioksida 378,9 µg/m³

VIP

Velike istraživačke priče

Evropa (ni)je daleko

Muke Šaranovića i Šćepanovića: Kad ,,zakoči” politički veting!

Veting: sredstvo Demokrata za političke obračune sa neistomišljenicima

PRATITE TVe UŽIVO

VIP

PAVIĆEVIĆ: Šaranović i Šćepanović organizatori kriminalne grupe, a članovi - sedam policijskih funkcionera

Rješavanje svih otvorenih pitanja sa Hrvatskom koordinira Ibrahimović

Varga: Trampov vojni udar u Venecueli uveo svijet u nova pravila igre, vrijeme je za novi NATO

Zenović: Politika Budve se kreira u partijskim centralama u Podgorici i drugim lokacijama

Predstavnici ribara u ponedjeljak sa Ambasadom EU

Mugoša: Nadležni da odgovore zbog čega je značajno porasla cijena izgradnje auto-puta

Definisali dalje aktivnosti u okviru nadgledanja IPARD III programa

Najviše snijega na Žabljaku

Komunalno preduzeće voziće unutar Zete od ponedjeljka: Putnici će presijedati kod KAP-a

Rekordan broj razvoda u Crnoj Gori

Pojačane kontrole ugostiteljskih objekata i OIL u Budvi: Procesuirano više osoba

Policija identifikovala 18 učesnika blokada, više osoba privedeno

ASK sprovodi istragu o imovini 30 funkcionera

Lovćenska vila

Neprihvatljive manipulacije i interesne obmane srbijanskog sveštenika Velibora Džomića

Zašto je suverenistička borba izgurana sa glavne pozornice?

E televizija @ YouTube