Kao da su u prethodnih nekoliko dana crnogorski sektor bezbjednosti i crnogorsko pravosuđe pogodili projektili velike razorne moći, pa su se otvorili krateri koji razotkrivaju djelove istine o čelnicima policije, tužilaštva, kao i o pojedinim sudijama... Pravih projektila, srećom, nije bilo. Ali jeste velike lomljave ugleda institucija, povrijeđenih ličnih sujeta, kao i otkrivanja prljavih detalja, davno izbisanih iz nečijih zvaničnih biografija. Ali i drastičnih, nezakonitih postupanja policije, da bi se zataškale neprijatne istine. &nbsp; RAZOTKRIVANJE&nbsp; Nekoliko video zapisa Miloša Medenice i jedno pismo Vesne Medenice otvorili su Pandorinu kutiju. I, mora se priznati: majka Vesna i sin Miloš razotkrili su mnogo, sve pokušavajući da govore o svojoj nevinosti, nastojeći da glume žrtve. &nbsp; Nema ovđe nevinih, nema naivnih. Vesna Medenica je bila decenijama u vrhu sudstva i tužilaštva i mogla je stvoriti infrastrukturu poslušnih. I mogla je omogućiti sinu Milošu da radi stvari mimo zakona, nekažnjeno. &nbsp; Zato su u pravu oni koji kažu da je zakašnjela istina, ponekad gotova – neistina. Međutim, pokazalo se da su Medenice, svako na svoj način, otkrile ružno lice čelnika bezbjednosnog sektora, ali i tužilaštva. &nbsp; Prvo je Miloš Medenica video zapisima – pravim ili uz pomoć vještačke inteligencije, sasvim svejedno – počeo je da razobličava nesposobnost vrha Uprave policije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260302190312_d9058a6bff192247d943127d98ca08ec1792eed20016643e2e94d081374cb5d0.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260302190312_d9058a6bff192247d943127d98ca08ec1792eed20016643e2e94d081374cb5d0" data-rendition-name="original" width="281" height="180" loading="lazy" alt="PRIKRIVANJE POLICIJSKIH NESPOSOBNOSTI: Detalj sa privođenja Veselina Barovića"> <figcaption>PRIKRIVANJE POLICIJSKIH NESPOSOBNOSTI: Detalj sa privođenja Veselina Barovića(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  I odmah se - kao odgovor - krenulo sa bizarnim policijskim akcijama, sve sa namjerom da se skrene pažnja javnosti. Pa tako, dok se ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović u jednoj televizijskoj emisiji mukom mučio da objasni neobjašnjivo, brzinski je - i to uz veliku pompu - uhapšen biznismen Veselin Barović. &nbsp; A, onda, kad se razdanilo – ništa; nađen neki šaržer, zaostao kod zna od kada, pa je Barović otišao kući. &nbsp; STRATEGIJA POLICIJE Ali, efekat je postignut: stvaranje straha da, kad god &nbsp;se to svrsne vrhu policije ili čelnicima Demokrata, policija može zakucati na svačija vrata. I već tada je bilo jasno da banalno skretanje pažnje policijskom akcijom, nije incident – nego obrazac zloupotrebe državnog aparata sile. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260302190312_35f60485d236c5f024d6338a5558ee046cd5e81ed8ec0dc67ebd20dc144a98e8.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260302190312_35f60485d236c5f024d6338a5558ee046cd5e81ed8ec0dc67ebd20dc144a98e8" data-rendition-name="original" width="1000" height="752" loading="lazy" alt="ZLOUPOTREBA POSEBNE JEDINICE POLICIJE: Detalj sa pretresa u Podgorici "> <figcaption>ZLOUPOTREBA POSEBNE JEDINICE POLICIJE: Detalj sa pretresa u Podgorici(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  I moglo se naslutiti da će &nbsp;– kada je Miloš Medenica javnosti otkrio ono što je policija htjela da prikrije: obračun klanova u centru Nikšića – uslijediti neko spektakularno hapšenje. &nbsp; Da, čekala se policijska reakcija. Ali je malo ko očekivao da će u petak - u akciji targetiranja Aca Đukanovića – gledati u centru Podgorice scene nalik onima iz vremena diktature Pinočea u Čileu sedamdsetih godina prošlog vijeka. Da pripadnici Posebne jedinice policije - sve sa fantomkama i naoružani dugim cijevima – bezobzirno upadaju u poslovni prostor privatne banke, da postrojavaju klijente u banci, da pretresaju čak i zaštitare banke... &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260302190316_b419b335dec7b22fd17852562c0b995877854b1a8c9c4955225bab1490cf0b58.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260302190316_b419b335dec7b22fd17852562c0b995877854b1a8c9c4955225bab1490cf0b58" data-rendition-name="original" width="598" height="404" loading="lazy" alt="TEŠKE ZLOUPOTREBE DRŽAVNE SILE: Pretresanje portira Prve banke"> <figcaption>TEŠKE ZLOUPOTREBE DRŽAVNE SILE: Pretresanje portira Prve banke(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  I niko nije htio, ili nije smio, javno ad postavi pitanje: zašto je Lazar Šćepanović angažovao za pretrese Posebnu jedinicu policije koja je ovlašćena za najsloženije bezbjednosne zadatke, uključujući suzbijanje terorizma ili rješavanje talačkih kriza... KAD ZAVLADA MUČNE SLIKE &nbsp; Slika ona dva zaštitara ili portira banke koji stoje sa rukama u vis, licima okrenutih zidu, tako podsjeća na ono postrojavanje Turaka u vremenu lova na vještice nakon jedne tuče na Zabjelu. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260302190320_069fe630bd697e751e4495c08f15605a597e8ab513402a610b1519af3f0dcfc7.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260302190320_069fe630bd697e751e4495c08f15605a597e8ab513402a610b1519af3f0dcfc7" data-rendition-name="original" width="943" height="467" loading="lazy" alt="KAD POLICIJA SEGREGIRA: Postrojavanje radnika iz Tusrke u Podgorici nakon incidenta na Zabjelu"> <figcaption>KAD POLICIJA SEGREGIRA: Postrojavanje radnika iz Tusrke u Podgorici nakon incidenta na Zabjelu(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Nije to slučajna podudarnost, već matrica totalitarnog ponašanja: Lazar Šćepanović, uz podršku vrha Bečićevih Demokrata, svoju poziciju je shvatio - kao da je on vrhovni gospodar sudbina svih u Crnoj Gori! &nbsp;&nbsp; I zato je komandovao da u Nikšiću, prilikom petosatnog pretresa kuće Aca Đukanovića u Rastocima, budu angažovani čak i psi tragači! Da bi, na kraju, pronašli oružje su koje je bilo ili pokojnog Đukanovićevog oca Radovana, ili brata višestrukog crnogorskog premijera Mila Đukanovića, dva neka stara pancira, jedan dvogled i nešto municije... &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260302190324_c429d20608e1dc9c008924267631e182d5a3cdf097afbaa49d293186d0238b40.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20260302190324_c429d20608e1dc9c008924267631e182d5a3cdf097afbaa49d293186d0238b40" data-rendition-name="original" width="300" height="168" loading="lazy" alt="PO NAREĐENJU POLITIKE: Privođenje Aca Đukanovića"> <figcaption>PO NAREĐENJU POLITIKE: Privođenje Aca Đukanovića(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Ali, znalo se i tada da će biti Aco Đukanović biti zadržan prvo 72 sata, i znalo se da će istražni sudija morati da odredi pritvor od 30 dana. Bez obzira ima li osnova, bez obzira na to što je u identičnom slučaju u Ulcinju čovjek nije ni privođen. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Tako to biva u ovoj novoj ,,oslobođenoj” Crnoj Gori: tužilaštvo i sudovi rade po naredbi politike i partijskih lidera. &nbsp; NOVOVIĆ, KOVAČEVIĆ, RADONJIĆ Ali nije tu bio kraj razotkrivanja politizacije i zloupotrebe državnih institucija. &nbsp; Progovorila je - ne video klipom, nego otvorenim pismom - Vesna Medenica, žena koja je tri decenije upravljala i sudstvom i tužilaštvom. I očito je da bivša vrhovna sutkinja i tužiteljka puno toga zna, da su joj dostupna i dokumenta ANB-a, kao i zapisi sa mjera tajnog nadzora. &nbsp; Pa je, direktno, optužila one koje smatra odgovornim za njeno utamničenje. &nbsp; Prije svega specijalnog tužioca Vladimira Novovića da je kao mladi pravnik ili pripravnik muljao sa drogom u nekom stanu pod Ljubovićom. Da je – još gore – kao sudija dogovarao presude, čak i one za najteže zločine, poput ubistva braće Ćulafić. Ali i da je enormno zaradio beskrupulozno prodajući stan koji je, kao sudija, dobio pod povlašćenim uslovima. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260302190324_d4ce7df3624c3005e7ea9d0ae2b724d768831c713e5ff02393a26ca5eff18453.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20260302190324_d4ce7df3624c3005e7ea9d0ae2b724d768831c713e5ff02393a26ca5eff18453" data-rendition-name="original" width="900" height="600" loading="lazy" alt="SAKRIVANJE IZA DRŽAVNE INSTITUCIJE: Vladimir Novović, glavni specijalni tužilac "> <figcaption>SAKRIVANJE IZA DRŽAVNE INSTITUCIJE: Vladimir Novović, glavni specijalni tužilac(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Medenica je prozvala i sudiju Vesnu Kovačević koja je nju osudila na desetogodišnju kaznu zatvora, tvrdeći da je bila popustljiva u nekim predmetima, da je dogovarala presude - zbog biznisa njenog muža sa operativno interesantnom braćom Radulović. &nbsp; Najgore je, ipak, prozvala specijalnog tužioca Vukasa Radonjića. Ne toliko zbog zloupotrebe položaja, već iz onog ljudskog ugla, crnogorskog čojstva. Zaista: ako je Vesna Medenica dala krv prilikom operacije majke Vukasa Radonjića, zar onda o karakteru specijalnog tužioca najbolje ne govori podatak da se nije izuzeo iz predmeta već da je potpisao optužnicu? &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260302190324_b2cce5d14cf9197a0a93f485bde7ba4c207b374406c27b72c0ae0b4a201001e7.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20260302190324_b2cce5d14cf9197a0a93f485bde7ba4c207b374406c27b72c0ae0b4a201001e7" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="PITANJE PRAVA ILI MORALA: Specijalni tužilac Vukas Radonjić "> <figcaption>PITANJE PRAVA ILI MORALA: Specijalni tužilac Vukas Radonjić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  SAKRIVANJE IZA INSTITUCIJA &nbsp; Specijalni tužilac Vukas Radonjić je oćutao udarac Vesne Medenice. Sudija Vesna Kovačević je odbacila optužbe. A glavni specijalni tužilac Vladimir Novović je negirao priču - istu veče. Ali ne svojim imenom i prezimenom, već se zaklonio iza institucije na čijem je čelu – saopštenjem se oglasilo – Specijalno državno tužilaštvo. &nbsp; Je li to ogledalo morala glavnog specijalnog tužioca: da se na optužbe iz vremena kada je bio sudija – brani autoritetom SDT-a? &nbsp; Ali, tako mu može biti, i Novoviću i Kovačević i Radonjiću, kao i drugim čelnicima crnogorskog pravosuđa: sve dok su poslušni, dok izvršavaju naredbe vrha čelnika bezbjednosnog sektora i političkih funkcionera partija vlasti. &nbsp; Jer vlast je vlast, a strah od gubitka moći je – baš veliki strah. Pitanje je samo, da li će građanska Crna Gora sve to tiho pratiti, bez stvarne reakcije, bez zrna otpora partitokratiji i zloupotrebama državnog aparata. Ili će čekati kao u onoj pjesmi Jove Jovanovića Zmaja. &nbsp; Znate ono: još nije vrijeme, još nije vrijeme, još nije vrijeme... Sad je dockan! &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Draško Đuranović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Kolumne

,,SLUČAJ MEDENICE”: Zloupotreba državne sile u političke svrhe

Za <a href="https://www.antenam.net/clanak/crna-gora-gradjanska-i-evropska">Antenu M </a>piše: Željko Perović
Prema najvišem državnom aktu, to jest Ustavu, Crna Gora je građanska država. U praksi, nažalost, ne postoji ni crnogorsko građansko društvo, ni crnogorska građanska država. Sa izuzetkom dvije građanske partije, DPS i ES, koje su propustile da ga operacionalizuju, većina ostalih su etničke političke partije koje, svjedočimo iz dana u dan, čine sve da razore građansko tkivo države s ciljem etnofederalizacije Crne Gore, valjda po pogubnom uzoru na Bosnu i Hercegovinu.
Suverenistički verbalizam i nacionalna briga samo za svoje etničke zajednice, koji dominiraju u javnom diskursu, sigurno ne vode boljitku i ozdravljenju crnogorskog društva koje još boluje mnoge tranzicione bolesti. Samo promjenom narativa i ozbiljnim dugotrajnim radom, naučnim i stručnim naporima, te stalnim prosvjećivanjem i modernizacijom društva, može se doći do istinskog ozdravljenja društva i stvarne građanske države. To je jedini put očuvanja građanske Crne Gore i, kao takve, članice Evropske unije.
Vrh srpske države i crkve, dakle Andrićev venac i Beogradska patrijaršija, oličeni u čelnim ljudima najznačajnijih institucija u državi, predsjedniku Vučiću i patrijarhu Porfiriju, ne da ne odustaju od izopštavanja Srbije i srpskog naroda iz evropskog civilizacijskog kruga, svađajući se sa svim susjedima i bliskim im narodima već, ujedinjenim naporima i očito sinhronihzovano, pojačavaju svoju destruktivnu djelatnost, istrajavajuići u realizaciji već više puta neuspješno pokušanog stvaranja tzv. “velike Srbije”. Jedini rezultat te politike je Srbija zavađena sa svim i svakim, prije svega sa svojim građanima, probuđenim i pored medijske hipnoze kojoj su podvrgnuti skoro pola vijeka.
Agresivni svetosavski nacionalizam osnovao je i popularisao u prvoj polovini 20-tog vijeka vladika Nikolaj Velimirović. Onaj vladika koji se oduševljavao Hitlerom, izopštavao i osuđivao sve nepravoslavne narode, podržavao i branio diktaturu kralja Aleksandra koja je zamela svaki trag demokratizacije višenacionalne države i označio kraj njene modernizacije.
Danas, vijek kasnije, pogubni svetosavski nacionalizam, nakon pada socijalizma koji je, kako se ispostavlja, bio najbolji i najprosperitetniji period razvoja za sve pojedince i narode koji žive na ovim prostorima, pa tako i za Srbe koji su, eto, tada živjeli u jednoj državi, u Beogradu se nastavlja vođenje antipolitike koja rezultira porastom autokratije i odbacivanjem evropeizacije društva, unesrećujći, prije svega, same građane Srbije ali i kvarieći odnose sa svim njenim susjedima.
Današnja politika Srbije koja slijedi onu radikalsku iz prošlosti, a čiji su se ciljevi u ratovima devedesetih godina prošloga vijeka pokazali neostvarivim, jer je ta politika prije svega bila u sukobu sa zdravim razumom, sijući podjele i mržnju među narodima koji su do tada živjeli zajedno, neminovno podstiče i ostale balkanske nacionalizme. To je vidljivo u Crnoj Gori u kojoj politički predstavnici manjinskih nacionalnih zajednica kao matičnu državu prepoznaju ne Crnu Goru nego Srbiju, Bosnu i Hercegovinu, Albaniju.
Međutim, na osnovu politike koju vode, prosrpske stranke u Crnoj Gori nijesu prijatelji ni Srbima ni državi Srbiji. Takođe, ni lideri Bošnjačke stranke, a nedavno se to pokazalo, nijesu prijatelji Bosne i Hercegovine izjavama kojima udaraju direktno u temelje te države. Vjerujemo da većina ljudi u Crnoj Gori koji se deklarišu kao Srbi, Bošnjaci, Albanci ili Hrvati ovu našu državu doživljavaju kao svoju matičnu zemlju, u kojoj su svoji na svome i da su joj lojalni. Tako ih bar doživljavaju nacionalni Crnogorci. Izjave partijskih zvaničnika o matičnosti drugih država služe, jasno je, kao zgodne političke parole za homogenizovanje vlastitog biračkog tijela i dodvoravanje centrima izvan Crne Gore.
Crnogorci nijesu nacionalisti, što je pokazao i neuspjeli providni pokušaj podmetanja im tog kukavičjeg jajeta u nedavnoj prošlosti, jer nemaju pretenzija prema drugim državama, to jest njihovim teritorijama, istoriji, kulturi, jeziku. Ali su zato ponosni na svoju državu i njenu slobodarsku tradiciju u kojoj su vjekovima branili slobodu i nezavisnost Crne Gore, plaćajući visoku cijenu u ljudskim žrtvama, često iznevjereni od onih kojima su poklanjali puno povjerenja.
Vrijeme i dogadjaji potvrdjuju da radikalizam i razum ne idu zajedno. Primitivizam i osionost radikalskog, neskriveno šešeljeizovanog režima u Beogradu nastavlja da sije sjeme zla u svom susjedstvu, prije svega u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini. Domaće kolaborantske partije kojima upravlja režim u Beogradu i koje rade javno, kao i neki koji isto to rade manje vidljivo, u dosluhu sa nekim drugim centrima moći, trude se da ometu Crnu Goru u završnici njenog procesa pristupanja EU. Vjerujemo da evropski čelnici to vide.
&nbsp;Na građanskim snagama Crne Gore je da se, ostavljajući po strani uobičajena lična trvenja, već viđene sujete i pizme, ujedine i pronađu put kojim bi se očuvao građanski karakter države i bezrezervno prihvatili standardi demokratskog evropskog svijeta. Taj emancipatorski pokret trebalo bi da objedini političke partije, nevladine organizacije, udruženja građana, intelektualce i medijske poslenike kojima je stalo do opstanka građanske Crne Gore i finalizacije njenog evropskog puta.
Svi oni koji Crnu Goru doživljavaju kao svoju državu i jedinu domovinu, svi oni koji lojalnost Crnoj Gori stavljaju ispred lojalnosti „maticama“ (Srbiji, Bosni i Hercegovini, Albaniji, Hrvatskoj) trebalo bi da se okupe oko ovog projekta čiji će se ishod pokazati na sljedećim izborima. U tom smislu, projekat Narodne sloge iz 1996. godine bio je važan istorijski pomak, nažalost vrlo brzo uništen i od snaga izvan i unutar Crne Gore. Svi koji žele da služe i “lete” maticama, gdje god one bile, umjesto da budu lojalni svojoj državi, neka to čine, ali ne o trošku, na račun i na štetu građanske i evropske Crne Gore. Kao i svi oni koji, nesposobni za ozbiljne analize stanja u javnim politikama i suočavanje sa realnim problemima većine crnogorskih građana misle da mogu svoju politiku vječno zasnivati na manipulaciji identiteskim pitanjima, neosnovanoj reviziji prošlosti i rehabilitovanju ratnih zločinaca, onih iz Drugog svjetskog rata i onih iz devedesetih.
Ostaje da vidimo da li će čelnik aktuelne koalicione vlade imati sluha da tu vladu transformiše i formira programsko-tehničku sastavljenu od nesporno proevropskih snaga, koja bi uspješno okončala završnicu evropskog puta i stvorila uslove za prve naredne izbore po novim evropskim izbornim zakonima.
Ili je sazrelo vrijeme za veliku koaliciju ključnih partija opozicije i vlasti, što bi mogla biti nova Narodna sloga, prva u ovom vijeka, ali za Crnu Goru spasonosna.

Portal ETV

Crna Gora, građanska i evropska

Početkom 2014. godine nekoliko novinara i pojedinaca istaknutih u oblastima kulture i književnosti osnovalo je internet platformu, sa ciljem da u formi istraživanja i dosijea, prevedenih na pet vodećih evropskih jezika, upozna sve one koji, da li kao novinari ili političari, ili zainteresovani pojedinci žele da se bave situacijom u zemljama nastalih raspadom Jugoslavije, kako ne bi, pod uticajem lokalnih medija, bili obmanjivani uticajem vlasti. Desetak entuzijasta su radili na ovome projektu blizu godinu dana, a zadatak da ga vodi povjeren je poznatom novinaru Milanu Jovanoviću kao koordinatoru mreže. Da se radi o vrlo respektabilnoj ekipi dovoljno je pogledati ko sačinjava tim na <a href="https://www.anti.media/o-nama/tim/">https://www.anti.media/o-nama/tim/</a> Kao član tima, što se vidi na ponuđenom linku, bavio sam se temama vezanim za Crnu Goru. Kao nacionalni Crnogorac i inače sam se u svojim kolumnama bavio uglavnom situacijom u Crnoj Gori. Upravo zato, logično je bilo da se detaljno pozabavim, u tri vrlo opširna teksta, i suđenjem za pokušaj oružanog prevrata u Crnoj Gori u vrijeme parlamentarnih izbora 2016. godine, po optužnici predatoj 13. aprila 2017. Višem sudu u Podogorici protiv četrnaest osoba koje se terete za organizovanje i učešće u terorističkim napadima, planiranim za 16. oktobar 2016. na dan parlamentarnih izbora u Crnoj Gori.&nbsp; Glavnooptužena dvojica ruskih državljana Eduard Šišmakov i Vladimir Popov, kao glavni organizatori i Podgoričanin Ananije Nikić, nijesu bili dostupni sudu zbog nesaradnje organa Ruske federacije, kao i optuženi Nemanja Ristić i Predrag Bogićević, zbog odbijanja Srbije da ih isporuči sudskim organima Crne Gore.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026030108030_4620816853fe27df81152def789e9b1cb1c4eaaddcd9df1d35dbc69ca137fb68.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2026030108030_4620816853fe27df81152def789e9b1cb1c4eaaddcd9df1d35dbc69ca137fb68" data-rendition-name="original" width="690" height="340" loading="lazy" alt="Eduard Šišmakov"> <figcaption>Eduard Šišmakov</figcaption> </figure>  &nbsp;Od Crnogorskih političara optuženi su lideri Demokratskog fronta Andrija Mandić i Milan Knežević, koji su prvostepeno osuđeni na po pet godina zatvora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026030108030_e44185923e7795d61a5942659c3a2b6fd5fc516cb832ee985da584009339cf1c.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2026030108030_e44185923e7795d61a5942659c3a2b6fd5fc516cb832ee985da584009339cf1c" data-rendition-name="original" width="690" height="672" loading="lazy" alt="Vladimir Popov"> <figcaption>Vladimir Popov</figcaption> </figure>  <h2>POLITIČKA PRESUDA</h2> Ko god je redovno i pažljivo gledao prijenose sudskih procesa neće imati dilemu da je to bio najprofesionalniji sudski proces u potonjih najmanje deset godina, sa obiljem materijalnih, tehničkih i prikupljenih podataka od relevantnih obavještajnih organizacija, uključujući i sudsko vještanje komunikacija glavnooptuženih. Za razliku od optužnica koje danas devalviraju pravosuđe, koje često za „dokaz“ imaju samo sky prepisku, uz njeno falsifikovanje, tad se radilo o veoma ozbiljno sastavljenoj optužnici i dokaznom sudskom postupku, koji je potvrdio sve elemente svjedočenja svjedoka saradnika Saše Sinđelića. Veliki dio javnosti, medija, pravnika, uglavnom rusofilski i anti DPS opredijeljenih, glavni akcenat su stavljali na karakter svjedoka saradnika. To je, uostalom, uradilo i tročlano sudsko vijeće sudije Zorana Radovića u ponovljenom postupku, po nalogu Apelicionog suda, što je notorna glupost i totalna pravna nepismenost. U slučaju svjedoka saradnika, ne radi se o akademicima nauka, već se radi uvijek o problematičnim ličnostima, koji su po pravilu dio kriminalne grupe koja je predmet optužnice i suđenja. Sudske presude se ne donose na bazi svjedočenja svjedoka saradnika, to je podmetanje i laž, već se u dokaznom sudskom postupku utvrđuje istinitost njegovog svjedočenja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026030108034_71d3dbbb9821acdea34b2ac1e50ce09a83f2e385a38227a3925d23dc8af2a953.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2026030108034_71d3dbbb9821acdea34b2ac1e50ce09a83f2e385a38227a3925d23dc8af2a953" data-rendition-name="original" width="800" height="513" loading="lazy" alt="Milan Knežević i Andrija Mandić"> <figcaption>Milan Knežević i Andrija Mandić</figcaption> </figure>  U slučaju da se sudski dokaže da je govorio bilo koju neistinu on gubi svojstvo svjedoka saradnika. Suđenje je nedvosmisleno dokazalo da su svi dijelovi iskaza svjedoka saradnika, kroz materijalne dokaze, vještaćenjem telefona i drugim, nedvosmisleno dokazali istinitost njegovog iskaza o susretima sa organizatorima puča, predaji novca, opreme koja bi se koristila i svim drugim detaljima. Ne znam čime se rukovodio Apelacioni sud donoseći presudu kojom je odbio kao neosnovanu žalbu Specijalnog državnog tužilaštva i potvrdio političku presudu Višeg suda u Podgorici, Specijalnog odeljenja, od 9. jula 2024. godine? Da li se radi o političkom uticaju na politički izabrane sudije Apelacionog suda ili je doprinjelo i njihovo rusofilsko opredjeljenje kojim se htjela abolirati Rusija za pokušaj oružanog puča? Nije tajna da u Crnoj Gori odavno istorijski prevladava rusofilski sentiment i glorifikuje Rusija kao svemoćna sila. Često se čulo „da je Rusija organizovala oružani puč, on bi sigurno uspio“. I to od istih onih službi koje su Putina obavjestile da će ruske trupe ulaskom u Ukrajinu biti dočekane cvijećem i pjesmom? <h2>UZALUD I SVJEDOCI SARADNICI</h2> Na stotine činjenica, telefonski utvrđenih susreta sa svjedokom saradnikom, fotografija prilikom susreta, informacija američke i britanske obavještajne službe, uplata preko Western Uniona sa imenom uplatioca Eduard Šišmakova za kartu svjedoku saradniku za dolazak u Moskvu, za koju je u dokazima bio primjerak iz USA, iz samog Western Uniona, i još mnogo toga, nijesu mogli uvjeriti Apelacioni sud u postojanje ruskih agenata i njihovu ulogu u pokušaju oružanog puča: Eduarda Širokova, alias Eduard Šišmakov, pripadnika vojne službe bezbjednosti GRU i Vladimira Popova, takođe agenta ruske obavještajne službe GRU? Vladimir Popov je čak učestvovao u sličnoj operaciji destabilizacije u Moldaviji u ljeto 2014. godine i svrgavanja izabrane vlasti kao reakciju na plan vlade u Kišinjevu da se potpiše Sporazum Republike Moldavije o pridruživanju Evropskoj uniji. Prikupljeni dokazi upućuju na značajnu ulogu britanskih i američkih obavještajnih službi u razotkrivanju ovog slučaja. Britanski The Telegraph objavio je 28. avgusta 2017. špijunske fotografije koje pokazuju ulogu ruskih obavještajaca u planiranom državnom udaru. Viši sud u Podgorici potvrdio je 08. marta 2017. sporazume o priznanju krivice koje su sa Specijalnim tužilaštvom zaključila petorica državljana Srbije: Aleksandar Čurović, Nikola Ðurić, Siniša Ćetković, Dejan Stanojević i Ivica Matić. Čurović je tada naveo da mu je Velimirović saopštio da, ukoliko vlast ne bude smijenjena na izborima, onda treba da to urade nasilno, da probiju kordon policije i zauzmu Skupštinu. Mirko Pajo Velimirović se, takođe, dogovorio o sporazumnom priznanju krivice sa Specijalnim tužilaštvom, priznajući da je dobio od svjedoka saradnika 15.000 eura za nabavku oružja. Činjenica da on, vjerovatno, nije obezbijedio oružje, ne umanjuje činjenicu da je postojala namjera oružanog puča. To što su agenti GRU-a i svjedok saradnik odabrali pogrešne ljude, smatrajući ih „patriotima“ u njihovom smislu, iako su oni bili uglavnom okretači brava i prasadi na ražnju, dok su se „ubijali“ gibanicom i brljom na Ravnoj Gori. Optuženi Miloš Jovanović je priznao da je trebalo da obuče policijsku uniformu i izazove tuču sa crnogorskom policijom pred Skupštinom, đe je planiran skup u slučaju pobjede DPS-a. <h2>UVIJEK „UGROŽENI“ SRBI</h2> Bivši komandant srpske žandarmerije Bratislav Dikić u početku je negirao susrete sa svjedokom saradnikom, da bi nakon triangulacije mobilnih telefona priznao da se susrijetao sa njim i da je primio prvo 500 US dolara, pa onda 5.000 eura. U susretu sa optuženim Bogićevićem svjedok saradnik mu je dao 2.500 eura da organizuje dolazak svojih ljudi u Podgoricu. Optuženom Nemanji Ristiću svjedok saradnik je ukupno dao 10.000 eura za dolazak pripadnika „Zavetnika“ u Crnu Goru. Postavlja se pitanje zašto Apelacioni sud nije dao objašnjenje odakle jednom pijačnom prodavcu, što je svjedok saradnik bio, 500.000 eura, koje je dijelio „šakom i kapom“, od kojih je 125.000 eura predao srpskoj BIA. To je, takođe, bilo u dakazima, jer je predao novac kada se uplašio da će ga agenti GRU-a likvidirati zbog neuspjelog puča? Na osnovu izvještaja srpske BIA utvrđeno je da je na Zlatiboru bilo spremno oko 30 ruskih operativaca, kao i da je zaštićenom vezom komunicirano sa njima iz Crne Gore. Zanimljivo je da se u vrijeme tih komunikacija na ruskom jeziku na licu mjesta svaki put nalazio lični telefon Milana Kneževića. A odbrana Kneževića je bila u stilu: „Sada je otpočeo lov na vještice, na Srbe, na one koji su protiv učlanjenja Crne Gore u NATO, na one koji su protiv priznanja lažne države Kosovo i Metohija“. Kao i poruke Mandića za Mihaila Čađenovića, vozača DF-a: „Mihailo je zatvoren i zbog toga što je Srbin“. Uvijek „ugroženi Srbi“! Kako sam pažljivo gledao svaki prenos suđenja u ovom procesu, zapisivao najvažnije dijelove, glavni ośećaj mi je bio da advokati odbrane namjerno krše ZKP ili ga uopšte ne poznaju: uzimali su riječ bez dozvole predśednice vijeća, pričali o stvarima koje nemaju veze sa procesom, očigledno opstruirali suđenje očekujući da će se vremenom preokrenuti stvari u Crnoj Gori. Uopšte se nijesu bavili odbranom optuženih, već su se uglavnom bavili negiranjem učešća Rusije u organizaciji puča! Čak je advokat odbrane Nikola Bulatović, da bi provjerio da li je svjedok saradnik stvarno rusofil, kako se predstavljao, pitao ga: „Jeste li čuli ko je Taras Buljba“? Naravno, predśednica vijeća nije dozvolila takvo glupo pitanje, koje nema veze sa procesom. Ali govori o profilu branilaca opotuženih. <h2>ZLOUPOTREBA SUDSTVA</h2> Dok se danas čitav demokratski svijet zgražava zločinima Rusije i njenog predśednika Putina prema Ukrajini, brojnim zločinima nedozvoljenih ratnim pravom, ubijanjem civila, rušenjem stambenih objekata, bolnica, škola, elektrana i toplana na debelim minusima, da bi se stanovništvo Ukrajine smrzavalo ... u Crnoj Gori veći dio stanovnika pozdravlja zločinački pohod Rusije na Ukrajinu, uključujući i većinu u vlasti i one koji podržavaju vlast u kulturi, obrazovanju, zajedno sa rektorom državnog univerziteta kao ruskog spavača u Crnoj Gori i vlasnika rusofilskog portala, većine u visokom sudstvu, izabranim voljom aktuelne većine na vlasti, medijima i mnogim drugim djelatnostima u kojima sadašnja vlast administrira. Tako da odluka Apelacionog suda kojom je odbio osnovanu žalbu Specijalnog državnog tužilaštva i potvrdio presudu tročlanog sudskog vijeća sudije Zorana Radovića, poznatog „Evropejca“, samo je potvrda onoga što i vrapci u Crnoj Gori znaju, da je iracionalna ljubav prema Rusiji istorijski utemeljena i da je amnestiranje očiglednog učešća ruskih obavještajnih službi u pokušaju oružanog puča samo još jedan izraz neiskrenog puta Crne Gore ka učlanjenju u EU i ontološki antievropske vlasti u Crnoj Gori. Mogao je Apelacioni sud da oslobodi samo Mandića i Kneževića, obzirom na očigledno učešće agenata GRU-a u planiranom oružanom prevratu. Ne, oni su napravili sprdnju od crnogorskog pravosuđa time da su čak zanemarili priznanja više optuženih da su učestvovali u organizaciji prevrata? To će ući u anale zloupotrebe sudstva u političke svrhe. Nadam se da će promjenom vlasti u Srbiji čitav izvještaj biti dostupan javnosti, sa mnogo neobjavljenih podataka, jer je njegovo dostavljanje Crnoj Gori prestalo iznenadnim dolaskom Patruševa, rukovodioca svih obavještajnih službi Rusije, koji je je agente GRU-a odveo za Rusiju, zaprijetivši rukovodstvu Srbije posljedicama ukoliko budu dalje objelodanjivali detalje o tom slučaju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026030108034_d13777c23f1890e08d7e582bcc7c08ab362ecb673f09df073247b5d85c8195e2.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="2026030108034_d13777c23f1890e08d7e582bcc7c08ab362ecb673f09df073247b5d85c8195e2" data-rendition-name="original" width="690" height="335" loading="lazy" alt="Patrušev ućutkao Srbiju i izvukao ruske agente"> <figcaption>Patrušev ućutkao Srbiju i izvukao ruske agente</figcaption> </figure>  Pošto je neki Savez penzionera podnio tužbu za proces „državni udar“, bilo bi dobro da se tužba podnese sudu u Strazburu. Pa da vidimo ko je politički osuđen, a ko politički oslobođen. Ako nekoga zanima kako je teklo suđenje od dana do dana, ovo su linkovi sva tri teksta na portalu Antidot: <a href="https://www.anti.media/istrazivanja/dosije/pokusaj-terorizma-ili-pokusaj-oruznog-prevrata/ ">https://www.anti.media/istrazivanja/dosije/pokusaj-terorizma-ili-pokusaj-oruznog-prevrata/ </a><a href="https://www.anti.media/istrazivanja/dosije/odbrana-opstrukcijom/ ">https://www.anti.media/istrazivanja/dosije/odbrana-opstrukcijom/ </a><a href="https://www.anti.media/istrazivanja/dosije/poslednja-rocista-prvostepena-presuda-i-komentari">https://www.anti.media/istrazivanja/dosije/poslednja-rocista-prvostepena-presuda-i-komentari</a>

Slobodan Jovanović

Presuda - voljenom Putinu na dar

Ko se ne bi śetio Boška Buhe, đetića-heroja, kome je normalna puška bila „prevelik broj“ pa je dobio malu „italijanku“ da mu se kundak ne bi vukao po zemlji! Neustrašiv bombaš, kojemu ni jedan bunker nije zadavao strah. Ali, on jeste i bunkerima i „mlad majoru“ Đurišiću i njegovim četnicima, zlikovcima, saradnicima i fašista i nacista! Eto, spomenik Boška Buhe je lako pronaći na Jabuci kod Pljevalja, ako ga Vranaš (ili njegovi „crni vrani“), već nije uklonio da bi ušparao postolje za spomenik „odbjeglom“ genocidnom zlikovcu, Pavlu Đurišiću ili Puniši Račiću, pripadniku krvave i po zlu poznate „Crne ruke“ (Ujed(i)njenje ili smrt), koji u Biogradskom parlamentu Kraljevine SHS, ubio Đura Basaršeka, Pavla Radića, i Stjepana Radića (Stjepan je umro od posljedica ranjavanja 8. augusta 1928.) i teško ranio Ivana Prenara i Ivana Granđa (svi članovi Hrvatske seljačke stranke)!
No, ovo pisanje nije prevashodno tu zbog ovih krvavih stranica strahovlade Ace (Karađorđevića) Palikuće, već je tu zbog Boška Buhe kao podśetnika „mladima, lijepima i pametnima“, kao i njihovim našljednicima, da nije teško ubrzati „odrastanje“ kada se „koplja lome“, a naša Crna Gora (i crna i gora da ne može više: može, može, rekao bi optimista, za razliku od pesimiste) grca i nestaje pod terorom i jarmom kleronacističke vlasti!
Elem, čitam tekst u kome se kaže da je najjača opoziciona parlamentarna stranka obavijestila evropske zvaničnike o dešavanjima u Skupštini i tražila hitnu reakciju!
Cijenim, ushićen, kako je ovo znak da prolazi vrijeme (makar se nadam, a „nada nema pravo ni u koga do u Boga i u svoje ruke“) parlamentarnog „egzibicionizma“ i verbalne „gimnastike“ Trljam oči, silno se radujem i glasno razmišljam: „Bogu hvala da ste se malo trgnuli! Prošlo je, ako Bog da, vrijeme višegodišnjeg “zimskog sna”! Možda je mladim političkim naraštajima trebalo vremena da se “izvješte”!? E vidite, Boško Buha, ubijen od strane četnika na Jabuci kod Pljevalja nije čekao! Golobrado momče, namah je odraslo i stasalo „za pušku“, koje je stupilo u bombašku jedinicu i zadavalo strah nacifašistima i njihovim saradnicima četnicima! Ima još mnogo takvih primjera, đe mladi nijesu prespavali zlo koje je kao „Damoklov mač“ visilo nad našim, ne njihvovim glavama! Taj „mač“ je još uvijek okačen za tanku nit, ali poviše nas!
Mnogi kritikuju poslanika koji je onoj mumiji ili fosilu „fikusa“ od ministra isključio mikrofon! I neka je! Oni su pekli krmad ispred Skupštine, lomili mikrofone, računare i ostale aparate u Parlamentu, podizali šatorska naselja, kao „kokotići“ skakali na policajce koji su to sve mirno posmatrali (policajac se čak smiješio: „pala (podg..na)muva na međeda“, nešto u tom stilu) palili vatrogasna vozila, bačali bombe nakon predsjedničkih izbora u PG, pokušali državni udar putem terorizma (nedavno sami sebe oslobodilii krivnje), sve da bi se domoglil vlasti i ničim ograničene moći! A mi lansiramo kulturu, prema “slonovima” iliti “međedima” koji su se odjednom zatekli u velikoj prodavnici kristala! Ne onoga đe se“iju“ (ili su se već iзele) teleće koljenice, već prave prodavnice kristalnih čaša i ostale dragocjene „staklarije“!
A mi Crnogorci smo taman ka’ kristal! Lako se “okrnjimo” i “slomimo”, pa zato (tamo „njekizi“) i lako prelaze u kategoriju „robe“ za jednokratnu upotrebu! Nije lako lomljivo (sve dok se dobro plaća) i „lakše se briše“!

Boška Buhu ubijaju po drugi put, zar ne?

Politička trgovina je u svim porama društva. Ali, najviše je ima pod obrazom, učinila ga debljim, neosjetljivim na stid. Trguje se životima, trguje se pravdom, trguje se uspomenama… Tuđim, naravno.&nbsp;
Trideset tri godine je prošlo od otmice u Štrpcima. Bez pravde. Osuđen je jedan čovjek, Nebojša Ranisavljević, u suđenju koje se deceniju razvlačilo, od izbora do izbora. I kad je mu je presuđeno, dobar dio kazne je već odležao. Dio glavnih protagonista jeste u Hagu, ali drugim poslom. Država nikada nije smogla snage da stvar istjera do kraja.
Trideset tri godine nakon što je stradalo 19 Bošnjaka, jedan Hrvat i jedna nepoznata osoba, umjesto svođenja računa istine, Štrpci su ponovo stvar namirivanja računa.
Bavio sam se otmicom u Štrpcima 2002, još u vrijeme SRJ kada snimati priču o tome nije bilo samo emotivnije zbog još svježih rana. Nego i opasno, jer je bratija sa ,,one strane” Drine još bila na slobodi. Uz jatake, sa i bez uniformi.
I bilo je neprijatno biti tog dana u Štrpcima. I mnogo neprijatnije kada sam u mom Bijelom Polju, preko prijatelja, savjetovan da nije trebalo to da radim, jer su mi neki ljudi zamjerili te da bi trebalo da se malo pričuvam. Isto je bilo i sa ljudima iz TV ekipe tadašnjeg Javnog servisa koji su toga dana bili sa mnom.
I da se razumijemo, pisali su i snimali i prije mene o Štrpcima, i bolje i hrabrije. I sa više posljedica, više ili manje straha za sebe i najbliže. I poslije, kada god je trebalo ukazati na tragiku tog podrinjskog dana, a treba ukazivati uvijek. Ne umanjujući surovu sudbinu drugih stradalnika, posebno na postupak jednog čovjeka – sasvim sigurno mogu reći gotovo mitskog Toma Buzova, čovjeka koji nije htio da ćuti. I bio sam, na trenutak iskreno obradovan kada je grad u kojem sam odrastao odlučio da jedna nagrada nosi njegovo ime. Doduše, više od cijele tri decenije kasnije.
I zaista, šta se to novo desilo posljednjih par godina? Zašto nije prije pet godina, osam, dvadeset? Šta se promijenilo u gestu Toma Buzova?
Trideset tri godine od kada je Tomo Buzov pokazao univerzumu šta je to čovjek, prva nagrada sa njegovim imenom dodijeljena je filmu na čijoj odjavnoj špici je ime Borisa Raonića. Neprikosnovene zvijezde grantova posljednjih desetljeća, Ginisovog rekordera po broju pavosnažnih presuda protiv njega… I, da se vratim kontekstu, čovjeka čiji potpis ali i mentor u liku predsjednika Savjeta, stoji iza skandaloznog pokušaja prekrajanja istorije Vraneša kako bi se iz sjećanja budućih generacija izbrisao egzodus Bošnjaka iz tog kraja. I suludog medijskog pokušaja da na Belvederu padne crnogorska krv. I protjerivanja svega crnogorskog iz Javnog servisa...
Dakle, šta se promijenilo u gestu Toma Buzova za sve ove godine? Ništa. Nijesmo čuli za bilo šta slično, niti ćemo, što je vjerovatnije, ikad. Šta se promijenilo u bjelopoljskoj vlasti za to vrijeme. Ništa. I dalje trguje tragedijom bez presedana.
Želim da vjerujem da su svi autori ijednog slova ili sekunde o Štrpcima imali časne motive. Ali baš svi! I zato svaka čast, pa i autorici dokumentarca koji je, zapravo i tema ove priče. I trgovine.
Novinarski odgajana kao neprikosnoveni kadar prošle vladajuće garniture i obavezni, od najvišeg povjerenja, izvještač sa međunarodnih putovanja najviših zvaničnika, nekako se, za naivne, nije uklapala u novočetničko setovanje javnog servisa. Krhko je znanje...
Na tridesetu godišnjicu otmice u Štrpcima pojavio se njen dokumentarac. I to je sjajna stvar. Nijesam gledao, ali ne sumnjam da je u pitanju pristojan uradak. Svjedoče tome i nagrade. Prva - na konkursu čiji je organizator Građanska alijanska. Nevladina organizacija generalnog direktora TVCG Borisa Raonića, iz koje je potekao i koju nikada nije ostavio.
U Bijelom Polju juče je autorici dodijeljena još jedna nagrada - „Tomo Buzov“. Za „Život prožet Štrpcima“. Ispričana priča je to zaslužila, ali...
Pored svih onih, širom Crne Gore i regiona, koji su hrabro, decenijama podsjećali na Štrpce i tražili pravdu i bili izloženi pritiscima i prijetnjama, za prvu nagradu sa imenom Toma Buzova izabrana je Mila Vukčević. I osoba sa druge strane zakona - čelnik RTCG - Boris Raonić! Trideset tri godine je, po mišljenju svih bjelopoljskih opštinskih garnitura, trebalo da prođe da se uspostavi nagrada sa imenom ČOVJEKA, i po mišljenju žirija isto toliko godina da se pojavi film vrijedan toga.
Ako niko drugi iz naše zemlje, prvi put je to mogao biti – čak i mimo procedura i simbolično, u ime građanske Crne Gore - Nebojša Slijepčević.
Nagradu koja nosi ime hrabrog, ponosnog, velikog Toma Buzova, da dobije Hrvat.
Čovjek koji je napravio epskih trinaest minuta filma o Tomu Buzovu, ovjenčanih najvećim evropskim nagradama to zaslužuje. Makar kao izvinjenje građanske Crne Gore jer Slijepčevićev ep o čovjeku - ,,oslobođeni” Filmski centar Crne Gore odbio da podrži.&nbsp;

Siniša Adamović

Licemjerje dugo 33 godine

27.02.
21:00h
Do maloprije sam gledao kako Mišo Laković na odboru za koji ne znam kako se zove, drži čas iz principijelnosti, profesionalnosti, pravne časti.
I svake druge časti.
Uprkos tome što mu "u drob" skaču njegovi iz PES-a.
Čovjek objašnjava i upozorava da nema retroaktivnosti zakona koji će se usvojiti i da započeti disciplinski postupci u MUP-u ne mogu zbog toga da se obustave, te da je operativna informacija nedovoljna da se neko ostavi bez radnog angažmana u MUP-u.
Jednostavno, čovjek ne može da "proguta" očiglednost.
Koja postaje opasna po društvo.
Ne dozvoljava mu to V.Č. koji nije S.Č.
Ne da mu Milojko, moj drug, koji je dobrovoljno postao talac Demokrata.
Imam osjećaj da Andrija Mandić misli o ovim zakonima isto što i ja, što i Laković, ali neće svađu.
Nije on talac Demokrata, sve vidi, možda mu je ova oportunost politički isplativa.
Ali mu to neće biti na duže staze.
Kao što Lakoviću nije isplativo da ga ja ohrabrujem, ali pametan čovjek kakav je on, zna da mu je ponašanje zaloga za sjutra. I životno, ljudski, politički.
Malo za sudije.
E, kukala im majka kada krenemo da čistimo sud, uzviknu jedan Demokrata.
Zato kolege, udovoljavajte im u međuvremenu. Činite im ćef, dako se spasite od oluje koja samo što nije.
P.S: Razmišljanje o političkoj smrti bitan je dio te iste smrti. Razmišljanje o političkoj smrti je i umiranje prije političke smrti.
Osim ako nijesi Mišo Laković.

Zoran Piperović

Laković

Jedna narodna izaslanica u crnogorskom parlamentu sa logom zloglasne Zetske Banovine, (neću kazati „poslanica“ jer poslanica je pismo crkvenog velikodostojnika) &nbsp;u povodu budvanskog skandala, kada je „abolirala“ &nbsp;poslanika koji je u njihovo ime glasao da se Crkvi Srbije daruje &nbsp;1.000.000 (jedan milion) eura ustvrdila, kako jeste &nbsp;Srbin, ali Crnu Goru ośeća kao matičnu državu (ovđe bi u filmovima za gluvonijeme osobe &nbsp;bio natpis „aplauz“)! Eto, ta izjava me nekako podśeti na izjavu Kenane Strujić Harbić iz 2.020.godine, koja glasi:
„Zajedno sa kolegama iz BS pravimo dobar ambijent za našu djecu, koja će sutra odrastati i živjeti u Crnoj Gori i stvarati svoje porodice, mi ne želimo da idemo odavde, mi nemamo drugu domovinu, mi nemamo drugi glavni grad, ne želimo da idemo, jednostavno naša Crna Gora je jedina domovina, rezervne nemamo, tu smo svoji na svome!“ (naravno, u filmovima za gluvonijeme osobe slijedio bi natpis „aplauz“).
Međutim, dotična osoba izjavi nedavno kako je BiH matična država Bošnjacima, a kasnije je „revidirala“ stav (kao da se &nbsp;obraća mentalno retardiranim ili svetosavljem lobotomiranim osobama), kako je mislila &nbsp;na kulturološku ravan, &nbsp;iako je ta „ravan“ suština narodnosnog, odnosno nacionalnog, pa i državnog bića, bez obzira što svaki crnogorski Musliman ili Bošnjak zna svoj rodoslov, taman kao i Crnogorac i zna bez greške što mu je „matica“! Tako se i ovaj DPS „Srbin“ iz Budve vjerovatno konsultovao sa vlastitim rodoslovom i shvatio kako mu je Crna Gora, ipak matična država.
Eto, ako je za gotovo 50% ovdašnjeg stanovništva matična država izvan Crne Gore, a svi polažu pravo na &nbsp;crnogorsku teritoriju, ako jedna tećina crnogorske teritorije (film za gluvonijeme: aplauz za Abazdovića) pripada Crkvi Srbije, ostaje da se zapitamo đe je „isparila“ &nbsp;matična država nacionalnih Crnogoraca i na što oni plaćaju porez, ako ništa nije njihovo!?
Crnogorce očito priznaju samo &nbsp;kada im se može priteslimiti česovi &nbsp;nesojluk! Lažni ili drugojači! Tako su jednog Kuča pitali ko su Crnogorci, pa ko su svi redom Petrovići, a on je odgovorio: „To su sve Srbi!“
A onda je uslijedilo pitanje: „Pa, ko je napravio poharu Kuča?“
„Crnogorci“, glasio je odgovor!
Ista izaslanica u posrbljenom i posrnulom i četvoronoške pobauljenom Vojvodinom Parlamentu, posumnja da se nešto preko policije „priprema u tajnosti“!
Ništa se, draga moja, ne priprema u tajnosti! Crna Gora je evo godinama, vrlo javno, i svakodnevno sve više, policijsko-kleronacistička i četnička država! I što ćemo sad? Da tu žilavu korov čistimo peruškama za prašinu i pokazujemo svijetu kako smo strašno kulturni, a dok nam se duša kida, oslobađaju teroriste i pljačkaše, a hapse sve što ne liči na njih! Da mašemo crnogorskim zastavama kojih je sve manje, pa čak i u samoj Skupštini!? A u Vojvodinom kabinetu srpska zastava zauzima počasno mjesto (sa desne strane) pored crnogorske, kao zastava zemlje domaćina! Naravno uz to ćemo braniti Srbe koji poklanjaju Crkvi Srbije milion eura uz svu pljačku koju je ta svetosavska sekta uz pomoć URINA Abazdovića, napravila sa 650 crkava i manastira, ne računajući one koje ste im vi izgradili, navlaštito ovaj u Podgorici i onaj u Baru! Ko dovede na vlast onoga „Kudravoga Kazanovu“ hvalim te veliki Bože!? I što ćemo sad! “Biti zdrav”, rekla bi Konstrakta, na crnogorski prevedeno “kostrika” i opra ruke u kain! Tako je negđe neposredno prije raspeće Isusa Hrista &nbsp;i rimski upravnik Judeje (prefekt / prokurator) Pilat oprao ruke, jer je naaaaarod odabrao da spasi bandita a ne Izbavitelja.

Đe je matična država Crnogoraca?

Piše: Georgi Gotev
U upečatljivom iskazu nacionalne ambicije, Crna Gora je svoj nacionalni avion brendirala sloganom „28 do 28“, simbolizujući cilj da do 2028. godine postane 28. država članica Evropska unija.
Ova kreativna promocija, istaknuta na trupu letjelice, naglašava odlučnost Podgorice da ubrza integraciju u evropski blok, oslanjajući se i na svoje nasljeđe kako bi dodatno podstakla javnu podršku za pristupanje EU. Kao najmanja država kandidat, sa nešto više od 600.000 stanovnika, Crna Gora se pozicionira kao primjer efikasnog procesa proširenja, ali je put pred njom opterećen izazovima koji mogu staviti na probu ovaj optimizam.
Crna Gora se izdvaja kao vodeća među zemljama kandidatima za članstvo u EU, što potvrđuju evropski lideri i najnoviji izvještaji o napretku.
Od početka pregovora 2012. godine, otvorena su sva 33 pregovaračka poglavlja, a zaključno sa početkom 2026. godine privremeno je zatvoreno 13 poglavlja, uključujući ključne oblasti poput finansijske kontrole i prava privrednih društava.
Ovakva dinamika nadmašuje druge kandidate poput Albanije, Srbije i Sjeverne Makedonije, dok je evropska komesarka za proširenje Marta Kos pohvalila reforme Crne Gore i poručila da bi pregovori mogli biti završeni do kraja 2026. ili 2027. godine.
Premijer Milojko Spajić ocijenio je da je 2026. godina „najodlučujuća godina“ za pristupanje, uz Vladin Program pristupanja za period 2026–2027, koji predviđa mapu puta za zatvaranje preostalih poglavlja.Podrška sa najvišeg nivoa, uključujući izjave njemačkog ministra vanjskih poslova Johana Vadefula i predsjednika Evropskog savjeta Antonija Koste, ističe političku stabilnost Crne Gore i njenu usklađenost sa vrijednostima EU, čime se potvrđuje status „najnaprednijeg“ kandidata.
Podrška javnosti ostaje snažna, sa više od 70 odsto građana koji podržavaju članstvo, podstaknuti ekonomskim benefitima poput pristupa fondovima i tržištu EU.
Ipak, ostvarenje cilja „28 do 28“ nije unaprijed zagarantovano. Crna Gora se suočava sa značajnim izazovima u okviru temeljnih poglavlja, uključujući reformu pravosuđa, borbu protiv korupcije i jačanje vladavine prava – oblastima u kojima Brisel zahtijeva opipljive rezultate.
Kritičari ukazuju na preostale probleme poput organizovanog kriminala i slobode medija, što bi moglo usporiti zatvaranje poglavlja 23 i 24.
Politička fragmentacija na Zapadnom Balkanu, uključujući tenzije sa susjedima poput Srbije, dodatno komplikuje situaciju. Nedavni analitički dokument upozorava i da se Crna Gora suočava sa prikrivenom bezbjednosnom krizom, uz hibridne pritiske i unutrašnje slabosti koje prijete demokratiji i njenom euroatlantskom putu.
Uprkos tim izazovima, proaktivni pristup Crne Gore, oličen u kampanji „28 do 28“, šalje poruku posvećenosti transformaciji.
Da bi zadržala kredibilitet i očuvala svoju transformativnu snagu u susjedstvu, Evropska unija mora održati proces proširenja istinski živim, kroz konkretan napredak i postepeno primanje novih članica koje ispune stroge kriterijume za članstvo.

U smjelom iskazu EU ambicije, Crna Gora brendira svoj nacionalni avion sloganom „28 do 28“

Za <a href="https://www.portalanalitika.me/clanak/antiestablisment-pokret-nova-pravila-igre">Portal Analitiku </a>piše: Danilo Marunović
Kada se god otvori tema nužnosti promjena političkog promišljanja i stila političke borbe, odmah kreće poznata priča. Čim se pojavi kritika sistema, stiže refren iz istih krugova: „Dajte novu partiju!“ Kao da je to jedini način da građanin uopšte postoji u javnom i političkom prostoru.
A upravo je tu problem.
Partitokratski koncept, ovakav kakav mi živimo od početka višestranačja, a koji se do danas razvio do stadijuma metastaziranja, nije samo politički model - on je postao navika političke kulture. Navika da se država doživljava kao plijen. Navika da se javni interes pretvara u stranački interes. Navika da se svaka ideja svodi na pitanje: „Čiji si?“, umjesto: „Šta predlažeš?“
I onda se čudimo što su ljudi ogorčeni. Što bježe od politike. Što se javni prostor pretvorio u zarobljeni prostor. Što je broj apstinenata sve veći.
Politika nije stranačka knjižica! U Crnoj Gori politika je svedena na stranačku politiku. Kao da je javno djelovanje dozvoljeno samo onima koji imaju logo, pečat i partijsku hijerarhiju. Kao da je građanin bez stranačke knjižice - građanin drugog reda.
A istovremeno, dok se partije kupaju u javnom novcu, dok imaju kancelarije, infrastrukturu, logistiku i dotacije milionskih vrijednosti, građanske organizacije, stručna udruženja, nezavisne inicijative, kulturne i profesionalne asocijacije uglavnom se snalaze same i bez državnih dotacija. U ovoj godini, za politički sistem i upravljanje izdvaja se čak 3,1% BDP-a, a za kulturu, na primjer, samo 0,9%.
Udruženja koja nose društvo - od nezavisnih književnika i pravnika, do strukovnih grupa i lokalnih inicijativa - često su prepuštena samofinansiranju, bez sistemske podrške. To je suština partitokratije: država finansira partije da bi dominirale društvom, a onda se društvo pita zašto ćuti.
Posebno zvuči na ivici licemjerja kada etablirane političke strukture, sa ogromnim budžetima, na svaku javnu kritiku ne odgovore argumentom, nego porukom: „Ako ti smeta, napravi partiju.“
Drugim riječima: uđi u arenu koju mi kontrolišemo, u kojoj mi raspolažemo novcem, medijima i kadrovima po dubini i širini, pa se onda „fer“ takmiči. „Uđite u naš ring“ - i još vam vežu ruke.
To nije dijalog. To je svođenje društva na partijski ring u kojem su pravila napisana tako da građanin uvijek gubi. Tako se devastira javni prostor. Zato nestaju intelektualci, slobodni profesionalci, nezavisne grupe i hrabri pojedinci. Ne zato što ih nema, nego zato što im je poručeno: „Ne postojiš dok ne postaneš partija.“
Istina je: Crna Gora nema pretjerano bogato iskustvo snažnih građanskih pokreta. Nismo imali istorijski kontinuitet vizionara tog profila kao što su imale Češka sa Vaclavom Havelom, Amerika sa Martinom Luterom Kingom ili Južna Afrika sa Nelsonom Mandelom.&nbsp;
Kod nas je, nažalost, politički život od prvih dana često funkcionisao kao monopol uskog kruga, a kasnije kao fragmentacija vođena borbom za prevlast unutar istog modela: ko će biti jači u partiji, ko će uzeti više, ko će preživjeti sljedeći ciklus.
Ali imali smo izuzetak koji vrijedi pomenuti: Građanski forum 1995. godine, vođen vizionarstvom Ćana Koprivice. Okupio je crnogorsku antiratnu i suverenističku elitu, artikulisao ideju i dao doprinos tome da Crna Gora izađe iz kandži miloševićevske politike i dođe do nezavisnosti.
Na sličnom putu danas korača STEGA - kao integrativna građanska platforma i kao antiestablišmentski odgovor na partitokratiju.
Šta to znači na jeziku običnog čovjeka?
Znači: umjesto da se u prvi plan guraju lideri, fotelje i funkcije - u prvi plan se guraju vrijednosti i jasno definisane javne politike. Znači: prvo dogovorimo šta je dobro za društvo, pa tek onda pričajmo o formi organizovanja.
STEGA ne nastaje kao „one man show“, što je danas, nažalost, model većine partija: jedan vođa, par lojalnih, mnogo galame i malo odgovornosti. STEGA pokušava suprotno: da izvuče na scenu širi društveni potencijal koji je sada ili apatičan ili se povukao u duboku apstinenciju, jer nema šanse da se izbori u sistemu koji gazi sve što nije partija.
Crna Gora je mala. Kadrovski limitirana. I nema luksuz da u „posljednjoj četvrtini“ borbe za punopravno članstvo u EU gleda kako joj javnom scenom dominiraju samo reciklirani sukobi i lideri koje kontrolisani mediji prodaju kao „alternativu“. Jer alternativa, ni u najluđim snovima, ne mogu biti ni Knežević, ni Abazović, ni Medojević - do neukusa ogrezli u populističkom narativu.
Upravo je banalnost partitokratskog promišljanja učinila mogućim da miljenik srbijanskih medija - crnogorski Srbin Milan Knežević - danas bude serviran kao alternativa ovoj pogubljenoj i raštimovanoj Vladi. Oksimoron!
Imamo već viđenu ponudu: jedni isti glasovi, jedne iste svađe, jedne iste medijske šeme. Politička klasa od politike pravi rijaliti, a ne sistem reformi. U takvoj utakmici građanski reformistički pokreti teško igraju na „snagu mišića“ protiv dominantnih populista.
Zato treba igrati na ono što je naša apsolutna prednost: znanje, iskustvo, profesionalizam i odsustvo gladi za vlašću kao jedinim ciljem. Građanima je dosta tog kruga: partija – kampanja – podjele – fotelje – zaborav.
STEGA, ako hoće da bude odgovor na partitokratiju, prvo mora da uradi ono što partije uporno izbjegavaju: da otvori javni prostor, da vrati dijalog, da vrati sadržaj, da ponudi politike, da okupi ljude koji inače ne ulaze u stranačke rovove.
A onda - kad društvo osjeti da postoji nešto što nije još jedna mašina za mandate - tu se stvara povjerenje, katarza; tu se „luftira“ partitokratski geto i stvara klima za harizmatičnu borbu za promjene. Jer ponekad, da biste promijenili sistem, morate ući u institucije. Ali ako u institucije uđete kao kopija onoga protiv čega ste ustali - onda ste samo još jedna partija.
STEGA je važna upravo zato što pokušava da bude nova vrijednost u populizmom zaraženom javnom prostoru: antiestablišment koji ne nudi samo “bijes”, nego i smjer. Platforma koja ne traži od građana da se svrstaju „za“ ili „protiv“ vođe, nego da se okupe oko javnog interesa.
Crnoj Gori ne treba još jedna stranačka zastava. Treba joj oslobođen javni prostor. Treba joj politika koja se ne iscrpljuje u stranačkim svađama, nego u rješavanju stvarnih problema. Treba joj integrativna snaga koja spaja, a ne dijeli.
Zato dilema „partija ili platforma“ možda i nije prava dilema. Prava dilema je: hoćemo li nastaviti da živimo u partitokratskom kavezu, ili ćemo konačno otvoriti vrata da građanin postane politički subjekt - i bez stranačke knjižice?
Ako je odgovor „otvorićemo vrata“, onda STEGA već ima smisla. I prije izbora. I mimo izbora. I iznad izbora.

Antiestablišment pokret, nova pravila igre

Za <a href="https://www.antenam.net/clanak/maticna-drzava">Antenu M</a> piše: Boban Batrićević
Želio bih nešto pitati lidere Bošnjačke stranke, prijateljski i bez imalo ironije - ako je matična država crnogorskih Bošnjaka - Bosna i Hercegovina, neka pitaju Bošnjake iz BiH što misle o tome kad Hrvati i Srbi iz BiH kažu da im Bosna nije matična država? Što misle o Dodiku i Čoviću koji tvrde da BiH nije njihova matična država?
Ili ovako da probamo - za koju su se matičnu državu borili Srbi i Hrvati koji su poginuli kao pripadnici slavne Armije Republike Bosne i Hercegovine? Oćete da kažete da im BiH nije matična država? Možete li to reći njihovim porodicama? Da li su zlatni ljiljani Srbi i zlatni ljiljani Hrvati odlikovani od nematične države?
Zaisto nešto ne štima u toj vašoj logici, a upravo je takva kad kažete da Crna Gora nije vaša matična država.
Eto, neću dalje ići od ovoga.

Matična država

Američki državni sekretar Marko Rubio izjavio je da američke snage ne bi namjerno gađale školu, nakon što su iranski državni mediji izvijestili da je više od 160 osoba poginulo u napadu na školu za djevojčice prvog dana američkih i izraelskih napada na Iran.
Prema iranskim navodima, napad se dogodio u subotu na osnovnoj školi za djevojčice u gradu Minab na jugu Irana te predstavlja najsmrtonosniji incident u ratu SAD-a i Izraela protiv Irana.
- Jasno je da Sjedinjene Države ne bi namjerno gađale školu. Naši ciljevi su projektili, i sposobnost njihove proizvodnje i sposobnost njihova lansiranja, kao i dronovi za jednokratne napade. Na to smo usredsređeni - poručio je Rubio.

Rubio: Ne bismo namjerno gađali školu

Iz Ministarstva vanjskih poslova (MVP) saopšteno je da je, usljed pogoršane bezbjednosne situacije u regionu Bliskog istoka i povećanog broja zahtjeva za povratak u zemlju, planirana organizacija drugog evakuacionog leta za crnogorske državljane koji se trenutno nalaze na pogođenom području, te da je let za Podgoricu planiran za sjutra sa polaskom iz Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE). Realizovaće ga kompanija Fly Dubai.
- Prema trenutnim procjenama, ovim letom biće obezbijeđen povratak za oko 160 državljana Crne Gore koji su se do sada obratili nadležnim institucijama radi pomoći pri evakuaciji - naglasili su u MVP.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.2777%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fibrahimovic-uspjesno-organizovan-prvi-evakuacioni-let-nasih-drzavljana-avion-sa-preko-70-putnika-krenuo-sa-aerodroma-u-sarm-el-ka-podgorici&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ministarstvo podsjeća sve crnogorske državljane koji se nalaze u UAE, a koji žele da se vrate u Crnu Goru i još nijesu evidentirani, da se u najkraćem roku jave nadležnom DKP radi pravovremene registracije.&nbsp;
- Građani se mogu obratiti na sljedeće kontakte: Ambasada Crne Gore u Ujedinjenim Arapskim Emiratima - Abu Dabi Tel: +971 56 277 0174 +971 50 825 7561 Email: montenegrouae@mfa.gov.me Dežurni kontakti u Ministarstvu vanjskih poslova Crne Gore Tel: +382 67 159 000 +382 67 171 777 Email: arhiva.konzularno@mfa.gov.me - naveli su u MVP.
Prilikom prijave potrebno je dostaviti podatke: ime i prezime, broj i rok važenja pasoša, trenutnu lokaciju, kontakt telefon ili mejl, kao i podatke o članovima porodice koji putuju zajedno sa vama.
- Detalji o vremenu polaska, mjestu okupljanja i drugim organizacionim informacijama biće dostavljeni prijavljenim putnicima putem diplomatsko-konzularnih predstavništava - dodali su oni.
Ministarstvo vanjskih poslova, navode oni, nastavlja da pažljivo prati razvoj situacije i ostaje u stalnoj komunikaciji sa partnerskim institucijama i diplomatsko-konzularnom mrežom.
- Svim crnogorskim državljanima koji se nalaze na pogođenom području preporučuje se da prate zvanična uputstva i servisne informacije Ministarstva vanjskih poslova, kao i lokalnih nadležnih institucija - zaključili su u MVP.

Za sjutra planiran evakuacioni let 160 crnogorskih državljana iz UAE

Biro za operativnu koordinaciju organa obavještajno bezbjednosnog sektora (BOK) ponovo je zatražio hitne izmjene krivičnog zakonodavstva sa ciljem produženja pritvora do donošenja prvostepenih presuda za teška krivična djela, kao i definisanja kršenja mjera nadzora kao posebnog krivičnog djela.
Kordinator BOK-a Aleksa Bečić saopštio je da je Biro na sjednici, kojoj je prisustvovao ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović, razmatrano više pitanja koja se odnose na aktivnosti organa obavještajno bezbjednosnog sektora.
On je podsjetio da je BOK, tokom prethodne dvije godine više puta, usljed neefikasnog postupanja pravosudnih organa, više puta javno zahtijevao zakonske izmjene sa ciljem produženje pritvora za teška krivična djela sa tri na pet godina do donošenja prvostepenih presuda, kao i definisanje kršenja mjera nadzora kao posebnog krivičnog djela.
- BOK još jednom apeluje, insistira i zahtijeva da se u najkraćem mogućem roku donesu hitne izmjene i dopune Zakonika o krivičnom postupku i Krivičnog zakonika, jer predstavljaju pitanja koja direktno utiču na vladavinu prava, borbu protiv organizovanog kriminala i bezbjednosnu situaciju - navodi se u saopštenju Bečića.
On je kazao da je BOK kao fundamentalan reformski korak istakao potrebu usvajanja zakona o unutrašnjim poslovima i o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, naročito sa aspekta kadrovskog osnaživanja i zaštite integriteta, odnosno nastavka izgradnje profesionalnog, kredibilnog i otpornog sektora bezbjednosti.
Kako je dodao Bečić, BOK afirmiše činjenicu da su izmjene i dopune Zakona o oružja u finalnoj fazi usaglašavanja sa Evropskom komisijom, nakon čega će isti biti spreman za dalju proceduru i usvajanje.
- BOK je kao jedan od ključnih bezbjednosnih izazova istakao hibridno djelovanje, koje je u proteklom periodu dostiglo vrhunac kada je riječ o pokušajima destabilizacije bezbjednosnog ambijenta, uz predlog da se i ovo pitanje tretira kao jedan od nacionalnih prioriteta u borbi protiv teškog i organizovanog kriminala - rekao je Bečić.
Na sjednici su, kako se navodi u saopštenju, istaknuti rekordni rezultati postignuti u borbi protiv teškog i organizovanog kriminala, i zabilježeni napredak ostvaren tokom prošle godine u odnosu na godinu ranije.
- Poseban fokus stavljen je na kontinuirane udare na narko i duvansku mafiju, zatim ekonomski kriminal i povećanje broja procesuiranih lica za 50 odsto, pranja novca i povećanje broja procesuiranih lica za čak 184 odsto, utaju poreza i povećanje broja procesuiranih za 109 odsto, kao i ekološkog kriminala i povećanje broj podnijetih krivičnih prijava za 20 odsto - dodaje se u saopštenju.
Ističe se da je BOK izdvojio i rezultate ostvarene u oblastima postupanja po potjernicama, u okviru kojih je tokom protekle dvije godine uhapšeno 1.138 osoba, što je poras od 100 odsto u odnosu na od 2022. do 2023. godine kada je uhapšeno 610 osoba.
Bečić je kazao da je BOK konstatovao da značajno intenzivirane aktivnosti u postupanju po Zakonu o strancima i da se prošla godina može se smatrati rekordnom u odnosu na 2024.
- Zabilježen je rast od najmanje 20 odsto kada je riječ o podnijetim prekršajnim prijavama i rješenjima o zabrani ulaska, dok je broj inicijativa za prestanak privremenog boravka stranaca povećan za čak 624 odsto - naveo je Bečić.
On je rekao da je BOK razmotrio i druge teme od značaja koje se odnose na rješavanje kadrovskog deficita u Upravi policije, uvođenje sistema stacionarnih radara, interoperabilnost organa obavještajno bezbjednosnog sektora, dalje aktivnosti na uvođenju sistema video nadzora gradova.

BOK traži hitne izmjene krivičnog zakonodavstva

Ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović saopštio je da je prvi evakuacioni let naših državljana uspješno organizovan i da se avion sa preko 70 putnika uputio sa aerodroma u Šarm el Šeiku, u Egiptu, ka Podgorici.
- Na ovom letu nalaze se naši državljani koji su turistički boravili u Jordanu i Egiptu, za koje je Vlada Crne Gore sa Air Montenegrom uspjela da organizuje čarter let - naglasio je on.
On je najavio organizovanje još jednog čarter leta sa Fly Dubai koji će sjutra iz Ujedinjenih Arapskih Emirata do Podgorice prevesti sve zainteresovane državljane Crne Gore, a njih je oko 160.
- Nažalost, svjedočimo eskalaciji bezbjednosne situacije i porastu tenzija u zemljama Bliskog istoka. Ministarstvo vanjskih poslova, na čijem sam čelu, ulaže maksimalne napore da u stalnoj komunikaciji sa našim kolegama iz ambasada Crne Gore, nadležnim konzulatima i počasnim konzulima, obezbijedi pravovremenu komunikaciju i pruži neophodnu pomoć našim državljanima koji se nalaze u zemljama Zaliva, a koji žele da se vrate u Crnu Goru - istakao je on.&nbsp;
Pozvao je naše građane da prate servisne informacije Ministarstva vanjskih poslova, kao i instrukcije lokalnih nadležnih organa.
- Nadam se da će situacija što prije deeskalirati i da će naši državljani uskoro biti bezbjedno zbrinuti u svojim domovima - zaključio je Ibrahimović.

Prvi evakuacioni let naših državljana: Avion sa preko 70 putnika krenuo sa aerodroma u Šarm el Šeiku ka Podgorici

Društvo

Tender potvrdio da je Rudnik obmanjivao javnost - novo korito Ćehotine je puklo

Politika

Nikolić: Ako policija može čuvati Cetinjski manastir i Botun, može nadzirati i osumnjičene; Šćepanović: Ako nijedan sudija ne bude sankcionisan zbog bjekstva Medenice, neće ni policajac