<p>Nepoznato je studentima, mladi su da bi znali, da kada se Crnogorac dofati mikrofona, a ispred njega nepregledna masa prostruji krv predaka, sve se u oganj živi pretvori, isuče se jatagan, što onemogućava da se nešto kaže o prizemnim temama - organizovanom kriminalu, korupciji, nepotizmu, sirotinji.</p>
<p>30.06.</p>
<p>9:30h</p>
<p>Svaki Hrvat ima svog zapadnog Hercegovca, Bošnjak tvrdog Sandžakliju, Albanci ljutog Kosovara.</p>
<p>Niko nema što Srbin imade.</p>
<p>On ima svog crnogorskog Srbina.</p>
<p>Dobili su studenti na mitingu, na Slaviji, Mila Lompara i odmah se oprostili od onih divnih kolega iz Novog Pazara, Tutina, koji sada vide da su čuvali zgradu RTS-a za Vaskrs mjenjajući pravoslavne kolege i šetajući po Srbiji sa Novosađanima, Beograđanima, zarad srpskog integralizma u Makedoniji, čak.</p>
<p>Tako će se oprostiti, logično, i od kolega Mađara, Rusina i Hrvata iz Vojvodine.</p>
<p>Ako se ne ograde od ovog našeg, na izbore neka ne izlaze.</p>
<p>Zar su godinu dana, šetali, kisnuli, mrznuli se, pedalili do Strazbura, zbog srpskog ujedinjenja na Balkanu u malo finijoj formi po Lomparu. Pakao.</p>
<p>I jedna sitnica. Nepoznato je studentima, mladi su da bi znali, da kada se Crnogorac dofati mikrofona, a ispred njega nepregledna masa prostruji krv predaka, sve se u oganj živi pretvori, isuče se jatagan, što onemogućava da se nešto kaže o prizemnim temama - organizovanom kriminalu, korupciji, nepotizmu, sirotinji.</p>
<p>Već se odmah okom orla, nadlijeće komšiluk.</p>
<p>P.S: Ljubomir Davidović, političar, osnivač Demokratske stranke koji je umro 1940 godine, kazao je da srbuje onaj ko pametno srbuje.</p>
<p>Da radikalan valja biti samo u dobroti nije imanentno Crnogorcima - posebice mojim crnogorskim Srbima.&nbsp;</p>
<p>Koji će mi u većim količinama zbog ovog napisanog pominjati majku Leposavu.</p>
<p>Zato, braćo Srbi iz majčice Srbije.</p>
<p>Kad god su vam moji pomagali oko bostana, njega nije na kraju bilo.</p>
<p>Obran je.</p>
<p>Odmah.</p>

Zoran Piperović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Kolumne

Bostan je obran odmah

<p> Vidovdan je datum bez posebnog značaja za crnogorsku naciju. Zapravo, „vidovdansko zaveštanje“ za crnogorski narod predstavlja teret prošlosti, lance kolonijalnog odnosa Srbije prema Crnoj Gori, izmaštanu tradiciju. U današnjem hibridnom ratu simbolima, kulturnim nasljeđem i propagandnom stereotipijom, Vidovdan u formi u kojoj ga promovišu Vučićeva i anti-Vučićeva Srbija za crnogorsku naciju znači njenu apsolutnu negaciju. Jučerašnja tri „vidovdanska fenomena“ pokazala su da je vidovdansko-kosovska mitologija najveća kočnica emancipacije Srbije te prijetnja po regionalni mir budući da iz nje izvire negacija postojanja tri Srbiji suśedne nezavisne države.</p>
<ol><li><b>Studentski protesti kao pozornica za velikosrpski nacionalizam: Milo Lompar i „junak s Košara“</b></li></ol>
<p>„Vidovdanski“ studentski protesti pokazali su juče da se u Srbiji ne vodi borba između demokratske i antidemokratske Srbije, njene evropske i antievropske orijentacije, već između velikosrpske ideje Aleksandra Vučića i velikosrpske ideje njegove opozicije zaogrnute u ruho studentskog pokreta. Da je drugačije, ne bi juče među ključnim govornicima protesta pred više od stotinu hiljada ljudi govorili akademsko strašilo i moralna bijeda intelektualizma, Milo Lompar, niti „junak s Košara“, izmaštane bitke iz vremena agresije Srbije na Kosovo 1999. godine.</p>
<p>Milo Lompar, mrzitelj nesrpskih identiteta, anticrnogorske orijentacije (kao i svaki velikosrbin s korijenima iz Crne Gore), promoter poezije Radovana Karadžića i ideološki uništitelj Njegoševa djela, juče je direktno napao teritorijalni integritet Crne Gore, Kosova i Bosne i Hercegovine. Njegov poziv o „srpskom integralizmu“, nema razlike s Porfirijevim kalemljenjem ideologije „srpskog sveta“ na ideologiju „ruskog sveta“ niti s Vučićevim konceptom pretvaranja Srba van Srbije u srpsku dijasporu. Ako je Milo Lompar akademska slika studentskih protesta, bez dileme izjavljujem: Vučić je bolji po Crnu Goru, Kosovo i Bosnu i Hercegovinu.</p>
<p>Drugo, i možda opasnije: stavljanje ratnih veterana u prvi plan protesta, umjesto njihove doskorašnje taktičke zaštitarske uloge, dalo je studentskim protestima baš ono što im ne treba – militantnu sponu s velikosrpskom idejom. Jer nijesu to veterani oslobodilačkih ratova i odbrambenih operacija, već vojnici agresorske vojske umiješane u etničko čišćenje i genocid u BiH, zločine i razaranja Kosova, Hrvatske, pa čak i Slovenije. Izvinite, dragi studenti/kinje iz Srbije, ali baš vi ste trebali da se borite protiv mitova koji su vaše roditelje koštali puno – sankcija, izolacije, cvjetanja kriminala i korupcije te nesagledivog jačanja vaše tajne policije (duboke države), koja trenutno daje oslonac Vučiću. Baš vi ste trebali razbiti iluzije o srpskom Kosovu, jer Kosovo je srpsko samo u glavama srpskih nacionalista, te lažni scenario o „slavnoj bici“ na Košarama. Iskoristiću ovđe dio jednog teksta koji sam s Františekom Šistekom pripremio za objavu:</p>
<p>„'Bitka na Košarama' u nacionalističkoj propagandi apsolutno je predimenzionirana. 'Bitka' je ustvari serija pograničnih čarki i prepucavanja između tadašnje Vojske Jugoslavije i kosovskoalbanskih gerilaca tokom proljeća 1999. godine. Odličnu analizu bitke, njenih interpretacija i razvoja komemorativne kulture, pruža studija Jelene Jovanović, u kojoj autorica kritički dekonstruiše i srpske i kosovskoalbanske instrumentalizacije tadašnjih događaja na granici Kosova i Albanije. Dok je na vlasti u Srbiji bio Slobodan Milošević, tokom rata i neposredno poslije rata, političari i mediji u Srbiji uopšte nijesu označavali događaje kod Košara kao bitku. Košare su u to vrijeme u srpskoj štampi pomenute samo dva puta, i nijesu konceptualizovane kao 'bitka' nego kao 'pogranični artiljerijski napad', tj. 'akt agresije' od strane 'albanskih terorista'. U prvim godinama nakon rata događaji kod karaule Košara karakterisani su kao stvarna bitka, prije svega, u kosovskoalbanskom milijeu, a njene komemoracije su dugi niz organizovane isključivo na kosovskoj strani. Tek vremenom, kako je demokratija u Srbiji ponovo erodirala etabliranjem radikalnog nacionalizma i režima Aleksandra Vučića (bivšeg ministra informisanja u jednoj od Miloševićevih vlada) od 2014, po uzoru na kosovske Albance Vučić je počeo graditi i svake godine sve više razrađivati konkurentni, srpski mit o navodnoj herojskoj bici na Košarama. U decembru 2016, godišnjica bitke na Košarama postala je integralni dio državnog programa proslava godišnjica 'istorijskih događaja iz oslobodilačkih ratova Srbije'.“</p>
<p>To je bio zadatak organizatora vidovdanskih studentskih protesta: suočavanje s prošlošću a ne ponovno podastiranje fatamorgane koja kompletnu regiju drži u ratnoj psihozi. Ipak, nijesu uspjeli da se izdignu iznad miljea rasističke perspektive, zato i ne čudi skandiranje: „S-N-S, Šiptari/Kosovo ste izdali!“.</p>
<ol><li><b>Omantijašene vrane vode taoce na Kosovo</b></li></ol>
<p>Kao dio antistudentske akcije, srpska duboka država juče je organizovala „pohođenje svetih srpskih mesta na Kosovu“ iz Crne Gore i Bosne i Hercegovine. To je bio dio šireg plana, već više puta oprobanog – izazivanje međunacionalnih nemira na Kosovu. Navodna „brutalnost kosovske policije“ trebala se dovesti u vezu s protestima u Beogradu i Vučić bi imao, ono što uvijek traži – zicer. Da bi „pohođenje“ dobilo duhovni karakter, za to su se potrudile „nindže u crnom“, popovština Crkve Srbije, koju je medijski zastupao podgorički blagoust Šćepanović. Da nijesu htjeli incidente i da Crkva Srbije zaista želi širiti ljubav i pomirenje, naučila bi svoje zavedene sljedbenike da je Kosovo nezavisna država, da ima svoj Ustav i zakone te da oni sankcionišu obilježja i parole koje vrijeđaju teritorijalni integritet i uređenje te zemlje. Ko to ne poštuje – biva priveden, što se juče i dogodilo. Međutim, reakcija kosovske policije bila je profesionalna te je mogućnost za propagandnu eksploataciju od strane Beograda (oba jučerašnja Beograda!) svedena na minimum.</p>
<p>Meni je zaista žao ljudi iz Crne Gore koje kradljivci duša poput Perovića, Šćepanovića i inih, mogu zadojiti mržnjom i lažima da na prelijepi ljetnji dan, umjesto odlaska na more, idu u komšijsku zemlju da je vrijeđaju i da bivaju pritvoreni. Zato ih pitam: da li je ijedan pop uhapšen? Ako jeste, povlačim sve napisano.</p>
<ol><li><b>Mel Gibson i Draža Mihailović</b></li></ol>
<p>U moru vidovdanskih bizarnosti, juče je osvanula „vidovdanska fotografija“ poznatog glumca Mela Gibsona s pećinskim kaluđerom iz Svete Gore, izvjesnim Nifontom Srbinom. Ko zna Melovu vezu s hrišćanstvom i tradiciju kaluđera Svete Gore, ovu bi vijest doživio kao nešto lijepo i duhovno. No, da se to pretvori u antihrišćanski gadluk i (č)etnofiletizam, potrudio se Nifont pećinski, koji je u svojoj ćeliji zakačio sliku Draže Mihailovića. Na stranu što je Draža ratni zločinac – Nifont je prekršio jedno od načela hrišćanstva: „ne pravi sebi idole“.</p>
<p>Jadni Mel.</p>
<h2>Umjesto zaključka</h2>
<p>Iskren da budem, srpski problemi me ne zanimaju, tačnije – zanimaju koliko se tiču Crne Gore. Užasno se ośećam kad ljudi iz regije sve manifestacije velikosrpskog ludila poistovjećuju s crnogorskom nacijom. I to se dešava baš zbog onih koji tvrde da su Crnogorci, a natapaju svoje vene vidovdanskim heroinom. Dok se Srbija bori između velikosrpstva i velikosrpstva, zaista se nadam da ćemo pobjeći u Evropsku uniju. To djeluje kao jedini spas od otrova koji se po nama sipa svakodnevno.</p>

Portal ETV

Vidovdanske zablude dan poslije (VD+1)

<p>„Znaš li ti što je bubica? To je ono što jede ljude...“&nbsp;</p>
<p>Sjećate se, sigurno, onog simpatičnog dječaka s televizije, koji objašnjava kako je bio miran kao bubica i što je to bubica.</p>
<p>E, pa neka čudna bubica izgleda je progutala spin majstora iz Farmaka. Nije ga bilo posljednjih par dana. Nije se osjećalo njegovo prisustvo. A onda se osjetilo. Grandiozno. Doduše u pisanoj formi što svakako ne umanjuje propratne efekte.&nbsp;</p>
<p>Tema je bila progon <b>Danila Marunovića</b>. I opet isti šablon: noćne more, duhovi prošlosti, tanjiri supe, šefovi…&nbsp;</p>
<p><b>Boris Bogdanović</b> je, očito, iskoristio priliku i za popunjavanje biografije. Doduše, svako sa sličnim životopisom ima apsolutno opravdan razlog za to. Dakle, Boris Bogdanović je u svom bogatom životnom iskustvu, čitajte koji nijeste, bio - <i>disident</i>. Pa još reče da je bio na listama BIA?!&nbsp;</p>
<p>Tako proizilazi iz konteksta i nema se šta dodati. Kad BIA ne bi imala razne liste. I, ko zna, možda je na nekoj listi i „prijatelj“ kodnog imena „Farmak“, recimo. Mada, ima puno onih koji su ubijeđeni da u Crnoj Gori ima jedan saradnik srpske službe kodnog imena – ,,Mali Berija“.</p>
<p>I onda se pitamo mi, sa tankim i nezanimljivim biografijama - šta to bi sa Danilom Marunovićem. Jasno je: o njegovom liku i djelu je BIA upozorena odavde iz Crne Gore, od nekog dobrovoljnog saradnika.&nbsp;</p>
<p>Ali, da se vratimo danima u kojima Borisa nije bilo.&nbsp;</p>
<p>Prethodio je tome niz čudnih događaja i nenadani višak prisustva te osobe u medijskom prostoru. Kolega s fakulteta <b>Mace Diskrecije</b>, sjećate se, ranije je obično imao uglavnom samo po jedan napad lupetanja po zasjedanju, nakon kojeg bi, samozadovoljen, tihovao.&nbsp;</p>
<p>I tako je bilo, sve do prije par dana. Nakon što je u već opšte poznatom govorničkom transu ispalio ono što se ni od <b>Tijane Ajfon</b> nije moglo očekivati – da novinare njemu mrskih medija zajedno plaćaju članovi i kavačkog i škaljarskog klana (ako neko na planeti ne zna – preko 60 osoba je ubijeno u njihovom međusobnom sukobu) i to po osam hiljada eura po tekstu, spin majstor iz Farmaka se javio još dva puta, snažno potvrđujući autorstvo nad jednom od najvećih gluposti koju je crnogorska javnost imala priliku da čuje, otkad postoji.&nbsp;</p>
<p>A onda je neočekivano zatihovao. Valjda je, konačno, nakon što su brojne nevladine organizacije, udruženja i pojedinci reagovali i upozorili da, po ko zna koji put, bez osnova targetira ljude i dovodi u opasnost njih i njihove porodice, ukapirao da ne treba to da radi.&nbsp;</p>
<p>Da - ako ima informaciju, dokaz, svjedočanstvo - treba da pod hitno aktivira svoje partijske drugove koji, u međuvremenu, staljinistički čiste policijske i vojne redove od poštenih i časnih ljudi i konačno inicira ono o čemu priča od kad se bavi politikom. Dakle, konkretno: ako je neko uzeo ili uzimao osam hiljada za tekst – objaviti ko, od koga, za koji tekst ili tekstove, krivično prijaviti, pokrenuti proceduru. Prestati praviti budale od građana Crne Gore, za koje Demokrate misle da im mogu prodati šta god im padne na pamet i to više puta. I konačno očistiti ovo društvo od „sprege politike, medija i kriminala,“ čega god...&nbsp;</p>
<p>Ali, Boris Bogdanović to neće nikada uraditi. Ima i ,,opravdanje za tu neaktivnost“ - jer ne govori istinu! A kad ne laže, onda ćuti kao bubica na, recimo, u targetiranim medijima objavljene SKAJ poruke i presretnute telefonske razgovore u kojima se jasno i čuje i vidi da su njegovu partiju, Demokrate, na vlast dovele upravo organizovane kriminalne grupe. I to sa sve imenima, prezimenima i ciframa.&nbsp;</p>
<p>Žalosniji od Borisa Bogdanovića i u aktuelnom slučaju bili su pokušaji njegovih kolega da ga zaštite. Siroti <b>Momčilo Leković</b>, još jednom je pokazao da mu je za četrnaest godina studiranja ipak u glavu ušlo manje nego <b>Maci Diskreciji</b>. Pokušavajući da insinuira da glavni i odgovorni urednik ETV <b>Draško Đuranović</b> u svom komentaru, navodno, čita tuđe tekstove – u postu na FB-u napisa da ih čita sa - telopa!?</p>
<p>A da se Momo ipak drži prava? Jedino je tu jači nego u opštem obrazovanju. Dakle, naprava sa koje se čita na televiziji a koju koristi ogromna većina ljudi koji se pojavljuju na ekranu, nije telop, nego teleprompter ili samo prompter. Ili, kolokvijalno, među TV poslenicima, a to će Momčilu biti najbliže – „idiot“.&nbsp;</p>
<p>Elem, ni ovdje nije kraj. U normalnim zemljama, najnormalnije bi bilo da se ovim povodom odmah oglasila ministarka informisanja. U našoj, oslobođenoj pameti, bolje da nije.&nbsp;</p>
<p>Fizijatrica, ministarka i kulture i medija, učinila je ono što bi i svaki pravi Demokrata, kao već rečeni Momčilo. Umjesto da ćuti na ono što se zdravim razumom ne može braniti, doktorka ministarka je uzela za pravo da tumači šta je zapravo njen partijski kolega htio da kaže. I uprkos tome što postoji <i>i video i tonski zapis </i>onoga što je Bogdanović rekao, doktorka ministarka je, veli, razgovarala sa njim i cijeni da on nije targetirao novinare nego da njegove izjave spadaju u okvir parlamentarne rasprave i političke borbe, a ne u ograničavanje slobode govora.&nbsp;</p>
<p>Taman kad smo pomislili da gore ne može (fraza je u našoj stvarnosti toliko izanđala da je odavno koristim sa nelagodom), nasuprot mišljenjima novinara, organizacija, udruženja, javnosti, doktorka ministarka informisanja dozvolila je sebi da izvali veću glupost od one koju je pokušala da odbrani. Za pedalj, glavu, koplje, kilometar…&nbsp;</p>
<p>Ministarka <b>Tamara Vujović</b> je ovaj put, prosto - pojela Borisa Bogdanovića.</p>

Siniša Adamović

1084x550

Ko je ,,pojeo“ Borisa Bogdanovića

<p>Kada su studenti zakazali veliki protest za Vidovdan, to je moglo da izazove stanovito podozrenje u liberalnijim krugovima. Možda taj datum nije baš najbolji, previše je nacionalističke mitologije vezano za Vidovdan, centralna simbolika velikosrpskog nacionalizma formirala se oko kosovskog mita i zaveta, nije lako prevazići to golemo istorijsko nasleđe.</p>
<p>Dobro, možda ne mora sve da krene u dobro poznatom pravcu, već mesecima se govori o tome kako studenti od Aleksandra Vučića i naprednjačkog režima otimaju tapiju na srpsku zastavu, himnu, patriotizam i slične pojmove, pa su sad rešili da im otmu i Vidovdan.</p>
<h2>Himna ‘Crvenih beretki’</h2>
<p>Kad su Studenti u blokadi objavili plakat sa pozivom na protest na kojem je stajala rečenica “Imamo sa čim pred Lazara”, to je već moglo da upali alarm u glavi. Tu su studenti progovorili rečnikom nacionalističke ideologije, aktivirali su matricu o polaganju računa precima, svetim vitezovima koji su junački izginuli u Kosovskom boju; dali su prednost ideološkom pogledu na prošlost, na štetu istorijske nauke. No dobro, ni to nije moralo da znači kako će sve otići u smeru nedavanja Kosova i sličnih floskula, možda se mladi samo poigravaju poznatim simbolima, e da bi ih iskoristili u svoje svrhe.</p>
<p>Međutim, kad su studenti Fakulteta dramskih umetnosti objavili spot pod nazivom „Bez podela. Vidimo se na Vidovdan“, to je već bio razlog za ozbiljnu zabrinutost. U spotu glumci recituju pesmu Ljubomira Simovića iz komada „Putujuće pozorište Šopalović“: „Ja ću da ustanem, / zgažen, zgromljen, tlačen, / na čelične vojske / sa drvenim mačem! / Deci koja cvile, / majkama što plaču, / doneću slobodu / na drvenom maču!“ Ništa u pesmi nije sporno, naprotiv, ona govori o borbi drvenim mačem, glumačkim rekvizitom, protiv gole brahijalne sile, o borbi duha i umetnosti protiv silnika, moćnika i aždaja ovog sveta.</p>
<p>Problem je u muzičkoj pozadini – a to je melodija pesme „Hriste Bože“ iz filma „Boj na Kosovu“, snimljenom po komadu Ljubomira Simovića. Ta pesma je postala zvanična himna zloglasnih „Crvenih beretki“, sa tom pesmom na usnama su pripadnici ove jedinice odlazili u svoje ratničke pohode, ona je simbol zla devedesetih. A i sam komad je pisan po narudžbini, kao deo nacionalističke mobilizacije, homogenizacije stanovništva i pripreme za ratove. Nema tog studentskog pokreta koji može da opere ovu pesmu od krvi.</p>
<h2>Vladika Nikolaj, zvezda vodilja</h2>
<p>A onda je došao i Vidovdan, održan je veliki protest na kojem se okupilo oko 140.000 građana, govornici su zborili mahom u duhu pomenutog spota, a nesrećni gledalac i slušalac je imao utisak kao da se vremeplovom vratio u 1989. godinu i da gleda Slobodana Miloševića na Gazimestanu. Student sa šajkačom na glavi besedio je o tome kako Vidovdan „nije samo običan datum u godini, ili broj u kalendaru, već simbol našeg duhovnog i kulturnog identiteta”, da je to “dan kada se nebo i zemlja dotaknu, ali i kada molitva i krv postaju jedno, kada prošlost i sadašnjost šapuću pobedonosnu pesmu o besmrtnosti duha jednog naroda”.</p>
<p>Bilo je i priče o tome kako su se srpski vitezovi probili do Muratovog čadora, kako je Miloš Obilić usmrtio sultana, mada je dotični junak plod mašte epskih pevača, ali koga briga za istorijske podatke, oni samo smetaju izgradnji ideološke konstrukcije. Naravno, bilo je reči i o kosovskom zavetu koji se obnavlja ovog Vidovdana, šta bi drugo radio.</p>
<p>Krunisao je student svoj govor citatom iz vidovdanske besede Nikolaja Velimirovića, antisemite, ljotićevca, ljubitelja Hitlera, i svetitelja ovdašnjeg: “A kad bi sve lobanje i kosti bile uzidane, mogao bi se podići hram, trista metara visok, toliko širok i dugačak, i svaki Srbin bi danas mogao podići ruku i pokazati – ovo je glava moga dede, moga oca, moga brata, moga komšije, moga prijatelja, kuma. Pet vekova Srbija lobanjama i kostima svojim brani Evropu, da bi ona živela srećno i u miru”. Mogao je da citira i Nikolajevo poređenje Adolfa Hitlera sa Svetim Savom, ali ni ovo nije loše.</p>
<h2>Čuvar srpske duše</h2>
<p>Momčilo Trajković je u ime Srpskog nacionalnog veća dodelio studentima specijalnu povelju “Crveni kosovski božur”, te prozborio koju o tome kako je zov koji se čuje iz grla desetine hiljada studenata “danas najglasniji u odbrani Kosova i Metohije” i da taj “vapaj uznemirene mladosti vidimo kao šansu da spasimo Kosovo”. Bilo bi bolje da je studentima ispričao nešto o tome zašto je Kosovo pobeglo od Srbije, nešto o represiji nad Albancima, o masovnim pokoljima i proterivanjima, o hladnjačama i masovnim grobnicama. No, to se svakako ne bi uklopilo u agendu skupa, tu nema mesta za činjenice, ali zato odlično prolaze floskule koje je mogao da izgovori i Aleksandar Vučić ili bilo ko drugi iz te nacionalističke bulumente.</p>
<p>“Neće vam se obratiti samo čovek, niti univerzitetski profesor, ni istoričar književnosti, već čuvar srpske nacionalne svesti i srpske duše. Njegove reči su kao mač, one seku zablude vremena u kojem mi živimo” – ovako je voditeljka najavila nastup Mila Lompara, zagovornika srpskog i ruskog stanovišta, istrajnog borca protiv duha samoporicanja i sličnih autošovinističkih pošasti.</p>
<p>Lompar je opravdao gromopucatelnu najavu, pozvao je na poštovanje Ustava, po kojem je “Kosovo i Metohija neotuđivi deo Srbije”, zaboravivši da kaže kako je zbog te fikcije metnute u preambulu dotični akt i donet, kako bi izbrisao realnost i zarobio Srbiju za jedan duži vremenski period, a ako bude sreće – i zauvek. Govorio je Lompar i o svojoj omiljenoj temi, spoljašnjoj slobodi koja ide u dva kraka, jedan je sloboda države Srbije, a drugi “sloboda srpskog naroda van Srbije, odbrana suverenosti Republike Srpske, odbrana suverenosti Srba u Crnoj Gori, borba za srpska nacionalna prava u Hrvatskoj i Makedoniji. To je borba za srpski integralizam”.</p>
<h2>Velikosrpski integralizam</h2>
<p>Lepo što se Lompar prisetio i ugroženih Srba u Makedoniji, njih niko da se seti nakon Vojislava Šešelja, Srpske radikalne stranke i mitropolita Amfilohija, jedino su oni onomad podsećali da i Makedonija treba da bude deo proširene Srbije. Šteta samo što je profesor Lompar zaboravio da pomene i borbu za Republiku Srpsku Krajinu i što nije spomenuo granicu Karlobag-Karlovac-Ogulin-Virovitica.</p>
<p>Srpski integralizam je eufemizam za “Srpski svet”, “Veliku Srbiju” ili “Homogenu Srbiju” četničkog ideologa Stevana Moljevića. Ponovo stara, dobro poznata priča o svim Srbima u jednoj državi, o svesrpskom ujedinjenju, o ugroženim Srbima u susednim zemljama koje matica treba da brani. Sve smo to čuli hiljadu puta, na toj ideološkoj matrici je Slobodan Milošević onomad vodio četiri agresorska rata i sva četiri izgubio, na toj matrici su počinjeni najstravičniji ratni zločini, etnička čišćenja i genocid u Srebrenici.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fvelikosrpske-poruke-i-sa-studentskog-protesta-u-beogradu-profesor-lompar-o-srpskom-integralizmu-nije-zaobisao-ni-crnu-goru&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Govorio je na protestu i “heroj sa Košara”, to je ona bitka koja je toliko znamenita da se o njoj do 2011. godine nije ni pisalo, a stvaranje legende je počelo tek 2016. Neki radoznalac bi se zapitao zašto se nikada ne govori ni o jednoj drugoj bici, uvek samo i jedino Košare. Odgovor je jednostavan – sve ostalo su bili pokolji, opsade, zločini, konc-logori, masovna silovanja, pljačke, ubijanja civila i slični “podvizi” naših junaka, a od takvog nezgodnog materijala ni najmaštovitiji ideolog nije u stanju da napravi patriotsku priču. Onda mu ostaju Košare, mesto gde su obesni političari i generali žrtvovali mlade vojnike, dok se veći deo snaga bavio zločinjenjem. Daj šta daš.</p>
<p>Da Lompareva jeremijada nad sudbinom Srba u regionu nije samo njegova lična ideološka opsesija potvrdila je i studentkinja koja je pročitala neku vrstu političkog programa studentskog pokreta. „Kosovo i Metohija i poštovanje Ustava Srbije. Spoljna politika mora biti zasnovana na poštovanju suvereniteta i teritorijalnog integriteta Srbije, Ustava, vojne neutralnosti i zaštiti srpskog naroda na Kosovu i Metohiji i u regionu“, rekla je studentkinja. A Nemce u Sudetima ne nameravate da štitite? Mislim, kad ste već kopija kopijine kopije, red je da se bar pomene original. Pohvalno je što ni vojna neutralnost nije zaboravljena, da ne pomisli neko, ne daj Bože, kako neki studenti žele da Srbija postane deo NATO saveza. Vladimir Putin može mirno da spava, Srbija je jedinstvena po ključnim pitanjima.</p>
<h2>Put do Vučića i nadstrešnice</h2>
<p>Vidovdanski protest nije ličio ni na jedan dosadašnji studentski skup. Došlo je do radikalnog zaokreta u desno, do reaktiviranja svih nacionalističkih ideologema, do povratka na stari program svesrpskog ujedinjenja, kao da smo ponovo u 1989. godini. Umesto protesta protiv autokratske vlasti, nepravde, nasilja i korupcije, dobili smo skup potencijalnih bacača cveća na tenkove. S obzirom na sadržaj govora, na protestu su mirno mogli da nastupe i Aleksandar Vulin ili Dragoslav Bokan. Bizarna inverzija.</p>
<p>Sa stanovišta studentskih zahteva i njihove dosadašnje borbe taj zaokret je potpuno besmislen i kontraproduktivan. Na ideološkim osnovama koje su izložene na protestu ne stiže se do vladavine prava, pravne države, odsustva korupcije, funkcionalnih institucija, jednakosti svih pred zakonom i ostalih vrednosti za koje se studenti zalažu.</p>
<p>Naprotiv, nacionalistička ideologija vodi pravo u nasilje, korupciju, nepravdu, laž, zarobljene ustanove, autokratiju, mržnju, šovinizam, siromaštvo, izolaciju i slično. Na tom putu se uvek stigne do nekog Vučića i do neke nadstrešnice koja ubija ljude. Tome hegemonistički pan-pokreti i služe, da država i društvo nikada ne budu uređeni, to ne može da se pročita u epskim pesmama ili kod Lompara, ali može u “Izvorima totalitarizma” Hane Arent.</p>
<h2>Izaći iz začaranog kruga</h2>
<p>Ako će ova podgrejana ćosićevsko-memorandumska papazjanija da bude studentski program na izborima, to takođe ne vodi nikuda. Jeste srpsko društvo impregnirano nacionalizmom, ali su građani ipak skloni nekim umerenijim varijantama. Ono što smo čuli na protestu podseća na programe Dveri, Zavetnika, radikala i sličnih partija koje se vrte oko cenzusa ili su ispod njega. Kad se velikosrpski program izloži u čistoj, ogoljenoj formi – to ne dobija veliku podršku birača. Sumnjam i da većina studenata deli ideologiju objavljenu na protestu, do sad bi se to već videlo, ipak se proteklih meseci govorilo o nekim drugim temama, na drugačiji način.</p>
<p>Ako studenti istraju na ovom kursu, to će samo odbiti sve ljude koji žele istinske a ne kozmetičke promene, sve one koji su demokratski nastrojeni i žele ne samo pad jednog režima, već i demontažu ideoloških temelja na kojima naprednjački režim počiva. Svaki radikalni zaokret građanskog nezadovoljstva u desno vodi u sigurnu propast protesta, to je oproban recept. U tom slučaju Aleksandar Vučić i njegova razbojnička banda će moći zadovoljno da trljaju ruke.</p>
<p>Ako građani i studenti ne smognu snage da izađu iz začaranog kruga nacionalističkih zabluda, ako se ne otrgnu iz okova pogubne ideologije koja iza sebe ostavlja jedino pustoš i smrt, ako ne iskorače iz mračnog nasleđa prošlosti – ostaje nam samo da tapkamo u mestu i trajemo u večnom Vidovdanu mrmota.</p>

Studentski protest i ideologija ‘Srpskog sveta’: Neki novi bacači cvijeća na tenkove

<p>Godine prolaze a vrijednosti traju, traju...! </p>
<p>Ovakav početak teksta smatram adekvatnim u susret 55-godišnjici Umira krvi u Malesiji, čuvenog istorijskog dogovora 28. juna 1970. godine. Toga dana je održan svenarodni zbor u Tuzima na kojem su učestvovali predstavnici svih bratstava u Malesiji, plemenski prvaci, intelektualci i mnogi predstavnici kulturnog i društveno – političkog života iz ovih krajeva sa ciljem postizanja civilizacijskog dogovora ukidanja krvne osvete na teritoriji Malesije. </p>
<p>Ovaj događaj je izazvao ogromnu pažnju javnosti jer, po prvi put, preduzeta je jedna takva inicijativa da se stane na put krvnoj osveti na ovim prostorima, ovoj naslijeđenoj tradiciji koja je vjekovima nadživjela izazvove vremena i opstajala uprkos teškim posledicama koje je uzrokovala. I ako fenomen krvne osvete nije bila karakteristika samo za pripadnike albanske narodnosti već i za druge narode u regionu, ona je ipak trajala i opstajala duže u sredinama nastanjenim pripadinicima albanske populacije.</p>
<p> S toga, mudrošću stanovnika ovij krajeva predvođenih plemenskim prvacima i istaknutim intelektualcima vremena i, nadasve, svjesni sve težih posledica fenomena krvne osvete u novim okolnostima rada, školovanja i potrebe za stvaranjem novih uslova življenja, samoinicijativno su se organizovali radeći na postizanju pomirenja i, konačno, davanju BESE za ukidanjem krvne osvete na ovim prostorima. Na taj način, dobrom organizacijom svakodnevnih aktivnosti sa svim bratsvima i njihovim predstavnicima u svim selima i zaesocima na teritorji Malesije, uspjelo se u organizovanju Svenarodnog zbora u Tuzima 28. 06. 1970. godine i koji će, postignutim dogovorom, postati istorijskim događajem za tadašnja i buduća pokoljenja. Utoliko prije što se data riječ – BESA, poštovala svih ovih godina i decenija ne samo ovdje, u svom zavičaju, nego i među brojnom dijasporom širom svijeta porijeklom sa ovih krajeva. Danas, poslije 55 godina od toga događaja, tada data riječ je podjednako aktuelna među mlađim generacijama u poštovanju djela svojih predaka. Pisane su knjige, mnogi novinski članci, dramska i filmska ostvarenja posvećena tom civilizacijskom dostignuću, mudrosti ljudi iz ovih krajeva i njihovom ljudskom autoritetu čime su uspjeli da stanu na put jednoj tradiciji koja je živjela tako dugo na ovim prostorima. Posebno, iz razloga što je fenomen krvne osvete, i u danšnje vrijeme, aktuelan na mnogim prostorima. </p>
<p>Iz tih razloga, civilizacijsko dostignuće u Malesiji 1970. godine dobija još više na značaju. Ja sam i u nekim ranijim tekstovima i javnim reagovanjima predočio ideju da se nekadašnja Kono sala Doma u Tuzima, pretvori u Muzej „Besëlidhja e Malësisë“, gdje bi bilo izloženo mnoštvo postojećeg arhivskog materijala i novih ostvarenja posvećenim upravo ovom događaju. Utoliko prije što mnogi pojedinci, kulturni i javni poslenici, NVO udruženja u zemlji i dijaspori, u susret ovom datumu redovno organizuju raznovrsne aktivnosti, okrugle stolove, konferencije i simpoziume svjesni važnosti BESE za današnja i buduća pokoljenja. </p>
<p>Takođe, ustanovljenje Godišnje nagrade za humanost u opštini Tuzi „Besëlidhja e Malësisë“, doprinosila bi trajnosti tako značajnog dostignuća iz 1970. na ovim prostorima i, nadasve, poštovanje prema mudrost i dalekovidost naših predaka, za nas i buduća pokoljenja. </p>
<p><b><i>Autor je politikog, ambasador mira i autor knjige „BESA-vječno“</i></b></p>

1250x600

Vrijednosti koje traju – BESA

<p>Skoro sam pisao da se vladavina većine, koja se često pominje kao glavni argument u parlamentu Crne Gore, nerijetko i od žalosnog predśednika Skupštine, često pretvara u tiraniju većine, koja se malo razlikuje od tiranije manjine ili tiranije oligarhija iz nekadašnjih nedemokratskih sistema vladavine, ukoliko vlast nije ograničena Ustavom i zakonima. I tu se ne radi samo o poštovanju evropskih standarda u pristupanju EU, već i međunarodnih povelja, koje su ratifikovane od strane Crne Gore kao članice Savjeta Evrope i koje su integrisane u crnogorsko zakonodavstvo. Posebno što one imaju supremaciju nad nacionalnim zakonodavstvom.</p> <p>Evropska konvencija o ljudskim pravima, donešena u Rimu 4. novembra 1950. godine, koja se oslanja na Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima, koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 10. decembra 1948, članom 11 jemči pravo na slobodu mirnog protestnog okupljanja. Evropski sud za ljudska prava u svojim presudama koje se tiču prava na slobodu mirnog okupljanja radi iskazivanja nezadovoljstva, ističe da to pravo, zajedno sa pravom na slobodu izražavanja, čini temelj demokratskog društva. Stav Suda je da i onda kada okupljanje nije prijavljeno u skladu sa propisima, vlasti treba da pokažu izvjestan stepen tolerancije i omoguće da okupljeni „iznesu poruku zbog koje su se okupili“.</p> <h2>Derogacija zakona</h2> <p>Ne samo da Evropski sud i međunarodne povelje štite slobodu mirnog protestnog okupljanja, već zahtijevaju da se vode javne rasprave koje su uzrok protesta građana. Ne postoji bolji način da se zaustave mirni protesti od dekonstrukcija razloga zbog kojih se dešavaju. Donositi protivustavne zakone, protivne međunarodnim poveljama ratifikovanim od strane Crne Gore i odlukama Evropskog suda za ljudska prava je derogacija osnovnih ljudskih prava. Seljački mentalitet predstavnika vlasti, koja se uporno trudi da prevari međunarodnu zajednicu nedemokratskim ponašanjem i donošenjem nezakonitih i anticivilizacijskih zakona, uredbi, njihovim usvajanjem bez javne procedure i javne rasprave, na kraju se obije o glavu državi Crnoj Gori odlukama Savjeta Evrope, Evropskog parlamenta ili Komisije EU za pridruživanje.&nbsp;</p> <p>Nema klasifikacije koja se globalno bavi stepenom demokratije u svim zemljama svijeta, u kojima Srbija ne zauzima veoma nisko mjesto kao hibridna demokratija, mada sve više poprima obrise gole diktature. Ta i takva Srbija poštuje pravo građana na slobodno okupljanje i proteste, bez obzira da li se blokiraju saobraćajnice, institucije ili nešto treće. Za razliku od Srbije, koja ne pokazuje ni minimum namjera da pristupi EU, u Crnoj Gori, koja je tobože najbliža pristupanju EU i koja se kune u EU integracije, to osnovno ljudsko pravo se kažnjava ogromnim novčanim kaznama. I to od onih koji su podizali šatore na najprometnijoj ulici Podgorice, pekli prasad, litijašili svakodnevno po gradovima Crne Gore, zamislite, u vrijeme „zloglasnog“ DPS-a.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250625150656_0d76462dc1e974288b3260cec4137df4bdf1cdd0acbb4a8abad7264f4aba98f7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250625150656_0d76462dc1e974288b3260cec4137df4bdf1cdd0acbb4a8abad7264f4aba98f7" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Slaven Radunović"> <figcaption>NE MORAJU NIKOGA DA PITAJU: Slaven Radunović u crnogorskom parlamentu<span>(Photo: Skupština Crne Gore)</span></figcaption> </figure>  <p>Ponašanje ministra prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, <b>Slavena Radunovića</b> i predśednika parlamenta <b>Andrije Mandića</b> samo je dio niza derogacija zakona i procedura. Posebno kad se radi o jednom tako važnom zakonu za Crnu Goru koji se tiče prostornog planiranja. Njihove riječi da je njihov zakon volja većine i da „srećom ne moraju nikoga da pitaju, jer je naaaarod njih izabrao“, govore sve o današnjoj Crnoj Gori. Umjesto opšteg interesa, koji se normativno verifikuje kroz javnu raspravu, saglasnost institucija predviđenih zakonom, učešće civilnog društva, stručnih orgaizacija i pojedinaca, mi imamo bahatu vlast koja je pravi nasljednik <b>Miloševićevog</b> SPS-a i njihovog stava „ako mi odlučimo da je zemlja četvrtasta, ona će biti četvrtasta“.&nbsp;</p> <p>Već pomenuta Rimska deklaracija još propisuje: „Svako, tokom odlučivanja o njegovim građanskim pravima i obavezama ili o krivičnoj optužbi protiv njega, ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. Pritvor se ne smije pretvarati u zatvor, on mora biti opravdano obrazložen i što kraći, kao i zamijenjen, ukoliko postoje uslovi, drugim sredstvima kojima se obezbjeđuje prisustvo na procesu. Pritvorena lica imaju prioritet u procesuiranju. „Svako ko je optužen za krivično djelo smatraće se nevinim sve dok se ne dokaže njegova krivica na osnovu zakona“. Nijedno od ovih pravila se ne poštuju u Crnoj Gori!</p> <h2>Pravosuđe, sluškinja vlasti</h2> <p>Onog trenutka kada je ukinuto dvotrećinsko pravilo za izbor Tužilačkog savjeta tada je crnogorsko pravosuđe postalo sluškinja izvršne vlasti. Ne zaboravite, <b>Milivoje Katnić</b>, koji je danas politički sužanj zato što je radio svoj posao, izabran je dvotrećinski. Što znači da je jedino tako mogao biti smijenjen, što mu je davalo nezavisnost od političke volje vlasti. Besmislice da je bio čovjek DPS-a i saradnik kriminalnih klanova padaju u vodu pred činjenicama koliko je visokih funkcionera DPS-a odgovaralo pred zakonom njegovom zaslugom, kao i broj članova kriminalnih klanova. Jasno je da su on i njegov bivši pomoćnik <b>Saša Čađenović</b>, žrtve političke osvete, što je najbolja slika „podjele vlasti“ u Crnoj Gori.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517080524_f4920ef755bce4993d13eed50ef1a1c733274c586842277a9eef65940721b569.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250517080524_f4920ef755bce4993d13eed50ef1a1c733274c586842277a9eef65940721b569" data-rendition-name="original" width="1856" height="1034" loading="lazy" alt="Snimak suđenja Katniću i Lazoviću"> <figcaption>POLITIČKI SUŽANJ: Milivoje Katnić u sudnici Višeg suda u Podgorici<span>(Photo: Screenshot/Viši sud)</span></figcaption> </figure>  <p>Umjesto da opozicija internacionalizuje pitanje političkog utamničenja Saše Čađenovića 17 mjeseci i mrcvarenja Milivoja Katnića i uskraćivanja prava „da se brani lično ili putem branioca koga sam izabere“, „da ispituje svjedoke protiv sebe ili da postigne da se oni ispitaju i da se obezbjedi prisustvo i saslušanje svedoka u njegovu korist pod istim uslovima koji važe za one koji svjedoče protiv njega“, što imperativno propisuju međunarodne povelje, ona se ponaša oportuno, braneći se opštim frazama. Stvari koje su očigledne treba nazvati pravim imenom, bez političkih kalkulacija.</p> <p>Katnić je imao poseban stil nastupa, pomalo arhaičan, što se koristilo da bi se izvrgao podsmijehu od strane pojedinih nabijeđenih novinara i polusvijeta. Međutim, tim istim nipošto nije zasmetao nastup <b>Brajuška Brajuškovića</b> na Anketnom odboru „za politički obračun sa političkim protivnicima“, pokazujući žalosnu sliku ko je sve bio i ko sve i danas može biti policajac u Crnoj Gori.</p> <p>Kad smo kod Anketnog odbora, pitanje je zašto nema anketnog odbora zbog oružanog napada na policiju 1998. godine, od kojeg se i danas vide tragovi metaka na policijskim oklopnim kolima? Zašto nema anketnog odbora zbog dva masovna zločina na Cetinju, kako bi se utvrdila pozadina ta dva zločina? Zašto se dozvoljava da se neustavnim zakonom o novčanom kažnjavanju ljudi koji traže istinu sprječavaju u svom legitimnom zahtjevu? Koga štiti ministar unutrašnjih poslova i istražni organi? Ko je taj ko je iznad zakona u Crnoj Gori i ko je taj ko je ekskulpiran od svake zakonske odgovornosti?</p> <h2>Platni deficit</h2> <p>Znao sam da diploma Megatrenda, privatnog fakulteta iz Beograda koji se može završiti bez pohađanja ako ste novčano solventni, u poslovnom svijetu ne vrijedi pišljiva boba. Često ni njeni vlasnici. Ali je, očito, u politici rasadnik kadrova. Što je najgore, vlasnici tih diploma prednjače u blamiranju sebe, parlamenta i politike, kao najnečasnije rabote, misleći da što više nekog popljuju iznoseći laži, podižu sebi rejting. Crna Gora je raj za takve, koji, kad postanu vlast, daju sebi za pravo da kriminalizuju ljude bez ikakvih dokaza i posljedica.</p> <p><b>Hana Arendt</b> piše: „To stalno laganje i nema za cilj da narod povjeruje u laž, već je cilj da u ništa ne vjeruje“. Da li znate kad premijer <b>Spajić</b> govori istinu? Teško. Čak je i nagradu dobijenu zbog toga što je povećao akcize na cigarete pretvorio u lažni „uspjeh u suzbijanju šverca“. Magic Mickey! Nije samo Spajić u pitanju, mi svakodnevno slušamo bajke o tekućoj likvidnosti, o finansiranju potrošnje iz redovnih prihoda budžeta, da je inflacija uvozna i sl. Mora mi neko objasniti kako se to povećavaju akcize na neke robe i PDV na turističke usluge, a da to ne utiče na inflaciju? Drugo, nije poenta makroekonomije da se uvode dodatni nameti kako bi se održala ravnoteža budžeta.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025062908064_ce85f926-0abb-4a32-860a-fd3b035e1b71.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025062908064_ce85f926-0abb-4a32-860a-fd3b035e1b71" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Milojko Spajić"> <figcaption>DA LI ZNATE KADA GOVORI ISTINU: Premijer Milojko Spajić<span>(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</span></figcaption> </figure>  <p>Ekonomija koja povećanje BDP temelji, pored inflacije, na drastično povećanoj potrošnji koja ne podiže domaću proizvodnju, već mahom uvoz, proizvodi konstantni rast deficita platnog prometa sa inostranstvom, pa se postavlja pitanje dokle će moći da se finansira toliki platni deficit bez dodatnog zaduživanja? Crna Gora ne može da emituje eure, pa konstantni odliv eura i mala pokrivenost uvoza izvozom roba i usluga, vodi zemlju u nelikvidnost i konačno – u bankrot.&nbsp;</p> <p>Lijepo je što je nezapošljenost 9,9%, ali nikako da nam se kaže u kojim oblastima je povećanje zapošljenosti. Važi ona stara izreka da je statistika kao bikini, sve otkriva samo ne ono najvažnije. Uvozićemo radnu snagu u sektoru usluga, a partijske uhljebe ćemo zapošljavati u administraciji i javnim preduzećima.&nbsp;</p> <p>Od deset sektora koji su najveći izvor poreskih prihoda, šest su u opadanju (poljoprivreda, idustrija, građevinarstvo, IT sektor, finansije, poslovanje sa nekretninama). Pitanje je kako će proći turistička sezona? Ekonomija Crne Gore potonjih godina potpuno zavisi od izbjeglica iz Ukrajine i Rusije. Kako se taj broj smanjuje tako se smanjuje i ekonomska aktivnost. Rast BDP od 2,5% u tekućoj godini je isključivo vezan za povećanje prihoda iz poreza i PDV-a. Likovanje da je ta stopa veća nego u zemljama EU je na nivou vica kad se pogledaju izvori rasta i apsolutne vrijednosti u poređenju sa zemljama EU.&nbsp;</p> <p>Takozvana fiskalna reforma nije dala predviđeni rast BDP od 4,8% za ovu godinu. On je duplo manji i moraju se mijenjati mnogi parametri. Već se pokazuje nedostatak prihoda u penzionom fondu. Razmetanje o padu procenta zaduženja u odnosu na BDP je zamlaćivanje građana, kad se zna po kom osnovu je rastao BDP u odnosu na dug. U razvijenim zemljama je i zaduženje od 200% BDP-a manji problem, nego u zemlji sa zaduženjem 60% BDP-a, sa ekonomskom strukturom kao Crna Gora. Država se zadužuje po sve nepovoljnijim uslovima, tako da reprogram ranijih kredita samo podiže nivo zaduženosti. Kad budemo imali vlast koja će građanima objasniti ozbiljnost situacije, umjesto stalnih obmana i prizemne propagande, tek tada će Crna Gora početi da se ponaša racionalno, bez laži, avanturizma i igranja sa sudbinom države.</p>

Slobodan Jovanović

Vladavina političkih, pravnih i ekonomskih manipulanata

<p>U sistemu u kojem se novinarima prijeti smrću, sije strah i gazi sloboda,&nbsp;</p>
<p>u kojem se guše inicijative kako bi se spasio bezbjednosni sektor koji ne zaustavlja masakre,&nbsp;</p>
<p>u kojem je ćutanje jedini zavjet opstanka,</p>
<p>u kojem nema ljekova, ni pravde, ni istih aršina,</p>
<p>u kojem se hrana kupuje na grame, a preživljava na stid,</p>
<p>u kojem ste meta – jer im se može,</p>
<p>u kojem se zakoni ne poštuju, a Ustav gazi,</p>
<p>u kojem se iza ruke na srcu krije zastava druge države,</p>
<p>a crnogorsku prekriva šaka na reveru,</p>
<p>u kojem se pjevaju tuđe himne, govori tuđim jezikom,</p>
<p>u kojem nestaju i voda, i turisti, i nada,</p>
<p>u kojem su “evropske vrijednosti” svedene na putne naloge,</p>
<p>u kojem je znanje mana, a bahatost direktorska preporuka,</p>
<p>u kojem je samo život jeftin – i za dž…</p>
<p>U tom i takvom sistemu,</p>
<p>Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba Demokrata,</p>
<p>otvara novi front.</p>
<p>Prijeti. Crta mete. Poziva na linč.</p>
<p>Novinari TVE, M Portala i Portala Analitika su, prema njegovim riječima, plaćenici klanova.</p>
<p>Ne bilo kojih – već baš onih koje godinama koristi kao sinonime za zlo: škaljarci i kavački.</p>
<p>Ne pominje ih prvi put.</p>
<p>Ali sada – ide korak dalje.</p>
<p>“Znam tarife”, kaže.</p>
<p>Zna iznose. Zna sve.</p>
<p>A ipak – ono što ne zna, ili se pravi da ne zna – jeste odgovornost teških riječi koje izgovara s pozicije moći.</p>
<p>Jer ako novinari, kako tvrdi, primaju 8.000 eura za tekstove – zar to ne znači da on ima direktne izvore iz kriminalnog miljea?</p>
<p>Ili sve izmišlja, da bi nacrtao još koju metu?</p>
<p>Kao što je već radio – političarima, sudijama, bivšim partnerima.</p>
<p>A sada – novinarima.</p>
<p>Ni tajming nije slučajan.</p>
<p>Javnost postavlja pitanja.</p>
<p>Zid ćutanja koji je godinama štitio pojedine njrgove kadrove počinje da puca.</p>
<p>I taman kad pada maska “nezavisnih profesionalaca” – Bogdanović stupa na scenu.</p>
<p>Ofanziva.&nbsp;</p>
<p>Iz pozicije privilegije – prijeti. Optužuje. Targetira.</p>
<p>I to je obrazac.</p>
<p>Kad god se istina približi, Bogdanović pronalazi nove neprijatelje.</p>
<p>I uvijek su to oni koji postavljaju pitanja.</p>
<p>Koji otkrivaju. Koji raskrinkavaju.</p>
<p>Ako zaista zna ko su plaćenici klanova – zašto ih ne prijavi?</p>
<p>Jer istina je jednostavna: ne štiti on javnost. Štiti sebe i svoje.</p>
<p>Branio je svoje kadrove dok su masovno zapošljavali nestručne ljude.</p>
<p>Ćutao kada je bezbjednosni sektor zatajio, druge progonio.&nbsp;</p>
<p>Branio neodbranjivo dok su njegovi partijski saborci tonuli u afere.</p>
<p>A sada pokušava da sve prekrije dimom – bacajući sumnju na novinare koji ne pristaju da ćute.</p>
<p>Ironično je da je isti on – koji sada vidi kriminalce u novinarima – nekada govorio da su “svetionici evropske ideje i čuvari demokratije”.</p>
<p>Pa šta je onda istina?</p>
<p>Jesmo li pali u nemilost samo zato što bacamo svjetlo – baš tamo gdje su njihove sjenke?</p>
<p>Demokrate, kaže, ostaju dosljedne svom kursu.</p>
<p>I tu se slažemo. Jer kurs je jasan:</p>
<p>Optuži. Zastraši. Skreni pažnju.</p>
<p>Ali ne može se unedogled crtati meta novinarima, analitičarima i aktivistima – i očekivati da niko ne odgovori.</p>
<p>Evropski put ne vodi preko prijetnji.</p>
<p>Ne vodi preko sijanja straha.</p>
<p>Ne vodi preko gaženja slobodne riječi.</p>
<p>I neka znaju svi.&nbsp;</p>
<p>Kada se jednom skinu poslanički imuniteti i podvuku crte,</p>
<p>pravda neće pitati funkciju. Pitaće – istinu.</p>
<p>A tada će istina imati pravne posljedice.</p>
<p>Za sve.</p>

Miraš Dušević

Slučaj BB: U sistemu gdje život ne vrijedi - novinar je meta

<p>Predstava CNP “Gospoda Glembajevi” koja će se večeras odigrati u Narodnom pozorištu u Beogradu, po tekstu <b>Miroslava Krleže,</b> a u režiji crnogorskog reditelja <b>Danila Marunovića,</b> biće velika pobjeda Gospode nad lokalniim “glembajevima”.</p>
<p>Biće to <b>pobjeda kulture nad nasiljem</b>, pobjeda duha nad silom, jer niti jedna sila ne može pobjediti čovjeka koji zna za šta se bori - <b>režim može uhapsiti autora, ali ne i njegovo dijelo.</b></p>
<h2>Drama u BIA</h2>
<p>Psihološko-socijalna drama “Gospoda Glembajevi<i>”</i> <b>Miroslava Krleže</b> jedno je od najboljih djela moderne drame, koja prevazilazi nacionalne okvire autorovog porijekla i prostora u kome se radnja odvija.&nbsp;</p>
<p>Krleža maestralno “slika” moralni i duhovni raspad jedne “aristrokracije”, kroz prikaz sudbine dekadentne plemićke porodice Glembaj, koja se bogati putem mutnih poslova – osiguravajućih prevara, ratnog profiterstva, kamatarenja ….&nbsp;</p>
<p>Kroz radnju drame daje se snažna kritika društva<b> </b>i preko likova porodice Glembaj prikazuje propadanje moralno i duhovno isprazne “aristokracije” koja živi na <b>lažima, kriminalu i eksploataciji</b>.&nbsp;</p>
<h2>Čega se boji režim</h2>
<p>Autor prikazuje kako se u “visokom društvu” krše moralne norme, a sve se skriva iza lažnog dostojanstva i ugleda, ukazujući na <b>licemjerje društva -</b> Crkva, pravosuđe i aristokratija sarađuju u prikrivanju zločina i nepravdi - <b>vanjski sjaj skriva unutarnju trulež.&nbsp;</b></p>
<p>Sve će to večeras u predstavi vidjeti beogradska publika … u režiji crnogorskog reditelja <b>Danila</b> <b>Marunovića</b>, koji je danas “uhapšen i deportovan” od strane srbijanske BIA-e.</p>
<p>Čega se boji režim – autora, predstave ili <b>svoje slike u pozorišnom ogledalu.&nbsp;</b></p>

Glembajevi

<p>Skandalozno hapšenje Danila Marunovića, crnogorskoga umjetnika i kolumniste koji je prepoznat kao jedan od kritičara politike Srpskoga sveta, jasan je pokazatelj svima da Vučićev režim koji je zarobio državu Srbiju predstavlja neprijatelja građanskoj i evropskoj Crnoj Gori.</p>
<p>U današnju Srbiju dobrodošli su samo Vučićevi seizi i poltroni koji od Crne Gore nastoje napraviti od svijeta izolovanu i ekonomski opustošenu kolonijalnu teritoriju u kojoj će moći bez ikakvih smetnji sprovoditi svoju genocidnu politiku istrebljenja svega što se ne uklapa u standarde velikosrpskog fašizma.</p>
<p>I aktuelni pokušaji zabrane javnih okupljanja, gašenja FCJK te crtanje meta nepoćudnim novinarima, dokumentuju da se metode beogradskog autokrate i u Crnoj Gori od strane njegovih marioneta pokušavaju instalirati kako bi se slomili posljednji punktovi otpora despotiji. Koliko śutra nasilno privođenje umjetnika i kritičara vlasti mogla bi postati i crnogorska svakodnevica.</p>
<p>Pozivamo crnogorsku vlast, makar onaj njen dio koji još uvijek ima potrebu da bar glumi pred domaćom i stranom javnošću da Crnu Goru doživljava kao suverenu državu, da zaštiti Danila Marunovića pred besprizornim ponašanjem srpskih bezbjednosnih službi. </p>

Generalna proba diktature

<p>Ne znam što još da se desi a da ljudi počnu shvatati dubinu problema u koji je zapala Srbija s režimom Aleksandra Vučića. Ta moderna rupa koja jede sve progresivno i demokratsko počela je gutati i ljude iz regiona. Posljednji u nizu pritvorenika je Danilo Marunović, istaknuti crnogorski režiser, scenarista i kolumnista, kojega je srpska nacistička tajna policija BIA jutros odvela u svoje prostorije i izvršila mu premetačinu hotelske sobe.</p>
<p>Naravno, Treći srpski Rajh s bolesnim vođom, nije obznanio zbog čega je Marunović priveden na razgovor, a tamo je zadržan već više od 5 sati.</p>
<p>Zato hitno tražimo od nesposobne i slugantske Vlade Crne Gore da stane iza svog umjetnika i da konačno zaštiti svoje istaknute pojedince koje već godinama progoni poluđeli režim psihotika Vučića.</p>
<p>Posebno apelujemo na ambasadora Đokovića da preduzme ambasadorska ovlašćenja i prestane sa stupidarijama o "bratskim odnosima" između Srbije i Crne Gore. Jer bratski odnosi ne zatvaraju u kazamate tajne policije ljude koji Srbiji žele dobro i demokratiju, a Marunović je jedan od takvih.</p>
<p>Društvo</p>

Srbijom vlada nacistički režim koji hapsi umjetnike: Slučaj Danila Marunovića

<p>U Crnoj Gori sjutra će biti pretežno sunčano i veoma toplo, a najviša dnevna temperatura vazduha iznosiće 38 stepeni, saopšteno je iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju.</p>
<p>Poslijepodne u sjevernim i centralnim predjelima mjestimično moguć slab razvoj oblačnosti.</p>
<p>Prema podacima Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar slab do umjeren, pretežno sjeverni i sjeveroistočni.</p>
<p>Jutarnja temperatura vazduha iznosiće od 11 do 27, najviša dnevna od 24 do 38 stepeni.</p>

Sjutra sunčano i veoma toplo, do 38 stepeni

<p>U Srbiji od juče građani iskazuju neposlušnost prema režimu kroz blokade ulica i saobraćajnica, a u Lazarevcu građani su blokirali i prugu Beograd-Bar danas oko 20 časova, prenosi N1.</p>
<p>Ovo dolazi nakon što su studenti u blokadi pozvali danas od 20 časova sve građane na blokade.</p>
<p>- 20.00 – svi na ulice. Najbližu lokaciju možete vidjeti na blokade.org/vesti/mi-smo-se-ovde-rasirili, a lokacije šaljite na društvene mreže- navodi se u pozivu.</p>
<p>Ubrzo nakon blokade pruge, stiglo je i sedam policijskih marica iz Beograda.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDLiUF6StZot%2F%3Futm_source%3Dig_embed&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Blokade širom Srbije: U Lazarevcu blokirana pruga Beograd- Bar

<p>U okviru priprema za izradu novog Strateškog plana razvoja Opštine Bar za period 2026–2030. godine, održan je radni sastanak radne grupe zadužene za pripremu ovog strateškog dokumenta, saopšteno je iz te opštine.</p>
<p>- Tokom sastanka analizirano je trenutno stanje u opštini, s fokusom na ključne sektore, infrastrukturu, demografske pokazatelje i stepen realizacije prethodnog plana razvoja. Članovi radne grupe posebno su se bavili identifikacijom snaga, slabosti, prilika i prijetnji, što će poslužiti kao osnova za definisanje razvojnih pravaca u narednom petogodišnjem periodu- navodi se u saopštenju.</p>
<p>Kako su iz Opštine Bar istakli, diskusija je obuhvatila i predloge prioritetnih pravaca razvoja i potencijalnih projekata, sa ciljem da se obezbijedi ravnomjeran i održiv razvoj svih djelova opštine. Poseban akcenat stavljen je na unapređenje kvaliteta života građana.</p>
<p>- Dogovoreni su naredni koraci u procesu izrade plana, uključujući konsultacije sa relevantnim institucijama i lokalnim akterima, kao i utvrđivanje vremenskog okvira za izradu nacrta dokumenta- poručili su iz ove Opštine.</p>
<p>Iz Opštine je poručeno da će u čitav proces biti uključena lokalna zajednica, kroz dijalog i participaciju građana, kako bi konačna vizija razvoja Bara odražavala potrebe i ideje svih njenih stanovnika.</p>
<p>Izradu Strateškog plana vodi Sekretarijat za lokalni ekonomski razvoj, dok radnom grupom koordinira potpredsjednica Opštine,<b> Tanja Spičanović.</b></p>

Bar: Održan radni sastanak na izradi Strateškog plana razvoja opštine za period 2026–2030.

<p>Dvije osobe povrijeđene su, od čega jedna teže, večeras ispred Hrama Hristovog Vaskrsenja u Podgorici, kada je žena automobilom marke citroen udarila i srušila rampu na parkingu, a nakon toga prošla do stepenica i uletjela u masu ljudi.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250630220616_7a52cbef8654cdb19691a2c57280365c516246b36c314426717f5f981904bc99.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250630220616_7a52cbef8654cdb19691a2c57280365c516246b36c314426717f5f981904bc99" data-rendition-name="original" width="560" height="646" loading="lazy" alt="incident ispred Hrama u Podgorici"> </figure>  <p><br/></p> <p>Prema saznanjima Portala ETV, autom je upravljala <b>Jelena Radonjić </b>(1981).</p> <p>Kako je Portalu ETV saopšteno iz Uprave policije, dva pješaka su zadobila povrede, a policiji je slučaj prijavljen u 21:36 časova.</p> <p>Jedna od povrijeđenih je državljanka Turske, koja je prebačena u Klinički centar Crne Gore sa teškim povredama, dok je državljanka Crne Gore zadobila lakše povrede, saznaje Portal ETV.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D7h8dUj6e5fE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;Još uvijek nijesu poznati razlozi nezgode, a na terenu su saobraćajna policija, kao i interventna jedinica.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fo-CWXOt09hI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

(VIDEO) Podgorica: Žena uletjela automobilom u masu ispred Hrama, povrijeđene dvije osobe

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>