U emisiji Srećan dan govorimo o tome kako izgleda živjeti umjetnost kroz kostim, što kostim govori o liku, epohi i emociji, te gdje počinje umjetnički izraz. Priču o kreativnom procesu i životu iza scene otkriva nam kostimografkinja Katarina Vukčević.&nbsp;
U muzičkom dijelu emisije donosimo duh Mediterana kroz pjesmu posvećenu pomorcima. O inspiraciji morem, tradiciji i savremenom zvuku govore Filip Aleksić iz grupe Bastaduri i muzičar Vuksan Stamenković.&nbsp;
Za dobar početak dana i balans tijela i uma tu je i omiljeni segment Vježbajte sa Sanjom – Sanja Čolić, instruktorka joge, vodi vas kroz jednostavne vježbe koje bude energiju i donose smirenost.&nbsp;
Gledajte "Srećan dan" od 9 do 11 sati na TV E.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Društvo

U "Srećnom danu" o kostimografiji i muzici sa Katarinom Vukčević, Filipom Aleksićem i Vuksanom Stamenkovićem

Novinar, istoričar, sportski radnik, hroničar, poznavalac običaja i života stare i savremene Podgorice Husein Ceno Tuzović preminuo je u 97. godini, objavila je Podgorička televizija.
Tuzović je rođen u Podgorici 1929. Završio je studije istorije na Filozofskom fakultetu u Beogradu 1953. Bio je novinar Radio Titograda, profesor istorije u Gimnaziji i Srednjoj tehničkoj školi u tadašnjem Titogradu, glavni i odgovorni urednik “Titogradske tribine” i “Delegatske tribine”, direktor Informativno-dokumentacionog centra Titograd.
Bivši je igrač Fudbalskog kluba Budućnost, čiji je bio i dugogodišnji direktor.
Dobitnik je više značajnih nagrada – od Nagrade za životno djelo Udruženja sportskih novinara SFRJ do statusa Zaslužnog sportskog radnika Crne Gore i Jugoslavije, pa do nagrade “19. decembar”, koja se dodjeljuje na Dan oslobođenja Podgorice.
Objavio je knjige: “75 godina FK Budućnost”, “Sportski društveni život u Podgorici 1918-1945”; “Podgorica u NOR-u 1941-1945”, “Muslimani Podgorice u NOR-u 1941-1945”, “Sportisti Podgorice u NOR-u 1941-1945”, “Podgorička istorijska čitanka” i druge.
Autor je više stotina tekstova iz sportskog i društvenog života u Titogradu i Crnoj Gori. Živio je u Podgorici.

Preminuo Husein Ceno Tuzović

U Budilniku na Televiziji E provjeravmo koliko su djeca bezbjedna u školama, analiziramo što je uzrok vršnjačkom nasilju – za samo četiri mjeseca zabilježeno je 47 slučajeva.&nbsp;
Biće riječi i o virusu zbog kojeg je za sedam dana pregledano 7.000 djece u Domu zdravlja Glavnog. &nbsp;
U Budilniku i o nezadovoljstvu majki sa troje i više djece, koje najavljuju proteste ukoliko ne dođe do povećanja naknada.&nbsp;
Ekipa Budilnika posjetiće i JPU „Zvjezdani vrt“, gdje su mališani napravili pravu prazničnu čaroliju.
Budite uz TV E od 7 do 9 sati.

U Budilniku o bezbjednosti djece u školama, virusu, nezadovoljstvu majki sa troje i više djece...

Predsjednica Saveza patriota Crne Gore u Njemačkoj Emina Čolović-Kajević istakla je da svi državljani Crne Gore, bez obzira na to gdje žive, nisu samo sporedni dio države, već njeni puni članovi sa odgovornošću za političke odluke.
- Država ne opstaje ćutanjem, relativizacijom ili popuštanjem pred pritiscima na identitet. Suverenitet se ne mjeri mjestom prebivališta, a dijaspora nije folklor već stvarna politička činjenica - kazala je Čolović-Kajević.
Ona je pozvala na prestanak selektivnog odnosa prema dijaspori, naglašavajući da građane ne treba dijeliti po etničkim i vjerskim osnovama.&nbsp;
- Takva politika slabi Crnu Goru, umjesto da je jača. Država koja svoje građane vrednuje po identitetu, a ne po pravima i obavezama, gubi svoju građansku suštinu - dodala je Čolović-Kajević.
Istakla je i da multietničnost predstavlja obavezu da se gradi funkcionalna, pravedna i pravno uređena država, a ne izgovor za političku neodgovornost.
- Evropske i evroatlantske integracije nisu tema dnevne politike, već strateški izbor Crne Gore. Svi koji taj put opstruiraju ili relativizuju, preuzimaju odgovornost za političku nestabilnost i nazadovanje institucija - poručila je Čolović-Kajević.

Čolović-Kajević: Dijaspora punopravni dio države, država se ne čuva ćutanjem

Ustavni sud Crne Gore prvi put je objavio spisak neriješenih predmeta iz oblasti normativne kontrole, odnosno zakona i podzakonskih akata čija je ocjena ustavnosti i zakonitosti zatražena od Suda.&nbsp;
Prema podacima ažuriranim na dan objavljivanja spiska, kako se navodi u saopštenju, pred Ustavnim sudom se trenutno nalazi 161 predmet u kojima se osporavaju zakoni i 187 predmeta u kojima se osporavaju podzakonski akti, pri čemu najstariji normativni predmet datira iz 2018. godine.
Predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko podsjetila je da je transparentnost Suda bio jedan od ključnih zahtjeva stručne javnosti i civilnog sektora dugi niz godina, te da je objavljivanje ovog spiska prvi konkretan korak ka potpunijem uvidu javnosti u stanje normativne kontrole.
- Prepoznajući opravdane zahtjeve nevladinog sektora isticane u kontinutietu deset godina unazad, Ustavni sud je prvi put objavio spisak nezavršenih predmeta iz oblasti normativne kontrole – ocjene ustavnosti zakona i podzakonskih akata, koji će biti kvartalno ažuriran. Objavljivanjem ovog spiska svaki građanin može vidjeti koja su zakonska i podzakonska rješenja osporena pred Ustavnim sudom i koliko dugo se čeka na odlučivanje - navela je Armenko.
&nbsp;Ona je pojasnila da je u prethodnom periodu prioritet Ustavnog suda bilo rješavanje ustavnih žalbi, gdje je postignut mjerljiv napredak – trenutno nema neriješenih ustavnih žalbi starijih od dvije godine, što je omogućilo da se u narednom periodu veći fokus Suda usmjeri na normativnu kontrolu.
- Upravo to nam daje prostor da 2026. godinu posvetimo dominantno rješavanju predmeta iz oblasti normativne kontrole, što je posebno značajno imajući u vidu proces pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, odnosno potrebu da zakoni budu usklađeni sa evropskim standardima - kazala je Armenko.&nbsp;
Ovaj spisak biće kvartalno ažuriran i dostupan javnosti.
Može se<a href="https://www.ustavnisud.me/ustavnisud/objava/blog/7/objava/256-spisak-nerijesenih-predmeta-iz-oblasti-normative-zakoni-i-podzakonski-akti"> pronaći ovdje.</a>

Ustavni sud prvi put objavio spisak neriješenih predmeta iz normative

U Crnoj Gori sjutra će biti pretežno sunčano, a najviša dnevna temperatura vazduha kretaće se do 15 stepeni.
&nbsp;Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru se, uglavnom u jutranjim satima, ponegdje očekuje magla ili niska oblačnost.&nbsp;
&nbsp;Vjetar će biti slab do umjeren, u jutarnjim satima ponegdje pojačan, sjevernih smjerova.&nbsp;
&nbsp;Jutarnja temperatura vazduha od minus devet do šest, najviša dnevna od tri do 15 stepeni.

Sjutra pretežno sunčano, temperatura do 15 stepeni

Vijeme je za imena i za odgovornost. Dosta je skrivanja iza kolektivne krivice, jer odgovorni imaju ime - poručila je profesorica Gorica Knežević Jelovac na protestu u Pljevljima, gdje su građani zatražili od države da reaguje i da ih zaštiti od daljeg trovanja. Knežević Jelovac je, kako prenosi PV Informer, pozvala državu, tužilaštvo i sve nadležne organe da procesuiraju odgovorne ili da priznaju da su saučesnici. - Naši građani danas stoje kao bedem protiv politike koja je naš grad pretvorila u ekološku žrtvenu zonu, a to jedinstvo građana je opasno za one koji godinama ćute, lažu i potpisuju dozvole dok se Pljevlja guše. Zato nas se plaše, jer ne mogu više građane zagušiti lažima - istakla je Knežević Jelovac.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122820120_8c25855e99426f12e50919045e191a89d09efd8d6ef708f0b1e5d3190257193a.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025122820120_8c25855e99426f12e50919045e191a89d09efd8d6ef708f0b1e5d3190257193a" data-rendition-name="original" width="377" height="800" loading="lazy" alt="Sa protesta u Pljevljima"> <figcaption>Sa protesta u Pljevljima(Photo: PV Informer)</figcaption> </figure>  Poručila je da ovo nije govor, već javna optužnica, jer "Pljevlja danas nisu grad, već eksperiment nad živim ljudima". - Ovo je svjesno trovanje jednog grada, a Pljevljaci prijetnja sistemu koji ubija. Pljevljaci danas ne traže usluge, ne mole, ne pregovaraju i to je najveći strah za one koji su navikli da Pljevlja ćute, dok dimnjaci rade, a računi i profiti idu drugima - naglasila je Knežević Jelovac. Upitala je i što je urađeno od tog, kako je kazala, kobnog 13. decembra i trovanja njihovih građana i djece. - Šta je urađeno? Donešen je lex specijalis, zakon protiv Evrope, zakon protiv građana, protiv zdravog razuma, a specijalan je po tome što je sramotan, jer to nije zakon za Pljevlja - to je zakon za alibi, da se opere savjest, a ne vazduh. Izabran je poseban zakon da se legalizuje trovanje, a prekrše svi evropski ekološki standardi koje je Crna Gora obavezna da poštuje u procesu pristupanja Evropskoj uniji - rekla je Knežević Jelovac.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122820120_aae9d035617fa3a3730b17420ee2f4170cec825fb40b875e711b5e22d2d77907.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025122820120_aae9d035617fa3a3730b17420ee2f4170cec825fb40b875e711b5e22d2d77907" data-rendition-name="original" width="768" height="343" loading="lazy" alt="Sa protesta u Pljevljima"> <figcaption>Sa protesta u Pljevljima(Photo: PV Informer)</figcaption> </figure>  Radi se, prema njenim riječima, o zakonu koji suspenduje aktuelne propise, abolira odgovorne i poručuje da su Pljevlja manje vrijedna od evropskih standarda koje država formalno prihvata. - Oni u Podgorici, centrali, EPCG treba da shvate da Pljevljake ne interesuje novac, jer sa njim ne možemo da kupimo vazduh - poručila je Knežević Jelovac.&nbsp; Učenica trećeg razreda Gimnazije "Tanasije Pejatović" Lena Doderović rekla je da želi da djeca u vrtićima i svi drugi mališani nikada ne zapamte decembar 2025. i da Jaliju, Moćevac, Trlicu i Brdo jedino vide u ogledalu sunca u okviru zlatnih ivica njihovih Pljevalja.&nbsp; Za nadležne je poručila da je njihovo bolesno udisanje zagađenog vazduha kazna neoprostiva.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122820120_f6db9e393277d6be5d1b7442f9e8295365edca72f1058c4af02e1012228ff20f.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025122820120_f6db9e393277d6be5d1b7442f9e8295365edca72f1058c4af02e1012228ff20f" data-rendition-name="original" width="768" height="432" loading="lazy" alt="Sa protesta u Pljevljima"> <figcaption>Sa protesta u Pljevljima(Photo: PV Informer)</figcaption> </figure>  &nbsp;- Iako ne znamo koliko ćemo još brojati dane njihove nebrige i našeg stradanja - kazala je Doderović i zatražila od nadležnih da budu prijatelji djeci, mladima, a najviše starima. Građanski aktivista Pavle Čolović, organizator mirnog građanskog okupljana građana, se zahvalio predsjedniku Opštine Pljevlja Dariju Vranešu koji se, kako je rekao, istinski i srčano borio za očuvanje života građana u teškim momentima ekološke katastrofe koja se nadvila nad gradom i bio učesnik na prethodnom skupu građana.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122820120_1f1ab7d5004c8ec56f2b3ef16719e6b7de21d6cf2041480d1864b40663b33d7b.webp" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025122820120_1f1ab7d5004c8ec56f2b3ef16719e6b7de21d6cf2041480d1864b40663b33d7b" data-rendition-name="original" width="768" height="437" loading="lazy" alt="Sa protesta u Pljevljima"> <figcaption>Sa protesta u Pljevljima(Photo: PV Informer)</figcaption> </figure>

Knežević Jelovac: Vrijeme je za imena i odgovornost, dosta je skrivanja iza kolektivne krivice

"Luča" je živa. Crna Gora je u svemiru - poručili su iz organizacije Montenegro Space Research povodom prvog signala crnogorskog satelita iz svemira.
Prvi crnogorski satelit "Luča" danas je uspješno lansiran sa kosmodroma na istoku Rusije u orbitu, saopštili su iz ranije iz ove organizacije, navodeći da je tim činom Crna Gora ispisala novo poglavlje svoje tehnološke i naučne istorije.
Glavni inženjer i operater satelita Nikola Perović potvrdio je iz kontrolne sobe da je "Luča" bila prvi satelit koji se oglasio među 50 satelita sekundarnog tereta lansiranih u okviru ove međunarodne misije.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 80%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprvi-crnogorski-satelit-luca-uspjesno-lansiran-u-orbitu&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Trenutak prijema signala ispraćen je snažnim emocijama i spontanim slavljem u kontrolnoj sobi - istakli su iz organizacije Montenegro Space Research.
Ističu da je ovaj istorijski trenutak potvrđuje da su sistemi satelita stabilni i funkcionalni, te da to označava početak njegove operativne misije u orbiti. 
- Prvi signal nije samo tehnička potvrda uspjeha, već simbol znanja, vizije i istrajnosti jedne male države koja je napravila veliki iskorak - navodi se u saopštenju.
Kako kažu, više informacija o narednim fazama misije biće saopšteno u narednim danima.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-lansiran-prvi-crnogorski-satelit-luca&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz organizacije Montenegro Space Research su pojasnili da je primarna misija satelita mjerenje kosmičke radijacije. 
Pored toga, kako su naveli, satelit je opremljen kamerom koja će snimati vizuale sa visine od oko 600 kilometara, kao i telekomunikacionim sistemima za prenos podataka ka Zemlji.
- Uz crnogorski satelit Luča, u okviru iste misije lansirani su i emiratsko-kuvajtski satelit QMR-KWT 2, katarski TriSat-3, ekvadorski Galapagos-1, kao i drugi sateliti, čime misija dobija izrazito međunarodni karakter - navodi se u saopštenju.
 Ističe se da satelit, iako je pravno i tehnički u vlasništvu Montenegro Space Research, simbolično pripada svim građanima Crne Gore. 
 - Naša je želja da se svaki građanin osjeća dijelom ovog istorijskog projekta i da Luču doživljava kao svoju - poručili su iz te organizacije.

Montenegro Space Research: "Luča" je živa, Crna Gora je u svemiru

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija obezbijedilo je 89.000 eura za nabavku novih muzičkih instrumenata za muzičku škole „Savo Popović“ sa Cetinja.&nbsp;
Škola je, kako se navodi u saopštenju, na ovaj način obogatila svoj instrumentalni fond nabavkom koncertnog klavira, violina, violončela, truba, harmonika, kao i drugih instrumenata, čime su značajno unaprijeđeni uslovi za rad u prvoj muzičkoj školi u Crnoj Gori.
Na Godišnjem koncertu učenika direktorka škole Tanja Bogdanović je uputila zahvalnost ministarki Anđeli Jakšić-Stojanović i njenom timu na značajnoj podršci kroz izdvajanje budžetskih sredstava za nabavku novih muzičkih instrumenata.
- Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija će i u narednom periodu pružati podršku razvoju umjetničkog obrazovanja u Crnoj Gori, stvarajući adekvatne uslove kako bi talenti naših učenika došli do punog izražaja - istaknuto je u saopštenju.

Obezbijeđeno 89.000 eura za nabavku muzičkih instrumenta za muzičku školu sa Cetinja

Prvi crnogorski satelit „Luča“ uspješno je lansiran u orbitu, saopštili su iz organizacije Montenegro Space Research, navodeći da je tim činom Crna Gora ispisala novo poglavlje svoje tehnološke i naučne istorije.
U saopštenju se navodi da je ideja o pokretanju inicijative za prvi crnogorski satelit proistekla iz ranih razgovora i entuzijazma grupe mladih ljudi, među kojima su Nikola Perović, Filip Jovićević i Nina Drakulić.
&nbsp;- Dok je cjelokupna realizacija projekta, njegov tehnički razvoj i institucionalno vođenje sprovedeno u okviru organizacije Montenegro Space Research - dodaje se u saopštenju.
&nbsp;Kako su kazali iz organizacije Montenegro Space Research, u narednom periodu slijedi faza inicijalne stabilizacije sistema.&nbsp;
&nbsp;- Prvi signal sa satelita očekuje se u kratkom roku, dok će puna operativna komunikacija biti uspostavljena u periodu do deset dana nakon lansiranja, u skladu sa standardnim procedurama za ovu vrstu misija - kazali su iz te organizacije.
&nbsp;Prema njihovim riječima, operator satelita je Nikola Perović, pozivni znak 4O6MSR.
Iz organizacije Montenegro Space Research su pojasnili da je primarna misija satelita mjerenje kosmičke radijacije.&nbsp;
Pored toga, kako su naveli, satelit je opremljen kamerom koja će snimati vizuale sa visine od oko 600 kilometara, kao i telekomunikacionim sistemima za prenos podataka ka Zemlji.
- Uz crnogorski satelit Luča, u okviru iste misije lansirani su i emiratsko-kuvajtski satelit QMR-KWT 2, katarski TriSat-3, ekvadorski Galapagos-1, kao i drugi sateliti, čime misija dobija izrazito međunarodni karakter - navodi se u saopštenju.
&nbsp;Ističe se da satelit, iako je pravno i tehnički u vlasništvu Montenegro Space Research, simbolično pripada svim građanima Crne Gore.&nbsp;
&nbsp;- Naša je želja da se svaki građanin osjeća dijelom ovog istorijskog projekta i da Luču doživljava kao svoju - poručili su iz te organizacije.

Prvi crnogorski satelit "Luča" uspješno lansiran u orbitu

Amerikanka Mikaela Šifrin pobijedila je u Zemeringu, u petom slalomu sezone Svjetskog kupa alpskih skijašica.
Šifrin je bila četvrta nakon prve vožnje, a do pobjede došla je u ukupnom vremenu minut, 48 sekundi i 82 stotinke.
Američka skijašica zadržala je maksimalan učinak u slalomu ove sezone i upisala 106. trijumf u Svjetskom kupu.
Drugo mjesto pripalo je vodećoj nakon prve vožnje - Švajcarkinj Kamili Rast, koja je devet stotinki imala slabije vrijeme od pobjednice.
Pobjedničko postolje komletirala je Italijanka sa albanskim pasošem Lara Kolturi sa 57 stotinki zaostatka.
Na četvrtom mjestu završila je Austrijanka Katarina Linsberger, peta je bila njena sunarodnica Katarina Trupe, dok je osmo vrijeme imala Hrvatca Zrinka Ljutić.
Šifrin sa maksimalnih 500 bodova vodi u plasmanu slaloma.
Kolturi je druga sa 280, a treća Rast sa 262 boda.
Šifrin zauzima prvo mjesto i generalnom poretku Svjetskog kupa sa 698 bodova.
Rast je na drugoj poziciji sa 503, dok je treća Novozelanđanka Alis Robinson sa 484 boda.
Skijašice sezonu nastavljaju 3. januara, kada je u Kranjskoj Gori na programu veleslalom.

Šifrin pobijedila u Zemeringu

Bivši brazilski predsjednik Žair Bolsonaro podvrgnut je medicinskom postupku za liječenje hroničnog štucanja, saopštio je njegov medicinski tim.
Prema riječima njegovih ljekara, postupak je prošao dobro.
Doktor Klaudio Birolini dodao je da je postupak, za koji je naglasio da nije operacija, trajao oko sat.
Bivši lider krajnje desnice trenutno služi 27-godišnju kaznu zatvora zbog planiranja državnog udara nakon što je izgubio predsjedničke izbore 2022. godine od ljevičarskog protivnika Luiza Ignasia Lule da Silve.
Ovaj najnoviji zahvat dolazi nakon što je 70-godišnjak ranije ove sedmice uspješno operisan zbog dvostruke kile, nakon što mu je odobreno da bude prebačen u bolnicu.
Prije operacije, Bolsonaro je podržao svog sina Flavija da se kandiduje protiv Lule na predsjedničkim izborima u Brazilu 2026. godine.
Njegovu izjavu, rukom pisano pismo, pročitao je mlađi Bolsonaro ispred bolnice.
Nakon uspješne operacije, njegov medicinski tim je smatrao da je potrebno liječiti njegovo ponavljajuće štucanje, od kojeg je patio mjesecima.
- Bilo je to devet mjeseci borbe i patnje sa svakodnevnim problemima - rekla je u subotu Bolsonarova supruga Mišel.

Bivši brazilski predsjednik na liječenju od hroničnog štucanja

Jedna osoba je poginula, a tri su povrijeđene u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila večeras na putu Podgorica - Tuzi - potvrđeno je Portalu ETV iz policije.
Ova saobraćajna nesreća se, kako je precizirano, desila oko 20.45 sati u mjestu Pljoča.
Portal Cafe del Montenegro (CdM) piše da je poginula osamnaestogodišnja djevojka.
Saobraćaj je u prekidu.
J. B.&nbsp;

Jedna osoba poginula u saobraćajnoj nesreći na putu Podgorica - Tuzi, tri osobe povrijeđene

Poljski premijer Donald Tusk izjavio je danas da je predsjednik te zemlje Karol Navrocki "još jednom identifikovao Zapad kao glavnu prijetnju Poljskoj", nakon što je Navrocki prilikom obilježavanja godišnjice izbijanja Velikopoljskog ustanka protiv Njemaca rekao da je Poljska "spremna da brani zapadnu granicu".
- Predsjednik Navrocki je još jednom identifikovao Zapad kao glavnu prijetnju Poljskoj. To je suština spora između antievropskog bloka (Navrocki) i naše Koalicije. Smrtonosno ozbiljan spor, spor o našim vrijednostima, bezbjednosti, suverenitetu. Istok ili Zapad - napisao je Tusk na platformi Iks (X), prenose Vjadomošći.
Prethodno je komentar na ove riječi objavio ministar spoljnih poslova Radoslav Sikorski na društvenim mrežama.
- Želim da smirim gospodina predsjednika i da mu kažem da dok su Njemačka u NATO-u i EU, a njima upravljaju hrišćanski ili socijaldemokratski lideri, prijetnja našoj zapadnoj granici je nikakva - napisao je Sikorski.
Kako je dodao potpredsjednik Vlade i šef poljske diplomatije, takva prijetnja mogla bi nastati „tek kad bi vlast u Njemačkoj preuzeli eurofobični nacionalisti“.
Navrocki je u odgovoru Tusku rekao da je "teško povjerovati da su diplomirali na istom odsjeku - istoriji".
Navrocki je nabrojao istorijske ličnosti iz istorije Poljske koji su se borile protiv Njemaca u Velikopoljskom ustanku koji je održan od 1918. do 1919. godine u regionu Poznanjske provincije, neposredno nakon završetka Prvog svjetskog rata, sa ciljem pripajanja te oblasti obnovljenoj Poljskoj, što je na kraju i potvrđeno Versajskim sporazumom.
- Suština spora je prije u tome što premijer nije u stanju da sluša sa razumijevanjem ili namjerno traži sukob jer ga ne zanima budžet, zdravstvena zaštita itd. O, već sam pričao o prijetnji sa istoka, kada je premijer šetao po molu i grlio Rusiju kakva jeste. I još uvijek to radim - ali ne povodom Velikopoljskog ustanka, to nije tema - zaključio je Navrocki.

Tusk: Navrocki još jednom identifikovao Zapad kao glavnu prijetnju Poljskoj

Nikšićani M.R. (42) i I.S. (42) uhapšeni su zbog sumnje da su počinili razbojničku krađu i nanijeli teške tjesne povrede sugrađaninu.
Policijski službenici Nikšića postupali su juče po prijavi jednog muškarca da su dvije nepoznate osobe pokušale da mu ukradu opremu za navodnjavanje. Tom prilikom su ga, kako je rekao, fizički napali i nanijeli mu povrede, a zatim ukrali njegovo vozilo marke Citroën kojim su pobjegli i izazvali saobraćajnu nezgodu.
Oštećeni je prevezen na ukazivanje ljekarske pomoći gdje su konstatovane teške tjelesne povrede.
- Preduzimajući mjere i radnje na terenu, policijski službenici su u kratkom roku identifikovali, pronašli i u službene prostorije doveli M.R. (42) i I.S. (42) iz Nikšića, koji se u policijskim evidencijama vode kao povratnici u izvršenju krivičnih djela iz oblasti imovinskog kriminaliteta - navedeno je u saopštenju Uprave policije.
Nakon sprovedene kriminalističke obrade, sa događajem je upoznat državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću koji je naložio da se I.S. uhapsi zbog sumnje da je počinio krivično djelo razbojnička krađa u sticaju sa krivičnim djelom teška tjelesna povreda.
Po nalogu postupajućeg tužioca uhapšen je i M.R. zbog sumnje da je počinio krivično djelo teška krađa. &nbsp;
- Osumnjičeni će, uz krivičnu prijavu, biti privedeni nadležnom tužiocu u zakonskom roku - kazali su u Upravi policije.

Nikšićani osumnjičeni da su pretukli sugrađanina i ukrali mu auto kojim su izazvali udes

U Upravi policije kažu da su tokom ove godine realizovali niz obuka i ostalih aktivnosti u cilju jačanja bezbjednosti štićenih ličnosti.
- Polaznici su stekli napredna teorijska i praktična znanja neophodna za unapređenje bezbjednosti štićenih ličnosti i efikasnije izvršavanje službenih zadataka, uključujući vatrenu obuku i realizaciju praktičnih scenarija bliske zaštite - kazali su u Upravi policije. 
Od ponovnog uspostavljanja Sektora za obezbjeđivanje ličnosti i objekata kao posebne organizacione jedinice Uprave policije najvišeg nivoa, u decembru 2024. godine, rukovodstvo ovog Sektora preduzelo je intenzivne i kontinuirane aktivnosti na uspostavljanju sveobuhvatnog sistema internih obuka i policijskog treninga.
Kako je rečeno u policiji, ove aktivnosti realizovane su kroz normativnu djelatnost i izradu operativnih procedura za oblast obezbjeđivanja, kao i kroz stvaranje neophodnih organizacionih i tehničkih preduslova za početak realizacije programa praktičnih obuka za policijske službenike angažovane na poslovima obezbjeđivanja štićenih ličnosti.
Tokom 2025. godine realizovan je kurs bliske zaštite kroz devet grupa, u okviru kojeg je obučeno 105 policijskih službenika. 
- Polaznici su stekli napredna teorijska i praktična znanja neophodna za unapređenje bezbjednosti štićenih ličnosti i efikasnije izvršavanje službenih zadataka, uključujući vatrenu obuku i realizaciju praktičnih scenarija bliske zaštite - kazali su u Upravi policije.
Takođe, na inicijativu Sektora, a nakon višegodišnjeg zastoja, Crna Gora je, kao jedina država kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, dobila poziv da u svojstvu posmatrača učestvuje na godišnjoj konferenciji Evropske mreže za zaštitu javnih ličnosti (ENPPF), koja je održana početkom decembra 2025. godine u Kopenhagenu. 
- Na ovaj način, država Crna Gora, Ministarstvo unutrašnjih poslova i Uprava policije dobili su dodatno priznanje za dosadašnje rezultate u procesu evropskih integracija i ispunjavanju evropskih standarda policijskog rada, kao i potvrdu da se prepoznaju kao kredibilan i pouzdan partner - kazali su u policiji.
U UP poručuju da je u 2026. godini planirano dalje podizanje standarda selekcije, osposobljenosti i operativne spremnosti policijskih službenika obezbjeđivanja, kao i realizacija ambicioznog plana razvoja internih obuka i policijskog treninga, uz podršku država članica ENPPF mreže i drugih partnerskih službi i organizacija. 
- Paralelno sa tim, biće nastavljene aktivnosti na stvaranju unaprijeđenih materijalnih, tehničkih i kadrovskih uslova, u cilju efikasnijeg i kvalitetnijeg rada Sektora - poručuju u policiji.

UP: Intenzivne obuke i međunarodna saradnja u cilju jačanja bezbjednosti štićenih ličnosti

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentrano je 14 saobraćajnih nezgoda, u kojima su tri osobe lakše povrijeđene.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije saopšteno je da je u Podgorici evidentirano sedam saobraćajnih nezgoda, a u Nikšiću četiri.
Po jedna nezgoda evidentirana je u Danilovgradu, Baru i Bijelom Polju.
Izdato je 606 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeta 101 prekršajna prijava.
Policija je oduzela devet pari registarskih tablica.

Za dan 14 saobraćčajki, lakše povrijeđene tri osobe

Završetak svake godine je vrijeme za sumiranje i analizu u dometima unutrašnje i vanjske politike i njenih rezultata u praktičnom smislu. Iako je nezahvalno u situaciji kada rijetko što funkcioniše u državi Crnoj Gori baviti se onima koji su na političkoj trpezi najmanje krivi za takvu situaciju, okolnosti nameću da nije moguće izbjeći širu sliku, uključujući i razmjere učinkovitosti suverenističkog političkog bloka i političkih partija koje se deklarišu kao dio tog korpusa. Očito je problem jasne diferencijacije od zla očigledna naklonost EU da Crnu Goru iskoristi kao primjer svoje otvorenosti za proširenje, kao motiv drugim zemaljama Zapadnog Balkana da pojačaju reforme i brže ispune kriterijume za članstvo. Dijelom zbog agresije Rusije na Ukrajinu, a dijelom zbog očitog mekog uticaja Ruske Federacije i Kine na prostorima Zapadnog Balkana, koji se širi i na neke bivše socijalističke zemlje, današnje članice EU. <h2>BURIDANOV MAGARAC</h2> Naklonost EU za prijem Crne Gore i očigledno formalizovanje uslova, bez ulaženja u samu suštinu da li se crnogorsko društvo istinski reformiše ili se radi o providnom simulakrumu, kao da je suverenistički blok stavila u poziciju Buridanovog magarca. Da li je prihvatljiva cijena urušavanja svega u državi zbog otvorene mogućnosti za relativno brzi ulazak Crne Gore u EU, izbjegavajući bilo kakav ozbiljniji otpor otvorenom urušavanju svih demokratskih principa, spajanju sve tri grane vlasti pod kontrolom vladajuće većine i otvorenoj diskriminaciji najbrojnije etničke grupe u Crnoj Gori, sa tendencijom promjene etničke strukture u cilju ostvarenja ideje „srpskog sveta“, kao parafraze Putinove politike o vraćanju istorijske imperijalne politike na prostore bivšeg SSSR-a. Dok, čini se, suverenistički blok mrtvijem snom spava, svodeći svoje aktivnosti samo na nesporno argumentovane govore u Skupštini, vladajuća većina je faktički osvojila svojim uglavnom poluobrazovanim, nesposobnim i autoritativnim kadrovima sve sfere društva: od pravosuđa, kulturnih i obrazovnih institucija, do bezbjednosnog sektora i institucija sile: vojske i policije. Kao da gaje iluzije u opoziciji da će se ulaskom u EU ti problemi vratiti na svoje mjesto, iako nikada nijesu ni bili na svom mjestu, kao što su se gajile iluzije da će pristupom članstvu u NATO Crna Gora riješiti problem svoje suverenosti i odbraniti se od otvorenih nasrtaja spolja. Bojim se da će ta zabluda skupo koštati Crnu Goru i da je sve očiglednije da većinska vlast koristi priliku da otvori sve više pitanja koja zadiru u sami habitus crnogorskog društva i njegov konstitutivni karakter, dok se maše crvenom maramom članstva u EU. Nekako se i može shvatiti strah građanskih političkih elita od konformizma koji odavno krasi pristalice crnogorskog suverenizma, samim tim i od fijaska javnih manifestacija nezadovoljstva, ali je teško razumjeti parlamentarno saučestvovanje u razgradnji ono malo institucionalnog suverenizma što je postignuto za vrijeme predavgustovske vlasti, kao i inertnost u korišćenju međunarodnih sudskih i političkih institucija u procesuiranju očiglednog kršenja osnovnih ljudskih prava i otvorenu diskriminaciju etničkih Crnogoraca i procrnogorskih institucija. Eskapizam ili ambivalencija?!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251227211236_980802b80a41b80b3545be8a5cd53b9b077f44bbe257ad07312139ff85375987.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251227211236_980802b80a41b80b3545be8a5cd53b9b077f44bbe257ad07312139ff85375987" data-rendition-name="original" width="1000" height="667" loading="lazy" alt="Andrija Mandić"><figcaption>DRŽI NA OKUPU ROGOVE U VREĆI: Andrija Mandić</figcaption></figure>  Na najvažnije državne funkcije postavljaju se ljudi bez ikakvih profesionalnih perfomansi i značaja, čak i osobe koje više priliče higijenskim radnicima u osnovnoj školi u nekoj crnogorskoj zabiti, nego direktorkama kulturnih ustanova, dok se smjenjuju svi koji ne pripadaju političko–religioznom komplotu koji drži na okupu rogove u vreći od većinske vlasti. Dok vreću drži vojvoda od Krnje Jele, Andrija Mandić. <h2> ZAŠTO ĆUTI OPOZICIJA</h2> Ako se Ustavni sud oglasio kao nenadležan za odlučivanje o tzv. Temeljnom ugovoru države Crne Gore sa Crkvom Srbije, zašto opozicija nije podnijela zahtjev sudu u Strazburu sa osnovnim zahtjevom da se definiše status tog Ugovora, jer on nije međunarodni zato što se međudržavni ugovori sklapaju sa državama, a ne pojedinačnim pravnim subjektima iz drugih država. Zato taj Ugovor nije ni ratifikovan u Skupštini, što bi moralo biti da je međudržavni ugovor. Drugo, kako je moguće ugovorom sa pravnim subjektom iz druge države uređivati unutrašnje pravo u Crnoj Gori, koja ima već donešen Zakon o slobodi vjeroispovijesti, koji moraju poštovati svi ugovori sa bilo kojom vjerskom zajednicom u Crnoj Gori. Zašto opozicija izlaskom iz parlamenta ne problematizuje snižavanje kriterijuma za rukovodeća mjesta u svim javnim oblastima, nepoštovanje konkursa i kriterijuma kvaliteta prilikom izbora kadrova i, konačno, zašto se dikriminušu kadrovi crnogorske nacionalnosti, iako očigledno ispunjavaju profesionalne i druge standarde, višestruko više od onih koji se biraju? Zašto država Crna Gora izdvaja ogroman novac za Crkvu Srbije i srpske manifestacije i institucije, dok procrnogorske institucije su na rubu opstanka, a mnoge se i gase? U kojoj je to zemlji moguće na čelo kulturnih i prosvjetnih ustanova postavljati osobe koje su otvoreni neprijatelji nezavisnosti Crne Gore i otvorene pristalice druge države? Kako je moguće da se u vojsci i policiji Crne Gore sprovodi partijski veting, u kojem nema kriterijuma koji je primaran u svim zemljama svijeta: bezrezervna odanost svojoj zemlji? Kad bi se primjenjivao taj kriterijum bojim se da bi, od ministra pa nadolje, otpala većina zapošljenih.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251227211236_672fe89d92cc250b60d0e3b0804a02242b5c0130515ea95708c5aec7a6e86387.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251227211236_672fe89d92cc250b60d0e3b0804a02242b5c0130515ea95708c5aec7a6e86387" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Profirije Perić i Dritan Abazović"><figcaption>TZV. TEMELJNI UGOVOR JE TREBALO DA ZAVRŠI NA SUDU U STRAZBURU: Profirije Perić i Dritan Abazović (Photo: Vlada CG)</figcaption></figure>  <h2> POLITIČKI ZATVORENICI</h2> Zašto se politički ne problematizuje postojanje političkih zatvorenika u Crnoj Gori i postojanja osoba iz vlasti koje su eskulpirane od svake odgovornosti, zahvaljujući tužiocima i sudijama koji su iz redova njihovih pristalica? Svako sa zrnom mozga vidi da su optužbe protiv bivšeg SDT Milivoja Katnića, njegovog bivšeg zamjenika Saše Čađenovića i bivšeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića najobičnije amaterske konstrukcije, nedostojne bilo kojeg brucoša pravnog fakulteta. Kako je moguće da Odbor za pravosuđe u izboru sudija Ustavnog suda postavlja pitanja o nacionalnoj pripadnosti i o tome kako bi presudili u slučaju kolokvijalno nazvanom „državni udar“? Kako je moguće prenebregnuti da je u navedenom slučaju „državni udar“ dokazima potkrijepljen svaki iskaz svjedoka saradnika, počev od materijalnih dokaza, do šifrovanih komunikacija, susreta sa optuženima, novca koji im je predavao, itd? Zašto je jedina odbrana optuženih u predmetu „državni udar“ kredibilitet svjedoka saradnika, kada se proces vodi upravo kako bi se u postupku potvrdilo da li su njegovi iskazi istiniti, što je izvođenjem dokaza nedvosmisleno utvrđeno? Institut svjedok saradnik je i zamišljen tako da osobe iz kriminalnog miljea otkriju tužilaštvu detalje na osnovu kojih oni mogu prikupiti dokaze i formirati optužnicu. Ne samo na osnovu svjedočenja svjedoka saradnika, što očigledni krivci i njihova politička sabraća pokušavaju da podvale. <h2> ISTORIJSKI REVIZIONIZAM</h2> Izostanak institucionalnih promjena sa ciljem sistemske podrške razvoju konsensualne političke kulture i konsekventne konstitucionalizacije i utemeljenja Crne Gore kao građanske, pravno uređene države, pokazuju se kao veoma bitan faktor i indikator nepostojanja stvarne evropeizacije Crne Gore. Sve što podśeća na otvorenost, građanstvo, pluralizam, univerzalizam i multikulturalizam pretrpjeli su krah i vraćaju nas aspektima kobnih posrtanja i sunovrata mračnih devedesetih. Demokratizacija sistema, ispostavilo se, nema neophodni građanski (očigledno daleko precjenjeni) potencijal, a snaga konzervativnih obrazaca je toliko jaka (često potcjenjivana) da je čak prevladala i među partijama vlasti koje se deklarišu kao prozapadne i građanske. Zahvaljujući tim konzervativnim obrascima Crna Gora se sve više odriče svoje antifašističke prošlosti i tradicije i potpada pod uticaj Crkve Srbije i njihovog ničim utemeljenog, zasnovanog samo na bajanju, bez ikakvih argumenata, istorijskom revizionizmu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251227211236_2149e9bd975d8ac1d00d47d159a53a1dfadd43938f2da6738bbe843ad195d57b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251227211236_2149e9bd975d8ac1d00d47d159a53a1dfadd43938f2da6738bbe843ad195d57b" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Boris Bogdanović"><figcaption>ŠTAZIJEVCI I SEKURITATEAVCI IZ DEMOKRATA: Boris Bogdanović (Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption></figure>  Istorijski revizionizam – kako ga definiše Todor Kuljić – predstavlja „preradu prošlosti nošenu jasnim ili prikrivenim namjerama pravdanja užih nacionalnih ili političkih ciljeva“. Drugim riječima, u slučaju istorijskog revizionizma na djelu je ne samo prevrijednovanje tj. novo ili modifkovano tumačenje prošlosti, već neposredna prerada (falsifkovanje, izostavljanje, izvrtanje, itd.) istorijskih činjenica i izvođenje odgovarajućih objašnjenja, koja imaju krajnje utilitarnu vrijednost u određenom kontekstu. Čini se kao da ne postoji svijest da iza istorijskog revizioionizma Crkve Srbije ne stoji samo formalna zamjena teza, već duboko ukorijenjena namjera da se promijeni i etnička i istorijska lična karta Crne Gore. U zabludi su suverenističke partije da se istorijski revizionizam Crkve Srbije i velikosrpskih partija može retorički vratiti na deponiju sa koje su ih konzumenti uzeli, jer iza njihovog konzumiranja ne stoji želja za istinom, već upravo suprotno. Neka vas zato ne čude štazijevci i sekuritateavci iz Demokrata, što reče jedna moja prijateljica, što postavljaju popove, vazda lakome na pare, da naprasno volontiraju i trkeljišu po arhivima. Ko zna, možda se jednog dana policija i vojska pojave sa kokardama na kapama. Čudo su volonteri!