U Crnoj Gori sjutra će biti malo do umjereno oblačno sa dužim periodima sunčanog vremena.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru je, u nižim predjelima, tokom jutra mjestimično moguća magla.
Vjetar će biti slab, promjenljivog smjera.
Jutarnja temperatura vazduha od minus šest do devet, najviša dnevna od tri do 16 stepeni.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Društvo

Sjutra oblačno sa sunčanim periodima

Sistem na graničnim prelazima u Bosni i Hercegovini vraćen je u funkciju nakon kvara koji je trajao nešto više od dva sata.&nbsp;
Iz Bosanskohercegovačkog auto-moto kluba (BIHAMK) su saopštili da je sistem ponovo uspostavljen i normalizacija protoka saobraćaja na granicama je u toku.
- S obzirom na kolone koje su se formirale tokom zastoja, molimo vozače za strpljenje i razumijevanje - navodi se u saopštenju.
BIHAMK je prvo izvijestio da je do pada sistema došlo na prelazima između Bosne i Hercegovine i Srbije koji su u nadležnosti Terenskog ureda Zvornik, a to su GP Karakaj, Šepak, Zvornik i Skelani.
Naknadno je saopšteno da je bilo riječ i velikom padu sistema na svim graničnim prelazima sa Srbijom, Crnom Gorom i Hrvatskom.&nbsp;

Kvar otklonjen: Sistem na graničnim prelazima u BiH ponovo u funkciji

Najduži zimski festival u regionu, koji traje čak 64 dana, u Kotor je unio prvu veliku dozu blagdanske magije i najavio bogat program na više lokacija. Uz već tradicionalne programe na kućicama i na Pjaci od sata, ovogodišnje izdanje donosi i novinu - Park generacija u Velikom gradskom parku, zamišljen kao prostor međugeneracijskog povezivanja kroz inkluzivne, edukativne i muzičke radionice.
Predstavnica Turističke organizacije Kotora, Emilija Radulović, poručila je da je grad u potpunosti spreman da ugosti domaće i strane posjetioce i ponudi im istinski praznični ugođaj.
Ona je naglasila da će “jedan festival sa tri programa” svim generacijama pružiti bogat sadržaj i autentičan kotorski duh.
- Kotor je spreman za treći po redu Kotor Winter Fest, festival najduži u regionu, u trajanju od 64 dana. Jedan festival - tri programa. Program Kotor Winter Festa, koji se održava najvećim dijelom na kućicama i na Pjaci od sata u Starom gradu, obećava domaćoj i gostujućoj publici zaista dobar provod u drugačijoj atmosferi, kroz različite muzičke žanrove i jedan bogat program - navela je.
Ona je istakla je da će Veliki gradski park tokom predstojećih praznika biti mjesto posebno posvećeno najmlađima i najstarijima, ali i porodičnom i međugeneracijskom druženju. Ona je napomenula da će se u Velikom gradskom parku održati i Dječja Nova godina 30. decembra, te da će taj prostor u narednom organizovati brojne programe namijenjene svim generacijama.
Program "Od Božića do Božića" 12. po redu, počinje 22. decembra Dječjim bazarom, zatim slijedi tradicionalni koncert Gradske muzike i završava se Papaladam ala makom.
Pred kotorskom publikom i gostima je zaista bogat program – različiti muzički žanrovi, domaći i strani izvođači, rock, DJ setovi i elektronska muzika. Sve ono što Kotor čini drugačijim od ostalih.
Pozivamo sve da se druže sa nama od danas pa sve do 31. januara i da dočekaju Novu godinu u Kotoru”,poručila je ona.
Na Pjaci od sata 30. decembra zakazano je druženje sa Stelom Rade i Majstorima za dušu - orkestar Aleksandra Sofronijevića, zatim čekamo Novu 2026. uz Parni Valjak i Ansambl Toć.
Repriza, odnosno 1. januar 2026, biće obilježen nastupom jedne mlade i fenomenalne zvijezde, Jakova Jozinovića, i naravno, regionalne zvijezde, Marije Šerifović.
- Želimo svima dobar provod i da osjete autentičnu kotorsku atmosferu - da budu puni energije i zdravlja, i da se lijepo provedu tokom praznika. Dobrodošli u Kotor, jer Kotor je nešto drugo - naveli su organizatori.
Svjetska DJ zvijezda, Fedde Le Grand sinoć je napravio pravi spektakl na otvaranju Kotor Winter Festa. Uz moćne numere, vrhunsku produkciju i energiju koja je ispunila Stari grad, publika je uživala u nezaboravnom setu koji je označio početak najdužeg zimskog festivala u regionu.
- Mnogo puta sam nastupao tokom zime, posebno u Top Hillu gdje sam godinama gostovao. Zapravo, ovdje je bio moj prvi početak - prvi put sam nastupio u Crnoj Gori upravo u klubu u Kotoru. Lijepo mi je ponovo biti ovdje, jer sam zaista veliki fan Crne Gore i uvijek očekujem da ću imati mnogo fanova koji me toplo dočekaju - kazao je on.
Stvaranje muzike danas je, kaže, veoma tehnički proces i zahtijeva mnogo rada.
- Ali vjerujem da inspiracija dolazi kada joj daš prostora. Zato nikada ne pripremam set potpuno unaprijed - ako sve spremiš, izgubi se spontanost - kazao je on pred nastup.
Organizatori Kotor Winter Festa su Opština Kotor i Turistička organizacija opštine Kotor uz podršku Zlatnog partnera Hyatt Regency Kotor Bay Resort koji najavljuju još jedno izdanje festivala koje donosi bogat program i prazničnu atmosferu.
- Veliku zahvalnost dugujemo i našim partnerima Coca-Cola HBC Crna Gora, JP Morsko Dobro i VOLI, kao i zvaničnoj mreža festivala - Crnogorskom Telekomu. Važnu ulogu imaju i brojni prijatelji festivala čiji doprinos upotpunjuje doživljaj i stvara jedinstven zimski ambijent u Kotoru - poručili su oni.

Sinoć otvoren treći Kotor Winter Fest

Gost 67. emisije „Ne pričam ti o tome“ bio je Isak Šabanović, pjevač iz Bijelog Polja.
Bilo je riječi o počecima njegovog bavljenja muzikom, kako je bilo odrastati u muzičkoj familiji i kako je kroz rad u hotelima, kafanama i klubovima sticao iskustvo za veliku scenu, usput završavajući fakultet.&nbsp;
Pričao je i o uticaju jugoslovenskih rok grupa na njegov način pjevanja, ulasku u „Grand“ vode i izlasku iz njih, turnejama, ali i o uvijek prisutnoj tremi sa kojom se bori bez prekida.
Najavio je i prvi album koji se snima u Sarajevu i Zagrebu. 
 
Nedjelja, 21 sat, urednik i voditelj Željko Milović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FkVppdZj8JKc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

„Ne pričam ti o tome“ na TV E u 21 sat: Gost Isak Šabanović

Promocija drugog izdanja knjige „Najveći zločin u istoriji“ autora Jovana Čubranovića, novinara i publiciste, biće održana sjutra na Cetinju u 17.30 sati u sali Skupštine Prijestonice Cetinje. Pred čitalačkom publikom nalazi se drugo izdanje knjige Jovana Čubranovića, „Najveći zločin u istoriji“, koja osvjetljava jedan od najkontroverznijih događaja crnogorske istorije kroz svjedočenja i stavove tada najuglednijih i najpoznatijih svjetskih ličnosti - diplomata, političara, novinara, koje je uzdrmala sudbina jedne evropske države nasilno izbrisane s mape.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251130151116_28770b7fe1b4e5c1ebac1601b4ccdef86112af40584a60a8ac429106456ef2fb.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251130151116_28770b7fe1b4e5c1ebac1601b4ccdef86112af40584a60a8ac429106456ef2fb" data-rendition-name="original" width="819" height="1229" loading="lazy" alt="Drugo izdanje knjige Najveći zločin u istoriji"> </figure>  U svojim istraživanjima Čubranović razotkriva istinu o vremenu kao posljedice akta koji je izazvao međunarodne reakcije i osude. Djelo predstavlja vrijedan istorijski dokument, posebno važan danas, kada je objektivan pogled na prošlost neophodan za razumijevanje savremenih društvenih procesa. „Najveći zločin u istoriji“ donosi autentične izvore, citate iz tadašnje svjetske štampe, diplomatske bilješke i kritike međunarodnih respektabilnih autoriteta koji su jasno ukazivali na karakter i posljedice Podgoričke skupštine 1918. godine. Knjiga je namijenjena stručnoj javnosti, istoričarima, novinarima, studentima, ali i svim čitaocima koji žele da razumiju jedan od ključnih trenutaka crnogorske istorije. Po završetku promocije, koju organizuju Crnogorsko-Američka Asocijacija Cetinje i STEGA, posjetiocima će biti poklonjen po jedan primjerak knjige.

Promocija drugog izdanja knjige „Najveći zločin u istoriji“ sjutra na Cetinju

U Informativnoj emisiji 24 sata na Televiziji E, u 19 sati pogledajte:
Tema dana: Vladavina prava - pitanje svih pitanja 
 
- Saga oko pete kade Deponije
- Kada će biti rekonstruisan SC Morača?
- Koji je bilans poplava u Indoneziji?
Gost emisije je predsjednik Upravnog odbora Transparency international BiH Srđan Blagovčanin.
Informativnu emisiju 24 sata večeras vodi Itana Kaluđerović.

Informativna emisija 24 sata: Gost Srđan Blagovčanin

U nedeljnom izdanju emisije Vikend popodne Televizije E, razgovaramo sa magistricom socijalne politike, iza koje stoji bogata karijera rada sa mladim ljudima, o tome kako mladi u Crnoj Gori danas biraju svoj put, kao i o negativnim fenomenima medju omladimom poput zloupotrebe alkohola i &nbsp;psihoaktivnih supstanci.
Nakon toga, s obzirom da je nedjelja vrijeme za opuštanje, preporučićemo uz koje knjige, filmove i serije se možete opustiti vikendom popodne.
Za kraj, idemo na put magičnih ukusa kroz jednostavne recepte naše Sandre Manojlović.
Vidimo se, kao i svakog vikenda, u 17 sati.

Vikend popodne: Kako mladi u Crnoj Gori danas biraju svoj put, zloupotreba alkohola i psihoaktivnih supstanci...

Nakon gotovo deceniju iščekivanja, Gradsko pozorište Podgorica uskoro će prvi put u svojoj istoriji dobiti svoj stalni dom. Nova zgrada otvara se u godini kada ova institucija obilježava veliki jubilej – 75 godina postojanja - što čitav događaj dodatno čini simboličnim i prelomnim.
O planovima za svečano otvaranje, ambicijama za razvoj pozorišta, novim scenama, repertoarskoj politici i odnosu prema publici, Portal TV Podgorica razgovarao je sa direktoricom Gradskog pozorišta Sandrom Vujović koja otkriva kakvu budućnost ova kuća priprema gradu i njegovim građanima
Nakon osam godina izgradnje konačno se očekuje otvaranje Gradskog pozorišta, Vujović ističe kako otvaranje nove zgrade Gradskog pozorišta dolazi u godini koja za njih ima posebnu simboliku.
- Naše pozorište 2026. obilježava75 godina postojanja, i teško da bismo mogli zamisliti značajniji ili emotivniji rođendanski poklon od useljenja u prostor koji generacije prije nas nijesu dočekale - navodi Vujović.
Cijela naredna godina, potencira Vujović, biće u znaku velikog jubileja.
- Planirali smo niz programa, premijera, gostovanja i posebnih segmenata koji će obilježiti tih 75 godina stvaranja, ali će upravo useljenje u novu zgradu biti centralni trenutak. Želimo da otvorenje bude dostojanstveno, svečano i duboko vezano za naše nasljeđe, ali i usmjereno ka budućnosti, odnosno ka publici koja raste, umjetnicima koji dolaze i pozorištu koje će, po prvi put u svojoj istoriji, imati svoj pravi dom - naglašava Vujović.
Vujović ističe da Gradsko pozorište, iako uskoro slavi svoj 75. rođendan, jeste i ostaje moderna, savremena teatarska kuća koja paralelno njeguje večernju scenu i scenu za najmlađe. U periodu koji je pred njima, cilj je da još jasnije oblikuju programski profil u skladu sa savremenim svjetskim dramskim trendovima i da taj kvalitet bude prepoznat na sve tri postojeće scene.
- U tom pravcu pokrećemo i četvrtu scenu,Indexscenu, posvećenu mladim autorima, novim glasovima i hrabrim dramaturškim iskoracima. Vjerujem da je upravo to prostor u kojem će se stvarati nova generacija crnogorskog teatra - naglašava Vujović.
Poseban fokus, dodaje, biće na savremenom domaćem dramskom tekstu, zatim na popularizaciji muzičkih formi u drami, kao i na intenzivnijoj saradnji sa institucijama iz regiona i Evrope, kako bi dodatno ojačali međunarodnu vidljivost Podgorice kao teatarskog centra.
- Istovremeno, želimo da razvijamo i osnažujemoFestival pozorišne režije „Jagoš Marković“, čija je ideja da u narednim godinama preraste u jedan od najznačajnijih festivala ovog dijela Evrope, odnosno platformu koja okuplja najbolje, najhrabrije i najinovativnije rediteljske poetike - naglašava Vujović.
U tom smislu, njena vizija je jasna i kreće se ka Gradskom pozorištu koje čuva tradiciju, a diše savremeno.
- To znači da gradimo teatarsku kuću stabilnog repertoara, snažne produkcije i otvorenosti prema stvaralaštvu koje dolazi. Gradsko pozorište treba da bude dom kvalitetne umjetnosti, prostor zajednice i refleksija grada u kojem živimo - ističe Vujović.
Ključne promjene u repertoaru i radu pozorišta biće, naglašava Vujović, prije svega - nova energija. Nova imena, nove forme, savremeniji izraz, hrabrije teme i nova estetika. Želi da publika vididrastičan iskorak, i na sceni i u cjelokupnoj kulturi rada pozorišta. Da prepoznaju inovativnost, originalnost i atraktivnost repertoara.
- Da vide da dolazi neka druga, osvježena dinamika. Ta dinamika, prije svega, donosi više novih naslova. Dakle, biće mnogo novih imena, savremenih pristupa, originalnih rješenja i predstava koje govore jezikom današnjice. Ali najvažnije od svega: želim da građani Podgorice Gradsko pozorište istinski dožive kao svoje. Mjesto koje pripada njima u koje dolaze često. Prostor njihovog okupljanja, dobra navika od koje ne odustaju. Sadržaj koji im nedostaje kada ga preskoče. Da svaki put kad dođu, osjete da smo im ponudili nešto novo, relevantno i živo - navela je Vujović.
Što se tiče repertoara za 2026. godinu, Vujović navodi da je koncipiran kao žanrovski i tematski raznolik, uz jasno definisan umjetnički pravac. Planirano je šest samostalnih produkcija i tri koprodukcije.
- Na našim scenama naći će se dvije predstave namijenjene djeci i mladima, dok će sedam naslova biti dio večernjeg repertoara, među kojima čak tri mjuzikla, što je značajan iskorak u odnosu na dosadašnje sezone. Tematski, naredna godina biće izrazito angažovana. Bavićemo se savremenim društvenim izazovima, ali i univerzalnim vrijednostima koje smatramo ključnim za život zajednice: mirom, ljubavlju, tolerancijom i solidarnošću. Istovremeno, repertoar će ponuditi kritičko ogledalo savremenog društva, od konzumerizma i militarizma, do drugih pritisaka koji sputavaju čovjekovu slobodu i integritet - naglašava Vujović.
Posebno ističe da je Gradsko pozorište krajem proljeća raspisaloJavni poziv za autore, s ciljem da otvore vrata novim glasovima, novim idejama i novim dramaturškim perspektivama.
- Naš je cilj da stvorimo prostor u kojem mladi, afirmisani i međunarodni autori mogu slobodno da predlažu svoje projekte, tekstove i konceptualne opuse. Javni poziv predstavlja dugoročnu strategiju otvaranja i demokratizacije teatra, želimo da najbolje ideje pronađu put do scene, bez prepreka i zatvorenih krugova - navodi Vujović.
Zato i izbor tekstova za novu sezonu počiva na dvije osovine: prva je njihov interni umjetnički koncept i vizija razvoja pozorišta, a druga je upravo odgovor autora na Javni poziv, njihov stvaralački impuls, hrabrost i originalnost. Na taj način, dodaje, grade repertoar koji je savremen, otvoren, dinamičan i istinski u dijalogu sa društvom u kojem živimo.
Vujović ističe kako su Savremeni domaći komadi su jedna od naših glavnih programskih odrednica, želimo novo, hrabro i moderno pozorište koje prati duh vremena.
- Ipak, klasici ostaju važan stub repertoara. Njihova vrijednost je neprolazna i uvijek će imati svoje mjesto na našoj sceni - naglašava Vujović.
Zbog privlačenja nove, mlađe publike, Gradsko pozorište pokrećeIndex scenu, namijenjenu mladim autorima i novim dramskim izrazima.
- Osim toga, objavili smoJavni pozivza autore i autorske timovekako bismo otvorili prostor svježim idejama i drugačijim perspektivama. Vjerujem da se nova publika osvaja hrabrošću, autentičnošću i programima koji govore njihovim jezikom i Gradsko pozorište će u narednom periodu upravo na tome insistirati - ističe Vujović.
Vujović navodi kako je saradnja sa lokalnom zajednicom je temelj rada Gradskog pozorišta.
- Ona postoji odavno i nastavljamo je u istom, dobrom duhu. Sa školama &nbsp;sarađujemo kroz organizovane posjete, edukativne programe i predstave namijenjene djeci i mladima, dok sa kulturnim institucijama razvijamo koprodukcije, razmjenu programa i zajedničke projekte. Vjerujemo da pozorište pripada svima i da samo kroz otvoren dijalog sa zajednicom može rasti i biti istinski relevantno - ističe Vujović.
Kada su u pitanju finansijske mogućnosti pozorišta, na pitanje da li je budžet dovoljan za ostvarivanje zamišljenih aktivnosti Vujović ističe da nikad nije lako uskladiti želje i mogućnosti, ali zato postoje kompromisi i neopisiva ljubav prema stvaranju u teatru.
- Upravo ta ljubav savlada sve prepreke, pa i one budžetske. Ona nadvlada sve izazove i tjera nas da damo sve od sebe, pa čak i onda kada nemamo dovoljno sredstava. Ta ljubav je razlog što ideje pronalaze put, što uprkos ograničenjima nastaju predstave koje traju i dopiru do publike. Ona je naš glavni resurs. I dok god je ima, biće i načina da svaka dobra ideja dođe pred publiku - naglašava Vujović.
Najvećim uspjehom Gradskog pozorišta ove godine, Vujović smatra što su uspjeli da ostvare izuzetno dinamičan i kvalitetan programski tempo.
- Realizovali smo pet premijera, imali zapažen festivalski život na međunarodnoj sceni, potpisali nekoliko važnih memoranduma o saradnji sa institucijama u zemlji i inostranstvu i pokrenuli Festival pozorišne režije „Jagoš Marković“ kao novi, tradicionalni stub crnogorske dramske scene. Svaki od ovih događaja nosi svoju težinu i govori o snazi i posvećenosti ansambla i cijelog tima - zaključuje Vujović.

Vujović: Useljenje u novu zgradu centralni trenutak 75 godina stvaranja Gradskog pozorišta

Zatvori natrpani, pritvorenici tvrde da im je povrijeđeno pravo na pravično suđenje

Crnogorska reprezentacija u podvodnom ribolovu potvrdila je svoju dominaciju u ovom sportu i osvojila treće mjesto na Svjetskom prvenstvu u Brazilu. U izuzetno jakoj konkurenciji i teškim uslovima ronjenja naša takmičarka Lidija Vukić osvojila je bronzanu medalju ostavljajući iza sebe najjače nacije svijeta - Španiju, Italiju, Hrvatsku, Francusku i čitavu Evropu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025113012114_23ebb3057901aad9720844642875d6ad48a6383557215960111582eaded0795d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025113012114_23ebb3057901aad9720844642875d6ad48a6383557215960111582eaded0795d" data-rendition-name="original" width="901" height="1600" loading="lazy" alt="Lidija"> </figure>  Od nje su samo &nbsp;bile bolje predstavnice Tahitija i Čilea koje su osvojile prvo, odnosno drugo mjesto. Izuzetan rezultat postigli su i muški članovi reprezentacije predvođeni prekaljenim kapitenom Bobanom Radosevićem koji je bio pokretačka snaga naše reprezentacije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025113012110_2f22df2d0c3645e08bb70da554792ec0ff81b95ec3aa73269134239fc6d8588b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025113012110_2f22df2d0c3645e08bb70da554792ec0ff81b95ec3aa73269134239fc6d8588b" data-rendition-name="original" width="1600" height="1045" loading="lazy" alt="podvodna dominacija"> <figcaption>Crnogorska reprezentacija u podvodnom ribolovu(Photo: Privatna arhiva)</figcaption> </figure>  Odličan rezultat, tj 15. mjesto ostvario je i Dušan Vukčevic koji nas je svojim rezultatom sa evropskog prvenstva plasirao na ovo takmičenje, a sada iza sebe ostavio najveća svjetska imena u ovom sportu.&nbsp; Značajan doprinos ukupnom rezultatu dale su i naše ključne logističke i taktičke karike, Miljan Knežević i Dejan Ražnatović, čija su organizacija i strateški pristup bili od presudne važnosti u zahtjevnim brazilskim vodama.&nbsp; - Ovim rezultatom pokazali smo gdje nam je mjesto u &nbsp;svjetskom vrhu ovog sporta. Ovaj uspjeh nosi dodatnu odgovornost da ubuduće budemo još bolji - rekao je šef delegacije Crnogorskog tima Danilo Mijajlović.&nbsp; Selektor Crnogorske reprezentacije Dušan Jovović rekao je da ovaj rezultat podiže odgovornost naših predstavnika u komisijama svjetske ronilačke federacije Cmas. - A posebno u komisiji za podvodni ribolov čiji su delegati kandidovali Crnu Goru za naredno Evro-Africko &nbsp;prvenstvo u podvodnom ribolovu. To za nas predstavlja veliku odgovornost i traži značajna finansijska sredstva za organizaciju od kojih će zavisiti naša odluka o prihvatanju kandidature - dodao je on.

Podvodna dominacija: Crna Gora među tri najjače nacije svijeta

Košarkaši Crne Gore stigli su do prvog trijumfa u kvalifikacijama za Mundobasket 2027.&nbsp;
Izabranici Andreja Žakelja večeras su u Piteštiju, u duelu drugog kola grupe "B", bili bolji od Rumunije, rezultatom 75:80 (17:26, 17:23, 22:16, 20:15).
Odlično su izgledali naši košarkaši u prvom dijelu meča, ali ne i u drugom, pri čemu je van igre zbog povrede morao Kljajić. Dopustili su Rumunima da se potpuno vrate u utakmicu, da se u završnici i ponadaju preokretu, ali to se nije dogodilo. Minut prije kraja, Danilo Ivanović pogodio je trojku i tada je bilo jasno kako će domaći sastav doživjeti i drugi poraz u kvalifikacijama.
Kendrik Peri meč je završio sa 16 poena, a Andrija Slavković sa 13. Na drugoj strani najbolji je učinak, očekivano, imao Daren Rasel sa 20 poena.
Crnogorski košarkaši od samog su početka bili u vođstvu, koje je nakon sedam minuta i trojke Hadžibegovića iznosilo sedam razlike (11:18). Rumuni su potom prišli na 17:20, a onda je uslijedila sjajna završnica naše selekcije – uz pogotke Simonovića, Slavkovića i Ivanovića drugi kvartal dočekali smo uz vođstvo 17:26.
Nije Žakeljevim izabranicima trebalo dugo da stignu do dvocifrenog plusa – u drugom minutu druge četvrtine Jovanović je pogodio za 21:32. Bez problema su naši igrači čuvali visoku prednost u ostatku poluvremena, te su na odmor otišli uz rezultat 34:49.&nbsp;
Rumuni su zaprijetili u trećoj četvrtini, prilazili su na šest razlike, a uoči završnih 10 minuta naša selekcija vodila je 56:65. No, u toj četvrtini Rumunija je bila bolja.
Kako se posljednja četvrtina bližila kraju, tako su domaći polako smanjivali zaostatak, pa smo u završna tri minuta ušli uz četiri poena viška (64:68).
Uslijedio je niz promašaja na obje strane, a dva minuta prije kraja Rumunija je pogotkom Grasua prišla na 68:70. Stao je potom Zoran Nikolić na liniju slobodnih bacanja, pogodio je jedno, pa je Rasel promašio šut za tri. Minut i 10 sekundi prije kraja, Danilo Ivanović pogodio je trojku i Crna Gora je bila nadomak pobjede - 68:74.
U završnici je uslijedio trojkaški šou - pogađali su Slavković i Peri na jednoj, te Dikulesku na drugoj strani, pri čemu su naši igrači sačuvali pobjedu, koja je sasvim zaslužena, a koja ima veliki značaj uoči nastavka kvalifikacija.
<h2>Grci slavili u Portu, nastavak kvalifikacija u februaru</h2>
U drugom susretu u našoj grupi, Grčka je u Portu savladala Portugal, rezultatom 68:76 (17:24, 19:13, 13:19, 19:20).
Pobjedničku ekipu predvodio je Larencakis sa 15 poena, a identičan učinak kod domaćih imao je Vilijams.
Upravo će Grci biti naši suparnici u naredna dva kvalifikaciona kola. Krajem februara ćemo biti gosti, a početkom marta slijedi i duel u kojem ćemo biti domaćini.
Tabela: Grčka 2-0, Portugal 1-1, Crna Gora 1-1, Rumunija 0-2.

Crna Gora savladala Rumuniju: U finišu zakomplikovali situaciju, ali pobjeda nije ispuštena

Bivši vršilac dužnosti pomoćnika direktora Uprave policije Dejan Knežević i nekadašnji šef Odsjeka za suzbijanje teških krivičnih djela u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije Uprave policije Milorad Žižić privedeni su u 19.30 na saslušanje u Viši sud.
Njih će saslušati sutkinja za istrage Suzana Mugoša koja će odlučiti o zahtjevu SDT-a koje je tražilo pritvor za Kneževića i Žižića.
Oni su uhapšeni u petak, po nalogu SDT-a, zbog sumnje da su navodno bili članovi grupe, koju je prema stavu SDT-a, formirao nekadašnji policijski funkcioner Zoran Lazović.
Knežević i Žižić negirali su pred specijalnim tužiocem Jovanom Vukotićem navode iz naredbe za sprovođenje istrage.
Osim Žižića i Kneževića, prema pisanju medija, u subotu tokom noći uhapšen je i policijski funkcioner Aleksandar Bošković.

Knežević i Žižić privedeni na saslušanje u Viši sud

Ženska rukometna reprezentacija Crne Gore igra u Triru sa Španijom utakmicu trećeg kola D grupe 27. Svjetskog prvenstva.
Izabranice selektorke Suzane Lazović upisale su pobjede u prva dva kola. Savladale su Farska Ostrva 32:27 i Paragvaj 34:25. Španija nakon dva odigrana kola ima polovičan učinak - pobjedu protiv Paragvaja 26:17 i iznenađujući poraz od Farskih Ostrva 27:25.
Duel u Triru igra se od 18 sati.

Slabo izdanje lavica, rukometašice poražene od Španije

Policija je podnijela krivičnu prijavu protiv M.K. osumnjičenog za ugrožavanje sigurnosti novinarke ND Vijesti J.J, saopšteno je iz Uprave policije (UP).&nbsp;
- Policijski službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Sjever“ – Odjeljenja bezbjednosti Bijelo Polje su, postupajući po prijavi novinarke ND Vijesti - J.J. od 10. oktobra 2025. godine, da je putem društvene mreže od strane jednog lica primila poruke sa uvredljivim i uznemiravajućim sadržajem, preduzeli prioritetne aktivnosti na identifikaciji odgovornog lica i zaštiti novinarke, gdje je nakon preduzetih mjera i radnji identifikovan M.K. iz Bijelog Polja - dodaje se.&nbsp;
Policijski službenici su, kako se navodi, protiv M.K. po nalogu državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Bijelom Polju, podnijeli krivičnu prijavu zbog sumnje da je na štetu pomenute novinarke počinio krivično djelo ugrožavanje sigurnosti.
Sumnja se, ističu, da je M.K. 12. septembra 2025. godine, putem društvene mreže „Facebook“ novinarki J.J. uputio više poruka i fotografija uvredljivog i uznemiravajućeg sadržaja, koje su kod nje izazvale osjećaj straha i uznemirenosti.
Uprava policije će i ubuduće prioritetno i odlučno reagovati na sve vidove prijetnji i pritisaka usmjerenih prema novinarima, preduzimajući mjere radi njihove zaštite, identifikacije počinilaca i procesuiranja svakog oblika ugrožavanja njihove sigurnosti.
- U saradnji sa državnim tužilaštvom preduzimaju se mjere na obezbjeđivanju bezbjednog okruženja za nesmetan rad novinara, profesionalno i istraživačko djelovanje, čime se jača zaštita medijskih radnika, slobodan medijski ambijent i vladavina prava . zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Bijelo Polje: Policija podnijela krivičnu prijavu protiv osumnjičenog za ugrožavanje sigurnosti novinarke

Iako uopštavanje nikad nije najbolji princip vrlo malo ćemo pogriješiti ako za naše balkanske prostore kažemo da su uvijek kroz istoriju bili turbulentni, prepuni nacionalnih, teritorijalnih i vjerskih ambicija da se ovlada ljudima, njihovim dušama i prostorom u određenim istorijskim trenucima, u kojima su se, s jedne strane, slavile pobjede, a sa druge strane doživljavale tragedije, smrt i nesreće. Jedni su slavili svoje junake, drugi oplakivali svoje mrtve, osakaćene i unesrećene. Isti datumi se slave i oplakuju. Kad se to događa u okviru jednog jedinstvenog državnog prostora, u okvirima jednog te istog vjekovnog etničkog nasljeđa, raslojenog sticajem istorijskih okolnosti, onda to poprima razmjere tragedije. Ta tragedija poprima śenke farse kada se ostaje gluv na činjenice i u prošlosti traže, ne istine, već isključivo argumenti za svoje tvrdnje. U ovom slučaju govorimo o tragičnom nestanku države Crne Gore 1918. godine i namjeri da se činjenice ospore isključivo mišljenjem jednog istoričara. <h2>MANTIJE I MITOMANIJE</h2> Poslanici SNP-a Bogdan Božović i Slađana Kaluđerović podnijeli su amandman na Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš, kojim se predlaže da se u članu 1 riječi „nasilne aneksije države“ zamijene riječima „ujedinjenja Crne Gore i Srbije“. Kažu, osnov su pronašli u knjizi istoričara Dima Vujovića „Podgorička skupština“, u kojoj on smatra da je ta „Velika skuština srpskog naroda u Crnoj Gori“ izraz opšteg raspoloženja naroda u Crnoj Gori. Pomenuti poslanici su ostali gluvi na sijaset napisanih izvještaja stranih posmatrača, činjenice da nijedna zemlja, osim Srbije, koja je i organizator te nazovi skupštine i koja je priznala tek nakon mjesec dana, nije priznala ni legalitet ni legitimitet, način kako je sprovedena i da je sprovedena u uslovima vojne okupacije, bez poštovanja još uvijek postojanja države Crne Gore i njenih zakona, kršenja svih demokratskih principa i odsustva minimuma uslova kako bi se utvrdila ta pomenuta „volja naroda“. Pomenuta poslanica Kaluđerović je svoje obrazovne i političke kapacitete dokazala izjavom da je demokratija volja većine i da su odluke većine mjerodavne za sve. Slično pojedincima iz partije Slobodana Miloševića iz devedesetih prošlog stoljeća, koji su se proslavili izjavama da ako oni odluče „da je zemlja četvrtasta, ona će biti četvrtasta“. Volja većine je promjenjiva kategoirija i ako bi svaka vlast sprovodila svoju samovolju to teško da može biti demokratija, već bi to više ličilo na lakrdiju od države. Zato je opšti konsenzus u nauci da je demokratija prevashodno poštovanje zakona, demokratskih procedura, podjele vlasti na tri grane, uvažavanje nezavisnih institucija, nevladenog sektora i stručnih mišljenja. Jednom riječju, sve ono što nemamo poodavno, a naročito nakon avgustovske promjene vlasti 2020. godine. Najveći problem Crne Gore je što mi u politici imamo ljude kojima je politika jedini način da obezbjede egzistenciju. Nedostatak bilo koje sposobnosti u stručnom i političkom djelovanju nadomješćuju površnim i populističkim bavljenjem temama da bi popunili javni prostor, a kojima par exellance treba da se bave ljudi od struke. Crna Gora se nalazi u više nego nezavidnoj ekonomskoj suituaciji, sa ogromnim dubiozama u svim segmentima ekonomske politike, pa je bavljenje temama o kojima nemaju pojma samo skretanje pažnje na teme koje su uvijek aktuelne u podjelama u Crnoj Gori. Za te teme će naći uvijek slične sebi, sa oskudnim poznavanje elementarnih naučnih saznanja, koji svoje neznanje crpe od mantija i mitomanije. Umjesto da se zapitaju javno kako rješiti pitanje platnog deficita koji se mjeri u preko dvije milijarde eura, budžetskih deficita u penzionom i zdravstvenom fondu, rastu BDP isključivo na rastu potrošnje, što Crnu Goru vodi finansijskom bankrotu, oni pokušavaju da nam objasne kako je farsa od tzv. Podgoričke skupštine u uslovima prisustva okupacionih vojski pet zemalja, bez poštovanja važećeg zakona o izboru poslanika, bez biračkih spiskova, izraz bilo kakve volje? Za koju sami učesnici kažu da je revolucionarna, da nije zasnovana na zakonima Crne Gore. <h2>KRFSKA DEKLARACIJA</h2> Nije se sudbina Crne Gore određivala na tzv. Podgoričkoj skupštini, već na Krfu u ljeto 1916. godine kada je objelodanjen projekat po kojem je, dvije godine kasnije, Crna Gora izgubila svoj suverenitet i nezavisnost. Ili da mi Kaluđerović i Božović objasne kako je to Krfska deklaracija 20. jula 1917. godine predviđela što će izglasati tzv. Podgorička skupština godinu i par mjeseci kasnije? Ili da mi objasne pisma nastala na Krfu u julu i avgustu 1916. godine kojima crnogorski potuđenici Todor Božović i Jovan Ðonović predlažu Pašiću kako nasilno anektirati Crnu Goru, cijeneći da je pravo vrijeme za bezuslovno prisajedinje Crne Gore Srbiji. U pismu Ljubomiru Davidoviću, ministru prosvjete i crkvenih poslova u srpskoj vladi, iznose detaljan plan kako izvesti planirano prisajedinjenje. Veliki broj pisama je upućen srpskoj vladi sa raznih adresa kojima izlažu planove za anektiranje Crne Gore, razlikovali su se samo u nijansama. Da je projekat Božovića i Ðonovića zvanično usvojen, govori način organizovanja i odluke Podgoričke skupštine, održane novembra 1918. godine, koje svjedoče da se nestajanje Crne Gore odvilo po njihovom planu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251129231124_dab5d8ac23169bba33fc54de26fb04806ea0db63230f496f2720fef13ea14b28.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251129231124_dab5d8ac23169bba33fc54de26fb04806ea0db63230f496f2720fef13ea14b28" data-rendition-name="original" width="748" height="891" loading="lazy" alt="Krfska deklaracija "></figure>  „Zato je potrebno osigurati da srpska vojska bude u mogućnosti da uđe na teritoriju Crne Gore prije drugih ... Mi mislimo, svakako, da je ovo najzgodniji put za likvidaciju crnogorskog pitanja, kada se Crna Gora još ne smatra kao jedna obična neoslobođena provincija... Ako nađete da treba usvojiti ovaj naš projekat, mi ćemo organizovati cio posao i podnijeti Vam detaljne liste ljudi i detaljan program rada“. (Božović i Đonović, Krf, 24. jula 1916.g) Dolaskom srpskih trupa u Crnu Goru, nakon njenog oslobođenja od strane crnogorskih oslobodičakih jedinica i komita i formiranjem nelegalnog Centralnog izvršnog odbora za ujedinjenje, počinje organizovan rad na prisajedinjenju Crne Gore Srbiji. Taj Centralni izvršni odbor obrazovao je Svetozar Tomić, državljanin Srbije, po nalogu i zadatku dobijenom od Nikole Pašića, predśednika vlade Srbije. Pored Svetozara Tomića kao „glave odbora“, članovi su bili Petar Kosović, državljanin Srbije i Janko Spasojević i Milosav Raičević, državljani Crne Gore. Takav nakaradni i nezakoniti Centralni izvršni odbor je donio odluku (7. novembra) da se raspišu izbori za opštecrnogorsku narodnu skupštinu „koja bi suvereno odlučivala o ujedinjenju Crne Gore i Srbije“. Tom odlukom je suspendovana primjena tada važećeg crnogorskog Zakona o izboru narodnijeh poslanika, po kojem su, prema ustavnim određenjima, jedino legalno mogli biti birani predstavnici naroda. Argumentacija za nepoštovanje zakona je nađena u teroru srpske vojske pod komandom Dragutina Milutinovića, koji je za sebe govorio da je „guverner Crne Gore“! „Nastavite najenergičnije i svim sredstvima, da se na teritoriji koju je naša vojska okupirala, uguši svaka agitacija, pa ma od koga dolazila. Za ovo vam stoje na raspoloženje sva sredstva koja možete raspolagati bez ikakvog prezanja“ - naređenje je načelnika Vrhovne komande Živojina Mišića upućeno komadantu Jadranskih trupa u Crnoj Gori Milutinoviću, 19. 11. 1918. godine. <h2>LAŽNA SKUPŠTINA</h2> Utvrđujući samovoljno pravila izbora Centralni izvršni odbor je zakazao Skupštinu u Podgorici za 24. novembar 1918. godine. Po tim pravilima predviđeno je da se izbor poslanika vrši javnim i posrednim glasanjem, dizanjem ruku na skupovima, kao da je Crna Gora afrička kolonija, bez biračkih spiskova i zakona. Tako izabrani povjerenici iz cijelog okruga sastajali su se u śedištu okruga i poimeničnim glasanjem izabrali predložene poslanike za cio okrug. Nijesu postojali nikakvi birački spiskovi za izbor povjerenika, niti se zna ko je i kako prisustvovao njihovom izboru na improvizovanim skupovima (postojali su jedni isti birači koji su šetali od izbornog mjesta do izbornog mjesta). Tako se sprječavalo da se izabere bilo ko ko bi narušavao jednoglasje u ubijanju Crne Gore. U to vrijeme se nalazilo oko 9.950 Crnogoraca interniraca na prostorima Ugarske i Austrije (među njima: 17 generala i 709 oficira, više ranijih poslanika i načelnika, gotovo svi profesori i učitelji iz Crne Gore, više sveštenika i drugih obrazovnih ličnosti), a u tzv. „radnim logorima“ više od 15.000 Crnogoraca. Svima njima nije dozvoljen povratak u Crnu Goru i učešće u izborima. Kao što nije bilo dozvoljeno glasanje svima koji su se odmetnuli zbog okupacije Crne Gore. Koliko je besmislena tvrdnja da je Podgorička skupština izraz „narodne volje“ govori činjenica da na izborima od 28. novembra 1920. nikakva lista kandidata koji su protiv aneksije nije bila dozvoljena. Podnošenje sličnih lista predstavljalo je za beogradsku vladu zločin veleizdaje, te je bilo zabranjeno dekretom ministra unutrašnjih poslova srpske vlade, gospodina Draškovića. Kralj Nikola je u intervjuu, kojeg je dao piscu i novinaru Herbertu Vivijenu, jezgrovito opisao teror, koji je u vrijeme srpske okupacije vladao u Crnoj Gori, ovim riječima: „Iz Crne Gore nemam vijesti, jer je srpska okupaciona vojska ustanovila kordon kroz koji ne puštaju ni pisma ni ljude. Dobijam izvještaje, koji mi moji povjerenici donose po cijenu života. Izgleda da tamo vlada pravi teror. Ubijaju se bez suda ljudi, žene i đeca, bombe se bačaju u kuće mojih prijatelja a novac se prosipa kao voda da bi se Crnogorci odrekli zakletve. Sigurno ste čuli o mome smjenjivanju i o aneksiji Crne Gore. Ali to je izglasala lažna Skupština, koju su Srbi nazvali Velikom skupštinom – ime koje ne poštoji po našemu Ustavu. Niko tu skupštinu nije birao, već su je izabrale razbojničke čete u ime Srbije“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251129231128_99b3fa24da302c281e6ba10fc41987f02d8527de735cb5ae08b3fe3d152c4381.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251129231128_99b3fa24da302c281e6ba10fc41987f02d8527de735cb5ae08b3fe3d152c4381" data-rendition-name="original" width="455" height="505" loading="lazy" alt="Njujork tajms o srpskoj okupaciji "><figcaption>Njujork Tajms o srpskoj okupaciji Crne Gore jul 1919.</figcaption></figure>  Čak i beogradski radikalski listovi donosili su članke o zvjerstvima zvanične Srbije u Crnoj Gori. „Tribuna“ (28.IX 1920) je otkrila i priznala sva ona strahovita zvjerstva koja su se dešavala u Crnoj Gori. Na kraju, po običaju, još malo Francuza: „La Revue Contemporain“ (Pariz, maja 1922.) u tekstu svog direktora Anri D' Osmana, pod naslovom „Crna Gora ne može umrijeti“', piše: „Poslije takvih intriga, u kojima bi umiješan g. Andrea Bartolo, kojega je g. Poenkare zauvijek udaljio iz Kej d' Orseja, ta nepravda bi dozvoljena! Mi ćemo to znati jednog dana, ali ljudska savjest, ta neminovna pravda, o kojoj govoraše Gambeta neće dozvoliti Srbima da stave, tako reći, u njihov džep jednu 1000-godišnju državu, jedan herojski i kavaljerski narod. Francuska, koja se borila 4 godine za trijumf pravde, ne može tolerisati takav postupak... I Njemačka je pokušala nametnuti svijetu tu monstruoznost, ali sila ne nadvladava pravo. Mi to bar mislimo. Zakonita Vlada Crne Gore uvijek je zahtijevala za tu zemlju jedan plebiscit, koji čak nije bio osporavan stanovnicima Koruške, Šlezviga i Šlezije. Sadašnja situacija Crne Gore ni u čemu se ne razlikuje od one u Belgiji i Srbiji, koja je bila stvorena austro-njemačkom okupacijom. Zar nije potvrdio G. Bonomi, predśednik italijanske vlade, u svome govoru od 23. jula 1921, da 'sadašnje faktičko stanje Crne Gore, stvoreno od strane Srbije, nije dobilo nikakvu međunarodnu sankciju'. Saveznički skupovi nijesu imali kuraži da pristupe rješavanju crnogorskog pitanja, tj. da prinude Srbiju na evakuaciju iz Crne Gore, da bi crnogorski narod mogao slobodno raspolagati samim sobom... Mi smo uvjereni da će doći dan, kada će se pravda dati gorštacima Crne Gore, koji traže svoja prava, kao što Francuzi neumorno traže svoja“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251129231128_1e4a712a82a5e8c22493430775482d53e79a336112ddaf522f7867c23f8377e0.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251129231128_1e4a712a82a5e8c22493430775482d53e79a336112ddaf522f7867c23f8377e0" data-rendition-name="original" width="721" height="599" loading="lazy" alt="Njujork Tajms o srpskoj okupaciji Crne Gore januar 1919."><figcaption>Njujork Tajms o srpskoj okupaciji Crne Gore januar 1919.</figcaption></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251129231128_ca3c9a92b0492289385f275a3a5be223e0479444d355a6ba58cf9c132d35e90d.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251129231128_ca3c9a92b0492289385f275a3a5be223e0479444d355a6ba58cf9c132d35e90d" data-rendition-name="original" width="373" height="262" loading="lazy" alt="Nikola Pašić"><figcaption>Nikola Pašić</figcaption></figure>

Velika prevara, a ne skupština srpskog naroda

Ranko Radonjić, advokat bivšeg vršioca dužnosti pomoćnika direktora Uprave policije Dejana Kneževića, saopštio je nakon saslušanja u Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) da se njegovom branjeniku, pored ostalog, na teret stavlja falsifikovanje službene isprave koje se odnosi na skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću. No, advokat je decidan da Knežević u tom trenutku nije obavljao funkciju koja sa tim ima bilo kakvih dodirnih tačaka.
- Cijeli predmet je formiran povodom ukidanja zabrane Belivuku i Miljkoviću, a Knežević je u tom trenutku obavljao funkciju koja nema veze, niti dodirnih tačaka sa tim - niti je u tom trenutku formalno ili neformalno bio uključen u donošenje odluke - rekao je advokat.
Istakao je da je Knežević obrazložio da je tu samu informaciju nije on pripremao.
- Već ljudi koji se bave tim poslom u određenom sektoru opšteg kriminaliteta, a da je on bio dužan kao pomoćnik direktora policije samo da stavi faksimil i proslijedi dalje tužilaštvu. Jednostavno je proslijedio informaciju koju su pripremili službenici - naveo je Radonjić u izjavi za medije.
Njemu se na teret stavlja stvaranje kriminalne ogranizacije koju su navodno stvorili Zoran Lazović, Milivoje Katnić, Saša Čađenović, a čiji su članovi bili Petar Lazović i druga lica, kao i nedozvoljeno držanje oružja.
Knežević je, kaže Radonjić, iznio detaljnu odbranu i osvrnuo se na svako pitanje - kako tužioca, tako i njega kao branioca i do detalja iznio svoja saznanja.
- Tokom jučerašnjeg pretresa stana u kojem živi, a koji je u vlasništvu njegovog pokojnog oca, pronađeno je, čini mi se, devet komada municije među municijom koja ne odgovara kalibru za koji posjeduje dozvolu, mislim da ima i privatni i službeni pištolj - rekao je Kneževićev advokat.
Knežević je negirao je da je počinio sva tri krivična djela.
On je danas saslušan pred tužiocem Jovanom Vukotićem koji mu je odredio zadržavanje do 72 sata.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 53.6585%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fknezevicu-zadrzavanje-do-72-sata&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Knežević i nekadašnji rukovodilac Odsjeka za suzbijanje teških krivičnih djela u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije Milorad Žižić uhapšeni su juče po nalogu SDT-a.

Radonjić: Knežević nema veze sa skidanjem zabrane ulaska Belivuku i Miljkoviću, u tom trenutku nije obavljao funkciju koja sa tim ima bilo kakvih dodirnih tačaka

Bivšem načelniku Odsjeka za borbu protiv organizovanog kriminala Miloradu Žižić nakon saslušanja u SDT-u određeno je zadržavanje do 72 sata.
On je pred tužiocem Jovanom Vukotićem kategorično negirao navode iz naredbe za sprovođenje istrage kazala je za Portal ETV njegova advokatica Mubera Kurpejović.
On je, prema njenim riječima, više od tri sata iznosio odbranu i ukazao ko je sve procesuiran od osoba i kriminlnih klanova, koje sve predmete su realizovali.
- Tokom više od tri sata iznošenja odbrane Žižić je ukazivao na ono što je njegov tim, odnosno Odsjek na čijem je čelu bio radio u spornom periodu, koje su rezultate postigli, koliko su članova kriminalnih grupa pricesuirali, koliko je prijava dobilo sudski epilog - kazala je Kurpejović.
Ona je saopštila da se njenom branjeniku stavlja na teret jedno krivično djelo - članstvo u kriminalnoj organizaciji.
Ona je dodala da je u pitanju grupa u kojoj su bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović i bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fradonjic-i-knezevica-terete-za-skidanje-zabrane-belivuku-i-miljkovicu-u-tom-trenutku-nije-obavljao-funkciju-koja-sa-tim-ima-bilo-kakvih-dodirnih-tacaka&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Kurpejović: Žižić u više od tri sata odbrane predočio ko je sve procesuiran dok je bio na čelu Odsjeka

Predsjednik Višeg suda u Podgorici, Zoran Radović nije vratio nijednu ratu kredita u iznosu od 75.000 eura koji je još 2007. godine, dok je obavljao funkciju osnovnog državnog tužioca u Baru, dobio od Vlade Crne Gore po povlašćenim uslovima. Prema ugovoru, Radović je trebalo da vrati oko 18.000 eura tokom dvije decenije i to u ratama od 75 eura mjesečno.&nbsp;
Za poslanike Nove srpske demokratije (NSD), partije na čijem je čelu Andrija Mandić, ovakvo ponašanje prvog čovjeka Višeg suda je neshvatljivo. Radović nije odgovarao na pitanja koja mu je TV E uputila.
"To je neshvatljivo, posebno za nekog ko je imao tako visoku funkciju, a dobio je kredit po povoljnim okolnotima. Ne mogu da vjerujem da to neko može da uradi sebi, da tako spusti svoj integritet na neki nivo koji nije za tu funkciju koju obnaša u tom trenutku. To jednostavno se može komentarisati sa - no comment", rekao je poslanik NSD-a Dejan Đurović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FV3t6izU3Vps&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Poslanik NSD-a Milan Lekić kratko je za TV E prokomentarisao ovaj slučaj:
"Ne možemo to komentarisati kao dobro".&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2Fm6Bk6eWNeWg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Na pitanje TV E zašto se u Skupštini Crne Gore nije govorilo na ovu temu, Đurović smatra da to treba da rade drugi organi.
"Skupština i ja kao poslanik i predstavnik građana mogu da dam mišljenje o tome kako neko može da se ponaša kada dobije takav kredit po takvim okolnostima i još ga na kraju ne vrati", istakao je Đurović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FuAXxehwC7KM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Bogdan Božović iz Socijalistične narodne partije kazao je za TV E da ne zna zašto to niko u Skupštini nije komentarisao.
"Ali naš stav je tu principijelan i kad smo bili opozicija i sada kada smo vlast. Smatramo da treba na neki način da se omogući nezavisnost pravosudnom sistemu", rekao je Božović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F8lwcbfwe-iw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Radović je jedan od više od 200 zaposlenih u državnim institucijama koji su od 2004 - 2020. godine od Vlade dobili ili stan ili kredit po povoljnim uslovima.

VIDEO - Poslanici Mandićeve partije o Radoviću i nevraćanju kredita: Neshvatljivo da neko spusti svoj integritet na nivo koji nije za funkciju koju obnaša