U informativnoj emisiji 24 sata večeras pogledajte: 
 
- Otvoreno pismo Pavla Čolovića iz Pljevalja, vapaj za čistim vazduhom
- Žičara na Savinom kuku ima svu potrebnu dokumentaciju, kazao prvi čovjek tog skijališta
- Crna Gora ulazi u dinamičnu fazu pregovora sa EU
- Hrvatski premijer kazao da se otvorenim pitanjima Crne Gore i Hrvatske mora razgovarati. Jedna od tema, školski brod "Jadran".
Gost: Vlado Lakić iz Udruženja poljoprivrednika Danilovgrad.
Informativnu emisiju 24 sata večeras vodi Vladan Šturanović

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Društvo

Informativna emisija 24 sata: Gost Vlado Lakić

U emisiji Srećan dan donosimo teme koje povezuju prazničnu atmosferu, lični razvoj i digitalnu bezbjednost. Kako izgleda doček Nove godine u Budvi i zašto je ovaj grad i ove zime među najpoželjnijim destinacijama, razgovarramo sa Anom Vujošević, v.d. direktoricom TO Budva. &nbsp;
Otvaramo i važnu temu poslovnih odnosa – sujeta u poslovnom svijetu. Sa Jelenom Vuletić, leadership i somatskom koučkinjom, govorimo o tome kako sujeta utiče na uspjeh, gdje je granica između zdravog samopouzdanja i destruktivne sujete, i zašto je emocionalna zrelost ključ liderstva.
U vremenu digitalne komunikacije, bavimo se i bezbjednošću – phishing prevare i jedan klik koji može skupo koštati. Donosimo savjete kako prepoznati sumnjive poruke i zaštititi lične podatke.
Za kraj, pokrećemo tijelo i energiju uz omiljeni segment Vježbajte sa Sanjom. Sanja Čolić, instruktorka joge, vodi vas kroz jednostavne vježbe za relaksaciju i balans.
Gledajte Srećan dan, od 9 do 11 sati na Televiziji E.

1250x600

1084x550

U "Srećnom danu" donosimo teme koje povezuju prazničnu atmosferu, lični razvoj i digitalnu bezbjednost

U Budilniku na Televiziji E govorimo o položaju osoba koje se bave seksualnim radom – koliko su vidljive u sistemu, kakva su njihova prava i sa kakvim se izazovima suočavaju u društvu?&nbsp;
Razgovaramo i zbog čega je govor mržnje prema ženama koje se bave javnim poslom sve prisutniji naročito na društvenim mrežama i u političkom diskursu, te kakve posljedice ima takva retorika? &nbsp;
U fokusu su i ekonomska pitanja – koliku i kakvu podršku Zavod za zapošljavanje pruža preduzetnicima i da li su postojeće mjere dovoljne za razvoj malog biznisa i otvaranje novih radnih mjesta.&nbsp;
Pitamo hoće li Opština Ulcinj usvojiti budžet za narednu godinu u iznosu od 23 miliona eura i šta taj dokument znači za razvoj grada?&nbsp;
Donosimo i odgovor na pitanja - koliko otpada se dnevno proizvede u Glavnom gradu i da li postoje održiva rješenja za taj problem?&nbsp;

U "Budilniku": Zbog čega je govor mržnje prema ženama koje se bave javnim poslom sve prisutniji

Podgorica je pokazala da je otvoren grad, i grad koji razmišlja o svojoj djeci i da bez obzira na razlike koje postoje jednako volimo svako dijete i jednako brinemo o svakom djetetu, jer svako dijete ima iste snove. Da bi njihovi snovi postali stvarnost naša je odgovornost da se brinemo, pokažemo pažnju, empatiju i da omogućimo svoj djeci jednake šanse, bez obzira odakle dolaze i u kakvim uslovima žive, da njihova srca kucaju s radošću, kazala je dr Jelena Borovinić Bojović, predsjednica Skupštine Glavnog grada, otvarajući manifestaciju "Srce za djecu 2025". Stefan Vešović, sekretar Sekretarijata za socijalno staranje Glavnog grada kazao je da se trude da pruže svoj djeci jednake šanse i pozvao sve ljude dobre volje da se uključe u humanitarnu akciju koja i dalje traje. Sredstva se, kako je rekao, prikupljaju za veoma važnje ciljeve. - Prikupljamo sredstva za Dječju bolnicu i svu djecu u stanju socijalne potrebe. Pokažimo da je Podgorica grad sa srcem - kazao je Vešović. Predsjednik Skupštine Unije poslodavaca Crne Gore, Slaviša Šćekić, obećao je da će crnogorska privreda još više brinuti o djeci. - Svi smo ovdje s ciljem da djeci damo prioritet. Tu sam da se izvinim što nismo mnogo više uradili za svu djecu, što oni koji odlučuju nisu učinili mnogo više, i tu sam da obećam u ime privrede da ćemo stalno i konstantno raditi još više i vršiti pritisak na sve koji odlučuju da djeci damo više, da niko ne bude bez vrtića, bez knjiga, bez patika, a svjesni smo da ima i toga - kazao je Šćekić. Kako je navedeno u saopštenju, direktorica manifestacije Srce za djecu, Vesna Radojevič, kazala je da nijedno dijete ne smije biti samo, i da jedino društvo koje brine o svojoj djeci ima svijetlu budućnost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251221161240_cb409ad2373d728b635f6a641955ee037641310fa8c6885b46885b4a8a341902.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251221161240_cb409ad2373d728b635f6a641955ee037641310fa8c6885b46885b4a8a341902" data-rendition-name="original" width="1114" height="733" loading="lazy" alt="Srce za djecu"></figure>  Kompanija M:tel uručila je poklone najboljim đacima iz teških uslova i obezbijedila poklone za 30 najboljih, mobilne telefone sa godišnjim paketima, dok su troje najboljih od najboljih učenika dobili godišnje stipendije koje su obezbijedile kompamije NELT, Alter Modus i Double L. Privrednici su donirali i novogodišnje paketiće za najmlađe, a akcija prikupljanja sredstava za kupovinu ultrazvučnog aparata za Dječju bolnicu se nastavlja. Manifestaciju pod sloganom "Da snovi rastu" je organizovao Glavni grad u partnerstvu sa Institutom Montenegro Education, i udruženjima poslodavaca Unijom poslodavaca, Privrednom komorom, Asocijacijom menadžera i Savjetom stranih investitora, a pokrovitelji su bili kompanija M:tel i Razvojna banka Crne Gore. Cilj manifestacije je, kako su rekli organizatori, uvezivanje svih segmenata društva oko teme o kojoj ne može biti spora - brige o djeci. Djecu su ispred sportskih saveza - fudbalskog, košarkaškog, rukometnog i odbojkašog, pozdravili poznati crnogorski sportisti i reprezentativci i poručili im da se šampioni ne rađaju, već stvaraju, radom, strpljenjem i odlučnošću da se ne odustane, i da ne odustaju od svojih snova. Djeca i roditelji uživali su u bogatom programu u kojem su učestvovali Kulturno umjetničko društvo Mladost, Plesni klub Sonrisa, mali solisti D:Mola, Animatori, Šanta Panta.

Borovinić - Bojović: Naša je odgovornost da svoj djeci damo jednake šanse

Ove nedjelje u emisiji Vikend popodne na Televiziji E donosimo zanimljive teme za opušten kraj sedmice.&nbsp;
Na početku govorimo o tome kako biramo partnera i šta zapravo utiče na naše emotivne odluke.
Kroz razgovor sa psihološkinjom pokušaćemo da damo odgovore na česta pitanja o ljubavi i partnerskim odnosima.&nbsp;
Zatim rezimiramo utiske sa trenerom borilačkih vještina nakon uzbudljive noći borbi u Podgorici i saznajemo kako je protekao ovaj sportski spektakl.&nbsp;
U nastavku pričamo sa aktivistkinjom o njenom predanom radu na zaštiti životinja i važnosti humanosti u društvu.&nbsp;
Za sam kraj, Sandra Manojlović sprema ukusne recepte koji će vam uljepšati vikend.
Vidimo se kao i svakog vikenda u 17 sati.&nbsp;

U emisiji "Vikend popodne" o ljubavi, sportu, humanosti i dobroj hrani

Pokret narodnog povjerenja zahtijeva hitnu, potpunu i transparentnu istragu kako bi se utvrdili svi uzroci i okolnosti koje su dovele nesreće na Savinom kuku, u kojoj je stradao njemački državljanin.
Iz ovog pokreta su saopštili da očekuju i &nbsp;jasnu individualnu i institucionalnu odgovornost.
- Javnost mora dobiti odgovore – bez odlaganja i bez zataškavanja. Istovremeno, ukazujemo na činjenicu da se decenijama unazad nije sistemski ulagalo u turističku i komunalnu infrastrukturu, niti u bezbjednosne standarde na planinskim centrima poput Savinog kuka. Nemar, improvizacija i odsustvo dugoročne strategije sada dolaze na naplatu, na najtragičniji mogući način - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Kako dodaju, Žabljak je jedan od najznačajnijih turističkih centara Crne Gore i kao takav mora imati infrastrukturu i nadzor koji odgovaraju toj ulozi.&nbsp;
- Bez ozbiljnih ulaganja, stručnog upravljanja i stalne kontrole, ovakvi događaji će, nažalost, ostati realna prijetnja. Pokret narodnog povjerenja izražava duboko žaljenje i iskreno saučešće porodici mladog njemačkog turiste koji je tragično izgubio život na Savinom kuku, kao i punu podršku i želje za oporavak njegovoj supruzi koja je u ovoj nesreći teško povrijeđena - naglašava se u saopštenju.&nbsp;
Ova tragedija je, kako su istakli, potresla ne samo Žabljak, već i cijelu Crnu Goru.&nbsp;
- Ona nas bolno podsjeća na odgovornost koju kao društvo imamo prema bezbjednosti ljudi koji borave i žive u našoj zemlji, naročito u turističkim centrima koji bi morali biti simbol sigurnosti, uređenosti i profesionalnih standarda. Pokret narodnog povjerenja će insistirati da se iz ove tragedije izvuku jasne pouke i da se konačno preduzmu konkretni koraci kako bi se bezbjednost građana i turista stavila ispred neodgovornosti i dugogodišnjeg zapostavljanja. Život izgubljen na Savinom kuku obavezuje nas na istinu, odgovornost i promjene. - zaključili su u saopštenju.&nbsp;

Pokret narodnog povjerenja: Hitno da se utvrde okolnosti koje su dovele do nesreće na Savinom kuku

Bavljenje poljoprivredom se isplati, ali je neophodna podrška Evropske unije (EU), saopštio je vlasnik kompanije Agro Ćupić iz Danilovgrada, Nebojša Ćupić.
Da nije bilo te podrške teško bi, kaže, mogli ovo priuštiti.
- Nikada ne bi mogli sami nabaviti mehanizaciju bez podrške EU - rekao je Ćupić, koji je zahvaljujući znanju, radu i EU podršci izgradio ozbiljno gazdinstvo.&nbsp;
Iz Ministarstva evropskih poslova su kazali da je on prije dvije godine otvorio firmu Agro Ćupić, te da se danas uspješno bavi ratarstvom i stočarstvom.
- Trenutno imamo oko 50 grla krupne stoke, oko 100 grla sitne stoke i poljoprivrednu mehanizaciju za obradu zemljišta i ostalih žitarica, kao i košenje trava. Brat i ja smo navikli da radimo od malena, tako da nam to ne predstavlja neki veliki posao i teret. Važno je da čovjek ima volju - poručio je Ćupić.
Njegov radni dan, kako je naveo, počinje u šest sati mužom krava, koja zahvaljujući mehanizaciji traje oko dva sata.&nbsp;
- U periodu od maja do sredine novembra stoku puštamo na ispašu i onda nemamo nikakvih obaveza do 18 sati - rekao je Ćupić i dodao da je proizvodnja organizovana, stabilna i potpuno tržišno održiva.
On smatra da se poljoprivreda isplati.
- Apsolutno se isplati. Znači, ne postoji nikakva računica da se ne isplati. Ne znam u kojem poslu bih mogao da zaradim ovoliko, a da ne moramo da odem iz zemlje - rekao je Ćupić.
On je jedan od poljoprivrednika koji je koristio IPARD - program EU koji državama kandidatima, poput Crne Gore, pruža finansijsku i stručnu podršku kako bi modernizovale poljoprivredu i ruralna područja. Kroz ovaj program, poljoprivrednici mogu da dobiju sredstva za ulaganja u novu mehanizaciju, opremu, objekte, preradu hrane ili razvoj seoskog turizma, uz obavezu da dio investicije sami finansiraju i ispune stroge evropske standarde.&nbsp;
Suština IPARD-a je da pomogne usklađivanje poljoprivredne proizvodnje sa standardima EU i unaprijedi kvalitet života na selu.
- Za prvi IPARD projekat sam konkurisao za veliki traktor sa utovarivačem 2021. godine. Tada su mi osam puta vratili biznis plan, jer nije bio dobro napisan. Ipak, nijesam želio da odustanem i uspio sam da dobijem projekat i kupim taj traktor - rekao je Ćupić.
Nakon prvog, uslijedio je još uspješniji drugi projekat.
- Na sljedeći javni poziv, 2023. godine, konkurisao sam za mehanizaciju i prošao iz prve. Sad sam konkurisao opet, jer nam je potreban veći traktor, pa ćemo vidjeti kako ću proći - naveo je Ćupić.&nbsp;
On je dodao da bez podrške EU ne bi mogao nabaviti potrebnu mehanizaciju.
Iz Ministarstva su saopštili da takva ulaganja pripremaju crnogorske poljoprivrednike za tržište EU, gdje će, nakon što Crna Gora postane članica, imati pristup i mnogo većem fondu, kroz Zajedničku poljoprivrednu politiku (ZPP).
ZPP godišnje obezbjeđuje milijarde eura podrške poljoprivrednicima.&nbsp;
Iz Ministarstva su podsjetili da je Crna Gora ove sedmice zatvorila Poglavlje 11, koje se odnosi na poljoprivredu i ruralni razvoj, što znači da je uspješno uskladila zakone, politike i institucije u tom sektoru sa evropskim pravilima. To je, kako su kazali, posebno važno za mlade koji žele da ostanu na selu i razvijaju posao.&nbsp;
- Od članstva Crne Gore u EU očekujem da će sve biti mnogo savremenije, brže i bolje - poručio je Ćupić.

Ćupić: Poljopvireda se isplati uz podršku EU

Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) tvrdi da rezultati mjerenja Centra za ekotoksikološka istraživanja (CETI), sprovedeni prije i nakon adaptacije kotla i dimnjaka Termoelektrane Pljevlja, jasno i nedvosmisleno potvrđuju da je tokom probnog rada postrojenja došlo do značajnog smanjenja emisija ključnih zagađujućih materija povezanih sa njenim radom.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 85.1389%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcolovic-trazimo-nezavisni-monitoring-kvaliteta-vazduha-u-pljevljima-i-medunarodnu-reviziju-efekata-ekoloske-rekonstrukcije-te-pljevlja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Na osnovu uporedivih i metodološki validnih mjerenja, koncentracija sumpor-dioksida (SO₂), kao dominantnog gasovitog zagađivača karakterističnog za rad termoelektrana, smanjena je za približno 29 odsto u odnosu na period prije adaptacije. Ovaj rezultat predstavlja jasan, mjerljiv i ekološki relevantan napredak i potvrđuje da Termoelektrana Pljevlja danas zagađuje manje nego prije ekološke rekonstrukcije i modernizacije - naveli su oni.
Registrovani blagi porast azot-dioksida (NO₂) u dimnjaku predstavlja, kažu oni, očekivanu posljedicu stabilnijeg i efikasnijeg procesa sagorijevanja, kao direktan efekat tehničke adaptacije postrojenja.
- Te nema praktičan niti mjerljiv negativan uticaj na kvalitet vazduha u urbanom području - navode iz EPCG.
Uporedna analiza, dodaju, potvrđuje da su interni podaci EPCG gotovo u potpunosti saglasni sa nalazima CETI-ja, čime se, tvrde, potvrđuje pouzdanost, konzistentnost i objektivnost dobijenih rezultata.
EPCG u ovom procesu nije, kažu, nosilac mjerenja, već odgovoran korisnik i tumač podataka nadležne institucije.
- U tom kontekstu, Elektroprivreda Crne Gore smatra da se rješenja za preostale izazove u vezi sa kvalitetom vazduha u Pljevljima moraju tražiti na i drugim adresama, kroz širi, sistemski pristup, a ne kroz pojednostavljene i politički motivisane interpretacije koje zanemaruju činjenice i rezultate struke. EPCG svoju punu posvećenost rješavanju problema zagađenosti potvrđuje kako kroz realizaciju kapitalnih projekata ekološke rekonstrukcije i toplifikacije, tako i kroz kontinuiranu društvenu odgovornost, uključujući mjere usmjerene na smanjenje opterećenja građana tokom zimskih mjeseci - naveli su oni.
Prve vidljive i mjerljive rezultate ovih napora potvrđuje, kažu oni, upravo istraživanje CETI-ja.
- Koje jasno pokazuje da su ulaganja u modernizaciju postrojenja opravdana i u interesu kako lokalne zajednice, tako i cjelokupne javnosti... Probni rad, u ovim uslovima, ne samo što je sproveden bez povećanja zagađenosti, nego je mjerenjima potvrđeno smanjenje štetnih emisija, čime se obezbjeđuje nesumnjivo stabilna osnova za dalji rad postrojenja - zaključili su u EPCG.

EPCG tvrdi: Termoelektrana, u probnom radu, zagađuje okolinu manje nego prije ekološke rekonstrukcije i modernizacije

U izdanju časopisa „Komun@“, pod pokroviteljstvom i uz sufinasiranje Ministarstva kulture i medija Crne Gore upravo je odštampana 25. jubilarna knjiga ovog izdavača - zbirka dječije poezije „Zvijezde u haljinicama“. Autor zbirke je Radojica Grba, a ona je prvi put dostupna na crnogorskom i slovenačkom jeziku. Kako su naglasili u časopisu „Komun@“, zbirka je namijenjena djeci crnogorske dijaspore u Sloveniji. - Ona ujedno predstavlja odraz maštanja mališana kojima je ova knjiga posvećena - dodali su oni. Ističu i da je, sa posebnim značajem za crnogorsku dijasporu u Sloveniji, realizovan prevod zbirke dječije poezije „Zvijezde u haljinicama - Zvedice v oblekicah“ , čime je ova knjiga po prvi put objavljena kao dvojezično izdanje na crnogorskom i slovenačkom jeziku.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251221141232_913197b7921ae9e9a056d783547f65fdf4a3952f2e0365fdc12357850d68f661.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251221141232_913197b7921ae9e9a056d783547f65fdf4a3952f2e0365fdc12357850d68f661" data-rendition-name="original" width="1064" height="1993" loading="lazy" alt="Iz dvojeznične zbirke dječije poezije -Zvijezde u haljinicama-Zvezdice v oblekicah-"><figcaption>Iz dvojeznične zbirke dječije poezije</figcaption></figure>  - Odrastanje uz igru i pjesmu, kako je to nekada bilo, samo je bio povod da se autor ove knjige prisjetio osjećanja dječije bezbrižnosti, prenoseći je u čaroban svijet događaja koje pretače u slike, a ova zbirka dječije poezije posvećena je autorovim unukama i predstavlja niz pjesama namijenjenih najmlađima, ispisanih jednostavnim,ali snažnim jezikom bliskim dječijem svijetu. Upravo ta emocija bila je centralna tačka prevodilačkog procesa, u kojem je poseban akcenat stavljen na vjernost originalu i prirodnost izraza na oba jezika - naveli su u časopisu „Komun@“. Knjiga je, dodaju oni, ilustovana sa veoma privlačnim i jako zanimljivim ilustracijama čiji su autori mr Aleksandar Ostojić i Aleksandra Aranitović, dok je dizajn i pripremu za štampu uradio mr Dušan Tomić, a knjiga štampala Art-Grafika u Podgorici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251221141232_3afe7439af9f322e05f524fddbf1cb464ae4f32b6705e883634f762d40c541f6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251221141232_3afe7439af9f322e05f524fddbf1cb464ae4f32b6705e883634f762d40c541f6" data-rendition-name="original" width="991" height="2111" loading="lazy" alt="Iz dvojeznične zbirke dječije poezije"><figcaption>Iz dvojeznične zbirke dječije poezije</figcaption></figure>  - Odnos prema ovoj vrsti poetskog izražavanja u stihu, bila je satisfakcija za stvaranje ilustrativnih rješenja koji iz olovke ilustratora prikazuju jednu subjektivnu sliku, a upravo su ilustracije ove knjige ono što je njegovim pjesmama dalo jednu od nebrojeno mogućih slika. One predstavljaju cjeline koje su poput zagonetki koje upućuju na ona mjesta u pjesmama koja su u očima ilustratora postala najslikovnija - naveli su u časopisu „Komun@“. Dubravka Jovanović je u predgovoru zapisala da je ova knjiga „jednog đeda po imenu pjesnik“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251221141236_87ee3f2fa95f3c85c85c7416aae782dfe30d45ebaa24df94ed61976b4aab87ca.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251221141236_87ee3f2fa95f3c85c85c7416aae782dfe30d45ebaa24df94ed61976b4aab87ca" data-rendition-name="original" width="886" height="2064" loading="lazy" alt="Iz dvojeznične zbirke dječije poezije"><figcaption>Iz dvojeznične zbirke dječije poezije</figcaption></figure>  - Meni najviše liči na spomenar od meda, jer su u njoj presovani mirisi i slike djetinjstva - navela je ona. Prevod knjige potpisuje Vildan Ramusović, arhitekta i kulturni radnik iz Crne Gore, koji živi i radi u Mariboru. - Ovo je njegov prvi prevodilački poduhvat, ali ujedno i izuzetno zahtjevan rad, s obzirom na specifičnost dječije poezije, njen ritam, emociju i jezičku osjetljivost. Poseban izazov predstavljalo je prenošenje topline, nježnosti i iskrenosti originalnih stihova na slovenački jezik, uz očuvanje njihove suštine i poetske vrijednosti - naveli su u saopštenju.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251221141236_977a58e4d855f122c5850183a3f4eed4199205223273652b3b8d6873122377e1.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251221141236_977a58e4d855f122c5850183a3f4eed4199205223273652b3b8d6873122377e1" data-rendition-name="original" width="1080" height="1964" loading="lazy" alt="Iz dvojeznične zbirke dječije poezije"><figcaption>Iz dvojeznične zbirke dječije poezije</figcaption></figure>  Ideja o dvojezičnom izdanju proizašla je, kažu, iz ličnog i profesionalnog iskustva prevodioca, koji kao roditelj dvoje djece odrasta u višejezičnom i multikulturnom okruženju. - Knjiga je zamišljena kao trajna kulturna vrijednost namijenjena djeci crnogorske dijaspore, ali i svima koji odrastaju između dva jezika i dvije kulturne sredine. Cilj izdanja je da se djeci omogući ravnopravan odnos prema oba jezika i da se podstakne njegovanje jezičkog i kulturnog identiteta – zaključili su u časopisu „Komun@“.

Jubilarno 25. izdanje časopisa „Komun@“: Knjiga „Zvijezde u haljinicama“ štampana na crnogorskom i slovenačkom jeziku

Pljevlja su među najzagađenijim mjestima u Evropi. Tokom zimskih mjeseci koncentracije sumpor-dioksida, PM čestica i drugih otrovnih gasova višestruko premašuju dozvoljene granice. Djeca završavaju na kiseoniku. Stariji se guše u sopstvenim domovima. Broj oboljelih od respiratornih i malignih bolesti iz godine u godinu raste - poručio je građanski aktivista Pavle Čolović u otvorenom pismu svjetskim liderima, predsjednicima država, premijerima, ministrima zdravlja i životne sredine, predstavnicima Ujedinjenih nacija (UN), Evropske unije (EU) i međunarodnih ekoloških organizacija.
Naglasio je da se obraćam iz Pljevalja - malog ali, kako je rekao, najljepšeg grada na sjeveru Crne Gore - koji već decenijama polako umire - ne od rata i gladi - već od vazduha koji udišu.
- Posebno zabrinjava činjenica da je Termoelektrana Pljevlja zvanično prošla takozvanu „ekološku rekonstrukciju“, u koju je uloženo skoro 100.000.000 eura. Javnosti je obećano smanjenje zagađenja, usklađivanje sa evropskim standardima i zaštita zdravlja građana - naveo je on.
Danas, nakon tog enormnog ulaganja, stanje je, podvlači Čolović, nikada gore.
- Zagađenje je veće, zdravstvene posljedice su teže, a povjerenje građana potpuno urušeno. Postrojenja za odsumporavanje i denitrifikaciju ne funkcionišu kontinuirano, mjerni sistemi se gase upravo kada je zagađenje najizraženije, a odgovornost se prebacuje sa institucije na instituciju - naglasio je on.
Čolović je podvukao da ovo pismo nije politički pamflet – nego vapaj jednog grada.
- Ovo je optužnica savjesti. Ovo je pitanje: kako je moguće da se uloži 100 miliona eura, a da građani danas udišu otrovniji vazduh nego ranije? – naveo je Čolović.
Oni, kako je rekao, traže hitnu međunarodnu pažnju i nezavisni monitoring kvaliteta vazduha u Pljevljima, međunarodnu reviziju efekata ekološke rekonstrukcije Termoelektrane Pljevlja, pritisak na nadležne institucije da poštuju ekološke i zdravstvene standarde, zaštitu osnovnog ljudskog prava - prava na život i zdrav vazduh.
- Zagađenje ne poznaje granice, nacije ni ideologije. Ako danas ćutimo nad Pljevljima, sjutra će neko drugi pisati isto pismo iz nekog drugog grada. Ne tražimo privilegije. Tražimo istinu, odgovornost i pravo da naša djeca imaju isto pravo na zdrav život kao djeca u Parizu, Berlinu ili Oslu - zaključio je Čolović dodajući da se nada da će čuti glas jednog malog grada prije nego potpuno utihne.

Čolović: Tražimo nezavisni monitoring kvaliteta vazduha u Pljevljima i međunarodnu reviziju efekata ekološke rekonstrukcije TE Pljevlja

Državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Pljevljima je formirao predmet povodom nesreće u kojoj je na skijalištu Savin kuk smrtno stradao njemački državljanin, saopšteno je iz Uprave policije (UP).&nbsp;
Navedeno je i da UP preduzima mjere i radnje na rasvjetljavanju jučerašnje nesreće gdje je i druga osoba, takođe njemačka državljanka, zadobila povrede.&nbsp;
Kako su istakli, u dosadašnjim preduzetim izviđajnim mjerama i radnjama, kojima rukovodi državni tužilac, policijski službenici su prikupili obavještenja od više lica - odgovornih i zaposlenih u Ski centru Savin kuk, izuzeli potrebnu dokumentaciju a naložena su i odgovarajuća vještačenja.
- Mjere preduzimaju policijski službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Zapad“ – Odjeljenja bezbjednosti Žabljak, po nalogu i u koordinaciji sa Osnovnim državnim tužilaštvom u Pljevljima - navedeno je u saopštenju.&nbsp;
Slijede dalje službene mjere i radnje na potpunom rasvjetljavanju događaja o čemu ćemo javnost blagovremeno obavijestiti.

ODT Pljevlja formiralo predmet povodom nesreće na Savinom kuku

Podgoričanin M.Đ. (51) osuđen je na 26 dana zatvora, a Bjelopoljac A.M. (35) na 15 zbog vožnje u alkoholisanom stanju, saopšteno je iz Suda za prekršaje u Budvi.&nbsp;
Oni su u dva odvojena hitna postupka osuđeni na ukupno 41 dan zatvora.&nbsp;
- Obojica su rano jutros u Budvi upravljala vozilima pod dejstvom alkohola u koncentraciji većoj od dva promila, a uz kazne su im izrečene i zabrane upravljanja vozilima u maksimalnom trajanju, kao i maksimalan broj kaznenih bodova - zaključuju iz Suda za prekršaje.&nbsp;

Budva: Podgoričaninu i Bjelopoljcu ukupno 41 dan zatvora zbog vožnje u alkolisanom stanju

Pod izgovorom „volonterskog rada“ planira se da popovi Crkve Srbije i njihovi učenici dobiju pristup najvažnijim državnim dokumentima - saopštila je grupa građana sa Cetinja navodeći da se radi o direktnom i opasnom nasrtaju na Državni arhiv Crne Gore i Nacionalnu biblioteku „Đurđe Crnojević“.
To, kako su podvukli, nije pomoć - nego pokušaj kontrole, falsifikovanja i otuđivanja crnogorske istorije.
Oni čekaju ishod razgovora NVO Centar za građanska prava s direktorom Državnoga arhiva. Od toga ishoda, poručuju, zavisiće njihova dalja i odlučna reakcija.
- Jasno i glasno poručujemo: Neće se dozvoliti da oni koji su 5. septembra 2021. godine došli na Cetinje brutalnim nasiljem danas slobodno vršljaju po crnogorskome kulturnom blagu i nastavljaju ono što tada nijesu uspjeli - brisanje crnogorskog identiteta - naglasili su u saopštenju.
Posebnu odgovornost, smatraju, snosi direktor Arhiva, gospodin Mrvaljević koji, prema njihovim riječima, kroz lične ustupke popovima Crkve Srbije pokušava otvoriti vrata institucije koja mora biti bedem kulturne baštine crnogorske države.
- Ako im treba obuka - neka svoje ljude šalju van Crne Gore, đe im je matica. Ako im treba znanje - neka direktor ide kod njih u Bogosloviju i drži im predavanja. Ali u crnogorski Arhiv i biblioteku - neće ući - decidni su oni.
Cetinje, kažu, ima svoju đecu, školovanu, nezapošljenu i sposobnu da čuva ono što je naše.
- A koja nije imala šanse ni da volontira. I izvan Cetinja i na Cetinju Crna Gora ima svoje stručnjake, one koji Crnu Goru vide kao hiljadugodišnju državu a ne kao srpski izlaz na more. Ne damo arhivsku građu, ne damo istoriju, ne damo budućnost. Ako nadležne institucije ne reaguju, građani Cetinja hoće. U svojoj kući, branićemo Crnu Goru - zaključeno je u saopštenju grupe građana Cetinja.

Grupa građana Cetinja: Planira se da popovi SPC i njihovi učenici, pod izgovorom „volonterskog rada“, dobiju pristup najvažnijim državnim dokumentima

„Mi iz iskustva znamo da tlačitelj nikada slobodnom voljom ne daje slobodu, dakle ona mora biti zahtjev potlačenih“ – Mahatma Gandi. Zvanični Beograd je ispoljio ogromnu nervozu i anticrnogorsku pizmu na naklonost Brisela da iz oportunih razloga podrži pristupanje Crne Gore članstvu u EU iako, i sam priznajem, postoji više argumenata protiv prijema, nego za. Kao neko ko sebe smatra posvećenim pristalicom evropskih vrijednosti, na kojima je formirena ideja ujedinjene Evrope od strane ljevičarske ideologije iz vremena dominacije liberalnih ideja, apsolutno ne vidim ništa zajedničko, ni na političkom, ni na ideološkom, ni na kulturnom planu, sa bilo kim iz vladajuće većine. Što je najgore, u suštinskom smislu ne postoji nikakva razlika u načinu formiranja institucija i načinu vladanja u Srbiji i Crnoj Gori. Jedina razlika je što je način formiranja institucija i načina njihovog funkcionisanja u Srbiji posljedica autoritativne, sada već i sa elementima diktature jednog čovjeka, predśednika Srbije Aleksandra Vučića, dok je u Crnoj Gori njihovo formiranje proizvod ogoljenog nasilja parlamentarne većine. O društvenom konsenzusu u bilo kojoj sferi društva, što jeste odlika demokratskih država, nema ni govora. <h2>PROGONI KAO KONSTANTA</h2> Hana Arent je davno konstatovala da „obezdržavljenost u masovnim razmjerama praktično je stavila svijet pred neizbježno i krajnje zbunjujuće pitanje da li uopšte postoje neotuđiva ljudska prava, dakle prava koja su nezavisna od bilo kog posebnog političkog statusa i proističu isključivo iz puke pripadnosti ljudskom rodu“. Kada je u pitanju Crna Gora, pored političkog statusa, neophodno je istaći nacionalni i religiozni status, mada se oni često poklapaju sa političkim. Sva individualna i grupna ljudska prava zavise od pripadnosti ili simpatija prema partijama političke većine, po pravilu su etnocentristička i religiozno unilateralna. Odnosno, od političke opredijeljenosti, pripadnosti poželjnom nacionalnom i vjerskom korpusu zavisi položaj u društvu i nivo poštovanja vaših ljudskih prava. Medijska okupacija i pretvaranje mnogih elektronskih medija u puke kopije beogradskih žutila, zloupotreba pravosudnog sistema u obračunu sa procrnogorskim, nezavisnim, kritičkim medijima, ogoljena diskriminacija crnogorske kulture, tradicije i crnogorskog jezika, favorizovanje srpstva i nametanje lažne istorije i tradicije u kojoj se Crnoj Gori oduzima svaka autentičnost i boji srpskim bojama, imaju cilj da se Crnoj Gori oduzmu temlji na kojima je opstajala čitav milenijum i koji je u savremenom svijetu čine potencijalno evropskom i građanskom državom. Najnovija žrtva anticrnogorske, velikosrpske patološke mržnje prema svemu časnom i crnogorskom je smjena direktorke Nacionalne biblioteke Dragice Lompar, zato što je pošteno i profesionalno radila svoj posao i razotkrila prevaru o dodjeli „Trinaestojulske nagrade“ jednom infamantu za neobjavljenu zbirku pjesama. Slično je i sa progonom od strane politizovanog tužilaštva nezavisnih medija i njihovih finansijera, čime se želi ugušiti svaka kritička misao i ugasiti nezavisni, procrnogorski mediji. I sve se to zamotava u farsičnu oblandu obračuna sa propagandno kriminalizovanim „bivšim režimom“, sa kojim povezuju svaki medij koji je kritičan prema sadašnjoj vlasti. Uz sramno ćutanje predstavnika EU u Podgorici i briselske administracije. <h2>VOJVODA RAJO OD KRNJE JELE</h2> Nikada do kraja dekonstruisane, ideološke matrice koje su devedesetih godina prošlog stoljeća uspostavile i potom održavale totalitarni poredak režima Slobodana Miloševića i njegovih satrapa u Crnoj Gori i u dvijehiljaditim su, posebno od početka vladavine Aleksandra Vučića i Srpske napredne stranke, održale kontinuitet u još gorem i lukavijem obliku. Umjesto sile oružja prešlo se na promjenu svijesti, sa istim konačnim ciljem - širenja nacionalnog prostora i, uz pomoć Crkve Srbije, poistovjetiti ga sa prostorom na kojem Crva Srbije ima uticaj. Najbolji primjer za to je prostor Crne Gore. Upravo zato su se vladajuća većina i Crkva Srbije uprli da se autokefalna Crnogorska crkva istorijski predstavi kao dio Crkve Srbije, iako većinu vremena postojanja CPC - Srpska crkva nije ni postojala.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251220231212_8ad381e675e838c14277082cff2dd3918baac8b8889e0b62907add62686c71e7.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251220231212_8ad381e675e838c14277082cff2dd3918baac8b8889e0b62907add62686c71e7" data-rendition-name="original" width="446" height="319" loading="lazy" alt="vojvoda "> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251220231212_cb2fcf1f68fd5b290e528a359ae29cd0a51564e4fefb8f4557f27315846c5c35.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251220231212_cb2fcf1f68fd5b290e528a359ae29cd0a51564e4fefb8f4557f27315846c5c35" data-rendition-name="original" width="452" height="557" loading="lazy" alt="vojvoda"> </figure>  Na prijemu, u organizaciji predśednika crnogorskog parlamenta, vojvode Raja od Krnje Jele, obilježena je 120-godišnjica donošenja prvog crnogorskog Ustava 1905. godine, uz zvanice koje taj datum, kao i datum proglašenja Crne Gore kraljevinom, doživljavaju kao formalno razbijanje srpskog nacionalnog prostora. Vojvoda Rajo od Krnje Jele je održao govor u prigodnom velikosrpskom maniru, citirajući odredbe Ustava, namjerno preskačući član 40, kojim je definisano da „Crnogorska je crkva autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ....“. Pošto član 39. tog Ustava o narodnim bojama velikosrbi pokušavaju pretvoriti u boje crnogorske zastave, poklanjam vojvodi Raju od Krnje Jele zvaničnu razglednicu Crne Gore na dan proglašenja kraljevine 28. avgusta 1910. godine, sa crvenom zastavom na balkonu dvorca na Cetinju, kao i sliku dvorca na Kruševcu, takođe sa crvenom zastavom na krovu, odakle su zvanice odvođene na Cetinje. Mora da se kralj Nikola zbunio kad nije stavio po vojvodinoj želji trobojku?  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122023128_32fca63c09acb62e09dc3c343accb5d200cfb4c1827cd1c22f9ac37c4781d913.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025122023128_32fca63c09acb62e09dc3c343accb5d200cfb4c1827cd1c22f9ac37c4781d913" data-rendition-name="original" width="415" height="399" loading="lazy" alt="ustav cpc "> </figure>  Siguran sam da vojvoda Rajo od Krnje Jele, tog rasadnika urbane, građanske Crne Gore, izuzetno poštuje Valtazara Bogišića, jedno vrijeme ministra pravde Crne Gore i tvorca čuvenog Opšteg imovinskog zakonika za Crnu Goru iz 1872. godine, posebno njegovu izjavu „što se grbo rodi vrijeme ne ispreavi“, ili, što bi savremeni pravnici rekli, „iz neprava ne može nastati pravo“. Pa da malo podučimo vojvodu, kako ne bi ubuduće tendenciozno zaobilazio ono što mu kvari sliku o „srpskoj Crnoj Gor“. <h2>PRIZNANJE IZDAJE</h2> U Ustavu Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, u tački 22 izričito piše: „Odluke Sv. Sinoda o spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakoga obavezne potrebito im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“. Sastav Svetog Sinoda Crnogorske pravoslavne crkve objavljen je u Državnom kalendaru Knjaževine Crne Gore za 1910. godinu: „Predśednik Mitropolit Mitrofan, članovi: episkop Kiril Mitrović, arhimandrit Mihailo Dožić, iguman Prokopije Vračar, protođakon Filip Radičević, protojereji Aksentije Bojović i Pavle Petrović. Sekretar đakon Ivo Kaluđerović“. Iz navedenog sastava se vidi da sekretar Sv. Sinoda nije bio njegov član, da nije imao pravo glasa, tj. odlučivanja, već da se bavio administrativnim poslovima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122023128_c76fde3a23e246c94622a8f3c36a27559a4206fd6d6fe9dc64a0a87053c2582d.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025122023128_c76fde3a23e246c94622a8f3c36a27559a4206fd6d6fe9dc64a0a87053c2582d" data-rendition-name="original" width="423" height="210" loading="lazy" alt="sveti sinod "> </figure>  Crnogorska pravoslavna crkva je prisajedinjena Ujedinjenoj srpskoj crkvi Zapisnikom sa „izvanredne śednice Svetoga Sinoda Pravoslavne Crkve u Crnoj Gori“ od 16. 12. 1918. g, koji su potpisali Mitropolit autokefalne Crnogorske crkve Mitrofan Ban, mitropolit pećki dr Gavrilo Dožić i episkop nikšićki Kiril Mitrović. Zapisnik je potpisao i sinodski zapisničar Ivo Kaluđerović, za kojeg smo već napisali da po Ustavu CPC nije imao pravo odlučivanja. Ako uporedimo sastav Sinoda sa potpisnicima Zapisnika, viđećemo da Gavrilo Dožić nije bio član Sinoda. Što će reći da su samo dva potpisa validna. Pored toga, crkveni kanoni izričito propisuju da o statusu crkve može odlučivati isključivo crkveni sabor, nikako sinod, posebno ne sa dva člana od sedam.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122023128_832905ebef745d984e97ab2d246f7314b8e93fbdba8cd5a565eccf6e5d37db27.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025122023128_832905ebef745d984e97ab2d246f7314b8e93fbdba8cd5a565eccf6e5d37db27" data-rendition-name="original" width="446" height="341" loading="lazy" alt="Zapisi o tzv.ujedinjenju"> </figure>  Što se tiče načina donošenja odluka Sv. Sinoda, oni su Ustavom CPC iz 1904. g. bili precizno regulisani. U čl. 25 piše: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“, tj. najmanje četiri člana od ukupno sedam, i to tri koji su po položaju (mitropolit Crne Gore, episkop zahumsko-rasijski i arhimandrit cetinjski (čl.11) i jedan po izboru (jedan od tri protroprezbitera (čl.11). Da ne pominjemo već navedeni član 22. da odluke Sinoda ne mogu biti izvršne bez „Knjaževskog odobrenja“. Da je Crna Gora pravna država, kao što nije, odavno je odluku iz Zapisnika od 16. 12. 1918. g. trebalo staviti van pravne snage, jer iz neprava ne može nastati pravo! Ako je odluka tzv. Podgoričke skupštine o prisajedinjenju Crne Gore Srbiji slučaj poznat u pravu kao pravni akt inexistant (akt koji ne postoji), takav je onda i bilo koji drugi akt ili odluka koje slijede iz njega. To se odnosi kako na „odluku“ dva člana Sv. Sinoda o „samoukinuću“ sopstvene autokefalne Crnogorske pravoslavne crkve i „ujedinjenju“ u Ujedinjenu Srpsku pravoslavnu crkvu, tako i na dekret regenta Aleksandra iz 1920. godine o ukidanju Crnogorske pravoslavne crkve. U knjizi „Srpski zločini u Crnoj Gori“, izdatoj od strane Kraljevske Crnogorske štamparije u Rimu 1921. g. piše: „Mitropolit crnogorski (Mitrofan Ban) umro je koncem mjeseca septembra 1920. u 76. godini na Cetinju. Na samrtnom času izjavio je, da je u decembru 1918. pod prijetnjom smrti od strane Srba priznao aneksiju Crne Gore Srbiji i da je ovu izjavu učinio grofu Salisu, izaslaniku Vel. Britanije za anketu u Crnoj Gori. Potonje riječi mitropolitove su bile dirljivi apel na Kralja i narod crnogorski, tražeći da mu oproste ono što je i sam smatrao izdajstvom svoje otadžbine“. <h2>SIMBOLI SRPSKE OKUPACIJE</h2> Vojvoda Rajo je na obelježavanju 120-godišnjice objave Ustava iz 1905. g. prigodu začinio i osobom u crnogorskom ruhu, ali sa pogrešnom kapom. Trebalo je Rajo da priupita onog srpskog istoričara Aleksandra Stamatovića, od kad je 4S silom nametnuto na kapi u Crnoj Gori. Znao bi da u vrijeme donošenja Ustava na crnogorskim kapama niđe nije bilo 4S, te da je to još jedan od bezočnih falsifikata koje svako malo izbacuje. Kao što nema većeg bezobrazluka i poganštine od nazivanja kapele koju je podigao Aleksandrar Karađorđević na Jezerskom vrhu Njegoševom kapelom. Vojvoda se predstavlja kao veliki antikomunista, iako su u vrijeme socijalizma više poštovane „svetinje“ nego što ih on poštuje. U vrijeme socijalizma, kad je građena brana na Pivi i seljen Pivski manastir, svaki kamen je obilježen brojem i prenešen na novo mjesto manastira. I to je rađeno 13 godina. Kamen po kamen. Pa onda restaurirano tako da je sačuvan originalan izgled. Njegoševa kapela je 1924/5 samo oburdana niz Koprivinu stranu. Komunisti je ne bi rušili, već bi svaki kamen bio vraćen na svoje mjesto i bila bi sačuvana originalna Njegoševa kapela. Da je Srbima bila svetinja i oni bi to uradili. Ali nijesu. Njima je trebala kapela kao svetinja koju je sagradio okupator, kao dokaz da je podjarmio Crnu Goru! I sad jedan ponavljač nikšićke gimnazije „Stojan Cerović“, nedostojan da pominje Njegoševo ime, hoće po drugi put da oburda Njegoševu kapelu i vrati simbol srpske okupacije Crne Gore na Lovćen. E pa teško preko nas živih!

Obezdržavljenost

Direktor Državnog arhiva Crne Gore Danilo Mrvaljević odbacio je navode o navodnom potpisivanju ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom i „zapošljavanju sveštenika“, ističući da je riječ o netačnim i zlonamjernim interpretacijama. On je decidan da ne postoji nikakav ugovor sa SPC, niti se radi o zapošljavanju - ali kaže da je isključivo riječ o neplaćanom volontiranju onih koji već rade sa arhivskom građom u svojim arhivima.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fgrupa-gradana-cetinja-planira-se-da-popovi-spc-i-njihovi-ucenici-pod-izgovorom-volonterskog-rada-dobiju-pristup-najvaznijim-drzavnim-dokumentima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Cilj je da ljudi koji postupaju sa izuzetno vrijednom arhivskom građom steknu stručno iskustvo, polože stručni ispit i rade u skladu sa pravilima struke, kako bi se ta građa sačuvala - naveo je Mrvaljević.
On u objavi na Fejsbuku, između ostalog, napominje da Državni arhiv Crne Gore, u skladu sa Zakonom i podzakonskim aktima, decenijama pruža stručnu pomoć svim registraturama, te da brine o dokumentarnoj i arhivskoj građi i van svojih prostorija.
Mrvaljević je istakao da se u Arhivu Pravoslavne mitropolije crnogorsko-primorske (SPC) čuva vrijedna crnogorska arhivska građa, te da je Arhiv spreman da pruži stručnu pomoć svim vjerskim zajednicama.
- Na istu temu ranije sam razgovarao i sa bivšim kotorskim biskupom, nudeći pomoć Državnog arhiva i kada je u pitanju Arhiv Biskupije. I tu ostajemo otvoreni za saradnju, isključivo u cilju zaštite i očuvanja arhivske građe - naveo je on.
Direktor Državnog arhiva posebno je demantovao tvrdnje da se arhivska građa daje na nekontrolisano korišćenje ili upravljanje.
- Arhivska građa se nikada i nikome ne daje na upravljanje ili raspolaganje - to je strogo zabranjeno. Istraživači je mogu koristiti isključivo u našim čitaonicama, u skladu sa Zakonom, i dostupna je svima koji podnesu zahtjev, bez obzira na profesiju ili zvanje - naglasio je Mrvaljević.
On je ocijenio da se plasiranjem ovakvih tvrdnji direktno podriva povjerenje u rad zaposlenih u Državnom arhivu, posebno načelnika Centralnog depoa i odsjeka na Cetinju, koji su nadležni za čuvanje, sređivanje i izdavanje arhivske građe na korišćenje.
- Sramno je što se ovakvim neistinama direktno udara na stručne ljude koji savjesno rade svoj posao. Lako je napadati direktora, ali je nedopustivo dovoditi u pitanje profesionalni integritet zaposlenih u Državnom arhivu - poručio je Mrvaljević.
On je zaključio da su optužbe rezultat svjesnog i koordinisanog pokušaja dezinformisanja javnosti, te da Državni arhiv Crne Gore ostaje posvećen zaštiti crnogorske pisane kulturno-istorijske baštine i očuvanju arhivske građe, kako u okviru Arhiva, tako i van njega.

Direktor Državnog arhiva: Nema ugovora sa SPC niti zapošljavanja sveštenika, riječ je o volontiranju

Novi slučaj vršnjačkog nasilja, ovoga puta u Budvi, još jedan je upozoravajući primjer za crnogorske institucije da je odgovor sistema na ozbiljan rast ove pojave posljednjih godina, ipak nedovoljan i slab.
Uprava policije danas je saopštila da je u garaži jedne zgrade u Budvi, nakon kraćeg sukoba, dvanaestogodišnjak nagovorio jedanaestogodišnjaka da se neprimjereno ophodi prema vršnjaku.
Prema nezvaničnim informacijama Portala ETV, dječak je bio žrtva odvratnog, ponižavajućeg iživljavanja – urinirano mu je po glavi.
Za incident se, kako kažu naši nezvanični izvori, saznalo kada je dječaku iznenada pozlilo u Muzičkoj školi, najvjerovatnije zbog stresa i tada je ispričao što mu se dogodilo.
Iz Uprave policije saopštili su da dječaci koji su se iživljavali nijesu krivično odgovorni, te da je tužilac naložio da o događaju bude upoznat Centar za socijalni rad Budva, kao i škola koju pohađaju.
Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija saopštilo je u septembru da je Savjet Evrope, uz podršku Vlade Savezne Republike Njemačke, pokrenuo projekat „Prevencija vršnjačkog nasilja u školama u Crnoj Gori“, vrijedan 500.000 eura.
Kako je saopšteno „poseban akcenat biće stavljen na saradnju, izgradnju kapaciteta i razvoj politika koje promovišu bezbjedno i podsticajno školsko okruženje“.
Ovaj projekat pokazuje da su u zemljama Evropske unije svjesni problema dramatičnog rasta vršnjačkog nasilja u našoj državi, a da je statistika upozoravajuća ukazano je i juče na stručnom skupu u Zavodu za školstvo.
Vlada je u oktobru predstavila priručnik „Škola bez nasilja – ka sigurnom i podsticajnom okruženju za djecu“, kada je upozoreno da je rečenica „kod nas u školi nema nasilja“, za kojom često posežu u obrazovnim ustanovama, upravo jedna od glavnih prepreka u borbi protiv nasilja među đecom.
U Crnoj Gori sve više je primjera vršnjačkog nasilja motivisanog ksenofobijom i diskriminiacijom, na što su u septembru upozorili iz NVO Akcija za ljudska prava, ukazujući da je to „odraz ponašanja odraslih, koji podržavaju podjele u društvu i blagonakloni su samo prema 'svojima'“.
Njihova reakcija uslijedila je nakon brutalnog psihičkog i fizičkog iživljavanja nad petnastogodišnjim dječakom u Zeti, u blizini škole. Iz HRA su tada upozorili da vršnjačko nasilje u našoj zemlji više nije sporadična pojava, već duboko ukorijenjen i sistemski problem.
Saopštili su i stravičan podataka – da je samo u školskoj 2024/2025. godini zabilježeno najmanje 115 slučajeva vršnjačkog nasilja.
U junu je Portalu Standard saopšteno da je od početka godine Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici formiralo sedam predmeta povodom vršnjačkog nasilja, a da je Uprava policije za godinu evidentirala ukupno 86 slučajeva na teritoriji Glavnog grada. U Nikšiću je policija, prema podacima dostavljenim Standardu, za godinu dobila 30 prijava, u Herceg Novom evidentirano je 11 krivičnih djela i osam prekršaja, u Rožajama je bilo šest prijava, u Baru – 10, dok ih je u Ulcinju registrovano osam, a u Kotoru četiri slučaja, od kojih su u dva podnijete krivične prijave.
NVO Centar za građansko obrazovanje u junu prošle godine predstavio je istraživanje koje je pokazalo da svaki peti učenik/ca navodi iskustvo žrtve nasilja, a 53.4% poznaje nekoga ko je bio žrtva vršnjačkog nasilja.
Prema tom istraživanju, od učenika/ca koji su bili žrtve nasilja, 64.2% je prijavilo nasilje, dok 35.8% to nije učinilo.
Skoro 60 odsto ispitanika/ca iz srednjoškolske populacije, kako je tada saopšteno, prepoznaje određeni stepen prisutnosti vršnjačkog nasilja u njihovoj školi ili sredini, a svega 11 procenata smatra da ga nema.

Informativna emisija 24 sata: Gost Vlado Lakić

U "Srećnom danu" donosimo teme koje povezuju prazničnu atmosferu, lični razvoj i digitalnu bezbjednost

U "Budilniku": Zbog čega je govor mržnje prema ženama koje se bave javnim poslom sve prisutniji

Borovinić - Bojović: Naša je odgovornost da svoj djeci damo jednake šanse

U emisiji "Vikend popodne" o ljubavi, sportu, humanosti i dobroj hrani

Pokret narodnog povjerenja: Hitno da se utvrde okolnosti koje su dovele do nesreće na Savinom kuku

Ćupić: Poljopvireda se isplati uz podršku EU

EPCG tvrdi: Termoelektrana, u probnom radu, zagađuje okolinu manje nego prije ekološke rekonstrukcije i modernizacije

Jubilarno 25. izdanje časopisa „Komun@“: Knjiga „Zvijezde u haljinicama“ štampana na crnogorskom i slovenačkom jeziku

Čolović: Tražimo nezavisni monitoring kvaliteta vazduha u Pljevljima i međunarodnu reviziju efekata ekološke rekonstrukcije TE Pljevlja

ODT Pljevlja formiralo predmet povodom nesreće na Savinom kuku

Informativna emisija 24 sata: Gost Vlado Lakić

Budva: Podgoričaninu i Bjelopoljcu ukupno 41 dan zatvora zbog vožnje u alkolisanom stanju

U "Srećnom danu" donosimo teme koje povezuju prazničnu atmosferu, lični razvoj i digitalnu bezbjednost

PRATITE TVe UŽIVO