Sjećanje na Srđana Aleksića uči nas i opominje da uvijek postoji izbor i u bezumlju rata. Njega je njegov izbor učinio besmrtnim i u zaborav bacio ratno-huškačke narative i destruktivne ideologije - poručio je programski koordinator u Građanskoj alijansi Ivan Radulović na komemorativnom skupu povodom 33 godine od njegove smrti. Radulović je, na ovom skupu koji su organizovali Građanska alijansa i Inicijativa mladih za ljudska prava, naveo da je Aleksić postao simbol hrabrosti i borbe protiv nasilja, a da je skup prilika da se javnost podsjeti na vrijednosti solidarnosti i ljudskih prava. - Okupili smo se kako bismo odali počast i izrazili poštovanje i divljenje prema činu Srđana Aleksića. Riječ je o herojskom činu koji prevazilazi podjele, granice i razlike. Naša obaveza je da govorimo o ljudima poput Srđana Aleksića, Toma Buzova i svih onih koji su bili na pravoj strani istorije - istakao je Radulović. Programska koordinatorka Inicijative mladih za Ljudska prava Crna Gora Kristina Žugić istakla je da je sjećanje na Aleksića dobar podsjetnik da izbor uvijek postoji, a da je njegov izbor, između ostalih, bio između ideologije i ljudskosti.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260127110144_a792e45ef6ebcd6c9396e511a871cdab4a0a02a9178eac93f76821be48b3bc32.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260127110144_a792e45ef6ebcd6c9396e511a871cdab4a0a02a9178eac93f76821be48b3bc32" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Sa komemorativnog skupa povodom 33 godine od smrti Srđana Aleksića"> <figcaption>Sa komemorativnog skupa povodom 33 godine od smrti Srđana Aleksića(Photo: Mediabiro)</figcaption> </figure>  - Čini mi se da je i nama taj izbor ostao kao zaostavština 90-ih, te da je to izbor sa kojim se skoro svakodnevno srećemo - kako kroz javne nastupe donosilaca odluka, što kroz pjesme koje biramo na skupovima, što kroz način na koji reagujemo na druge narode koji nam dolaze u Crnu Goru i sa kojima treba da živimo. Ako želimo da postignemo multietnički sklad, lijep i perspektivan život koji nam donosi stabilnu budućnost, zaista moramo da napravimo izbor ljudskosti koji je i Srđan Aleksić prije 33 godine napravio - istakla je Žugić. Četiri pripadnika VRS su 21. januara 1993. počeli da maltretiraju i tuku Alena Glavovića. Srđan Aleksić im je prišao i rekao da ostave čovjeka na miru, na šta su se oni okrenuli prema njemu i počeli da ga krvnički prebijaju i udaraju kundacima pušaka.&nbsp; Srđan je pao u komu i nakon šest dana izdahnuo u bolnici.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Društvo

Radulović: Sjećanje na Srđana Aleksića uči i opominje da uvijek postoji izbor

U organizaciji Udruženja pravnika Crne Gore, sjutra će u Kulturno-informativnom centru „Budo Tomović“ biti održana 36. sesija IUS Foruma, pod nazivom „Vladavina prava i EU integracije“.
Na Forumu će govoriti glavni pregovarač Crne Gore sa Evropskom unijom, doc. dr Predrag Zenović, univerzitetski profesor i predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore prof. dr Branislav Radulović, univerzitetski profesor i član Upravnog odbora UPCG prof. dr Miloš Vukčević, pravna ekspertkinja i monitorka suđenja u Centru za monitoring i istraživanje (CEMI) dr Gordana Mitrović, kao i predsjednik Evropskog pokreta u Crnoj Gori Momčilo Radulović.
Riječ je o prvoj sesiji IUS Foruma u 2026. godini, na kojoj će biti razmatrana ključna pitanja vezana za perspektive, očekivanja i izazove evropskih integracija, s posebnim fokusom na pregovaračka poglavlja 23 i 24. Učesnici će govoriti o institucionalnim kapacitetima za prelazak procesa evropskih integracija iz formalne u suštinsku fazu, stvarnim efektima velikog broja usvojenih zakona, spremnosti političkih elita da prihvate ustavni princip vladavine prava, kao i o monitoringu rada pravosuđa.
O ovim temama biće diskutovano iz ugla predstavnika državnih institucija, strukovnih organizacija, akademske zajednice i nevladinog sektora.
Sesija će se održati sjutra sa početkom u 18.30 sati, u multimedijalnoj sali KIC-a „Budo Tomović“ na drugom spratu. Događaj je otvoren za javnost.
Organizovanjem IUS Foruma, koji se realizuje u formi dijaloškog foruma, Udruženje pravnika Crne Gore ima za cilj unapređenje društvenog dijaloga o pitanjima iz oblasti prava i srodnih disciplina od posebnog javnog interesa.

IUS Forum o vladavini prava i EU integracijama sjutra u KIC-u „Budo Tomović“

Poslanik Evropskog parlamenta Paulo Nasimento Kabral dao je punu podršku procesu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, izrazivši očekivanje da će Portugal, čim se steknu uslovi za to, ratifikovati ugovor o pristupanju, saopšteno je iz Skupštine Crne Gore.
Ovo je on kazao na sastanku sa poslanikom Gordanom Stojovićem u Funšalu, gdje je 25. i 26. januara održan Odbor za energiju, životnu sredinu i vodu Parlamentarne Skupštine Unije za Mediteran.
Posebna pažnja tokom njihovog razgovora, kako se navodi u saopštenju, posvećena je evropskom putu Crne Gore.
- Sagovornici su se osvrnuli i na pitanje očuvanja veza sa starijim iseljeničkim zajednicama, imajući u vidu specifično iskustvo Azora, odakle Kabral dolazi, čije brojno iseljeništvo decenijama živi u Sjedinjenim Američkim Državama i Južnoj Americi. Poslanici su razmijenili mišljenja i iskustva o pristupima jačanju odnosa sa tom kategorijom dijaspore, koja se razlikuje od novijih migracionih tokova, uz naglasak da bi ulazak Crne Gore u EU mogao dodatno motivisati starije iseljeništvo na ulaganja i snažnije povezivanje kroz ekonomske, kulturne i bilateralne veze - navodi se u saopštenju.
Sjednica Odbora za energiju, životnu sredinu i vode je, kako je precizirano u saopštenju, bila posvećena modelima zaštite živog svijeta i načinima borbe protiv degradacije kopnenih i morskih ekosistema u mediteranskom regionu. 
Predsjednica Zakonodavne skupštine Autonomne regije Madeira Rubina Leal istakla je da je položaj Madeire takav da sa sobom nosi velike mogućnosti, ali i velike odgovornosti, misleći prvenstevno na očuvanje ekosistema od kojih su mnogi jedinstveni na svijetu, te u tom pravcu ukazala na značaj međunarodne saradnje u borbi sa izazovima iz oblasti zaštite životne sredine.
Istraživač u Centru za klimatsku otpornost i Odjeljenju za klimatske promjene Tehnološkog centra Katalonije (Eurecat) Nuno Kajola je govorio o adaptaciji na klimatske promjene kroz revitalizaciju mediteranske obale, uz poseban osvrt na aktuelne projekte Evropske Unije koji se sprovode na teritoriji Portugala sa ciljen poboljšanja otpornosti priobalnog područja. 
Viša istraživačka saradnica i rukovoditeljka Mediteranskog instituta za studije životne sredine pri Naučno-istraživačkom centru Koper Jerneja Penca skrenula je pažnju prisutnima na značaj transformativne promjene u upravljanju biodiverzitetom, naglašavajući da za postizanje vidljivih i trajnih rezultata u očuvanju biodiverziteta mora postojati saradnja različitih grupa aktera. 
Direktor Odsjeka za klimatske akcije i održivost u Regionalnom direktroratu za životnu sredinu i more Pedro Sepulveda je u svom izlaganju dao osvrt na strategije prilagođavanja klimatskim promjenama na Madeiri, te aktivnostima koje je preduzimaju sa ciljem zaštite biodiverziteta.

Kabral sa Stojovićem: Puna podrška procesu pristupanja Crne Gore EU

Zaposleni u Fondu za zdravstvenu zaštitu traže da budu obuhvaćeni Granskim kolektivnim ugovorom za zdravstvenu djelatnost, a ne za upravu i pravosuđe kao što je to sada bio slučaj i da ne budu diskriminisani po pitanju zarada u odnosu na ostale koji rade u zdravstvenim ustanovama - rekao je predsjednik Sindikalne organizacije Fonda za zdravstveno osiguranje &nbsp;Amer Ramusović.
On je, gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E, istakao da su zaposleni u Fondu za zdravstveno osiguranje u teškoj finansijskoj situaciji.
- Težoj od svih zaposlenih u ostalim zdravstvenim ustanovama u Crnoj Gori - naglasio je Rasumović.
Podsjeća da su vođeni pregovori da FZO uđe u Granski kolektivni ugovor za zdravstvenu djelatnost, po prijedlogu Samostalnog sindikata zdravstva Crne Gore, ali je bilo kratko vrijeme pred Novu Godinu a ugovor je zaključen posljednjeg dana 2025. godine.&nbsp;
- Postoji mogućnost da se to naknadno uradi. Razlog zašto su naši ljudi - kolege i zašto smo &nbsp;mi u Sindikatu nrzadovoljni je zato što imamo katastrofalno loše plate, u odnosu na naše kolege po istim zvanjima, istim zanimanjima u drugim zdravstvenim ustanovama širom Crne Gore. Na primjer ekonomista ili pravnik sa visokom stručnom spremom kao visoko rukovodni kadar ima koeficijent 9,60 , dok naš kolega koji isti posao radi, a koga mi kontrolišemo, praktično mi iz FZO, &nbsp;jer naša nadležnost je da kontrolišemo rad ustanova u pojedinim &nbsp;zdravstvenim oblastima, ima 11,91, razlika je između 25 i 30 posto kada je riječ o ličnom dohotku, a velika je odgovornost ljudi koji rade u FZO, zbog toga što je posao izuzetno odgovoran - rekao je Ramusović.
Podsjeća da se od 2014. godine zaposleni nalaze u Granskom kolektivnom ugovoru za upravu i pravosuđe, te se tretiraju kao državni službenici i namještenici.
- Mi nijesmo državna uprava, mi samo imamo javna ovlašćena, a 20 i više godina smo članovi Samostalnog sindikata zdravstva, koje, moram napomenuti, nam maksimalno pruža podršku svo ovo vrijeme da postanemo ponovo članovi Sindikata. Od 2014.godine praktično smo izgubili svoju samostalnost i ne pripadamo onome što treba da budemo a to je u Granskom kolektivnom ugovoru za zdravstvenu djelatnost, a ne za upravu i pravosuđe - zaključio je Ramusović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E

Ramusović: Zaposleni u FZO su u težoj finansijskoj situaciji od svih zaposlenih u zdravstvenom sistemu Crne Gore

U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano ili malo do umjereno oblačno, sa najvišom dnevnom temperaturom do 16 stepeni.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru se ujutru ili prijepodne očekuje mjestimično magla i niska oblačnost.
Vjetar će biti slab do umjeren, promjenljivog smjera.
Jutarnja temperatura od minus tri do sedam, najviša dnevna od tri do 16 stepeni.

Danas pretežno sunčano, do 16 stepeni

Holokaust nije samo istorijska činjenica, već snažna opomena na razorne posljedice ideologija zasnovanih na isključivanju, dehumanizaciji i nasilju, kao i obaveza da prepoznamo, osudimo i spriječimo slične obrasce koji se, nažalost, i danas javljaju u savremenim društvima - poručila je saradnica na programima u Centru za građansko obrazovanje (CGO) Maja Marinović povodom 27. januara - Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta.
Ona je ukazala da je dobitnik Nobelove nagrade za mir Elie Wiesel, preživjeli Holokausta i nacističkog logora smrti Aušvic, upozorio &nbsp;da je negiranje zločina dvostruko ubistvo žrtve.&nbsp;
- Nažalost, i danas svjedočimo pokušajima rehabilitacije zločinaca i ideološki indukovane revizije istorije, koji udaljavaju društvo od vrijednosti koje mora dosljedno da njeguje - kulture sjećanja i nedvosmislene osude zločina i zločinaca - jasna je Marinović.
Lekcije iz istorije, kako je podvukla, nijesu u potpunosti naučene.&nbsp;
- Savremeni ratovi i sukobi širom svijeta proizvode nova masovna stradanja, prisilna raseljavanja i razaranja, dok se ljudska patnja često relativizuje, opravdava ili instrumentalizuje kroz političke narative i propagandu. Upravo zato je učenje o Holokaustu i drugim zločinima, kao i njegovanje kulture sjećanja, od ključne važnosti ne samo radi pamćenja prošlosti, već i radi pravovremenog prepoznavanja ideologija i politika koje vode ka destabilizaciji društava, ratovima i masovnim kršenjima ljudskih prava - poručila je Marinović.
Posebnu odgovornost, dodaje ona, imaju i svi u javnom prostoru.&nbsp;
- Relativizacija zločina, govor mržnje i normalizacija nasilja, kojima i danas svjedočimo u crnogorskom društvu, direktno potkopavaju napore za izgradnju mira, povjerenja i tolerancije, ostavljajući prostor da se najteže greške prošlosti ponove. Sjećanje na milione žrtava Holokausta tokom Drugog svjetskog rata podrazumijeva i odavanje počasti za oko 20.000 ljudi iz bivše Jugoslavije koji su deportovani u logor Aušvic, među kojima je bilo i više lica iz Crne Gore, dok je manje od stotinu njih preživjelo. U tom kontekstu, od izuzetnog je značaja Sporazum o finansiranju ponovnog uspostavljanja zajedničke stalne postavke u Bloku 17 Muzeja Aušvic-Birkenau, koji su potpisale države regiona - navela je saradnica na programima CGO.
Ovim se, ističe ona, nakon više od deceniju rada omogućava finalizacija aktivnosti na obnovi Jugoslovenskog paviljona tokom 2026. godine, što predstavlja važan doprinos jačanju kulture sjećanja i regionalne odgovornosti.
- Generalna skupština UN je 2005. godine usvojila rezoluciju o obilježavanju 27. januara kao Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta, jer je toga dana 1945. godine oslobođen koncentracioni logor Aušvic-Birkenau, najveći nacistički logor smrti. U njemu je bilo deportovano više od 1,300 000 ljudi iz cijele Evrope, uglavnom Jevreja, a više of 1, 100 000 je ubijeno. Od 1947. godine, Aušvic-Birkenau je memorijalni muzej koji godišnje posjeti preko dva miliona ljudi - navela e Marinović.
Rezolucija, kako je rekla, poziva države članice UN da čuvaju sjećanje na žrtve Holokausta i razvijaju obrazovne programe o njehovoj istoriji, kao izraz odlučnost da se spriječi ponavljanje genocida u budućnosti.

Relativizacija zločina, govor mržnje i normalizacija nasilja potkopavaju napore za izgradnju mira i ostavljaju prostor da se najteže greške prošlosti ponove

Saobraćaj se u Crnoj Gori ovog jutra obavlja po mjestimično vlažnimkolovozima i uz mjestimično smanjenu vidljivost, a na putevima koji vode duž klisura i usjeka učestali su sitniji odroni, saopšteno je iz Auto-moto saveza Crne Gore (AMSCG).
Saobraćaj je, dodaju, umjerenog intenziteta. Vozačima savjetuju opreznu vožnju prilagodjenu uslovima i stanju na putu i poštovanje pravila saobraćaja.
U vremenskom periodu od 15.11.2025.godine do 01.04.2026.godine upotreba pneumatika za zimsku upotrebu za sva motorna vozila je obavezna na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom bez obzira da li na tom putu postoje zimski uslovi. Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi ( sniježne padavine, snijeg,led ili poledica na kolovozu) na vozilu moraju biti pneumatici za zimsku upotrebu na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini pneumatika koji se koriste u ovom periodu je 4mm.
Za vrijeme sniježnih padavina zabranjen je saobraćaj za kamione sa prikolicom i šlepere na dionicama preko planinskih prevoja u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara -Mojkovac, na lokalitetu Sokolovina, došlo je do odrona uslijed čega je saobraćaj obustavljen.
Do 31.01.2026 godine odobrava se potpuna obustava saobraćaja u intervalu od 08.00 do 12.00 sati i od 13.00 do 16.30 sati zbog izvođenja radova na regionalnom putu R-30, dionica Petnjica -Bioča, potez Bioča-Lješnica .
U toku je rekonstrukcija regionalnog puta R-29 Bar-Kamenički most-Krute i dolazi do obustave saobraćaja za sve vrste vozila u terminima od 08.00 do 11.00 i od 13.00 do 16.00 sati. Predviđeno je da radovi traju do 28.02.2026 godine.
U periodu od 16.12.2025.godine pa do završetka radova odobrava se totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila u terminu od 08.00 do 14.00 časova na regionalnom putu R-17, dionica Čevo-Riđani, zbog izvođenja radova na adaptaciji puta.
Zbog izvođenja radova na rekonstrukciji saobraćajnice Petnjica-Bioča odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja na mjestima izvođenja radova,kao i povremena obustava saobraćaja ne duža od 60 minuta. Obustave saobraćaja ne duže od 60 minuta ne mogu se koristiti radnim danima (ponedjeljak-petak)u intervalima od 07.00 do 09.00 i od 12.00 do 14.00 sati.
Na magistralnom putu M-3 dionica Plužine-Jasenovo Polje, lokalitet Zaborje -Jasenovo Polje, saobraćaj se obavlja naizmjenično jednom trakom na mjestima izvođenja radova i regulisan je svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
Odobravase promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja zbog izvođenja radova na rekonstrukciji prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara.
Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja zbog izvođenja radova na rekonstrukciji mosta Đurđevića Tara na magistralnom putu M-6 dionica Žabljak -Pljevlja.
Za period od 19.01.2026. do 15.06.2026. doći će do izmjene režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenični kao i mogućnost potpune obustave saobraćaja u kraćim terminima u tunelu Sozina u vremenu od 22.00 do 06.00 časova. U pitanju su radovi na sanaciji pukotina u tunelu Sozina injektiranjem sa završnim farbanjem obloge. Radovi će se izvoditi ručno pomoću lake opreme i mašina.
Zbog radova na sanaciji kosina na dionici puta između raskrsnice Sutomore (Bar)-Petrovac i južnog portalatunela Sozina u periodu izmedju 26.01.2026 i 28.02.2026 godine saobraćaj će seobavljati naizmjeničnim propuštanjem vozila uz odgovarajuću privremenu signalizaciju. Tokom radova može doći do povremene kratkotrajne obustave saobraćaja na navedenoj dionici.
Zbog izvođenja radova na izgradnji bulevara obustavljen je saobraćaj u ulici Vojislavljevića-Podgorica. Saobraćaj se obavlja alternativnim putnim pravcima u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.

Kolovozi mokri, vidljivost smanjena

Sve je počelo jako loše i pogrešno. I, ja odmah na startu želim svaku ženu da ohrabrim i da zamolim da se oslobodimo te teorije da smo mi dame i gospođe, i mi ćemo biti dame i gospođe i prećutaćemo kada nas neko napadne, kazala je za Web televiziju <a href="https://www.dan.co.me/vijesti/politika/uskoro-na-portalu-dan-intervju-sa-mirjanom-pajkovic-5334686">Dana </a>Mirjana Pajković, bivša direktorica Direktorata za unapređenje i zaštitu ljudskih prava i sloboda u Ministarstvu ljudskih i manjinska prava.
Ona kaže da je ona tu napravila prvu grešku i da je to ono što najviše zamjera sebi.
– Jer kada sam sam ja bila izložena onom ekstremnom nasilju koje sam objavila na društvenim mrežama gdje je meni prvi čovjek uz predsjednika države, prvi nekadašnji čovjek ANB, vrlo uporno i dugotrajno u toku cijelog razgovora rekao da mi neće biti mjesta i života i Crnoj Gori, da će moj šef vidjeti nešto što mene kompromituje, gdje mi jasno i direktno priprijetio da za mene ima kompromitujući materijal zašto sam ja to u tom trenutku prećutala. On je to meni rekao lično nakon što sam ja odbila da postupim onako kako je on on mene tražio. Ja moram ovdje kao pravnica da kažem da naši zakoni nijesu toliko savremeni, da su zločini savremeniji od zakonskih uredbi. Primjera radi kada vas neko ucjenjuje. Neko moćniji će vam tražiti neku uslugu, neko ponašanje koje vi u tom trenutku ne želite, a ako to odbijete da učinite nekom ko je oličenje najvećeg državnog autoriteta. Vas neće neko fizički udariti, ovo je 21. vijek, ali vam hoće vrlo jasno uništavati život po svim osnovama. On mi je dao do znanja to u razgovoru. Ja sam i željela da odbijem susret sa njim. Pozivam sve državne funcionere, moćnike, da vode računa kako razgovaraju sa običnim građanima. Morate da razumijete da neko ko je bitna figiura u bezbjednosnom sektoru priprijeti da će vam kada-tad nanijeti štetu zbog toga što ga nijeste ispoštavali, da li je moj osjećaj straha nerealan. On je utemeljen. Nijesam u tom trenutku svjesna sadržine materijala kojim mi je prijetio. Želim da javnost razumije da svi imamo neku privatnost koju ne želimo da nam se vidi. Znala sam da ima, i kroz neka ranija iskustva sa njim da on sa pozicije moći koju je imao prosto jeste na izvoru informacija – kazala je Pajković.

Pajković: Bila sam izložena ekstremnom nasilju

U Budilniku na Televiziji E provjeravamo na koji način nadležni mogu odgovoriti na zahtejeve Udruženja prevoznika i spriječiti dalje zastoje koji utiču na privredu.&nbsp;
Govorimo i o nezadovoljstvu u Sindikalnoj organizaciji PIO – zbog čega su zaposleni digli glas i što konkretno traže od institucija?&nbsp;
Bavimo se i jednim od najosjetljivijih socijalnih pitanja – kako riješiti nedostatak smještajnih kapaciteta u Domu starih za osobe sa demencijom i da li sistem ima odgovor na rastuće potrebe?&nbsp;
Na kraju, donosimo i priču o važnom iskoraku u zdravstvu – zašto je uvođenje kontrastne mamografije značajan korak za kliničku praksu u Crnoj Gori i što to znači za ranije i preciznije otkrivanje bolesti?

Sjutra u "Budilniku": Kako riješiti nedostatak smještajnih kapaciteta u Domu starih za osobe sa demencijom

Svih 200 registrovanih crnogorskih medija će proći inspekcijski nadzor Ministarstva kulture i medija. U planu je i formiranje posebne mreže za praćenje neregistrovanih portala, kao i povećanje novčanih kazni za širenje dezinformacija, najavila je resorna ministarka Tamara Vujović u Jutarnjem programu RTV Podgorica.
U Ministarstvu kulture i medija sistematizacijom je predviđeno novo radno mjesto – inspektor za medije, koji će pratiti usklađenost 200 registrovanih crnogorskih medija sa zakonodavnim okvirom.
- Ono što je novo i što su zakoni predvidjeli to je inspektor za medije. Dakle, neće moći jedan čovjek ili makar odjeljenje u ministartvu da isprati sve to ali opet smo predvidjeli sistematizovana radna mjesta koja će se upravo baviti istraživanjem na ovu temu - navela je ministarka kulture i medija Tamara Vujović.
Kako bi se suzbilo djelovanje portala van ovog registra, formiraće se posebna mreža za praćenje medija sumnjivog porijekla.
- Formiraćemo mrežu za borbu protiv dezinformacija i lažnih vijesti, online uznemiravanja koja će služiti kao jedno tijelo koje bi trebalo da ima konsenzus svih građana. Od predstavnika institucija, fact checker-a, NVO sektora, naravno i predstavnika medija gdje ćemo mi ukazivati prstom ako već ne možemo da stignemo da ih ugasimo ili pravno procesuiramo - ističe Vujović.
Takođe, mediji van Vladinog registra, neće imati pravo na bilo kakav vid finansijske podrške, dodaje Vujović.
- Mi smo predvidjeli tu obavezu portala da se registruju, da nam saopšte pravilno vlasničku strukturu, impressum itd. i da budu evidentirani i registrovani kod Ministarstva kulture i medija. Onda smo predvidjeli da ako se pojavi takav neki medij odnosno portal u janom prostoru, da on nikad neće moći biti dobitnik bilo kakvih sredstava - dodala je.&nbsp;
U narednim mjesecima, neregistrovani portali koji često šire dezinformacije biće suočeni s novčanim sankcijama.
- U saradnji sa evropskim ekspertima predvidjeli smo novčano kažnjavanje. Dakle, indentifikaciju takvih portala i svaki put sve veće i veće novčano kažnjavanje - zaključuje.
Novi zakoni koji se odnose na registraciju medija i sankcionisanje neregistrovanih portala, koji su često povezani sa biznis i političkim moćnicima, uskoro će biti primenjeni bez izuzetka, poručila je Vujović.

Vujović: Svi mediji će proći inspekcijski nadzor, planirane veće kazne za širenje dezinformacija

Vodeća svjetska teniserka Bjeloruskinja Arina Sabaljenka i Ukrajinka Elina Svitolina plasirale su se u polufinale Australijan opena.
Sabaljenka je u četvrtfinalnom meču savladala Amerikanku Ivu Jović 2:0 (6:3 i 6:0).
Do pobjede protiv 27. teniserke na WTA listi došla je poslije sat i 30 minuta igre.
Sabaljenka, koja je prošle godine igrala finale u Melburnu, u polufinalu igraće protiv Svitoline, koja je u letvrtfinalnom meču slavila protiv Amerikanke Medion Kiz 2:0 (61:i 6:2).
Plasmanom u polufinale ostvarila je najbolji rezltat na Australijan openu.
U muškoj konkurenciji plasman u polufinale izborio je treći teniser svijeta Njemac Aleksandar Zverev.
On je, poslije tri sata i 13 minuta igre, savladao Amerikanca Lernera Tijena 3:1 (6:3, 6:7, 6:1 i 7:6).
Zverev, prošlogodišnji finalista u Australiji, do desetog grend slem polufinala stigao je uz čak 24 asa i samo jednu duplu servis grešku.
Njemac će u polufinalu igrati protiv boljeg iz duela Španca Karlosa Alkarasa i Australijanca Aleksa De Minora.

Sabaljenka i Svitolina u polufinalu Australijan opena

U ruskom napadu dronovima i raketama kasno sinoć pogođen je Harkov, što je dovelo do nestanka struje u drugom najvećem gradu u Ukrajini, dok su usled napada na Odesu 23 osobe ranjene, rekli su zvaničnici.
Regionalni guverner Oleh Sinehubov naveo je da su dvije osobe povrijeđene, a dvije škole oštećene u napadu na Harkov.
&nbsp;- Naš energetski sistem je napadnut, pri čemu je došlo do prilično ozbiljne štete. Sve službe rade na brzom uklanjanju svih negativnih posljedica - rekao je Sinehubov u videu objavljenom na Telegramu.
&nbsp;On je dodao da je oko 80 odsto grada Harkova i Harkovske regije bez struje, prenosi Hina.
&nbsp;Ukrajinsko ratno vazduhoplovstvo saopštilo je da su ruske trupe lansirale 165 dronova, od čega su 135 neutralizovale jedinice protivvazdušne odbrane.
&nbsp;Rusija je takođe izvela „masovni“ napad dronovima na južni grad Odesu tokom noći, rekao je načelnik gradske vojne uprave Serhij Lisak na Telegramu.
&nbsp;Regionalni guverner Oleh Kiper kazao je da je među 23 povrijeđenih devet osoba hospitalizovano, uključujući dvoje djece i trudnicu, te da je moguće da još ima ljudi pod ruševinama.
&nbsp;- Desetine stambenih zgrada, crkva, vrtić i srednja škola oštećeni su u napadu, koji je uzrokovao velike požare na nekoliko lokacija - dodao je Kiper.
&nbsp;Grad Odesa i okolna regija, u kojoj se nalaze ukrajinske crnomorske luke, česte su mete ruskih napada posljednjih sedmica.
&nbsp;Energetska infrastruktura bila je glavna meta napada dronovima u susjednoj Mikolajivskoj regiji prilikom čega je, prema riječima zvaničnika, povrijeđena je 59-godišnja žena.
U Lavovskoj regiji na zapadu koja graniči s Poljskom, članicom NATO-a, Rusija je takođe napala infrastrukturni objekat, saopštio je regionalni guverner.

Harkov bez struje, u Odesi 23 povrijeđenih usled ruskog napada

„Šćeri moja“, jedna od najdugovječnijih predstava Crnogorskog narodnog pozorišta, koju je prema tekstu Maje Todorović režirala Ana Vukotić, biće izvedena u četvrtak, 29. januara na matičnoj sceni u Podgorici, a dan kasnije, u petak, 30. januara u Kraljevskom pozorištu „Zetski dom“ na Cetinju.
Oba izvođenja će početi u 20 sati, dok je u CNP-u obezbijeđen engleski titl. Predstava će 17. maja obilježiti deset godina od premijere.
U fokusu drame ,,Šćeri moja“ je položaj žene u savremenom svijetu i odnos prema ženskom djetetu. S ciljem da podstakne na razmišljanje i muškarce i žene, autorka je problematiku komada postavila u istorijski okvir. Priča prati transformaciju knjeginje Zorke Petrović od djevojčice koja se igra loptom do odrasle žene udate za Petra I Karađorđevića. Na tom putu vidimo društvo u kojem i danas živimo - svijet u kojem se žene još uvijek ne tretiraju na isti način kao muškarci.
Uloge tumače Vanja Jovićević, prvaci drame Mirko Vlahović i Varja Đukić, Slavko Kalezić, Dušan Kovačević, Goran Vujović, Jovan Dabović, Slobodan Marunović, Danilo Čelebić, Zoran Vujović i Mišo Obradović.
Scenograf je Aleksandar Vukotić, kostimograf Leo Kulaš, asistentkinja kostimografa Lina Leković, kompozitor Aleksandar Radunović Popaj, koreograf Sonja Vukićević, saradnik na dramaturgiji Balša Poček, a izvršna producentkinja Nela Otašević. Ulaznice za izvođenje u Podgorici mogu se kupiti putem veb-sajta www.cnp.me, kao i na biletarnici nacionalnog teatra.
Repertoari Crnogorskog narodnog pozorišta dostupni su i na svim letovima nacionalne avio-kompanije Air Montenegro.

Radulović: Sjećanje na Srđana Aleksića uči i opominje da uvijek postoji izbor

IUS Forum o vladavini prava i EU integracijama sjutra u KIC-u „Budo Tomović“

Kabral sa Stojovićem: Puna podrška procesu pristupanja Crne Gore EU

Ramusović: Zaposleni u FZO su u težoj finansijskoj situaciji od svih zaposlenih u zdravstvenom sistemu Crne Gore

Danas pretežno sunčano, do 16 stepeni

Relativizacija zločina, govor mržnje i normalizacija nasilja potkopavaju napore za izgradnju mira i ostavljaju prostor da se najteže greške prošlosti ponove

Kolovozi mokri, vidljivost smanjena

Pajković: Bila sam izložena ekstremnom nasilju

Sjutra u "Budilniku": Kako riješiti nedostatak smještajnih kapaciteta u Domu starih za osobe sa demencijom

Vujović: Svi mediji će proći inspekcijski nadzor, planirane veće kazne za širenje dezinformacija

Sabaljenka i Svitolina u polufinalu Australijan opena

Radulović: Sjećanje na Srđana Aleksića uči i opominje da uvijek postoji izbor

Harkov bez struje, u Odesi 23 povrijeđenih usled ruskog napada

„Šćeri moja“ u Podgorici i na Cetinju

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO