Putevi su kupili drobilično postrojenje i sijačicu za potrebe kamenoloma koji će biti otvoren u Kučima, a u kojem će preduzeće drobiti materijal.
Nabavku mašina, kako je za „Dan" saopštio Radoš Zečević, direktor, preduzeće je platilo 1.142.000 eura.
– Mi ćemo u februaru raditi pristupne puteve, vodu i struju na parceli. Gledaćemo da što prije počnemo da drobimo kamen. Po sadašnjem zakonu imamo pravo da probno iskopamo do 20.000 kubika. To znači da ako analize pokažu da je kamen loš možemo da odustanemo. Mi ćemo vjerovatno iskoristiti tu mogućnost pa očekujemo da ćemo možda već u martu krenuti sa probnom eksploatacijom – rekao je Zečević.
On je naveo da će sa glavnom eksploatacijom kamena početi kada obezbijedie sve papire koji su neophodni za rad kamenoloma. Projekcije su, kako kaže, da to bude početak ljeta.
– Od papira nam treba elaborat o zaštiti životne sredine i to je najvažniji dokument koji moramo imati. Uradili smo elaborat o ekonomskoj isplativosti, trebaće nam vjerovatno i saglasnost o CEDIS-a i Vodovoda. Parcela budućeg kamenoloma je ušla u Prostorno urbanistički plan Podgorice – kaže direktor Puteva.
Zečević kaže da će im za rad kamenoloma biti potrebno 20-ak ljudi.
– Potrebni su nam vozači i rukovaoci mašina. U preduzeću trenutno imamo par rukovaoca mašinama koji su to već radili, tako da ćemo njih preusmjeriti za taj posao. Možda ćemo još nekog zaposliti da radi, ali će u tom slučaju morati proći obuku od dva mjeseca. Potrebni su nam geodeta, rudarski inženjeri, stražari. Nećemo jedino zapošljavati minere nego ćemo angažovati firmu koja će biti zadužena za taj posao jer ne želim da rizikujem oko toga. Za njihovim angažovanjem nema stalne potrebe nego se onin povremeno angažuju, otprilike jednom mjesečno – naveo je Zečević.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Društvo

Putevi kupili postrojenje za kamenolom u Kučima

Na pojedinim dionicama u Crnoj Gori jutros se saobraća usporeno, saopštili su iz Auto moto saveza (AMSCG) i upozorili vozače na mjestimično prisustvo vode na putevima i povećanu opasnost od odrona.
Iz AMSCG su upozorili i da je na sjeveru, uz slab snijeg mjestimično izražena poledica.
- Neophodna je krajnje oprezna vožnja, prilagođena uslovima i stanju na putu, kao i poštovanje pravila saobraćaja - naveli su iz AMSCG.
Iz AMSCG su podsjetili da je, od 15. novembra do 1. aprila, obavezna upotreba zimskih guma za sva vozila na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom bez obzira na to da li postoje zimski uslovi.
Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi (snijeg, led ili poledica), na vozilu moraju biti zimske gume na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini guma je četiri milimetra.
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara-Mojkovac, na lokalitetu Sokolovina, došlo je do odrona, usljed čega je saobraćaj obustavljen.
Zbog radova na regionalnom putu R-30 Petnjica - Bioča, potez Bioča - Lješnica, saobraćaj se obustavlja od osam do 12 i od 13 do 16 sati i 30 minuta.
Zbog rekonstrukcije regionalnog puta R-29 Bar - Kamenički most - Krute saobraćaj je obustavljen za sve vrste vozila osam do 11 i od 13 do 16 sati.
Na regionalnom putu R-17 dionica Čevo - Ridjani, zbog adaptacije puta, saobraćaj je obustavljen od osam do 14 sati.
Na magistralnom putu M-3, dionica Plužine - Jasenovo Polje, lokalitet Zaborje -Jasenovo Polje, saobraća se naizmjenično jednom trakom na mjestima i regulisan je svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
Zbog rekonstrukcije prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara, odobrena je promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično.
Zbog redovnog održavanja na auto-putu „Princeza Ksenija“, vrši se mjestimično zatvaranje po jedne saobraćajne trake duž trase auto-puta u smjeru Veruša -Mateševo.
U ulici Vojislavljevića u Podgorici, zbog izgradnje bulevara, saobraćaj je obustavljen i obavlja se alternativnim putevima u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.

Oprez zbog vode, poledice i odrona na putu

Nestašica fiziološkog rastvora, koja je u prethodnom periodu opteretila zdravstveni sistem i građane, trebalo bi da bude ublažena u narednim danima, jer su nove isporuke već na putu ka Crnoj Gori, a dio proizvoda uskoro će se ponovo naći i u slobodnoj prodaji u apotekama.
Iz državne apotekarske ustanove Montefarm juče su Pobjedi kazali da su u periodu prije praznika i tokom njih javne zdravstvene ustanove snabdijevene sa više od 50.000 boca fiziološkog rastvora koncentracije 0,9 odsto.
– Situacija sa snabdijevanjem se stabilizovala, a nove količine iz kompanije Hemofarm Vršac već su na putu ka Crnoj Gori. Hemofarm najavljuje da će isporuke u potpunosti biti stabilne u narednom periodu – navodi se u odgovorima dostavljenim Pobjedi.
Istovremeno, građani bi uskoro mogli da očekuju i mogućnost kupovine fiziološkog rastvora u apotekama, jer se očekuje isporuka proizvoda kompanije Hemomont Podgorica, koji se distribuira u slobodnoj prodaji putem veledrogerije Farmegra.
Iz Montefarma su Pobjedi ranije kazali da je u Crnoj Gori trenutno registrovan samo fiziološki rastvor proizvođača Hemofarm, koji se nabavlja za potrebe javnih zdravstvenih ustanova.
– Do prije nekoliko godina bio je registrovan i proizvod kompanije B. Braun, ali se taj proizvođač povukao sa našeg tržišta – kazali su iz Montefarma sredinom decembra.
Upravo zbog toga, usljed ograničenih proizvodnih kapaciteta jedinog registrovanog proizvođača, fiziološki rastvor već mjesecima nije bilo moguće pronaći u privatnim apotekama, dok su isporuke zdravstvenim ustanovama bile povremene i nedovoljne da u potpunosti zadovolje potrebe.
U domovima zdravlja u glavnom gradu isporuke fiziološkog rastvora su formalno bile redovne, ali količinski nedovoljne. Više zaposlenih u tim ustanovama nezvanično je kazalo Pobjedi da su tokom dežurstava za vrijeme praznika dva dana bili gotovo bez ijedne flaše rastvora.
– U dežurnom domu zdravlja za svega nekoliko dana potrošeno je više od 500 boca – kazali su sagovornici Pobjede.
Pobjeda je 20. decembra objavila da fiziološkog rastvora nema u slobodnoj prodaji u apotekama, dok ga u zdravstvenim ustanovama ima, ali u nedovoljnim količinama.
Iz Kliničkog centra Crne Gore tada su Pobjedi kazali da se isporuke fiziološkog rastvora realizuju na dnevnom nivou, u skladu sa raspoloživim količinama koje definiše Montefarm. Međutim, shodno obavještenju Montefarma od 10. decembra, kada su obaviješteni o problemu u isporuci proizvođača Hemofarm usljed regionalnog zastoja u snabdijevanju ovim rastvorom, uprava KCCG naložila je kontrolu postojećih zaliha u svim organizacionim jedinicama, racionalizaciju zahtjeva u skladu sa realnim potrebama, kao i preraspodjelu raspoloživih količina prema prioritetima, do potpune stabilizacije snabdijevanja.
Zdravstveni radnici domova zdravlja kazali su Pobjedi da je, iako su na nedostatak fiziološkog rastvora upozoravali nadležne, tek sredinom decembra iz menadžmenta stigla instrukcija da se sa tim sredstvom rukuje pažljivije, odnosno da se njegova upotreba svede na minimum.
To je, kako objašnjavaju, u praksi značilo da se terapije koje je moguće dati injekciono ili putem lijekova preferiraju u odnosu na one koje zahtijevaju infuziju.
Iz Doma zdravlja Glavnog grada su saopštili da ne postoji deficit fiziološkog rastvora, niti drugih medicinskih sredstava neophodnih za nesmetan rad te ustanove.
Iz Montefarma su pojasnili da nije došlo do potpunog prekida isporuka u njihovom skladištu, već da se fiziološki rastvor isporučuje u određenim intervalima, ali u količinama koje nijesu dovoljne da zadovolje iskazane potrebe javnih zdravstvenih ustanova.
Do nestašice fiziološkog rastvora došlo je zbog problema u proizvodnji u fabrici Hemofarma, što je izazvalo regionalni poremećaj u snabdijevanju. Zbog toga su i građani i medicinski radnici u Srbiji, Bosni i Hercegovini, ali i Hrvatskoj imali slične poteškoće u pružanju zdravstvenih usluga.
Dok se u zdravstvenim ustanovama fiziološki rastvor nabavljao uz povremene nestašice, građani ga već mjesecima nijesu mogli kupiti u privatnim apotekama. Oni kojima je bio neophodan za kućne terapije i njegu često su ga nabavljali u Albaniji, po cijeni od oko 90 centi po boci.
Iz Montefarma su juče kazali Pobjedi da je Hemomont Podgorica proizveo dodatne količine fiziološkog rastvora koje nijesu dio tenderskih nabavki za javne zdravstvene ustanove, te da će se upravo te količine naći u slobodnoj prodaji na domaćem tržištu.
Do sada se u apotekama mogao pronaći isključivo fiziološki rastvor u malim ampulama, koji je neupotrebljiv za infuzije. Fiziološki rastvor se, osim za infuzione terapije, koristi i prilikom inhalacija, ispiranja, čišćenja i drugih medicinskih intervencija.
U međuvremenu, proizvođač Hemofarm je, prema podacima Agencije za ljekove i medicinska sredstva Republike Srbije, još 11. novembra prošle godine dobrovoljno povukao iz prometa određene serije infuzionih rastvora.
– Kompanija Hemofarm A. D. Vršac obavijestila je Ministarstvo zdravlja Republike Srbije i Agenciju za ljekove i medicinska sredstva Srbije da dobrovoljno povlači sve serije ljekova Natrii Chloridi infundibile HF 500 ml, Natrii Chloridi Inf. Comp. Ringer HF 500 ml i Glucosi infundibile HF 5% 500 ml, proizvedene u periodu avgust–oktobar 2025. godine, nakon prijava o curenju rastvora iz pojedinih boca. Uzrok je u međuvremenu otklonjen, a kvalitet ostalih serija koje se nalaze u prometu nije doveden u pitanje – navodi se u saopštenju ALIMS-a od 14. novembra 2025. godine.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 52.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.pobjeda.me%2Fclanak%2Fstizu-nove-isporuke-bice-dostupan-i-u-apotekama&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Stižu nove isporuke fiziološkog rastvora, biće dostupan i u apotekama

U Crnoj Gori danas će biti pretežno oblačno, povremeno kiša ili pljusak sa grmljavinom.
Na sjeveru, u nižim predjelima kiša, susnježica i snijeg, a u planinama slab do umjeren snijeg, koji će se tokom noći proširiti na brdsko planinske oblasti centralnih i južnih predjela.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar uglavnom slab do umjeren promjenljiv, krajem dana i tokom noći umjeren do jak sjeverni.
Jutarnja temperatura vazduha od minus dva do deset, a najviša dnevna od jedan ispod nule do 11 stepeni.

1250x600

1084x550

Pretežno oblačno sa padavinama

Restoran „Radovče“, koji posluje u okviru Srednje stručne škole „Sergije Stanić“, od juče je preuzeo pripremu obroka za zaposlene u gradskim službama koji ovih dana intenzivno rade na saniranju posljedica poplava u Glavnom gradu, saopšteno je iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI).
Iz Ministarstva podsjećaju da je restoran „Radovče“ i tokom ljeta bio angažovan na pripremi obroka za vatrogasce smještene u Policijskoj akademiji u Danilovgradu, koji su pružali podršku u gašenju požara širom Crne Gore.
MPNI je uputilo zahvalnost upravi i zaposlenima u SSŠ „Sergije Stanić“ na brzoj i efikasnoj reakciji u vanrednim situacijama, ističući da time pokazuju visok stepen društvene odgovornosti i solidarnosti prema zajednici.
– Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija će, u saradnji sa obrazovno-vaspitnim ustanovama i drugim institucijama, u okviru svojih nadležnosti i raspoloživih kapaciteta, nastaviti da pruža podršku aktivnostima koje imaju za cilj zaštitu građana i opšteg interesa – navodi se u saopštenju.

MPNI: SSŠ „Sergije Stanić“ priprema obroke za zaposlene u gradskim službama

Iz kompanije „13. jul Plantaže“ saopštili su da je usljed ekstremno visokog vodostaja na području Mareze, došlo je do izlivanja vode i ribe iz sistema ribnjaka u okolne dovodne i odvodne kanale.
- Iako se riba trenutno nalazi u otvorenom vodotoku, želimo istaći da ta riba nije ničija, već dio proizvodnog fonda koji je usljed više sile dospio van sistema ribnjaka. Apelujemo na građane da se ponašaju odgovorno i oprezno i da se uzdrže od hvatanja i prisvajanja ribe, imajući u vidu da se radi o proizvodnom fondu. Ujedno, uputili smo poziv nadležnim institucijama da se uključe i u okviru svojih ovlašćenja preduzmu mjere kako bi se spriječilo neovlašćeno otuđivanje ribe - &nbsp;kazali su iz kompanije „13. jul Plantaže“.

Kompanija „13. jul Plantaže“: Građani da se uzdrže od prisvajanja ribe iz našeg proizvodnog fonda

U Crnoj Gori sjutra će biti pretežno oblačno, povremeno kiša ili pljusak sa grmljavinom.
Na sjeveru, u nižim predjelima kiša, susnježica i snijeg, a u planinama slab do umjeren snijeg, koji će se tokom noći proširiti na brdsko planinske oblasti centralnih i južnih predjela.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar uglavnom slab do umjeren promjenljiv, krajem dana i tokom noći umjeren do jak sjeverni.
Jutarnja temperatura vazduha od minus dva do deset, a najviša dnevna od jedan ispod nule do 11 stepeni.

Pretežno oblačno, povremeno kiša

&nbsp;Jedan sud, jedan predmet i dvije suprotstavljene odluke. Ono što je rijetkost u pravno uređenoj državi, desilo se u Apelacionom sudu Crne Gore. I to u slučaju specijalne tužiteljke Lidije Mitrović. &nbsp; Maja 2023. godine Specijalno državno tužilaštvo optužilo je specijalnu tužiteljku Mitrović za zloupotrebu službenog položaja jer je - odbacila krivične prijave protiv tri osobe osumnjičene za utaju poreza. Mitrović se na odustajanje od krivičnog gojenja odlučila, kako je istakla u svojoj izjavi, nakon što su okrivljeni u državni budžet, nakon opomene, ipak uplatili zaostale poreske obaveze. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260109190140_0a6f8992ebf12fb562ce98b2346e76cf384763b4a547e3e5dac6c92db7bea89e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260109190140_0a6f8992ebf12fb562ce98b2346e76cf384763b4a547e3e5dac6c92db7bea89e" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt="POLITIKA IZNAD PRAVOSUĐA: Viši sud u Podgorici "> <figcaption>POLITIKA IZNAD PRAVOSUĐA: Viši sud u Podgorici(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  PUT DO (NE)PRAVDE &nbsp;&nbsp;&nbsp; Potom je sve išlo brzinom kakvu crnogorko pravosuđe ne poznaje. Samo šest mjeseci nakon što je Specijalno tužilaštvo optužilo Mitrović, Viši sud u Podgorici je 2. novembra 2023. osudio specijalnu tužiteljku - na sedam mjeseci zatvorske kazne. &nbsp; Na tu presudu žalbu su uložili branilac tužiteljke Mitrović, advokat Zoran Piperović, Specijalno tužilaštvo, ali i sama Lidija Mitrović koja je cijenila da je Viši sud učinio bitne povrede krivičnog postupka, pogrešno utvrdio činjenično stanje, a da je odlukom o visini zatvorske kazne povrijedio Konvenciju o ljudskim pravima i osnovnim slobodama. &nbsp; Vijeće Apelacionog suda koje su činili sudija Vesna Moštrokol, Srđan Vujović i Dragoje Jović ukinulo je 18. aprila 2024. godine presudu Višeg suda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260109190144_13d7fdc94a5e311d9a7b5a9f0e2521124a579bad340721632a1605a57b38f85f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260109190144_13d7fdc94a5e311d9a7b5a9f0e2521124a579bad340721632a1605a57b38f85f" data-rendition-name="original" width="3868" height="1781" loading="lazy" alt="PRECIZNO OBRAZLOŽENJE KAKO JE VIŠI SUD KRŠIO ZAKON: Dio iz rješenja Apelacionog suda"> <figcaption>PRECIZNO OBRAZLOŽENJE KAKO JE VIŠI SUD KRŠIO ZAKON: Dio iz rješenja Apelacionog suda(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  DVIJE ODLUKE JEDNOG SUDA &nbsp; -Prvostepeni sud je očigledno prilikom donošenja presude učinio bitnu povredu odredaba krivičnog postupka iz tačke 8, ali i tačke 9 iz stava 1 člana 386 ZKP-a... Zbog navedenih bitnih povreda odredaba krivičnog postupka bilo je nužno ukinuti prvostepenu presudu i predmet vratiti prvostepenom sudu na ponovno suđenje – piše, između ostalog, u obrazloženju Apelacionog suda. &nbsp;&nbsp;&nbsp; Rješenje Apelacionog suda nije pokolebalo sudije Višeg suda. Očito, postojao je neki interes da specijalna tužiteljka Mitrović ima specijalni tretman. Viši sud je opet bio brz: decembra 2024. godine, Viši sud je ponovo osudio Mitrović na sedam mjeseci zatvora zbog zloupotrebe službenog položaja. &nbsp; &nbsp;I ponovo su uslijedile žalbe Apelacionom sudu. I ponovo je zasijedalo Vijeće Apelacionog suda.Ovog puta u drugom sastavu: predsjednik Vijeća je bio Predrag Tabaš, a članovi Zorica Milanović i Vesna Moštrokol. &nbsp; Drugačiji sastav značio je i drugačiju odluka Apelacionog suda: presudom od 6. maja 2025. godine potvrđena je i postala je pravosnažna prvobitna odluka Višeg suda u Podgorici. &nbsp; -Odbijaju se kao neosnovane žalbe Specijalnog državnog tužilaštva, okrivljene Lidije Mitrović i branioca okrivljene i potvrđuje presuda Višeg suda u Podgorici, Specijalno odjeljenje Ks.br. 26/24 od 23. 12. 2024. godine- ističe se u izreci presude Apalacionog suda.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260109190148_337a543f86ddc171ae8f9bf52fa15d7127e70ace3ef447e0f500a206b11a5a6c.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260109190148_337a543f86ddc171ae8f9bf52fa15d7127e70ace3ef447e0f500a206b11a5a6c" data-rendition-name="original" width="3000" height="2208" loading="lazy" alt="POKUAŠAJ POVRATKA U ZAKONSKE OKVIRE: Ustavna žalba Lidije Mitrović"> <figcaption>POKUAŠAJ POVRATKA U ZAKONSKE OKVIRE: Ustavna žalba Lidije Mitrović(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  USTAVNA ŽALBA Da iza svega stoji politika, tvrdi razriješena tužiteljka Mitrović u Ustavnoj žalbi Ustavnom sudu. U dokumentu od 27. juna 2025. godine zahtijeva se – uz pozivanje na odredbe Ustava Crne Gore, ali i Evropske konvencije o ljudskim pravima - donošenje privremene mjere, odnosno obustava izvršenja kazne zatvora. &nbsp; Prvenstveno zbog toga što je odlukom Višeg suda došlo do kršenja prava na pravično suđenje, prava na djelotvorni pravni lijek, prava na rad, ali i prava na pretpostavku nevinosti. &nbsp;&nbsp; Mitrović u dopisu ističe da je proces protiv nje i presuda Višeg suda motivisana jednim ciljem – da se ona skloni sa mjesta specijalne tužiteljke – ocijenila je Mitrović u podnesku iz jula ove godine. ULOGA VLADIMIRA NOVOVIĆA Priča o uticaju politike na poziciju specijalne tužiteljke Lidije Mitrović – nije novost. Naprotiv: informacije kojima raspolaže Televizija E ukazuju da su presude Višeg i Apelacionog suda samo su završni udarci jednog osmišljenog politički motivisanog progona. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260109190148_d4ce7df3624c3005e7ea9d0ae2b724d768831c713e5ff02393a26ca5eff18453.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260109190148_d4ce7df3624c3005e7ea9d0ae2b724d768831c713e5ff02393a26ca5eff18453" data-rendition-name="original" width="900" height="600" loading="lazy" alt="DVA OBAVEZUJUĆA UPUTSTVA: Vladimir Novović"> <figcaption>DVA OBAVEZUJUĆA UPUTSTVA: Vladimir Novović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Prethodno je glavnu ulogu u političkom odstrijelu Lidije Mitrović imao - glavni specijalni tužilac Vladimir Novović. U namjeri da po svaku cijenu zaštiti političku funkcionerku Pokreta sad, svojevremeno gradonačelnicu Podgorice, čelni čovjek Specijalnog tužilaštva je donio dva obezujuća uputstva prema specijalnoj tužiteljki Lidiji Mitrović. Oba puta je tužilac naložio da tužiteljka Mitrović ne smije goniti Oliveru Injac, funkcionerku Pokreta Eropa sad! &nbsp; Novović je prvo obavezjuće uputstvo - da bi spriječio optužni prijedlog protiv Olivere Injac po prijavama advokata Mihaila Volkova zbog zloupotrebe službenog položaja i nezakonitog zapošljavanja – donio decembra 2022. godine. A drugo - aprila 2023. godine, i to samo dan prije izbora Injac za gradonačelnicu Podgorice. &nbsp; Postupajućoj tužiteljki Lidiji Mitrović, glavni specijalni tužilac je naredio da - povuče optužnicu koja je već bila predata i zavedena na pisarnici tužilaštva?! DVA OBAVEZUJUĆA UPUTSTVA?! &nbsp;Dan nakon što je optužnica ,,spuštena“ u pisarnicu SDT-a – za vrijeme dok je tužiteljka Mitrović bila van kancelarije – nestali su svi akti i spisi predmeta, zajedno sa registratorima! U istom ,,slučaju Injac“ specijalni tužilac Novović dva puta izdavao obavezujuće uputstvo, što je nezabilježen slučaj od formiranja Specijalnog državnog tužilaštva 2015. godine. &nbsp;Osim nevjerovatne, očito politički motivisane, akcije glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića, da je Lidija Mitrović pod specijalnim tretmanom državnih institucija pokazuje i višemjesčno tihovanje Ustavnog suda. &nbsp; &nbsp;Iako je Mitrović Ustavnu žalbu predala još 28. jula – i to sa zahtjevom za donošenje privremene mjere – do danas nije bilo odluke Ustavnog suda, čak ni zasijedanja tim povodom. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260109190148_55b3dec0315fe0bcb7d823cd16955c88b7e62ba091580a243e6d1ca575e65cfd.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20260109190148_55b3dec0315fe0bcb7d823cd16955c88b7e62ba091580a243e6d1ca575e65cfd" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt="BEZ REAKCIJE: Ustavni sud Crne Gore"> <figcaption>BEZ REAKCIJE: Ustavni sud Crne Gore(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  ,,TIHOVANJE” USTAVNOG SUDA &nbsp;Poznati crnogorski advokat Veselin Radulović ocjenjuje da različite odluke Apelacionog suda nikako ne moraju biti razlog da se zaključi o politički motivisanom procesu. &nbsp; &nbsp;No, ističe da zabrinjava nereagovanje Ustavnog suda i da to nije dobra poruka građanima. &nbsp; &nbsp;-Vidjeli smo da je u ovom predmetu bivša specijalna državna tužiteljka Lidija Mitrović predala ustavnu žalbu sa zahtjevom za obustavljanje izvršenja krivične presude još krajem jula. I još nema odluke. Ovo su predmeti u kojima bi Ustavni sud trebalo da postupa prioritetno i kada izostane blagovremena reakciaj to svakako ne doprinosi povjerenju u rad Ustavnog suda i generalno ne doprinosi pravnoj sigurnosti građana Crne Gore – kazao je Radulović za Televiziju E. &nbsp; &nbsp;Na naše medijske kuće, iz Ustavnog suda nije bilo reakcije, pa se ne zna kada će – i hoće li uopšte – Vijeće Ustavnog suda razmatrati Ustavnu žalbu Lidije Mitrović. &nbsp; &nbsp;Bilo bi dobro kada bi neki pravni stručnjaci u međuvremenu mogli da razjasne pozadinu slučaja Lidije Mitrović. Preciznije, da rastumače jedan paradoks: kako je specijalna tužiteljka, kojoj je nadređeni glavni specijalni tužilac dva puta zabranjivao tužilačko postupanje, koju godinu kasnije sudski kažnjena zatvorom - jer je, postupajući samostalno i u skladu sa zakonskim ovlašćenjima, odustala od tužilačkog gonjenja. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Draško Đuranović

Ivona Đokić

Slučaj tužiteljke Mitrović: Kad politika ovlada pravosuđem

Djelovi Podgorice trenutno su bez napajanja električnom energijom usljed ispada dalekovoda 35 kV „SE Ubli – Bioče – Ptič“, saopšteno je iz Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS).
Kako navode iz CEDIS-a, bez struje su potrošači koji se napajaju sa trafostanica 35/10 kV „Ubli“, „Bioče“ i „Ptič“.
– Zbog ispada dalekovoda 35 kV „SE Ubli – Bioče – Ptič“, konzum koji se napaja iz trafostanica „Ubli“, „Bioče“ i „Ptič“ trenutno je bez napajanja električnom energijom – naveli su iz CEDIS-a.
Dodaju da su njihove ekipe na terenu i da se očekuje brzo uspostavljanje redovnog snabdijevanja.
Bez struje su i djelovi Zete. Kako je saopšteno, do prekida u napajanju došlo je zbog ispada dalekovoda 35 kV „PG1 – Gornja Zeta“.
– Konzum koji se napaja iz trafostanica 35/10 kV Gornja Zeta, Golubovci i Barutana trenutno je bez napajanja. Očekuje se brzo uspostavljanje redovnog snabdijevanja, a zbog prevelikog opterećenja korisnici će biti postepeno uključivani – saopštili su iz CEDIS-a.

Djelovi Podgorice i Zete bez struje zbog ispada dalekovoda

Ekološki aktivista, predsjednik SRK „Lipljen“ Vaso Knežević objavio je danas popodne na svom Fejsbuk profilu da je novo korito rijeke Ćehotine, koje je urađeno za potrebe Rudnika uglja Pljevlja, presušilo, što je Portalu ETV potvrdilo više izvora, uz tvrdnju da je pukla folija u koritu, ali su se maločas saopštenjem oglasili iz Rudnika ističući da naizmjeničnom upotrebom oba korita saniraju štetu od poplava radi stabilnog snabdijevanja TE „Pljevlja“. - Rudnik uglja Pljevlja i dalje se suočava sa ozbiljnim izazovima u radu prouzrokovanih poplavnim talasom koji je zahvatio područje opštine Pljevlja. Povećani dotok vode direktno opterećuje rudarske radove, otežava organizaciju proizvodnje i značajno usporava snabdijevanje TE „Pljevlja“ – saopštili su oni. &nbsp; Istakli su da Rudnik sve aktivnosti usmjerava na očuvanje redovnog toka proizvodnje.&nbsp; - Zbog velikog priliva voda, pri čemu su aktivirani i pojedini izvori koji nijesu bili prisutni više od 20 godina, svakodnevno se sprovodi kontrolisano preusmjeravanje toka rijeke Ćehotine. Tako su naizmjenično u upotrebi staro i novo korito rijeke Ćehotine, koje je, podsjećamo, još u probnom radu i za sada funkcioniše bez problema. Usljed naglog porasta vodostaja, akumulacija Otilovići trenutno se preliva preko brane, što uslovljava svakodnevno praćenje i upravljanje vodostajima akumulacija Otilovići i Durutovići – piše u saopštenju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260109180132_c6df38b62df86830d6eeaed83608c42d17f0a22e4653dc6913b657465eecc7b2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260109180132_c6df38b62df86830d6eeaed83608c42d17f0a22e4653dc6913b657465eecc7b2" data-rendition-name="original" width="900" height="1599" loading="lazy" alt="staro korito"> <figcaption>Staro korito(Photo: Staro korito Ćehotine)</figcaption> </figure>  Dodaju i da se „radovi na otkrivci realizuju smanjenim kapacitetom usljed velikog dotoka podzemnih i površinskih voda, koje su dodatno usložile uslove rada u kopu, povećavajući rizik od pojave klizišta, kao i potrebu za dodatnim mjerama odvodnjavanja i stabilizacije terena“.&nbsp; - Nepovoljni vremenski uslovi, uzrokovani niskim temperaturama, dodatno otežavaju održavanje mehanizacije. Sve navedeno usporava i isporuku uglja za TE „Pljevlja“. Podsjećamo da je eksploatacija već bila otežana pojavom klizišta prije dva mjeseca, što je ostavilo dugoročne posljedice na dinamiku proizvodnje. RUP preduzima sve neophodne mjere, uz pojačan nadzor i kontinuirano praćenje stanja na terenu, kako bi se umanjile posljedice obilnih padavina i obezbijedila stabilnost rudarsko-energetskog sistema koji je od ključnog značaja za Crnu Goru – zaključili su u saopštenju. Knežević je Portalu ETV kazao da je riba koja je nedavno izlovljena iz straog korita Ćehotine, nakon što je pušteno novo, na bezbjednom. - Članovi SRK „Lipljen“ su, u saradnji sa sturčnjacima sa PMF-a, izlovili ribu, koja je prebačena u slobodni dio toka rijeke Ćehotine u selu Rabitlje, uzvodno od brane u Durutovićima – objasnio je on. Konstatovao je i da je sreća što je nakon obilnih padavina u gornjem toku rijeke Ćehotine, kada je došlo do enormno velikog priliva vode, rijeka, srećom, potekla i starim koritom.&nbsp; I on je dobio nezvaničnu informaciju da je „došlo do popuštanja folije i proboja vode iz novog korita u površinski kop Potrlica“, ali, kako kaže, „to treba da potvrde predstavnici Rudnika uglja, kao odgovornog preduzeća“. U novo korito Ćehotine voda je puštena 23. decembra prošle godine. Da li je voda poplavila kop u Potrlici i da li je tačno da je pukla folija, što smo ih i pitali, iz Rudnika nijesu saopštili, a naši nezvanični izvori tvrde da jeste.&nbsp; Oni tvrde da je preko folije „išla mehanizacija, iako se ona nije smjela čak ni gaziti“. - Novo korito je i pliće i uže u odnosu na staro, što je, takođe, problematično – kažu naši nezvanični sagovornici. Vlada je u julu 2024. usvojila prijedlog Ministarstva energetike i rudarstva da se projekat izmještanja toka rijeke Ćehotine proglasi projektom od javnog interesa. Prema prvim procjenama ovaj posao trebalo je da košta oko 14 miliona eura, međutim 31. decembra 2024. raspisan je tender u vrijednosti od 19.674.729 eura, sa PDV-om. Istog dana raspisana su još dva tendera - za iznajmljivanje mehanizacije za izvođenje pripremnih radova za izmještanje rijeke Ćehotine i za stručni nadzor. Prvi vrijednosti 300.000 eura, drugi 500.000. Portalu ETV iz RUP-a nikada nijesu odgovorili zašto je cijena izmještanja Ćehotine sa 14 miliona, narasla na više od 20. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FIYvcEZRTeFA%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Kaćuša Krsmanović

(VIDEO/FOTO) Nezvanično – pukla folija u novom toku rijeke, kop Potrlica poplavljen, u Rudniku ćute o tome

Zamislimo sastanak koji se u petak održava u iranskom Vrhovnom savjetu za nacionalnu bezbjednost, dok njegovih dvanaest članova razmatra ustanak koji se širi zemljom. Tvrda struja obećava „odlučan obračun“ kako bi slomila demonstrante, baš kao što je to učinjeno 2017, 2018, 2019, 2022. i 2023. godine, piše Washington Post.
Međutim, predsjednik Masud Pezeškijan i njegovi saradnici gledaju iste snimke nasilne pobune koje kruže svijetom. Moraju shvatiti da se ovi protesti stalno vraćaju zato što se režim raspada — politički i ekonomski — i cijela zemlja to zna. Svaki talas represije rađa buduće proteste. Režim može ugasiti ovaj požar, ali šta je sa sljedećim, i onim nakon njega?
<h3>Režim na putu ka katastrofi</h3>
Iranski režim ide jednosmjernom ulicom ka katastrofi. Visoki evropski diplomata u Teheranu podijelio je tu procjenu sa mnom prije nekoliko godina i ona je i dalje tačna. Iran ima snažne bezbjednosne alate, ali oni rđaju. Režim nije uspio da zaštiti svoje saveznike — Hamas u Gazi, Hezbolah u Libanu i predsjednika Bašara al-Asada u Siriji. A što je najvažnije, Iran nije uspio da zaštiti sam sebe od izraelskog sistematskog napada u junu. Režim trpi niz poraza, navodi Washington Post.
„Islamska Republika danas je režim zombija“, tvrdi Karim Sadžadpur iz Carnegie Endowment for International Peace. „Njena legitimnost, ideologija, ekonomija i vođa su mrtvi ili na samrti. Ono što je održava u životu jeste smrtonosna sila. Ubija da bi živjela i živi da bi ubijala. Brutalnost može odgoditi sahranu režima, ali mu ne može vratiti puls“, kaže Sadžadpur.
Ajatolah Ali Hamnei, vrhovni vođa, u petak je održao prkosan govor, tvrdeći da su demonstranti „gomila vandala“ koja pokušava da ugodi američkom predsjedniku Donaldu Trampu. No Hamnei, slab ali nepopustljiv u 86. godini, srce je problema režima i živi dokaz njegove iscrpljenosti. Takođe, ne postoji očigledan nasljednik nakon smrti predsjednika Ebrahima Raisija u padu helikoptera 2024. godine.
<h3>Šta može učiniti Vašington?</h3>
Kako Sjedinjene Američke Države najbolje mogu pomoći pobunjenicima? Tramp je zaprijetio vojnim kažnjavanjem ukoliko Iran masakrira sopstvene građane, ali mu režim vjerovatno neće dati taj povod: Iran je u ranijim protestima izbjegavao obračun u stilu Tjenanmena i vjerovatno će to učiniti ponovo. Administracija predsjednika Trampa može sa saveznicima dodatno pojačati pritisak. To je jedan od razloga zašto bi Tramp trebalo da izbjegava udaljavanje prijatelja svojom opsesijom Grenlandom — potrebni su mu za rješavanje većeg pitanja Irana, piše Washington Post.
Teže pitanje za Vašington jeste da li bi trebalo prokrijumčariti Starlink terminale kako bi se prekinuo internet-mrak koji je Teheran nametnuo u petak. Administracija predsjednika Bajdena razmatrala je tu strategiju tokom protesta „Žena, život, sloboda“ 2022. i 2023. godine, ali je od nje odustala, plašeći se da bi to moglo ugroziti ključne krijumčarske rute koje koriste CIA i izraelske obavještajne službe. Možda ovoga puta korist nadmašuje cijenu.
Ove sedmice protesti su se proširili na svaku iransku regiju i svaku etničku grupu, ali još nijesu dostigli intenzitet ustanka iz 2022. i 2023. godine. Taj spontani masovni pokret započeo je kada su žene izašle na ulice osuđujući smrt u pritvoru Mahse Amini, koja je bila uhapšena jer je odbila da nosi maramu. Režimski obračun rezultirao je sa 551 poginulom osobom i više od 22.000 uhapšenih, prema izvještajima organizacija za ljudska prava. Bezbjednosne snage ubile su 104 osobe u događaju poznatom kao „Krvavi petak“ u septembru 2022. godine.
<h3>Protesti su se vratili, ali ovaj put drugačiji</h3>
Uprkos nasilnom gušenju pobune, tri godine kasnije izbila je nova. Nema vođu i možda nema jasan pravac, ali je snažna. Do ponedjeljka su protesti zabilježeni na više od 340 lokacija u svih 31 iranskoj pokrajini, prema Iran Wireu, onlajn mediju. Tokom sedmice demonstracije postaju sve šire i nasilnije, što pokazuju snimci na internetu, navodi Washington Post.
Ovogodišnji ustanak više pokreće bijes zbog iranskih ekonomskih neuspjeha nego zbog represivnih islamskih pravila mula. Godišnja stopa inflacije u Iranu porasla je na 42 odsto u decembru, a valuta je prošle godine izgubila više od polovine vrijednosti. Još jedna razlika ove godine jeste to što mnogi demonstranti podržavaju Rezu Pahlavija, sina iranskog šaha zbačenog u revoluciji 1979. godine. To ovoj pobuni daje konzervativniji, persijski nacionalistički ton i možda pogled okrenut ka prošlosti. Možda je ovo iranski „MIGA“ trenutak, navodi WaPo.
Neizvjesno je da li su tvrdolinijaši režima ove godine izgubili oštricu. Poput Sovjetskog Saveza u posljednjim godinama, bezbjednosne agencije su možda izgubile ideološku posvećenost i disciplinu. Bespomoćno su gledale kako su njihove snage poražene u Gazi, Libanu i Siriji. I same su trpjele istu pošast inflacije i ekonomske stagnacije kao i ostatak nacije. Nijesu slomljene, ali djeluju krhkije nego ranije.
<h3>Tonu sve dublje</h3>
Vratimo se onome što prolazi kroz glave tih 12 članova Vrhovnog savjeta za nacionalnu bezbjednost. Znaju da Iran stagnira. Budžet za sljedeću fiskalnu godinu vjerovatno će povećati poreze i smanjiti subvencije kako bi se finansirala odbrana. Očekuju političku tranziciju koja će doći kada Hamnei umre, ali za sada posrću naprijed kao ranjena i obeshrabrena nacija, piše Washington Post.
Dok članovi savjeta gledaju prema jugu, preko Persijskog zaliva, ka Saudijskoj Arabiji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima, vide susjede koji jure u zagrljaj vještačke inteligencije i dinamične ekonomske budućnosti. U međuvremenu, oni se drže represivnog, nazadnog režima koji jedva može da prehrani sopstveni narod. Revolucije je nemoguće predvidjeti. Ali kad pogledate Iran, jasno je da će se prije ili kasnije nešto slomiti, zaključuje Washington Post.

Washington Post: Iranski režim je uhvaćen u spiralu smrti

Skijališta Crne Gore neće dobiti 150 hiljada EUR pomoći od Vlade za pripremu zimske turističke sezone na skijalištu ski-centar Kolašin 1600, jer je Agencija za zaštitu konkurencije (AZK) utvrdila da bi to predstavljalo neusklađenu državnu pomoć.
Agencija je tako odlučila po zahtjevu Ministarstva turizma, na čijem čelu je Simonida Kordić, piše Dan.
Taj Vladin resor obratio se Agenciji početkom novembra, ukazujući na potrebu da se obezbijedi novac za održavanje višenamjenske sportske infrastrukture zbog pripreme zimske turističke sezone 2025/2026 na skijalištu Kolašin 1600, jer se odnosi na izgradnju i održavanje sportske infrastrukture koja ne utiče na trgovinu među državama članicama, niti na države u okruženju.&nbsp;
U prijavi je navedeno da višenamjenska sportska i skijaška infrastruktura skijališta ski-centra Kolašin 1600, sa pratećom opremom, s obzirom na to da je već određeno vrijeme u funkciji, zahtijeva i redovno održavanje. Stoga se planira obezbjeđivanje sredstava za održavanje višenamjenske sportske infrastrukture, a u cilju kvalitetne pripreme sezone i stavljanja u funkciju za predstojeću sezonu bezbjednog skijališta.&nbsp;
U prijavi su opisani i ciljevi mjera pomoći. Precizirano je da Vlada planira da opredijeli 150 hiljada EUR za održavanje višenamjenske sportske infrastrukture, a u cilju obezbjeđivanja preduslova za odvijanje zimske turističke sezone 2025/2026. i sportske sezone na skijalištu ski-centar Kolašin 1600.
„Potrebna sredstva planirana su za servisiranje tabača za snijeg, nabavku rezervnih dijelova, servis motornih sanki za bezbjednost na skijalištu, sanaciju skijaških staza, saniranje izlaza i uleta remont žičara K8 Troglava i K7 Klisura, obezbjeđivanja službe spasavanja i za druge troškove održavanja, a sve prema specifikacijama datim u prilogu dostavljene informacije“, navedeno je u rješenju koje je potpisao predsjednik Savjeta Agencije, Dragan Damjanović.
Agencija je, postupajući po prijavi, analizirala da li su Skijališta Crne Gore društvo u poteškoćama. Po EU regulativama, u tu kategoriju spada društvo ako je više od polovine njegovog upisanog osnovnog kapitala izgubljeno zbog akumuliranih gubitaka.
„U konkretnom slučaju, uvidom u Bilans stanja za 2024. godinu, ostvareni gubitak je minus 220,71 hiljadu EUR, rezerve nula, dok je osnovni upisani kapital 110 hiljada. Rezultat, nakon stavljanja u odnos ostvarenog gubitka i osnovnog kapitala, upućuje na podatak da je više od polovine osnovnog kapitala izgubljeno zbog akumuliranog gubitka“, navodi se u rješenju.
Agencija je zaključila da Skijališta Crne Gore u 2024. godini ispunjavaju uslove da se smatraju preduzećem u poteškoćama, ali da se regulativa ne može primijeniti na prijavljenu državnu pomoć od 150 hiljada, jer se ona smatra neusklađenom.

Odbijen zahtjev da Skijališta dobiju 150 hiljada EUR pomoći

Jak zemljotres, magnitude 5,1 stepeni Rihterove skale, osjetio se u 5.53 časova u Ređo Kalabriji, a brojni izvještaji stižu i iz Mesine i drugih područja Sicilije i Kalabrije.
Epicentar je, prema veb-sajtu italijanskog Nacionalnog instituta za geofiziku i vulkanologiju, bio u moru kod jonske obale na dubini od 65 kilometara, navodi agencija Ansa.
Prema sajtu Evropskog mediteranskog seizmološkog centra (EMSC) epicentar potresa jačine 5,1 stepeni po Rihterovoj skali je bio u Jonskom moru 62 km istočno od Ređo Kalabrije na dubini od 58 kilometara, prenose mediji.

Jak zemljotres pogodio Italiju

U proljeće 1923. godine, dok se Evropa već navikavala na fašizam, nasilne aneksije i političke progone, sudbina Crne Gore i njenih legitimnih predstavnika preselila se preko Atlantika. Među njima je bio i Jovan S. Plamenac, bivši crnogorski ministar, predsjednik Crnogorske narodne skupstine i premijer Vlade Kraljevine Crne Gore u egzilu (1919-1921), ali i politički vođa crnogorske suverenističke emigracije, borac za Pravo, Čast i Slobodu Crne Gore protiv velikosrpske okupacije i nasilne aneksije izvršene krajem 1918. Protjeran iz Italije po nalogu fašističke vlade Benita Musolinija nakon dogovora sa režimom Kraljevine SHS, Plamenac je utočište potražio u Sjedinjenim Američkim Državama. Njegov dolazak u Ameriku, administrativne prepreke, političke kontroverze i jasne poruke o statusu Crne Gore zabilježio je jedan od najuticajnijih svjetskih listova – The New York Times. U tekstu objavljenom 28. aprila 1923. godine, ovaj prestižni list ne samo da izvještava o proceduri prijema bivšeg crnogorskog premijera na Elis Ajlendu, već svjedoči o tadašnjem međunarodnom poretku, pravnom kontinuitetu crnogorske državnosti i upornom pokušaju da se glas porobljene zemlje ne utiša. U nastavku donosimo integralni prevod tog teksta, kao dragocjeno istorijsko svjedočanstvo koje baca snažno svjetlo na političku sudbinu Crne Gore i njenu borbu za Pravo, Čast i Slobodu. "Primaju bivšeg premijera, ali uz jamčevinu; Nalog Ministarstva rada oslobađa Crnogorca sa Elisa Ajlenda. Po nalogu Ministarstva rada u Vašingtonu, Jovan S. Plamenac, samoproglašeni predsjednik vlade politički nepostojeće monarhije Crne Gore, koji je po dolasku ovamo u subotu bio upućen na Elis Ajlend, juče je primljen u ovu zemlju uz polaganje jamčevine. Kako Plamenac ne govori engleski, njegov slučaj je pred komesarom zastupala gospođica Vera Petrović, mlada kćerka dr Vladimira Petrovića, čije posjetnice ga predstavljaju kao izvanrednog i opunomoćenog ministra Crne Gore. Ona je komesaru Todu saopštila da je Plamenac dvije godine bio zarobljenik Austrijanaca i da je došao ovamo isključivo u ličnoj misiji, koja će trajati svega nekoliko mjeseci. Plamenac je putovao sa diplomatskim pasošem koji je izdala crnogorska Vlada 1920. godine, a koji je 2. aprila ove godine ovjeren u Američkom konzulatu u Rimu, uz sljedeću napomenu: „Gore navedena viza odobrava se u skladu sa uputstvima primljenim od Američke ambasade u Rimu, datiranim 2. aprila. Ambasada je ovlašćenje za izdavanje ove vize dobila od Stejt departmenta pod datumom 1. aprila.“  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260110080152_8befca2545ec9bc9422ed56d718cfd5d03a888fd41b7bc068642146c81e7f47d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260110080152_8befca2545ec9bc9422ed56d718cfd5d03a888fd41b7bc068642146c81e7f47d" data-rendition-name="original" width="672" height="645" loading="lazy" alt="NY"> </figure>  Istaknuto je da Imigraciona služba po ovlašćenjima ima prvenstvo nad konzularnom službom. Putnik može biti potvrđen od strane diplomatskog kora, a ipak biti neprihvatljiv zbog mentalnih ili fizičkih razloga, ili zbog popunjene kvote zemlje iz koje dolazi. U slučaju Plamenca, službenici na Elis Ajlendu nijesu bili sigurni kakvu proceduru treba primijeniti zbog političkih komplikacija koje proizlaze iz ujedinjenja Crne Gore sa Jugoslavijom, čija je kvota već popunjena. Komesar Tod je zato pitanje uputio Vašingtonu. Takođe su primljena uputstva da se dopusti ulazak i Mihailu Tomiću i Aleksandru Đokiću, pomoćnicima Plamenca. <h2>Teškoće tokom intervjua</h2> Grupa je otišla u hotel „Netherland“, gdje je bio zakazan intervju sa Plamencem, kome su se njegovi sunarodnici uvijek obraćali sa „Vaša ekselencijo“. Intervju je bio praćen jezičkim poteškoćama, koje su prevazilažene prenošenjem pitanja Plamencu preko engleskog, francuskog, italijanskog i, konačno, srpskog jezika. Da li je tokom tog procesa prevođenja i ponovnog prevođenja snaga Plamenčevih izjava bila oslabljena, sagovornik vjerovatno nikada neće saznati, ali mu se činilo da su mnogi dugi Plamenčevi odgovori zahtijevali svega pola tuceta engleskih riječi da bi se prenijela njihova suština. Svedena na jednu izjavu, Plamenčeva poruka američkom narodu glasila je ovako: „Povodom mog dolaska u Sjedinjene Američke Države, mnogi listovi su objavili netačne izvještaje o crnogorskom pitanju, o meni lično i o svrsi moje posjete - bez sumnje u dobroj namjeri, ali nedovoljno obaviješteni. Tako je pogrešno navedeno da sam došao da u Njujorku osnujem crnogorsku vladu; takođe da sam bio pukovnik u crnogorskoj vojsci i da sam tokom rata bio diplomatski predstavnik Crne Gore u Carigradu“. „Umjesto toga, moja karijera je bila isključivo politička i parlamentarna: bio sam poslanik u Crnoj Gori, državni savjetnik, član vlade i predsjednik vlade. Najzad, 1918. predvodio sam ustanak protiv francusko-jugoslovenskih okupacionih trupa, koje su samovoljno i nasilno proglasile aneksiju Crne Gore Jugoslaviji. Ustanak je bio zamišljen, organizovan i vođen od strane mene lično, a obustavljen po mom naređenju nakon apela predsjednika Vilsona, upućenog iz Pariza, da se poštedi prolijevanje krvi, uz obećanje crnogorskom narodu potpune obnove njegovih sloboda i njegove države, na isti način kako je to bilo priznato Belgiji i Srbiji. <h2>Nade u slobodu naroda</h2> „Na Mirovnoj konferenciji u Parizu branio sam stvar svoga naroda. Javnosti je poznato da se crnogorski narod drži u potčinjenosti od strane jugoslovenskih trupa; ipak, suverenitet Crne Gore ovom okupacijom nije pravno poništen. Za mnoge države Crna Gora i dalje postoji kao suverena država de facto i de jure. Što se tiče Sjedinjenih Američkih Država, Crna Gora za njih uvijek postoji de jure, jer ova zemlja nikada nije potpisala nijedan međunarodni ugovor kojim bi priznala ukidanje suvereniteta Crne Gore“. Govoreći o svom pasošu, rekao je da vjeruje da su Sjedinjene Američke Države dozvolile izdavanje vize, vođene simpatijama koje Vlada gaji prema njegovom narodu. Plamenac je izjavio da je razlog njegovog dolaska ovamo sasvim privatne prirode i da će se u ovoj zemlji zadržati samo kratko vrijeme. „Da li vjerujete da će autonomija Crne Gore biti obnovljena?“ „Kao rodoljubivi Crnogorac, čvrsto vjerujem u vaskrsenje svoje zemlje i da će nepravde učinjene mome narodu biti ispravljene.“ Na kraju intervjua, Plamenac je izjavio da su Sjedinjene Američke Države i Crna Gora bile jedine dvije nacije koje su ušle u Svjetski rat sa nesebičnom namjerom, bez ikakve ideje o teritorijalnom dobitku. „Kao što je Srbija, napadnuta od Austrije, pozvala Crnu Goru u pomoć, tako su Saveznici pozvali Sjedinjene Američke Države da pomognu u dobijanju rata“, dodao je, zaključuje se u tekstu Njujork tajmsa.