Prvo izdanje Međunarodnog festivala režije „Jagoš Marković“ počelo je večeras u Kulturnom centru „Budo Tomović“ i trajaće do 6. decembra. Ulaznice za festival rasprodate su u rekordnom roku.
Na otvaranju festivala govorila je ministarka kulture i medija Tamara Vujović, koju je publika dočekala povicima „ua, ua“. Negodovanje i zvižduci upućeni su i zvaničnicima koji prisustvuju otvaranju Festivala. U prvim redovima su predsjednik Jakov Milatović sa suprugom, gradonačelnik Saša Mujović, predsjednica Skupštine Glavnog grada Jelena Borovinić Bojović, zamjenica gradonačelnika Nađa Ljiljanić.
Festival okuplja šest predstava iz Crne Gore i regiona, u režiji jednog od najznačajnijih reditelja našeg prostora – Jagoša Markovića. Večeras je na programu predstava „Ćelava pjevačica“, posljednja koju je režirao Jagoš Marković, u produkciji Centra za kulturu Tivat.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Društvo

Publika zvižducima i negodovanjem ispratila govor ministarke Vujović i prisutne zvaničnike

Na osnovu odluke petočlanog žirija, dobitnici Regionalne novinarske nagrade „Srđan Aleksić“ za 2025. godinu su Barbara Matejčić, u kategoriji „Za hrabrost“, Mila Vukčević u kategoriji „Za doprinos zajednici“, N1 Srbija u kategoriji “Za medije”. Specijalnu plaketu za izuzetnu posvećenost novinarskom pozivu dobila je Novosadska grupa novinarki i novinara.
Nagrade će biti svečano dodijeljene 6. decembra/prosinca ove godine u Zagrebu.
Regionalna novinarska nagrada „Srđan Aleksić“ se dodjeljuje za profesionalno i društveno odgovorno medijsko izvještavanje koje rezultira konkretnim dobrobitima za ljude i zajednice (doprinosi pomirenju, zaštiti ljudskih prava, uključivanju marginalizovanih i ranjivih grupa, rodnoj ravnopravnosti, vladavini prava, kulturi dijaloga, borbi protiv govora mržnje i lažnih vijesti ), te za iskazanu novinarsku hrabrost.
Žiri je jednoglasno odlučio da nagrada „Za hrabrost“ ide u ruke Barbari Matejčić, slobodnoj novinarki iz Hrvatske.
- Istraživački rad Barbare Matejčić demonstrira najviše standarde novinarskog zanata: precizno, dokumentovano i bez senzacionalizma rekonstruiše ratni događaj koji je decenijama ostao iskrivljen. Njena metodologija, hrabar i temeljni istraživački rad i dubina provere jasno razdvajaju činjenice od pretpostavki, vraćajući nas na elementarnu obavezu novinarstva — da istina bude utvrđena, a ne prepuštena mitu ili manipulaciji - navodi se u obrazloženju žirija.
U kategoriji „Za doprinos“ zajednici, žiri je nagradio Milu Vukčević novinarku i urednicu TVCG i njen dokumentarni film „Brat“, koji crnogorsku javnost suočava s mračnim događajima iz ratnih devedeseti.
U obrazloženju članova žirija se navodi da film Mile Vukčević na najbolji način odražava duh nagrade „Srđan Aleksić“ jer je potresno svjedočanstvo o humanosti, dobročinstvu, hrabrosti i žrtvovanju. Posebna vrijednost filma „Brat“ je u tome što dolazi u trenutku kada se Crna Gora suočava sa snažnim pokušajima osporavanja istorijskih činjenica i lažnim interpretacijama i tumačenjima događaja iz bliže i dalje prošlosti.
U kategoriji „Za medije“ izdvojila se televizija N1 Srbija, koja je tokom protekle godine pokazala je da nezavisno novinarstvo nije luksuz, već neophodan stub demokratije u društvu pod pritiskom. U društvu u kojem su sloboda medija i javni diskurs konstantno ugroženi, N1 ne samo da dokumentuje stvarnost, već stvara prostor za kritičko promišljanje, kontrolu vlasti i očuvanje javnog interesa. Njihov profesionalizam i etička doslednost pokazuju da mediji mogu biti poslednja linija odbrane demokratskih principa — i upravo zbog toga zaslužuju priznanje, navode članovi žirija.
Žiri je odlučio da i ove godine dodijeli Specijalnu plaketu i to Novosadskoj grupi novinarki i novinara za izvanredan, predan i solidaran rad tokom studentskih protesta u Srbiji.
U obrazloženju se navodi da je “Novosadska redakcija”, sastavljena od novinara iz različitih medijskih kuća, najslikovitiji je primer da je borba za javni interes iznad svega — uključujući konkurentnost, ekskluzivitet i uređivačke razlike matičnih redakcija. U proteklih 12 meseci na njih je izvršeno 89 fizičkih napada, od kojih je polovinu počinila policija. Rade pod šljemovima i u zaštitnim prslucima, ali uprkos pritiscima i nasilju, ostaju dosljedni kodeksu i štite javni interes. Zahvaljujući njima, slike iz Novog Sada obišle su i i dalje obilaze svet, dokumentujući beskrupuloznost, kriminal i korupciju režima.
Pored dobitnika, ove godine su jako visoko bili rangirani i novinari Aida Hadžimusić, Amarildo Gutić, Melita Vrsaljko, Saša Paparela i Filip Đorđević, te portali CIN, Valter, Tris, Vida i Storyteller.
Na ovogodišnji konkurs za Regionalnu nagradu “Srđan Aleksić” stiglo je 40 nominacije za 33 novinara/ke i sedam medija, o kojima je odlučivao žiri u sastavu: Slavica Lukić i Boris Pavelić (Hrvatska), Ana Hegediš Lalić (Srbija), Vladan Mićunović (Crna Gora) i Borislav Kontić (Bosna i Hercegovina).
Novinarsku nagradu raspisuju: Helsinški parlament građana Banjaluka, Mreža za izgradnju mira, Nazavisno društvo novinara Vojvodine, Institut za medije iz Crne Gore i Udruga za promicanje medijske kulture, umjetnosti i tolerancije “Lupiga – svijet kroz obične oči” iz Hrvatske.
Svečana dodjela nagrada biće organizovana 6. decembra/prosinca u Zagrebu, u sklopu manifestacije “Dani Srđana Aleksića”.

Mila Vukčević dobitnica Nagrade "Srđan Aleksić" za dokumentarni film "Brat"

Blace, poznato nikšićko izletište, 2015. godine je zahvaljujući Društvu mladih ekologa i poznatom volonteru Milu Joku Radoviću dobilo novi izgled. Potrudili su se ekolozi, predvođeni Radovićem, nezvaničnim čuvarem Blaca, da pomenutom lokalitetu, koje je osamdesetih godina prošlog vijeka bio omiljeno izletište Nikšićana, vrate stari sjaj – “umili su ga” i obogatili mobilijarom i ponovo od njega napravili pravu oazu.
Nažalost, svake godine vandali i nesavjesni pojedinci ostave „pečat“ u eko parku koji se nalazi na oko dva kilometra od centra Nikšića, iza stare tvrđave. Ovoga puta nije polomljen mobilijar, već je na samom ulazu u park životinjski otpad razbacan na sve strane.
- Mislio sam da se snima neki horor film. To nije prvi put. To se redovno dešava kada je klanica. Ljudi izbacaju, niko ništa ne odgovara. Ovo je katastrofa. Ne mogu da vjerujem da je Crna Gora ekološka država. Kakve su onda ove druge države koje nijesu ekološke, kad je ovo ovako - vidno iznerviran i potresen kazao je za TVNK Milo Joko Radović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DldGi4MrRAEg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Radović ističe da su psi lutalice, koji su se godinama odomaćili u eko parku, vrlo brzo razvukli životinjske ostatke.
- Psi raznose, ali nijesu oni krivi. Gori su ovi koji to donose nego psi. Ako nemate đe, doćerajte u eko parku Blace. Donio sam krampu i lopatu da to zakopamo. Kad neće institucije, mora neko. Šta da radim? Ovo se mora maći - kaže Radović koji je svakodnevno u eko parku i održava ga.
Predsjednik nikšićkih ekologa, Miodrag Karadžić, upozorava da nije riječ samo o devastaciji prostora, već o ozbiljnom zdravstvenom i ekološkom problemu.
- Može doći do kontaminacije zemljišta. Blace su bogate vodom i može doći do zagađenja voda, širenja različitih vrsta bolesti, bakterije će se tu naglo razvijati - upozorava Miodrag Karadžić, predsjednik Društva mladih ekologa Nikšić.
Video nadzor, sprovođenje zakonskih mjera i postrojenje za preradu nus-proizvoda životinjskog porijekla, prema riječima Karadžića, jedan su od načina da se nesavjesnim pojedincima stane na kraj.
- Odgovornost leži u Ministarstvu poljoprivrede koje je od Svjetske banke dobilo kredit unazad sedam godina da izgradi postrojenje za preradu nus-proizvoda životinjskog porijeklakoje bi bilo centralno postrojenje. Samim tim imali bi riješen problem rešavanja nus proizvoda životinjskog porijekla, a mogla bi se sprovoditi i veća kontrola - ističe Karadžić i dodaj da pomenuto postrojenje, čija je izgradnja jedan od uslova ulaska u EU, mora biti izgrađeno po svim standardima.
Radović i ekolozi se nadaju da će taj prostor, zajedno sa Studenačkim glavicama, konačno biti &nbsp;stavljen pod zaštitu. Riječ je o inicijativi koja je pokrenuta prije više od 20 godina, a ekolozi su je ponovo aktuelizovali prije deceniju.&nbsp;
Oni su nedavno uputili inicijativu Skupštini opštini Nikšić za izradu studije zaštite tih lokaliteta i čekaju da ista bude usvojena. Nažalost, nesavjesni pojedinci ne čekaju, pa ukoliko brzo ne budu preduzete konkretne mjere pojedinim prostorima, poput eko parka Blace, prijeti opasnost da izgube posebnost zbog koje se njihova zaštita i tražila.

1084x550

(VIDEO) Životinjski otpad umjesto dobrodošlice na ulazu u eko park Blace

U Crnoj Gori sjutra će biti promjenljivo oblačno, u drugom dijelu dana u južnim predjelima ponegdje kiša.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, krajem dana i tokom noći, uglavnom u južnim i centralnim predjelima povremeno kiša, na primorju i pljuskovi i grmljavina.
Vjetar slab do umjeren, južnih smjerova, na primorju ponegdje pojačan, jugoistočni i istočni.
Jutarnja temperatura vazduha od minus četiri do osam, najviša dnevna od četiri do 16 stepeni.

1250x600

Sjutra promjenljivo oblačno, u drugom dijelu dana ponegdje kiša

Nasilje nad ženama je u Crnoj Gori svakodnevno i duboko ukorijenjeno ukazuje poražavajuća činjenica da oko 600 žena mjesečno – prosječno dvadeset svakog dana – prijavi da je žrtva nasilja. Zakoni koji tretiraju nasilje nad ženama ne sprovode se dosljedno, a institucije često ne daju efektivan rezultat u zaštiti žena, poručeno je na panel diskusiji „Nasilje nije privatna stvar”, koji je organizovao Savjet žena Stranke evropskog progresa.
Panelistkinje socijalna radnica i sistemska porodična terapeutkinja Aida Kerović iz NVO Sistem, direktorica Aktivističkog centra Roma/Romkinja, Egipćana/Egipćanki Šejla Pepić i izvršna direktorica Sigurne ženske kuće Budislavka Mira Saveljić ukazale na važnost uvođenja femicida kao posebnog krivičnog djela, kao i na nužnost kontinuirane edukacije svih profesionalaca koji dolaze u kontakt sa slučajevima nasilja – od centara za socijalni rad do policije i pravosuđa. Istaknuto je da policija u ovakvim slučajevima mora angažovati specijalno obučene službenike, a ne službenike opšte nadležnosti.
Naglašena je potreba za temeljitijim uključivanjem Advokatske komore i formiranjem ažurnih lista advokata koji su dostupni žrtvama nasilja, kako bi postupci bili brži i efikasniji.
Istaknuto je i da nasilje ne prestaje prijavom počinioca – ono se često nastavlja kroz institucionalne procese, gdje žrtva postaje dodatno izložena, nerijetko i nevidljivo viktimizovana kroz sistem koji bi trebalo da je štiti. U tom kontekstu, ukazano je na neophodnost osposobljavanja i profesionalizacije nadležnih institucija.
Civilni sektor, kako je ocijenjeno, trenutno ima uhodane mehanizme podrške žrtvama. Zato je važno ojačati saradnju, razviti multidisciplinarni pristup i osnažiti stručni kada.
Na panelu je zaključeno da kaznena politika mora biti izuzetno stroga, posebno kada je riječ o femicidu, da je potrebno formirati jedinstveni registar nasilnika, te da je neophodna kontinuirana edukacija svih koji rade sa žrtvama.
Tako]e, poru;eno je da društvo mora poslati jasnu poruku da kažnjavanje nasilja nije „usputni posao” institucija, već urgentan problem koji prijeti temeljnim vrijednostima i bezbjednosti svih građanki i građana, te da se ženama mora jasno staviti do znanja da nijesu same.&nbsp;
- Vjerovanje žrtvi je prvi korak ka njenoj zaštiti - istaknuto je na panelu.
Stranka evropskog progresa insistira na strožoj kaznenoj politici nasilja nad ženama, jačanju institucionalnih kapaciteta i izgradnji društva u kojem je žena zaista sigurna – u svom domu, na ulici i pred zakonom i državnim institucijama.

Panel SEP-a: Dvadeset žena svakog dana prijavi nasilje, odgovor institucija neadekvatan

Nova opštinska Odluka o socijalnom stanovanju biće pred odbornicima na Skupštini opštine u prvoj polovini decembra, najavio je Goran Radević, sekretar Sekretarijata za društvene djelatnosti i koordinator radne grupe. Ukoliko Odluka bude usvojena, prvi javni poziv za građane mogao bi da se raspiše već u januaru sljedeće godine.
Radević je iskazao zadovoljstvo velikim interesovanjem tokom javne rasprave, održane prošlog petka. 
- Ja sam zadovoljan sa interesovanjem i zadovoljan sam sa tokom javne rasprave. Bilo je jako puno sugestija kreativnih, neke su bile opravdane, neke nisu - kazao je Radević.
Jedno od ključnih pitanja u raspravi bio je problem nepostojanja formalnih ugovora o podstanarstvu. Radević je pojasnio da je pravna valjanost uslov.
- Da bi bila ova naša odluka zakonita, treba da postoji ugovor između stanodavca i zakupca. Mi ćemo kao radna grupa sve sugestije razmotriti i ako bude moguće naći neki model koji će biti u korist građana - istakao je on.
Što se tiče finansija, sekretar je potvrdio da će se sredstva od 200.000 eura, opredijeljena budžetom za 2025. godinu, a koja nisu iskorišćena jer odluka nije bila na snazi, prenijeti u narednu budžetsku godinu. Radević je najavio da je za sljedeću godinu opredijeljen mnogo veći budžet za rješavanje socijalnog stanovanja.
Odgovarajući na zabrinutost građana zbog mogućih zloupotreba, Radević je naglasio da je Odluka precizna.
- Odlukom je već jako precizirano sve, mi smo pretpostavili sve moguće zloupotrebe, a ono što je najvažnije, svaka odluka neke buduće komisije biće transparentna, objavljena - kazao je Radević.
Zaključio je da su Odlukom predviđeni svi neophodni mehanizmi da se proces rješavanja socijalnog stanovanja sprovede zakonito i transparentno.

Budva pred usvajanjem odluke o socijalnom stanovanju: Mogući poziv za podstanare već u januaru

U emisiji Srećan dan predstavljamo novu bolnicu Moj Lab, a gošća je prof. dr Aleksandra Aranđelović, specijalistkinja interne medicine i subspecijalistkinja kardiologije. Objašnjava šta nova bolnica donosi građanima, koje zdravstvene usluge će pružati, te kako savremena dijagnostika mijenja tok liječenja.&nbsp;
Sa Snežanom Ljubojević razgovaramo o autentičnosti, o uspjehu koji je postigla u popularnom regionalnom takmičenju.
Za gledaoce televizije E Srećni AI otkriva: LJUBAVNI PARADOKSI MODERNOG DOBA – zašto danas imamo više izbora nego ikad, a manje pravih veza? Analiziramo kako algoritmi, strah od propuštanja i kultura beskonačnih opcija utiču na romantične odnose.
Gledajte Srećan dan, od devet do 11 sati na Televiziji E.

U Srećnom danu o novoj bolnici Moj Lab, autentičnosti, ljubavnim paradoksima...

U Budilniku na Televiziji E postavljamo pitanje koliko je ukidanje bezviznog režima narušilo odnose Crne Gore i Turske, te koliko odlazak stranih državljana utiče na privredu? 
Analiziramo i kakav je odnos građana i instritucija prema državnim simbolima. 
Saznajemo koja su deficitarna zanimanja i kako u Zavodu za zapošljavanje planiraju da unaprijede tržište rada. Ekipa Budilnika posjetiće i OŠ "Njegoš" i provjeriti na koji način će se realizovati projekat "Zeleni otisak": Inovacija budućnosti."
Budite uz Televiziju E od sedam do devet sati.

Budilnik: Koliko je ukidanje bezviznog režima narušilo odnose sa Turskom?

U Informativnoj emisiji 24 sata, na Televiziji E, u 19 sati pogledajte:
- Šta sve stane u sindikalnu korpu
- Ministar vanjskih poslova najavio ukidanje viza državljanima Turske
- Zasijeda omladinski parliament
- Otvoren put Vrulja Mijakovici
Gost emisije je Oliver Andronov, profesor na Vojnoj akademiji u Sjevernoj Makedoniji
Informativnu emisiju 24 sata večeras vodi Vladan Šturanović.

Informativna emisija "24 sata": Gost Oliver Andronov

Opštinski odbor Demokratske partije socijalista (DPS) Zeta saopštio je da se ovih dana dijele razglednice pravljene novcem građana, a koje nijesu dio kampanje usmjerene na bolju informisanost Zećana o tome što je postrojenje za tretman otpadnih voda, koje su posljedice i benefiti koje to postrojenje donosi, a sve u cilju da nepristrasno prosudite što je za vas bolje. - Umjesto toga smo dobili pozdrav iz pakla u kom stanuje politika Milana Kneževića i njegovih prevara i obmana koji, koristeći na najprizemniji način zetsku muku i nevolju, za koju je u najvećam dijelu sam odgovoran, pokušava još jednom da izvuče političku korist za svoju partiju - saopšteno je iz DPS-a Zeta. Ova razglednica je, navode u toj partiji, zapravo izvinjenje i oslobađanje od odgovornosti svih onih koji se već duže od pet godina nalaze na pozicijama odlučivanja za sve procese vezane za kolektor, za one koji su sproveli u djelo projekat koji traje preko 20 godina "i koji, mimo bezvrijedne priče, nijesu uradili ama baš ništa da bilo što od onoga čime zavaravaju građane promijene. Uostalom, kao ni u slučaju razgraničenja, koje prati ista priča i isto alarmiranje javnosti, sve to dok ste u prilici da vršite vlast i u Zeti i u Podgorici i na državnom nivou. Rezultat je naravno – nula, iako sve zavisi samo od njih".&nbsp; - Morala bi ova razglednica biti mnogo većeg formata kako bi se na njoj našli koalicioni partneri i intimusi Milana Kneževića, od ministra Mitrovića koji je urgirao da se proces intezivira, preko Mandića i Spajića, Radunovića, Injac i Mujovića, Nišavića i mnogih drugih. Dakle, po razglednici koju građani Zete dobijaju ovih dana, trenutno, nikakav problem ne predstavljaju gradonačelnik Mujović, direktor Vodovoda Nišavić &nbsp;kao i podrška DNP-a svima njima. Problem je isključivo DPS, koji nije na vlasti skoro šest godina - ističe se u saopštenju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251201161252_45829737b93c8404cefb1ae901c9a8a7d35df0841b607fe715c5244f1c1b9c35.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251201161252_45829737b93c8404cefb1ae901c9a8a7d35df0841b607fe715c5244f1c1b9c35" data-rendition-name="original" width="1235" height="1019" loading="lazy" alt="DPS Zeta"> </figure>  Ova razglednica bi, dodaju u zetskom DPS-u, svakako morala podsjetiti na odluke za koje su glasali svi ministri u Vladi pa i oni iz redova DNP-a kao što je PUP Podgorica, "kako potvrdi Kneževićev premijer Spajić prije par dana u Parlamentu".&nbsp; - Da pojednostavimo Zećanima, svi oni su formalno dali saglasnost na izgradnju ovog postrojenja. Ali ne, važno je odgovornost vratiti na one koji su kod “istinitog i principijelnog” Milana Kneževića davno stvorili kompleks niže vrijednosti pa ih zbog toga smatra najvećim oponentima i krivcima za sve živo. Kao da nije bilo vremena da se eventualne greške, ukoliko to one i jesu, isprave za proteklih pet godina - ističe se u saopštenju DPS-u Zeta. Možda je, navode u toj partiji, bilo prostora i da se makar razmisli ako ne i mudro prihvate ponude koje su učinjene, a ticale su se sanacije bazena crvenog mulja, priključenja gornje Zete na kolektor, obeštećenja potencijalno ugroženih domaćinstava.&nbsp; - Ukoliko nije bilo prostora i volje za to, vjerovatno je ovih skoro šest godina bilo prosora da “borci” za najbolje interese Zete obezbijede drugu lokaciju i naprave bolji plan. Za Kneževića je to neprihvatljivo jer tu nema političkig profita, ali je ključno pitanje da li će biti odgovornosti prema tim ljudima ukoliko se sjutra kolektor ipak sagradi, a ništa od gore navedenog ne bude sprovedeno - naglašeno je u saopštenju. U zetskom DPS-u pitaju je li dovoljno da se sjutra legne ispred bagera, bude “uhapšen” i abolira odgovornosti, a da mještani Botuna ostanu kratkih rukava od vlasti čiji je konstituent, iako nebitan, DNP i Milan Knežević!? - Na kraju, građani Zete će prepoznati da je prvi jahač apokalipse na razglednici zapravo isti Knežević a pored njega i ostali učesnici prevarnog sastanka sa Satlerom, koji ovu situaciju zloupotrebljava zarad svojih političkih interesa, a da su potpisani sa poleđine razglednice, bivši gradonačelnici Podgorice, zaslužni za preko 70 miliona direktnih investicija u infrastrukturu i razvoj Zete - zaključeno je u saopštenju.

DPS Zeta: Razglednice plaćene novcem građana kruže Zetom, pismo iz pakla u kom stanuje politika Kneževića

Dezerterstva, izbjegavanje regrutacije i minimalna starosna granica za regrutaciju od 25 godina doprinijeli su problemu s ljudstvom koji otežava odbranu Ukrajine od potpune ruske invazije koja će u februaru dostići četiri godine ako se ne postigne mir.
Međutim, potreba Kijeva da dovede ljude na front takođe stvara problem s ljudstvom u pozadini, pri čemu nedostatak radne snage pogađa mnoge industrije, a nekim gradovima praktično nema muškaraca u dobi za regrutaciju.
To je fenomen potaknut i regrutacijom i bijegom, jer su milioni Ukrajinaca napustili zemlju. Neki od njih su muškarci u dobi za regrutaciju koji su uspjeli izaći uprkos onome što je sada na snazi zabrana većini muškaraca starosti od 23 do 60 godina da napuste Ukrajinu.
- Nedostatak ljudi s tehničkim vještinama i obrazovanjem je katastrofalan - rekao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) Oleh Penzin, ukrajinski ekonomista.
Prema Državnom centru za zapošljavanje, najizraženiji nedostatak radne snage je u obrazovanju, kopnenom transportu, proizvodnji metalnih proizvoda, proizvodnji namještaja i industriji snabdijevanja energijom.
Strateška preduzeća poput kompanija odbrambene industrije i željeznica i dalje su uglavnom izuzeta od regrutacije, ali preduzeća širom Ukrajine se bore s tim, rekao je politički analitičar Kostjantin Batozki.
- Vaš zaposlenik može biti regrutiran u bilo kojem trenutku, i to je problem - kaže Batozki za RSE.
<h2>"Nema ko da kopa grobove"</h2>
U Makivu, malom gradu u Hmeljnickoj oblasti na zapadu Ukrajine, muškarci regrutne dobi su rijedak prizor. Većina ih je regrutovana ili su napustili zemlju, a oni koji su ostali drže se po strani kako bi izbjegli mobilizaciju, koju ponekad provode grupe regrutnih službenika, policije ili vojnog osoblja koje hapsi muškarce na ulici i dovodi ih u službu.
- Muškarci koji rade za računarom mogu raditi u svom stanu. Ali radnici... izlaze na posao, pokušavajući zaraditi novac za svoje porodice -- i okupljaju ih kao stoku - rekla je Katerina, stanovnica Makiva koja je dala samo svoje ime, za Current Time.
- Nema čovjeka da iskopa grob za mrtve - rekla je Katerina.&nbsp;
Navodi da je naučila koristiti motornu pilu i druge alate koje nikada prije nije koristila kako bi se snašla u svakodnevnom životu.
Prema podacima Državnog centra za zapošljavanje, regrutacija je otežala popunjavanje poslova koje su tradicionalno obavljali muškarci, a poljoprivreda je među pogođenim sektorima.
- Povećanom mobilizacijom, vozači traktora i mašinisti su promijenili svoja zanimanja u vojna. Sada se suočavamo s nedostatkom kvalifikovanog osoblja i do 15 posto - rekao je Oleh Homenko, direktor Ukrajinskog agrarnog poslovnog kluba.&nbsp;
<h2>Milioni su otišli. Hoće li se vratiti?</h2>
Neki farmeri se nadaju da će regrutovati tinejdžere, koji su znatno ispod starosne dobi za regrutaciju, za sezonski rad – praksa koja datira još iz sovjetskog doba.
- I ja sam učestvovao – zvalo se to stažiranje, ali je zapravo bio posao - rekao je Homenko.
Dok mnogi muškarci i neke žene služe u vojsci, oko šest-sedam miliona Ukrajinaca napustilo je zemlju otkako je Rusija pokrenula potpunu invaziju u februaru 2022. Prema Međunarodnoj organizaciji rada, oko 1,6 miliona odraslih osoba radno sposobne dobi napustilo je Ukrajinu, većina njih su žene.
- Ako uspijemo vratiti barem 40 odsto njih, to bi bila ogromna pomoć za ekonomiju - rekao je Penzin za RSE, misleći na muškarce i žene.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski govorio je o problemu radne snage u avgustu 2024.&nbsp;
- Ne možemo si priuštiti gubitak naše vojske i njenih rezervi, ali nam je takođe jako potreban radnik za naša radna mjesta. Moramo pronaći ravnotežu - naveo je Zelenski.
Vlada i preduzeća se bore za rješenja.
U evropskim zemljama s velikim ukrajinskim zajednicama, Ukrajina osniva centre jedinstva kako bi pružila podršku i savjete i Ukrajincima koji se integrišu u inostranstvo i onima koji razmatraju dobrovoljni povratak kada to postane moguće.
- Ovo je novi projekat i još se nema mnogo toga za reći - rekao je Batozki za RSE.
Danilo, 17-godišnji izbjeglica koji živi u Njemačkoj i dao je samo svoje ime, rekao je da nema planove da se vrati u Ukrajinu.
- Ako se vratim u svoj rodni grad, morat ću početi ispočetka. Tamo doslovno nemam ništa - rekao je za RSE.
<h2>Strani radnici</h2>
U domovini, neke ukrajinske firme dovode strane radnike ili razmatraju to.
U martu je Lamela, proizvođač namještaja u Tjačivku, na rumunskoj granici u zapadnoj regiji Zakarpatje, daleko od linija fronta, zaposlila radnike iz Bangladeša.
- Imamo mnogo žena - oko 60 odsto - koje rade na mašinama za male dijelove, ali postoje pozicije koje zahtijevaju mušku snagu - rekao je za Ukrajinski servis RSE Jaroslav Ščerban, komercijalni direktor Lamele.
Bivši ministar ekonomije Timofij Milovanov rekao je za novinski list Ukrajinska pravda da bi Ukrajini moglo biti potrebno do 10 miliona migranata kako bi donijela pozitivne promjene u ukrajinsku ekonomiju. Prema njegovom mišljenju, to će uglavnom biti radnici.
Batozki smatra da je prerano za takvu procjenu.&nbsp;
- Prvo moramo preživjeti rat, a zatim procijeniti šta nam je potrebno - rekao je.
Penzin je takođe rekao da bi mir mogao biti jedina stvar koja će zaista popraviti situaciju.
- Prva stvar koja je potrebna da se riješi nedostatak radne snage je okončanje rata, a onda će se sve s vremenom riješiti - rekao je.

Ukrajina se bori s manjkom radne snage dok ruski rat prazni fabrike i farme

Zagađenje vazduha dostiglo je "alarmantne" nivoe u iranskoj prijestonici Teheranu, što je navelo vlasti da zatvore škole i univerzitete i zabrane putovanje kamionima u regiji u najnovijoj ekološkoj krizi koja je pogodila ovu bliskoistočnu zemlju.
Indeks kvalitete vazduha u Teheranu i okolnim gradovima 29. novembra popeo se na između 170 i 200 - što se smatra "nezdravim" za sve starosne grupe, izvještavaju iranski mediji.
Prema riječima stručnjaka, nivoi kvalitete vazduha od nula do 50 smatraju se dobrim, dok se oni od 151 do 200 ocjenjuju kao "nezdravi". Iznad 200 smatra se "vrlo nezdravim".
Mohamed Džafar Gajempanah, zamjenik predsjednika Masuda Pezeškijana, rekao je da će "zagađenje vazduha ubijati ako postane veće od ovoga".
Teheranska uprava za kontrolu kvalitete vazduha savjetovala je stanovnicima da "izbjegavaju nepotrebna putovanja na otvoreno".
- Starije osobe i djeca, zajedno s kardiovaskularnim i respiratornim pacijentima, trebali bi ostati u svojim domovima što je više moguće - dodaje se.
Ograničenja su uvedena i na putovanje automobilom, dok su vladine kancelarije, banke i druga preduzeća radila sa smanjenim brojem osoblja i naređeno je nekim zaposlenima da rade na daljinu.
Ova vanredna situacija je najnovija ekološka kriza koja je pogodila Iran, koji takođe pati od ozbiljnih ekonomskih poteškoća usred finansijskih sankcija nametnutih zbog njegovog nuklearnog programa - za koji Zapad tvrdi da je osmišljen za izgradnju bombe, ali Teheran insistira da je u civilne svrhe.
Decenije lošeg upravljanja, pogoršane dugotrajnom sušom, dovele su Iran na rub onoga što stručnjaci nazivaju vodnim bankrotom. S praznim rezervoarima i rekordno niskim padavinama, vlasti su počele racionalizovati zalihe vode u Teheranu, gradu od oko 10 miliona stanovnika.
Pezeškijan je upozorio da bi vodna kriza mogla dovesti do evakuacije djelova Teherana i predložio mogućnost preseljenja glavnog grada u drugi grad.
Nedavna upozorenja vlasti nisu bila dovoljna, rekao je Kaveh Madani, direktor Instituta za vodu, životnu sredinu i zdravlje Univerziteta UN sa sjedištem u Kanadi, za Radio Farda program Radija Slobodna Evropa.
- Nivo njihovih upozorenja je prenizak u poređenju sa stvarnošću na terenu - rekao je Madani, koji je prethodno bio zamjenik šefa iranskog Ministarstva životne sredine.
Novinska agencija IRNA izvijestila je 29. novembra da je ogromna brana i elektrana Karkeh van pogona zbog smanjenja vode u jezeru brane. Karkheh je najveća zemljana brana na Bliskom istoku i jedna od najvećih na svijetu, izgrađena na rijeci Karkheh.
Napori da se ublaži nestašica vode doveli su do još jedne krize u zemlji.
Vlasti su 15. novembra pribjegle sijanju oblaka - prskanju hemikalija u vazduh kako bi izazvale padavine - u bazenu jezera Urmia na sjeverozapadu Irana. Međutim, taj program doveo je do obilnih kiša i velikih poplava u šest zapadnih provincija.
- Pored visokih troškova sijanja oblaka, količina padavina koju proizvodi nije ni blizu onome što je potrebno za rješavanje naše krize s vodom - rekla je za državnu televiziju Sahar Tadžbakp, šefica iranske meteorološke organizacije.

Teheran pod alarmantnim nivoom zagađenja dok ekološka kriza potresa Iran

Broj smrtnih slučajeva i povreda od nagaznih mina i neeksplodiranih ubojnih sredstava dostigao je četverogodišnji maksimum u 2024. godini, uzrokovan sukobima u Siriji i Mijanmaru, kao i povlačenjem evropskih zemalja iz sporazuma o zabrani njihove upotrebe, pokazao je novi izvještaj objavljen u ponedjeljak.
Prošle godine zabilježeno je više od 6.000 incidenata, uključujući 1.945 smrtnih slučajeva i 4.325 povreda, što je najveći broj od 2020. godine, prema izvještaju Landmine Monitor 2025, piše Rojters.
Gotovo 90 odsto žrtava bili su civili, od čega skoro polovina žene i djeca. Porast je uglavnom uzrokovan eksplozijama mina u zonama sukoba u Siriji i Mijanmaru, a nijedna od zemalja nije potpisnica sporazuma.
U Siriji se povratnici suočavaju s porastom rizika od neeksplodiranih ubojnih sredstava nakon pada bivšeg predsjednika Bašara al-Asada, navodi se u izvještaju.
Sporazum, koji je stupio na snagu 1999. godine, obavezuje 166 država, odnosno 85 odsto svijeta, da zabrane upotrebu, skladištenje, proizvodnju i transfer protivpješadijskih mina. Takođe zahtijeva od potpisnica da očiste kontaminirana područja i pruže pomoć žrtvama. Nekoliko evropskih zemalja nastoji se povući u trenutku kada globalna smanjenja finansiranja otežavaju napore na čišćenju.
Estonija, Finska, Latvija, Litvanija i Poljska su u procesu pravnog izlaska iz Otavske konvencije koja zabranjuje protivpješadijske mine, pozivajući se na rastuće vojne prijetnje iz Rusije, što, kako se navodi u izvještaju, predstavlja opasnost za sporazum.
Ukrajina je 29. juna objavila povlačenje iz Konvencije. Vojni analitičari naveli su da bi taj potez mogao pomoći u usporavanju ruskog napredovanja koje Kijev pokušava obuzdati više od tri godine nakon početka ruske invazije.
Izvještaj je takođe dokumentirao nove upotrebe mina od Ukrajine, kao i optužbe Tajlanda da su kambodžanske snage postavile protivpješadijske mine tokom spornog graničnog sukoba u julu, što Kambodža negira.

Broj žrtava od mina u svijetu dostigao najviši nivo u posljednje četiri godine

Lider opozicije Kameruna Aniset Ekane umro je danas u pritvoru paravojne žandarmerije saopštili se njegovi advokati i porodica, koji su rekli da su šokirani jer je Ekaneu "uskraćena zdravstvena pomoć dok je imao teškoće s disanjem i gušio se".
Ekaneova stranka nazvala je njegovu smrt ubistvom.
Ministarstvo odbrane Kameruna je potvrdilo Ekaneovu smrt rekavši da je umro "od raznih hroničnih bolesti" i da je pokrenuta istraga o okolnostima njegove smrti.
Ministarstvo međutim tvrdi da je vođa opozicije bio u Nacionalnom žandarmerijskom vojnomedicinskom centru i imao "odgovarajuću njegu Vojnomedicinskog korpusa, u saradnji sa svojim ličnim ljekarima i koristio je dodatnu naknadnu njegu u lokalnim bolnicama".
Ekane (73) i druge vodeće ličnosti njegove stranke "Afrički pokret za novu nezavisnost i demokratiju" uhapšeni su krajem oktobra i optuženi za pobunu, dok su zemlju potresali protesti zbog navoda o prevari na predsjedničkim izborima, rekao je njegov advokat Emanuel Simh za Asošijejted pres.
Ekane je bio među opozicionim ličnostima koje su se osporavale rezultat izbora od 12. oktobra na kojima je Pol Bija, najstariji predsjednik na svijetu sa 92 godine, proglašen pobjednikom.
Protivkandidat Isa Čiroma Bakari koji je prošlog mjeseca uspio da pobjegne u Gambiju, tvrdi je da je pobijedio i pozvao je Kamerunce da odbace zvanični rezultat.
Po objavljivanju rezultata izbora su izbili smrtonosni protesti u ključnim uporištima opozicije. Dok je Vlada Kameruna saopštila da je ubijeno 16 ljudi, opozicione ličnosti i grupe za ljudska prava procjenjuju da je broj žrtava veći od 55.

U pritvoru umro lider opozicije u Kamerunu pošto mu je uskraćena zdravstvena pomoć

Kako se ono kaže u filmovima - jedan poziv mijenja sve, je li tako? E, u crnogorskoj realnosti, kod Demokrata Alekse Bečića - jedna SMS poruka mijenja sve. &nbsp; Upravo tako: predsjednik fudbalskog kluba Budućnost Boris Spalević, član najužeg rukovodstva Demokrata, jednom, jedinom SMS porukom smijenio je doktora Nermina Abdića sa pozicije ljekara fudbalera ,,Budućnosti”, najvećeg i najpopularnijeg crnogorskog kluba. &nbsp; SPALEVIĆEVE JAVNE OBMANE Tako je Abdić, nekadašnji mladi navijač Budućnosti, kasnije iskusni ljekar koji je proveo 15 godina u klubu – ekspresno izbačen na tribine, a da ga predsjednik Budućnosti nije udostojio čak ni - ljudskog razgovora. &nbsp; Je li tako teško bilo pogledati u oči Abdiću ili Spalevića nije bilo briga jer je poslušno izvršavao partijsko naređenje? &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251201171240_5d58ad94b0beee5a70981b9cb0a513c18b8d35421ec853d05ce6c002b08b2a49.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251201171240_5d58ad94b0beee5a70981b9cb0a513c18b8d35421ec853d05ce6c002b08b2a49" data-rendition-name="original" width="1061" height="639" loading="lazy" alt="KAKO PARTIJA ZAPOVIJEDA: Boris Spalević"> <figcaption>KAKO PARTIJA ZAPOVIJEDA: Boris Spalević(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Kako god. Nakon buke u javnosti, Spalević, inače inžinjer poljoprivrede, odjednom se osjetio pozvanim da tumači pravo i štiti zakonitost rada u FK Budućnost. &nbsp; Pa je, kao odgovor na informaciju o smjeni Abdića, brže-bolje obavijestio da je on bio primoran na takav potez nakon što je, eto, inspekcija rada zaključila da je Abdić bio nezakonito ljekar jer je zapošljen za stalno u Kliničkom centru. &nbsp;&nbsp; I, naravno, dodao je Spalević, da sve nema nikakve veze sa politikom, da on nikada, ali baš nikada (!) ne bi to uradio samo zato jer je on odbornik svojih omiljenih Demokrata, a Abdić poslanik opozicione i omrznute Demokratske partije socijalista. &nbsp; I to bi, veli Spalević, bilo to: sve je zakonito i sve je bilo bez upliva politike. &nbsp;&nbsp; RAZLIČITI ARŠINI &nbsp; Nažalost, odavno je postalo pravilo: kad vam funkcioner Demokrata nešto javno saopšti - velike su šanse da ne govori istinu. &nbsp;&nbsp; Tako je i ovom slučaju. Boris Spalević, funkcioner Demokrata, dobro je znao – kada govori o zakonitosti – da obmanjuje. &nbsp; Jer, činjenice sve otkrivaju: kao što je Nermin Abdić, tako je i Aleksandar Petričić stalno zapošljen u Kliničkom centru Crne Gore. Čak su obojica na istom odjeljenju Ortopedije, samo što Petričić ima višemjesečni, za razliku od decenijskog specijalističkog staža koji ima Abdić. &nbsp; A pošto su obojica stalno zapošljeni u Kliničkom centru, onda je sve jasno: ako je Abdić bio nezakonito na klupi Budućnosti, onda će nezakonito biti i Petričić na klupi podgoričkog kluba.&nbsp; Kao što je jasno: Spalevićeva floskula o zakonitosti je bila samo maska, plašt kojim se htjela sakriti politički motivisana odluka. &nbsp; Samo, nemoguće je sakriti očigledno. Abdić je smijenjen baš zato što je istaknuti član opozicionog DPS-a; kao što je na Petričića pao izbor upravo zbog bliskosti sa vlašću: mlađani ljekar bio je na 39 mjestu izborne liste Pokreta Evropa sad i Demokrata &nbsp;,,Još jače dr Saša Mujović“ za izbore u Podgorici. &nbsp; Osim toga, veliki je poštovalac Crkve Srbije, kako se vidi iz njegovih profila na društvenim mrežama, što ga je kod bogobojažljivih Demokrata i PES-a, očito, preporučio za angažovanje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251201171240_f164dac8f6a6b525719d88bbb71692f5ac7a0fb134521f20bd64d4cedec05c91.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251201171240_f164dac8f6a6b525719d88bbb71692f5ac7a0fb134521f20bd64d4cedec05c91" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt='PETNAEST GODINA NA KLUPI BUDUĆNOSTI: Dr Abdić na jednoj utakmici ,,Budućnosti"'> </figure>  LAŽNI ŠAMPIONI I PRAVI GUBITNICI Da li je Petričić bliži PES-u ili Demokratama, to za Spalevića i ekipu na vlasti u Podgorici, kao i ekipi koja vodi fudbalski klub Budućnost, zaista nije bilo bitno. Najvažnija je bila maksima: umjesto ,,depesovca" - neka dođe neko naš. &nbsp; Matrica čišćenja koju ,,avgustovski oslobodioci“ upražnjavaju u državi od kako su došli na vlast u Crnoj Gori, sada se sprovodi u svim društvenim oblastima, pa i u sportu, pa i u Budućnosti. &nbsp; I baš kao što Demokrate obavljaju veting u policiji, u namjeri da iz službe uklone politički nepodbne, tako je Demokrata Spalević dobio zadatak da očisti mrznog ,,depesovca“ Abdića iz Budućnosti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120118120_17173b2496fc916bab3da76c9e9fd304d9c81e95cc6352e578cd9c63f8a87628.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120118120_17173b2496fc916bab3da76c9e9fd304d9c81e95cc6352e578cd9c63f8a87628" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt='VETING I U FK ,,BUDUĆNOST": Spalević u akciji'> <figcaption>VETING I U FK ,,BUDUĆNOST": Spalević u akciji(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Mučno je to, kad politika do kraja ovlada životima, pa i sportom. Jer se onda postavlja pitanje: da li će buduća sudbina države, u kojoj Demokrate kontrolišu sektor bezbjednosti, biti slična sadašnjoj sudbini fudbalskog kluba ,,Budućnost“? &nbsp; Za samo jednu godinu, šampionski tim Budućnosti je rasturen, najtalentovani igrači rasprodati, a kasa Budućnosti ostala prazna iako su igrači vrijedjeli više miliona eura. Bez novca koji je, očito, nezakonito završio u nečijim džepovima, ali i bez tima, i bez poleta, izgubljena je šansa da se Budućnost vrati u evropski fudbal na velika vrata, a ne kao slijepi putnik evropskog voza kojeg izbacaju na prvoj stanici. &nbsp; U profesionalnom sportu, rezultati rada su, kao i rezultati utakmica, lako vidljivi: zna se ko je šampion, ko je gubitnik. &nbsp; RAVNO DO DNA U politici - a posebno u crnogorskoj politici - to je mnogo, mnogo drugačije: uz uslužne medije, uz zastrašivanje političkih oponenata, uz nezakonito korišćenje tužilaštva, Demokrate Alekse Bečića, ali i ostale stranke vlasti, nastavljaju da za sve što u sistemu ne valja, krive staru vlast. &nbsp; I tako duže od pet godina. Uz političke čistke - od vrhovnih državnih institucija, državnih preduzeća, državnih službi, do, na kraju, sportskih društava u državnom vlasništvu – avgustovski oslobodioci, pod mantrom da čiste staru DPS vlast, tvrde da oporavljaju, da pokušavaju da ozdrave, državne institucije i državu. &nbsp; Kako to radi, koliko se pridržavaju prava i morala, treba se brinuti o zdravlju i institucija i države. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Oprosti Nermine, služba je - služba...

Suđenje Milošu Medenici koji se tereti da je formirao kriminalnu grupu čiji član je, prema stavu SDT-a, bila njegova majka - bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica i još 15 osoba danas je u Višem sudu trajalo nešto više od dvadeset minuta i advokati su iznijeli izjašnjenja na prijedloge tužilaca za dopunu dokaznog postupka.
Advokati Stefan Jovanović i Bojan Korać saopštili su da se protive provođenju skaj poruka za koje tužioci tvrde da je razmjenjivao bivši policajac Darko Lalović sa Milošem Medenicom.
Jovanović, koji zastupa Medenicu, kazao je da ništa inkriminišuće nema za njegovog branjenika ali da je protiv toga da se taj dokaz provodi.
Advokat Korać ukazao je sudskom vijeću, kojim predsjedava sutkinja Vesna Kovačević, da se nakon tri i po godine dostavlja "dokaz za Lalovića".
Ročište je bilo zakazano za 14.00 ali je ročište počelo u 14.45 jer je član vijeća bio na drugom suđenju. Nakon isteka radnog vremena branilac Vesene Medenice, advokat Zdravko Begović rekao je da ima porodičnu obavezu i da više ne može da prisustvuje ročištu.
On je naveo da ukoliko njegova branjenica smatra da neko drugi od advokata može da je zastupa da je on saglasan sa tim.
Medenica je na to rekla da s obzirom da je njen drugi advokat Zdenko Tomanović odsutan da smatra da njenog branioca niko ne može zamijeniti.
Advokat Begović je kazao da će napustiti sudnicu na što je sutkinja Kovačević rekla da će ga kazniti. Stav njegovih kolega je bio da to ne treba da radi, da će se i oni solidarisati sa njim ukoliko se to desi. Ukazali su i da je u postupku ostalo samo izjašnjenje vještaka i završne riječi.
Nakon kratke polemike i razmjene argumenata sutkinja Kovačević je odustala od kažnjavanja advokata Begovića.
Vesna Medenica je optužena da je bila član kriminalne grupe koju je formirao njen sin Miloš Medenica. Na optužnici osim Medenica je još petnaest osoba.
Na optužnici osim Miloša i Vesne Medenice su i Luka Bakoč ali i policajci Milorad Medenica, službenici Uprave carina i prihoda Ivana Kovačević, Marko Vučinić, Goran Jovanović, špediteri Marjan Bevanja i Savo Karanikić, zatim Vasilije Petrović sin vlasnika kompanije Cijevna komerc. Za pripadništvo u kriminalnoj organizaciji tereti se i Marko Popović, Bojan Popović, Marko Vučinić, Darko Lalović, Petar Milutinović, Nikola Raičević i Radomir Raičević kao i firma Kopad Company iz Nikšića.
Suđenje se nastavlja sjutra.

Sutkinja namjeravala da kazni advokata Begovića, svi advokati htjeli da napuste suđenje

Podgorički Viši sud prihvatio je jemstvo u iznosu od 920.000 eura u nekretninama i ukinuo pritvor bivšem načelniku Odjeljenja bezbjednosti Danilovgrad Marku Drobnjaku.
Informaciju je Portalu ETV potvrdila samostalna savjetnica za odnose sa javnošću u tom sudu Ivana Vukmirović.
Drobnjak je uhapšen početkom jula po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva zbog sumnje da je skrivao dokaze i dijelio službene informacije u određenim predmetima kako lica bliska kavačkom kriminalnomklanu ne bi bila procesuirana.
U akciji su, pored Drobnjaka, uhapšeni i navodni pripadnik "kavačkog klana" Mato Knežević, Podgoričanin Ivan Popović i još nekoliko osoba.

Ukinut pritvor bivšem načelniku OB Danilovgrad: Drobnjak na slobodi za 920.000 eura

Put Vrulja - Mijakovići koji smo danas otvorili smanjuje vrijeme putovanja od Pljevalja do Podgorice za oko pola sata, odnosno na nešto više od dva sata vožnje, kazao je predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić.&nbsp; Premijer Spajić, ministarka saobraćaja Maja Vukićević i direktor Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović prisustvovali su danas otvaranju puta Vrulja - Mijakovići (opština Pljevlja). Prema &nbsp;riječima Spajića, ovaj putni pravac bolje povezuje Pljevlja i Bijelo Polje kao dvije važne regionalne adrese ali i čitav pljevaljski kraj sa ostatkom Crne Gore.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251201151220_333ff383184afe39b26cf269ba35342219850020be12d447cc29ffd18120823e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251201151220_333ff383184afe39b26cf269ba35342219850020be12d447cc29ffd18120823e" data-rendition-name="original" width="1600" height="1144" loading="lazy" alt="Mijakovići -Vrulja "> </figure>  Riječ je o dionici dužine 7.5 kilometara u čiju je izgradnju država investirala preko 7 i po miliona eura (7.697.497,53 eura sa uračunatim PDV-om). Radovi na dionici podrazumjevali su izgradnju kolovoza širine 6,50m kao i izgradnju dva mosta dužine 128 i 160 metara. - Put Vrulja - Mijakovići koji smo danas otvorili skraćuje vrijeme putovanja od Pljevalja do Podgorice za oko pola sata, odnosno na nešto više od dva sata vožnje. Dionica Vrulja - Mijakovići važna je kako zbog boljeg povezivanja Pljevalja sa centralnim dijelom Crne Gore tako i zbog ravnomjernijeg regionalnog razvoja jer otvara potpuno novu perspektivu ovog kraja u smislu turističkog i privrednog razvoja - poručio je Spajić. On je istakao i da izgradnjom nove putne mreže cio sjever dobija razvojni podsticaj koji će svoj puni zamjac dobiti izgradnjom druge dionice autoputa Bar-Boljare.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251201151220_6c9758e4a4754e3611e906089339e6ceaa34248e596ecf4a37a930fb250f41e4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251201151220_6c9758e4a4754e3611e906089339e6ceaa34248e596ecf4a37a930fb250f41e4" data-rendition-name="original" width="1280" height="852" loading="lazy" alt="Mijakovići -Vrulja "> </figure>  - Nova godina donijeće i početak radova na putnom pravcu Pljevlja-Dajevića Han, a rekonstrukcija mosta na Tari ovom dijelu Crne Gore daće u turističkom smislu potpuno novu dimenziju. Sa svim drugim projektima koje će Vlada finansirati u Pljevljima daćemo snažan infrastrukturni zamjac i realizovati ulaganja kakva građani Pljevlja odavno zaslužuju - istakao je premijer. Ministarka Vukićević kazala je da danas sa ponosom otvaraju novu dionicu puta Vrulja – Mijakovići, dužine 7,5 km, koja predstavlja važan iskorak u unapređenju saobraćajne povezanosti opštine Pljevlja.&nbsp; - Osim izgradnje ovog puta u Pljevljima sprovodimo još nekoliko projekata. U toku je rekonstrukcija mosta na Đurđevića Tari, a već početkom naredne godine počinjemo radove na regionalnom putu Pljevlja – Dajevića Han, vrijednom 4,7 miliona eura. Planiramo i rekonstrukciju puta Pljevlja – Metaljka, ukupne dužine 15km. Ovi projekti potvrđuju našu posvećenost modernizaciji putne mreže i ravnomjernom razvoju sjevera Crne Gore - poručila je ovom prilikom. Vukićević Direktor Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović poručio je da je nakon završetka radova na putnim pravcima od Pljevalja prema Srbiji i prema Bosni i Hercegovini, završena i izgradnja puta Vrulja-Mijakovići koji značajno skraćuje vrijeme putovanja od Pljevalja do Podgorice. Vuksanović je za početak naredne godine najavio i početak radova na rekonstrukciji puta od Pljevalja ka Dajevića Hanu. Izvođač radova puta Mijakovići-Vrulja je kompanije "Bemax". &nbsp;