Djevojčicu Nikolinu Vulikić (13) iz Podgorice porodica i policija traže od juče, nakon što je nestala u okolini Tuškog puta, potvrđeno je za Portal Analitika iz Uprave policije.
Posjlednji put je viđena u blizini zgrade Čelebića.
Iz policije su nam kazali da je sinoć nešto nakon ponoći prijavljen nestanak i da je trenutno traže.
Pozivaju građane da, ukoliko imaju bilo kakvu informaciju o djevojčici ili su je primijetili, odmah kontaktiraju policiju ili pozovu brojeve: 068 059 649 ili 068 113 996.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Društvo

U Podgorici nestala Nikolina Vulikić

Pred crnogorskim sudovima odbijeno je preko 100 tužbi koje su podnijete protiv države Crne Gore zbog štete nastale plavljenjem rijeke Zete u periodu od 2012. do 2018. godine, saopštili su iz institucije Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore.
Postupci pokrenuti protiv države za naknadu štete usled plavljenja rijeke Zete 2012, 2013, 2014, 2015, 2016, 2017. i 2018. godine, kako su naveli, epilog su dobili i na Vrhovnom sudu, na način da je potvrđena presuda Višeg suda u Podgorici kojom je odbijen tužbeni zahtjev za naknadu štete.
U informaciji o postupanju u drugom kvartalu ove godine (za period od 1. aprila do 30. juna), Zaštitnik je Vladi ukazao i na nejednaku sudsku praksu u slučajevima tužbi razriješenih direktora obrazovno-vaspitnih ustanova.
- U toku su postupci pokrenuti od strane razriješenih direktora vaspitnih i obrazovnih ustanova, koji su upravljeni na naknade štete u vidu izgubljene zarade, Međutim, stav sudske prakse da im pripada naknada do kraja mandata je različit, dok Zaštitnik u žalbama ukazuje na odredbu člana 153h Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, shodno kojoj je svim direktorima vaspitno-obrazovnih ustanova stupanjem na snagu Izmjena i dopuna Opšteg zakona o opštem obrazovanju i vaspitanju 12.6.2021. godine prestao mandat - navela je zaštitnica imovinsko-pravnih interesa Bojana Ćirović.
U toj instituciji smatraju spornim stav vijeća Vrhovnog suda koje je u brojnim odlukama, kroz priznato svojstvo stranke, tumačilo da javnopravni organ može da angažuje advokata kao punomoćnika ako nije procesno sposobna stranka. Smatraju da im je Vrhovni sud na ovaj način, kontradiktornim tumačenjem zakonskih odredbi i suprotno Zakonu o državnim organima koji nemaju svojstvo pravnog lica, dao za pravo da zaključuju ugovore sa advokatskim kancelarijama, koje ih dalje zastupaju pred Upravnim sudom Crne Gore.
– Ovakvim postupanjem, Vrhodni sud Crne Gore je obesmislio odredbe Zakona o upravnom sporu i uputio državne organe na nezakonito postupanje. Intencija zakonodavca nije bila da olakša posao Zaštitniku, a da državni organi angažuju advokate, već je tim državnim organima sa namjerom neposrednog učešća kao donosioca odluke dao svojstvo stranke, ali ne i svojstvo pravnog lica, što je Vrhovni sud Crne Gore previdio. Odluke Vrhovnog suda Crne Gore biće predmet preispitivanja Ustavnog suda Crne Gore – najavili su iz institucije Zaštitnika.
U izvještaju za drugi kvartal ponovo je ukazano na nastavak prakse neizvršavanja pravosnažnih rješenja o nagradama advokatima, vještacima, tumačima i drugim stručnim licima koja učestvuju u sudskim postupcima, neizvršavanje obaveza po zaprimljenim fakturama, što doprinosi dodatnim odlivima sredstava i prinudnim naplatama. Zaštitnik je konstatovao da se tužbe po osnovu rada i prava iz radnog odnosa i dalje pokreću od strane zaposlenih u državnoj upravi, najčešće protiv Ministarstva odbrane i Ministarstva unutrašnjih poslova.

Preko stotinu tužbi dobilo epilog na Vrhovnom sudu: Država neće platiti štetu zbog plavljenja Zete

Predsjednik Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori Suljo Mustafić susreo se u Splitu sa predsjednikom Sabora bošnjačkih asocijacija Republike Hrvatske Kadrom Kulašinom i Edinom Nurkićem predsjednikom Vijeća bošnjačke nacionalne manjine grada Splita.
Tokom posjete splitskom Uredu, Mustafić se upoznao sa radom Vijeća bošnjačke nacionalne manjine u Splitsko - dalmatinskoj županiji.
Naglašeno je da bošnjačke zajednice u Republici Hrvatskoj i Crnoj Gori predstavljaju snažnu sponu između dvije države koja doprinosi ukupniim odnosima. Pripadnici bošnjačkog naroda daju potporu društvenim procesima, multietničkoj stabilnosti i demokratskom razvoju obje države.
Razgovarano je o jačanju institucionalne saradnje u kulturnoj sferi i zajedničkim projektima, kao i o aktivnostima koji je mogu unaprijediti.
- Naglašena je potreba snaženja saradnje oko zajedničkih pitanja očuvanja identiteta u okviru regionalnog Matičnog društva bošnjačkih vijeća koje je uspostavljeno sa ciljem bolje koordinacije oko zajedničkih ciljeva očuvanja kulture i identiteta u država regiona - piše u saopštenju.

Bošnjačke zajednice podstiču saradnju Hrvatske i Crne Gore

Planiranje budžeta za zdravstvo za 2026. godinu ponovo otvara pitanje stabilnosti javnih finansija i održivosti zdravstvenog sistema. Dok Ministarstvo finansija nastavlja da projektuje rashode prema trenutnom izvršenju, stručnjaci upozoravaju da takav pristup zanemaruje realne potrebe sektora, čiji su troškovi u stalnom i ubrzanom rastu. Na to posebno ukazuje bivši direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Sead Čirgić, koji u razgovoru za Portal ETV detaljno objašnjava zašto se zdravstveni sistem iz godine u godinu pretvara u – balon koji se sve više naduvava.
Bivši direktor Fonda za zdravstveno osiguranje, u razgovoru za Portal ETV, kazao je da je Ministarstvo finansija planiralo budžet za potrebe zdravstvenog sistema za 2026. godinu na isti način kao i prošle godine — prema onome što vide kao izvršenje budžeta u tekućoj godini, ne uzimajući u obzir stvarne troškove, koje treba uvećati za očekivani rast zdravstvene potrošnje u narednoj godini.
– Unazad nekoliko godina imamo godišnji rast zdravstvene potrošnje od 10%, što je duplo više u odnosu na prethodni period, i toliki rast je najveći u Evropi – naglasio je Čirgić, dodajući da je upravo ovakav skok ono što najviše muči Ministarstvo finansija.
Prema njegovim riječima, – toliku ekspanziju troškova ne može izdržati nijedna ekonomija u svijetu – te iz godine u godinu zdravstveni sistem postaje sve veći problem za javne finansije, odnosno pretvara se u balon koji se neprestano naduvava. Čirgić je istakao da je budžet od 487 miliona eura podcijenjen, jer Ministarstvo finansija – nije u mogućnosti da obezbijedi ono što su stvarne potrebe zdravstvenog sistema – i planira da probleme rješava u posljednjem kvartalu naredne godine, – očekujući da se dese čuda.
On je rekao da će manje planirana sredstva tokom sljedeće godine praviti iste probleme: duge liste čekanja, prevaljivanje troškova zdravstvene zaštite na pacijente, moguće povremene nestašice lijekova, dalje slabljenje javnog sektora i sve snažniji privatni sektor, koji će još jače privlačiti zdravstvene radnike iz javnih ustanova.
Čirgić ne očekuje značajno lošiju situaciju u odnosu na ovu godinu, a kao ključne razloge navodi činjenicu da je sljedeća godina predizborna, te da se – neće dozvoliti jači poremećaji u zdravstvenom sistemu.
Takođe dodaje da budžet od 487 miliona eura, iako podcijenjen, – nije suštinski lošiji nego prethodnih godina.
Zakonom o budžetu za 2026. planira se mogućnost zaduženja od 3,1 milijarde eura, a Čirgić je kazao da će Ministarstvo finansija tu mogućnost sigurno iskoristiti ukoliko bude potrebna intervencija u zdravstvenom sistemu.
– Nije slučajno što se daje mogućnost tolikog zaduženja, jer se želi obezbijediti finansijska stabilnost do parlamentarnih izbora po svaku cijenu – poručio je.
Ističe i da EU vidi Crnu Goru u svom savezu i neće dozvoliti lom koji bi mogao izazvati veću krizu i dovesti do vanrednih parlamentarnih izbora.
– Sve u svemu, ‘momci’ imaju sreće, zbog čega vjerujem da nećemo imati značajno lošiju situaciju – zaključio je Čirgić u razgovoru za Portal ETV.

Miraš Dušević

1250x600

Čirgić: Zdravstveni sistem postaje balon koji se opasno naduvava

Nacionalna asocijacija lovaca – Lovački savez Crne Gore, po ovlašćenju Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO), organizovaće tri specijalizovane radionice posvećene afričkoj kugi svinja (AKS). Projekat je povjeren Savezu nakon uspješno realizovanog FAO programa iz 2021. godine, čime je ova međunarodna organizacija još jednom potvrdila povjerenje u stručnost i kapacitete crnogorske lovačke organizacije.
Ugovor o saradnji potpisali su Viorel Gutu, pomoćnik generalnog direktora FAO i regionalni predstavnik za Evropu i Centralnu Aziju, te Nikola Marković, predsjednik Lovačkog saveza Crne Gore.
Zašto je projekat važan?
Afrička kuga svinja je izuzetno opasna virusna bolest koja pogađa domaće i divlje svinje, uzrokujući velike ekonomske štete. Nakon što je decenijama bila ograničena na afrički kontinent, bolest se 2007. godine proširila u Gruziju, a zatim i na istok i zapad Evrope.
Crna Gora se prvi put suočila sa AKS 14. januara 2024. godine kada su na teritoriji Nikšića pronađene dvije uginule divlje svinje pozitivne na virus. Novi slučajevi potvrđeni su 4. januara 2025. u Pljevljima, u pograničnom području prema Bosni i Hercegovini.
Cilj radionica
Radionice su namijenjene stručnim i odgovornim licima za zaštitu divljači u lovištima, lovištima posebne namjene i Nacionalnim parkovima Crne Gore. Fokus će biti na:
prepoznavanju bolesti i procedurama uzorkovanja,
podizanju nivoa biosigurnosti u lovištima,
edukaciji kroz teorijski i praktični segment.
Termini i lokacije radionica
Cetinje – 24.11.2025.
Lovački dom (teorijski dio) i lovište „Cetinje“ (praktični dio)
Plužine – 25.11.2025.
Lovački dom (teorijski i praktični dio)
Bijelo Polje – 27.11.2025.
Zgrada Opštine (teorijski dio) i lovište „Bijelo Polje“ (praktični dio)
Agenda
10:00 – Registracija učesnika
10:15 – Pozdravna riječ: Nikola Marković
10:30 – „AKS i njeno otkrivanje kod divljih svinja“ – Jovan Mirčeta
11:00 – Pitanja i odgovori
11:15 – Pauza za kafu
11:30 – „Biosigurnost u lovištu“ – Jovan Mirčeta
12:15 – Pitanja i odgovori
12:30 – Praktična demonstracija obrade divljih svinja
14:00 – Diskusija i demonstracija biosigurnosnih mjera
14:15 – Pitanja i odgovori
14:30 – Ručak
15:00 – Kraj treninga
Značaj za Crnu Goru
Iz Lovačkog saveza poručuju da je ovaj projekat od posebnog značaja zbog opasnosti koju AKS predstavlja i za evropske i za domaće populacije divljači.&nbsp;
- Edukacija odgovornih lica u lovištima i Nacionalnim parkovima ključna je za očuvanje divljači, državnih resursa i biosigurnosti Crne Gore - navodi se u saopštenju.

Lovački savez Crne Gore realizuje međunarodni FAO projekat: Radionice o afričkoj kugi svinja u tri opštine

Povodom Svjetskog dana djeteta, UNICEF podsjeća da djeca u Crnoj Gori i dalje imaju ograničene mogućnosti za bezbjednu i kvalitetnu igru, dok čak 75 odsto njih ne ispunjava preporuku Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) o najmanje 60 minuta fizičke aktivnosti dnevno. Istovremeno, 40 odsto škola nema zatvorenu sportsku salu, a djeca sa smetnjama u razvoju suočavaju se s najvećim barijerama u pristupu sportu i rekreaciji, saopštili su iz UNICEF-a.
Kako navodi, ovi podaci predstavljeni su na inkluzivnom sportskom događaju u Univerzitetskom sportskom-kulturnom centru u Podgorici, koji je okupio više od 250 djece i mladih.
- Događaj je organizovao UNICEF u partnerstvu s Ministarstvom sporta i mladih i Glavnim gradom, uz učešće sportista, paraolimpijaca, predstavnika Specijalne olimpijade i brojnih institucija - ističe se u saopštenju.
Dodaje se da su četrnaestogodišnja Samuela Bajra i šesnaestogodišnji Dženan Rastoder otvorili su program porukom da je pravo na igru jednako važno kao pravo na obrazovanje i zdravlje, naglašavajući da mnoga djeca nemaju bezbjedne i pristupačne prostore gdje mogu da se kreću, treniraju i druže.
Mladi su, kako ističu, direktno pitali donosioce odluka šta institucije rade kako bi unaprijedile školski sport i obnovile igrališta. Dodaje se da su Ministra sporta i mladih Dragoslava Šćekića pitali kako će unaprijediti sport u školama.
- Naš osnovni cilj je da sportski tereni i sportske aktivnosti budu dostupni svima, a posebno djeci. Upravo zato smo Strategijom sporta poseban akcenat stavili na školski sport, u saradnji sa Ministarstvom prosvjete, nauke i inovacija - &nbsp;istakao je Šćekić.
Vršioca dužnosti sekretara Sekretarijata za socijalno staranje u Glavnom gradu, Stefana Vešovića, kako se navodi, pitali su šta Glavni grad radi u vezi s obnovom i boljom pristupačnosti igrališta.
Vešović je rekao da Glavni grad intenzivno unapređuje sportske i rekreativne površine kroz obnovu opreme, izgradnju novih igrališta, postavljanje video-nadzora i ravnomjerno ulaganje u sve gradske kvartove.
- Istovremeno, značajna pažnja posvećuje se jačanju školskog sporta i saradnje sa zajednicom kroz nove sportske sadržaje za učenike.
Šefa predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori, Mikelea Servadeija, kako ističu, mladi su pitali koje programe UNICEF sprovodi kako bi svako dijete ostvarilo pravo na igru i sport.
- Kao prvo, zajedno sa Ministarstvom sporta i mladih, pomogli smo da školski sport postane prioritet u novoj Strategiji razvoja sporta. Kao drugo, sa Ministarstvom prosvjete, nauke i inovacija radimo na unapređenju školske infrastrukture. I treće, UNICEF od 2017. godine podržava programe Specijalne olimpijade, kao što su Young Athletes i Unified Teams, kako bi djeca sa smetnjama u razvoju mogla da se bave sportom zajedno sa svojim vršnjacima u školama. Ovi programi već su stigli do mnogih škola širom Crne Gore - objasnio je Servadei.
Dodao je da će UNICEF nastaviti da podržava Crnu Goru kako bi svako dijete imalo priliku da ostvari pravo na igru i sport kroz jačanje školskog sporta, unapređenje infrastrukture i uvođenje programa koji uključuju djecu sa smetnjama u razvoju.
- Prema podacima SZO i Izvještaju o fizičkoj aktivnosti djece i mladih 2022–2023, fizička aktivnost djece opada s godinama, uz najveći pad između 12. i 15. godine, naročito među djevojčicama. Djeca sa smetnjama u razvoju su i dalje drastično manje zastupljena u sportu – procjene učešća kreću se od 4 odsto do 25 odsto - piše u saopštenju.
Dodaje se da je više od 400 učesnika i posjetilaca događaja potvrdilo koliko su djeci važni bezbjedni prostori u kojima mogu da se kreću, vježbaju i igraju.
Dodaju i da redovna fizička aktivnost ostaje jedan od ključnih zaštitnih faktora za mentalno zdravlje adolescenata. Istraživanja pokazuju da 30–60 minuta fizičke aktivnosti tri do četiri puta sedmično smanjuje anksioznost za 20–30 odsto &nbsp;i rizik od depresije za 25 odsto.
- S obzirom na to da jedan od šest adolescenata pokazuje simptome stresa ili anksioznosti, UNICEF naglašava potrebu za većim ulaganjima u sport i igru. UNICEF apeluje na institucije, škole i lokalne zajednice da obezbijede svakoj djevojčici i svakom dječaku prilike da od ranog djetinjstva ostvaruju pravo na igru i sport – pravo koje je ključno za njihov razvoj, fizičko i mentalno zdravlje - &nbsp;zaključuje se u saopštenju.

UNICEF: 75 odsto djece u Crnoj Gori ne ispunjava preporuke za fizičku aktivnost

Slučajevi seksualnog zlostavljanja maloljetnica od strane emotivnih partnera njihovih majki, nažalost, nijesu rijetkost u Crnoj Gori. Iako se o tome javno malo govori, takvi monstruozni činovi ostavljaju velike posledice na žrtvu, koje je prate kroz čitav život.
Da situacija bude još tragičnija, sudeći prema ispovijestima djevojčica koje su doživjele silovanje ili nedozvoljene polne radnje od strane očuha, one u nekim slučajevima nemaju glavnu podršku koju bi morale da imaju – od svoje majke. Umjesto toga, maloljetne žrtve duže vremena trpe seksualno zlostavljanje upravo iz straha da im majke neće vjerovati i da će stati na stranu svojih emotivnih partnera.
Viši sudovi i Apelacioni sud Crne Gore u poslednje vrijeme donijeli su brojna rješenja o određivanju i produžavanju pritvora osumnjičenima za vršenje krivičnih djela protiv polne slobode, među kojima su i oni čije žrtve su bile njihove pastorke. U odlukama sudova navedeni su djelovi iskaza tih djevojčica. One su traume koje preživljavaju povjeravale daljim srodnicima, nastavniku ili psihologu škole i drugaricama. "Ne mogu da kažem mami, neće mi vjerovati", "Majka ne zna, uvijek je i za sve na njegovoj strani", "Neće mi vjerovati i šta će onda biti sa mnom? Gdje ću živjeti?", bolna su svjedočenja ovih djevojčica.
Psiholog Radmila Stupar-Đurišić kazala je da pojedinačne slučajeve ne može da komentariše jer su svi podaci koje posjeduje povjerljivi, ali ima poruku za sve djevojčice koje trpe seksualno uznemiravanje.
- &nbsp;Svako dijete ima svog ljekara opšte prakse, ima svoju nastavnicu, ima svog voditelja slučaja u Centru za socijalno ako su roditelji razvedeni. Svi moji podaci su povjerljive prirode i ja nemam komentar, ali imam poruku za svu djecu: Nekada moraš naći snage tamo gdje onaj koji te povređuje misli da nemaš. Moraš reći... Prestaće ako im dokažeš da ti nisi ta osoba koja ćuti. Krik bola i osjećaj sramote pretvori u riječi koje ćeš uputiti svijetu oko sebe: To nije u redu i ja ne želim da mi se ovo dešava - poručila je Stupar-Đurišić.
U jednom slučaju, djevojčica koja je učenica jedne osnovne škole žalila se drugaricama da je očuh seksualno uznemirava, a nakon toga se požalila i razrednom starješini. Ispričala mu je da se dešavalo da se partner njene majke uvuče kod nje u krevet i dodiruje je ispod garderobe. Jednom prilikom to je uradio i dok je bila u krevetu s mlađim bratom. Razrednom starješini je pokazala ožiljke po rukama i rekla da su oni posledica samopovređivanja jer trpi seksualno zlostavljanje od strane očuha. Bez oklijevanja, razredni je učenicu odveo kod direktorice škole i psihologa kako bi prijavio slučaj. Pošto su razgovarale sa djevojčicom, koja je izjavila da nije smjela to da prijavi jer se plašila reakcije svoje majke, one su joj objasnili da ipak mora da joj ispriča šta se dešava. Djevojčica je od psihologa i direktorice škole tražila da oni to kažu njenoj majci, što su one i uradile. Pozvale su majku te djevojčice i prenijele joj njene navode, na šta je ona, kako piše u rješenju suda, neprimjereno reagovala. Rekla je da je njen partner požrtvovan za njenu porodicu. Razredni starješina je u jednom momentu izveo djevojčicu iz kancelarije kako ne bi gledala neprimjerenu reakciju svoje majke.
U drugom slučaju djevojčica se požalila ženi koja joj je dalji srodnik da bi voljela da se sa raspusta nikada ne vrati u stan kod majke. Kada je ta žena počela da je ispituje, djevojčica je prvo odbijala da priča, a zatim je priznala da ju je u više navrata fizički zlostavljao emotivni partner njene majke, koji ju je jednom čak i silovao, ali da to nije smjela da kaže majci jer se plašila da joj neće vjerovati.
Ana Jaredić, koordinatorka servisa podrške Centra za ženska prava, kaže da je seksualno zlostavljanje djece jedno od najtežih iskustava koje dijete može preživjeti, a djeca o tome često ćute.
– Ne zato što nemaju povjerenja u roditelja, već zato što su samookrivljavanje, osjećaj sramote i strah od odmazde česte posljedice traume. Pored toga, djeca su nekada zaštitnički nastrojena prema roditeljima i ne žele da im saopšte nešto za šta vjeruju da bi moglo da im nanese patnju ili izazove emocionalnu reakciju. U slučajevima incesta djeci je posebno teško da govore o onome što im se dešava. Zbog toga, djeca ponekad lakše povjeravaju ono što im se događa osobi izvan porodice – nastavniku, razrednom starješini ili drugom odraslom kojem vjeruju. Škola u tim situacijama ima veoma važnu ulogu: potrebno je da odrasli pažljivo prate promjene u ponašanju, povlačenje, pad u učenju ili znake samopovređivanja, jer takvi signali nikada ne smiju biti zanemareni – kazala je Jaredić za "Dan". 
&nbsp;

Djevojčice ćute o silovanju jer majke štite partnere

Navijačke tribine jesu ogledalo društva – ali ne ravno ogledalo, već više ogledalo koje uvećava i deformiše ono što već postoji. Na tribini se, u kratkom roku, kondenzuju tri stvari: identitet (mi – oni), jaka emocija (uzbuđenje, adrenalin, osjećaj pripadanja) i osjećaj anonimnosti u masi. U takvoj kombinaciji, političke i identitetske podjele koje inače tinjaju ispod površine isplivaju brže i brutalnije nego u „normalnom“ javnom prostoru. Zato se često čini da tribine „prednjače“ – ali one prije svega rade ono što masa svuda radi: samo glasnije, vulgarnije i vidljivije. To je za Pobjedu kazao Radoje Cerović, komentarišući nacionalističke istupe gostujućih navijača na utakmici Crna Gora – Hrvatska.
Takva navijačka koreografija nije strana niti je novost, a ipak je nešto konačno osvjetlalo obraz Crnoj Gori, a to je poruka crnogorskih navijača: „Ustaše i četnici, zajedno ste bježali“, čime su jasno stavili do znanja da nema mjesta govoru mržnje niti šovinizmu kada se bodri svoja zemlja.
Na pitanje u kojoj mjeri su dešavanja na stadionima krajem 80-ih i početkom 90-ih, posebno Zvezda – Hajduk, bila rani indikator nadolazećih nacionalističkih tenzija, Cerović odgovara:
“Ako se vratimo na kraj osamdesetih i početak devedesetih, navijački sukobi – uključujući Zvezda – Hajduk i druge, možda još poznatije epizode – bili su rani indikator nadolazećih nacionalističkih tenzija, ali ne i njihov uzrok. To je bila ona posuda sa kukuruzom o kojoj govorim: neko društvo „podgrijava“ godinama – ekonomskom neizvjesnošću, slabljenjem institucija, agresivnom propagandom – a stadioni su bili mjesta gdje je pojedino zrno prvo „puklo“”.
Cerović smatra da se tu najranije vidjelo ono što je već postojalo kao napetost u društvu: prepakovane istorijske uvrede, mitovi, parole, simboli.
Da li je sport iskorišćen za politizaciju masa, ili su tribine prirodno mjesto gdje potisnuti identiteti izbijaju?
CEROVIĆ: I jedno i drugo. Sport je u suštini „igra rata“: sublimisana borba, jasno podijeljene strane, himne, zastave, pobjednici i poraženi. U takvoj strukturi, svaki identitetski konflikt lako nađe svoje „mjesto“ na tribini. Ali u jednom trenutku to više nije spontano. Politički akteri vrlo brzo shvate da su navijačke grupe već organizovane, hijerarhizovane, navikle na sukob i mobilizaciju. Odatle kreće ono što bih nazvao „outsourcing nasilja“: umjesto da država, policija ili partija nešto uradi direktno, koriste se tribine i navijači kao neformalni alat pritiska.
Da li se na Balkanu navijačke grupe ponekad koriste kao zamjena za institucije sile – kao neformalna produžena ruka politike kad treba obaviti posao koji država ne smije otvoreno da preuzme?
CEROVIĆ: Na Balkanu su navijačke grupe često korišćene kao neka vrsta zamjene za institucije sile. Kada imate slabe, politizovane i korumpirane institucije, vlastima je često „zgodnije“ da za prljave poslove koriste grupe koje formalno nijesu dio države. Vidjeli smo u raznim gradovima regiona situacije gdje navijači „čuvaju“ mitinge, rastjeruju protivnike, pokrivaju kriminalne poslove u vezi sa drogom, reketiranjem, obezbjeđenjem klubova. Tada dobijamo začarani krug: navijačke grupe postaju zaštićeni od države i politike ali i njeni povremeni izvršioci na terenu.
Ko danas ima veću stvarnu moć u pojedinim gradovima regiona – institucije države ili vođe navijačkih grupa koji kontrolišu stotine mladih ljudi spremnih na mobilizaciju?
CEROVIĆ: Formalno, naravno, država. Ali u praksi, u nekim kvartovima i gradovima, vođa navijača koji kontroliše stotine mladih ljudi spremnih na mobilizaciju i povezan je sa kriminalnim strukturama, ima vrlo ozbiljnu moć nad „ulicom“. Ako policija i pravosuđe znaju da će svako diranje u te strukture podići dio grada na noge, ako se šalju poruke tipa „ne diraj njega, taj je naš“, onda se ta realna moć dijeli. I obični građani to vrlo brzo osjete: znaju da nije svejedno s kim ste u sukobu, pa makar govorili o parking mjestu, a ne o ideologiji.
U kojoj mjeri politički akteri koriste navijačke grupe kao instrument pritiska, zastrašivanja ili političke mobilizacije?
CEROVIĆ: Politički akteri navijačke grupe koriste kao instrument pritiska, zastrašivanja i mobilizacije na više načina. Nekad je to otvoreno – transparenti i skandiranja koja jasno idu u korist jedne politike ili protiv neke druge. Nekad je suptilnije: pojavljivanje „momaka sa tribine“ na protestima, upadi na gradske sjednice, tihi pritisak na aktiviste, novinare ili sudije. Prednost za političare je što uvijek mogu reći: „To nijesmo mi, to su navijači, to je spontano“. Poruka je poslata, a potpis je formalno čist.
Što se događa kada država pravi „kompromis“ sa vođama navijača – bilo u vezi sa kriminalom, bilo u vezi sa političkom podrškom – i kakve dugoročne posljedice to ostavlja na institucije?
CEROVIĆ: Najopasnije postaje kada država ulazi u „kompromis“ sa vođama navijača, bilo u vezi sa kriminalom, bilo u vezi sa političkom podrškom. To je, u stvari, truli kompromis koji razara same temelje institucija. U trenutku kada vođa navijača zna da mu se pojedini prekršaji ili krivična djela „gledaju kroz prste“ zato što je politički koristan, prestaje da važi ideja da je zakon isti za sve. Poruka mladima je vrlo jasna: isplati se biti dio te grupe, isplati se biti nasilan i lojalan, a ne pošten i stručan. Dugoročno, to vodi u privatizaciju države: umjesto da institucije budu neutralni arbitar, one postaju samo još jedan igrač u mreži neformalnih moći.
Još je opasnije kada kompromis uopšte nije potreban – kada se svjetonazor države i navijačkih grupa već prirodno poklopi. Kada isti ljudi koji odlučuju o budžetu, školstvu i zakonima dijele isti imovinski, politički i ideološki interes sa onima koji kontrolišu tribine, tada država prestaje da bude korektiv najnižih poriva, a počinje da ih podgrijava i nagrađuje. Umjesto da koči agresiju, pojednostavljeno „mi – oni“ razmišljanje i jezik mržnje, ona ih preuzima kao svoj glavni komunikacioni alat. U takvoj situaciji policija više ne štiti zakon, nego „naše momke“, pravosuđe ne štiti žrtvu nego pazi na „našu stranu“, a javni diskurs se svodi na parole i navijačke pjesme. To je trenutak kada institucije spolja i dalje liče na državu, ali iznutra funkcionišu po logici tribine.
Da li je simbioza politike, navijačkih grupa i kriminalnih struktura posebno opasna u državama sa slabim demokratskim institucijama, poput onih na Balkanu?
CEROVIĆ: Simbioza politike, navijačkih grupa i kriminalnih struktura je posebno opasna u državama sa slabim demokratskim institucijama – a Balkan nažalost dobrim dijelom spada u tu kategoriju. Gdje nema stabilnog pravosuđa, profesionalne policije i nezavisnih medija, takve simbioze stvaraju nešto što liči na paradržavu: sistem u kojem pravi centri moći nijesu vidljivi u ustavu, nego na tribini, u kafiću ili u nekoj „bezbjednosnoj strukturi“ koja je napola legalna, napola kriminalna.
Zašto navijačke grupe u Srbiji i Hrvatskoj imaju snažniji uticaj nego u Crnoj Gori – ili je taj uticaj u Crnoj Gori samo manje vidljiv?
CEROVIĆ: Prvo, riječ je o većim zemljama, većim klubovima i većim novcima. Drugo, u Srbiji i Hrvatskoj navijačke grupe su igrale važnu ulogu tokom ratova devedesetih – i kao simboli, i kao regrutni bazen za paravojne formacije. Treće, duže i sistematičnije su povezivane sa službama bezbjednosti i organizovanim kriminalom. U Crnoj Gori je scena manja, klubovi su manji, pa je i navijačka moć manje spektakularna, ali to ne znači da je nema. Ona je možda manje vidljiva, više raspoređena „ispod radara“, ali i kod nas postoje veze između navijača, kriminala i politike – samo su u manjoj mjeri institucionalizovane.
Kako se crnogorske političke i identitetske podjele odražavaju na navijačku scenu, i koliko ona zapravo gravitirа modelima iz Srbije i Hrvatske?
CEROVIĆ: Crnogorske političke i identitetske podjele neminovno se preslikavaju i na navijačku scenu. Dio navijača identitetski gravitira ka klubovima iz Srbije, preuzima njihove parole, ikonografiju, ponekad i njihov jezik mržnje. Ali istovremeno, crnogorske tribine su više puta pokazale iznenađujuće zdrav refleks i otpornost prema najgorim fašističkim narativima koji su u okruženju dobrim dijelom normalizovani.
Skandiranje „Zajedno ste bježali“ u odnosu na ustaše i četnike je, po meni, fantastičan primjer kako navijačka duhovitost i jedan autentični antifašistički refleks mogu da pobijede retrogradni nacionalizam, makar na trenutak. To nije mala stvar u regionu u kojem se i dalje rado maršira pod ikonografijom poraženih ideologija. Ipak, pritisak modela iz regiona je jak, i ako institucije nastave da slabe, biće sve teže dugoročno održati tu distancu i taj, za naše prilike, dragocjeni otklon od otvorenog fašizma.
Koliko kriminalni segment navijačkih grupa utiče na stabilnost u regionu i koliko je ta sprega postala institucionalni problem?
CEROVIĆ: Kriminalni segment navijačkih grupa vrlo konkretno utiče na stabilnost u regionu. Te grupe danas nijesu samo „momci koji se tuku iza stadiona“. Oni su često dio lanaca trgovine drogom, oružjem, reketiranja, pranja novca. Povezani su preko granica, u kontaktu sa kriminalnim grupama iz regiona i šire, i mogu da budu instrument i domaćih i stranih službi u raznim hibridnim operacijama. Kada to jednom uđe u naviku, to postaje i institucionalni problem: policija i tužilaštvo počinju da kalkulišu kome smiju, a kome ne smiju da priđu, sudije osjećaju pritisak, a građani gube povjerenje u ideju pravde.
Može li se radikalizacija mladih odvijati upravo preko tribina, i gdje je granica između navijačke subkulture i ideološkog ekstremizma?
CEROVIĆ: Apsolutno. Tribina je „socijalna mreža uživo“: ona nudi identitet, pripadnost, status, rituale, sapunicu „mi protiv njih“. Mladi ljudi, naročito oni koji dolaze iz nesigurnih socijalnih uslova, vrlo lako u tome nađu osjećaj smisla. Ideologija se ne uči iz knjiga, već iz pjesama, grafita, simbola, priča starijih navijača. Granica između navijačke subkulture i ideološkog ekstremizma prelazi se u trenutku kada se sport praktično izgubi iz fokusa, a primarna svrha grupe postane mržnja, zastrašivanje i spremnost na nasilje prema „unutrašnjem“ ili „spoljnom“ neprijatelju. Tada više ne govorimo o navijanju, nego o ekstremističkom organizovanju.
Kada govorimo o psihologiji mase – postoji li način da se destruktivna energija navijačkih grupa preokrene u nešto društveno korisno i da se sport vrati u sferu zdravog rivaliteta? Da li je toga ikada i bilo?
CEROVIĆ: Da li tu energiju možemo preokrenuti u nešto društveno korisno? Teoretski – da. U praksi – veoma teško, ali ne i nemoguće. Navijačke grupe imaju snažnu unutrašnju koheziju, osjećaj solidarnosti i spremnost na akciju. Sve su to resursi koji bi, u nekom normalnijem društvu, mogli da budu iskorišćeni za humanitarne akcije, volontiranje, lokalne projekte, podršku djeci, ekologiju. Već smo ponekad vidjeli navijačke grupe koje organizuju dobrovoljno davanje krvi, prikupljanje pomoći, akcije čišćenja gradova. Problem je što je mnogo lakše političarima tu energiju usmjeriti u destrukciju – u strah i podjele – nego u konstruktivne projekte koji traže vrijeme, planiranje i saradnju sa institucijama.
A da li je ikada postojao period „čistog“ sporta, samo zdravog rivaliteta? Ne bih idealizovao prošlost. Sport je oduvijek imao i funkciju simboličkog rata među grupama, gradovima i nacijama. Razlika između stabilnih i nestabilnih društava nije u tome da li postoji rivalitet, nego u tome da li su institucije dovoljno jake da taj rivalitet drže u civilizovanim okvirima. Kada imate povjerenje u sud, policiju, klub i državu, onda možete sebi da dozvolite da su vam komšije „ljuti rivali“ samo 90 minuta. Kada tog povjerenja nema, onda tribine lako postanu još jedan front u raspadnutom društvu, a ne ventil koji nas rasterećuje.
Zato, ako hoćemo da se pozabavimo navijačima, ne možemo to raditi samo kroz policiju i stadionske kazne. Moramo se baviti istim onim stvarima o kojima stalno govorim: ekonomskim raslojavanjem, nepravdom, nefunkcionalnim institucijama i političkim elitama koje žive od podjela. Dok god je posuda sa kukuruzom na šporetu, uvijek će neko zrno da pukne. Na nama je da odlučimo hoće li to biti kokica na tribini – ili nešto mnogo gore u stvarnom životu.

Navijačke grupe čuvaju političarima čiste ruke u prljavom poslu

U Crnoj Gori danas se očekuje umjereno do potpuno oblačno vrijeme, povremeno slaba do umjerena kiša, ponegdje mogući pljuskovi i grmljavina. Na sjeveru snijeg, a u nižim predjelima tokom dana i kiša i snijeg. Sniježne padavine očekuju se povremeno i u višim centralnim i planinskim predjelima na jugu.
Krajem dana ili u večernjim satima u većini predjela bez padavina, navodi se na sajtu Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju.
Vjetar slab do umjeren, ponegdje pojačan, uglavnom zapadnih smjerova, krajem dana na sjeveru umjeren do pojačan južni.
Najviša dnevna temperatura vazduha od 0 do 12 stepeni.

Danas oblačno, na sjeveru snijeg

U Crnoj Gori danas se saobraćaj obavlja po mokrim kolovozima i uz mjestimično smanjenu vidljivost. Na sjever uslab snijeg i susnjezica. Moguća je i pojava sitnijih odrona, a mjestimično dolazi i do zadržavanja vode na pojedinim dionicama. Savjetuje se oprezna vožnja i poštovanje pravila saobraćaja. Na putevima na kojima je izmijenjen režim vožnje neophodna je dodatna opreznost, saopšteno je iz Auto moto saveza Crne Gore AMSCG.
Do 01. aprila 2026. godine upotreba pneumatika za zimsku upotrebu za sva motorna vozila je obavezna na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom bez obzira da li na tom putu postoje zimski uslovi. Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi ( sniježne padavine, snieg, led ili poledica na kolovozu) na vozilu moraju biti pneumatici za zimsku upotrebu na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini pneumatika koji se koriste u ovom periodu je 4mm.
Na magistralnom putu Cetinje-Podgorica u mjestu Kruševo ždrijelo zbog protesta će saobraćaj biti u prekidu od 17.20 do 20.30 sati.
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina na snazi je totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila zbog odronjavanja stijenske mase u okviru sanacije kritične tačke Sokolovine.
Do 30. novembra odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja na mjestima izvođenja radova kao i povremenu totalnu obustavu saobraćaja ne dužu od 30 minuta zbog rekonstrukcije magistralnog puta M-2 na lokalitetima Lepenac-Ribarevina, Ribarevina-Poda i Poda-Berane.
U toku je rekonstrukcija regionalnog puta R-29 Bar-Kamenički most-Krute i dolazi do obustave saobraćaja za sve vrste vozila u terminima od 08.00 do 11.00 i od 13.00 do 16.00 sati.
Zbog izvođenja radova na rekonstrukciji saobraćajnice Petnjica-Bioča odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja na mjestima izvođenja radova kao i povremena totalna obustava saobraćaja ne duža od 60 minuta. Obustave saobraćaja ne duže od 60 minuta ne mogu se koristiti radnim danima (ponedjeljak-petak) u vremenskim intervalima od 07.00 do 09.00 i od 12.00 do 14.00 časova.
Na magistralnom putu M-3 dionica Plužine – Jasenovo Polje, lokalitet Zaborje – Jasenovo Polje saobraćaj se obavlja naizmjenično jednom trakom na mjestima izvođenja radova i regulisan je svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
Zbog izvođenja radova na izgradnji bulevara saobraćaj je obustavljen u ulici Vojislavljevića-Podgorica. Saobraćaj se odvija alternativnim putnim pravcima u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.
Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja zbog izvođenja radova na rekonstrukciji prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevica Tara.
Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja zbog izvođenja radova na rekonstrukciji mosta Đurđevica Tara na mag. putu M-6 dionica Žabljak -Pljevlja.
Zbog izvođenja radova na redovnom održavanju kolovoza i sistema na auto-putu „Princeza Ksenija“ &nbsp;mjestimično se zatvara po jedna saobraćajna traka duž trase auto-puta u smjeru Veruša -Mateševo. Neophodan je dodatan oprez i poštovanje postavljene saobraćajne signalizacije.
Zbog radova doći će do izmjene režima saobraćaja, i to na način da će se saobraćaj na dionici puta između raskrsnice Petrovac-Virpazar (Podgorica) i raskrsnice Sutomore (Bar) – Petrovac do 30. decembra odvijati naizmjeničnim propuštanjem vozila uz odgovarajuću privremenu saobraćajnu signalizaciju. U pitanju su radovi na sanaciji zaštitno odbojne ograde na cijeloj trasi, kao i radovi na čišćenju kanala u tunelima Sozina i Raš.
Danas će od 09.00 do 17.00 časova doći će do zauzimanja saobraćajne trake uz magistralni put M-1 dionica Kotor-Budva u mjestu Budva.
Intenzitet saobraćaja je umjeren.
U protekla 24 sata dogodilo se 15 saobraćajnih nezgoda u kojima je jedna osoba nažalost poginula, jedna zadobila teže, a sedam lake povrede.
Auto moto savez Crne Gore pruža učesnicima u saobraćaju tehničku pomoć na javnim putevima koja podrazumijeva pružanje usluge pomoći na putu, otklanjanje manjih kvarova i besplatnog šlepanja vozila do prvog servisa za sva vozila registrovana u Crnoj Gori.
Informativni centar zajedno sa službom pomoći na putu na usluzi je građjanima 24 sata. Informacije se mogu dobiti putem telefona 19807, 020234999 i 063239987.

Oprez na putevima: Kolovozi mokri, vidljivost smanjena

U nedjeljnom izdanju emisije Vikend popodne na Televiziji E otvaramo nekoliko aktuelnih i inspirativnih tema – od savremenih rješenja za gradski saobraćaj, preko profesionalnih izazova novinarstva, do budućnosti tehnologije i aromatičnih zimskih recepata.
Prvo govorimo o alternativnim prevoznim sredstvima, njihovoj ulozi u održivoj urbanoj mobilnosti i potencijalu da smanje saobraćajne gužve u glavnom gradu.
Zatim slijedi razgovor sa našom gošćom – iskusnom novinarkom koja će podijeliti viđenje lične filozofije novinarstva i profesionalnih obaveza koje ova profesija nosi.
U tehnološkom segmentu emisije ugostićemo programera sa kojim ćemo analizirati budućnost vještačke inteligencije, posebno u trenutku kada se AI povezuje sa robotikom i otvara potpuno novo poglavlje razvoja.
Za kraj – doza relaksacije. Uz kišnu zimsku atmosferu, naša Sandra Manojlović donosi ukusne i slatke recepte pripremljene s prepoznatljivom energijom i toplinom.
Emisiju pratite u nedjelju od 17 sati, na Televiziji E.

„Vikend popodne“: Održiva mobilnost, AI i slatki recepti

Za pjesmu ,,Tamo rujne zore sviću” tekst i muziku je pisao Nenad Nikolić, audio produkciju je radio Dejan Škuletić i studio Komete u Danilovgradu, dragi prijatelj i kolega, dok je video produkcija Nord pixels Studio Podgorica – rekla je gostujući u emisiji Srećan dan na Televiziji E interpretatorka izvorne muzike Tanja Šeter.
Pjesmu ,,Tamo rujne zore sviću” uradio je Nenad Nikolić, kaže Šeter, njen kolega Podgoričanin nastanjen u Novom Sadu, od koga je i čula prvi put pjesmu na TV Vojvodina.
– Kad sam čula pjesmu ,,Tamo rujne zore sviću” nekako mi se dopala. Nenad je čovjek koji toliko godina živi u Vojvodini, koji se sad zove i Vojvođaninom i Crnogorcem, ali jako mu fali ova njegova Crmnica i Limljani, mjesto gdje je inače spot sniman, u njegovoj rodnoj kući u mjestu gdje je on rođen. Tačno se vidi kroz te stihove koliko on voli to svoje porijeklo. Kad sam je čula prosto pitah odakle vama ovakva pjesma crnogorska, on kaže – pa ja je pisao. Pomislih čovječe gdje si bio do sad. Zamolila sam ga da snimim ja tu pjesmu, jer stvarno mi se jako dopala i on se složio, sa zadovoljstvom rekla bih, bio je jako srećan što sam to poželjela, što mi se sviđa – rekla je Šeter.
Kaže da je spot za pjesmu ,,Tamo rujne zore sviću” napravljen u Limljanima, da bi bilo sve autentično kako je, dodaje ona, Nikolić zamislio, a ona otpjevala po svom senzibilitetu.
– Audio produkciju je radio Dejan Škuletić i studio Komete u Danilovgradu, dragi prijatelj i kolega, dok je video produkcija Nord pixels Studio Podgorica. Inače, to je moj sin i to moja djeca rade za mene. U ovom spotu inače imamo totalnu porodičnu manufakturu – zaključila je Šeter.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DefQF4V7Abso&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Šeter: Pjesma ,,Tamo rujne zore sviću” mi se jako dopala i poželjela sam da je snimim

čelnik cetinjske policije u vrijeme zločina u Medovini, Dalibor Šaban potpisao je dopis kojim se filijala MUP-a na Cetinju obavještava ,,da je protiv Vuka Borilovića podnešena krivična prijava zbog nasilničkog ponašanja, kao i da je osim toga dato i neko usmjerenje da se postupa u skladu sa Zakonom o oružju“.
On je to saopštio juče na suđenju bivšoj načelnici filijale MUP-a Cetinje Oliveri Krivokapić, optuženoj za nesavjestan rad u službi, odnosno za nepokretanje upravnog postupka da se Boriloviću oduzme oružje, za koje se kasnije ispostavilo da je koristio da izvrši masakr u Medovini, kada je ubio deset osoba, među kojima i dječake Marka i Mašana Martinovića.
Prema riječima Šabana, kao kontakt osoba naveden je Aleksandar Džaković (takođe službenik policije na Cetinju).
Dodao je da su mu kolege rekle da je praksa bila da se obavještava filijala iako to nije obavezujuće zakonom.
On je na pitanje zastupnice optužbe zbog čega se takvo obavještenje slalo filijali, kazao da je razlog ,,to što je Borilović imao oružje sa oružanim listom, ali kako je protiv njega podnešena krivična prijava za nasilničko ponašanje samim tim stekli su se uslovi za pokretanje upravnog postupka za privremeno, ili, nakon završetka krivičnog postupka, trajno oduzimanje vatrenog oružja“.
Ispričao je i da je svako oduzimanje oružja u legalnom posjedu protivpravno, kako od strane tužioca tako i od strane policije, osim ako je oružje bilo sredstvo za izvršenje krivičnog djela. U tim slučajevima policija i tužilaštvo su u obavezi da oduzmu oružje, koje postaje predmet krivičnog, a ne upravnog postupka“.
- U predmetu koji je formiran protiv Vuka Borilovića zbog krivičnog djela nasilničkog ponašanja, oružje je bilo i trebalo da bude predmet upravnog postupka, a kroz izviđaj je to i utvrđeno - kazao je Šaban.
Na pitanje advokata da li smatra normalnim da se nekome ko je osuđivan za nasilničko ponašanje, sa elementima teškog nasilja, izda dozvola za oružje, Šaban je kazao da bi to pretpostavilo da se filijala oglušila o negativnu procjenu datu od UP.
Nekadašnji šef policije na Cetinju, pored ostalog, kazao je da mu nije poznato da li je vršen pretres stana Vuka Borilovića, u slučaju optužbi za nasilničko ponašanje u julu 2021. godine, kada je Borilović prvo gađao kamenicama kuću Marka Lagatora, a nakon toga mu i metalnom šipkom polomio auto. Policija je tada podnijela krivičnu prijavu protiv Borilovića, zbog ,,nasilničkog ponašanja i nanošenja štete“. Tada je utvrđeno da je Vuk Borilović posjedovao oružje, koje nije pronađeno prilikom pretresa njegove kuće.
- Ne mogu se sjetiti da je pretres vršen, a ako jeste nije pronađeno oružje jer je onda bilo dobro sakriveno - kazao je Šaban.
Prema njegovim riječima to oružje i nije bilo u nadležnosti policije nego u nadležnosti drugog organa, jer nije predmet krivičnog već upravnog postupka. Šaban nije naveo o kojem drugom organu je riječ.
Na pitanje da li je postupanje policije bilo zakonito u slučaju kada Oliveri Krivokapić nije dostavljena službena zabilješka, Šaban je kazao da je sama krivična prijava i više nego dovoljna za pokretanje ili dalje preduzimanje radnji i mjera iz nadležnosti filijale jer krivična prijava sadrži ozbiljnu strukturu dokaza, a posebno što izviđajem rukovodi tužilac, te samim tim krivična prijava dobija dodatnu snagu, dokaznu, pravnu i bilo kakvu drugu u odnosu na subjektivnu službenu zabilješku, jer je veći stepen pouzdanosti.
Optužena Krivokapić pitala je svjedoka zašto nije podnešena krivična prijava protiv nje jer nije postupila po obavještenju, na što je Šaban odgovorio da policija nije raspolagala operativnim podacima.
- Policija nije raspolagala operativnim podacima da u konkretnom slučaju nije preduzeto ništa u skladu sa obavještenjem, a da smo raspolagali sa tim informacijama policija bi obavijestila neki drugi organ, prvenstveno tužilaštvo - odgovorio je Šaban nekadašnjoj šefici filijale MUP-a na Cetinju.
Šaban je takođe kazao i da se događaja iz jula 2021. godine, kada je Borilović počinio djelo nasilničkog ponašanja, ponovo sjetio tek nakon što je ovaj izvršio masakr u Medovini.
- Tada sam uzeo predmet da listam i provjeravam što je urađeno. Teško se mogu sjetiti koliko je često slučaj na Cetinju da se dešavaju takvi događaji, a što se može provjeriti kroz evidenciju krivičnih djela, pa se može utvrditi koliko je to često - kazao je Šaban dodavši i da je nakon dešavanja u Medovini pitao za spis u kojem je postupak izdavanja dozvole za posjedovanje oružja Vuku Boriloviću, te da je dobio odgovor ,,da je u odnosu na Borilovića rađena provjera, koja je proslijeđena upravnim poslovima“, ali i da se sada ne može sjetiti da li je ta provjera bila pozitivna ili negativna.
<h3>Tvrdi da niko nije uticao na njega</h3>
Na pitanje da li ga je neko pozvao nakon događaja u julu 2021. godine, da se Vuku Boriloviću ne oduzme oružje, Šaban je negirao i dodao da nikakav uticaj nije na njega vršen ni da nešto uradi ni da ne uradi.
- Ne sjećam se da je postojala operativna informacija, a da je postojala toga bih se sjetio, jer se i te kako interesujem za svaki predmet. Ne mogu se sjetiti da li su konkretno rađene provjere, jer za provjere za koje me vi pitate rade se u trenutku izdavanja dozvole za posjedovanje oružja - kazao je Šaban.
<h3>Šaban se nije izjasnio da ko je naredio da patrola ispred Cetinjskog manastira ne reaguje</h3>
Načelnik cetinjske policije u vrijeme masakra u Medovini Dalibor Šaban nije mogao da sde izjasni ko je policajcima koji su se nalazili ispred manastira naredio da se ne udaljavaju, iako je samo stitinjak metara dalje Vuk Borilović ubio desetoro ljudi.
- Ako je tako, ja to osuđujem, ali se ne mogu izjasniti da li je tako. Pošto su u toku postupci, to će se utvrditi u njima - kazao je Šaban, odgovarajući na pitanje advokata oštećenih porodica.

Šaban: Filijala MUP-a oglušila se o negativnu procjenu policije

Prava slika današnje Crne Gore je „kulturna“ politika vlasti koju najlakše definišemo riječju postavgustovska. Kriterijumi po kojima se postavljaju čelni ljudi kulturnih ustanova sve su samo ne renomiranost i kompetentnost. Jedini kriterijumi su partijska, vjerska i nacionalna pripadnost. Da ne zaboravimo učešće u opskurantnim (pogledaj rječnik) litijama, retrogradnim manifestacijama svega najprimitivnijeg što Crna Gora može da izbaci. Da je to temelj i ontološko biće postavgustovske vlasti svjedoče namjere da se podižu spomenici lideru tih primitivnih uličnih metanija, koje namjeravaju da podižu širom Crne Gore, kao simbole mržnje prema Crnoj Gori, svemu crnogorskom, „brozomorno-montenegrinskoj ideologiji, koja se temelji na dukljanskoj mitologiji“. Ograđujem se ako nije tačno, ali sam čuo da su se dijelile i potvrde o učešću u litijama, kao buduće ulaznice za avanzovanje. Spomenici jednom popu diljem Crne Gore i jesu najbolja potvrda sunovrata Crne Gore, koja ne podiže spomenike znanju i nauci, već mantijašima i mraku.&nbsp; Biti dio civilizacije podrazumijeva poznavanje prošlosti na osnovu istorijskih artefakata, a ne guslarske mitomanije i popovskih izmišljotina. Aleksandar Solženjicin piše: „Da bi uništio jedan narod, moraš prvo saśeći njegove korijene“. Milan Kundera u „Knjizi ljubavi i zaborava“ piše nešto slično: „... prvi korak k uništenju jednog naroda jeste brisanje njegovog pamćenja … nađi nekoga da napiše nove knjige, proizvede novu kulturu, izmisli novu istoriju. Ta nacija ubrzo počinje zaboravljati što je i što je bila“.&nbsp; <h2>NEDODER NACIJA</h2> Nekadašnja slobodarska Crna Gora danas je poprimila kmetski karakter i čeka da joj neko drugi vrati ime i dostojanstvo. Ponavljači, vlasnici lažnih diploma, pridošlice iz raznih crnogorskih i okolnih pripizdina pišu nam istoriju, uče nas jeziku predaka, onima kojima je jezik prepun turcizama smetaju crnogorski italijanizmi, poklanjaju sebi crnogorske nacionalne nagrade za trivijalna i lažna, nepostojeća djela, preuzimaju nam nacionalne institucije praveći od njih seoske domove kulture. Prvi predśednik Crnogorskog centra PEN kluba, profesor Pavle Mijović, kada je uhapšen i ispitivan u zatvoru u Dubrovniku od policije zbog Belvederskih demonstracija 1936. ostavio je zapisano kako mu je policajac koji ga je ispitivao rekao: „Možda se zakon promijeni i dozvolimo rad vaše komunističke stranke, ali, ukoliko i dalje nastavite da se zalažete za crnogorsku naciju sve ćemo vas istrijebiti“. Meša Selimović je napisao da čovjek postaje slobodan svojom odlukom, otporom i nepristajanjem. Pokazalo se, ipak, da je crnogorska nacija nedoder i da kad su se prvi put Crnogorci mogli nacionalno izjasniti na popisu 1948. godine, oni su to masovno uradili. Problem sa bilo kojim identitetom je što se on stalno mora zalivati od strane političkih i društvenih elita. Ako vi to ne činite taj prostor će ispuniti drugi i, što kaže Kundera, ta nacija ubrzo počinje zaboravljati što je i što je bila. Crnogorski komunisti su se ponašali kao da je vrijeme stalo i da će vječito ostati takvo, da sve imamo u drugoj republici, da zato Crnoj Gori ne trebaju ni fakulteti, ni mediji, ni klinički centri, ni naučne ustanove, niti da je religija bilo kakav faktor u društvu. Padom socijalizma ostavili su Crnu Goru na izvolte uticaju velikopsrpskog nacionalizma i njegovom glavnom promoteru – Crkvi Srbije. Crkva Srbije sve vrijeme radi na tome da svetosavlje bude zajedničku teološka perspektiva crnogorskog društva, a srpski identitet istorijski kontinuitet. Kad se pogledaju podaci od popisa do popisa dobije se mjera njihovog uspjeha kroz period potonjih tri i po decenije. Ili, ako hoćete, pokazuje se inferiornost crnogorskog društva, nedostatak samopoštovanja i provincijalni karakter.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251123071156_ae092c010934e30260c0a25b3f0cb3a9ab379f9e5bf31ce9e80fa79c2aa9886c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251123071156_ae092c010934e30260c0a25b3f0cb3a9ab379f9e5bf31ce9e80fa79c2aa9886c" data-rendition-name="original" width="1200" height="710" loading="lazy" alt="Biblioteka"> <figcaption>„ESTETIKA“ PORTALA IN4S: Biblioteka „Radosav Ljumovićetv</figcaption> </figure>  <h2>ZADRUŽNI DOM</h2> Po statističkim podacima u Podgorici stanuje bezmalo pola Crne Gore. Za Podgoricu su dvije kulturne institucije uvijek imale veliki značaj, ako ne računamo nacionalno i gradsko pozorište. Biblioteka „Radosav Ljumović“ i KIC. Ako vi na čelo Biblioteke „Radosav Ljumović“ izaberete Slavicu Ilinčić, koja je sama po sebi antiteza kulture i promoter ideologije srpstva i svetosavlja kao temelja Crne Gore, koja je u biblioteku uvela „estetiku“ portala IN4S, a na čelo KIC-a harmonikaša, koji svojim vokalnim interpretacijama zasmijava čitav region, onda ste dvije više nego značajne institucije pretvorili u zadružni dom u Lebanama. I tu nema nikakve slučajnosti. Ideja i jeste da se sve institucije Crne Gore prilagode „estetici“ braće Mićović, Metodija i Krnje Jele, da se sroza na nivo najseljačkije pučke zabave najprimitivnijeg soja u Crnoj Gori, koji buja iz godine u godinu. Pa nama „Zavetnica“ vodi Filmski centar Crne Gore, zaboga?&nbsp; A onda nam Raonikije, tri puta sudski osporavani direktor RTCG, na mala vrata uvodi kampanju kako od malih mogu indoktrinirati buduće generacije ideologijom svetosavlja, srpske Sparte i junaštvom Pavla Đurišića. Pa još doveo svetosavskog stručnjaka za satanizam sa nesretnog Pravnog fakulteta. I to onaj isti Raonikije koji mi onako sa prosvijećenih visina održa lekciju da je on učinio više za demokratiju u Crnoj Gori i od mene i od Mila i od Ranka i čitave tadašnje vlasti. Biće da je u međuvremenu evoluirao od liberala i demokrate u protođakona Javnog servisa, jer je evolucija kod Crnogoraca postala nacionalni sport. Što reče onaj na televiziji „ja kad mi treba kažem da sam Srbin, a kad mi treba Crnogorac“! Eto, dotle smo stigli, sve se udarajući u junačke grudi, dičeći se sopstvenom junaštvu i čojstvu u prošlosti. <h2>&nbsp;PRODANE DUŠE</h2> Pošto ni mnogo veće države ne mogu izdržati toliki broj prodanih duša, riješio sam svaki put da poklonim po koju crticu iz istorije, nakon što sam predočio da su nam preci ginuli na Mojkovcu nizašto, jer nije bilo više nijednog Srbina kojem bi čuvali odstupnicu, već im je smješteno iz razloga koje napisa komandant Glavnog štaba crnogorske vojske, srpski pukovnik Petar Pešić, u beogradskoj „Pravdi“ od 9. maja 1925. godine: „Odnosno tvrđenje mojih kritičara, da sam savetovao pokojnom Kralju Nikoli da zaključi mir sa Austrijom, napominjem, da sam izneo u 'Ratniku' celu istoriju tog pitanja i nemam potrebe da ga ponovo izlažem. Sem toga nalazim da bi to bilo izlišno, jer su oni suviše slabi da shvate vojno-politička pitanja toga obima. Ali moram im postaviti ovo pitanje: jesu li ma kad razmišljali o tome, kakava bi situacija bila za celokupan naš narod, da Kralj Nikola nije uputio Franji Josifu onu depešu, i da je na Solunskom frontu pored Srpske Vrhovne Komande našla i Crnogorska Vrhovna Komanda, a po proboju ovoga fronta i ulaska u Otadžbinu pored Kralja Petra i Kralj Nikola?“ Ponavljaću vam ovo sve dok ne shvati i posljednja fukara kakve su namjere bile prema Crnoj Gori!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251123071156_f2b83f9f9204bb7991a3504b9c8619c1e39d5b90c53f941882276c6c313903c4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251123071156_f2b83f9f9204bb7991a3504b9c8619c1e39d5b90c53f941882276c6c313903c4" data-rendition-name="original" width="1086" height="1579" loading="lazy" alt="tekst"> <figcaption>Petar Pešić tekst u „Pravdi“etv</figcaption> </figure>  Ne znam znate li ko je Jovan Đonović? On je uz Marka Dakovića jedan od najogorčenijih protivnika kralja Nikole od beogradskih studenata iz Crne Gore, učesnik u organizaciji više atentata na knjaza/kralja Nikolu. E pa taj Jovan Đonović piše, takođe u „Pravdi“: „On, koji misli, da nije Kralj Nikola uputio depešu Franji Josifu ne bi se kompromitovao u očima saveznika i svog naroda, da bi izveo nešto vojske i postavio je na Solunski Front i najzad sa njom ušao u Crnu Goru, - morao je, prirodno, utrošiti prilično vremena i spremiti dosta činjenica da se to desi. Idući za njegovim pisanjem ulazimo u njegovu misao, da je jedinstvo Crne Gore i Srbije bilo moguće: ako Kralj Nikola osramoti Crnu Goru predajom vojske, a sebe uprlja izdajstvom“. Čak je i on shvatio na koji način se jedino moglo izvesti „ujedinjenje“, kako ga zovu stručnjaci iz SNP-a, kad piše: „„Zar, onda nije jasno i laiku, da se g. Pešić nije mnogo starao da se ne desi sa crnogorskom vojskom ono, za šta se bojao da se ne dogodi srpskoj“?  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112308110_b09368a04c996bf3fb5610c1d7f586564ee6bdf8f71aa68877908c8f1a215143.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025112308110_b09368a04c996bf3fb5610c1d7f586564ee6bdf8f71aa68877908c8f1a215143" data-rendition-name="original" width="530" height="829" loading="lazy" alt="tekst"> <figcaption>Jovan Đonović tekst u „Pravdi“etv</figcaption> </figure>  <h2>&nbsp;ODA CRNOGORCIMA</h2> Što se tiče Marka Dakovića, po kojem se zove orden koji predśednik Rajo dodjeljuje sopstvenim „velikanima“, on je bio poznat po učešću u atentatima na knjaza/kralja Nikole i po tome što je nakon Podgoričke skupštine ćerao po ulicama građane da pjevaju pjesme srpskom kralju Petru, ukoliko ne bi htjeli ubijao ih hicima iz pištolja. Pravi heroj uz Pavla Đurišića.&nbsp; Malo da se taknemo i francuske štampe, obzirom na sramnu ulogu Francuske u nasilnoj aneksiji Crne Gore. „La Revue Diplomatique“, Pariz, 30. novembra 1919. g. donosi tekst „4.000 Crnogoraca u srpskim zatvorima“: „Konferencija Mira optužuje neprijatelja za zločine, a u isto vrijeme dozvoljava da Srbija iste zločine vrši u Crnoj Gori ... Francuski narod i njegovo javno mnjenje su uz Crnu Goru. Ali, zašto neko u francuskoj vlasti ne uzvikne: Dosta je, prekinite sa davljenjem Crne Gore!? Ako je Francuska prijatelj Srbije, ne mora biti neprijatelj Crne Gore. čast Francuske je u pitanju... Naš je zahtjev: Francuska treba da učini da se Srbija evakuira iz Crne Gore i da Crna Gora bude Crnogoraca. ... Dičite se Crnogorci, jer plemeniti i civilizovani svijet i danas vidi i sa divljenjem i simpatijama prati vašu borbu i podvige protivu nebratske i izdajničke Srbije Karađorđevića, kao što je nekad slavio i divio se djelima vašim i vaših predaka kad se ginulo 'za krst časni i slobodu zlatnu'“. Eh, kao što je nekad ....

KIC mijenja ime u KIČ

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš, ove godine, za razliku od prethpdne dvije, odlučio je da bojkotuje dan grada na čijem je čelu, pa tako nije prisustvovao svečanoj sjednici Skupštine opštine, objašnjavajući na društvenim mrežama da ne želi da slavi podjele i da je 20. novembar najtragičniji dan 20. vijeka. - ...tadašnje „nove vlasti“ su bez suda i suđenja strijeljale desetine civila – ideoloških neistomišljenika. ...Iz poštovanja prema žrtvama i njihovim porodicama nijesam prisustvovao današnjoj svečanoj sjednici – napisao je on. Poručio je i kako se svaki zločin „mora osuditi bez obzira sa čije strane dolazio“, - Mi želimo istinsko pomirenje a do njega ne možemo doći ako slavimo datume koji vrijeđaju najintimnije emocije bilo kog našeg građanina – napisao je Vraneš.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112213110_79964f7ca69eea5f21147b2c6ffcd5eecee067cb0179ea57e33123c6f9e55c95.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025112213110_79964f7ca69eea5f21147b2c6ffcd5eecee067cb0179ea57e33123c6f9e55c95" data-rendition-name="original" width="810" height="1402" loading="lazy" alt="Sario Vraneš"> </figure>  U drugoj objavi je poručio da je pitanje vremena „koja će vlada, trenutna ili neka iduća, čuti glas svog naroda i dati saglasnost odluci lokalnog parlamenta da dan opštine Pljevlja bude 27. oktobar“... Pitali smo ga koji su razlozi „naknadne pameti“ da za razliku od prethodne dvije godine, ove bojkotuje svečanu sjednicu, ali nije odgovorio. Loklani parlament u septembru 2023. godine usvojio je prijedlog Vraneša da 27. oktobar bude dan opštine, a inicijativu je podržala i Crkva Srbije. Na dan glasanja odbornicima se obratio episkop mileševski Atanasije pozivajući ih da glasaju da se dan kada se praznuje Sveta Petka zvanično proglasi za dan opštine, uz konstataciju da će na taj način „podići ruke za oslobođenje od ostataka bezbožnog komunističkog nasljeđa“. Prijedlog je podržalo 19 odbornika Nove i Demokratske Crne Gore, protiv je bilo devet dok je bio jedan uzdržan odbornik. Pljevlja su u Drugom svjetskom ratu, 20. novembra 1945. godine oslobođena od fašističkog okupatora.&nbsp; Prijedlog za promjenu dana opštine podržali su odbornici Nove srpske demokratije, Demokratske narodne partije, Pokreta za Pljevlja, Ujedinjene Crne Gore, SNP-a i tri odbornika Demokrata. Jedan odbornik Demokrata bio je uzdržan, dok su protiv bili odbornici DPS-a, Bošnjačke stranke i Građanskog pokreta URA. Odbornici Pokreta Evropa sad sjednicu su napuštili prije glasanja. Do danas, međutim, nijesu dobili saglasnost Vlade za takvu odkuku. - Ništa mi nije jasno ovo saopštenje našeg voljenog preśednika opštine Pljevlja. Čovjek prošle godine ode na Stražicu, položi vijenac, zapali svijeću, stane pred kamere, održi govor, prisustvuje svečanoj sjednici Skupštine Opštine Pljevlja… i sve to povodom 20. novembra. I onda ove godine – kaže da 20. novembar dijeli ljude i da zato neće doći. Pa čekaj, predsjedniče… Ako je 20. novembar dan podjela, šta si radio prošle godine? Ako nije bio dan podjela onda, kada si polagao vijence i slavio, kako je odjednom postao dan podjela danas? A ako jeste, zašto si tada ćutao i učestvovao – napisao je na društvenim mrežama građanski aktivista iz Pljevalja Pavle Čolović. Politika u Pljevljima, kako je napisao, postala je najskuplji teatar apsurda – svake godine nova predstava, novi scenario, isti glumci. - Jedna godina za jedinstvo, druga godina za podjele. Zavisi kako vjetar duva i od koje publike se traži aplauz. A Pljevljima treba jedinstvo, rad i istina - ne dnevno-politička akrobatika – zaključio je Čolović. Vraneš, međutim, u kontinuitetu proizvodi afere kojima pokušava da „saoizuje“ Pljevlja. Izruguje se građanskom, multietničkom, multikulturnom karakteru ovog grada. Urušava antifašističke temelje grada, slavi fašistički četnički pokret, izruguje se Državi Crnoj Gori slaveći i obilježavajući praznike tuđe države – Srbije, provocira organizacijom svečanosti na kojima se slavi i promoviše ta tuđa država – poput svečanog otvaranja prvog kružnog toka u ovom gradu, kada su članice i članovi folklorne grupe bile obučene u srpske nacionalne nošnje... Na brojnim svečanostima, umjesto crnogorske državne himne, intonira se srpska. Otvoreni je obožavatelj četničkog pokreta, sa pozicije predsjednika Opštine čini koliko je u mogućnosti da doprinese reviziji istorije, o čemu svjedoči i inicijativa za izmjenu datuma Dana opštine, a Opština je finansirala i knjigu kojom se veličaju vođe četničkog pokreta... Vraneš matičnom državom smatra Srbiju. Blizak je Crkvi Srbije i redovan je gost u Beogradu, kod srpskih zvaničnika. Vladika Mileševske eparhije Crkve Srbije Atanasije odlikovao ga je prošle godine ordenom „Bijelog anđela“ kada je poručio da je svetosavski jedini put spasenja i zaključio obraćanje riječima: „Dogodine u Prizrenu“. Prizren je grad na Kosovu, a poruka „dogodine u Prizrenu“ je pozdrav srpskih nacionalista koji promoviše težnju velikosrpskog državnog projekta da osvoji dio kosovske teritorije. &nbsp;

Vranešu Dan oslobođenja Pljevalja od fašističkog okupatora najtragičniji dan 20. vijeka

Nadležne inspekcije zabranile su rad u privatnoj zdravstvenoj ustanovi – Ambulanta pedijatrije „Unimedica“ u Ulcinju u kojoj je liječen devetogodišnji dječak iz Bara koji je preminuo, saopšteno je iz Ministarstva zdravlja.
Zdravstvena inspekcija Ministarstva zdravlja je, u saradnji sa Inspekcijom rada, Inspekcijom zaštite na radu i Poreskom inspekcijom, sprovela je zajednički inspekcijski nadzor u privatnoj zdravstvenoj ustanovi – Ambulanta pedijatrije „Unimedica“ u Ulcinju kako bi ispitala okolnosti tragične smrti djeteta uzrasta devet godina.&nbsp;
- Tokom nadzora utvrđen je veći broj nepravilnosti u radu ove ustanove, iz nadležnosti svih uključenih inspekcija - navedeno je u saopštenju Ministarstva zdravlja.
Kako su rekli u tom resoru, na osnovu nalaza, zdravstvenoj ustanovi izrečene su zakonom propisane kazne, a njen rad je zabranjen.
- Ministarstvo zdravlja nastavlja da preduzima sve potrebne mjere radi utvrđivanja svih relevantnih okolnosti i zaštite javnog zdravlja. Javnost će biti blagovremeno informisana o svim daljim koracima i rezultatima postupka - poručeno je iz Ministarstva zdravlja.
Primorski portal objavio je 16. novembra da je dječak preminuo dan ranije, odnosno tri dana nakon što je dobio boginje, imao visoku temperaturu, zbog čega su ga roditelji nekoliko puta vodili kod ljekara.
Više državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je predmet povodom smrti devetogodišnjaka u Baru.
Taj medij je objavio da su roditelji dijete poveli na pregled i pedijatru u Opštu bolnicu Bar tokom noći između 14. i 15. novembra, ali da je dežurni pedijatar procijenio da pacijenta te noći ne hospitalizuje. Zdravstveno stanje dječaka se dodatno pogoršalo kroz nekoliko sati, a u subotu ujutro je preminuo.
Više državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je predmet povodom smrti dječaka.

U Podgorici nestala Nikolina Vulikić

Preko stotinu tužbi dobilo epilog na Vrhovnom sudu: Država neće platiti štetu zbog plavljenja Zete

Bošnjačke zajednice podstiču saradnju Hrvatske i Crne Gore

Čirgić: Zdravstveni sistem postaje balon koji se opasno naduvava

Lovački savez Crne Gore realizuje međunarodni FAO projekat: Radionice o afričkoj kugi svinja u tri opštine

UNICEF: 75 odsto djece u Crnoj Gori ne ispunjava preporuke za fizičku aktivnost

Djevojčice ćute o silovanju jer majke štite partnere

Navijačke grupe čuvaju političarima čiste ruke u prljavom poslu

Danas oblačno, na sjeveru snijeg

Oprez na putevima: Kolovozi mokri, vidljivost smanjena

U Podgorici nestala Nikolina Vulikić

Preko stotinu tužbi dobilo epilog na Vrhovnom sudu: Država neće platiti štetu zbog plavljenja Zete

„Vikend popodne“: Održiva mobilnost, AI i slatki recepti

Šeter: Pjesma ,,Tamo rujne zore sviću” mi se jako dopala i poželjela sam da je snimim

PRATITE TVe UŽIVO