Saobraća se po pretežno mokrim kolovozima i uz mjestimično smanjenu vidljivost. Skrećemo pažnju na moguće sitnije odrone a na putevima sa sanacionim radovima na povremene obustave ili ograničenja. Savjetuje se oprezna vožnja i poštovanje pravila saobraćaja, saopšteno je iz Auto-moto saveza Crne Gore (AMSCG).
U vremenskom periodu od 15.11. 2025. godine do 01.04. 2026. godine upotreba pneumatika za zimsku upotrebu za sva motorna vozila je obavezna na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom bez obzira da li na tom putu postoje zimski uslovi. Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi (sniježne padavine, snijeg, led ili poledica na kolovozu) na vozilu moraju biti pneumatici za zimsku upotrebu na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini pneumatika koji se koriste u ovom periodu je 4mm.
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovinana snazi je totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila zbog odronjavanja stijenske mase u okviru sanacije kritične tačke Sokolovine .
U toku je rekonstrukcija regionalnog puta R-29 Bar-Kamenički most-Krute i dolazi do obustave saobraćaja za sve vrste vozila u terminima od do 11 od 13 do 16 sati.
U periodu od 16.12. 2025. godine pa do završetka radova odobrava se totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila u terminu od 8 do 14 časova na regionalnom putu R-17 dionica Čevo-Riđani zbog izvođenja radova na adaptaciji puta.
Zbog izvođenja radova na rekonstrukciji saobraćajnice Petnjica-Bioča odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja na mjestima izvođenja radova kao i povremena totalna obustava saobraćaja ne duža od 60 minuta. Obustave saobraćaja ne duže od 60 minuta ne mogu se koristiti radnim danima (ponedjeljak-petak) u vremenskim intervalima od 7 do9 i od 12 do 14 časova.&nbsp;
Za period od 01.12. 2025. do 30.12. 2025. odobrava se totalna obustava saobraćaja od 8 do 12 i od 13 do 16.30 časova zbog izvođenja radova na reg.putu R-30 dionica Petnjica-Bioča potez Bioča-Lješnica.
Na magistralnom putu M-3 dionica Plužine-Jasenovo Polje, lokalitet Zaborje -Jasenovo Polje saobraćaj se obavlja naizmjenično jednom trakom na mjestima izvođenja radova I regulisan je svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja zbog izvođenja radova na rekonstrukciji prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara.
Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja zbog izvođenja radova na rekonstrukciji mosta Đurđevića Tara na mag. putu M-6 dionica Žabljak -Pljevlja.
Zbog izvođenja radova na redovnom održavanju kolovoza i sistema na auto-putu „Princeza Ksenija“ od 10.11. 2025. godine vršiće se mjestimično zatvaranje po jedne saobraćajne trake duž trase auto-puta u smjeru Veruša -Mateševo. Neophodan je dodatan oprez i poštovanje postavljene saobraćajne signalizacije.
Zbog izvođenja radova na izgradnji bulevara obustavljen je saobraćaj u ulici Vojislavljevića-Podgorica od 03.06.2025. godine. Saobraćaj se obavlja alternativnim putnim pravcima u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.
Saobraćaj je umjerenog intenziteta.
U protekla 24 sata na putevima u zemlji dogodilose18 saobraćajnih nezgoda u kojimaje 1osobazadobila teže, a 12 osoba lake povrede.
Auto moto savez Crne Gore pruža učesnicima u saobraćaju tehničku pomoć na javnim putevima koja podrazumijeva pružanje usluge pomoći na putu, otklanjanje manjih kvarova i besplatnog šlepanja vozila do prvog servisa za sva vozila registrovana u Crnoj Gori.
Informativni centar zajedno sa službom pomoći na putu na usluzi je građanima 24 sata. Informacije se mogu dobiti putem telefona 19807, 020234999 i 063239987.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Društvo

Putevi mokri, na pojedinim djelovima mogući sitniji odroni

Pooštravanje kaznene politike kada je u pitanju posjedovanje lažnih ili neistinitih obrazovnih isprava, rezultiralo je prvim zatvorskim kaznama za to krivično djelo. To je za Portal RTCG saopštila ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović.
Ona je saopštila da je u toku 2023. godine podnijeto 28 krivičnih prijava zbog sumnje u falsikat obrazovne isprave, u 2024. godini 38, a u toku 2025. godine do sada je podnijeto ukupno 88 krivičnih prijava.
- Stav Ministarstva je da je, radi efikasne prevencije, neophodna stroga kaznena politika kada su u pitanju izvršioci ovih djela, imajući na umu da se radi o zaštiti javnog interesa. Ohrabruje činjenica da cjelokupna javnost ovih dana svjedoči pooštravanju kaznene politike kada je u pitanju posjedovanje lažnih ili neistinitih obrazovnih isprava, pa tako imamo i prve presude koje podrazumijevaju zatvorske kazne za ovo krivično djelo - kazala je Jakšić-Stojanović.
Podcrtava da se taj resor snažno zalaže za vladavinu pravu koja je jedan od ključnih preduslova prosperitetnog društva.&nbsp;
- Ministarstvo će i ubuduće, u svim slučajevima gdje postoji osnov sumnje da je obrazovna isprava stečena na sumnjiv ili nezakonit način, podnositi krivične prijave nadležnim organima - saopštila je resorna ministarka.
Pružaće, kako kaže, punu podršku tužilaštvu i policiji kako bi se svi koji su prekršili zakone Crne Gore suočili sa pravdom, bez obzira na njihov status ili društvenu poziciju.

500x500

1250x600

1084x550

Prve zatvorske kazne za lažne diplome

Državni arhiv je veoma važna institucija, ona čuva nacionalno blago iz oblasti kulture. Zato je mnogo upitno kad se počnu popovi uvoditi u institucije kulture i obrazovanja, dok su, sa druge strane, zaposleni u tom arhivu ljudi od kredibiliteta i izuzetne profesionalne odgovornosti na koju se društvo može osloniti da se ništa iz arhiva neće otuđiti - poručila je direktorica NVO Centra za građanska prava Svetlana Pajović-Musić.
Ona je, gostujući u emisiji Na kraju dana na Televiziji E, naglasila da je Centar za građanska prava tražio sastanak sa direktorom Državnog arhiva Danilom Mrvaljevićem sa ciljem da u dobroj namjeri i želji pronađu rješenje koje bi bilo u obostranom interesu.
- U interesu i institucija: da ne uvode popove, kao što se to radilo, &nbsp;kao što želi crkva da utiče na sve segmente našeg društva... I da se umiri javnost i da se sumnje otklone ukoliko bi gospodin Mrvaljević bio voljan da uradi nešto što bi vodilo ka tome. Međutim, s obzirom na naše prijedloge, koji su bili apsolutno zakonski utemeljeni, dobili smo optužbe ,,da ga neće ucjenjivati nevladina organizacija”. To je potpuno pogrešno shvatio, naš pokušaj je da se umiri crnogorska javnost. Pošli smo sa namjerom da je čovjek Cetinjanin, Crnogorac i da će imati sluha za vox populi, međutim, omalovažavao je glas naroda govorivši da je to mali broj ljudi nebitan, da to uopšte nije bitno i da ne vidi ništa sporno u tome da se angažuju popovi crkve Srbije kao volonteri - rekla je ona.
Sporno je, podvlači Pajović-Musić, što je to praksa koja do sada nije postojala.
- Sporono je što volonteri do sada nijesu radili u državnom arhivu, a pogotovo ne iz crkvenih institucija i sporno je to što se uvodi praksa uvođenja popova, danas će biti dva, sjutra će biti pet i uvode se u sistem i niko ne možete da garantuje da ti ljudi pošto polože ispit za arhivare da neće konkurisati na tim mjestima i da se neće zaposliti u državnim institucijama - istakla je Pajović-Musić.
Naglašava da zaposleni u Državnom arhivu uopšte nijesu bili upoznati da bi popovi trebalo da volontiraju, iako je direktor izričito tvrdio suprotno.&nbsp;
- Tako da se ispostavilo da je odluka o tom volonterizmu isključivo njegova. Mi smo pitali da li su arhivu potrebni popovi - nijesu potrebni, to nije bila institucionalna potreba, to je bio njegov lični argument i njegova lična percepcija, njegova lična odluka. Zaposleni nijesu znali i to je bilo njima šokantno, bilo im je šokantno kad su se pojavili da potpišu te ugovore i nijesu bili obaviješteni. On je nama na sastanku izričito insistirao da su zaposleni znali, ali mi znamo da zaposleni nijesu - decidna je Pajović-Musić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DVKPipw-bHCo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pajović-Musić: Popovi volonteri u Državnom arhivu nijesu institucionalna potreba, to je lična odluka direktora Mrvaljevića

Na jugu Crne Gore danas će biti pretežno sunčano ili malo do umjereno oblačno, a na sjeveru pretežno oblačno uz uslove za mjestimično, slab snijeg.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti slab do umjeren, promjenljivog smjera, na jugoistoku povremeno umjeren do pojačan, sjeveroistočni.
Jutarnja temperatura od minus dva do devet, najviša dnevna od minus jedan do 15 stepeni.

Na jugu sunčano, na sjeveru slab snijeg

Crnogorski pasoš zauzima 41. mjesto na globalnoj listi „Henley Passport Index“, koja rangira putne isprave prema broju zemalja u koje njihovim vlasnicima nije potrebna viza. Sa crnogorskim pasošem, građani mogu posjetiti 129 država bez prethodnog dobijanja vize.
U regionu prednjače Slovenija, čiji pasoši zauzimaju šesto mjesto sa mogućnošću ulaska u 185 zemalja bez vize, dok je Hrvatska odmah iza, na sedmom mjestu, sa 184 zemlje.
Iza Crne Gore su susjedne države Bosna i Hercegovina (123 zemlje), Albanija (122) i Kosovo (81).
Na prvom mjestu je Singapur sa slobodnim ulaskom u 193 države, druga je Južna Koreja čiji državljani bez vize mogu putovati u 190 zemalja, treći je Japan sa 189 bodova, a od četvrtog do šestog mjesta nalazi se 21 evropska država i Novi Zeland.
Posljednji na listi je Avganistan, sa čijim pasošem se bez vize može ući u samo 24 države.

Globalni rang pasoša: Singapur na vrhu, Crna Gora na 41. mjestu

U Crnoj Gori se ove godine dogodilo 27 ubistava, saopštio je funkcioner Građanskog pokreta URA Filip Adžić, navodeći da je, od sticanja crnogorske nezavisnosti, ovo najtragičnija godina po broju ubistava.
- Ove godine desilo se 27 ubistava u Crnoj Gori, imajući u vidu javno dostupne podatke, a bojim se da možda ima i više. Tu govorim ne samo o obračunima kriminalnih struktura, nego o svim ubistvima koja su se desila u Crnoj Gori- rekao je Adžić.
&nbsp;On je kazao da je 1993. ili 1994. godine bilo od 40 do 50 ubistava, a da od tog perioda do danas godišnje nije bilo zabilježeno ovoliko najtežih krivičnih djela.
&nbsp;- Kada je obračun kriminalnih struktura u pitanju, ove godine je stradalo devet državljana Crne Gore, sedam na teritoriji naše države, što je takođe ogromna brojka koja upozorava i govori da je situacija izmakla kontroli i da su, bez obzira na to koliko se napora ulagalo, brojke katastrofalne- naveo je Adžić.
&nbsp;On je kazao da je prošle godine bilo sedam likvidacija u obračunima kriminalnih struktura, ali da je 90 odsto njih bilo rasvijetljeno.
&nbsp;- Kada je u pitanju ova godina, imamo oko 60 odsto nerasvijetljenih krivičnih djela. U ovih sedam obračuna imamo četiri stradala, za koja još ne znamo ko su počinioci tih krivičnih djela- rekao je Adžić.
&nbsp;On je upozorio da je to veoma loša statistika.
&nbsp;- Iako ne volim i mnogo mi je teško da govorim o procentima, kada su u pitanju ljudski životi, ali to je alarm koji mora sve dobro da nas trgne- dodao je Adžić.
&nbsp;On je istakao da Crna Gora ne zaslužuje da bude najgore rangirana u Evropi po ovom pitanju, i da svi ljudi koji se bave bezbjednošću treba da daju doprinos i pomognu jer, kako je ocijenio, ukupna situacija ne ide u dobrom smjeru.

Adžić: Ovo je najtragičnija godina od sticanja nezavisnosti, u Crnoj Gori počinjeno 27 ubistava

Mislim da se iza svega ovoga krije diskretna namjera Specijalnog državnog tužilaštva i pokušaj pritiska na medije, pokušaj zastrašivanja i diskreditacije medija i novinara koji se pozivaju na saslušanje, sa ciljem obeshrabrivanja tih medija, jer je poznato da su svi ovi mediji koji su pozvani izrazito kritički orijentirani i prema vlasti i prema radu SDT-a - ocijenio je izvršni sekretar Medijskog savjeta za samoregulaciju Ranko Vujović u informativnoj emisiji "24 sata" na Televiziji E.
Glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović danas se odazvao na poziv SDT-a za svjedočenje u slučaju istrage protiv biznismena Aleksandra Mijajlovića, dok je izvršna direktorica Portala Analitika Tinka Đuranović saslušana 19. decembra.
Vujović smatra da ne treba biti previše pametan pa tumačiti šta stoji iza svega ovoga, te da je pitanje i da li iza toga postoji i određena politička pozadina.
Ističe da nije zabilježeno u evropskoj praksi da se novinari privode i saslušavaju zbog poslovnih komunikacija sa osobom optuženim iz nekih desetih stvari.&nbsp;
- Moraju postojati jako dobri razlozi i jako dobri dokazi da bi pozvali novinara na razgovor u tužilaštvo ili policiju, u suprotnom se sve to tretira kao direktan pritisak i progon i novinara i medija koji su uključeni u taj postupak - naglasio je Vujović.
Akcija koja je, kako je rekao, najavljena prije dva mjeseca sada je nastavljena i oni će, smatra, vjerovatno da saslušavaju sve novinare, urednike ili direktore medija koje su pominjali u prvom navratu.&nbsp;
- Interesantno je da je gospodin Mijajlović komunicirao sa mnogim ljudima iz medijskog svijeta i sa mnogim medijima i interesantno je da neke novinare i neke medije uopšte ne pozivaju na saslušanje. Ispada da gospodin Mijajlović može bez problema sa nekim medijima da komunicira, a sa nekim ne - naveo je Vujović.
Podsjeća da pokušaj diskreditacije medija koji kritikuju vlast traje već nekoliko godina.
Ističe i da je SDT pod lupom medija zbog određenih privođenja, hapšenja i optužnica, na šta oni, kako je naveo, nisu navikli i ne prihvataju da kao državna institucija budu objekt kritike.&nbsp;
- Poslije 2020. godine očigledno je da nekim ljudima koji su došli na vlast jako teško pada kada ih neki mediji kritikuju. Onda su oni preduzimali čitav niz akcija, od toga da su sami pokušavali direktno da odgovore, išli na uvrede. Postoji i ovaj treći stepen, kad su počeli da privode novinare, jer očigledno ove prethodne akcije nijesu urodile plodom. Za ukupnu situaciju u Crnoj Gori je to jako loše, kao i za medijski ambijent u kome novinari rade, za stanje medijskih sloboda. Nažalost, kada su sve te stvari u pitanju, na svjetskoj sceni se dešavaju jako loše stvari, medijske slobode su svuda u opadanju, rad novinara je gotovo u svim državama ugrožen, pa čak i onim najrazvijenijima demokratijama koje su nekad nama bile uzor - istakao je Vujović.
Smatra da je progon medija u Crnoj Gori kontinuiran iz razloga što većina iz vlasti nije našla način kako da zaustavi kritičko pisanje medija na njihov račun. &nbsp;
- Oni se još traže, oni su novi na vlasti, nemaju iskustva, ne znaju šta se u svijetu dešava, a pritom prave prilično velike greške u tom pokušaju da zaustave medije i to rade na prilično brutalan i grub način da svako vidi. Jedino me interesuje zbog čega međunarodna zajednica i neke organizacije međunarodne zajednice koje se bave zaštitom slobode izražavanja i sloboda medija još nijesu reagovale na ovo postupanje. Ambasador Evropske unije u Crnoj Gori jeste primio ove medije, ali još se nije oglasio zvanično povodom svega ovoga. U situaciji u kojoj se Crna Gora nalazi, jednom nogom u predvorju Evropske unije a treba da zatvori poglavlje 23, ovakve situacije su potpuno nezamislive - naglasio je Vujović.
Podsjeća i da je jedan od uslova ulaska u Evropsku uniju pluralizam medija, a ako u Crnoj Gori nesmetano rade oni mediji koji isključivo podržavaju rad Vlade i institucija to onda nije pluralizam medija već su to isključivo prorežimski mediji.
- Ako bi Crna Gora ostala bez ovih sedam - osam medija, crnogorska medijska scena bi bila potpuno jednostrana, jednolična i skoro jednopartijska, ali bi ostala bez opozicionih medija. To je nezamisliv medijski ambijent u jednoj državi članici EU, da ne postoji nijedan medij čija je uređivačka politika opoziciona vlastima i vladajućim partijama. To je kao da nemate ni politički, ni medijski pluralizam u jednoj državi - ocijenio je Vujović.
Ističe i da bi Ministarstvo kulture trebalo da se bavi kreiranjem povoljnog ambijenta za nesmetan rad medija, što uključuje i stvaranje zakonskog okvira za nesmetan rad medija.&nbsp;
- Nasuprot tome ministarka kulture ne bi smjela da se upušta u ocjenjivanje pojedinih medija. U ovom slučaju se uključila u spor na način što je optužila medije da šire govor mržnje, što čak ni SDT ne tretira tako. Međutim ona je našla da ih optuži za to, što je zvučalo prilično čudno, paradoksalno. Takvim izjavama Ministarstvo kulture ne doprinosi stvaranju boljeg ambijenta za medije, naprotiv - pridružuje se hajkama protiv određenih medija, kao i polarizaciji medijskog prostora. To ni u kom slučaju nije funkcija ni Ministarstva, niti ministarke kulture. Morali bi puno odgovornije da se odnose. Postoji čitav niz medija koji svakodnevno potpuno otvoreno šire govor mržnje, a nijesmo čuli još nijednom reakciju iz tog ministarstva na rad tih medija i na govor mržnje koji neprestano šire - zaključio je Vujović.

Vujović: Iza svega se krije pokušaj pritiska SDT-a na medije, ne prihvataju da kao državna institucija budu objekt kritike

Poslanik Pokreta Evropa sad Dane Marković u proceduralnom izlaganju saopštio je da je stanje u Pljevljima zabrinjavajuće, ističući da je u roku od tri dana zabilježen neuobičajeno veliki broj srčanih udara, što dovodi u vezu sa dugogodišnjim zagađenjem vazduha i neadekvatnim sistemom grijanja, prenosi PV Portal.
 
 - Ja sam redovno u Pljevljima. Tokom vikenda sam, po informacijama koje sam dobio, saznao da je u periodu od tri dana bilo između pet i sedam srčanih udara, i to samo onih koji su registrovani- kazao je Marković.
Marković je kaza da su osobe koje su doživjele srčane udare i ranije imale zdravstvene probleme, ali da ekstremno zagađenje vazduha dodatno pogoršava njihovo stanje.
On je podsjetio da će jedan dio grada ostati i bez grijanja.
- Mislim da u ovom momentu gašenje kotlarnice, bez obzira koliko bilo opravdano, ne bi donijelo do poboljšanja, već samo pogoršanja situacije. Apelujem da se preduzmu neke mjere i ne ugroze građani i da se ova situacija riješi na drugi način- poručio je Marković.
Ukoliko se ugasi kotlarnica, 400 stanova u Pljevljima ostaje bez grijanja.

Marković: Alarmantno stanje u Pljevljima, za dan bilo između pet i sedam srčanih udara

U emisiji Srećan dan, u susret Novogodišnjem Gala koncertu Crnogorskog simfonijskog orkestra, razgovaramo sa solistima, odnosno prvom violinom Eleonorom Vujović, violom Anom Perić i drugim fagotistom Georgijem Kalajdjievim.&nbsp;
Govorimo o pripremama za koncert, snazi zajedničkog muziciranja i emociji koju gala večeri donose publici na kraju godine.&nbsp;
Povod za inspirativan razgovor je i nagrada „Naj žena 21. vijeka – ambasadorka kulture i stvaralaštva za 2025. godinu“, koja je dodijeljena Slobodanki Seki Martinović – novinarki, PR menadžerki i dizajnerki. Pričamo o njenom profesionalnom putu, ulozi kulture u savremenom društvu i važnosti ženskog stvaralaštva i vidljivosti.&nbsp;
U gastro segmentu pripremamo jednostavnu i ukusnu mediteransku salatu – lagan, zdrav i aromatičan spoj.&nbsp;
Gledajte Srećan dan od devet do 11 sati na Televiziji E.

U emisiji "Srećan dan" o Novogodišnjem koncertu Crnogorskog simfonijskog orkestra, sa Slobodankom Martinović o nagradi "Naj žena 21. vijeka"...

Demantujemo medijske tvrdnje nakon današnjeg sastanka sa mještanima Botuna, koji je organizovao Predsjednik Jakov Milatović a EU podržava promjenu lokacije postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Podgorici, finansiranog od strane EU, ili odlaganje projekta, poručeno je iz Delegacije EU u Crnoj Gori.
Oni su reagovali na izjave mještana Botuna nakon održanog sastanka, da im je predočeno da se EU zalaže samo za izgradnju, ali da im nije bitno gdje će postrojenje biti.
- Stav EU je jasan: riječ je sigurnom i modernom postrojenju. Ono ne predstavlja zdravstveni rizik; naprotiv, štiti javno zdravlje i životnu sredinu i ključni je korak ka ispunjavanju standarda EU za tretman otpadnih voda prema Poglavlju 27- poručili su na objavi na mreži X.
Iz Delegacije EU ponovili su da realizacija projekta treba da počne što je prije moguće, u interesu javnog zdravlja, zaštite životne sredine i evropskog puta Crne Gore.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FEUAmbME%2Fstatus%2F2003899044142502180%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2003899044142502180%7Ctwgr%5E334692187d72e0b5a4f319cb5acce76701edae60%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Delegacija EU: Netačno da podržavamo promjenu lokacije postrojenja, početi izgradnju što prije

Mario Milošević, Igor Mašanović i Vukan Vujačić osuđeni su na ukupno 60 godina zatvora zbog ubistva Radomira Đuričkovića 2016. godine.&nbsp;
Milošević je kao izvršilac tog djela osuđen na 30 godina zatvora, dok su zbog pomaganja Vujačić i Mašanović osuđeni na po 15 godina zatvora.
Presudu u ovom pred podgoričkim Višim sudom u ovom slučaju je donio sudija tog sudu Veljko Radovanović.
Na ovu presudu, kako je istakao sudija, dozvoljena je žalba Apelacionom sudu u roku od 15 dana.
Podjsetimo, Milošević, Mašanović i Vujačić su optužnicom Višeg državnog tužilaštva se terete da su umješani u ubistvo Đuričkovića koje se dogodilo 10.oktobra 2016. i da su tada doveli u opasnost život Milorada Radulovića. Milošević je, prema navodima optužnice, &nbsp;označen kao direktni izvršilac ubistva.
Kako je navedeno optužnicom, okrivljeni &nbsp;su za 2.100 eura kupili vozilo „reno megan" koje je korišćeno prilikom ubistva, konkretno da je optuženi Vujačić preuzeo vozilo 9. oktobra 2016. u Podgorici. Dalje se navodi da su &nbsp;10. oktobra u Cetinju pratili kretanjeg Đuričkovića, sačekali ga da uđe u vozilo u Ulici IV proleterske u blizini lokala „Konoba".
- U tom trenutku okrivljeni Milošević je ispalio dva projektila u pravcu Đuričkovića, kod koga je dan kasnije nastupila smrt usljed zadobijenih rana - navodi se u optužnici.
Oni su, kako se dalje navodi, pobjegli seoskim putem i zapalili vozilo u kojem su ostavili i automatsku pušku iz koje je pucano.

Miloševiću 30 godina zatvora, Mašanoviću i Vujačiću po 15

Italijansko tijelo za zaštitu tržišnog takmičenja propisalo je kaznu od 256 miliona eura irskom avioprevozniku Ryanairu, navodeći da je ta kompanija primjenjivala kompleksnu strategiju kojom je otežavala putničkim agencijama kupovinu karata za njene letove.
Prema navodima italijanskog nadzornog tijela, avioprjevoznik je od aprila 2023. do aprila ove godine zloupotrebljavao svoj dominantni položaj na tržištu, jer je značajno otežao spoljnim pružaocima usluga, poput putničkih agencija, kupovinu karata za svoje letove, prenosi Hrportfolio.&nbsp;
Iz Ryanaira su odmah najavili da namjeravaju da ulože žalbu na odluku.
Istraga je otkrila da je Ryanair krajem 2022. počeo da razmatra načine na koje može ometati rad putničkih agencija i onemogućiti im rezervacije letova, navodi se u saopštenju nadzornog tijela.
- Kompleksne mjere kompanija je primjenjivala od aprila 2023. godine, a njihovom primjenom avioprevoznik je "zloupotrebljavao značajnu tržišnu moć - navodi regulator.
Primjera radi, Ryanair je otežavao i sprječavao kombiniranje svojih letova s letovima drugih avioprevoznika i blokirao police osiguranja drugih pružalaca.
U aprilu je Ryanair ponovo uspostavio određene komponente svoga sistema za rezervacije, čime bi, prema navodima nadzornog tijela, trebalo da omogući "stvarno tržišno takmičenje", budu li one ispravno primijenjene.
Ryanair je odluku nazvao "bizarnom", pozivajući se na odluku milanskog suda prema kojoj je, kako je naveo avioprevoznik, potvrđen njegov poslovni model.

Italija propisala Ryanairu kaznu od 256 miliona eura

Pljevlja ulaze u novu razvojnu fazu. Ulaganja u infrastrukturu, energetiku, zdravstvo i nova radna mjesta stavljaju ovaj grad u sam vrh državnih prioriteta - poručeno je sa sjednice Savjeta za pravednu tranziciju Crne Gore koja je, na inicijativu ministra energetike i rudarstva Admira Šahmanovića, održana u Pljevljima.
Ministar Šahmanović poručio je da Crna Gora odlučno sprovodi energetsku tranziciju, ali na način koji je pravedan i usmjeren na ljude i lokalne zajednice.
- Pljevlja nijesu samo dio energetske tranzicije, Pljevlja su njen centar. Zato će ovaj grad biti na samom vrhu naših razvojnih i investicionih prioriteta tokom 2026. godine, ali i u godinama koje su pred nama - naglasio je Šahmanović.
Tokom sjednice vođena je konstruktivna i sadržajna diskusija, kojoj su svojim sugestijama i komentarima doprinijele ministrke Anđela Jakšić Stojanović i Naida Nišić, sa ciljem što bolje koordinacije među institucijama i kreiranja kvalitetnog modela i jasnog pravca djelovanja u procesu pravedne tranzicije.
Ministar je podsjetio da su već pokrenuti ključni reformski i investicioni procesi, na prvom mjestu usvajanje Nacionalnog energetskog i klimatskog plana, donošenje Zakona o korišćenju energije iz obnovljivih izvora i pokretanje prve aukcije za obnovljive izvore energije u Crnoj Gori.
Sjednici Savjeta prisustvovali su i predstavnici međunarodnih organizacija, partnera Crne Gore u ovom složenom procesu. U radu Savjeta učestvovala je stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori, Ekaterina Paniklova, sa saradnicima, dok se putem on line formata u diskusiju uključio i šef kancelarije Svjetske banke za BiH i Crnu Goru, Cristopher Sheldon, potvrđujući snažnu međunarodnu podršku procesu pravedne tranzicije u Crnoj Gori. Izvršni direktor Rudnika uglja Pljevlja Nemanja Laković predstavio je Plan transformacije ovog preduzeća u kontekstu pravedne tranzicije.
Na sjednici je usvojen Okvir Mape puta pravedne tranzicije Crne Gore, sa akcionim planom i programima obuka i prekvalifikacija za period 2025–2027, posebno usmjerenim na region uglja Pljevlja, kao i koncept za dalju izradu Nacionalnog plana pravedne tranzicije uz podršku Svjetske banke.
Poseban fokus bio je na konkretnim projektima koji direktno utiču na život građana Pljevalja, od programa energetske efikasnosti, unapređenja vodosnabdijevanja i grijanja, do izgradnje nove Opšte bolnice i ulaganja u putnu, obrazovnu, sportsku i rekreativnu infrastrukturu.
Najavljeno je i da su za 2026. godinu planirani veliki putni projekti vrijedni preko 40 miliona eura.
Sjednica Savjeta završena je jasnom porukom ministra Šahmanovića da će Ministarstvo energetike i rudarstva, u saradnji sa međunarodnim partnerima i lokalnom zajednicom, u kontinuitetu ulagati u Pljevlja.
- Naša obaveza je da energetska tranzicija Pljevljima donese nova radna mjesta, bolju infrastrukturu i sigurniju budućnost. To nije kratkoročni projekat, to je dugoročna državna politika - zaključio je Šahmanović.

Pljevlja u fokusu pravedne energetske tranzicije

Četvoro pravnih stručnjaka Ujedinjenih nacija u srijedu je osudilo američku pomorsku blokadu Venecuele, ocijenivši je kao nezakonitu oružanu agresiju, te uputilo poziv Kongresu Sjedinjenih Američkih Država da hitno interveniše. Sjedinjene Američke Države rasporedile su svoje snage na Karibima i nedavno presrele nekoliko naftnih tankera u okviru pomorske blokade venecuelanskih plovila za koja tvrde da su pod sankcijama.
- Ne postoji pravo na nametanje unilateralnih sankcija putem oružane blokade- naveli su stručnjaci UN-a u zajedničkom saopštenju. Dodali su da takva blokada predstavlja zabranjenu upotrebu vojne sile protiv druge države, u skladu s Poveljom Ujedinjenih nacija.&nbsp;
Istakli su da je riječ o toliko ozbiljnoj primjeni sile da je ona jasno prepoznata i kao nezakonita oružana agresija prema definiciji agresije Generalne skupštine iz 1974. godine.
<h4>Poziv Kongresu SAD-a na hitnu intervenciju</h4>
Kao takva, ona predstavlja oružani napad u smislu člana 51 Povelje UN-a, što u načelu daje državi žrtvi pravo na samoobranu. Američki predsjednik Donald Tramp optužuje Venecuelu da koristi naftu, glavni resurs te južnoameričke države, za finansiranje „narkoterorizma, krijumčarenja ljudi, ubistava i otmica“.
Karakas odbacuje optužbe o umiješanosti u krijumčarenje droge i tvrdi da Vašington pokušava da svrgne predsjednika Nikolasa Madura kako bi preuzeo kontrolu nad venecuelanskim naftnim rezervama, koje su najveće na svijetu.
<h4>Desetine napada i više od 100 poginulih</h4>
Američke snage su od septembra izvele desetine vazdušnih napada na brodove za koje Vašington tvrdi — bez iznošenja dokaza — da su prevozili drogu. U tim napadima poginulo je više od 100 osoba. „Ta ubistva predstavljaju kršenje prava na život. Neophodno ih je istražiti i odgovorne privesti pravdi“, poručili su stručnjaci.
- U međuvremenu, američki Kongres bi trebalo da interveniše kako bi spriječio dalje napade i ukinuo blokadu- dodali su. Takođe su pozvali druge države da preduzmu mjere radi zaustavljanja blokade i nezakonitih ubistava, te da doprinesu procesuiranju odgovornih.
<h4>Ko su stručnjaci koji stoje iza saopštenja</h4>
Saopštenje su potpisali Ben Saul, specijalni izvjestilac za zaštitu ljudskih prava u borbi protiv terorizma, Džordž Katruagalos, stručnjak za unapređenje demokratskog i pravednog međunarodnog poretka, Surja Deva, stručnjak za pravo na razvoj, i Đina Romero, specijalna izvjestiteljka za pravo na slobodno okupljanje i udruživanje.
Riječ je o nezavisnim stručnjacima koje je Savjet UN-a za ljudska prava ovlastio da iznesu svoje nalaze, ali oni ne govore u ime samih Ujedinjenih nacija. Venecuela je u utorak, nakon što je zatražila vanrednu sjednicu Savjeta bezbjednosti, u sjedištu UN-a u Njujorku optužila Vašington za, kako je navela, „najveću iznudu u našoj istoriji“.

Pravnici UN-a upozoravaju: Američka pomorska blokada Venezuele je nezakonita oružana agresija

Velika grupa uticajnih žena iz cijelog svijeta, zajedno sa stručnjacima UN-a, uputila je apel Iranu da odmah oslobodi Zahru Šahbaz Tabari, 67-godišnju inženjerku elektrotehnike kojoj prijeti pogubljenje.
Tabari je 25. oktobra osuđena na smrt na Revolucionarnom sudu u Raštu, proglašena krivom za oružanu pobunu protiv temelja Islamske republike. Osuda je zasnovana na komadu tkanine sa sloganom „Žene, otpor, sloboda“, koji je aluzija na moto „Žene, život, sloboda“, postao simbol protesta u Iranu 2022. godine. Vlasti tvrde da je planirala da tkaninu istakne kao javni transparent.
U žalbi koju je 23. decembra podnijela organizacija sa sjedištem u Velikoj Britaniji, više od 400 istaknutih žena, uključujući četiri dobitnice Nobelove nagrade i nekoliko bivših predsjednica i premijerki, opisalo je Iran kao „najvećeg dželata za žene po glavi stanovnika u svijetu“.
- Zahrin slučaj razotkriva ovaj teror: u Iranu, usuđivanje da se drži znak kojim se proglašava otpor žena ugnjetavanju sada je kažnjivo smrću- navodi se u pismu.
Organizacija „Pravda za žrtve masakra u Iranu 1988“ zastupa porodice hiljada političkih zatvorenika pogubljenih prije više od 30 godina.
Tabari, koja je studirala održivu energiju u Švedskoj, prvi put je uhapšena prije oko četiri godine zbog objava na društvenim mrežama, a puštena je nakon tri mjeseca uz elektronski uređaj za praćenje. U aprilu 2025. godine snage bezbjednosti su upale u njen dom u provinciji Gilan i ponovo je uhapsile.
Njen sin Soruš Samak, koji živi u Švedskoj, rekao je da je suđenje Tabari trajalo samo deset minuta. Osam stručnjaka UN je u saopštenju od 23. decembra istaklo da je suđenje sprovedeno putem video-konferencije i da joj je uskraćen pristup izabranom advokatu.
Stručnjaci UN-a traže obustavu pogubljenja, nazivajući slučaj „izrugivanjem pravdi“, i ukazuju na ozbiljne proceduralne prekršaje, uključujući nezakonito pritvaranje, uskraćivanje efikasnog pravnog zastupanja i korišćenje nedovoljnih dokaza za optužbu za oružanu pobunu.
- Kriminalizacija ženskog aktivizma za rodnu ravnopravnost i tretiranje takvog izražavanja kao dokaza oružane pobune predstavlja težak oblik rodne diskriminacije- naveli su stručnjaci UN.
Organizacija za ljudska prava Irana (IHR) sa sjedištem u Norveškoj saopštila je da je Iran do kraja novembra 2025. godine izvršio najmanje 1.426 pogubljenja, uključujući 41 ženu.

UN i svjetske Nobelovke traže oslobađanje aktivistkinje Zahre Šahbaz Tabari osuđene na smrt u Iranu

Ministar unutrašnjih poslova Turske Ali Jerlikaja kazao je danas da su iz olupina privatnog aviona koji se srušio u blizini glavnog grada Ankare, a koji je prevozio libijskog generala i još pet članova njegovog tima, izvučeni uređaj za snimanje podataka o letu i uređaj za snimanje glasa iz kokpita.
Jerlikaja je rekao da se olupina aviona u kojem je poginuo general libijske vojske, Mohamed Ali Ahmed Al-Hadad, proteže na površini od oko tri kvadratna kilometra.
- Kao rezultat rada koji su na mjestu događaja obavili timovi iz Centra za istrage sigurnosti u transportu Ministarstva prometa i infrastrukture, uređaj za snimanje glasa aviona pronađen je u području olupine u 2:45 ujutro, a crna kutija je pronađena u 3:20 ujutro - rekao je Jerlikaja.
Proces ispitivanja i procjene ovih uređaja je započeo, dodao je ministar. Jerlikaja je rekao da je u operaciju potrage i izvlačenja uključeno 408 osoba, uz podršku 103 kopnena vozila i sedam aviona.
Takođe je potvrdio da je u Ankaru stigla libijska delegacija od 22 člana, uključujući rodbinu žrtava i zvaničnike libijskih ministarstava odbrane i unutrašnjih poslova.
Naveo je da je i on znatiželjan u vezi sa uzrokom pada aviona, ali da je neophodno pričekati analizu podataka.
Izrazio je saučešće porodicama žrtava i libijskoj vladi i narodu, opisujući incident kao tragičnu nesreću.
Poslovni avion "Falcon 50" poletio je s aerodroma Esenboga u Ankari prema Tripoliju. Njegova olupina pronađena je oko dva kilometra južno od sela Kesikavak u okrugu Hajmana u Ankari.
Libijska vlada nacionalnog jedinstva proglasila je trodnevnu nacionalnu žalost nakon smrti.

Pokreće se istraga: Pronađena crna kutija aviona u kojem je poginuo libijski general

Krenuli su na Državni arhiv! Na depo memorije jednog naroda, jedne kulture i jedne tradicije. Naše tradicije! Rukopis je isti: "volonteri i đaci u plemenitoj misiji" umjesto "trojanski konj u brisanju jednog identiteta". Sto puta viđen scenario vještine manipulacije. Tako je iz "Ne damo svetinje" i "Desila se sloboda" došlo je do "Veseli se, srpski rode" i "Kukaju Turci, leleču bule"!
Istovremeno, DF stavlja “šapu” na još jednu kapitalnu crnogorsku instituciju kulture Nacionalnu biblioteku “Đurđe Crnojević". Umjesto žene-stručnjaka, koja je decenije provela u toj biblioteci, postavljen je čovjek koji se zalaže za rušenje Mauzoleja na Lovćenu!
DF je takođe preuzeo KIC “Budo Tomović”, a još od ranije i Narodnu biblioteku “Radosav Ljumović”. Tako smo došli do toga da na Cetinju i Podgorici kulturom vedre i oblače oni koji su Bećiru Vukoviću dali nacionalnu penziju, Trinaestojulsku nagradu i 14 i po hiljada eura u kešu.
Ima li kraja ovoj destrukciji nacionalnog bića Crnogoraca? Šta u ovoj stvari radi premijer? Jesu li i ovo seoske tema za njega?
Kome do sad sve nije jasno ili ga ne zanima ili je glup! Ukoliko opet, mi građani ne stanemo na put ovoj besprizornoj akciji okupacije naše istorije i kulture, to neće niko drugi uraditi. Jer da se proteklih mjeseci mi ne pobunismo, ne bi se orila naša himna i gromoglasno NE MOŽE ni 8. jula ispod Vile Gorica, niti za 13. jul na Gorici, niti 19. decembra na Gorici, niti bilo đe drugo đe je bilo nužno da se bude!
I sad imamo izbor. Sjedjeti skrštenih ruku, čekajući da u EU uđemo kao neko zaostalo selo bez autentične kulture ili da uđemo kao GRAĐANI sa kičmom, stavom i dostojanstvom i sviješću o sebi! Ima li Crna Gora danas svijest Vinstona Čerčila? Razumije li Crna Gora da odbraniti kulturu znači odbraniti državu? Ja mislim da se ta svijest rodila ili da se makar probudila!
I zato, naš naredni zadatak je odbraniti Državni arhiv! Odbraniti ga po svaku cijenu od falsifikovanja, brisanja, krađe! U nedjeljama koje dolaze, nema važnijeg cilja! Mi moramo uraditi sve, što god bilo legitimnim putem potrebno, da arhiv ODBRANIMO!
Moramo poručiti tim beskrupuloznim lopovima tuđih baština opet, i opet, i koliko god treba puta: No pasaran!

Putevi mokri, na pojedinim djelovima mogući sitniji odroni

Prve zatvorske kazne za lažne diplome

Pajović-Musić: Popovi volonteri u Državnom arhivu nijesu institucionalna potreba, to je lična odluka direktora Mrvaljevića

Na jugu sunčano, na sjeveru slab snijeg

Globalni rang pasoša: Singapur na vrhu, Crna Gora na 41. mjestu

Adžić: Ovo je najtragičnija godina od sticanja nezavisnosti, u Crnoj Gori počinjeno 27 ubistava

Vujović: Iza svega se krije pokušaj pritiska SDT-a na medije, ne prihvataju da kao državna institucija budu objekt kritike

Marković: Alarmantno stanje u Pljevljima, za dan bilo između pet i sedam srčanih udara

U emisiji "Srećan dan" o Novogodišnjem koncertu Crnogorskog simfonijskog orkestra, sa Slobodankom Martinović o nagradi "Naj žena 21. vijeka"...

Delegacija EU: Netačno da podržavamo promjenu lokacije postrojenja, početi izgradnju što prije

Miloševiću 30 godina zatvora, Mašanoviću i Vujačiću po 15

Italija propisala Ryanairu kaznu od 256 miliona eura

Putevi mokri, na pojedinim djelovima mogući sitniji odroni

Pljevlja u fokusu pravedne energetske tranzicije

PRATITE TVe UŽIVO