Naučnici sa Instituta za biologiju mora (IBM) Kotor Univerziteta Crne Gore dr Aleksandar Joksimović i dr Vesna Mačić danas kreću na put kako bi se pridružili bugarskom istraživačkom brodu i međunarodnoj naučnoj misiji na Antarktiku. &nbsp;
Fokus njihovog rada biće istraživanje mikroplastike u morskoj vodi, sedimentu i priobalju Južnog okeana, kao i praćenje bioloških pokazatelja stanja morskih ekosistema u jednom od najudaljenijih i najočuvanijih dijelova svjetskog mora.
Saradnja IBM Kotor sa bugarskim kolegama traje već nekoliko godina, a prva značajnija etapa bila je prošlogodišnja misija dr Vesne Mačić, koja je postala prva crnogorska naučnica koja je boravila i istraživala Antarktik kao dio bugarske ekspedicije Bulgarian Antarctic Institute na brodu „Sv. Kiril i Metodii“ i antarktičkoj bazi „Sv. Kliment Ohridski”.
U martu ove godine, u okviru zvanične posjete predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića Bugarskoj, potpisan je Memorandum o saradnji između Instituta za biologiju mora Univerziteta Crne Gore i Bugarskog antarktičkog instituta. Dokument su potpisali direktor IBM Kotor dr Mirko Đurović i predsjednik Bugarskog antarktičkog instituta Hristo Pimpirev, čime je formalizovan pristup crnogorskih naučnika antarktičkim istraživanjima i otvorena mogućnost za dugoročne zajedničke ekspedicije, razmjenu naučnih podataka i obuke istraživača i studenata..
Kako ističe dr Aleksandar Joksimović, učešće u ovakvoj misiji predstavlja poseban izazov i priznanje.
- Za naučnika je zaista velika čast biti dio jedne svjetske, međunarodne ekspedicije. Ova saradnja se podigla na nivo država i omogućila nam da promovišemo naučnu zajednicu Crne Gore na velika vrata - kazao je Joksimović, dodajući da mu lično ova misija predstavlja krunu dosadašnje naučne karijere.
Antarktik je, podsjeća Joksimović, prostor intenzivnih međunarodnih istraživanja još od potpisivanja Sporazuma o Antarktiku 1961. godine.
- Danas u tim istraživanjima učestvuje 46 zemalja, postoji oko 80 istraživačkih ekspedicija i u ljetnjem periodu na Antarktiku boravi oko 4.000 naučnika. Iako je kontinent nenaseljen, istraživanja su pionirska i od izuzetnog značaja za razumijevanje globalnog stanja životne sredine - naveo je on.
Crnogorski naučnici će tokom cijele misije boraviti na brodu, dok se bazna istraživačka stanica Bugarske nalazi na ostrvu Livingston u Južnim Šetlandima.
- Naučnici koji se bave geomorfologijom, klimatologijom i kopnenim procesima biće stacionirani u stanici, dok ćemo koleginica Vesna i ja biti na brodu i pratiti njegovu rutu. Gdje god brod bude išao – ići ćemo i mi - objašnjava Joksimović, dodajući da će se na pojedinim lokacijama izlaziti na kopno gumenim čamcima radi uzorkovanja.
Govoreći o fokusu istraživanja, Joksimović ističe:
- Radićemo uzorkovanje mikroplastike sa površine morske vode, kao i analizu sedimenta i same vode u tom dijelu svjetskog mora i okeana. Takođe ćemo ispitivati eventualno prisustvo plastike na obalama, dok će dr Mačić nastaviti istraživanja organizama – priljepaka koje je uzorkovala i tokom prošlogodišnje misije - naveo je Joksimović.
Prema njegovim riječima, rezultati ovih istraživanja važni su ne samo za Antarktik, već i za razumijevanje stanja cjelokupnog svjetskog mora.
Boravak crnogorskih naučnika na Antarktiku finansira Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, čime je, kako ističu iz Instituta, država dala snažnu podršku međunarodnoj vidljivosti i razvoju domaće nauke.
Dr Joksimović i dr Mačić danas ujutro polaze iz Podgorice, preko Istanbula i Santjaga de Čilea, do Punta Arenasa, najjužnijeg grada Čilea, gdje će se oko 20. decembra ukrcati na bugarski istraživački brod koji je prethodno isplovio iz Varne. Nakon prelaska Drejkovog prolaza, dolazak na Antarktik očekuje se krajem decembra, a misija će trajati do druge polovine februara, kada je planiran povratak i iskrcavanje u Argentini.
Bugarski istraživački brod, prema planu, na povratku sa Antarktika svratiće u Kotor 8. ili 9. aprila.
- To će biti lijepa prilika da obilježimo ekspediciju, srećan povratak broda i da zajedno sa kolegama iz drugih zemalja podijelimo utiske i rezultate rada - rekao je Joksimović.
Istraživanja mikroplastike na Antarktiku imaju poseban značaj, jer upravo na tom, naizgled netaknutom prostoru, naučnici mogu sagledati razmjere zagađenja mora. Njeno prisustvo ili odsustvo predstavlja snažan pokazatelj stanja svjetskog okeana i uticaja čovjeka na globalne morske ekosisteme.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Društvo

"Kruna naučne karijere": Joksimović i Mačić danas kreću u misiju na Antarktik

U Crnoj Gori danas će biti pretežno oblačno sa uslovima za mjestimičnu slabu kišu južnim i centralnim predjelima.
&nbsp;Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti slab do umjerenu, u sjevernim predjelima pretežno južni, a na primorju istočni i jugoistočni.
Jutarnja temperatura od minus dva do deset, najviša dnevna od šest do 15 stepeni.

1250x600

Danas oblačno, moguća slaba kiša

Okrugli sto koji organizuje predsjednik Skupštine Andrija Mandić u okviru obilježavanja jubileja 120 godina od donošenja Ustava za Knjaževinu Crne Gore pokazatelj je da imamo paralelne institucije i da sve radimo duplo. To je za Pobjedu kazao Vukota Vukotić, istoričar i istraživač u Državnom arhivu, te istakao da je „na osnovu učesnika skupa očigledno koji zaključci treba da se donesu“ i da su oni „već unaprijed sporni“.
Najavljeno je učešće čak 17 govornika, među kojima su Aleksandar Rastović, direktor Istorijskog instituta Srbije, Radenko Šćekić, naučni savjetnik u Istorijskom institutu UCG, i Jovan Markuš, koji je predstavljen kao političar, publicista, novinar i istoričar.
Iz regiona su najavljeni Dobrila Kacarska, sudija Ustavnog suda Sjeverne Makedonije, i Zlatko Knežević, bivši predsjednik Ustavnog suda BiH i član Venecijanske komisije. Od članova crnogorske akademske zajednice učestvovaće Savo Marković, rektor Univerziteta Mediteran, Marijan Premović, vanredni profesor istorije srednjeg vijeka na UCG, Žarko Leković, Filip Vučetić i Ivan Radulović sa II UCG, Veselin Vesko Mićanović i Dalibor Elezović sa Filozofskog fakulteta UCG, te Matija Stojanović, doktorand istorije prava na UCG. Na listi je i nekadašnji ministar pravde Dragan Šoć, te javnosti nepoznati Ivan Petrović-Njegoš, koji je potomak porodice Petrović-Njegoš.
Svemu poseban „ton“ daje i grafičko rješenje proslave na kojoj je vizuelizacija u crnogorskoj tradiciji nepoznatog oblika dvoglavog orla.
Za istoričara Vukotića, okrugli sto je ilustracija ključne anomalije u crnogorskom društvu.
- To je pokazatelj da imamo paralelne institucije i da sve radimo duplo, ali očigledno da to nije baš neka velika novina u Crnoj Gori – kazao je on.
Podsjetio je da je okrugli sto u petak na Pravnom fakultetu u Podgorici o prvom crnogorskom Ustavu iz 1905. godine pratila prigodna izložba, te da je poziv za izlaganja bio otvoren za sve.
- Svako je imao priliku da se prijavi da kaže što misli. Međutim, to očigledno nije bilo dovoljno za našeg predsjednika, nego je on to morao da uradi paralelno. A kada vidimo samo spisak učesnika, sasvim je jasno da će taj skup suštinski biti potpuno negatorski za Crnu Goru. Jer, potpuno je nevjerovatno da ovi ljudi slave 120 godina od donošenja prvog Ustava i to Knjaževine Crne Gore, koji je bio izglasan na Nikoljdan 1905. godine, a zatim i uspostavljanja parlamentarizma čijih se 120 godina od kada je počela da radi Narodna skupština slavi sljedeće godine – istakao je Vukotić.
On je takođe rekao da je Ustavotvorna skupština formirana u novembru 1905, ali da je Narodna skupština počela da radi tek nakon izbora održanih godinu kasnije.
- Samo na osnovu učesnika skupa, očigledno je koji zaključci treba da se donesu na tom skupu. Oni su već unaprijed sporni, jer znamo stavove svih tih ljudi. Prosto se previđa da kod nas postoje paralelne institucije koje imaju jedan drugačiji odnos prema prošlosti. I to nije najgora stvar koju imamo, jer je očigledno da ne možemo nikako zajedno da slavimo čak ni najznačajnije datume iz crnogorske istorije. Jednostavno, na današnjem skupu biće sve drugačije, jer tamo će neko da izvrće već uspostavljene istorijske i naučne stavove i da ih dodaje svojoj nekakvoj političkoj agendi – ukazao je Vukotić.
Pored svih spornih imena, na listi je i Ivan Petrović-Njegoš, koji je predstavljen kao „potomak porodice Petrović-Njegoš“, za kojeg sagovornik Pobjede navodi da „nema veze sa državotvornom dinastijom“, jer je „svima poznato ko su nasljednici i ko su sve članovi te porodice“.&nbsp;
- I tu se vidi pokušaj da se napravi nekakva alternativna verzija istorije. Upravo je taj Ustav iz 1905. godine tačno propisao ko čini vladarski dom. To ne znači da nije postojalo još predstavnika bratstva Petrovića-Njegoša osim onih koji su postali vladari, jer tu imate vojvode Blaža i Šaka Petrovića-Njegoša – dodao je on.
Vukotić je takođe podsjetio kako i svi njihovi potomci imaju pravo na isto prezime, ali nijesu nasljednici dinastije. Razlog je upravo Ustav iz 1905. godine, koji je tačno propisao što čini tada knjaževski, a poslije kraljevski dom.
- I zbog toga vidimo da se radi pokušaju stvaranja nekog alternativnog istorijskog narativa koji - po njihovom običaju - nema puno veze sa realnošću. Tu će biti potpunog izvrtanja svih mogućih činjenica, na što smo i navikli. Stvar je u sljedećem: do kada mislimo da puštamo i dozvoljavamo takve stvari? Jer ako ne možemo da se saglasimo čak ni oko ovako velikih datuma, onda ne znam oko kojeg možemo – zaključuje istoričar u odgovoru za Pobjedu.&nbsp;

Vukotić: Novi pokušaj stvaranja alternativnog istorijskog narativa koji nema puno veze sa realnošću

Poznati pljevaljski ugostitelj i proizvođač mesa Jasmin Ajanović pozvan je u Odjeljenje bezbjednosti Pljevlja na informativni razgovor, nakon što je putem društvenih mreža uputio poziv građanima na protest protiv zagađenja vazduha, prenosi PV Portal.
Protest je najavljen za srijedu u 12 časova, na Trgu 13. jul u Pljevljima.
Povodom poziva Jasmina Ajanovića, dio građana je na društvenim mrežama komentarisao da se, prema njihovom mišljenju, veći značaj daje radu pojedinih postrojenja i objekata u Pljevljima koji još nijesu završili ekološku rekonstrukciju, nego zdravlju i kvalitetu života građana.
U objavi kojom je pozvao na protest, Ajanović je, između ostalog, naveo da će građani, ukoliko njihovi zahtjevi ne budu uvaženi, razmotriti mogućnost blokade dovozа uglja ka Termoelektrani Pljevlja.

Pljevljak pozvan na informativni razgovor zbog poziva na protest za čist vazduh

Svi građani Pljevalja bez obzira na političku, vjersku i nacionalnu pripadnost su polagali nade da će određeni &nbsp;političari, ministri, a prije svega premijer Milojko Spajić, koji dolaze iz Pljevalja &nbsp;krenuti u rješavanje problema zagađenja tog grada - rekao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, građanski aktivista i politikolog Emir Pilav.
Statistički podaci, kaže Pilav, sa mjerne stanice pokazuju da ove godine Pljevljaci udišu ekocid, najotrovnije čestice i, kako kaže, direktnu smrt.
- Veliki broj djece je na pedijatrijskom odjeljenju, veliki broj djece je poslat za Podgoricu u nedostatku kapaciteta, da budu na kiseoniku. Došli smo u tu situaciju da i dalje gledamo kako se već decenijama ne rješava problem zagađenja i ono što je možda najgore - gledamo politička prepucavanja i prebacivanja odgovornosti sa jedne strane na drugu o tome ko je kriv i ko treba da riješi problem, a dok se to dešava građani nažalost čekaju i udišu ovaj otrov, sve više obolijevaju i na kraju umiru- rekao je Pilav.
Podsjeća da se decenijama obećava od strane političara kako će se riješiti problem zagađenja Pljevalja, a Pljevljaci su naročito polagali nade u premijera Milojka Spajića koji , dodaje Pilav, dolazi iz Pljevalja.
- Nekako smo svi mi, bez obzira na političku, partijsku, nacionalnu, vjersku pripadnost, vjerovali da će makar on da se založi, pa i poslanici i ministri koji dolaze iz Pljevalja da će da riješe taj problem u pljevljima, međutim, opet se završava na prebacivanju lopte, na obećanjima i jednostavno izgleda da ne postoji politička volja, kapacitet i znanje da se riješi problem koji svi vidimo. Imamo situaciju da već godinama NVO aktivisti kako u Pljevljima, tako i u Crnoj Gori upozoravaju da je veliki problem ne samo u Pljevljima, već i u Bijelom Polju i mnogim opštinama u Crnoj Gori, međutim niko ne radi ništa povodom toga i jednostavno su Pljevljaci nažalost izigrani i ove zime još jednom prevareni da će nešto popravi- istakao je Pilav.&nbsp;
Vjerovali su i da će ekološkom rekonstrukcijom Termoelektrane, podsjeća on, doći do poboljšanja, ali da ni to nije urađeno kako treba, što povlači krivičnu odgovornost svih koji su odgovorni za takvo stanje.
- Pokazatelj je da dok nije radila Termoelektrana kvalitet vazduha u Pljevljima bio mnogo bolji, međutim sad nakon navodne rekonstrukcije je još gori nego prije što se to desilo. Mi trpimo institucionalno ponižavanje koje traje nažalost decenijama unazad- naglasio je Pilav.&nbsp;
Sagovornik 24 Sata se osvrnuo na najnoviji izliv mržnje, &nbsp;iskazan pisanjem grafita u kojima se veličaju ratnu zločinci i genocid u Srebrenici, na zgradi ambasade Bosne i Hercegovine u Podgorici, za koji kaže da je dio stvarnosti već godinama u Crnoj Gori.
Vjeruje, isto kao i ambasador BiH u Crnoj Gori, da takve parole neće narušiti odnose Crne Gore i BiH, iako su to pokušavaju jaki pokušaji desničarskih pojedinaca, partija, centara moći i van Crne Gore, ne bi li, smatra on, usporili Crnu Goru na putu ka EU.
&nbsp;- Sramne poruke i parole koje su osvanule na ambasadi BiH pokazuju samo da država nije spremna i ne želi da riješi gorući problem, pored problema ekologije, koji opterećuje crnogorsko društvo, a to je problem nacionalizma, fašizma i istorijskog revizionizma. Mi smo svjedoci da kada imate situacije gdje Uprava policije obezbjeđuje skup, da se vratimo malo unazad, batinaša koji govore parole ,,ubij Turčina”, sprovodi ih i obezbjeđuje skup, na kome imate normalizaciju govora mržnje i u javnoj &nbsp;i u privatnoj sferi, imate na kraju kao proizvod da se to ne kažnjava i jednostavno ovakve su nažalost učestalije- rekao je Pilav. &nbsp;
Smatra da je problem nacionalizma, fašizma i istorijskog revizionizma je veoma dubok problem jednog društva, a rješavanju tog problema ne pomažu izjave premijera Milojka Spajića kako su to ,,seoske teme”.&nbsp;
- Mi imamo situaciju da takve stvari gledamo kroz ružičaste naočari, da ne gledamo istini u oči i da jednostavno nemamo odgovor na sve veće propagiranje fašizma, istorijskog revizionizma i svega onoga što se dešava svakodnevno. Što se tiče Pljevalja osvrnuo bih se i dodao &nbsp;da je matrica ista i da je 2020.godine veliki dio javnosti bio uznemiren svim onim što se dešavalo u Pljevljima, a odnosilo se na ispisivanje grafita- zaključio je Pilav.&nbsp;

Pilav: Gledamo politička prepucavanja i prebacivanja odgovornosti, dok ljudi udišu otrov, razbolijevaju se i umiru

I Bijelo Polje se već godinama suočava sa ozbiljnim zagađenjem vazduha. Dominantan uzrok, kažu u Opštini Bijelo Polje, je oko 14.000 individualnih ložišta na čvrsta goriva, dodatno opterećenih nepovoljnim klimatskim i geografskim uslovima, jer se grad nalazi u maglovitoj kotlini, prenosi Televizija E. Predsjednik Opštine Bijelo Polje, Petar Smolović tražio je od Vlade i Elektroprivrede da uvedu zimski popust na cijenu električne energije, kao hitne i neophodne mjere u borbi protiv dugogodišnjeg problema zagađenja vazduha. Građani Bijelog Polja: „Katastrofa zagađeno, izbjegavamo da izlazimo“ Gusta magla koja se danima zadržava iznad Bijelog Polja nije zimski pejzaž već upozorenje. Teško se diše, a svaki udah nosi sitne čestice nevidljive oku, ali ne i plućima. U jutarnjim i večernjim satima, kada dim iz kućnih ložišta ostane zarobljen nad gradom, Bijelo Polje ponovo ulazi u zonu pojačanog zagađenja vazduha.&nbsp; Građani, uplašeni za zdravlje, iz svojih domova izlaze samo kada moraju. „Imam problema sa srcem, astmom... Izbjegavam da izlazim, ali moram, živim sama“, komentarisala je za TV E jedna Bjelopoljke, a i njena sugrađanka smatra da je „katastrofa zagađeno“: „Slabo izlazimo. Naveče magla, užas“. I drugi građani Bijelog Polja za TV E su kazali da izbjegavaju koliko mogu da izlaze. „Izbjegavam koliko mogu. Ujutru kada je magla ne izlazim, kao i svi ostali. Trebalo bi da se vide te subvencije, da se manje i nalaže...“, rekla je građanka Bijelog Polja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251216201228_556eedd462d1b51de9ac1770094de30bfc6635b28bbd6946f230d6a3588f8119.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251216201228_556eedd462d1b51de9ac1770094de30bfc6635b28bbd6946f230d6a3588f8119" data-rendition-name="original" width="6169" height="3007" loading="lazy" alt="Građani Bijelog Polja"> </figure>  Bilo je i onih koji su iz inostranstva stigli u Bijelo Polje razočarani zatečenim stanjem.&nbsp; „Stigli smo sinoć iz Njemačke. Kada smo došli u Podgoricu divno je bilo, kao proljeće. Međutim, došli smo preko Mojkovca u Bijelo Polje, kada smo izašli to je katastrofa bilo. Užasno, ovo je katastrofa, šta se loži po pećima ne znam ni sam, ali grdno“, komentar je bio jednog gospodina.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251216201228_d972dd51f8da952daf6906e666b25801186b90e74c094de3ce025cb5b4576363.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251216201228_d972dd51f8da952daf6906e666b25801186b90e74c094de3ce025cb5b4576363" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Bijelo Polje"> </figure>  Tražiće kontrolno saslušanje nadležnih institucija koje se bave ekologijom Da bi se problem zagađenja vazduha dugoročno riješio, neophodno je znati kako i šta dalje i precizno definisati odgovornosti, poručuju iz nevladinog sektora.&nbsp; „Mi ćemo u narednom periodu zatražiti kontrolno saslušanje svih nadležnih institucija koje se bave ekologijom u Crnoj Gori – od agencijam ministarstva, pa i Opštine Bijelo Polje, da vidimo šta su to problemi, na koji način da ih riješimo. Predlažemo da i Vlada Crne Gore se uključi u rješavanje problema kroz prihvatanje projekta toplifikacije Bijelog Polja kao strateški važnog projekta, koji će zasigurno odgovoriti izazovima i doprinijeti da se kvalitet vazduha u Bijelom Polju popravi“, rekao je za TV E Zdravko Janjušević iz NVO Bjelopoljksi demokratski centar. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251216201228_8d10607861e921e8113bf50493f4225e35c82451d6642abb69ce840e8afc5a78.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251216201228_8d10607861e921e8113bf50493f4225e35c82451d6642abb69ce840e8afc5a78" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Zdravko Janjušević"> <figcaption>Zdravko Janjušević(Photo: TV E)</figcaption> </figure>  „Sedam dana bila veća koncentracija PM čestica u odnosu na isti mjesec prošle godine“ Pored toplifikacije, Opština Bijelo Polje traži i popust od 50 odsto na struju, kao i u Pljevljima.&nbsp; Interesovanje za energetski efikasno grijanje postoji. Pomagali su, kažu u toj opštini, subvencijama za hiljadu klima uređaja, termo fasade, kotlove na pelet i toplotne pumpe. Ipak, te mjere same po sebi nijesu dovoljne da dugoročno riješe problem zagađenja.&nbsp; „To bi umnogome poboljšalo kvalitet vazduha i građani bi, samim tim što je jeftiniji način grijanja, vjerovatno prelazili na te ekološki prihvatljive načine grijanja. Imamo podatke za prošli mjesec da je sedam dana bilo veće koncetracije PM10 i PM2.5 čestica u vazduhu u odnosu na mjesec u prošloj godini, dok je 23 dana bilo smanjenje. Dakle, imali smo kvalitetniji vazduh prošlog mjeseca u odnosu na prošlu godinu“, rekao je Armin Sijarić, sekretar Sekretarijata za ruralni razvoj.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251216201228_8801fbd2339dbf76fb2fce42931c165ca31a3da46a4fadac50d0a86b8a26b74f.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251216201228_8801fbd2339dbf76fb2fce42931c165ca31a3da46a4fadac50d0a86b8a26b74f" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Armin Sijarić"> <figcaption>Armin Sijarić(Photo: TV E)</figcaption> </figure>  U Bijelom Polju, kaže Sijarić, registrovano je preko 10.000 automobila, što uz loženje čvrstih goriva dodatno pogoršava kvalitet vazduha.&nbsp; Ipak, građani se nadaju da će ovaj višegodišnji problem konačno dobiti trajno rješenje, a ne ostati samo sezonska tema koja nestaje sa prvim toplim danima.&nbsp;

Bijelo Polje suočava se sa zagađenjem vazduha; Građani uplašeni za zdravlje: Katastrofa, izbjegavamo da izlazimo

Projekat Velje brdo ulazi u novu fazu i nema dileme da će biti realizovan, kazao je Marko Jokić iz Ministarstva javnih radova u Jutarnjem programu RTV Podgorica. Neutemeljene su kritike da se projekat Velje brdo realizuje neplanski, kažu u Ministarstvu javnih radova – dodaju da je u toku izrada idejnog i glavnog projekta za bulevar prema Veljem brdu.
- Prvi dio bulevara je dužine 30 metara i imaće 4 saobraćajne trake, od ukrštanja puta Podgorica – Spuž i Ulice Boška Buhe na Vranjskim njivama, do katastarskih parcela na istočnim padinama tog brda, a do njegovog samog vrha ukupna dužina bulevara iznosiće 5,3 kilometara- kazao je Jokić.
Taj bulevar, dodaje Jokić, biće osnova budućeg naselja, sa kompletnom infrastrukturom – od elektro i hidrotehničkih instalacija do pratećih sistema.
Kada je riječ o rokovima i troškovima, ističe da će sve biti poznato nakon završetka glavnog projekta.
- U ovom trenutku govorimo o nekoj cifri od 35 miliona eura, bez PDV-a. Međutim, ponavljam, kako ne bismo licitirali rokovima, tako ne i ciframa, konačan iznos će dati glavni revidovani projekat, kada su u pitanju brojke oko cijene samog bulevara- istakao je Jokić.
Projekat će se finansirati iz kapitalnog budžeta, uz mogućnost povoljnog zaduženja, kaže Jokić – dodaje da je prioritetni, prvi blok naselja, planiran na više od 60 hiljada kvadrata.
- U okviru bloka planirana je izgradnja 630 stanova, 312 površine 60 metara kvadratnih i 318 stanova od 100 metara kvadratnih, uz procjenjeni kapacitet od 1.890 stanovnika, prema PUP-u Podgorice i svemu onome što predviđa ovaj planski dokument- kazao je Jokić.
Iz Ministarstva poručuju da dileme oko realizacije projekta više nema, te da će javnost o svim narednim fazama biti blagovremeno informisana.

Jokić: Projekat Velje brdo ulazi u novu fazu i nema dileme da će biti realizovan, u prvom bloku planirano 630 stanova

Elektroprivreda Crne Gore odbacila je, kako ističu, paušalne i neargumentovane optužbe koje je u javnosti iznio predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, a kojima se, prema saopštenju, pokušava stvoriti utisak da je proces ekološke rekonstrukcije Termoelektrane Pljevlja doveo do povećanja zagađenja u tom gradu.
Kako se ističe u reagovanju predsjednika Odbora direktora EPCG Milutina Đukanovića, tokom čitavog perioda realizacije ekološke rekonstrukcije nije došlo do povećanja emisija štetnih čestica u odnosu na istorijski nivo, niti u odnosu na prethodnih četrdeset godina rada postrojenja.
- Naprotiv, nalazimo se pred samim završetkom projekta koji će, po prvi put od izgradnje Termoelektrane, značajno i mjerljivo smanjiti emisije praškastih materija i sumpor-dioksida, čime će se trajno unaprijediti kvalitet vazduha u Pljevljima- navodi se u saopštenju.
Iz EPCG podsjećaju da je kompanija započela i realizovala najveći investicioni ciklus u obnovljive izvore energije u svojoj istoriji. Zeleni projekti, kako ističu, danas se mjere stotinama megavata instalisanih kapaciteta, kroz solarizaciju krovova domaćinstava i privrede, izgradnju velikih solarnih elektrana i razvoj novih čistih izvora energije.
- Ukoliko je to za nekoga sporno, onda je riječ o elementarnom nerazumijevanju energetske tranzicije. Projekti koje realizujemo mjere se stotinama megavata, dok se sa druge strane nude političke fraze bez ijednog realizovanog megavata, bez ijednog projekta i bez ijedne preuzete odgovornosti- navodi Đukanović.
EPCG ističe da su donijete i konkretne, socijalno odgovorne mjere u korist građana Pljevalja. Svim potrošačima u tom gradu, kako se navodi, aktivna energija na računima za električnu energiju umanjena je za 50 odsto, dok je potrošačima koji su se grijali preko kotlarnice u Skerlićevoj ulici odobreno dodatno umanjenje od još 25 odsto.
Takođe, u saopštenju se navodi da je konačno pokrenut i projekat toplifikacije Pljevalja, o kojem se govorilo više od četiri decenije, ali bez stvarne realizacije.
Govoreći o zdravstvenim podacima, iz EPCG navode da, prema informacijama zvaničnih zdravstvenih ustanova, broj djece sa respiratornim tegobama koja su se javljala na preglede, kao i broj hospitalizovane djece, ove godine bilježi rast u svim opštinama Crne Gore, usljed pika respiratorne virusne epidemije.
- Ova pojava nije u direktnoj korelaciji sa zagađenjem vazduha- navodi se u saopštenju.
Dodaje se da se, prema istim izvorima, sva djeca hospitalizovana u Opštoj bolnici Pljevlja – ukupno njih devet – nalaze u stabilnom zdravstvenom stanju, bez potrebe za kiseoničnom terapijom, uz kliničku sliku tipičnu za respiratornu virusnu infekciju jačeg intenziteta.
Na kraju, u reagovanju se navodi da se stiče utisak da Jakov Milatović u svojim javnim istupima ne raspolaže činjenicama i zvaničnim podacima, te se poručuje da bi, prije iznošenja ozbiljnih optužbi, trebalo konsultovati relevantnu dokumentaciju.
- Sasvim je legitimno postaviti pitanje – šta je, konkretno, mjerljivo i uporedivo, gospodin Jakov Milatović uradio za Pljevlja- zaključuje se u saopštenju EPCG.

EPCG: Milatovićeve optužbe neargumentovane, rekonstrukcija TE Pljevlja nije dovela do povećanog zagađenja vazduha

U emisiji Srećan dan donosimo priču: Crna Gora se našla među najpoželjnijim destinacijama za 2026. godinu prema izboru BBC Travel-a. O tome šta je našu zemlju izdvojilo na svjetskoj turističkoj mapi, kako nas vidi međunarodna publika i šta putnici danas traže, govori Eliot Stajn, novinar i urednik BBC Travel-a.
„Čini dobro – za bolju budućnost i svijet oko sebe“ - sa Marijom Manjom Jovović, direktoricom fondacije, razgovaramo o važnosti društvene odgovornosti, solidarnosti i malih djela koja mogu donijeti velike promjene.
Donosimo i priču o povratku hora „Stanko Dragojević“, simbolu muzičke tradicije. Gošća emisije je Dejana Savićević, sekretarka hora, koja govori o novom početku, planovima i značaju horskog pjevanja danas.
Otvaramo i temu savremenih odnosa: Koliko smo transparentni, a koliko preotvoreni – gdje su granice?&nbsp;
Razmišljamo o dijeljenju privatnosti, društvenim mrežama i potrebi za balansom između iskrenosti i ličnih granica.
Gledajte Srećan dan, od 9 do 11sati na Televiziji E.

''Srećan dan'' na TV E: Crna Gora na svjetskoj turističkoj mapi

U Crnoj Gori sjutra će biti pretežno oblačno sa uslovima za mjestimičnu pojavu slabe do umjerene kiše u južnim i centralnim predjelima.
&nbsp;
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti slab do umjerenu, u sjevernim predjelima pretežno južni, a na primorju istočni i jugoistočni.
&nbsp;
Jutarnja temperatura vazduha od minus dva do deset, najviša dnevna od šest do 15 stepeni.

Sjutra oblačno, moguća slaba kiša, do 15 stepeni

Ministri spoljnih poslova Ukrajine Andrij Sibiha, Holandije David van Vil i Moldavije Mihaj Popsoj potpisali su juče u Hagu sporazum o osnivanju međunarodne Komisije za procjenu ratne štete u Ukrajini.
&nbsp;Potpisivanju sporazuma su prisustvovali ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, holandski premijer Dik Shof, generalni sekretar Savjeta Evrope Alen Berse i moldavska predsjednica Maja Sandu, prenosi Gardijan.
Zelenski je ranije u Hagu kazao da Rusija mora da snosi odgovornost za „zločin agresije”.
&nbsp;Zelenski se obratio i holandskom parlamentu, a uoči konferencije o osnivanju međunarodne komisije za potraživanja za Ukrajinu, koja će razmatrati zahtjeve za nadoknadu ratne štete i koja je dio međunarodnog mehanizma za obeštećenje.
Međunarodna Komisija za procjenu ratne štete u Ukrajini će procjenjivati i odlučivati o zahtjevima za reparacije, uključujući i svaki iznos koji treba da se isplati, a mehanizam reparacija koordinira Savjet Evrope sa sjedištem u Strazburu.
Osnivanje Komisije je, kako navodi Tanjug, uslijedilo nakon uspostavljanja takozvanog Registra štete, koji je već primio više od 80 hiljada zahtjeva za nadoknadu štete od pojedinaca ili organizacija iz Ukrajine.
Poslednji korak je osnivanje fonda za kompenzaciju, a još nije poznato kako će taj ključni dio procesa funkcionisati u praksi.
Lideri Evropske unije su pod pritiskom da postignu dogovor o tome šta da rade sa zamrznutom ruskom imovinom, o čemu će biti riječi na samitu koji počinje u četvrtak, kada će se razmatrati način da se finansira zajam Kijevu koji bi, prema predlogu, bio vraćen eventualnim ruskim reparacijama Ukrajini.

Potpisan sporazum o osnivanju Komisije za procjenu ratne štete u Ukrajini

Prvi čovjek Vrhovnog državnog tužilaštva Milorad Marković u novembru je primio 5.526 eura navodi se u objavljenim podacima o prihodima javnih funkcionera.
Odmah iza Markovića po primanjima je tužilac Veljko Rutović sa 3.982 eura, pa tužiteljka Lidija Vukčević koja je primila pet eura manje -3.976 eura. Odmah iza njih slijedi Dražen Burić sa platom od 3.958, nešto malo manje od 54 eura – 3.904 eura u novembru je primio tužilac Armin Selmanović, dok je zamjenica vrhovnog državnog tužioca Jelena Đaletić primila 3.901 eura.
Tužiteljke Danka Živković i Maja Javonović primile su po 3.849 eura.

Marković primio 5.526 eura, ostali tužioci nešto manje od 4.000 eura

Ne znam čemu i odakle stiže iznenađenje što predsjednik Skupštine i lider Andrije Mandić nosi kravatu u bojama trobojke na svečanosti povodom obilježavanja 120 godina od donošenja Ustava Knjaževine Crne Gore.
To nije modni detalj, već poruka – jasna, namjerna i politički precizna simbolika. 
 
Priča o promjeni Ustava kako bi srpski jezik postao službeni samo je dio iste agende. Poruka ide mnogo dalje. Mandić je više puta, bez ikakvog ustručavanja, kazao da Crna Gora treba da ima trobojku. Trobojku je držao i u svom kabinetu. Njemu nije prihvatljiva ni himna Crne Gore, pa je bezbroj puta ponovio da nam treba nova himna – “prihvatljiva svima”. A ko su ti “svi”, nije teško naslutiti. 
 
Ukratko: Mandić ne želi crnogorsku zastavu, ne pjeva i ne priznaje crnogorsku himnu, ne priznaje crnogorski jezik i želi srpski kao službeni. Ništa od crnogorskih državnih simbola ne prihvata. 
 
Ali mu je, gle čuda, sasvim prihvatljivo da bude predsjednik crnogorske Skupštine. Ne smeta mu plata iz crnogorskog budžeta, ni privilegije koje mu daje crnogorska država. Ne smetaju mu benefiti, funkcija ni moć. Smeta mu, izgleda, samo Crna Gora – njen identitet i njeni simboli. 
 
E, to je taj paradoks. Ili, tačnije, licemjerje. 
 
Da je vječna!

Mandićeva kravata kao poruka: Simboli na udaru, fotelja netaknuta

Glavni specijalni tužilac Vladimir Novović u novembru je primio 4.222 eura proizilazi iz javno objavljenih podataka o prihodima državnih funkcionera.
Odmah iza Novovića u Specijalnom državnom tužilaštvu po primanjima u novembru je specijalna tužiteljka Sanja Jovićević i njena neto zarada bila je 4.202 eura, dok je njenog kolege Jovana Vukotića &nbsp;- osnovnog državnog tužioca koji je upućen u Specijalno državno tužilaštvo 3.712 eura, 32 eura manje primila je njegova koleginica Nataša Bošković.
U Specijalnom državnom tužilaštvu osim Novovića, Jovićević, Vukotića i Boškovića je još 14 tužilaca.
Poslije tužiteljke Bošković su specijalna tužiteljka Tanja Čolan Deretić sa 3.598 eura, Ljiljana Lakić, predsjednica Upravnog odbora Centra za edukaciju u sudstu i državnom tužilaštvu, koja je zaradila 3.523 i Vukas Radonjić sa 3.486, dok je 30 eura manje - 3.456 primio njegov kolega Miroslav Turković. Poslije tužioca Turkovića slijede tužilac Miloš Šoškić sa neto zaradom od 3.381 euro, tužiteljka u Osnovnom državnom tužilaštvu upućena u SDT Ivana Petrušić Vukašević primila je 3.373 - euro manje primila je Marija Raspović &nbsp;- 3.372 eura, dok je Zoranu Vučiniću novembarska zarada bila 3.342, nešto manje primili su tužioci - Živko Savović i Ana Perović po 3.247 eura. Prema podacima o prihodima državnih funkcionera - tužilac Ivan Medojević primio je 3.090, a tužiteljka iz osnovnog državnog tužilaštva upućena u SDT Maja Janković 3.030, dok je sa nešto manjom zaradom tužilac Siniša Milić upućen iz ODT u Specijalno tužilaštvo – njegova zarada u novembru je 2.253 eura.
Najmanju platu primo je tužilac Saša Čađenović 1.515 eura.

Novović primio 4.222 eura, odmah iza njega Jovićević sa 4.202

Politika je javni moral. U Dritanovom slučaju - moral je privatna politika.
16.12.
18:18h
Dana 15.12. na ročištu po tužbi Ranka Ubovića i Aleksandra Mijajlovića, Dritan Abazović je pred sudijom ulcinjskog suda saslušan u dokaznom postupku, kao stranka.
To je vrsta dokaza normirana Zakonom o parničnom postupku kada sud upozorava stranku da je dužna da govori istinu, uz posledice ako to ne uradi.
Nakon što je upozoren na posljedice laži - bivši premijer je slagao.
Masno.
 
I treba da uradi ono što bi uradili svi političari u Evropi - da se povuče iz politike - dobrovoljno ili pod pritiskom javnosti.
Što neće važiti za ovu besudnu zemlju.
Zato će svi i prećutati.
 
Da pođem redom.
Na moje pitanje da li prijavio javno iznešenu tvrdnju da hoće da ga likvidiraju, odgovorio je potvrdno. Da bi na moje insistiranje da sud unese u zapisnik kako je potvrdio moje pitanje i kazao da je prijavio SDT-u, ANB, UP, reagovao govoreći "Ne, ne, ne unosite u zapisnik, oni su meni kazali da mi prijeti likvidacija".
 
Na moj novi upit - da li su mu kazali ko su lica koja hoće da ga ubiju, odgovorio je da nijesu.
Pitao sam ga odmah - kako zna da su to Lazović i Ubović, odgovorio je - NIKADA NIJESAM REKAO DA SU ONI.
 
I sudija se zbunio i pitao me, zašto je sve to važno za ovu vrstu parnice.
 
Rekao sam sudiji da je moj interes da ga sudu predstavim kao lice koje nije prijatelj istine.
 
Pred sobom imam tekst sa portala Vijesti od 13.12.2022 .Naslov je "Abazović: Lazović i Ubović žele moju likvidaciju".
 
I u tekstu riječi "Rekao sam ili će oni doći po mene ili ću ja doći do njih".
 
I tekst sa istog portala od 14.12.2022. godine sa naslovom "Lazović i Ubović žele da me ubiju".
 
Dakle, lagao je sudiju da to nikada nije rekao.
 
Lagao je sud.
 
Živimo u državi u kojoj bivši premijer laže pred sudom.
 
I niko se oglasiti neće.
 
A trebali bi da se oglase iz civilnog sektora, političari, kolumnisti, javnost, ambasade Kvinte u Podgorici.
 
Neka i oni kažu nešto.
 
Ovo je tačka zbog koje Abazović više ne može da obnaša politiku.
 
Bivši premijer laže pred sudom, prethodno upozoren da je dužan da govori istinu.
 
Može li dalje?
 
Benefite ove laži i dalje koristi.
Štićena je ličnost samo zbog ove laži.
I to sam mu rekao juče u sudnici.
 
P.S: Politika je javni moral.
U Dritanovom slučaju - moral je privatna politika.

Bivši premijer lagao pred sudom, iako upozoren

Bivši rukovodilac Sektora za pravne i administrativne poslove u Regionalnom vodovodu „Crnogorsko primorje“ Vladimir Ružičić, kojem je, poslije disciplinskog postupka, krajem juna uručen otkaz i nekadašnji šef Službe za pravne i administrativne poslove u ovoj kompaniji Aco Ognjenović, koji je otkaz dobio krajem jula, takođe poslije disciplinskog postupka, obratili su se Odboru direktora sa zahtjevom da postupi po rješenju inspektorke rada koja je ustanovila da izvršni direktor Krsto Radović nije ispunjavao uslove za imenovanje na tu funkciju, što su tvrdila i njih dvojica i taj stav „platili“ otkazima. Prethodno su se u dva navrata obratili predsjedniku Odbora direktora Zoranu Lakušiću koji im nije odgovorio. <h2>&nbsp;PONIŠTITI ODLUKE</h2> Rješenje Inspekcije rada potvrdilo je i Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, koje je odbilo žalbu Lakušića. - Molimo vas da inicirate zakazivanje sjednice Odbora direktora na kojoj će biti prva tačka razmatranje rješenja Ministarstva rada i razrješenje Krsta Radovića sa mjesta izvršnog direktora. Druga tačka - odluka o naplati potraživanja svih plata i naknada isplaćenih Radoviću. Treća tačka - poništenje svih odluka koje je Radović donio uključujući odluke o prestanku radnog odnosa – zahtijevaju Ružičić i Ognjenović u dopisu dostavljenom Odboru direktora. Ocijenili su da je neophodno da Odbor otkloni nepravilnost na koju je ukazano u rješenju Inspekcije rada i da razriješi Krsta Radovića, te da poništi sve odluke koje je on donio kao nezakonito imenovani izvršni direktor, uključujući i njihove otkaze.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121607128_8993109fba28b02dbbab2f632937cc1a5386602ffab3d8d6204a69bc2a7c922d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121607128_8993109fba28b02dbbab2f632937cc1a5386602ffab3d8d6204a69bc2a7c922d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Krsto Radović"> <figcaption>NE ISPUNJAVA USLOVE: Krsto Radović(Photo: Demokratska Crna Gora)</figcaption> </figure>  - Vjerujući da je Zoran Lakušić to sakrio od vas, koristimo ovu priliku da vas o istom obavijestimo i da vas sa istim upoznamo. Dovoljno će biti da samo pročitate rješenje i sve će vam biti jasno. Obzirom da ste ga za vršioca dužnosti zajedno predložili i imenovali, a kasnije kao članovi Komisije za imenovanje i članovi Odbora direktora izabrali za izvršnog dikretora, direktno ste odgovorni za sve njegove postupke koji su se potvrdili kao nezakoniti – istakli su oni u dopisu. <h2>&nbsp;NAPLATITI ŠTETU</h2> Radović je, dodaju, „za 12 mjeseci inkasirao cc 48.000,00€, pokrenuo u istom danu 25 disciplinskih postupaka, zaposlio je i angažovao 20-tak lica“, a nezakonito je, ističu, uručio i otkaze njima dvojici.&nbsp; - Pričinjavajući štetu Društvu preko 100.000,00€ koju ćete morati, sve su prilike, nadoknaditi solidarno, plus onu štetu koju će Borislav Ivanković (smijenjeni izvršni direktor p.a) naplatiti od Društva zbg nezakonite smjene. Oni u pozvali članove Odbora direktora da ne ignorišu njihove mejlove, jer, istakli su, „ne primate preko 1000 € naknade, plus komisije da bi ste usvajali sve što vam Lakušić stavi na dnevni red, nego da bi radili u interesu države Crne Gore i Društva u kojem ste na poziciji - članovi Odbora direktora“. - Zbog svega prethodno navedenog predlažemo da strah da razriješite gospodina Radovića, kako bi sačuvali svoje fotelje, ne bude veći od straha da radite po zakonu – poručili su njig dvojica Odboru direktora. Podsjetili su i da eventualna tužba Upravnom sudu ne odlaže izvršenje rješenja i upozoriili da nepostupanje po rješenju Inspkecije rada za sobom povlači krivičnu i prekršajnu odgovornost. Iskazali su nadu „da imenovanje u neku od komisija neće imati za posljedicu da na ovo“ zažmure. Naglasili su i da će resorna ministarstva koja su delegirala, svako svoga kandidata za Odbor direktora, upoznati sa njihovim postupcima u Regionalnok vodovodu. <h2>&nbsp;POTVRDA MINISTARSTVA</h2> Portal ETV objavio je 9. decembra da Ministarstvo rada potvrdilo rješenje Inpskecije rada da direktor Regionalnog vodovoda „Crnogorsko primorje“, kadar Demokrata Krsto Radović ne ispunjava uslove za tu funkciju. - Na osnovu svega naprijed navedenog, te cijeneći navode žalbe, kao i spise predmeta, Ministarstvo je stava da je osporenio rješenje donijeto pravilnom primjenom materijalnog prava, te da je inspektorka rada pravilno postupila time što je naredila nadležnom organu da otkloni nepravilnosti u pogledu zasnivanja radnog odnosa zapošljenog Krsta Radovića, jer isti ne ispunjava posebne uslove neophodne za zasnivanje radnog odnosa kod subjekta nadzora, na šta upućuje žalioca – citirali smo dio rješenja Ministarstva.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121607128_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025121607128_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394" data-rendition-name="original" width="3905" height="2929" loading="lazy" alt="Upravna zgrada Regionalnog vodovoda"> <figcaption>Upravna zgrada Regionalnog vodovoda(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption> </figure>  Podsjetili smo da haotično stanje u Regionalnom vodovodu traje od novembra prošle godine kada je Odbor direktora nezakonito razriješio čak trećeg direktora u nepunih tri i po godine – Borislava Ivankovića.&nbsp; - Ovim je potvrđeno prvostepeno rješenje inspektorke Haide Jevrić Osmanović, da je Odbor direktora, na čelu sa Zoranom Lakušićem, zloupotrijebio službeni položaj nezakonitim imenovanjem Radovića. U prilog navedenom, u obrazloženju drugostepenog rješenja je nedvosmisleno potvrđen stav da se „kao relevantno radno iskustvo priznaje ono vrijeme koje je lice provelo obavljajući poslove koji su direktno povezani sa zahtijevanim nivoom obrazovanja“, što znači da Radović u vrijeme raspisivanja javnog oglasa i donošenja odluke o njegovom izboru nije imao ispunjen navedeni uslov – istakli su oni tada za naš portal. Iz rješenja Ministarstva jasno proizilazi, dodaju oni, da sve radnje koje je Radović preduzeo kao izvršni direktor nijesu pravno održive i smatraju se ništavnim. <h2>&nbsp;POLITIČKE TRGOVINE</h2> Zbog montiranih disciplinskih postupaka i otkaza koji su potom uslijedili Ružičić i Ognjenović podnijeli su tužbe i čekaju ishod suđenja. Zoran Lakušić prošle godine u decembru, ubrzo poslije skandala koji je napravio smjenom Ivankovića i imenovanjem Radovića, podnio je ostavku ali je Vlada do danas nije konstatovala?! Ružičić i Ognjenović za Portala ETV ocjenjuju da je „i Vlada svojim nečinjenjem postala saučesnik u nezakoniti radnjama u Regionalnom vodovodu“. - Obraćali smo im se više puta da preduzmu korake za razrješvanje situacije u preduzeću, ali smo ostali bez odgovora – podsjećaju naši sagovornici. I Regionalni vodovod, kao i ostala državna preduzeća u Crnoj Gori, žrtva je političkih trgovina i uticaja, a „visoku cijenu plaćaju“ oni koji se suprotstave ili samo ukažu na nezakonitosti i odluke koje su na štetu kompanija. Ružičiću i Ognjenoviću uručeni su otkazi. &nbsp;&nbsp;

"Kruna naučne karijere": Joksimović i Mačić danas kreću u misiju na Antarktik

Danas oblačno, moguća slaba kiša

Vukotić: Novi pokušaj stvaranja alternativnog istorijskog narativa koji nema puno veze sa realnošću

Pljevljak pozvan na informativni razgovor zbog poziva na protest za čist vazduh

Pilav: Gledamo politička prepucavanja i prebacivanja odgovornosti, dok ljudi udišu otrov, razbolijevaju se i umiru

Bijelo Polje suočava se sa zagađenjem vazduha; Građani uplašeni za zdravlje: Katastrofa, izbjegavamo da izlazimo

Jokić: Projekat Velje brdo ulazi u novu fazu i nema dileme da će biti realizovan, u prvom bloku planirano 630 stanova

EPCG: Milatovićeve optužbe neargumentovane, rekonstrukcija TE Pljevlja nije dovela do povećanog zagađenja vazduha

''Srećan dan'' na TV E: Crna Gora na svjetskoj turističkoj mapi

Sjutra oblačno, moguća slaba kiša, do 15 stepeni

"Kruna naučne karijere": Joksimović i Mačić danas kreću u misiju na Antarktik

Potpisan sporazum o osnivanju Komisije za procjenu ratne štete u Ukrajini

Danas oblačno, moguća slaba kiša

Marković primio 5.526 eura, ostali tužioci nešto manje od 4.000 eura

PRATITE TVe UŽIVO