Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, zamolilo je zainteresovanu javnost za razumijevanje zbog kašnjenja u vezi sa donošenjem rješenja o finansijskoj podršci bivšim radnicima u sektoru drvoprerađivačke i šumarske industrije.
- Ministarstvo preduzima sve neophodne radnje kako bi se rješenja donijela u što kraćem roku -rekli su iz tog Vladinog resora.
Rok za podnošenje zahtjeva za ostvarivanje prava na finansijsku podršku istekao je 29. septembra.&nbsp;
- Ministarstvo je 1. jula godine formiralo Komisiju za ocjenu urednosti zahtjeva, koja je od tada do danas pregledala 2,92 hiljade zahtjeva, dok se procjenjuje da u arhivi ima još blizu osam hiljada zahtjeva koje je potrebno zavesti i obraditi - navodi se u saopštenju.
Iz Ministarstva su naglasili da postavljeni zakonski rok za odlučivanje po zahtjevima nije moguće objektivno ispoštovati, kako zbog velikog broja pristiglih zahtjeva, tako i zbog zakonske obaveze da se prije donošenja rješenja od nadležnih institucija pribave podaci po službenoj dužnosti, koji su od značaja za određivanje iznosa finansijske podrške.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Društvo

Kasni obrada zahtjeva za finansijsku podršku bivšim zaposlenima u drvnoj industriji

HIV/AIDS i dalje predstavlja jedan od najznačajnijih svjetskih javno-zdravstvenih izazova i do sada je odnio 44,1 miliona života, a u Crnoj Gori ove godine registrovan je 41 slučaj zaraze virusom HIV, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje Crne Gore.
Iz IJZ podsjećaju da na prijedlog Svjetske zdravstvene organizacije, svakog prvog decembra se obilježava Svjetski dan borbe protiv AIDS-a, a ovogodišnja kampanja se odvija pod sloganom „Overcoming disruption, transforming the AIDS response" čime se naglašava potreba za unapređenjem liderstva i međunarodne saradnje i poziva na trajnu političku posvjećenost i pristupe zasnovane na ljudskim pravima u cilju okončanja epidemije HIV/AIDS-a,&nbsp;
- Rodne nejednakosti, nejednakosti sa kojima se sreću ključne, vulnerabilne populacije, nejednakosti u pristupu preventivnim servisima i liječenju utiču na tok epidemije HIV/AIDS-a. Procjenjuje se da je tokom 2024. godine u svijetu 1,3 miliona ljudi inficirano HIV-om, a da je 630 000 osoba umrlo od AIDS-a. Smatra se da u svijetu sa HIV-om živi 40,8 miliona ljudi, od kojih je 31,6 miliona imalo pristup terapiji - ističu iz IJZ.
Prvi slučaj HIV infekcije u Crnoj Gori je registrovan 1989. godine i od tada se, izuzimajući godine COVID-pandemije, svake godine povećava broj novoregistrovanih osoba.
- Tokom ove godine, do kraja novembra, registrovana je 41 osoba inficirana HIV-om i prema podacima iz registra za HIV/AIDS, od početka epidemije 1989. godine, do kraja novembra 2025. godine, registrovane su ukupno 503 osobe inficirane HIV-om (uključujući i osobe sa regulisanim statusom boravka koji se prvi put registruju u našem sistemu, tj. osobe sa prethodno dijagnostikovanom HIV infekcijom u zemlji porijekla, koje su u Crnoj Gori, uz regulisan status boravka, nastavile sa liječenjem) - navodi se u saopštenju.
U istom periodu 72 osobe su umrle od posljedica AIDS-a.
- Najveći broj infekcija se otkrije u uzrastu 20-39 godina, a značajno veći broj inficiranih su muškog pola. Najčešći put prenosa infekcije je preko nezaštićenog seksualnog odnosa. U našoj zemlji, kasna dijagnoza HIV infekcije i dalje predstavlja veliki problem. Značajan broj slučajeva otkriva se tek kada je bolest već u uznapredovaloj fazi, što otežava liječenje i povećava rizik od ozbiljnih komplikacija - poručuju iz IJZ.
Apeluju da je pravovremeno testiranje ključno kako bi se infekcija otkrila na vrijeme, započelo liječenje i omogućio dug i kvalitetan život osobama koje žive s HIV-om.
- Danas se sa HIV-om ne samo živi, već stari. Takođe, liječenje smanjuje mogućnost prenosa infekcija na neinficirane, jer osoba koja je na terapiji, ima dobar terapijski odgovor i nemjerljiv nivo virusa u krvi, ne može da prenese infekciju. Stigma i diskriminacija predstavljaju značajne prepreke testiranju i jedan od najvećih izazova u borbi protiv HIV/AIDS-a. Zajedno, možemo pomoći da se to promjeni! Uzimajući u obzir koliko je rano otkrivanje infekcije ključno, Institut za javno zdravlje omogućava svim našim građanima povjerljivo i besplatno testiranje u Savjetovalištu za HIV u zgradi Instituta za javno zdravlje Crne Gore, svakog radnog dana u periodu od 8 do 15h. Testiranje se obavlja brzim testovima, nije potreban uput ni zdravstvena knjižica, rezultat je gotov za manje od 30 minuta - navode iz IJZ.
U sklopu obilježavanja Svjetskog dana borbe protiv AIDS-a, Institut za javno zdravlje Crne Gore u ponedjeljak 1. decembra organizuje testiranje na HIV u prostorijama Savjetovališta za HIV u periodu od 08h do 20h.
Poruke za javnost:
- Informišite se iz pouzdanih izvora
- Redovno se testirajte – rana dijagnostika spašava živote (rano započinjanje liječenja sprječava razvoj zdravstvenih komplikacija, poboljšava kvalitet života, produžuje očekivano trajanje života; liječenje smanjuje mogućnost prenosa infekcija na neinficirane osobe)
- Podržite osobe koje žive sa HIV-om i borite se protiv stigme u sopstvenoj okolini
- Praktikujte bezbjedno ponašanje i odgovorno čuvajte svoje zdravlje

500x500

1250x600

1084x550

Tokom ove godine u Crnoj Gori registrovana 41 osoba inficirana HIV-om

Ministar javne uprave, Maraš Dukaj, učestvovao je danas na trećem zasijedanju Omladinskog parlamenta Crne Gore, koji je postao kanal za jačanje partnerskog odnosa države i mladih. Ministar je poručio da je Omladinski parlament potvrda da se demokratska participacija gradi na znanju, dijalogu i otvorenosti.
&nbsp;- Izuzetno cijenim istrajnost organizatora da ovaj model učine održivim i prepoznatim. Njime se mladima daje - institucionalni prostor da utiču na politike koje oblikuju njihovu budućnost- naveo je ministar.
Ministar je istakao da je uvođenje sistemske procjene uticaja javnih politika na mlade, i naglasio da mladi čine gotovo 18 odsto stanovništva Crne Gore, te da skoro svaka odluka države direktno ili indirektno utiče na njih.
- Uvođenjem Omladinskog testa i Omladinske provjere činimo ključni iskorak ka tome da glas mladih bude sastavni dio svih faza kreiranja javnih politika. To nije samo tehničko rješenje, već politička odluka da mladi budu ravnopravni partneri u izgradnji moderne, pravedne i evropske Crne Gore- rekao je ministar.
Zakon o državnoj upravi već propisuje obavezu javnih rasprava prilikom donošenja zakona, strategija i drugih politika, ali participacija mladih nije do sada bila prepoznata kao posebna, institucionalizovana kategorija.
- &nbsp;Omladinsku provjeru, posebno naglašavam. Ona uvodi jasno definisane procedure koje omogućavaju da se sistemski prikupe stavovi mladih, da se ispita kako su uključeni i što je najvažnije da se provjeri da li su vaši stavovi zaista uvaženi u finalnim rješenjima- kazao je Dukaj.
Ministarstvo javne uprave je stručno i spremno da u okviru ove inicijative po potrebi razvije posebne web sadržaje i administrativne servise za punu implementaciju alata.
- U ime Vlade Crne Gore i u svoje ime, sve vas pozivam da budete aktivni partneri državne uprave i ravnopravni kreatori javnih politika. Siguran sam, da će vaša uključenost doprinijeti da gradimo upravu koja služi građanima i koja najbolje razumije potrebe generacija koje dolaze- poručio je Dukaj.
U drugom dijelu zasijedanja razmatrana je inicijativa za uspostavljanje sveobuhvatne platforme koja bi mladima omogućila aktivnije učešće u procesu evropskih integracija.
- Crna Gora se nalazi u završnoj fazi pristupanja EU, gdje se posebno vrednuje kvalitet participacije građana, uključujući mlade. Evropska komisija jasno ukazuje da kvalitet omladinske politike zavisi od nivoa učešća mladih u njenom kreiranju- istakao je ministar.
On je podsjetio da u EU više od 70 odsto mladih učestvuje u kreiranju javnih politika, dok je u Crnoj Gori taj broj i dalje nizak, ne zbog nezainteresovanosti mladih, već zbog nedostatka dostupnih i održivih mehanizama.
Zbog toga se predlaže strukturirani mehanizam koji traje od šest do osam sedmica i obuhvata više faza, od informisanja i motivisanja mladih, preko konsultacija u zajednici i nacionalnog dijaloga, do izrade finalnih rješenja. Institucije će biti dužne da obrazlože zbog čega su, ili nijesu, određeni stavovi mladih uvršteni u formalna rješenja.
Dukaj je kazao:“ Uspostavljanjem institucionalizovane platforme dijaloga sa mladima, Crna Gora šalje jasnu poruku Evropskoj uniji: Mlade vidimo kao stvarne aktere evropskog puta Crne Gore“.
Energija mladih, kritičko razmišljanje i spremnost da učestvuju, potvrđuju da imamo generaciju mladih koja je spremna da preuzme odgovornost i doprinese razvoju države.
- Ministarstvo javne uprave ostaje vaš partner. Ne deklarativni, već realni partner u svim reformama koje utiču na našu zajedničku budućnost. Bez mladih nema dobrog upravljanja, održive demokratije ni evropske budućnosti Crne Gore. Ako se u narodu kaže „na mladima svijet ostaje“, onda je konačno došlo vrijeme da mladi budu aktivni kreatori tog budućeg svijeta koji će živjeti- zaključio je ministar javne uprave.

Dukaj: Vrijeme je da mladi preuzmu aktivnu ulogu u kreiranju budućnosti

Delegacija Saveza udruženja boraca NOR-a i antifašista Crne Gore položila je vijenac na obnovljenom partizanskom groblju u Gornjem Vakufu – Uskoplju, čime je odata počast 101 poginulom borcu crnogorskih, dalmatinskih i krajiških partizanskih jedinica koje su u Drugom svjetskom ratu položile živote za slobodu ovoga kraja. Posjeta je uslijedila nakon svečanosti u Jajcu, održane povodom nekadašnjeg Dana republike i sjećanja na odluke AVNOJ-a.
Predsjednik lokalnog UABNOR-a Dževad Dedić podsjetio je da je obnova partizanskog groblja, koje je nakon ratova devedesetih bilo devastirano i obraslo u korov, bila civilizacijska obaveza onih koji čuvaju antifašističko nasljeđe.
- Obnoviti ovo svetilište bila je naša želja i dužnost, jer su se na ovom mjestu borili i ginuli hrabri ljudi koji nijesu bili odavde. Crnogorci, Dalmatinci i Krajišnici dali su živote daleko od svojih domova da bismo mi danas bili slobodni. Dugujemo im vječitu zahvalnost, posebno nakon gorkog iskustva ratova tokom raspada Jugoslavije, zemlje za koju su ginuli- kazao je Dedić.
Obnovu groblja, koje je sada uređen spomen-park, mjesecima su nesebično radili lokalni antifašisti među kojima su Ešref Karamustafić, Nedžad Gudić, Šeherezada Dedić, Mirsad Hadžiabulić i Edin Gekić. Gekić je posebno istakao simboličnu gestu najmlađih.
- Djeca iz vrtića, u kojem zajedno borave mališani iz oba entiteta, zasadila su malu borovu spomen-šumu koju sami održavaju. To je njihova poruka odraslima da su suživot i međusobno poštovanje jedini put ka miru i budućnosti- kazao je.
U delegaciji SUBNOR-a Crne Gore bili su potpredsjednici Stevan Radunović i Milojica Dakić te generalni sekretar Dragan Mitov Đurović. Oni su izrazili zahvalnost lokalnim antifašistima za posvećenost, humanost i čuvanje sjećanja na stradale borce.
Antišasti su poručili da partizanski borci – Crnogorci, Dalmatinci i Krajišnici nijesu poznavali granice u borbi za slobodu, a njihova hrabrost i danas, više od osam decenija kasnije, nadahnjuje nove generacije da su mir i sloboda svetinje. To nas obavezuje da, bez obzira na savremene međudržavne granice, čuvamo prijateljstvo i njegujemo saradnju.
- To nas obavezuje da bez obzira na nove međudržavne granice naša saradnja i prijateljstvo budu bezgranični. Jedino tako možemo sačuvati sjećanje i odužiti dio duga prema hrabrim partizanskim borcima u borbi protiv fašista i domaćih izdajnika- kazali su.
Kako su istakli, trajno njegovanje sjećanja i zahvalnosti predstavlja najmanji dio duga prema borcima koji su životima branili ideale antifašizma i slobode.

Crnogorski antifašisti na obnovljenom partizanskom groblju u Gornjem Vakufu

Nakon tromjesečnih pregovora sa Ministarstvom prosvjete, nauke i inovacija i Ministarstvom finansija, u prostorijama Sindikata prosvjete Crne Gore potpisan je novi Granski kolektivni ugovor (GKU) za oblast prosvjete, a iz Sindikata navode da novi dokument ne donosi povećanje koeficijenata, ali obezbjeđuje uvećanje više dodataka koji, kako kažu, ublažavaju negativne efekte primjene COZ-a i vraćaju dio zaposlenih na raniji nivo primanja, saopšteno je iz Sindikata prosvjete.
- Prilično smo uspjeli u tome, uvećavajući dodatak na odjeljenjsko starješinstvo sa 10% na 12%, a vaspitačicama/ima sa 5% na 6%. Uvećani su dodaci za nastavnička i naučna zvanja, dodatak za rad u kombinovanim odjeljenjima, kvota za stručne saradnike (pedagoge, psihologe, sekretare, računovođe...) je spuštena sa 1000 učenika na 150 učenika, kuvari u vrtićima su dobili dodatak od 10%, vaspitači u resursnim centrima 6%, koordinatori praktične nastave u stručnim školama 3%, itd. Uspjeli smo da očuvamo Fond solidarnosti, odmor i rekreaciju i još neke koristi koje smo imali kada je u pitanju sindikalni rad- kazali su iz Sindikata.
Ističu da su za mnoge zahtjeve imali saglasnost ministarke Anđele Jakšić Stojanović, ali nijesu imali razumijevanje iz Ministarstva finansija. Kroz ove pregovore se još jednom potvrdilo da se najbolji rezultati za prosvjetne radnike mogu ostvariti zajedničkim naporima Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija i Sindikata prosvjete Crne Gore.
- Podsjećamo vas da smo u pregovore ušli nakon dva mjeseca odbijanja od strane Ministarstva finansija da razgovaraju s nama – tek nakon štrajka upozorenja. Prije toga smo imali konferencije za štampu, protest, okrugli sto i nebrojena saopštenja. Dakle, da nije bilo aktivnosti i upornosti u Sindikatu prosvjete Crne Gore, ne bi ni bilo novih pregovora, a očekivali smo da nam Ustavni sud presudi da je GKU suprotan zakonima i Ustavu. I prošle godine, da nijesmo organizovali štrajk, ne bismo dobili uvećanje zarada u obimu koji je bio, već znatno manje- navode u saopštenju.
Dodaju i da od Vlade Crne Gore, ovaj put, nijesu imali razumijevanje da nam se uvećaju zarade preko koeficijenata. Međutim, ovdje naši napori po tom pitanju neće stati. Naredni korak je borba za uvećanje naših zarada u saradnji sa Unijom slobodnih sindikata Crne Gore kroz uvećanje obračunske vrijednosti koeficijenta.
- Poštovane koleginice i kolege, ovaj GKU je nastao kao plod kompromisa. Nije realno očekivati da će Vlada prihvatiti svaki zahtjev Sindikata prosvjete. Međutim, SPCG neće prestati da se bori za prava radnika, bez obzira koje radno mjesto pokrivaju u ustanovama obrazovanja. Iz Sindikata prosvjete Crne Gore, pod punom moralnom odgovornošću, tvrdimo da ćemo u narednom periodu davati 100% naših mogućnosti kako bi se popravio materijalni i pravni &nbsp;položaj naših koleginica i kolega. Borba za povratak dostojanstva naše profesije će biti posebna priča. Samo se jedinstvom, slogom i upornošću možemo izboriti da položaj prosvjetnih radnika bude što bolji- poručili su iz Sidnikata.
Njihov cilj je, ističu, da nam prosvjetni radnik bude zadovoljan zaradom i uslovima rada, a na taj način motivisan za rad u učionici, nećemo odustati.
<div class="embed-block"><iframe src="https://www.facebook.com/plugins/post.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FSindikatprosvjetecg%2Fposts%2Fpfbid0TZRpdMUxf7vmT4E7hRHBBg9goFhRk7yoGDAcDF1UzgqZ16m6d22sJgNjXjXFtQptl&show_text=true&width=500" width="500" height="238" style="border:none;overflow:hidden" scrolling="no" frameborder="0" allowfullscreen="true" allow="autoplay; clipboard-write; encrypted-media; picture-in-picture; web-share"></iframe></div>

Sindikat prosvjete i MPNI potpisali Granski kolektivni ugovor

Podgorica je svjedočanstvo da je ljekovito sanjati velike snove, da možemo, da umijemo, da znamo i da inferiornost niti stanuje, niti će ikada više stanovati u glavnom gradu Crne Gore, rekao je Saša Mujović, gradonačelnik Podgorice, na zasijedanju Omladinskog parlamenta u Skupštini Crne Gore.
Gradonačelnik Mujović je na Omladinskom parlamentu predstavio titulu koju je Podgorica dobila od međunarodnog žirija da bude Evropska prijestonica mladih za 2028. godinu.&nbsp;
- Podgorica je potvrda da su za uspjeh i veliki rezultat potrebne tri komponente - vizija, rad i još veći rad. A radili smo predano i posvećeno. U Brisel smo otputovali skromno, bez velike pompe. Znali smo da nas tamo čekaju protivkandidati koji su možda bolji, koji su možda finansijski moćni, ali smo isto tako znali da ovu titulu i ovu pobjedu niko ne želi kao mi - kazao je Mujović.&nbsp;
- Zbog nas samih, zbog ogromnog truda kojeg smo uložili, ali i zbog naše Podgorice i zbog naše Crne Gore. Ponosan sam na ostvareni rezultat, na Vladimira Perezića, na doprinos koji su dali moja koleginica Jelena Borovinić Bojović i gradski sekretari Slađana Anđušić i Stefan Vešović. Svi smo disali kao jedno i Podgorici donijeli radost. A to nam treba. Ljudi, mi smo zaboravili da se radujemo. Zaboravili smo da život čine i neke lijepe stvari. Ova titula je jako važna, i sa ekonomskog i sa reputacionog aspekta - rekao je Mujović.&nbsp;
On je istakao da je ovo jasna poruka da smo dobrodošli u Evropsku uniju, da nas Evropa želi.
- Da Evropa cijeni to što radi Vlada Crne Gore predvođena premijerom Spajićem. Da cijeni to što radi ovaj visoki dom. I pozicija i opozicija. Ovo je snažan impuls i podsticaj svima nama &nbsp;da zbijemo redove i da zajednički istrčimo finiš ove evropske trke. Možda se nekada čini da neki naši uskostranački interesi su mnogo važni, da su stavovi partija neprocjenjivo važni i da ih treba beskompromisno odbraniti i nikako od njih ne odstupati. E, nije tako. I toga postajemo svjesni tek onda kada ostvarimo veliki cilj. Podgorica je ostvarila veliki cilj. Postala je Evropska prijestonica mladih. I ja vas pitam, da li neko danas spominje, da li se neko danas sjeća tih različitih mišljenja, disonantnih tonova koje smo imali prilikom pripreme aplikacije. Naravno da ne - rekao je Mujović.
Gradonačelnik Podgorice je kazao da u istoriji postoji mjesto samo za velike rezultate.&nbsp;
- Podgorica je prihvatila da se mijenja i da njena pokretačka snaga budu mladi. U Briselu smo se obavezali da smo kadri i da ćemo implementirati fundamentalne principe EU koji se tiču mladih. A to je veći nivo participacije mladih u procesu donošenja odluka, inkluzija svih marginalizovanih grupa, da ćemo Podgoricu razvijeti u skladu sa zelenom agendom i održivim razvojem, i što je vrlo važno u današnje vrijeme, da ćemo veliku pažnju posvetiti mentalnom zdravlju naše omladine. Spremni smo, imamo jasan plan i sa ovog mjesta vam poručujem da vas nećemo iznevjeriti - kaže Mujović.&nbsp;
Omladinski parlament Crne Gore je institucionalni mehanizam koji mladima omogućava da na transparentan način učestvuju u procesu donošenja pdluka. Organizuje ga NVO Mreža za mlade kao krovna organizacija, odnosno savez omladinskih organizacija i unija.&nbsp;

Mujović: Podgorica je svjedočanstvo da je ljekovito sanjati velike snove

Ustavni odbor Skupštine Crne Gore raspisao je javni poziv za izbor jednog sudije Ustavnog suda, odlučeno je na današnjoj sjednici tog skupštinskog tijela.
Poziv će, kako je saopšteno, biti objavljen 3. decembra i biće otvoren 15 dana.
Podsjetimo, nedavno je u Ustavni sud izabran Jovan Jovanović, dok je za kompletiranje sudskog sastava potrebno još dvoje sudija.

Raspisan javni poziv za izbor jednog sudije Ustavnog suda

Danas u Ukrštenim riječima:&nbsp;
- Akcija policije – ko iz Crne Gore ratuje na stranim ratištima;
- Botun – ima li rješenja;
- Đukanović i ASK – ponovo priča o satovima;
Ukrštene riječi, uživo od 17.30, repriza u 22 sati.&nbsp;

Danas u "Ukrštenim riječima": Ko iz Crne Gore ratuje na stranim ratištima, Botun i Đukanović i ASK

Nakon završetka servisiranja FibroScan aparata, Klinika za infektivne bolesti Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) od danas ponovo u punoj funkciji obavlja neinvazivnu dijagnostiku stepena fibroze i ciroze jetre. Ovaj aparat ima ključnu ulogu u praćenju i liječenju oboljelih od hroničnih virusnih hepatitisa i drugih hroničnih bolesti jetre.
Iz KCCG poručuju da će pacijenti koji su bili na listi čekanja u najkraćem roku biti upućeni na pregled, zahvaljujući maksimalnom angažovanju zaposlenih Klinike.
Kako je naglašeno, FibroScan predstavlja pomoćnu dijagnostičku proceduru u procjeni stadijuma oboljenja jetre, čime se značajno unapređuje proces liječenja i praćenja pacijenata.
Iako je riječ o jedinom aparatu ove vrste u Crnoj Gori, koji je od 2016. godine uspješno zadovoljavao potrebe osiguranika, KCCG planira da iz budžetskih sredstava tokom naredne godine nabavi još jedan uređaj kako bi se unaprijedila dostupnost i efikasnost dijagnostike.

KCCG: FibroScan ponovo u funkciji

Forum žena Bošnjačke stranke priključio se globalnoj kampanji 16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama, sa jasnom porukom da je borba protiv nasilja društveni prioritet i zajednička odgovornost.
Iz Foruma poručuju:
– Nasilje nad ženama predstavlja ozbiljno kršenje ljudskih prava i jedan od najrasprostranjenijih oblika diskriminacije u našem društvu. Uprkos napretku, brojni slučajevi nasilja i dalje prolaze neprijavljeni, a mnoge žene ostaju bez adekvatne podrške i zaštite. Zato insistiramo na snažnijem institucionalnom odgovoru. Moramo zaštititi žrtve.
Tokom kampanje Forum žena BS realizovaće niz aktivnosti usmjerenih na podizanje svijesti, edukaciju i osnaživanje žena, te jačanje saradnje sa organizacijama i institucijama koje se bave prevencijom nasilja.
– Naš cilj je jasna i snažna poruka: nasilje se ne smije tolerisati! – navodi se u saopštenju.
Forum žena BS poziva građanke i građane, medije, institucije i organizacije civilnog društva da zajednički podignu glas protiv nasilja i pruže podršku svim ženama koje se suočavaju sa ovim problemom.
– Svaka žena ima pravo na sigurnost, dostojanstvo i život bez straha – zaključuje se u saopštenju.

Forum žena Bošnjačke stranke: Stanimo zajedno u borbi protiv nasilja nad ženama

Putovanja poslanika crnogorskog parlamenta dogodine trebalo bi da koštaju skoro milion, odnosno 970.900 eura, što je tri puta više nego 2021. godine kada je izdatak za te svrhe bio 293.187.
Predlogom budžeta za narednu godinu, koji se nalazi u skupštinskoj proceduri, predviđena su "za ostvarivanje poslaničke funkcije" skoro 4,3 miliona eura, od čega skoro milion za službena putovanja po svijetu. Za neto zarade poslanika trebalo bi da ide preko dva miliona, naknade za odvojeni život 46.000, a za gorivo skoro 37.000 eura.
Kada su u pitanju ostali rashodi predstavnika naroda, za usluge za reprezentacije planirano je 64.600 eura, a za komunikacione usluge skoro 77.000. Šta podrazumijevaju komunikacione usluge nije precizirano. Aktivnosti poslaničkih klubova građane će koštati 1.680.000 eura.
Izvještaji o utrošenim sredstvima Skupštine pokazuju da je prošle godine za službena putovanja izdvojeno 888.000, 2023. godine – 391.407, 2022 – 504.818 i 2021. godine – 293.187 eura.
Narodnim predstavnicima je prošle godine iz budžeta isplaćeno preko 2,8 miliona eura, što je znatno više nego godinu ranije. U poređenju sa godinom ranije, u 2024. su rasli izdaci i za plate poslanika i za druge privilegije koje dobijaju na račun građana. Trend rasta troškova poslanika koje im plaćaju poreski obveznici, tj. građani, nastavlja se i u 2026. godini.
U minuloj godini, u poređenju sa 2023, drastično su porasli troškovi za službena putovanja, koji su veći za skoro pola miliona, tačnije za 496.000 eura. Troškovi za službena putovanja u prošloj godni bili su preko 888.000, dok su 2023. iznosili nešto više od 391.000 eura.
<h2>Na stotine hiljada ne zna se kome idu</h2>
Za transfere političkim partijama, strankama i udruženjima dogodine će dati čak 200.000 eura, dok za transfere institucijama, pojedincima i nevladinom i javnom sektoru planiraju da daju 157.500. Znatni iznosi planirani su i za konsultante i raznorazna usavršavanja, transfere međunarodnim organizacijama, a za šta parlamnet nema krajnje transparentan odnos sa javnošću, kako i na osnovu čega troši toliki novac građana.
Za neto plate poslanika isplaćeno je 1.895.000 eura, što je znatno više nego 2023. godine, kada je po tom osnovu isplaćeno 1,75 miliona. Za neto plate poslanika rastu izdaci i u narednoj godini i iznose preko dva miliona.
Podaci Skupštine Crne Gore, u koje smo imali uvid, pokazuju da su poslanicima po osnovu naknade za stanovanje i odvojeni život isplaćena 24.938,32 eura. Riječ je o troškovima smještaja, kao i po osnovu prava na naknadu za zakup stana u mjestu zasijedanja Skupštine i njenih radnih tijela. Pravo na ove troškove ostvarilo je pet poslanika, kojima je isplaćeno preko 24.000 eura. I ova stavka je znatno porasla u 2026. godini, gotovo da je duplirana.
Troškovnik Skupštine za prošlu godinu pokazuje da je ostvarivanje poslaničke funkcije koštalo 4.257.108,24 eura, aktivnosti poslaničkih klubova 360.000, razvoj parlamentarnog informacionog sistema 403.293 eura... I na ovim stavkama došlo je do rasta troškova, drastično više izdataka u 2026. godini ide za "aktivnosti poslaničkih klubova" koji su veći za bezmalo 1.300.000. Za razvoj parlamentarnog informacionog sistema dogodine je planiran trošak od preko 687.000 eura. Rast bilježe i izdaci za upravljanje i administraciju Skupštine na šta je lani otišlo 5.951.697,59 eura, dok iduće godine za ovu namjenu planiraju 6.522.448,24 eura.

Za putovanja poslanika po svijetu skoro milion

Nezavisna odbornica Jelena Radonjić iz Danilovgrada donijela odluku da ubuduće u lokalnom parlamentu u Danilovgradu nastupa ispred Pokreta narodnog povjerenja, saopšteno je iz ove partije. 
- Ovaj čin predstavlja potvrdu da su naše politike usmjerene ka istinskim interesima građana i stvaranju pravednijeg, sigurnijeg i stabilnijeg društva. Odbornica Radonjić je koautorka više naučnih radova, posebno iz oblasti ljudskih prava, rodne ravnopravnosti u bezbjednosnom sektoru i ranjivosti društvenih grupa u savremenim bezbjednosnim izazovima - dodaje se u saopštenju. 
Jelena Radonjić je, prema njihovim riječima, specijalista bezbjednosti i kriminalistike, magistrantkinja kriminologije na Fakultetu kriminalistike, kriminologije i sigurnosnih studija Univerziteta u Sarajevu, kao i magistrantkinja krivično-pravosudnog smjera na Univerzitetu Mediteran. 
- Njeno učešće na Međunarodnoj konferenciji „Žene, mir i bezbjednost“ u Sarajevu privuklo je značajnu pažnju stručne javnosti zahvaljujući sveobuhvatnoj analizi uloge žena u bezbjednosnoj arhitekturi Zapadnog Balkana. Na ovoj značajnoj međunarodnoj konferenciji bila je jedina učesnica iz Crne Gore, što dodatno potvrđuje stručni kredibilitet i prepoznatljivost njenog rada.Takođe, na CFS međunarodnoj kriminalističkoj konferenciji u organizaciji Univerzitetau Sarajevu i Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije, koautorski je učestvovala na temu hibridnih prijetnji, dajući doprinos razvoju savremenih pristupa bezbjednosnim politikama u digitalnom dobu - dodaje se u saopštenju. 
Pokret narodnog povjerenja, kako ističu, izražava zadovoljstvo i ponos što će ovako stručna, posvećena i društveno odgovorna osoba ubuduće djelovati u okviru našeg političkog djelovanja, uvjereni da će njen doprinos biti od izuzetnog značaja za lokalnu zajednicu i šire društvene procese.
- Napominjemo da sada imamo odbornike u sedam opština: Beranama, Pljevljima, Mojkovcu, Zeti — gdje naši odbornici čine dio lokalne vlasti — kao i od danas u Danilovgradu. Takođe imamo odbornike i u Bijelom Polju i Plavu - zaključuje se u saopštenju.

Radonjić odbornica Pokreta narodnog povjerenja u Danilovgardu

Put Vrulja - Mijakovići koji smo danas otvorili smanjuje vrijeme putovanja od Pljevalja do Podgorice za oko pola sata, odnosno na nešto više od dva sata vožnje, kazao je predsjednikm Vlade Crne Gore Milojko Spajić. Prema njegovim riječima, ovaj putni pravac bolje povezuje Pljevlja i Bijelo Polje kao dvije važne regionalne adrese ali i čitav pljevaljski kraj sa ostatkom Crne Gore.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251201151220_333ff383184afe39b26cf269ba35342219850020be12d447cc29ffd18120823e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251201151220_333ff383184afe39b26cf269ba35342219850020be12d447cc29ffd18120823e" data-rendition-name="original" width="1600" height="1144" loading="lazy" alt="Mijakovići -Vrulja "></figure>  - Nova godina donijeće i početak radova na putnom pravcu Pljevlja-Dajevića Han, a rekonstrukcija mosta na Tari ovom dijelu Crne Gore daće u turističkom smislu potpuno novu dimenziju. Sa svim drugim projektima koje će Vlada finansirati u Pljevljima daćemo snažan infrastrukturni zamjac i realizovati ulaganja kakva građani Pljevlja odavno zaslužuju. Gradimo puteve na sjeveru kako bismo konačno probudili puni ekonomski potencijal ovog regiona - kazao je Spajić na Iks mreži.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251201151220_6c9758e4a4754e3611e906089339e6ceaa34248e596ecf4a37a930fb250f41e4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251201151220_6c9758e4a4754e3611e906089339e6ceaa34248e596ecf4a37a930fb250f41e4" data-rendition-name="original" width="1280" height="852" loading="lazy" alt="Mijakovići -Vrulja "></figure>  Izvođač radova puta Mijakovići-Vrulja je kompanije "Bemax".

Spajić: Put Vrulja - Mijakovići smanjuje vrijeme putovanja od Pljevalja do Podgorice za oko pola sata

Iako uopštavanje nikad nije najbolji princip vrlo malo ćemo pogriješiti ako za naše balkanske prostore kažemo da su uvijek kroz istoriju bili turbulentni, prepuni nacionalnih, teritorijalnih i vjerskih ambicija da se ovlada ljudima, njihovim dušama i prostorom u određenim istorijskim trenucima, u kojima su se, s jedne strane, slavile pobjede, a sa druge strane doživljavale tragedije, smrt i nesreće. Jedni su slavili svoje junake, drugi oplakivali svoje mrtve, osakaćene i unesrećene. Isti datumi se slave i oplakuju. Kad se to događa u okviru jednog jedinstvenog državnog prostora, u okvirima jednog te istog vjekovnog etničkog nasljeđa, raslojenog sticajem istorijskih okolnosti, onda to poprima razmjere tragedije. Ta tragedija poprima śenke farse kada se ostaje gluv na činjenice i u prošlosti traže, ne istine, već isključivo argumenti za svoje tvrdnje. U ovom slučaju govorimo o tragičnom nestanku države Crne Gore 1918. godine i namjeri da se činjenice ospore isključivo mišljenjem jednog istoričara. <h2>MANTIJE I MITOMANIJE</h2> Poslanici SNP-a Bogdan Božović i Slađana Kaluđerović podnijeli su amandman na Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš, kojim se predlaže da se u članu 1 riječi „nasilne aneksije države“ zamijene riječima „ujedinjenja Crne Gore i Srbije“. Kažu, osnov su pronašli u knjizi istoričara Dima Vujovića „Podgorička skupština“, u kojoj on smatra da je ta „Velika skuština srpskog naroda u Crnoj Gori“ izraz opšteg raspoloženja naroda u Crnoj Gori. Pomenuti poslanici su ostali gluvi na sijaset napisanih izvještaja stranih posmatrača, činjenice da nijedna zemlja, osim Srbije, koja je i organizator te nazovi skupštine i koja je priznala tek nakon mjesec dana, nije priznala ni legalitet ni legitimitet, način kako je sprovedena i da je sprovedena u uslovima vojne okupacije, bez poštovanja još uvijek postojanja države Crne Gore i njenih zakona, kršenja svih demokratskih principa i odsustva minimuma uslova kako bi se utvrdila ta pomenuta „volja naroda“. Pomenuta poslanica Kaluđerović je svoje obrazovne i političke kapacitete dokazala izjavom da je demokratija volja većine i da su odluke većine mjerodavne za sve. Slično pojedincima iz partije Slobodana Miloševića iz devedesetih prošlog stoljeća, koji su se proslavili izjavama da ako oni odluče „da je zemlja četvrtasta, ona će biti četvrtasta“. Volja većine je promjenjiva kategoirija i ako bi svaka vlast sprovodila svoju samovolju to teško da može biti demokratija, već bi to više ličilo na lakrdiju od države. Zato je opšti konsenzus u nauci da je demokratija prevashodno poštovanje zakona, demokratskih procedura, podjele vlasti na tri grane, uvažavanje nezavisnih institucija, nevladenog sektora i stručnih mišljenja. Jednom riječju, sve ono što nemamo poodavno, a naročito nakon avgustovske promjene vlasti 2020. godine. Najveći problem Crne Gore je što mi u politici imamo ljude kojima je politika jedini način da obezbjede egzistenciju. Nedostatak bilo koje sposobnosti u stručnom i političkom djelovanju nadomješćuju površnim i populističkim bavljenjem temama da bi popunili javni prostor, a kojima par exellance treba da se bave ljudi od struke. Crna Gora se nalazi u više nego nezavidnoj ekonomskoj suituaciji, sa ogromnim dubiozama u svim segmentima ekonomske politike, pa je bavljenje temama o kojima nemaju pojma samo skretanje pažnje na teme koje su uvijek aktuelne u podjelama u Crnoj Gori. Za te teme će naći uvijek slične sebi, sa oskudnim poznavanje elementarnih naučnih saznanja, koji svoje neznanje crpe od mantija i mitomanije. Umjesto da se zapitaju javno kako rješiti pitanje platnog deficita koji se mjeri u preko dvije milijarde eura, budžetskih deficita u penzionom i zdravstvenom fondu, rastu BDP isključivo na rastu potrošnje, što Crnu Goru vodi finansijskom bankrotu, oni pokušavaju da nam objasne kako je farsa od tzv. Podgoričke skupštine u uslovima prisustva okupacionih vojski pet zemalja, bez poštovanja važećeg zakona o izboru poslanika, bez biračkih spiskova, izraz bilo kakve volje? Za koju sami učesnici kažu da je revolucionarna, da nije zasnovana na zakonima Crne Gore. <h2>KRFSKA DEKLARACIJA</h2> Nije se sudbina Crne Gore određivala na tzv. Podgoričkoj skupštini, već na Krfu u ljeto 1916. godine kada je objelodanjen projekat po kojem je, dvije godine kasnije, Crna Gora izgubila svoj suverenitet i nezavisnost. Ili da mi Kaluđerović i Božović objasne kako je to Krfska deklaracija 20. jula 1917. godine predviđela što će izglasati tzv. Podgorička skupština godinu i par mjeseci kasnije? Ili da mi objasne pisma nastala na Krfu u julu i avgustu 1916. godine kojima crnogorski potuđenici Todor Božović i Jovan Ðonović predlažu Pašiću kako nasilno anektirati Crnu Goru, cijeneći da je pravo vrijeme za bezuslovno prisajedinje Crne Gore Srbiji. U pismu Ljubomiru Davidoviću, ministru prosvjete i crkvenih poslova u srpskoj vladi, iznose detaljan plan kako izvesti planirano prisajedinjenje. Veliki broj pisama je upućen srpskoj vladi sa raznih adresa kojima izlažu planove za anektiranje Crne Gore, razlikovali su se samo u nijansama. Da je projekat Božovića i Ðonovića zvanično usvojen, govori način organizovanja i odluke Podgoričke skupštine, održane novembra 1918. godine, koje svjedoče da se nestajanje Crne Gore odvilo po njihovom planu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251129231124_dab5d8ac23169bba33fc54de26fb04806ea0db63230f496f2720fef13ea14b28.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251129231124_dab5d8ac23169bba33fc54de26fb04806ea0db63230f496f2720fef13ea14b28" data-rendition-name="original" width="748" height="891" loading="lazy" alt="Krfska deklaracija "></figure>  „Zato je potrebno osigurati da srpska vojska bude u mogućnosti da uđe na teritoriju Crne Gore prije drugih ... Mi mislimo, svakako, da je ovo najzgodniji put za likvidaciju crnogorskog pitanja, kada se Crna Gora još ne smatra kao jedna obična neoslobođena provincija... Ako nađete da treba usvojiti ovaj naš projekat, mi ćemo organizovati cio posao i podnijeti Vam detaljne liste ljudi i detaljan program rada“. (Božović i Đonović, Krf, 24. jula 1916.g) Dolaskom srpskih trupa u Crnu Goru, nakon njenog oslobođenja od strane crnogorskih oslobodičakih jedinica i komita i formiranjem nelegalnog Centralnog izvršnog odbora za ujedinjenje, počinje organizovan rad na prisajedinjenju Crne Gore Srbiji. Taj Centralni izvršni odbor obrazovao je Svetozar Tomić, državljanin Srbije, po nalogu i zadatku dobijenom od Nikole Pašića, predśednika vlade Srbije. Pored Svetozara Tomića kao „glave odbora“, članovi su bili Petar Kosović, državljanin Srbije i Janko Spasojević i Milosav Raičević, državljani Crne Gore. Takav nakaradni i nezakoniti Centralni izvršni odbor je donio odluku (7. novembra) da se raspišu izbori za opštecrnogorsku narodnu skupštinu „koja bi suvereno odlučivala o ujedinjenju Crne Gore i Srbije“. Tom odlukom je suspendovana primjena tada važećeg crnogorskog Zakona o izboru narodnijeh poslanika, po kojem su, prema ustavnim određenjima, jedino legalno mogli biti birani predstavnici naroda. Argumentacija za nepoštovanje zakona je nađena u teroru srpske vojske pod komandom Dragutina Milutinovića, koji je za sebe govorio da je „guverner Crne Gore“! „Nastavite najenergičnije i svim sredstvima, da se na teritoriji koju je naša vojska okupirala, uguši svaka agitacija, pa ma od koga dolazila. Za ovo vam stoje na raspoloženje sva sredstva koja možete raspolagati bez ikakvog prezanja“ - naređenje je načelnika Vrhovne komande Živojina Mišića upućeno komadantu Jadranskih trupa u Crnoj Gori Milutinoviću, 19. 11. 1918. godine. <h2>LAŽNA SKUPŠTINA</h2> Utvrđujući samovoljno pravila izbora Centralni izvršni odbor je zakazao Skupštinu u Podgorici za 24. novembar 1918. godine. Po tim pravilima predviđeno je da se izbor poslanika vrši javnim i posrednim glasanjem, dizanjem ruku na skupovima, kao da je Crna Gora afrička kolonija, bez biračkih spiskova i zakona. Tako izabrani povjerenici iz cijelog okruga sastajali su se u śedištu okruga i poimeničnim glasanjem izabrali predložene poslanike za cio okrug. Nijesu postojali nikakvi birački spiskovi za izbor povjerenika, niti se zna ko je i kako prisustvovao njihovom izboru na improvizovanim skupovima (postojali su jedni isti birači koji su šetali od izbornog mjesta do izbornog mjesta). Tako se sprječavalo da se izabere bilo ko ko bi narušavao jednoglasje u ubijanju Crne Gore. U to vrijeme se nalazilo oko 9.950 Crnogoraca interniraca na prostorima Ugarske i Austrije (među njima: 17 generala i 709 oficira, više ranijih poslanika i načelnika, gotovo svi profesori i učitelji iz Crne Gore, više sveštenika i drugih obrazovnih ličnosti), a u tzv. „radnim logorima“ više od 15.000 Crnogoraca. Svima njima nije dozvoljen povratak u Crnu Goru i učešće u izborima. Kao što nije bilo dozvoljeno glasanje svima koji su se odmetnuli zbog okupacije Crne Gore. Koliko je besmislena tvrdnja da je Podgorička skupština izraz „narodne volje“ govori činjenica da na izborima od 28. novembra 1920. nikakva lista kandidata koji su protiv aneksije nije bila dozvoljena. Podnošenje sličnih lista predstavljalo je za beogradsku vladu zločin veleizdaje, te je bilo zabranjeno dekretom ministra unutrašnjih poslova srpske vlade, gospodina Draškovića. Kralj Nikola je u intervjuu, kojeg je dao piscu i novinaru Herbertu Vivijenu, jezgrovito opisao teror, koji je u vrijeme srpske okupacije vladao u Crnoj Gori, ovim riječima: „Iz Crne Gore nemam vijesti, jer je srpska okupaciona vojska ustanovila kordon kroz koji ne puštaju ni pisma ni ljude. Dobijam izvještaje, koji mi moji povjerenici donose po cijenu života. Izgleda da tamo vlada pravi teror. Ubijaju se bez suda ljudi, žene i đeca, bombe se bačaju u kuće mojih prijatelja a novac se prosipa kao voda da bi se Crnogorci odrekli zakletve. Sigurno ste čuli o mome smjenjivanju i o aneksiji Crne Gore. Ali to je izglasala lažna Skupština, koju su Srbi nazvali Velikom skupštinom – ime koje ne poštoji po našemu Ustavu. Niko tu skupštinu nije birao, već su je izabrale razbojničke čete u ime Srbije“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251129231128_99b3fa24da302c281e6ba10fc41987f02d8527de735cb5ae08b3fe3d152c4381.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251129231128_99b3fa24da302c281e6ba10fc41987f02d8527de735cb5ae08b3fe3d152c4381" data-rendition-name="original" width="455" height="505" loading="lazy" alt="Njujork tajms o srpskoj okupaciji "><figcaption>Njujork Tajms o srpskoj okupaciji Crne Gore jul 1919.</figcaption></figure>  Čak i beogradski radikalski listovi donosili su članke o zvjerstvima zvanične Srbije u Crnoj Gori. „Tribuna“ (28.IX 1920) je otkrila i priznala sva ona strahovita zvjerstva koja su se dešavala u Crnoj Gori. Na kraju, po običaju, još malo Francuza: „La Revue Contemporain“ (Pariz, maja 1922.) u tekstu svog direktora Anri D' Osmana, pod naslovom „Crna Gora ne može umrijeti“', piše: „Poslije takvih intriga, u kojima bi umiješan g. Andrea Bartolo, kojega je g. Poenkare zauvijek udaljio iz Kej d' Orseja, ta nepravda bi dozvoljena! Mi ćemo to znati jednog dana, ali ljudska savjest, ta neminovna pravda, o kojoj govoraše Gambeta neće dozvoliti Srbima da stave, tako reći, u njihov džep jednu 1000-godišnju državu, jedan herojski i kavaljerski narod. Francuska, koja se borila 4 godine za trijumf pravde, ne može tolerisati takav postupak... I Njemačka je pokušala nametnuti svijetu tu monstruoznost, ali sila ne nadvladava pravo. Mi to bar mislimo. Zakonita Vlada Crne Gore uvijek je zahtijevala za tu zemlju jedan plebiscit, koji čak nije bio osporavan stanovnicima Koruške, Šlezviga i Šlezije. Sadašnja situacija Crne Gore ni u čemu se ne razlikuje od one u Belgiji i Srbiji, koja je bila stvorena austro-njemačkom okupacijom. Zar nije potvrdio G. Bonomi, predśednik italijanske vlade, u svome govoru od 23. jula 1921, da 'sadašnje faktičko stanje Crne Gore, stvoreno od strane Srbije, nije dobilo nikakvu međunarodnu sankciju'. Saveznički skupovi nijesu imali kuraži da pristupe rješavanju crnogorskog pitanja, tj. da prinude Srbiju na evakuaciju iz Crne Gore, da bi crnogorski narod mogao slobodno raspolagati samim sobom... Mi smo uvjereni da će doći dan, kada će se pravda dati gorštacima Crne Gore, koji traže svoja prava, kao što Francuzi neumorno traže svoja“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251129231128_1e4a712a82a5e8c22493430775482d53e79a336112ddaf522f7867c23f8377e0.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251129231128_1e4a712a82a5e8c22493430775482d53e79a336112ddaf522f7867c23f8377e0" data-rendition-name="original" width="721" height="599" loading="lazy" alt="Njujork Tajms o srpskoj okupaciji Crne Gore januar 1919."><figcaption>Njujork Tajms o srpskoj okupaciji Crne Gore januar 1919.</figcaption></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251129231128_ca3c9a92b0492289385f275a3a5be223e0479444d355a6ba58cf9c132d35e90d.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251129231128_ca3c9a92b0492289385f275a3a5be223e0479444d355a6ba58cf9c132d35e90d" data-rendition-name="original" width="373" height="262" loading="lazy" alt="Nikola Pašić"><figcaption>Nikola Pašić</figcaption></figure>

Velika prevara, a ne skupština srpskog naroda

Predsjednik Višeg suda u Podgorici, Zoran Radović nije vratio nijednu ratu kredita u iznosu od 75.000 eura koji je još 2007. godine, dok je obavljao funkciju osnovnog državnog tužioca u Baru, dobio od Vlade Crne Gore po povlašćenim uslovima. Prema ugovoru, Radović je trebalo da vrati oko 18.000 eura tokom dvije decenije i to u ratama od 75 eura mjesečno.&nbsp;
Za poslanike Nove srpske demokratije (NSD), partije na čijem je čelu Andrija Mandić, ovakvo ponašanje prvog čovjeka Višeg suda je neshvatljivo. Radović nije odgovarao na pitanja koja mu je TV E uputila.
"To je neshvatljivo, posebno za nekog ko je imao tako visoku funkciju, a dobio je kredit po povoljnim okolnotima. Ne mogu da vjerujem da to neko može da uradi sebi, da tako spusti svoj integritet na neki nivo koji nije za tu funkciju koju obnaša u tom trenutku. To jednostavno se može komentarisati sa - no comment", rekao je poslanik NSD-a Dejan Đurović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FV3t6izU3Vps&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Poslanik NSD-a Milan Lekić kratko je za TV E prokomentarisao ovaj slučaj:
"Ne možemo to komentarisati kao dobro".&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2Fm6Bk6eWNeWg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Na pitanje TV E zašto se u Skupštini Crne Gore nije govorilo na ovu temu, Đurović smatra da to treba da rade drugi organi.
"Skupština i ja kao poslanik i predstavnik građana mogu da dam mišljenje o tome kako neko može da se ponaša kada dobije takav kredit po takvim okolnostima i još ga na kraju ne vrati", istakao je Đurović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FuAXxehwC7KM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Bogdan Božović iz Socijalistične narodne partije kazao je za TV E da ne zna zašto to niko u Skupštini nije komentarisao.
"Ali naš stav je tu principijelan i kad smo bili opozicija i sada kada smo vlast. Smatramo da treba na neki način da se omogući nezavisnost pravosudnom sistemu", rekao je Božović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F8lwcbfwe-iw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Radović je jedan od više od 200 zaposlenih u državnim institucijama koji su od 2004 - 2020. godine od Vlade dobili ili stan ili kredit po povoljnim uslovima.

VIDEO - Poslanici Mandićeve partije o Radoviću i nevraćanju kredita: Neshvatljivo da neko spusti svoj integritet na nivo koji nije za funkciju koju obnaša

Bivši vršilac dužnosti pomoćnika direktora Uprave policije Dejan Knežević i nekadašnji šef Odsjeka za suzbijanje teških krivičnih djela u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije Uprave policije Milorad Žižić privedeni su u 19.30 na saslušanje u Viši sud.
Na saslušanje je, prema informacijama Portala ETV, priveden i policijski službenik Aleksandar Bošković.
Njih će saslušati sutkinja za istrage Suzana Mugoša koja će odlučiti o zahtjevu SDT-a koje je tražilo pritvor za Kneževića, Žižića i Boškovića.
Knežević i Žižić uhapšeni su u petak, po nalogu SDT-a, zbog sumnje da su navodno bili članovi grupe, koju je prema stavu SDT-a, formirao nekadašnji policijski funkcioner Zoran Lazović.
Knežević i Žižić negirali su pred specijalnim tužiocem Jovanom Vukotićem navode iz naredbe za sprovođenje istrage.
Osim Žižića i Kneževića u subotu tokom noći uhapšen je i policijski funkcioner Aleksandar Bošković.

Knežević, Žižić i Bošković privedeni na saslušanje u Viši sud

U razgovoru za Portal ETV, predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji, Sonja Biserko, iznosi procjenu aktuelnih političkih prilika u zemlji, tvrdeći da se sve jasnije nazire kraj vladavine Aleksandra Vučića.&nbsp;
Njena analiza ukazuje na duboku krizu legitimiteta, rastuće nepovjerenje unutar državnih struktura i promjene u međunarodnim odnosima, što, prema njenim riječima, označava ulazak Srbije u period političkog preokreta.
Biserko za Portal ETV kaže da se sve jasnije nazire politički kraj predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.
- Mislim da on ide kraju, koliko će to trajati teško je reći. U zemlji je u velikoj mjeri izgubio legitimitet, kao i u svijetu. Nije spreman za izbore jer nema većinu. Činjenica da smjenjuje ključne ljude u policiji i da želi preuzeti kontrolu nad vojskom ukazuje na to da nema povjerenja u vlastito okruženje - navodi ona.
Biserko ukazuje da mnogi osjećaju kraj i ne žele učestvovati u njegovoj sve nasilnijoj politici.&nbsp;
- U panici smjenjuje ljude ukoliko su podržali studente ili pokazali simpatije prema protestima. Ne stoji dobro ni kod Trumpa, ni kod Putina, što se najbolje vidi na slučaju NIS-a - navodi.
Prema njenim riječima, EU je sve nepovjerljivija, ali još želi zadržati Srbiju na evropskom putu.&nbsp;
- Studenti su otrijeznili društvo poslije 40 godina šovinizma i populizma. Taj proces će trajati godinama, ali povratka na staro više nema - kazala je Biserko za Portal ETV.&nbsp;

Kasni obrada zahtjeva za finansijsku podršku bivšim zaposlenima u drvnoj industriji

Tokom ove godine u Crnoj Gori registrovana 41 osoba inficirana HIV-om

Dukaj: Vrijeme je da mladi preuzmu aktivnu ulogu u kreiranju budućnosti

Crnogorski antifašisti na obnovljenom partizanskom groblju u Gornjem Vakufu

Sindikat prosvjete i MPNI potpisali Granski kolektivni ugovor

Mujović: Podgorica je svjedočanstvo da je ljekovito sanjati velike snove

Raspisan javni poziv za izbor jednog sudije Ustavnog suda

Danas u "Ukrštenim riječima": Ko iz Crne Gore ratuje na stranim ratištima, Botun i Đukanović i ASK

KCCG: FibroScan ponovo u funkciji

Forum žena Bošnjačke stranke: Stanimo zajedno u borbi protiv nasilja nad ženama

Za putovanja poslanika po svijetu skoro milion

Kasni obrada zahtjeva za finansijsku podršku bivšim zaposlenima u drvnoj industriji

Radonjić odbornica Pokreta narodnog povjerenja u Danilovgardu

Spajić: Put Vrulja - Mijakovići smanjuje vrijeme putovanja od Pljevalja do Podgorice za oko pola sata

PRATITE TVe UŽIVO