Prijedlog zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost danas bi se mogao naći na dnevnom redu Skupštine, iako su organizacije civilnog društva ljetos upozorile da se njegovim pojedinim odredbama grubo krše ljudska prava, nakon čega je povučen iz procedure, ali je opet uvršten u plan četvrte sjednica drugog redovnog (jesenjeg) zasijedanja. &nbsp;&nbsp;&nbsp; Iz Akcije za ljudska prava juče su saopštili da su, „imajući u vidu izjave ministra pravde Bojana Božovića, da nijedan zakon iz nadležnosti Ministarstva pravde neće biti usvojen bez mišljenja Evropske komisije“ zatražili od „Ministarstva pravde i Ministarstva evropskih poslova objavljivanje mišljenja Evropske komisije o Predlogu zakona o ANB-u i Predlogu zakona o unutrašnjim poslovima“.&nbsp; - Javnost mora dobiti uvid u usklađenost predloga zakona sa evropskim standardima, od čega neposredno zavisi pridruživanje države EU, što bi trebalo da je prvenstveni opšti interes. Ponovno stavljanje Predloga zakona o ANB-u na dnevni red sjednice čiji sadržaj nije unaprijed poznat predstavljalo bi grubo narušavanje demokratske kulture. Zakoni koji utiču na ljudska prava moraju se usvajati isključivo kroz otvoren, inkluzivan i odgovoran proces, da bi se obezbijedilo poštovanje međunarodnih standarda, obaveza Crne Gore prema EU i međunarodnim tijelima za ljudska prava – upozorili su iz HRA.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251230061244_f142455c174969384abe9cf633ea6d0bc132972b380e52ad7625fb148b450884.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251230061244_f142455c174969384abe9cf633ea6d0bc132972b380e52ad7625fb148b450884" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Akcija za ljudska prava"> <figcaption>Ozbiljna upozorenja iz Akcije za ljudska prava </figcaption> </figure>  <h2>IZVJEŠTAJ ODBORA</h2> U izvještaju Odbora za bezbjednost i odbranu o razmatranju Prijedloga zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, dostavljenog Skupštini 24. decembra, pored ostalog piše da je na sjednicama ovoga skupštinskog tijela, održanim u julu, „navedeno da su prilikom izrade Predloga zakona koriščena normativna rješenja zastupljena u zakonodavstvima zemalja u okruženju koje su na sličan način dorađivale pravni okvir svog djelovanja (partnerske službe, zemlje članice NATO I EU)“. - Istaknuto je i da je u izradi predloženih izmjena obezbijeđeno poštovanje ljudskih prava i sloboda utvrđenih Ustavom Crne Gore i Evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda i uspostavljena ravnoteža između poštovanja ljudskih prava pojedinaca i prava demokratskog društva na zaštitu interesa nacionalne bezbjednosti – piše u izvještaju Odbora, uz konstataciju i da je „ukazano na potrebu da se Zakon donese po hitnom postupku“. U aktu Odbora za bezbjednost ističe se i da je „tokom rasprave bilo riječi o obímu ovlašćenja direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost koje predlog predviđa, kao i potencijalnih zloupotreba mjera nadzora, te građanskih sloboda s tim u vezi“. - Naglašena je potreba za iznalaženjem kompromisnih rješenja između zaštite građanskih prava i privatnosti pojedinaca i efikasnog rada ANB-a. S tim u vezi, Vlada je podnijela amandmane (8) na ovaj Predlog zakona, uvažavajući primjedbe i sugestije učesnika sjednice, a koji su postali sastavni dio ovog Predloga, i o njima Skupština, saglasno članu 150 stav 3 posebno ne odlučuje – piše u dokumentu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251230061248_67f4b4145369c1ff4d90405d0ba3c2c56f1d4a1b79e953ac0bb0a306e528ca8a.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251230061248_67f4b4145369c1ff4d90405d0ba3c2c56f1d4a1b79e953ac0bb0a306e528ca8a" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Bojan Božović"> <figcaption>HRA čeka odgovor od ministra pravde Bojana Božovića (Photo: Skupština CG)</figcaption> </figure>  Iz HRA su, međutim, juče upozorili da će ponovno stavljanje Prijedloga zakona o ANB na dnevni red, a čiji sadržaj nije poznat, predstavljati grubo narušavanje demokratske kulture. - Predsjednik Skupštine Andrija Mandić je saopštio da su predlozi zakona u ovom slučaju skinuti sa dnevnog reda da bi se poboljšala komunikacija sa javnošću i međunarodnim partnerima. Međutim, o ovom predlogu zakona sa javnošću nije komunicirano, nije održana javna rasprava, niti je javnost informisana o mišljenju Evropske komisije. Isto važi i za amandmane na Zakon o unutrašnjim poslovima, koji su, uprkos tome, u međuvremenu progurani kroz dva skupštinska odbora. U tako netransparentnoj situaciji lako može doći do usvajanja zakona koji ne ispunjavaju standarde zaštite ljudskih prava, koje Crna Gora mora da prihvati prije pridruživanja EU – istakli su iz HRA. <h2>APELI BEZ ODGOVORA</h2> Da Vladinih osam amandmana, koji su uslijedili 29. jula, nekoliko sati nakon sjednice Odbora za &nbsp;bezbjednost na kojoj je raspravljano o Prijedlogu zakona o ANB, nije riješilo pitanje grubog kršenja ljudskih prava odmah su upozorile nevladine organizacije, njih više od 20, pozivajući Skupštinu da taj zakonski akt povuče iz procedure. - Ako se ovakav zakon danas usvoji, Crna Gora će propustiti ključnu priliku da uspostavi službu koja radi u interesu građana, a ne političkih elita – i time dodatno ugroziti proces demokratizacije, vladavinu prava i evropske integracije – saopštile su nevladine organizacije 31. jula.&nbsp; Upozorile su da je prijedlog zakona izrađen u tajnosti, bez javne rasprave, bez analize uticaja na ljudska prava i usaglašavanja sa međunarodnim ugovorima i pravnom tekovinom Evropske unije (EU).&nbsp; - To je slika vlasti koja samo želi da prisvoji poluge moći, od kojih tajnu policiju vide kao jednu od najvažnijih – istakle su civilne organizacije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251230061248_e5380f46b2b701fb59a032fd6bad1874c7f8749298081e319a4d7e1a59e1076c.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251230061248_e5380f46b2b701fb59a032fd6bad1874c7f8749298081e319a4d7e1a59e1076c" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="ANB"> <figcaption>Sjedište ANB</figcaption> </figure>  Upozorile su da je „cilj hitnog usvajanja ovog zakonskog teksta da, prije zakonskog roka za odlazak u penziju, odstrani iz službe one koji su zapošljeni u vrijeme bivše vlasti, da bi se doveli, bez konkursa i testa stručnosti, podobni novoj vlasti, kao i da se ANB izdvoji iz sistema javnih nabavki“.&nbsp; - Ovim zakonom, izuzetno široka ovlašćenja daju se u ruke službi koja nikada nije suštinski reformisana, dok je javnost ostala uskraćena za punu informaciju o tome ko je i kako odgovarao za dosadašnje zloupotrebe. Očigledna je namjera da se smanji prostor za građansku kontrolu, a sama institucija dodatno transformiše u opasno oruđe ili oružje u rukama političara – kategorični su civilni aktivisti.&nbsp; Oni su konstatovali da je Vlada predložila „amandmane kojima je zapravo zadržan status quo“.&nbsp; Portparol Evropske komisije Gijom Mersije saopštio je Vijestima 29. jula da „Evropska unija očekuje da Crna Gora pruži odgovarajuća pojašnjenja u vezi sa svrhom i obimom predloženih izmjena Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, uključujući i omogućavanje Evropskoj komisiji da izvrši temeljnu analizu, prije nego što se nastavi s procedurom usvajanja tog zakona. - Svaka zakonodavna ili institucionalna promjena u ovoj oblasti mora se sprovoditi kroz transparentan i inkluzivan proces javnih konsultacija, pri čemu sve mjere moraju biti zakonite, srazmjerne, jasno opravdane konkretnim potrebama, i usklađene s principima demokratskog nadzora i poštovanja temeljnih prava - kazao je on tada. Transparentan i inkluzivan proces javnih konsultacija je, ipak, izostao, a javnost do danas nije obaviještena o ocjeni Evropske komisije Prijedloga zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost.

Kaćuša Krsmanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Društvo

Umjesto temeljne reforme, „tajna policija“ oružje moći elita na vlasti

Crna Gora od jutros više nije ista - rekao je lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević nakon dolaska policije u naselje Botun.
- To poručujem i ministru (Danilu) Šaranoviću i potpredsjedniku (Aleksi) Bečiću i direktoru (Lazaru) Šćepanoviću. Očigledno je bilo da su Šćepanovića morali da izaberu na telefonskoj sjednici, da bi on dokazao svoju lojalnost tako što će da okrvavi ruke na građanima Botuna. Izgleda da Zećani treba da budu primjer kako treba da se sprovodi represija u Crnoj Gori. E, malo su se prevarili - rekao je Knežević, prenosi<a href="https://www.vijesti.me/vijesti/drustvo/789663/uzivo-botunjani-sjeli-knezevic-porucio-da-ce-pruziti-pasivni-otpor-policija-im-dala-5-minuta-da-napuste-lokaciju"> Vijesti</a>.
Mještani Botuna sjeli su na zemlju nakon neuspjelih pokušaja policije da ih ubijedi da napuste lokaciju na kojoj je planirana gradnja postrojenja.
Nakon dužih pregovora poslanika Kneževića sa policijom, on im je poručio da će oni pružiti pasivni otpor. Nakon toga oni su sjeli na parcelu, poslije čega im je policija izdala upozorenje od pet minuta da napuste lokaciju.
- Ja vas molim da imamo dovoljno svijesti, spomenuli ste djecu, žene, starije ljude, to su kategorije lica prema kojima treba da imamo obzira. I zato nosimo težinu odluka i vi kao predstavnik mještana i ja kao rukovodilac ovdje angažovanih službenika. Da na jedan civilizovan način riješimo ovo, a to je da ne pružate bilo kakav otpor. Vi ste spomenuli pasivni otpor. I da pustiste da uđemo na posjed i uvedemo izvođača radova - kazao je direktor Vodovoda i kanalizacija Podgorica Aleksandar Nišavić Kneževiću.
Knežević je odgovorio da ne mogu to da učine.
- Mi nećemo pružati nikakav otpor. Mi ćemo ležati na zetskoj zemlji, a vi nas nosite u marice. A ja vam nudim džentlmenski predlog, uhapsite samo mene, a ove ljude ostavite na miru - kazao je poslanik DNP-a.
Na to su okupljeni oko njega počeli da viču: "Svi! Svi!".
- Nije u redu da protivustavno i protivzakonito pominjete djecu i nama nabacujete tu odgovornost. Ova djeca brane budućnost ovih kuća u kojima žive. Ja govorim ne kao predstavnik građana Botuna, nego građana Zete, mene svi ovi ljudi podržavaju. Mi nemamo ni snagu ni želju ni volju da se tučemo sa policijom, niti ćemo to da radimo. Mi ćemo da se povučemo nazad. A evo neka čitava crnogorska javnost vidi koliko je policije došlo da uhapse građane Botuna, samo zato što se bore za zdrav vazduh i životnu sredinu - dodao je Knežević.
Oko tri sata iza ponoći u pratnji Komunalne policije iz Podgorice su krenule mašine Vodovoda koje su trebale da počnu izgradnju kolektora u Botunu, međutim mještani su spriječili da priđu lokaciji, prenose mediji. Obaviještena je policija, koja je u međuvremenu i došla.
Sa Komunalnom policijom došao je direktor podgoričkog Vodovoda Aleksandar Nišavić.
- Naređujemo vam da se dobrovoljno uklonite sa ove lokacije i povučete vozila - saopštili su predstavnici Komunalne policije prilikom dolaska u Botun.&nbsp;
Njihov zahtjev je odbijen riječima "mi ne odustajemo".
Među okupljenima su bili lider Demokratske narodne partije Milan Knežević i predsjednik Opštine Zeta Mihailo Asanović.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FRoWrw2kqHqw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prilikom dolaska Komunalne policije, kako prenosi naš repoter, mještani su rekli da je cijelo selo Botun tu i da su sa njima maloljetnici, te da ne planiraju da se povuku i da odustanu od svojih zahtjeva.&nbsp;
Knežević je pozvao mještane da ne vrijeđaju Komiunalne policajce.
Kako se moglo čuti, na račun Komunalne policije i grada upućene su optužbe da su doveli neuniformisana lica da provociraju okupljene mještane. &nbsp;
Knežević je ranije zjavio da su sve policijske snage u zemlji krenule na jedno malo zetsko selo.
- Sve policijske snage u državi krenule na jedno malo zetsko selo. Ostavite bar vučjake da čuvaju kamp - naveo je Knežević na društvenim mrežama.&nbsp;
U Botunu je, podsjetimo, iskazano protivljenje izgradnji kolektora.&nbsp;
Dolazak policije očekuje na stotine građana.&nbsp;
Podgorički gradonačelnik Saša Mujović za RTV Podgorica ranije je poručio da su poruke koje su stigle iz Evropske unije jasne – početak gradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda ne može se dodatno odlagati, niti je moguća izmjena lokacije.
- Najbolja i najsnažnija poruka je onaj odgovor EU na određene konstatacije koje su se čule, da gradnju možemo prolongirati, da lokaciju možemo izmjestiti. Mislim da je EU i njen stav bio krajnje jasan i da korespondira sa onim što smo govorili, a to je da moramo početi radove do 31. decembra ukoliko želimo izbjeći kaznu i štetu, kao i da izmjena lokacije nije moguća jer bismo time ugrozili zatvaranje poglavlja 27 i zatvaranje u predviđenom vremenskom roku - naveo je Mujović.

Portal ETV

Mještani Botuna spriječili pristup lokaciji za gradnju kolektora, stigla policija; Knežević: Crna Gora od jutros više nije ista

U sali Skupštine Opština Pljevlja održan je skup korisnika usluga DOO Grijanje, sa kojeg je poručeno da će se građani sjutra u 11 i 30 okupiti ispred kotlarnice u Skerlićevoj ulici i pokušati da spriječe njeno pečaćenje.
Sa skupa je upozoreno da bi zatvaranje kotlarnice značilo gašenje jedinog izvora grijanja za oko 400 stanova i više od 50 poslovnih prostora, uključujući i brojne državne i opštinske institucije – sjedište Opštine Pljevlja, Centar za kulturu, Rudnik uglja, Osnovno državno tužilaštvo i druga javna preduzeća.
Građani su ocijenili da je nenormalno i neprihvatljivo da država u decembru, usred grejne sezone, gasi grijanje u najhladnijem gradu u Crnoj Gori, i to u trenutku kada se za Pljevlja najavljuju temperature do minus 10, a potom i do minus 20 stepeni.
Posebno ogorčenje izaziva činjenica da je ista ta kotlarnica, po nalazima ekološke inspekcije, morala biti zapečaćena još u maju, ali joj je uprkos tome odobren nastavak rada tokom jeseni i početka zime. Sada, kada je kotlarnica ugašena, mjerni podaci pokazuju da su prekoračenja PM2.5 i PM10 čestica i dalje enormna, što dodatno dovodi u pitanje smisao i efekat ovakve odluke.
Na skupu su izneseni brojni predlozi, ali je zajednički stav bio da se sjutra pokuša spriječiti pečaćenje kotlarnice, te da se zatraže ostavke Odbora direktora i direktora DOO „Grijanje“, zbog toga što se, kako je rečeno, nisu pojavili pred građanima u trenutku kada se odlučuje o sudbini stotina domaćinstava i sudbini preduzeća.Okupljeni su riješeni da plaćaju usluge ovom preduzeću ukoliko se problem već sjutra ne riješi. Takođe ukoliko ne dođe do rješenja grijanja slijede tužbe protiv onih koji su odgovorni za smrzavanje korisnika centralnog gijjanja u Pljevljima.
Predsjednik Opštine Pljevlja, &nbsp;Dario Vraneš, složio se sa građanima da je izostanak rukovodstva DOO „Grijanje“ sa skupa razočaravajući i poručio da su promjene neophodne. On je istakao da će lokalna uprava biti uz građane i da će i sjutra biti sa njima na terenu.
Vraneš je naglasio da se Pljevljaci ne mogu kažnjavati isključivanjem grijanja u najhladnijim danima godine, upozoravajući na ozbiljne posljedice po zdravlje stanovništva, posebno starijih sugrađana.
- Ne radi se samo o materijalnoj šteti i imovini DOO ‘Grijanje’. Radi se o zdravlju ljudi. Šta će se desiti kada se stanovi ohlade, kada se ljudi razbole, kada bolnice budu pune? Država nije tu da kažnjava, već da rješava probleme - poručio je Vraneš.
Na skupu je postavljeno i pitanje selektivnog odnosa institucija prema zagađivačima. Doktor Ilhan Tursumović zapitao se da li se kao isti problem tretira kotlarnica u Skerlićevoj, koja prema njegovim riječima troši manje od 10 tona uglja dnevno, i Termoelektrana Pljevlja, koja dnevno troši oko 6.000 tona uglja.
- Kotlarnica jeste zagađivač, ali višestruko manji od Termoelektrane“, ali.kada bude da je na skupu protiv zagađena 150 pa 100 ljudi, mogu da nam rade šta hoće - kazao je dr Turumović na skupu, uz podsjećanje da građani nijesu blagovremeno obaviješteni ni o probnom radu termoelektrane.
Dodatni apsurd, kako je istaknuto, predstavlja činjenica da je kotlarnica u Skerlićevoj već ugašena, dok su koncentracije štetnih čestica u vazduhu i dalje izuzetno visoke. To, prema ocjeni okupljenih, pokazuje da se problem zagađenja ne rješava, dok se građani istovremeno ostavljaju bez osnovnog uslova za život – grijanja.
Kako će oko 400 korisnika DOO „Grijanje“, od kojih mnogi nemaju dimnjake ni alternativni izvor toplote, provesti noći sa najavljenim minusima, pitanje je na koje nadležni još nisu dali odgovor.
Zaključak skupa je jasan: do dogovora mora doći, jer Pljevlja ne mogu biti jedini grad u kojem se ekološka politika sprovodi tako što se građani ostavljaju da se smrzavaju. 
&nbsp;

Oko 400 stanova u Pljevljima na -10 bez grijanja: Kazna ili institucionalni apsurd?

Nakon što su Pljevljaci, koji se griju iz kotlarnice u Skerlićevoj ulici uputili su hitan javni poziv Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Direkciji za ekološku inspekciju, Ministarstvu zdravlja i Agenciji za zaštitu životne sredine, povodom najavljenog zatvaranja pomenute kotlarnice, oglasio se ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Damjan Ćulafić.&nbsp;
Njegovo obraćanje prenosimo integralno:&nbsp;
Ispratio sam medijske naslove i izvještaje o prijetnjama “organizacionog odbora protesta” kako će blokirati rad Termoelektrane u Pljevljima, ukoliko se rješenje ekološke inspekcije, koje je na snazi već duže od godinu dana, izvrši
Moram priznati da mi ni danas nije jasno, kao ni prije dva dana na tematskoj sjednici Odbora za ekologiju u Skupštini Crne Gore, u čemu je logika da u trenucima kad imamo rekordna zagađenja vazduha u Pljevljima (a, konkretno, danas je duže od šest sati stanje vazduha veoma loše), od mene se javno traži da jedan od velikih zagađivača nastavi da radi, a time i da zagađuje vazduh?
Slušamo, posebno od kolega političara, žalopojke i razumijevanje situacije u kojoj se Pljevljaci nalaze (jer, pobogu, korisno je reći javno da vam je vlasnik svakog individualnog ložišta mio i drag, ipak dolaze izbori, da razumijete ljude koji se griju na sistem kotlarnice, jer, ipak je u pitanju oko 400 stanova itd.), ali istovremeno i “snažne” pozive da se situacija riješi. Da se riješi nepreduzimanjem hitnih mjera? Nejasno je samo kakva je to logika, osim politikantska i populistička.
Poziva se ministar ekologije da dođe u Pljevlja, kao da bi mu bio prvi put. I doći će opet. I opet. Ali ako neko očekuje da će posjetu ministra ekologije iskoristiti da ga ubijedi da treba mimo zakona da radi i postupa, da ne treba da preduzima hitne mjere koje preduzima, da ga ubijedi da zagađivači treba nesmetano i nekontrolisano da rade, iako rekordno zagađuju vazduh, onda taj neko, pa makar bio i “organizacioni odbor protesta” treba da zna da mu je ambicija pretjerana i neostvariva.
Za mene, kao ministra životne sredine, ali i kao čovjeka, zdravlje nema cijenu, i do kraja mandata ću se boriti protiv jalovog populizma, a u korist zdrave životne sredine.
Za sadašnju situaciju sa kotlarnicom u Skerlićevoj ulici isključivo su odgovorni predsjednik opštine Pljevlja i rukovodstvo “Grijanja”. Rekao sam i ponavljam: sve što je trebalo već godinu i po dana, to je da se ugrade filteri koji će štetne emisije da dovedu u propisane granice.
Ekološki inspektor je dao jasne naloge i mjere i u odnosu na TE, i u odnosu na individualna ložišta, a kao ministar još jednom, javno, pitam predsjednika opštine gospodina Vraneša: u šta je utrošen novac koji je Opštini Pljevlja uplaćen za realizaciju ekoloških projekata? Jedna od njihovih svrha je upravo i pozitivan uticaj na zdrav vazduh? Nije mala cifra.
Dakle, ekološki inspektor je u identičnoj situaciji, prošle godine, dozvolio produženi rad do maja mjeseca 2025, ali sa obavezom da se postrojenje doradi do mjere da emituje dozvoljene količine čestica, a ne da nam ovih dana javno priznaju da je “prekoračenje od samo 4 (četiri) puta”.
Ministarstvo je, samo posredstvom Eko fonda, u Pljevljima za zadnje dvije i po godine subvencionisalo ugradnju energetski efikasne fasade na preko 1700 objekata, kao i na 12 stambenih zgrada. Ove godine subvencionisali smo, posredstvom tri javna poziva, kupovinu peći na pelet za 192 domaćinstva u Pljevljima. Agencija za zaštitu životne sredine u realnom vremenu prati stanje kvaliteta vazduha i o tome obavještava javnost i adekvatno reaguje. Ekološka inspekcija postupa u odnosu na sve zagađivače, ravnopravno, u skladu sa Zakonom. Dakle, sistem kojim rukovodim besprekorno radi.
Ali stvarnim organizatorima protesta valjda teško pada da odgovornost potraže onamo gdje stvarno počiva.
Nemojte gajiti iluziju da nije ovako kako ću sada reći. Zabrinut je ovaj ministar za način na koji će se grijati stanovnici koji koriste sistem kotlarnice kao izvor grijanja. Zna ovaj ministar da među njima ima djece, starijih lica, onkoloških bolesnika, nažalost, i tako dalje. Zna, jer prati redovno stanje i pravilno se informiše. Ali to izgleda ne znaju samo predsjednik opštine i direktor “Grijanja”, jer da znaju i da ih interesuje valjda bi za dvije godine završili ono što se od njih traži. Ili nisu navikli da država odluke koje donese istovremeno i poštuje do kraja. Znaju li oni i organizatori protesta da nije manji broj onih Pljevljaka koji traže da se kotlarnica zatvori, jer zagađuje njihov vazduh?
Dobijam dopise iz “Grijanja” kako će zatvaranje da potencijalno izazove štetu na instalacijama koje mnogo koštaju. A ja njih pitam: koliko košta jedan život? Ima li cijenu?
Zdravlje i zdrava životna sredina za mene nemaju cijenu i ne mogu biti predmet na kom treba od mene očekivati kompromis.
Umjesto populističkih prijetnji, predložio bih realnu odgovornost.

Ćulafić: Preambiciozan plan je pozvati ministra da dođe u Pljevlja sa namjerom da se ubijedi da zagađivači treba nekontrolisano da rade

Udruženje lokalnih javnih emitera Crne Gore izražava ozbiljnu zabrinutost zbog razrješenja Savjeta Radio Andrijevice, i poziva prvenstveno resorno Ministarstvo – Ministarstvo kulture i medija, kao i Agenciju za AVM usluge, da zauzmu jasan stav u ovom slučaju.
Naime, na sjednici SO Andrijevica, održanoj 28.12.2025. godine, razriješen je Savjet Radio Andrijevice, sa obrazloženjem da su pojedini članovi tog Savjeta bili na odborničkim listama na lokalnim izborima u ovoj opštini, navodi se u saopštenju NVO Udruženje lokalnih javnih emitera Crne Gore .
Međutim, članovi Savjeta Radio Andrijevice su na tu funkciju izabrani u vrijeme važenja Zakona o elektronskim medijima, kada sama kandidatura na odborničkoj listi nije predstavljala sukob interesa, već se sukob interesa odnosio na same odbornike (dakle ne i na kandidate), što je bilo normirano članom 17 ovog zakona – navodi se u saopštenju.
Zakon o AVM uslugama, kako su dodali, proširio je sukob interesa i na kandidate za odbornike, međutim, taj zakon je stupio na snagu 19. juna 2024. godine, a poslednji lokalni izbori u opštini Andrijevica održani su prije toga.
Dakle, ovdje se radi o tome da SO Andrijevica vrši retroaktivnu (povratnu) primjenu Zakona o AVM uslugama, što je neustavno i nezakonito. Na ovaj način direktno se urušava funkcionalna nezavisnost savjeta lokalnog javnog emitera – ukazali su.
Kako su saopštili izuzetno je sporno i to što u svakom slučaju mandat članovima Savjeta Radio Andrijevica ističe za svega nekoliko mjeseci, pa je upitno da li je zapravo krajnji cilj ovakvog postupanja SO Andrijevica &nbsp;– razrješenje direktora Radio Andrijevice, budući da je savjet tijelo koje imenuje i razrješava direktora.
Nažalost, dodali su, Radio Andrijevica nije jedini primjer političkih prelamanja preko lokalnog javnog emitera, kao i nezakonitih postupanja i pritisaka na savjete i direktore lokalnih javnih emitera.
Funkcionalna nezavisnost savjeta lokalnih javnih emitera jasno je propisana Zakonom o AVM uslugama. Nedozvoljen je bilo kakav nezakonit pritisak ili uticaj na članove savjeta i direktore lokalnih javnih emitera u njihovom funkcionisanju. Ovakva i slična postupanja ugrožavaju nezavisnost medija, a nezavisnost medija je jedan od najvažnijih stubova savremenog demokratskog društva – navodi se u saopštenju NVO Udruženje lokalnih javnih emitera Crne Gore.
Zakon o AVM uslugama, ukazali su, propisao je način finansiranja lokalnih javnih emitera upravo sa ciljem da ojača njihovu nezavisnost, uređivačku i svaku drugu, a ovakvo postupanje osnivača kakvo imamo na djelu u opštini Andrijevica je u direktnoj suprotnosti sa svim principima i ciljevima koje propisuju medijski zakoni u Crnoj Gori.
Stoga, kako smo naveli, pozivamo prije svega resorno Ministarstvo, a zatim i Agenciju za AVM usluge, da zauzmu stav po ovom pitanju, kako lokalni javni emiteri više ne bi bili predmet političkih podjela i trvenja, već kako bi im se omogućilo da u skladu sa zakonom pružaju javne usluge zbog kojih su i osnovani – zaključili su.

Udruženje lokalnih javnih emitera Crne Gore reagovalo povodom razrješenja Savjeta Radio Andrijevice

Predsjednik Odbora direktora Elektroprivrede Crne Gore Milutin Đukanović je u emisiji "Naglas" kazao da bi eventualna blokada Termoelektrane Pljevlja od revoltiranih građana zbog gašenja kotlarnice u Skerlićevoj ulici mogla da nanese nepopravljivu štetu te da bi trebale i godine da se TE vrati u funkciju. On je istakao i da TE trenutno manje zagađuje vazduh nego prethodnih godina, ali da je neko želio da napravi predstavu. Poručio je da će predložiti 100 odsto umanjenje cijene struje za Pljevljake iz Skerlićeve ulice.
Đukanović je kazao da u EPCG smatraju da poslije puštanja u probni rad TE Pljevlja, ona manje utiče na zagađenost.
- U martu prošle godine kad je TE radila čestice sumpor-dioksida su iznosile 4,5 hiljada miligrama po metru kubnom, a sada kada je počela sa radom, mjerenje je isto uradio CETI, sredinom decembra bilo je 3,2 hiljade miligrama po metru kubnom. Koliko imamo informacije, i kotlarnice su manje zagađivale u odnosu na 2024, 2023. godinu, ali neko je želio da naprave predstavu - kazao je Đukanović.
On je kazao da je istina to da TE i kotlarnice zagađuju Pljevlja i okolinu, ali da nikada prije nije bila ovako zapaljiva atmosfera.
- Treba uraditi sve da tenzije splasnu i da se nađe rješenje - kaže Đukanović.
Nakon izjave građana da će blokirati rad TE ukoliko ujutru do 9 sati u Pljevlja ne dođu na razgovor &nbsp;ministar ekologije Damjan Ćulafić, ekološka inspektorka Vesna Bigović i ministar zdravlja Vojislav Šimun, Đukanović je poručio da zaustavljanje TE u zimskom periodu nosi ogromnu opasnost.
- Ukoliko budemo imali niske temperature, -10, -15, može doći do pucanja cijevi i raznih uređaja. Bojim se da bi se napravila nepopravljiva šteta i da bi trebali mjeseci, a možda i godine da se TE vrati u funkciju. To je strašno opasno. Elektroprivreda je spremna da pomogne i da da dodatne subvencije na račune za električnu energiju - kaže Đukanović.
On smatra da je EPCG napravila greške sa komunikacijom sa javnošću. Ističe da nije pokrenut nikakav novi proces, već se radi sve što i prethodnih 40 godina.&nbsp;
- Najveći dim koji se gleda na televizijama to je vodena para, bezopasna, a najveći dimnjak je najveći zagađivač. Termoelektrana jeste zagađivač, ali manje zagađuje nego ranije - &nbsp;objašnjava Đukanović.&nbsp;
Istakao je da se na kraju pokazalo da devetoro djece koja su hospitalizovana imaju virusnu infekciju.&nbsp;
Đukanović je kazao i da je tehnički nemoguće bilo da se završe svi objekti, a da se pusti u rad TE.&nbsp;
- Prva faza je malo jači remont. Za desetak dana biće priključen uređaj denoks, to je uređaj za smanjenje azot dioksida, a dvadesetak dana nakon toga priključiće se i desoks za smanjenje sumpor dioksida - &nbsp;kazao je Đukanović.&nbsp;
Naglasio je i da je fazno puštanje TE jedino moguće.&nbsp;
- Predložićemo sjutra CEDIS-u da se uključi i da smanjimo cijenu struje 100 odsto Pljevljacima u Skerlićevoj ulici koji su priključeni na koltarnicu. Zaista mi je žao što se ovo dešava i nadam se da će ovo poslovodstvo riješi problem u ova dva mjeseca - kazao je Đukanović i apelovao na građane da ne blokiraju TE.&nbsp;

Đukanović: Blokada TE Pljevlja nanijela bi nepopravljivu štetu, predložiću 100 % umanjenje cijene struje za stanare Skerlićeve

&nbsp;Vlada Crne Gore izabrala je večeras Lazar Šćepanovića za direktora Uprave policije u punom mandatu.
Izvršna vlast je 19. decembra prihvatila predlog da Šćepanović, dosadašnji vršilac dužnosti direktora Uprave policije, bude na toj poziciji u punom mandatu, što je i Skupština podržala &nbsp;u subotu.
Podršku Šćepanoviću u parlamentu dalo je 46 poslanika, nije bilo glasova protiv, dok su četiri poslanika Demokratske narodne partije bila uzdržana.
Direktor policije postavlja se na pet godina.

Šćepanović izabran za direktora Uprave policije u punom mandatu

Vlada Crne Gore dala je saglasnost da ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović, najkasnije do preksjutra, raspiše novi javni poziv za zapošljavanje 514 viskoškolaca u zvanju policijskog službenika, saopštio je potpredsjednika Vlade Aleksa Bečić.
On je kazao da će oko 370 izabranih kandidata sa prethodnog javnog poziva sjutra preuzeti odluke o izboru kandidata i uskoro početi sa radom, što zajedno sa svršenim akademcima sa Policijske akademije čini kadrovsko snaženje Uprave policije od oko 500 mladih ljudi.
- Očekujemo efikasno sprovođenje novog javnog poziva, kao i dalja zakonska unapređenja koja će omogućiti, početkom naredne godine, raspisivanje novih javnih poziva i širenje kadrovske baze - naveo je Bečić u saopštenju.
Kako je rekao, nastavljaju se kadrovske reforme otvaranjem vrata za veliki broj mladih ljudi, čuvanjem i motivisanjem istinskih profesionalaca u sistemu, kao i, saglasno zakonskim mehanizmima, čišćenjem sistema od svih nedozvoljenih uticaja.
- Kadrovska obnova, istorijske investicije u opremu, proces modernizacije i digitalizacije rada, uz normativna unapredjenja čine temelje daljeg ozdravljenja i stvaranja čistog, čvrstog i otpornog sektora bezbjednosti - kazao je Bečić.

Vlada odobrila raspisivanje novog javnog poziva za 514 policijskih službenika

Polaganjem vijenaca na Spomenik palim borcima u centru grada obilježen je 29. decembar, kada je prije 81 godinu oslobođen Kolašin.
Delegaciju Opštine Kolašin predvodili su Petko Bakić, predsjednik Opštine, i Vasilije Bulatović, predsjednik SO Kolašin.
Ispred UBNOR-a i antifašista Kolašina bio prisutan predsjednik Nikola Lakićević, koji je ponovo podsjetio da polaganju vijenca nije prisustvovala delegacija Vojske Crne Gore.
Podsjetimo, prije 81 godinu Kolašin je konačno oslobođen od okupatora, a tokom Drugog svjetskog rata 23 puta je prelazio iz ruku oslobodilaca u ruke okupatora i domaćih izdajnika.
Kolašin je bio ratna prijestonica Crne Gore, gdje su održana istorijska zasijedanja ZAVNO-a, čijim je odlukama počelo vraćanje državnosti Crne Gore.
Decenijama je 29. decembar bio Dan opštine Kolašin, da bi nakon toga bilo promijenjeno da Dan opštine bude 20. jul, kao datum prvog oslobođenja. Trenutno je Dan opštine 28. avgust i vezan je za gradnju Manastira Morače.

Dan kada je oslobođen Kolašin

Ministarstvo kulture i medija (MKM) pozvalo je nadležne organe lokalne samouprave da preispitaju odluku Skupštine opštine (SO) Andrijevica o razrješenju članova Savjeta Radio Andrijevica, upozoravajući da retroaktivna primjena novih zakonskih ograničenja nije u skladu sa principima pravne sigurnosti.
SO Andrijevica razriješila je Savjet Radio Andrijevica, na osnovu navodnog postojanja sukoba interesa u smislu člana 146 stav 1 tačka 6 Zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama, kojim je propisano da članovi savjeta lokalnog javnog emitera ne mogu biti osobe koja su bila kandidati za predsjednika Crne Gore ili u sastavu izborne liste za izbore za poslanike ili odbornike, najmanje tri godine od podnošenja kandidature ili izborne liste.
Iz Ministarstva kulture i medija su kazali da su članovi tog Savjeta imenovani u skladu sa ranije važećim Zakonom o elektronskim medijima, u kojem navedeni osnov za sukob interesa nije bio propisan, već je bio ograničen isključivo na lica koja obavljaju funkciju poslanika ili odbornika.
- Retroaktivna primjena novih zakonskih ograničenja na već započete mandate nije u skladu sa osnovnim principima pravne sigurnosti - upozorili su iz resora kojim rukovodi Tamara Vujović.
Ministarstvo kulture i medija smatra da postoji osnovana sumnja u zakonitost sprovedenog postupka razrješenja.
Iz tog resora su pozvali nadležne organe lokalne samouprave da još jednom preispitaju donijete odluke, u cilju izbjegavanja pravnih posljedica, sudskih sporova i dodatne destabilizacije sistema lokalnih javnih emitera.
- Transparentnost, zakonitost i dosljedna primjena zakonskih i prelaznih rješenja od posebnog su značaja, naročito u kontekstu reforme medijskog zakonodavstva i obaveza koje Crna Gora ima u procesu evropskih integracija - navodi se u saopštenju.
Kako su istakli iz MKM, jedan od ključnih ciljeva prilikom usvajanja Zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama je upravo bio obezbjeđivanje uslova za nezavisne, finansijske stabilne i održive lokalne javne emitere.
- Zbog svega navedenog, bilo koje odluke u pravcu ugrožavanja navedenih vrijednosti treba izbjegavati i dobro preispitati - poručuje se u saopštenju.

MKM: Preispitati odluku o razrješenju Savjeta Radio Andrijevica

Sve vrste goriva od danas će biti jeftinije četiri do šest centi, saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.
Litar eurosupera 95 i 98 pojeftiniće šest, odnosno pet centi i narednih 15 dana će koštati 1,35 EUR, odnosno 1,39 euro.
Cijena eurodizela biće četiri centa niža i iznosiće 1,27 euro.
&nbsp;Lož ulje će pojeftiniti četiri centa na 1,2 euro.&nbsp;
Posljednje promjene cijena goriva bile su 16. decembra, kada su sve vrste goriva pojeftinile dva do sedam centi.
Prema odredbama Uredbe o načinu obrazovanja maksimalnih maloprodajnih cijena naftnih derivata, naredni obračun će se obaviti 12. januara, a eventualno izmijenjene vrijednosti naftnih derivata važiće od 13. januara.

Od danas jeftinije sve vrste goriva

Premijer Milojko Spajić odgovaraće danas na pitanja poslanika, na posebnoj sjednici Skupštine posvećenoj premijerskom satu.
Lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović pitaće Spajića da li je Termoelektrana Pljevlja puštena u probni rad u skladu sa zakonom i važećim propisima.
Predsjednik Demokratske narodne partije Milan Knežević pita Spajića kada planira da započne dijalog u parlamentarnoj većini i Vladi o ustavnim promjenama i dopunama, kako bi srpski jezik dobio u Ustavu status službenog jezika.
Poslanika Demokratske partije socijalista Mihaila Anđušića interesuje da li na tragu upozorenja iz Brisela, javnu upravu u Crnoj Gori očekuju reforme i racionalizacija i kako gleda na analizu Ministarstva fmansija da je za četiri godine broj zaposlenih u državnim kompanijama uvećan za gotovo 30 odsto.
Poslanik Pokreta Evropa sad Vasilije Čarapić pitaće Spajića koji je konkretan dinamički plan Vlade za narednu godinu kada je rijec o zatvaranju pregovaračkih poglavlja sa Evropskom unijom.
- Koja je Vaša strategija za zatvaranje najdelikatnijih pregovaračkih poglavlja za Crnu Goru (poput poglavlja 31 koje je vezano za bilateralu sa Hrvatskom, poglavlja 23 i 24, poglavlja 27) i koje kljucne reforme će biti sprovedene da bi se taj cilj ostvario - dodao je Čarapić.
On će Spajića pitati i šta građani mogu konkretno da očekuju u narednoj godini - ne samo u simbolickom smislu jubileja nezavisnosti, koji svakako treba proslaviti na jedan dostojanstven, već u pogledu ključnih obećanja vlasti u oblasti životnog standarda, socijalne pravde i vladavine prava.
Poslanika Socijaldemokrata Nikolu Zirojevića interesuje da li Spajić unutar Vlade i parlamentarne većine detektujete faktore koji svojim djelovanjem rade suprotno evropskim integracijama Crne Gore.
&nbsp;Poslanika Demokrata Borisa Bodanovića interesuje koliko je Vlada od stupanja na dužnost do danas dodijelila stanova, stambenih jedinica ili stambenih kredita poslanicima, ministrima, državnim sekretarima, direktorima organa uprave i drugim funkcionerima koji obavljaju javne funkcije. a ujedno su i funkcioneri političkih partija koje čine parlamentarnu većinu.
&nbsp;Šef poslaničkog kluba Albanskog Foruma Artan Čobi pitaće Spajića postoji li plan da se krene sa proširenjem graničnog prelaza na Sukobinu, s obzirom da će auto-put od Zaljeva do Sukobina, za čiji idejni projekat je raspisan tender, još više opteretiti taj granični prelaz.
&nbsp;Poslanik Posebnog kluba Ilir Čapuni će, povodom sporazuma Crne Gore i Albanije o izgradnji mosta na Bojani, Spajića pitati da li nekome smeta učinkovito infrastrukturno rješenje u povezivanju dvije države.

Spajić danas odgovara na pitanja poslanika

Kraj 2025. i ulazak u „obećanu“ 2026. Crna Gora dočekuje prilično šizofreno.
S jedne strane je opšta euforija eurointegracijskim liderstvom, praćena često nerealnim obećanjima, bombastičnim izjavama i otimanjem zasluga. S druge, tu je realnost koja se ogleda u podeljenom narodu, nerešavanju akutnih problema, svakodnevnim poskupljenjima, maltretiranjem novinara i medija, neznanju i rasipništvu u državnim firmama, jasno vidljivim dvostrukim aršinima prema – s jedne strane - pripadnicima prošlog i prema – s druge - jurišnicima sadašnjeg režima, apsolutnom krahu bezbednosnog sektora, nerešenim masovnim ubistvima, selektivnom pravosuđu, bezobraznom i nekažnjenom uplitanju stranih država i strane crkve direktno i preko lokalnih „čauša“...
I to je utisak koji se stekne „iz daljine“, samo na osnovu nekoliko godišnjih poseta Crnoj Gori, revnosnog praćenja lokalnih medija i čestih razgovora sa stanovnicima najlepše zemlje na Planeti. Na „licu mesta“ verujem da izgleda još gore, tim pre što se tad vide i osećaju tuga, depresija i nezadovoljstvo srodnika, komšija, prijatelja.
Možemo da (pokušamo da) se lažemo, usred ove novogodišnje (lažno) vesele atmosfere, ali meni laži i skrivanje iza fantazija nikako ne idu od ruke. Kada biste samo znali kolikima sam se zamerio zbog spremnosti i brzine da istinu saspem u oči, i genetske nesposobnosti da uvijam u oblande i govorim samo ono šta drugi žele da čuju...
Najzad, dragi čitaoče, da li bi mi verovao kada bih napisao da je u Crnoj Gori danas sve bajno i sjajno, i da kamenje u točkove opšteg prosperiteta ubacuju samo retki preostali pripadnici bivšeg režima, nezadovoljni što više ne mogu da kradu? Bogami, da igramo suprotne uloge, ja bih se na takvu priču uvredio, misleći da od mene praviš budalu. A to nikako ne volim.
Držim da građani Crne Gore – kako god se uže definisali, oni su po samom tom svojstvu Crnogorci - nisu glupi. Iako često ume tako da izgleda. Više su problem neke karakterne osobine, inadžijstvo, ljubomora, pizma, „brojanja“ i „pamćenja“. Fatalizam i sindrom žrtve. I nešto što meni laički izgleda kao opšta emicionalna nezrelost i neostvarenost.
Sve to odlično ilustruje ona istorijska: zameri li ti se vladar (danas i: ministar, direktor, šef...), ne uvaži li tvoje mišljenje ili ti samo ne dadne po tvom skromnom uverenju zasluženu poziciju koju ti najbolje možeš da „pokriješ“ – ti ne doživljavaš samo njega za neprijatelja, već celu Crnu Goru. I spreman si da je prodaš ne za šaku dinara, već za šaku osvete onom ko tvoje umišljeno savršenstvo nije priznao i ispoštovao.
Nemam medicinsku kvalifikaciju za takve ocene - po školi sam pravnik, a po zanimanju novinar sa samo nešto više od 40 godina iskustva - ali meni to ovako, narodski, ne izgleda baš najnormalnije. Spremnost da se odbaci sopstvena država, „dabogda sve izgorilo“, ako nešto tvoje nije prošlo. Kao ono kad klinci igraju „na male goliće“, pa se onaj čija je lopta naljuti što ga nisu prvog izabrali, uzme loptu i ode kući. Samo što ti mali fudbaleri imaju 6-7-8-9 godina, a u slučaju države govorimo o odavno punoletnim i potpuno formiranim ljudima.
„Znaš, ne živiš ovđe, pa ne možeš sve da vidiš i ośetiš, kako se narod prozlio, kako se laže, kako se otima“ – rekao mi je relativno skoro veliki prijatelj, dok smo pili njegovo sjajno vino, a ja kmečao kako mi nedostaje ovaj krš i pogled ka jezeru i moru. Znam ja da mi dijasporci romantizujemo sve i da nostalgija zna da zamagli realan pogled. I da je moj prijatelj, a kao mlađi brat mi je – ljudina jedna prepuna ljubavi, u pravu; najzad i on sam se nekako sklonio u sopstveni mikro-kosmos, razočaran. Kao mnogi.
I potpuno ga razumem. Ne samo što se sve ono loše, zbog čega sve češće pomišljam da evakuišem svoju porodicu, iz Srbije nekako istorijski logično preliva u Crnu Goru. Već i zato što mi Crnogorci – i oni koji se tako osećaju, i oni drugi – imamo svoje brojne autohtone mane. A one se u praksi danas manifestuju u veoma širokom dijapazonu – od vršnjačkog nasilja u školama, preko prečestog javašluka u zdravstvenom sistemu ili rodno motivisanog nasilja u čijem je korenu shvatanje posedovanja drugog čoveka („Podsjeti me da te poslije dobro izdevetam, nijesam odavno“, „Čovjek si mi pa kako hoćeš“ – samo je scena iz filma maestralnog hroničara i karikaturiste crnogorskog mentaliteta, Živka Nikolića), do borbi za političke pozicije što, u stvari, predstavlja samo borbu za jesti hleba bez motike.
Kako stojimo sa lažnim diplomama? Znamo li koliko ih ima? Ko danas u Crnoj Gori realno sme da se uhvati u koštac s vlasnicima papira pribavljenog po povoljnoj ceni, samo da ne bude da ja nemam, a komšija ima diplomu? I s onime šta takve „kvalifikacije“ čine državi i privredi?
Da li da pomenem silna „dugovanja krvi“? Znamo li koliko se taj užasni srednjevekovni običaj još mota po crnogorskim glavama, istim onima koje sanjaju divotu Evropske unije, demokratske i na zakonima i državnoj pravdi zasnovane zajednice?
Ili, recimo, sve ovo šta se dešava sa ili oko crkve. Svestan sam ja šta SPC čini i regionu i samoj Srbiji, ali je pravo pitanje kako se na to reaguje. Vrlo brzo bi crkva kao takva bila postavljena na svoje mesto, da s jedne strane s njom nema koketiranja političara u jednom neformalnom interesnom paktu, a sa druge... Sa druge strane, bar u Crnoj Gori, je fenomen u „nasleđivanju“ idola: Tito, iza njega Sloba, onda Milo ili Momo, pa slavska ikona. Ovako ilustrovana sklonost ka idolopoklonstvu možda deluje i komično, posebno kad se zamisli smenjivanje fotografija na istom mestu u kući. Ali, taj stav je od samog početka ključna kočnica napretka crnogorskog društva. Ne bi crkva uzletela i dala sebi pravo da se meša u sve, a ponajviše stvari koje nemaju i ne smeju da imaju veze sa crkvom i religijom, da nema sklonosti ka pomodnom, bliskosti vladajućem, pripadanja stadu. Kritičan stav svakog građanina, nosioca suvereniteta, zauzdao bi i političare i popove.
Tako gledam i sve ovo šta prati opštu euro-euforiju. Svi misle da je „CG u EU“ već gotova stvar – ja sam već matori, a odavno cinik, i oprostite mi što ne delim vaš optimizam, znajući šta sve Moskva, pod Moskvom ležeći Beograd, i džentlmenski plaćeni (ležeći) službenici takvog Beograda u Crnoj Gori, mogu da urade. Ali, tek kao primer, već sama svađica oko toga ko ima veće zasluge za otvaranje pet poglavlja, a da se zaboravljaju oni koji su uopšte započeli taj proces, pokazuje sve naše mane kao naroda, celu dubinu ličnih frustracija i fragilnost bilo koje politike pred kompleksima.
Sad na to da dodamo sitnicu zbog koje će me, možda, okarakterisati kao jeretika ili plaćenika (najzad, ovo i pišem za „Bemaksov“ portal, zar ne?), ali – rekoh već – ja volim istinu u lice: koliko bi samo notifikovanje jednostavne činjenice o nekoj zasluzi „bivših“ olakšalo (da ne kažem – relaksiralo) političku zategnutost u državi? Pa onda zamislite kako bi to izgledalo kada bi svi bili spremni samo da priznaju činjenice i zasluge onih drugih i makar privremeno obustave pizme i napade?
Uz samo jedan jedini neprikosnoveni zajednički imenitelj: nezavisna Crna Gora i njen interes. Dobro, znam da u Crnoj Gori postoje ljudi kod kojih ono „nezavisna“ izaziva alergijsku reakciju, ali to je već za lečenje, a ne za novinski tekst, dočim sam ubeđen da ogromna većina ljudi ovde može da pojmi svu snagu, efikasnost i najzad ličnu korist od male nezavisne države na Jadranu, članice EU i NATO.
No, to je već domen visoke politike – a ona bi vremenom morala da postane i manje vidljiva i manje poželjna, posebno ne da ikome bude prvo i jedino zanimanje. Kako stoje stvari sa svakodnevnim životom običnog čoveka? Onom koji od plate ili penzije mora da plati stan, namiri komunalije, ode u prodavnicu, opremi dete za školu, kupi nešto od garderobe? Najzad, i da s porodicom otputuje na produženi vikend u tu istu Evropu, zadovoljstva radi, ili da obnovi nameštaj i belu tehniku. To je, po mom dubokom uverenju, osnovna i prelomna tačka svake vlasti.
Dobra stvar u Crnoj Gori je što se sve zna, i što se svako zna. Loša stvar u Crnoj Gori je što se sve zna, i što se svako zna. Sad ovo uvaženom čitaocu deluje kao da sam i ja zapao u šizofreniju, ili bar dejstvo onog sjajnog vina već pomenutog u tekstu. Ali, nije. Prva rečenica odnosi se na stvarno poznavanje, svest o realnom učinku, znanju i sposobnostima svakog pojedinca. Druga rečenica – na ono šta crnogorska čaršija, ili popularno - narod, izmisli, sazna iz „pouzdanih izvora“, zaključi na osnovu poznavanja (ili klevetanja) porodice, ili iskonstruiše motivisan nekom mržnjom ili zavišću.
I tako, dok polako cure poslednji sati jedne, užasnom tragedijom započete, a brojnim pojedinačnim mukama i polupraznim džepovima nastavljene, teške godine, možda i jeste pravo vreme da se razmisli o greškama i manama. Da bi bar neke od njih – realista sam, znam da ne mogu sve, to ide teško i sporo, ali bar neke – mogle da posle takvog suočavanja ostanu u staroj godini. Tek onda Nova godina ima svoj smisao, van uobičajenog neumerenog jela i pića „kao da je poslednje“ i rutinskih SMS i vajber čestitki.

Crnogorska šizofrenija

Nadam se i pretpostavljam da bi za bilo kog građanina Crne Gore samo saznanje da u našoj maloj zemlji živi 38 supermena i da će ih biti još bila prelijepa vijest, preciznije vijest koja budi nadu i donosi radost. Dobro, možda ne supermena kakve pamtimo iz filmova, ali svakako 38 superljudi koji imaju svoje supermoći. Dok supermen kakvog mi pamtimo leti, naši superljudi ne rade ništa.&nbsp;
Takođe, za razliku od supermena koji potpuno volonterski spašava planetu zemlju, naši superljudi su za svoje supermoći - da ništa ne rade, baš dobro plaćeni. Naši superljudi imaju i posebno ime, zovu se akademici. Njihova supermoć - ne raditi ništa, prema riječima predsjednika Stankovića, leži u obavezi da pruže "naučno utemeljeno mišljenje kada ga zatraže najviši državni organi - Skupština, Vlada ili Predsjednik države", a kako najveći državni organi nisu spremni da se suoče sa njihovim autoritetom i iz tog razloga im se ne obraćaju za naučno mišljenje, što u nastavku svog govora tvrdi predsjednik, naši superljudi ne osjećaju obavezu ili bar ljudsku potrebu da se obrate povodom važnih društvenih pojava. Tačnije, ne osjećaju potrebu da bilo što rade izuzev na primjer organizacije izložbi i koncerata kojima "oblikuju društvo bez ulaženja u blato svakodnevnice". Tako su u 2025. godini organizovali četiti izložbe i šest koncerata.&nbsp;
Sa druge strane, mi koji živimo u blatu svakodnevnice i te kako imamo obaveze prema našim superljudima. Samo u 2026. godini naše obaveze prema njima iznose 3 miliona i 100 hiljada eura. Naše obaveze prema superljudima i njihovoj supermoći da ne rade ništa u interesu države Crne Gore su i ranije bile ogromne i mi smo ih redovno ispunjavali. Sagradili smo im zgradu vrijednu 10 miliona eura. Dalje, više od pola vijeka, kako sami kažu, redovno im plaćamo samo pripadanje organizaciji koja nema obavezu da bilo šta radi ukoliko im se ne obrate najviše državne institucije! Iz ovog kratkog opisa odnosa "superljudi-ljudi iz blata" možemo zaključiti da ne postoji i ne može postojati očiglednijeg primjera sistemske korupcije od primjera odnosa Država Crna Gora - Crnogorska akademija nauka i umjetnosti.&nbsp;
Dakle, članovi CANU iskažu svoje godišnje potrebe Vladi Crne Gore, Vlada Crne Gore te potrebe za novcem članova CANU prikaže kroz prijedlog budžeta, Skupština Crne Gore glasovima delegata usvoji prijedlog budžeta. U budžetskoj godini za koju je dat novac članovima CANU, Vlada i Skupština ih ne pitaju ništa, ovi baš iz tog razloga i ne rade ništa, a građani iz blata svakodnevnice sve to plaćaju. I nažalost ne plaćaju malo. U budžetu CANU za 2026. godinu samo za mjesečne zarade 38 akademika-superljudi plaćamo milion i 700 hiljada eura, što iznosi 3.700 eura mjesečno po superčovjeku.&nbsp;
Superljudi osim ovih naravno imaju i svoja druga primanja - plate, penzije, prihode sa univerziteta i drugih budžetskih jedinica. Ono što je interesantno - izborili su se da nemaju obavezu prijavljivanja prihoda i imovine Agenciji za sprečavanje korupcije. Iako je u cijeloj ovoj priči novac moguće i najmanji problem, zahtijevam od predsjednika i sekretara CANU koji su se obratili javnosti,da daju dobar primjer ostalim članovima i javno objave svoje godišnje prihode. Za crnogorsko društvo mnogo veći problem, od novca koji dobijaju, ustvari je činjenica da za njih, kako sami kažu, događaji kao što su do sada neviđena tragedija u slučaju dva masovna ubistva na Cetinju, događanja 5. septembra 2021. godine takođe na Cetinju, smjena 200 direktora škola u Crnoj Gori, Temeljni ugovor kojim je oteta kulturna baština, ogromna imovina i ugrožen ustavni poredak države Crne Gore, pomjeranje planina snagom vjere, veličanje četničkog pokreta, revizija crnogorske istorije sa početka 20. vijeka, najave izmjena Ustava Crne Gore, ekonomsko podrivanje države, nisu teme koje "zadiru u dugoročnu sudbinu države, kulture i nauke" i samim tim nisu razlog za bilo kakvu reakciju.&nbsp;
Još gore od toga, naši superljudi priznaju da ne mogu postići konsenzus oko ovih pitanja, dakle priznaju da se čak ni između sebe, iza zatvorenih vrata, u tajnosti odaja koje smo im mi građani sagradili, ne mogu dogovoriti da li su po ovim pitanjima "ugroženi temelji naučne istine, istorijskih činjenica i kulturnog identiteta", kako sami kažu. Upravo ovakvo priznanje o nemogućnosti postizanja konsenzusa oko ovih pitanja naše superljude pretvara u supermanipulatore.&nbsp;
I da vas naučim nešto gospodo. U demokratskim zemljama akademici nemaju apanaže. Članstvo u akademiji je čast, ne pozicija koja se plaća. Vi koji ne radite ništa višestruko ste bolje plaćeni od, neću reći kardiohirurga, hajde da kažem premijera. Pokažite bar malo dostojanstva, odreknite se sinekura, uvedite projektno finansiranje, prenesite novac mladim istraživačima i naučnicima, prestanite sami sebe da plaćate po više osnova. I prijavite te prihode.
(Autor je kardiohirurg, direktor Centra za kardiohirurgiju i predsjednik Dukljanske akademije nauka i umjetnosti)

Supermeni

Jeste li gledali ,,Mućke“; sjećate li se Del Boja i onog čuvenog: ,,Iduće godine u ovo doba, bićemo milioneri“? E, ima i domaća verzija. Jednako vesela, jednako optimistična. &nbsp; &nbsp;,,Mi ćemo 2026. godine u isto vrijeme graditi više od deset dionica autoputeva, ljudi. Zamislite kakvo će gradilište da bude Crna Gora biti 2026. godine!” &nbsp; ŠTO SANJAMO, A ŠTO SE DEŠAVA Ovako je crnogorski premijer Milojko Spajić prorokovao na Adria televiziji 14. decembra 2024. Tada se, sav ushićen, hvalisao kako će neki stranac - koji 2026. godine bude letio avionom iznad Crne Gore - biti šokiran kad vidi zemlju koja se, preko noći, pretvorila u veliko gradilište... Za sada nema opasnosti da ćemo šokirati nekog stranca. Ono jeste, niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore, ali dolje, na zemlji, baš i nije baš neko gradilište. A prvi ašov za drugu dionicu auto-puta, koji je crnogorski premijer najavio još za septembar 2024 – da, dobro ste pročitali: Spajić je najavio da gradnja počinje septembra 2024. godine - &nbsp;biće konačno zaboden u zemlju, valjda do sredine 2026. godine?! &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122919124_38524a67cc02945c5112b76431fd3b6b3229446933f626ff0d13e8832e2a67ae.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025122919124_38524a67cc02945c5112b76431fd3b6b3229446933f626ff0d13e8832e2a67ae" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt="SPAJIĆ NAJAVLJUJE AD ĆE SAMO OVO GLEDATIS TRANCI TOKOM 2026. GODINE: Auto-put"> <figcaption>SPAJIĆ NAJAVLJUJE AD ĆE SAMO OVO GLEDATIS TRANCI TOKOM 2026. GODINE: Auto-put(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  POPULIZAM, SAD! Spajićeva priča, ta olako data obećanja lidera PES-a o kulama i gradovima, o čardacima i na nebu i na zemlji, o boljem životu koji nas čeka, tu odmah iza prve krivine – sve su to djelići mozaika populističke politike koja treba da opsjeni lakovjerne građane. &nbsp; Istovremeno, iza kulisa brige o građanima, stranke parlamentarne većine komadaju kolač vlasti, uživaju u privilegijama, partijski zapošljavaju u državnoj administraciji po dubini, širini i visini. &nbsp; I baš ih briga za građane. &nbsp; Pokazalo se to prije neki dan u crnogorskom parlamentu. Poslanici Spajićevog PES-a, Bečićevih Demokrata, kao i poslanici Mandićeve i Kneževićeve koalicije Zajedno za budućnost Crne Gore, unisono su odbacili ideju da obezbjede bolju budućnost crnogorske đece. &nbsp; Da, poslanici ključnih činilaca parlamentarne većine nijesu dali saglasnost da se prijedlog o povećanju dječjih dodataka uopšte i nađe na dnevnom redu u Skupštini Crne Gore. Nije to bila neka greška, već dio nove politike avgustovske vlasti. Poslanici vlasti, koji su obećavali građanima preporod, sada po pravuilu najviše brinu - o sebi i sopstvenom džepu. Baš zato su prije pet dana, predstavnici Vlade Crne Gore i parlamentarne većine, glatko odbili amandmane opozicije, čiji je cilj bio da se dio budžetskih sredstava za funkcionerska službena putovanja i reprezentacije - preusmjeri na pomoć najsiromašnijim socijalnim grupama. A i prije mjesec i po, početkom novembra, poslanici parlamentarne većine obacili su, bez ikakve dileme, prijedlog Ure da se finansijski obeštete zaposleni državnih firmi koje su pošle u stečaj. &nbsp; BORBA ZA LIČNE I GRUPNE PRIVILEGIJE Partije koalicije vlasti, koji se javno i tajno svađaju oko namještenja u državnoj upravi, jedinstvene su i složne u namjeri da čuvaju privilegije vlasti, sve do posljednje, od vlastitih naknada za brojna putovanja, raspolaganje državnom reprezentaciji, do partijskih namještenja... &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122919124_042555839ebb6f6928556e4db31c2beb28acfd9193f94ce0f0a0c4145694a901.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025122919124_042555839ebb6f6928556e4db31c2beb28acfd9193f94ce0f0a0c4145694a901" data-rendition-name="original" width="263" height="192" loading="lazy" alt='LOGIKA PARLAMENTARNE VEĆINE: Superhik, negativac iz stripa ,,Alan Ford"'> <figcaption>LOGIKA PARLAMENTARNE VEĆINE: Superhik, negativac iz stripa ,,Alan Ford(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Ta količina sebičnosti, nezajažljivosti djeluje nadrealno. Kao da rade po maksimi iz legendarnog satiričnog stripa ,,Alan Ford“ – ono kad ključni negativac, famozni Superhik, sprovodi u djelo vlastitu devizu: ,,Otimaj od siromašnih da bi davao bogatima“. &nbsp; To u stripu djeluje apsurdno i komično. &nbsp; Samo što ovo u Crnoj Gori nije strip i nije komično. Ovo je realnost, crnogorski teatar apsurda. Crna Gora - u kojoj vlast želi da ima i sačuva privilegije, a dio vlasti, Bečićeve Demokrate prije svega, žele da utamniče političke protivnike, dok Specijalno državno tužilaštvo vodi akciju progona i pogroma kritičkih medija - da je baš takva Crna Gora zatvorila pet pregovaračkih poglavlja u jednoj godini i da je na pragu ulaska u Evropsku uniju. &nbsp; I da, u toj Crnoj Gori, koja je najbliža Evropi od svih balkanskih država, veliki uticaj na vlast i na brojne državne institucije ima vjerska organizacija čije je sjedište van Crne Gore – Crkva Srbije. Srpska pravoslavna crkva, koja negira postojanje crnogorske nacije i koja, revizijom prošlosti, propagira veličanje ratnih zločinaca - u ovoj državi je jedan od ključnih političkih faktora. &nbsp; EVROPA, ZAPADNI BALKAN I CRNA GORA Kako je moguće da sve to mnogo ne smeta briselskoj administraciji? &nbsp; Naravno, naši evropski partnerti vrlo su svjesni brojnih zloupotreba koje čine ljudi na vlasti, i svakako su precizno informisani o manipulacijama državnih institucija, uključujući i ignorisanje svih evropskih direktiva, od Ustavnog suda pa na dalje... &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122919128_4d5ed1153e40504544cd5b141a1228d4dd1db2e2f12d9f597b94b55d4d8cb542.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025122919128_4d5ed1153e40504544cd5b141a1228d4dd1db2e2f12d9f597b94b55d4d8cb542" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="DRUGAČIJA DIOPTRIJA: Zgarda EU u Briselu"> <figcaption>DRUGAČIJA DIOPTRIJA: Zgarda EU u Briselu(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Ali, ćute i spuštaju glavu. I to je politička relnost: Evropskoj uniji, koja je u grču zbog Ukrajine, nepredvidivosti Trampove politike i predvidivosti Putinove ratne megalomanije, potrebna je – i to pod hitno - jedna dobra vijest. Zato se ulazak Crne Gore forsira po svaku cijenu. Prosto: i ovakva Crna Gora je potrebna Evropskoj uniji, zato je dioptrija Brisela drugačija a i slika Crne Gore u njihovim očima je drugačija. Ali, lako je Evropljanima, oni ne žive u Crnoj Gori. Za budućnost ove države, mnogo je važnije da se sazna odgovor - da li unutar Crne Gore ima političke i društvene snage, akcije građana spremnih da se suprotstavi obezdržavljenju, obezličenju Crne Gore koje sprovodi prosrpska i proruska ekipa na vlasti i sveštenici Srpske pravosalvne Crkve. &nbsp;&nbsp; Ili možda mi iz kritičkih medija suviše kritikujemo, zekeramo i bavimo se, što bi rekao premijer, seoskim temama. Koga briga za identitet, kada ćemo imati autoputeve, kad nam stiže blagostanje. &nbsp; SREĆNA NOVA Fino je sve to obećao premijer Spajić još prije dvanaest mjeseci, baš pred Novu godinu. &nbsp; &nbsp;,,Ja se sav naježim samo razmišljajući o tom da neko pređe avionom preko Crne Gore i gleda iznad jedno veliko gradilište gdje se na sve strane radi, gdje se napreduje sa svih strana gdje vidite autoputeve koji će čitavu Crnu Goru da premreže istok i zapad, sjever i jug...” Eto, već ove godine bićemo milioneri. Pa, neka je srećna Nova 2026. godina, svima koji vjeruju. Mislim, svima koji vjeruju Milojku Spajiću.

Sjajna vijest: iduće godine u ovo doba bićemo milioneri!

29.12.
18:39h
Da je morao da nam se dogodi B. Boris, ne bi bila nesreća.
Nesreća je bila što nije morao.
A ipak nam se dogodio.
Da li se sunce i vitamin D stide što se &nbsp;njima poštapa ovaj trkopiš, ne znam.
Znam da Spajke zna za onu iz literature: Ko đavola za rep drži, mora mu i p*dež podnijeti.

Ko đavola za rep drži...

U vrijeme kad jedna partija na vlasti neumorno tolkuje o neophodnosti „čišćenja institucija“, Crnogorska akademija nauka i umjetnosti crnogorsku društvenu i političku stvarnost krsti „blatom svakodnevice“. Kartaškim rječnikom, na taj su diskurs odgovorili: pratim i podižem!
Budući da čelnici Akademije (da, svi muškoga roda) sugerišu da se nauka ne može prljati „blatom svakodnevice“, želim samo kratko skrenuti pažnju na to da se cijeli spektar društvenih nauka bavi upravo time.
Akademici kažu da govore rijetko, ali argumentovano: Neće da ulaze u „blato svakodnevice“
Tako nam kritička analiza diskursa svojim metodološkim (naučnim) aparatom pokazuje da je posmatranje društvene situacije kao „blata svakodnevice“ precizan diskurzivni izbor. To je klasičan primjer simboličke degradacije (sociolog Pjer Burdije bi rekao simboličkoga nasilja): društvena realnost se predstavlja kao prljava, niža, nedostojna dodira s „visokom“ naukom. A onaj ko se ne želi „uprljati“ automatski se pozicionira iznad te stvarnosti (rječnikom akademika „iznad blata“) – i moralno, i intelektualno, i u konačnici klasno. Nema tu ni govora o akademskoj uzdržanosti. Ovo je nepatvoreni elitizam.
Kao štit se u toj argumentaciji diže tzv. Stenfordova lista, bibliometrijska rang lista najcitiranijih naučnika koju objavljuje Stenford univerzitet i koja zaista govori o izvrsnosti naučnika koji se na njoj nalaze, uglavnom iz oblasti prirodnih i tehničkih nauka. Ali CANU nije, niti smije biti, udruženje STEM-ovaca.
CANU ima Odjeljenje društvenih nauka (da, nauka!), čiji je osnovni predmet, kako već rekoh, upravo ono što se danas pogrdno naziva „blatom“: politika, društveni konflikti, institucije, identiteti, jezik, vrijednosti. Drugim riječima – stvarnost, i to ne samo prošla, već i ona savremena.
A kad se Akademija hvali međunarodnom relevantnošću u prirodnim naukama, a istovremeno se povlači pred društvenom krizom u vlastitoj zemlji, to se ne može zvati akademskom mjerom. To se mjeri drugim skalama. Mogao bi biti kukavičluk. Mogla bi biti nezainteresovanost za život, nedoumice, nesnalaženja običnoga čovjeka i čitavoga crnogorskoga društva. Obrni-okreni – elitizam. Elitističko pranje ruku, da ostanemo u domenu higijene.
Vele uz to čelnici da CANU ima moralnu obavezu da se oglasi tek kad to od nje zatraže Skupština, Vlada ili predśednik države. Da razjasnimo nešto: takva definicija moralne odgovornosti nije neutralna. To je izrazito političko tumačenje koje nauku svodi na servis vlasti, pa makar i savjetodavni, što nije sinonim autonomnoj naučnoj instituciji kojoj je kao osnovna misija definisano da „svojim djelovanjem doprinosi ukupnom napretku države Crne Gore“. Ta se misija može ostvariti isključivo proaktivnošću, hrabrošću i integritetom onih za koje se smatra da bolje vide od ostatka društva.
Ali logika iza ovakvoga komentara čelnika CANU o moralnoj obavezi prema vlasti posve je prozirna: ako politika ćuti ili ne pita, Akademija je čista. Onda se – na momenat se čini paradoksalno ili čak kritički – tvrdi da izostanak poziva vlasti govori o nespremnosti politike da se suoči s autoritetom nauke. A zapravo time se diskurzivni krug savršeno zatvara: CANU ćuti jer ih ne zovu, a vlast ih ne zove jer im odgovara da ćute. Odgovornost ne stanuje na toj adresi, očito je i ona u blatu.
Reklo bi se da institucija pod Goricom ima savršenu nadmorsku visinu: dovoljno nisko da ne bude samoodrživa, a dovoljno visoko da joj „blato svakodnevice“ bude tuđi problem. Otud i izreka: Ko pod Goricom ak i malo stoji, oblikuje društvo bez dodira sa stvarnošću.
Biće da upravo zato Akademiji nije smetalo da iz blata izvuku npr. Milana Stojovića, koji je 90-ih gromoglasno proganjao novinare i pozivao u boj i čišćenje – etničko, naravno. Pa su osobi takve prošlosti i neizmijenjene sadašnjosti dodijelili da oblikuje struku Mediji i novinarstvo u okviru Enciklopedije Crne Gore, koju danas sa zadovoljstvom najavljuju. Kakav doprinos čistoći, koji se prosto i ne treba pojašnjavati. Zato i nijesu odgovarali na pitanja zainteresovane javnosti o svojoj odluci, a danas govore o transparentnosti i čude se što javnost ostaje gluva na neke njihove objave.
U konačnome, da bi CANU zaista postala simbol intelektualne relevantnosti kakvim se predstavlja, mora prihvatiti jednostavnu činjenicu: blato svakodnevice nije suprotnost nauci, nego njen materijal.
A akademija koja se gadi materijala od kojega je stvarnost napravljena ne stoji iznad društva, već izvan njega. I to nije znak akademske uzvišenosti, no institucionalnoga sljepila, skupo plaćenoga upravo iz tog istog „blata“ koje danas s tolikim prezirom imenuje.

Umjesto temeljne reforme, „tajna policija“ oružje moći elita na vlasti

Mještani Botuna spriječili pristup lokaciji za gradnju kolektora, stigla policija; Knežević: Crna Gora od jutros više nije ista

Oko 400 stanova u Pljevljima na -10 bez grijanja: Kazna ili institucionalni apsurd?

Ćulafić: Preambiciozan plan je pozvati ministra da dođe u Pljevlja sa namjerom da se ubijedi da zagađivači treba nekontrolisano da rade

Udruženje lokalnih javnih emitera Crne Gore reagovalo povodom razrješenja Savjeta Radio Andrijevice

Đukanović: Blokada TE Pljevlja nanijela bi nepopravljivu štetu, predložiću 100 % umanjenje cijene struje za stanare Skerlićeve

Šćepanović izabran za direktora Uprave policije u punom mandatu

Vlada odobrila raspisivanje novog javnog poziva za 514 policijskih službenika

Dan kada je oslobođen Kolašin

MKM: Preispitati odluku o razrješenju Savjeta Radio Andrijevica

Od danas jeftinije sve vrste goriva

Spajić danas odgovara na pitanja poslanika

Umjesto temeljne reforme, „tajna policija“ oružje moći elita na vlasti

Crnogorska šizofrenija

PRATITE TVe UŽIVO