Voda sa vodoizvorišta Mareza ponovo je ispravna za piće, saopšteno je juče iz podgoričkog preduzeća Vodovoda. Nakon najnovijih analiza utvrđeno je da su mikrobiološki parametri u granicama dozvoljenih vrijednosti. Direktor Vodovoda Aleksandar Nišavić kaže da je do privremene neispravnosti došlo uslijed pomjeranja tla, ali i da je na kvalitet Mareze u prethodnim godinama uticala neplanska izgradnja, navodi se u prilogu Radija Crne Gore.
Prema prvim procjenama, do zamućenja je došlo uslijed pomjeranja tla koje je najvjerovatnije izazvalo promjene u podzemnim tokovima.
Direktor Podgoričkog vodovoda Aleksandar Nišavić za Radio Crne Gore kazao je da do sada nijesu pronađeni uzroci zamućenja, ali da će se pratiti sve okolnosti, uključujući i mogućnost da je nedavni zemljotres kod Nikšića doprinio poremećaju u podzemnim slojevima.
Istakao je i da je ranija izgradnja objekata u zoni vodoizvorišta dodatno uticala na kvalitet Mareze, što je, kako kaže, dugoročan problem koji zahtijeva pažljivo planiranje i kontrolu izgradnje u tom području.
“Mi ćemo se potruditi i kroz izradu određene studije koja bi u neku ruku mogla da predvidi odakle voda dolazi do samog izvorišta, a takođe nadležnoj instituciji i Upravi za vode predali smo zahtjev za utvrđivanje zona sanitarne zaštite koji je u ovom momentu teško dobiti iz razloga zato što je sav taj kraj sve te zone su napadnute gradnjom ali u mjeri u kojoj je moguće da preventivno djelujemo i da dodatno zaštitimo izvorište u narednom periodu kako bi sveli na minimum broj dana kada se mutnoća javlja”, rekao je Nišavić.
Građani sa kojima je razgovarala ekipa Radija Crne Gore kažu da koriste flaširanu ili prokuvanu vodu, dok pojedini sumnjaju da je pomjeranje tla pravi razlog za mućenje.
“Pijem flaširanu vodu, nije ništa čudno. Mogu nas otrovati hranom, a ne vodom. Tako da, ono, eto, živimo. Idemo dalje”, rekao je jedan sagovornik.
“Iskreno ne znam. Sve nam je u katastrofi, tako da po prirodi vidimo kako čuvamo naš grad i našu državu. Priroda nam je najbolji odgovor na to”, kaže drugi sagovornik.
Treći ističe da mu nije jasno zašto je Mareza zamućena toliko dana.
“U ovom gradu sam 50 godina, uvijek smo se hvalili našom vodom, u čemu se radi, nije valjda politika zamutila vodu”, komentarisao je.
Iz podgoričkog vodovoda juče su zvanično saopštili da su najnovije analize pokazale da je voda sa Mareze za piće.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Društvo

Na kvalitet vode sa Mareze uticala neplanska gradnja

U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano. Tokom jutra ili prijepodneva na sjeveru po kotlinama magla ili niska oblačnost.
Kako su saopštili iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar slab do umjeren, na jugoistoku umjeren do pojačan, sjeverni i sjeveroistočni.
Jutarnja temperatura vazduha od -2 do 14, najviša dnevna od 11 do 22 stepena.
U Podgorici će biti sunčano. Vjetar povremeno umjeren, u jutarnjim satima na udare kratkotrajno pojačan, sjeverni i sjeveroistočni.
Jutarnja temperatura vazduha oko 10, najviša dnevna 20 stepeni.

1250x600

Danas sunčano, temperatura do 22 stepena

U većem dijelu zemlje saobraća se po uglavnom suvim kolovozima. Iz Auto-moto saveza CG savjetuju opreznu vožnju na dionicama koje prolaze kroz usjeke zbog mogućih sitnijih odrona. Apeluju na vozače da poštuju saobraćajne propise, naročito ograničenje brzine.
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina na snazi je totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila zbog odronjavanja stijenske mase u okviru sanacije kritične tačke Sokolovine.
Do 31.11.2025 godine odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično na mjestima izvođenja radova kao i povremenu totalnu obustavu saobraćaja ne dužu od 30 minuta zbog rekonstrukcije magistralnog puta M-2 na lokalitetima Lepenac-Ribarevina, Ribarevina-Poda i Poda-Berane.
U toku je rekonstrukcija regionalnog puta R-29 Bar-Kamenički most-Krute i dolazi do obustave saobraćaja za sve vrste vozila u terminima od 8 do 11 i od 13 do 16 sati.
Dana 06.11.2025 godine odobrava se totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila u terminima od 11 do 13 sati, zbog pregleda tunela Vrmac i izgradnje šeme postojećih instalacija u tunelu, na magistralnom putu M-1 dionica Kotor-Krtolska raskrsnica.
Zbog radova na rekonstrukciji saobraćajnice Petnjica-Bioča odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja na mjestima izvođenja radova kao i povremena totalna obustava saobraćaja ne duža od 60 minuta. Obustave saobraćaja ne duže od 60 minuta ne mogu se koristiti radnim danima (ponedjeljak-petak) u vremenskim intervalima od 07.00 do 09.00 i od 12.00 do 14.00 časova.
Do povremene obustave saobraćaja za sve vrste vozila na putnim pravcima od Luke Bar-Sutomore-Podgorica-Nikšić-Jasenovo Polje-Vjetropark Gvozd zbog transporta komponenti vjetroparka Gvozd. Ove obustave su na snazi i 05.11, 06.11, 07.11 i 08.11 2025 godine u vremenskom intervalu od 21 do 7 časova.
Za dane 05.11.i 06.11.2025 godine, odobrava se potpuna obustava saobraćaja za sve vrste vozila u terminu od 8 do 17 sati, zbog izvođenja asfalterskih radova na putu M-6 dionica Pljevlja-Đurđevića Tara (od mosta na rijeci Ćehotina do raskrsnice kod „Vektre Jakić“)
Do 22.11.2025. godine odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja, zbog sanacije mosta Kruče na magistralnom putu M-1 dionica Bar-Ulcinj.
Na magistralnom putu M-3 dionica Plužine - Jasenovo Polje, lokalitet Zaborje - Jasenovo Polje saobraćaj se obavlja naizmjenično jednom trakom na mjestima izvodjenja radova i regulisan je svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
Zbog radova na izgradnji bulevara biće saobraćaj obustavljen u Ulici Vojislavljevića u Podgorici. Saobraćaj će se odvijati alternativnim putnim pravcima u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.
Privremeno se do 10.11.2025. odobrava promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja zbog izvođenja radova na rekonstrukciji prilaznih saobraćajnica mostu Đurdjevica Tara.
Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično zbog radova na rekonstrukciji mosta Đurđevića Tara na mag. putu M-6 dionica Žabljak -Pljevlja.
Zbog radova na redovnom održavanju kolovoza i sistema na auto-putu „Princeza Ksenija“ od 15.10. 2025. godine vršiće se mjestimično zatvaranje po jedne saobraćajne trake duž trase auto-puta u smjeru Mateševo-Smokovac. Neophodan je dodatan oprez i poštovanje postavljene saobraćajne signalizacije.
Zbog radova doći će do izmjene režima saobraćaja, i to na način da će se saobraćaj na dionici puta između raskrsnice Petrovac-Virpazar (Podgorica) i raskrsnice Sutomore (Bar) - Petrovac u periodu između 15.10.2025. i 30.12.2025. odvijati naizmjeničnim propuštanjem vozila uz odgovarajuću privremenu saobraćajnu signalizaciju. U pitanju su radovi na sanaciji zaštitno odbojne ograde na cijeloj trasi, kao i radovi na čišćenju kanala u tunelima Sozina i Raš.
Zbog postavljanja automatskih brojača saobraćaja na magistralnim putevima u zemlji dolaziće do promjene režima saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni na mjestima izvodjenja radova na sljedećim dionicama:
04.11.2025.-05.11.2025. godine, dionica Cetinje-Čekanje ( novi mag.put),
04.11.2025.-05.11.2025. godine mag.put M-8, dionica Lipci-Vilusi
05.11.2025.-06.11.2025. godine magistralni put M-1 dionica Kamenari-Lipci
06.11.2025.-07.11.2025.godine magistralni put M-2 dionica Slijepač Most-Ribarevine
07.11.2025.-08.11.2025.godine magistralni put M-5 dionica Ribarevine-Berane.
Zbog snimanja dugometražnog igranog filma "Battle of the Motors/Bitka motora" doći će do izmjene režima saobraćaja na sljedećim putnim pravcima:
Dana 05.11.2025. godine na regionalnom putu R-1 dionica Krstac-Trojica u vremenskom intervalu od 5 do 19 časova zatvaranje saobraćaja uz propuštanje vozila na svakih 1 čas (60 minuta),
Dana 10.11.2025.godine na regionalnom putu R-1 dionica Krstac-Trojica u vremenskom intervalu od 5 do 19 časova zatvaranje saobraćaja uz propuštanje vozila na svakih 2 časa (120 minuta),
Dana 10.11.2025.godine na magistralnom putu M-2 dionica Petrovac-Sotonići u vremenskom intervalu od 9 do 17 časova povremenu obustavu saobraćaja ne duže od 15 minuta,
Za dane 14.,15.i 16.11.2025.godine na regionalnom putu R-23 dionica Bogetići-Glava Zete u vremenskom intervalu od 5 do 19 časova totalna obustava saobraćaja,
Dana 19.11.2025.godine na magistralnom putu M-1 dionica Lipci-Kotor u mjestu Sopot kod Risna u vremenskom intervalu 5 do 17 časova povremenu obustavu saobraćaja ne duže od 15 minuta.
Intenzitet saobraćaja je umjeren do pojačan.
U protekla 24 sata na putevima u zemlji dogodilo se 22 saobraćajnih nezgoda u kojima je jedna osoba nažalost poginula dvije osobe zadobile teže i sedam osoba zadobilo lake povrede.
Auto moto savez Crne Gore pruža učesnicima u saobraćaju tehničku pomoć na javnim putevima koja podrazumijeva pružanje usluge pomoći na putu, otklanjanje manjih kvarova i besplatnog šlepanja vozila do prvog servisa za sva vozila registrovana u Crnoj Gori.
Informativni centar zajedno sa službom pomoći na putu na usluzi je gradjanima 24 sata. Informacije se mogu dobiti putem telefona 19807, 020234999 i 063239987.

Uslovi za vožnju dobri, kolovozi suvi

Propao je i drugi tender za gradnju vodovodne mreže do Trebesina i Kamenog, vrijedan 1,93 milioina eura, kao i za gradnju rezervoara u Kumboru od skoro million eura.
- Treba ponoviti oba tendera. Prijavila su se dva ista potencijalna izvođača, jedan iz Herceg Novog, drugi izvan njega, ali nisu dostavili potpunu dokumentaciju. Postupak vodi Opština i ulaže sredstva - kazao je za Novski portal tehnički direktor “Vodovoda i kanalizacije”, Goran Simović.
Vjekovima iz ovih sela u zaleđu Herceg Novog, kao i drugih pod Orjenom, Mokrina, Kruševica i Vrbanja stiže najzdaravija verdura i drugi poljoprivredni proizvodi. Međutim, žitelji vodu crpe iz lokalnih izvora, bunara i cistjerni, a Opština posljednje dvije godine pokušava &nbsp;da im “utoli” žeđ i dovede vodu iz gradskoig sistema.
U prvoj fazi projekta predviđena je gradnja oko kilometar i po vodovodne mreže i rezervoar od 1.000 kubika, dok bi u drugoj fazi voda trebalo da stiže i do Mokrina, Kruševica i Vrbanja.
Voda bi mnogo značila hercegnovskim selima za razvoj poljoprivrede, turizma, bolji život, povratak iz grada na vjekovna ognjišta. Sada u Trebesinu i Kamenom živi blizu 250 stanovnika, ali bi ih sigurno bilo više dolaskom vode. Pored mještana u oba sela sve je više vikendaša, koji grade manje kuće, vile s bazenom. Otvaraju se i uslužni i objekti male privrede.
O potrebi i značaju gradnje kumborskog rezervoara od 1.000 kubika suvišno je pričati. Urbanizacija rivijere je posljednjih godina ogromna, a gradnju hotela, apartmana i drugih poslovno stambenih objekata ne prati odgovarajuća infrastruktura.

Trebesin i Kameno i dalje čekaju gradnju cjevovoda, a Kumbor rezervoar za vodu

Vandalizovanje spomenika Josipu Brozu Titu u Podgorici očigledan je simptom vremena u kojem su četnički narativi, podignuti iz istorijskog blata, dobili prostor da se slobodno šire iz institucija i medija, poručuju iz &nbsp;NVO Antifašisti Cetinja najoštrije osuđujući taj, kako ističu, kukavički čin.
Oni koji vandalizuju i koji žele da ruše Titov spomenik, kako navode iz te NVO, ruše ono što je on predstavljao: pobjedu nad fašizmom, bratstvo i jedinstvo, i ideju da su narodi ovih prostora sposobni da žive u slobodi, jednakosti i solidarnosti.
Napadi na antifašističke spomenike nijesu izolovani incidenti. Oni su logična posljedica višegodišnjeg državnog i medijskog legitimisanja četničkog pokreta, njegovih simbola i ideologije koja je u Drugom svjetskom ratu sarađivala sa okupatorima, a danas se pokušava prikazati kao „patriotska“ – navode u saopštenju.
Farba koja je prosuta, kako dodaju, nije slučajno crvena.
To je poruka mržnje prema crvenoj zvijezdi, prema ideji jednakosti, prema onima koji su 1941. iz svih krajeva Crne Gore krenuli u borbu protiv fašizma. To je pokušaj da se izbriše antifašistički temelj crnogorske državnosti – navode u saopštenju.
NVO Antifašisti Cetinja poručuju da neće ćutati.
Nećemo dopustiti da se u ime lažnog pomirenja izbriše istina o onima koji su pali pod zastavom slobode, niti da se Crna Gora pretvori u prostor istorijske amnezije. Antifašizam nije ideološka opcija, već moralni stub društva, i svako ko ga napada, svjesno staje na stranu onih koji su nekad pucali u leđa borcima za slobodu – saopštili su Antifašisti Cetinja.
Oni pozivaju nadležne institucije da odmah reaguju, pronađu i procesuiraju počinioce, ali i da konačno prekinu s politikom tolerisanja revizionizma i mržnje.

NVO Antifašisti Cetinja: Vandalizovanje Titovog spomenika pokušaj da se izbriše antifašistički temelj crnogorske državnosti

SOBNOR Crne Gore najoštrije je osudio skrnavljenje spomenika Josipu Brozu Titu na Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog u samom centru grada. 
 
- Najoštrije osuđujemo devastaciju spomeničke baštine iz antifašističke borbe u našem gradu, u ovom slučaju pokušaj skrnavljenja Spomenika Josipu Brozu Titu na Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog u samom centru grada. Na postamentu Titovog spomenika, nalazi se crvena boja i to preko imena nekadašnjeg predsjednika SFRJ. Oštro dižemo glas i zahtijevamo od nadležnih institucija da se otkriju počinioci ovog anticivilizacijskog čina te da se primjereno sankcionišu &nbsp;i obavijeste javnost o preduzetim mjerama - navedeno je u saopštenju SOBNOR-a. 
 
SOBNOR Crne Gore, kao nastavljač njegovanja revoluconarnih tradicija i izvorne ideje slavnog NOB-a koji drži do, slobode, patriotizma i 
antifašizma, koji čuva uspomenu na poginule borce NOR-a, žele da opomenu protogoniste ovakvih i sličnih ataka na slobodarsku tradiciju našeg naroda, da se okanu svega što vrijeđa antifašistička osjećanja.
- SOBNOR-a Crne Gore kao i u ranijem periodu, će energično i oštro suprostaviti svim onim snagama i pojedincima koji negiraju NOP, a 
veličaju, fašizam i poražene snage. Pozivamo sve antifašiste i časne ljude da se uključe u borbu protiv povampirenog fašizma bilo koje vrste, nacionalizma i istorijskog revizionizma - poručili su u saopštenju.

SOBNOR osudio skrnavljenje spomenika Titu: Nadležni da otkriju počinioci ovog anticivilizacijskog čina

U Crnoj Gori sjutra će biti pretežno sunčano, a najviša temperatura vazduha iznosiće 22 stepena.
Tokom jutra ili prijepodneva, na sjeveru, po kotlinama magla ili niska oblačnost.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti slab do umjeren, na jugoistoku umjeren do pojačan, sjeverni i sjeveroistočni.
Jutarnja temperatura vazduha od minus dva do 12, a najviša dnevna od 11 do 22 stepena.

Sjutra pretežno sunčano, do 22 stepena

Ministarka kulture i medija impotentnim kontra-napadom želi da ispadne žrtva. Ućutkati me neće niko, poručila je bivša poslovna direktorica Muzičkog centra Crne Gore Isidora Damjanović, nakon što je dala izjavu u policiji po prijavi ministarke Vujović.
Damjanović je Televiziji E rekla da je prijavljena zbog objava na Fejsbuku zbog kojih se ministarka Vujović zabrinula za bezbjednost. Tvrdi da se radi o dvije objave - jedna se odnosi na fotografiju glumice Glen Klouz i scenu iz filma "Opasne veze" u kojoj se svađa sa Džonom Malkovičem i objavljuje mu rat.
Druga objava, koju je Damjanović obrisala, odnosila se na kritiku koju je ministarka dobila tokom otvaranja Kotor-Arta.
- Sama činjenica da se Vujović prepoznala u tim statusima govori koliko se u ovoj situaciji hvata za slamku i da impotentnim kontra-napadom želi da ispadne žrtva. Ućutkati me neće niko, nastavljam da govorim ono što mislim, a ministarka može da nastavi da piše prijave policiji i nastavlja da se obračunava sa mnom - poručila je Damjanović.
Damjanović kaže da su joj u policiji rekli da će se o ovom slučaju eventualno izjasniti naknadno tužilaštvo.
Vlada Crne Gore je na sjednici prošlog četvrtka smijenila Damjanović sa mjesta poslovne direktorice Muzičkog centra, a na njenu poziciju imenovala Vučića Ćetkovića.
Damjanović tvrdi da se tokom mandata ministarke kulture i medija Vujović suočavala sa brojnim ucjenama. Ministarka to poriče, a Damjanović vjeruje da je smijenjena uprkos tome što je, kako kaže, bila uspješna u svom poslu.&nbsp;
Ona je, gostujući juče na Televiziji E, kazala da nije problematično to što više nije poslovna direktorka Muzičkog centra, ali jeste način na koji se to dogodilo.
- To je uradila tako što me je dovela, bukvalno, pred svršen čin. To je učinila u prisustvu umjetničkog direktora Marka Simovića. Rekla je da će se to deseti brzo. Došla je u pola deset, rekla da je premijer tražio moju smjenu. Premijerski sat je bio u 12 i trajao je neka tri sata, zatim je bila sjednica Vlade oko 16 i 30 h. Sve je tako lijepo ušnirala da ja ne bih mogla da reagujem. Jedino o čemu nije mislila je što sjutra - kaže Damjanović.
Smatra da je ministarka imala dvoljno vremena i ranije da joj kaže da nije zadovoljna njenim radom i da neće biti reizabrana. Prisjeća se da se ministarka Vujović nije protivila kada joj je rekla da planira da se kandiduje za drugi manadat programske direktorke Muzičkog centra. Način koji je ministarka odabrala da joj saopšti da će biti smijenjena više, kaže Damjanović, govori o njoj kao čovjeku. Sada je čeka radno mjesto u Muzeju savremene umjetnosti koje je, objašnjava, u mirovanju od kada je došla u Muzički centar.
Iz Ministarstva kulture i medija odbacili su navode koje je Isidora Damjanović iznijela u javnost.&nbsp;
- Ti navodi su neosnovani, netačni i predstavljaju očigledan pokušaj dezinformisanja javnosti, kao i diskreditacije institucija sistema - poručili su u resoru na čijem je čelu Tamara Vujović iz Demokrata.
T.K.

Damjanović: Vujović impotentnim kontra-napadom želi da ispadne žrtva, neće me niko ućutkati

Nakon promjene vlasti 2020. godine prva ideja “oslobodioca” je bila kako treba uhapsiti jednog od najvećih crnogorskih humanista Ranka Ubovića. U akciju pronalaska dokaza su se stavili svi skromni raspoloživi kapaciteti istražnih organa Crne Gore, uz suport pojedinih medija, koje Ranko nije želi da finasijski podrži, zbog njihovog izdajničkog odnosa prema Crnoj Gori - navodi saopštio je direktor CKM-a, Aleksandar Damjanović.
Kako on kaže, nije baš išlo sve po planu.
- Prošlo je punih pet godina u traženju načina da se Uboviću stave lisice na ruke i da mu se odredi pritvor, i na neki način mu se servira osveta zbog njegovog odnosa prema Crnoj Gori. Bilo je dosta bezuspješnih performansa pretresa Ubovića i njegovog okruženja, sve u namjeri da se napravi predstava za javnost, jer su oni koji su sprovodili akcije znali da su one pucanj u prazno. Dok su “oslobodioci” tražili način da uhapse Ranka Ubovića on je nastavio sa svojim humanitarnim radom, izgradio je školu i poklonio je Crnoj Gori, zatim je podržavao rad sportskih klubova i pojedinih reprezentativnih selekcija, čije je funkcionisanje dovedeno u pitanje zbog nemara izvršne vlasti - saopštio je Damjanović.&nbsp;
Kako kaže, nije se Ubović niti uplašio niti odustao od svoje ideologije i ideala.&nbsp;
- Čak šta više još snažnije je bio podrška svakoj patriotskoj aktivnosti, koja je imala za cilj promociju ljubavi prema Crnoj Gori. Došao je momenat, lisice su zazveckale na rukama Ranka Ubovića što je kod većeg dijela građana izazvalo osudu i gnjijev prema onima koji su dio akcije da bude uhapšen pošto poto. Da se Ubović kojim slučajem priklonio novoj vlasti i postao suport njihovoj izdajnočkoj politici, kao što su to uradili pojedini biznismeni, nikad ne bi postao predmet izviđaja. No ipak, Ranko je između obraza i poltronstva odabrao ovo prvo, svjestan kakav god bio rezultat istrage generacije koje dolaze će njegovo ime izgovarati sa pijatetom. Kada je sprovođen sa lisicama na rukama Ranko Ubović je ponosno sa osmijehom koračao kao Ljubo Čupić, prkosno gledajuću u objektive fotoreportera koji su došli da zablilježe ovaj sramni čin aktuelne crnogorske vlasti. Na kraju, vrijeme koje je pred nama će mladim generacijama svjedočiti o primjeru osvete koju je preživio Ranko Ubović, koji zarad slobode nije želio da izgubi obaz i dostojanstvo - saopštio je on.&nbsp;

Damjanović: Ubović je između obraza i poltronstva odabrao ovo prvo

Nakon što je nedavno farbom oštećen spomenik Marku Miljanovu, u Podgorici je zabilježen novi slučaj vandalizma - ovoga puta meta je bio spomenik Josipu Brozu Titu u Bulevaru Svetog Petra Cetinjskoh.&nbsp; Nepoznata osoba, ili više njih, je po istom modelu prosula crvenu farbu na ploču na spomeniku gdje su istaknuti ime i godina rođenja i smrti doživotnom predsjedniku Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ).  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251104181128_c500bc664190547e88f3b8ae492d5bde8b1e08ab5091a791f4b12405a8079df9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251104181128_c500bc664190547e88f3b8ae492d5bde8b1e08ab5091a791f4b12405a8079df9" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Spomenik Josipu Brozu Titu"> </figure>  Prije nekoliko dana na udaru vandala bio je spomenik Marku Miljanovu u centru Podgorice, odmah ispred zgrade Glavnog grada. Po spomeniku je rukama nanesena farba, a na postamentu su bili ispisani poruke i imena. JU Muzeji i galerije Podgorice je odmah pristupila uklanjanju nastalog oštećenja i osudili svaki vid nepoštovanja prema spomen-obilježjima, koje bismo, kako su poručili u toj ustanovi, svi zajedno morali da čuvamo kao dio kulturne baštine grada i memorije na istaknute ličnosti i događaje naše prošlosti.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251104181128_0011f62945b78e655e713911d728d88923d8b826825c144314377e847509014f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251104181128_0011f62945b78e655e713911d728d88923d8b826825c144314377e847509014f" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Spomenik Josipu Brozu Titu"> </figure>  Ovim povodom na mrži X se oglasio odbornik Socijaldemokrata Skupštini Glavnog grada Miloš Mašković koji je konstatovao da se još jednom pokazuje koliko je opasno kada se u društvu godinama tolerišu poruke netrpeljivosti i pokušaji prekrajanja istorije. Mašković je pozvao nadležne organe da odmah i do kraja rasvijetle slučajeve oštećenja oba spomenika, identifikuju počinioce i obavijeste javnost o preduzetim mjerama. To, kako kaže, nije samo pitanje odgovornosti, već i poruka da se kulturno nasljeđe i temeljne vrijednosti društva moraju čuvati. - Ovo nije napad na spomenik, već na ideju Crne Gore koja je počivala na slobodarstvu, antifašizmu i zajedništvu. Ako ne zaštitimo te vrijednosti, izgubićemo mnogo više od spomenika - poručio je Mašković.

(FOTO) Vandali ponovo na djelu: Oštećen spomenik Josipu Brozu Titu u Podgorici

Prema posljednjim zvaničnim informacijama, ukupno 11 osoba je smrtno stradalo u požaru koji je sinoć zahvatio dio zgrade Doma penzionera u Tuzli, dok je 35 osoba zatražilo ljekarsku pomoć u Univerzitetskom kliničkom centru u Tuzli.
Sedmi sprat zgrade Doma penzionera u Tuzli sinoć je zahvatio veći požar, a prema posljednjim informacijama koje je za Klix.ba potvrdio gradonačelnik Zijad Lugavić, 11 osoba je smrtno stradalo, dok je 35 zatražilo ljekarsku pomoć u Univerzitetskom kliničkom centru u Tuzli.
Prema informacijama kojima raspolaže Klix.ba, u požaru su smrtno stradali štićenici doma koji su se nalazili na sedmom spratu zgrade. Riječ je o nepokretnim osobama, sa priličmo narušenim zdravstvenim stanjem.
Lugavić &nbsp;je kazao da se među povrijeđenima koji su zatražili ljekarsku pomoć nalaze štićenici i zaposlenici doma, zatim policijski službenici, vatrogasci te medicinski tehničari. S druge strane, prema nezvaničnim informacijama kojima Klix.ba raspolaže, troje povrijeđenih je u kritičnom stanju.
- U osam sati će biti održan vanredni kolegijum Gradskog vijeća Tuzle, a nakon njega će biti i kolegijum gradonačelnika te civilne zaštite. Tim prilikama ćemo planirati aktivnosti koje ćemo preduzeti, ali nakon što istražni organi završe svoj dio posla - kazao je Lugavić za Klix.ba.
Inače, zgradu Doma penzionera jutros obezbjeđuju pripadnici Uprave policije Ministarstva unutrašnjih poslova Tuzlanskog kantona. Kako je ranije rečeno, štićenici se nalaze na bezbjednim spratovima zgrade, odnosno u apartmanima koje nije zahvatio požar.

Raste broj žrtava u Tuzli: Poginulo 11 štićenika Doma penzionera, 35 povrijeđeno, a troje u kritičnom stanju

Stranka evropskog progresa pozdravila je Izvještaj Evropske komisije o Crnoj Gori, ocjenjujući da poruke ohrabrenja iz Brisela jasno potvrđuju da se država značajno približila istorijskom cilju – članstvu u Evropskoj uniji, na kojem, kako navode, progresivne snage rade već više od decenije.
- Spremnost Evropske unije da otvori put Crnoj Gori ka članstvu okolnost je od najvećeg interesa za našu državu i sve građane. Pozivamo sve političke i društvene aktere da ovom cilju daju puni doprinos - poručuju iz partije.
U saopštenju se naglašava da članstvo u EU ne smije biti stvar rokova, datuma ili poređenja s drugim državama kandidatkinjama, već rezultat odgovorne politike, konkretnih reformi i dosljednog evropskog djelovanja.
- Vjerujemo da se članstvo može zaslužiti samo kroz odgovorne odluke, konkretne rezultate i evropski način postupanja u svakoj prilici - navodi se u saopštenju.
Stranka poručuje da Crna Gora ima istorijsku priliku da postane naredna članica Evropske unije, ali i da je neophodno da se evropske vrijednosti i kvalitet života grade i u stvarnosti, a ne samo u političkoj retorici.
- Vrijeme je da se Crna Gora odvikne od praksi obećavanja i očekivanja, i da evropske standarde počne uspostavljati u svakodnevnom životu građana - zaključuje se u saopštenju Stranke evropskog progresa.

SEP: Evropske vrijednosti treba uspostaviti u realnosti, ne samo u retorici

Piše: Nebojša Vučinić
Moral je čudna kategorija: rastegljiv je po željama, različito se tumači u zavisnosti s koje ste strane (ne)moralne činidbe, i vrlo prilagodljiv individualnim potrebama.&nbsp;
Teško ćete naići na nekog ko će za sebe reći da je nemoralan. Najveći kriminalci i ubice nose najveće verske simbole i tetovirani su njima, jer moral izjednačavaju sa religijskim zakonima. Prijateljice noći sebe smatraju moralnima, jer ne lažu i ne varaju: kod njih je koliko para, toliko „muzike“. Idealni vernik sebe doživljava visokomoralnim jer redovno odlazi u crkvu i ljubi popu ruku, iako tuče ženu, zanemaruje roditelje, podvaljuje „duhovnom ocu“ – kumu, a možda i odlazi u krevet sa kumom. I tako redom.
Moral je, po školskoj definiciji, „skup pravila ponašanja, principa i vrednosti koji su prihvaćeni u određenoj društvenoj grupi ili od strane pojedinca“. Aristotel kaže: „Onaj ko ne može da živi u zajednici ili kome ništa nije potrebno, jer je sam sebi dovoljan, nije deo države te je ili zver ili bog“. Ti su časovi, međutim, bar na prostorima Zapadnog Balkana, ili preskočeni ili su ostali na teorijskom delu.
Uoči godišnjice novosadske tragedije, predsednik Srbije se skrušeno izvinio u još jednom od nebrojenih TV-obraćanja. Neuobičajeno – proglašen je i Dan žalosti, godinu dana posle tragedije. To, na primer, nije učinjeno za godišnjicu tragedija u „Ribnikaru“, Duboni i Orašju, iako je u tim zločinima bilo više žrtava. Cinici će reći da su naprednjaci sa svime ostalim u Srbiji, uspeli da unište, obesmisle i opogane i institut dana žalosti.
No, ako je u izvinjenju Aleksandra Vučića uopšte bilo iskrenosti, ako to nije bio samo pokušaj podizanja rejtinga, već neki tračak ljudskosti iz crne radikalske duše, trajalo je taman koliko i čitanje sa telepromptera. Jer, njegovu ličnu monstruoznost saopštenu uoči skupa povodom godišnjice tragedije, rečima „šta je to u subotu (1. novembra, prim. aut.) u Novom Sadu, je l’ neka utakmica“ odmah posle „izvinjenja“ smenila je monstruoznost njegovih pristalica na dugme.
Očajna majka mladića koji je stradao pod betonom novosadske nadstrešnice, neznajući ni posle godinu dana ko je odgovoran za smrt njenog deteta i još 15 drugih ljudi, odlučila se za štrajk glađu pred Skupštinom Srbije. Ali, avaj: pred Dijanom Hrkom i njenim suzama isprečilo se najveće nehigijensko naselje u Evropi dopunjeno poslušnim članovima srbijanske vladajuće partije. I pojačano jakim ozvučenjem.
Ima stara ruska poslovica: „Ko nema stida, ne brine ga sramota“. Baš tako su bestidnici iz političke organizacije koju sve češće i domaća javnost i svetski uglednici izjednačavaju sa mafijaškom, beskrupulozne interesdžije neopterećene sramotom, na suze i bol jedne očajne majke odgovorili glasnom muzikom, veseljem i igrom.&nbsp;
Činjenica da je svirala i četnička „Morem plovi jedna mala barka“ (još jedna u nizu revizionističkih halucinacija), sa stihom „pošla majka da potraži sina“, posebno je zabolela ne samo Dijanu Hrka, već svakog s imalo empatije. Dijani su, uz te stihove, iz „Ćacilenda“ pokazivali i srednji prst. A to je, setićemo se, bio „simbol“ kojim su naprdnjaci odgovorili na crvenu šaku s početka protesta.
&nbsp;ČISTO ZLO
&nbsp;Za deo horde iz nehigijenskog šatorskog naselja možda postoji objašnjenje: najzad, među stanovnicima „Ćacilenda“ su zahvaljujući društvenim mrežama detektovane desetine ozbiljnih kriminalaca, pa i oni s više od 15 godina robije zbog ubistava. Od tog izopačenog psihičkog sklopa, od dvonožaca bez ikakvih moralnih uzusa, ništa drugačije se ne može ni očekivati. Možda samo nešto još gore.
Ono šta, međutim, pokazuje grupisanje režima u nužnosti da se sačuvaju mafijaške i korupcionaške privilegije su – zaposleni iz lokalne uprave i javnih preduzeća, koji su došli kao pojačanje „Ćacilendu“. Neke naoko neprimetne majke, neke mile kuvarice iz osnovnih škola, neke ljubazne službenice, opštinski radnici... transformisani u zveri. Urlaju „pošla majka da potraži sina“ ženi koja je skupila hrabrost da ispriča i kako je izgledao njen susret s uništenim, smrvljenim telom svog deteta, prilikom identifikacije. Nešto stravično za pročitati i čuti, nezamislivo kako je za videti i doživeti.
To nije politika. Nije zaštita stranke i privilegija. To nije ni nemoral. To je čisto, nepatvoreno zlo. To su jednostavno zli, izopačeni ljudi.&nbsp;
Uostalom, već u prvom narednom TV nastupu, kod Milomira Marića (sada na TV Prva, jer TV „Hepi“ odnedavno nije dovoljno lojalna), Vučić je za protest i štrajk Dijane Hrka optužio ambasadu SAD. To je već omiljeni radikalski manevar, u momentima kada se podrška nezaustavivo krnji i među lojalistima.
I nije to prvi put poslednjih godina da deo stanovnika Srbije pokazuje da izopačenost nema donju granicu.
Nije bilo tako davno kada su proglasili za pijanicu pilota helikoptera s bebom, koji se srušio zbog potrebe frustriranih političara da se slikaju i promovišu, i svi iz helikoptera poginuli. Čudila se Srbija kako to kolege stradalog radnika „Krušika“ pljuju i vređaju njegovu porodicu koja je samo tražila da se utvrdi odgovornost za pogibiju, a u toj je fabrici svako malo neka nesreća i skoro svaki zaposleni s glavom u torbi.
Ili, da se zapitamo, otkud onoliki muškarci koji podržavaju seksualnog predatora Jutku, koji im je pipao, štipao i na mnogo gore načine spopadao žene, sestre i ćerke, a protiv jedine žene koja je digla glas zbog toga? Najzad, u moru sličnih primera, da završimo pitanjem kakvi su to ljudi koji se automobilom zalete u kolonu mladih koji protestuju, a predsednik države, „najbolji student prava ikad“, smatra da je to u redu jer vozači imaju pravo da voze ulicom.
I kada se to tako pobrojano sagleda, postaje jasno da je Srbiji kudikamo manji problem što su joj uništeni pravosudni sistem i policija, koji poodavno služe samo održavanju režima, od toga što je uništen moral. Što više nema razlikovanja dobrog i lošeg. Što je skoro opštepihvaćeno uverenje da je sve dopušteno, ako je u ličnu korist.
&nbsp;UNIŠTENI LJUDI
&nbsp;Kako se srpsko društvo više polarizuje i kako postaje jasno da režim još nije bivši, a njegovi prvoborci već u bukagijama samo zato što je pobunjeni narod i dalje bezglav i nedovoljno artikulisan – otimačina ono malo neotetog se intenzivira. Najnovija je vest da su se čak i suvlasnici opskurnog i malotiražnog tabloida „Srpski telegraf“ Milan Lađević i Saša Milovanović „ogrebali“ za atraktivnu građevinsku parcelu u Rakovici, plativši je 1.300.000 eura. Pare za taj „biznis poduhvat“ sigurno nisu zaradili od prodaje novina, a nije poznato da su se bavili bilo kojim drugim poslom.
Od ove je važnija vest da Vlada Srbije ignoriše čak i sudske postupke povedene zbog zloupotreba oko srušene zgrade Generalštaba, i prostora kojim Vučić namerava da preko Džareda Kušnera „kupi“ Donalda Trampa. Kako bi se sve ubrzalo, i bez javne rasprave, Leks specijalis se našao pred poslanicima Skupštine u kojoj SNS sa saveznicima ima većinu – u nedelju.
Baš uoči saopštavanja odluke Vlade Švedske da obustavi deo finansijske pomoći državnim institucijama Srbije i sredstva preusmeri na jačanje civilnog društva, jer je „razvoj u Srbiji išao u pogrešnom pravcu – od rastuće korupcije do nepoštovanja principa vladavine prava“.
Već je opšte mesto činjenica da će Srbiji biti potrebne bar tri generacije da se oporavi od produžene vlasti udruženog zločinačkog poduhvata, od 1988. do danas. Problem je dublji od uništene države, privrede, institucija... Uništeni su ljudi. Fantazijama, izmišljenom istorijom, izgubljenim moralnim vrednostima i hegemonizmom zatrovane su i te generacije od kojih se sada očekuje da popravljaju Srbiju.&nbsp;
Najzad, uoči 1. novembra, uboden je i glogov kolac u srce poslednje kulturne manifestacije u Srbiji koja je koliko-toliko preživljavala naprednjačku potrebu da sve opogane i unište. Posle FEST-a, BEMUS-a, Narodnog pozorišta, BITEF-a, Nišvila, Gitarijade u Zaječaru... uništen je Sajam knjiga. Kultnu manifestaciju u regionu su zbog odbijanja da se termin održavanja pomeri da ne zahvata 1. novembar bojkotovali mnogi izdavači, a ostali su uprkos pretnjama odlučili da zatvore štandove na taj dan.
Dobro, ne svi. Bio je otvoren štand koji je izlagao haškog osuđenika Vojislava Šešelja i njegova (ne)dela. Neki vele da je propast Sajma upravo počela kada se na njemu pojavio Šešelj, kome su onda masovno pritrčavala deca da se fotografišu. Tešio se i pisac ovih redova da deca trče i da se slikaju sa majmunima u zoološkom vrtu... dok ta ista deca nisu počela da troprstare, zakukavaju o Kosovu i ispredaju bajke Milića od Mačve o prapotopskom poreklu nebeskog naroda. To bi, svakako, mogao da bude prilog tvrdnji da su i buduće generacije, koje bi trebalo da leče Srbiju, moralno upropašćene.
Do „vojvode“ s pečatom državne bezbednosti ove godine dopuzali su i lideri velikosrpske iredente iz Crne Gore. Neki su to šaljivo prokomentarisali rečima da su do amorfne mase prišli ljigavci, pa se očekuje hemijska reakcija. Snishodljivo poklonjenje Kneževića, Dajkovića i još nekih pokazalo je da nemoral i izopačenost nisu vezani za današnju Srbiju, već za hegemonističku fantaziju „Srpski svet“, koja još živi samo u mašti ortodoksnih šovinista i prilici da se predsednik Srbije još koji put džabe napije na istoimenoj vinskoj manifestaciji.

Od izvinjenja do uništenja

Ne želim da iznosim odbranu i neću odgovarati na pitanja suda i tužilaštva, to je pred podgoričkim Osnovnim sudom istako Danilo Mandić, inače sinovac predsjednika Skupšine Andrije Mandića. On se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. Predmet je spojen sa postupkom koji je protiv njega formiran i zbog krivičnog djela oduzimanje vozila.
Optuženi Mandić se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću.&nbsp;
Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima, a u &nbsp;pucnjavi je ranjen Perović.
Postupak vodi sutkinja podgoričkog Osnovnog suda, Ivana Becić, dok optužnicu zastupa tužilac Ivan Bojović.
Optuženi Mandić je odbio da pred sudom istako da će odgovarati samo pitanja samo svog advokata.
PEROVIĆ: NIJESAM PSIHIČKI DOBRO
Svjedok oštećeni Darko Perović istakao je da za današnje ročište nije dobio poziv &nbsp;i da nije, kako kaže, sposoban psihički da iznosi odbranu, tr da ima psihičkih problema i ne može danas da iznosi ništa.
Na pitanje sudije kakavih psihičkih problema ima i da li je to medicinski evidentirano, oštećeni je rekao da nije medicinski evidentirano i da ima “psihičke probleme sam sa sobom.”
Sutkinja Becić zbog toga pozvala vještaka medicinske struke Željka Golubovića, kako bi utvrdio psihičko stanje oštećenog.
“Ja neću da me vještači niko i neću mu odgovarati na pitanja”, istakao je Perović, nakon odluke suda.
SASLUŠANJE SVJEDOKA
Tokom ročišta saslušan je svjedok Uroš Radusinović.
“Uglavnom ja i drug smo se kretali tom ulicom, gdje smo vidjeli dva zaustavljena vozila i mislili smo da je udes. Prošli smo tu još jednom i vidjeli smo gužvu nakon čega smo čuli nešto nalik na pucanj. Kada smo prolazili tu vidjeli smo da su na jednoj strani tri lica i to na strani napadača, a drugoj strani više lica. Primijetio sam da jedno lice u šarenoj trenerci kleči, nijesam vidio pištolj. Ne bih mogao da opišem ta lica jedino što je jedno lice bilo proćelavo, imao je crni duks i oko 30 ili 40 godina. Od vozila sam vidio džip Rendž Rover kafene boje i narandžastu Škoda Fabiu čini mi se da je bio i jedan Megan ali u prolazu”, rekao je pred sudom Radusinović.
Nakon što ga sutkinja Becić svjedoka upozorila na velike razlike u kazivanju kod tužioca i danas pred sudom, Radusinović je rekao da je dosta vremena prošlo i da je zbog toga zaboravio detalje, a da je pištolj vidio.
Na glavnom pretresu nije pristupio drugi oštećeni Turković.
U svojstvu svjedoka saslušani su i Stefan Kalja i Aleksandar Boričić koji je sa Mandićem u kumovskim odnosima. Oba svjedoka ostala su &nbsp;pri izjavi koju su dali pred tužiocem.
Sljedeće ročište zakazano je za 12. decembar kada je planiran nastavak saslušanja svjedoka među kojima i saslušanje predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, strica optuženog.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

Mandić: Neću iznositi odbranu; Perović: Psihički nisam dobro; Na idućem ročištu planirano saslušanje predsjednika Skupštine

Apelacioni sud Crne Gore ukinuo je i vratio Višem sudu na ponovno odlučivanje oslobađajuću presudu protiv Mitra Kneževića, Stojana Albijanića, Nemanje Miljkovića, Petra Zolaka, Srđana Svjetlanovića, Davida Banjca i Stefana Regojevića za pljačku Pošte u Nikšiću 20. oktobra 2021. godine u kojoj je ubijen radnik obezbjeđenja Ljubiša Mrdak.
- Apelacioni sud je, nakon sjednice vijeća, donio rješenje kojim je uvažio žalbe Višeg državnog tužilaštva u Podgorici, punomoćnika oštećene porodice Mrdak i ovlašćenog predstavnika oštećene Pošte Crne Gore AD Podgorica i povodom tih žalbi i po službenoj dužnosti ukinuo presudu Višeg suda u Podgorici i vratio predmet prvostepenom sudu na ponovno suđenje - saopšteno je iz Apelacionog suda. 
Prvostepenom presudom optuženi Mitar Knežević, Stojan Albijanić, Nemanja Kaurin Miljković, Petar Zolak, Srđan Svjetlanović, David Banjac i Stefan Regojević oslobođeni od optužbe da su izvršili krivično djelo razbojništvo u saizvršilaštvu jer nije dokazano da su učinili djelo za koje su optuženi.
Oštećena porodica Mrdak i Pošta Crne Gore AD Podgorica upućeni su na redovnu građansku parnicu radi ostvarivanja imovinsko pravnog zahtjeva. Kako su ukazali u Apelacionom sudu, žalbe protiv prvostepene presude izjavili su u zakonskom roku Više državno tužilaštvo u Podgorici, punomoćnik oštećene porodice Mrdak i ovlašćeni predstavnik oštećene Pošte Crne Gore AD Podgorica.
- U postupku odlučivanja o žalbama, Apelacioni sud je utvrdio da se osnovano žalbama Višeg državnog tužilaštva, punomoćnika oštećene porodice Mrdak i ovlašćenog predstavnika oštećene Pošte Crne Gore AD Podgorica ukazuje da su prilikom donošenja prvostepene presude i u samoj presudi, počinjene bitne povrede odredaba krivičnog postupka, koje je utvrdio i ovaj sud, pazeći na iste po službenoj dužnosti - naveli su u Apelacionom sudu.
Bitne povrede se, prema njihovim riječima, odnose na to da u prvostepenoj presudi nijesu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama, a oni koji su navedeni su u potpunosti nejasni i u znatnoj mjeri protivrječni. 
- Pored navedenog zaključak je Apelacionog suda da se izjavljenim žalbama osnovano ukazuje i da je činjenično stanje nepotpuno utvrđeno. Iz navedenih razloga prvostepena presuda je ukinuta i predmet vraćen prvostepenom sudu na ponovno suđenje - naveli su u Apelacionom sudu.

Apelacioni sud ukinuo oslobađajuću presudu za pljačku Pošte 2021. godine

Još jedan slučaj nasilja nad ženom potresao je crnogorsku javnost. Nadzorne kamere ugostiteljskog objekta u Beranama zabilježile su napad u kojem je 25. oktobra teško povrijeđena 22-godišnja Dajana Ćujić, državljanka Srbije zaposlena u lokalu.
Za napad je osumnjičen 43-godišnji Beranac Vaso Raičević, višestruki povratnik u izvršenju krivičnih djela sa elementima nasilja, koji je uhapšen tek osam dana nakon incidenta. Sudija mu je odredio pritvor u trajanju od 30 dana.
Ćujić je za Televiziju E ispričala da napadača poznaje kao gosta, te da pretpostavlja da je motiv napada bio to što je promijenila lokal u kojem radi i poslodavca.
- Sjećam se kako je ulazio u kafić, ja mu kažem najnormalnije ‘dobar dan’, on mi odgovara ‘dobar dan’. Sljedeći momenat čega se sjećam jeste kako se budim u Urgentnom, sestra stoji pored mene i govori mi: ‘Zašili su ti glavu" - kazala je Ćujić.
Nakon napada, mlada žena je zadobila teške povrede glave, brojne modrice, posjekotine, ogrebotine i podlive, uz gubitak svijesti i privremenog pamćenja.
Policija se, nakon incidenta, nije oglašavala, ali su snimci nadzornih kamera izazvali burne reakcije javnosti.
Napad je osudila potpredsjednica Skupštine Crne Gore Zdenka Popović, poručivši da državni organi moraju poslati jasnu poruku da Crna Gora ne smije biti društvo u kojem se nasilje nad ženama olako tretira, ocijenivši slučaj kao pokušaj ubistva.
Međutim, koliko je brza i efikasna bila beranska policija, govori činjenica da je osumnjičeni uhapšen tek nakon 8 dana bjekstva.
Ćujić je otkrila da je napadač, iako u bjekstvu, dva puta dolazio na njenu kućnu adresu, dok policija nije reagovala uprkos prijavama.
- Rekli su nam da je u bjekstvu, a on mi je poslije dvije noći došao na kućnu adresu. Ja sam i to prijavila. Policija je rekla ‘otići ćemo da vidimo da li je on tamo’. Drugu noć sam ga vidjela u gradu, prijavila sam im gdje je, ali niko nije reagovao. Tek kada sam uključila Sigurnu kuću, žena koja tamo radi pozvala je policiju i rekla mi: ‘Biće uhapšen za 15 minuta’. I tada su ga stvarno uhapsili - ispričala je Ćujić.
Sličan stav iznijela je i poslanica Aleksandra Vuković Kuč, koja je istakla da je nedopustivo da prođe deset dana da se pronađe osumnjičeni kojeg su snimile kamere.
- Momak koji ponavlja ovo svoje djelo, koji pokazuje nasilničko ponašanje, uhapšen je tek nakon deset dana - to je previše. Naš bezbjednosni sektor mora biti efikasniji. Policija i bezbjednosne službe moraju reagovati kako bismo spriječili eskalaciju nasilja koja sve više obilježava Crnu Goru - kazala je Vuković Kuč.
Osumnjičeni Vaso Raičević prvo je zadržavan 72 sata, a potom mu je, kako saznaje TV E, sudija za istragu Osnovnog suda u Beranama odredio jednomjesečni pritvor — zbog opasnosti od bjekstva i mogućnosti da ponovi krivično djelo. Dajana Ćujić kaže da sada živi sa strahom i da ne zna što će se desiti nakon isteka pritvora.

Dajana Ćujić za Televiziju E: Napadač mi je došao na kućnu adresu, policija nije reagovala

Crna Gora se nalazi pred jednim od najozbiljnijih ispita svoje ekonomske zrelosti – kako istovremeno zaštititi turske državljane, sačuvati investicije i održati povjerenje stranog kapitala.
Nedavni incidenti koji su uzdrmali odnose s Turskom mogli bi, upozorava dr Jovan Rabrenović iz Instituta ekonomskih nauka, prerasti u lančanu reakciju sa ozbiljnim posljedicama po tržište nekretnina, bankarski sistem i državne finansije.
- Ovo nije samo pitanje bezbjednosti, već test ekonomske suverenosti i institucionalne zrelosti Crne Gore - poručio je sagovornik za Portal ETV
Rabrenović je kazao je da se Crna Gora suočava sa značajnim izazovom koji nadilazi vidljive diplomatske i bezbjednosne incidente, a koji direktno utiče na zaštitu turskih državljana i očuvanje turskog kapitala.
Rekao je da ovo pitanje nije samo diplomatsko, već predstavlja test nacionalne ekonomske stabilnosti, vladavine prava i signal svim stranim ulagačima da li su njihove investicije sigurne u Crnoj Gori. Istakao je da je turski kapital, kao jedan od ključnih stubova ekonomije u prethodnih nekoliko godina, postao ranjiv usljed koncentracije u osjetljivim sektorima poput nekretnina, građevinarstva, turizma i komercijalnih usluga, što ga čini podložnim sigurnosnim i političkim rizicima.
<h2>EKONOMSKI ZNAČAJ TURSKIH ULAGANNA I NJIHOVA RANJIVOST</h2>
Rabrenović je podsjetio da se crnogorska ekonomija u velikoj mjeri oslanja na strani kapital, koji je glavni pokretač rasta već dvije decenije. Kako je rekao, Turska je u tom kontekstu jedan od ključnih partnera:
• U prvim osam mjeseci 2024. godine Turska je bila najveći strani investitor sa prilivom od 92,2 miliona eura, što predstavlja 21% ukupnog stranog direktnog ulaganja u Crnoj Gori.
• U 2023. godini turska ulaganja iznosila su između 85,4 miliona eura i 100,9 miliona eura, čime je Turska bila drugi ili treći najveći investitor.
• U proteklih šest godina (2019–avgust 2024) ukupna turska ulaganja dostigla su 451,7 miliona eura, od čega 217,9 miliona eura u kupovinu nekretnina, 35 miliona eura u direktna ulaganja u kompanije i 193,7 miliona eura kroz međukompanijske dugove.
• Na teritoriji Crne Gore registrovano je oko 14.500 preduzeća sa turskim kapitalom, od čega oko 12.500 firmi ima turske osnivače, što predstavlja 20% od ukupno 68.000 kompanija u zemlji.
• Među stranim kompanijama (ukupno 29.960 aktivnih u 2024) turske čine 9.818, ili oko 33%.
• Aktivne kompanije ostvaruju godišnji promet veći od 90 miliona eura.
- Međutim, struktura ulaganja predstavlja ranjivu tačku - naglasio je Rabrenović.
• Više od 62% ukupnih ulaganja (oko 62 miliona eura) plasirano je u sektor nekretnina, što čini kapital osjetljivim na bezbjednosne i političke rizike.
• Ova koncentracija u ‘vrućem kapitalu’, kako je kazao, može dovesti do brzog povlačenja investicija, pada cijena nekretnina i negativnih trendova, posebno kada preliminarni indikatori pokazuju pad priliva stranih direktnih investicija i rast odliva kapitala ne-rezidenata. Ukupni strani direktni ulozi u Crnoj Gori u 2023. iznosili su 856,9 miliona eura, u padu sa 1,15 milijardi eura u 2022.
<h2>MOGUĆI EFEKTI I REPUTACIONI ŠOK</h2>
Nedavni incidenti sa turskim državljanima, prema riječima dr Rabrenovića, predstavljaju ozbiljan reputacioni šok. On je upozorio da, ako dođe do pogoršanja odnosa, godišnji priliv kapitala iz Turske mogao bi pasti za 40% do 60%, što bi direktno uticalo na budžetske prihode, tržište nekretnina, bankarski sektor i ukupno povjerenje investitora.
- Ovo bi izazvalo domino-efekat – smanjenje likvidnosti, pad zaposlenosti u građevinarstvu, rast fiskalnog deficita, smanjenje vrijednosti kolaterala, rast nenaplativih kredita i pritisak na bankarsku likvidnost - kazao je Rabrenović.
Prema njegovim riječima, šteta bi se manifestovala kroz tri ključna kanala:
1. Finansijska reakcija – masovne prinudne prodaje, obustava novih ulaganja i smanjenje reinvestiranja smanjuju likvidnost u građevinarstvu i pratećim sektorima.
2. Reputacioni učinak – povećana procjena rizika među ulagačima i turistima dovodi do pada posjeta i smanjenja prihoda, što slabi fiskalne mogućnosti države.
3. Prekid saradnje – smanjenje partnerstava u javnom i privatnom sektoru, uključujući zdravstvo, obrazovanje i infrastrukturu, donosi dugoročne socijalne i strateške posljedice.
<h2>STRATEŠKI ZNAČAJ TURSKE IZVAN FINANSIJA</h2>
Rabrenović je istakao da strateški značaj Turske za Crnu Goru nije samo finansijski:
• Zdravstvo – Acıbadem i zdravstveni turizam: turske bolnice poput Acıbadem-a pružaju pristup savremenim uslugama (tretmani tumora, robotizovana hirurgija), doprinoseći kvalitetu zdravstvene zaštite i razvoju medicinskog turizma.
• Humanitarni i razvojni aspekt TIKA: Turska agencija TIKA uložila je preko 20 miliona eura u više od 500 projekata širom Crne Gore, uključujući obnovu škola, kulturnih objekata i opremanje bolnica medicinskom opremom vrijednom 2,5 miliona eura. Povlačenje TIKA-e predstavljalo bi gubitak partnera u razvoju lokalnih zajednica.
• Turizam i lokalna potrošnja: u 2024. godini Crna Gora je zabilježila 2.606.854 dolazaka turista i 15.594.299 noćenja, od čega su strani turisti ostvarili 96,1% noćenja. Turski turisti ostvaruju 4,9% noćenja stranih turista (u 2023: 6,7% turista i 740.000 noćenja, odnosno 4,9% ukupnih noćenja). Oko 13.500 turskih državljana sa privremenim ili stalnim boravkom doprinosi budžetu sa oko 40 miliona eura godišnje kroz poreze, doprinose i potrošnju. Administrativne prepreke (npr. vize) mogle bi obeshrabriti turiste i investitore.
<h2>KASKADNI KOLAPS I DVOJNI ŠOK</h2>
Kako je upozorio dr Rabrenović, ako bilateralni odnosi narastu bez adekvatne reakcije, postoji rizik od intenzivnih udara: pad tržišnih vrijednosti nekretnina, direktni fiskalni gubici kroz smanjene porezne prihode i PDV, te slabljenje percepcije političke pouzdanosti.
Rekao je da regulatorna nepredvidivost (npr. ad hoc restrikcije) u kombinaciji sa bezbjednosnom nesigurnošću stvara „dvojni šok“, što može dovesti do smanjenja angažmana ili potpunog povlačenja rezidenata i ulagača.
<h2>HITNE I STRATEŠKE MJERE ZA OČUVANJE POVJERENJA</h2>
Dr Rabrenović je poručio da bi se rizici mogli minimizirati samo kroz koordinisano djelovanje države.
Hitno (prve sedmice):
• Pokrenuti brzu, nezavisnu i transparentnu istragu incidenata; objaviti korake javnosti i partnerima.
• Aktivirati diplomatske kanale za umirenje aktera i potvrdu zaštite stranaca i investicija.
• Uvesti privremene mjere likvidnosne podrške (odlaganje poreskih obaveza, administrativne olakšice) za prevenciju prinudnih likvidacija.
Kratkoročno (1–3 mjeseca):
• Pokrenuti kampanju reputacionog menadžmenta sa porukama o vladavini prava i sigurnosti.
• Pregledati administrativne procedure i objaviti predvidljive rokove za rješavanje zahtjeva.
• Uvesti monitoring transakcija na tržištu nekretnina i procjene izloženosti bankarskog sektora rizicima likvidnosti i nenaplativih kredita (NPL).
Dugoročno (6–36 mjeseci):
• Diversifikovati profil ulaganja kroz podsticaje za tehnologiju, proizvodnju i obnovljive izvore energije.
• Institucionalizovati mehanizme upravljanja rizicima stranih ulaganja i kriterijume za intervenciju.
• Jačati kapacitete pravosudnih i policijskih institucija za efikasno procesuiranje slučajeva sa stranim akterima.
- Diplomatski kanali moraju biti maksimalno iskorišćeni, uz javne poruke solidarnosti i garancije sigurnosti turskim državljanima i kompanijama - istakao je Rabrenović.
Na kraju je poručio da Crna Gora ne može priuštiti gubitak partnera poput Turske, koja nije samo investitor već i strateški saveznik.
- Ovo je test ekonomske suverenosti i geopolitičke pouzdanosti. Samo brza, odlučna i transparentna reakcija može spriječiti da bezbjednosni šok preraste u dugoročnu štetu. Država mora pokazati da je pravno sigurna, demokratska i otvorena, štiteći sve investitore jednako, kako bi očuvala ekonomski identitet i reputaciju kao stabilne destinacije - zaključio je Rabrenović za Portal ETV.

Na kvalitet vode sa Mareze uticala neplanska gradnja

Danas sunčano, temperatura do 22 stepena

Uslovi za vožnju dobri, kolovozi suvi

Trebesin i Kameno i dalje čekaju gradnju cjevovoda, a Kumbor rezervoar za vodu

NVO Antifašisti Cetinja: Vandalizovanje Titovog spomenika pokušaj da se izbriše antifašistički temelj crnogorske državnosti

SOBNOR osudio skrnavljenje spomenika Titu: Nadležni da otkriju počinioci ovog anticivilizacijskog čina

Sjutra pretežno sunčano, do 22 stepena

Damjanović: Vujović impotentnim kontra-napadom želi da ispadne žrtva, neće me niko ućutkati

Damjanović: Ubović je između obraza i poltronstva odabrao ovo prvo

(FOTO) Vandali ponovo na djelu: Oštećen spomenik Josipu Brozu Titu u Podgorici

Raste broj žrtava u Tuzli: Poginulo 11 štićenika Doma penzionera, 35 povrijeđeno, a troje u kritičnom stanju

SEP: Evropske vrijednosti treba uspostaviti u realnosti, ne samo u retorici

Od izvinjenja do uništenja

Na kvalitet vode sa Mareze uticala neplanska gradnja

PRATITE TVe UŽIVO