Od početka godine u Crnoj Gori ubijeno je više od 25 osoba. Tragom te informacije istraživali smo u kojim državama se građani osjećaju najbezbjednije. Prema podacima Globalnog indeksa mira, Crna Gora je na 34. mjestu, ispred nas je Hrvatska, koja se našla na visokom 19. mjestu i Bugarska, koja je zauzela 29. poziciju.
Iza nas je Sjeverna Makedonija, slijede Albanija i Bosna i Hercegovina. Srbija se nalazi na 64. mjestu, a poziciju dijeli sa Zambijom.&nbsp;
Najbezbjednije zemlje na svijetu za 2025. Prema globalnom indeksu mira ostaju male i stabilne države poput Islanda i Irske.
Island titulu najsigurnije zemlje svijeta nosi već 17 godina.&nbsp;
Slijede Novi Zeland, Austrija i Švajcarska. U top 10 su još Singapur, Portugalija, Danska, Slovenija i Finska.&nbsp;
Na posljednjem mjestu najbezbjednijih država našla se Rusija, koja je zauzela 163. poziciju.&nbsp;
Među glavnim faktorima koji se uzimaju u obzir prilikom kreiranja indeksa su broj smrtnih slučajeva, učestalost nasilnih demonstracija, opšta percepcija kriminala u društvu i uticaj terorizma na svakodnevni život.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Društvo

Crna Gora na 34. mjestu globalnog indeksa mira, ispred Bugarske i iza Hrvatske

Mreža za evropske politike – MASTER, u partnerstvu sa organizacijom Montenegro Robotics i uz podršku Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, organizuje Nacionalni forum „Nauka za budućnost“, koji će biti održan 17. decembra 2025. godine u 13 časova, u Naučno-tehnološkom parku u Podgorici.
Skup predstavlja završni događaj jednogodišnjeg projekta posvećenog jačanju naučno-istraživačkog ekosistema u Crnoj Gori, a okupiće predstavnike relevantnih državnih institucija, naučnih organizacija, akademske zajednice i civilnog sektora.
U prethodnih 12 mjeseci realizovano je sveobuhvatno istraživanje o stanju nauke u Crnoj Gori, pripremljena analiza ključnih nalaza, organizovan naučni kamp u Plužinama, snimljen dokumentarni film o mladim istraživačima, kao i pet epizoda podkasta posvećenih popularizaciji nauke.
Forum će ponuditi pregled aktuelnih izazova i postignuća u naučno-istraživačkom radu, identifikovati oblasti sa najvećim potencijalom za napredak i otvoriti prostor za predlaganje konkretnih preporuka koje mogu doprinijeti unapređenju naučne politike u zemlji. Poseban akcenat biće stavljen na ulogu mladih istraživača i važnost snažnije institucionalne podrške, umrežavanja i stvaranja podsticajnog okruženja za njihov rad i ostanak u Crnoj Gori.

Nacionalni forum „Nauka za budućnost“: Završnica jednogodišnjeg projekta o unapređenju naučnog ekosistema

Crna Gora se nalazi na 42. mjestu na rang listi najmoćnijih pasoša na svijetu za 2025. godinu, ispod Hrvatske, Srbije i Sjeverne Makedonije. Iako je, u odnosu na prethodno rangiranje, pala sedam pozicija, radi se o restriktivnijem viznom režimu, piše RTCG.
Singapur ima najmoćniji pasoš na svijetu, s kojim trenutno može da se uđe u 195 država bez viza. Crnogorski pasoš omogućava ulazak u 129 zemalja bez vize, što nas pozicionira na 42. mjesto. Rangiranje se vrši po principu reciprociteta, odnosno na osnovu vizne politike drugih država prema crnogorskim građanima.
Bojan Bugarin, ekspert za viznu i migracionu politiku, pojašnjava:
- Ako Crna Gora prema određenim državama ima uvedene vize i sprovodi restriktivniju viznu politiku, na bazi reciprociteta i crnogorskim državljanima je potrebna viza za ulazak u te države. To je rezultat činjenice da, recimo, Srbija ima liberalniji vizni režim prema određenim državama, dominantno u Africi, Aziji, Bliskom istoku i Južnoj Americi- navodi on.&nbsp;
Putopisac i svjetski putnik Edin Krnić kaže da na svojim putovanjima nikada nije osjetio da je crnogorski pasoš manje vrijedan od drugih.
- Kad prelazim granice širom svijeta, tretiraju nas identično kao stanovnike EU. Sve potrebne vize se dobiju bez problema, jer nas gledaju kao Evropljane. To znači da nismo problem, da ćemo tamo ostati i vratiti se, već da samo trošimo novac- kaže Krnić.&nbsp;
I turističke agencije potvrđuju da je našim građanima danas lakše putovati svijetom.
Srđan Kovačević iz turističke agencije navodi da nam za Evropu ne trebaju vize, osim za Englesku i Irsku.
- Cijela Južna Amerika je dostupna crnogorskim građanima bez viza, a mnoge zemlje odobravaju elektronske vize, pa ne postoji procedura odlaska u ambasadu – sve se može iz kuće- navodi on.&nbsp;
Od Crne Gore se očekuje da uskladi viznu politiku s evropskom, što znači uvođenje viza za još država.
Bugarin ističe da tu imamo 11 država, ali najznačajnije su Rusija, Turska i možda Bjelorusija, zbog broja turista iz tih zemalja.
Može se očekivati da će te države uzvratiti istom mjerom. Dok se neke granice zatvaraju, druge se otvaraju, a ulaskom u Evropsku uniju putovanje crnogorskim građanima trebalo bi da bude mnogo lakše i gotovo bez ograničenja.

Crna Gora na 42. mjestu liste najmoćnijih pasoša u svijetu za 2025.

U Budilniku na Televiziji E govorićemo o zabrinjavajućem istraživanju Foruma MNE, koje je pokazalo da čak 46 odsto mladih u Crnoj Gori vjeruje da se problemi mogu riješiti isključivo nasiljem.&nbsp;
Što stoji iza ovakvih stavova i kako se mogu mijenjati?&nbsp;
Povodom Međunarodnog dana ljudskih prava provjerićemo koliko se u praksi poštuju i kada se najčešće krše.
&nbsp;Donosimo i najnovije podatke izvještaja Reportera bez granica o broju poginulih novinara u posljednjih godinu.&nbsp;
Bavićemo se i pitanjem životne sredine - koliko su građani Crne Gore zaista posvećeni reciklaži i zaštiti prirode.

''Budilnik'' na TV E: O nasilju kao ''rješenju'' problema među mladima, ljudskim pravima i podacima Reportera bez granica

Povodom policijskog progona 35 gradjana Podgorice iz Strategije za evropsku i građansku Crnu Goru (STEGA) najavili su konferenciju za medije.&nbsp;
Na pressu će u ime &nbsp;STEGE govoriti reditelj Danilo Marunović , arhitekta Veselin Bato Radulović , dekan FCJK prof.dr Aleksandar Radoman, politikolog Alek Barović , Darko Ivanović Skočko, gen. sekretar STEGE i dipl.ekon. men. Dragana Sekulić, slobodni umjetnik Iva Nešić, pravnica Nina Vuksanović.
Konferencija će se održati u četvrtak ispred glavne kapije kod crnogorske crkve Sv. Đorđa, pod Goricom sa početkom u 13 časova.

Povodom policijskog progona 35 gradjana: STEGA organizuje press konferenciju

Sve potrebne saglasnosti za gradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda Podgorice u Botunu (kolektora) su dobijene. Tu informaciju za portal Standard potvrdio je gradonačelnik Podgorice Saša Mujović.
Govoreći o daljim koracima, Mujović je istakao da će se grad strogo pridržavati zakona.
- Tačno je da su dobijene sve saglasnosti za gradnju postrojenja. Što se tiče daljeg postupanja, jedino što mogu reći jeste da ćemo strogo poštovati zakon i preduzimati propisane, dozvoljene aktivnosti- rekao je Mujović za Standard.
Podsjećamo, u Zeti je održan skup mještana Botuna i okolnih naselja, na kojem su još jednom pozvali nadležne da zaustave gradnju kolektora. Sa skupa je poručeno da neće dozvoliti njegovu izgradnju, te da će njihov odgovor biti jasan i 14. decembra, kada je zakazan referendum u ovoj opštini.
Mujović je prije desetak dana saopštio i da poštuje stav mještana Zete i njihovu želju da izraze stav preko referenduma.
- Poštujemo proceduru. Referendum za nas nije obavezujuć. Poštujemo mještane Zete i njihovu želju da izraze stav preko referenduma- izjavio je.

Mujović: Dobijene sve potrebne saglasnosti za izgradnju kolektora, postupaćemo po zakonu

Direktorat za inspekcijski nadzor sproveo je tokom novembra 192 inspekcijska nadzora auto-servisa i vulkanizerskih radnji, u okviru kojih je pronađeno 10,8 hiljada otpadnih guma, saopšteno je iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERS).
Navodi se da je pojačani nadzor auto servisa i vulkanizerskih radnji na teritoriji cijele Crne Gore izvršen shodno Zakonu o upravljanju otpadom.
"Izvršena su 192 inspekcijska nadzora u svim opštinama, tokom kojih je pronađeno 10,8 hiljada otpadnih guma", kaže se u saopštenju.
Kako su naveli iz MERS-a, subjektima nadzora ukazano je na to da otpadne gume treba da predaju sakupljaču koji ima dozvolu Agencije za zaštitu životne sredine za sakupljanje te vrsta otpada, kao i da su oni postupili po ukazima.
Resorni ministar Damjan Ćulafić istakao je da su ti konkretni i mjerljivi rezultati snažan podstrek intenzivnoj i kontinuiranoj borbi protiv ekološkog kriminala i očuvanju prirodnih resursa, budući da je odlaganje i paljenje otpadnih guma u prirodi višedecenijski problem.
On je podsjetio da je, na inicijativu potpredsjednika Vlade Alekse Bečića, Biro za operativnu koordinaciju dao uputstva Ministarstvu unutrašnjih poslova i policiji da u okviru Sektora za borbu protiv kriminala formiraju specijalizovani tim koji će biti usmjeren na prepoznavanje, dokumentovanje i procesuiranje krivičnih djela na štetu životne sredine.
"Nedavno je u preduzeću "Deponija" puštena u rad specijalizovana mašina za tretman guma, drobilica kapaciteta pet do deset tona na sat, koja omogućava efikasno i ekološki prihvatljivo zbrinjavanje guma", podsjetio je Ćulafić.
Time se, kako je pojasnio, značajno smanjuje njihov volumen i olakšava dalja reciklaža.
"Time je Crna Gora napravila važan korak ka modernom, održivom upravljanju otpadom", ocijenio je Ćulafić.
U saopštenju se navodi da je ta oblast regulisana i kroz Program proširene odgovornosti poizvođača, propisan Zakonom o upravljanju otpadom, koji podrazumijeva uključenost proizvođača i uvoznika guma u organizovani sistem sakupljanja i tretmana otpadnih guma, kao i njihovu odgovornost za zbrinjavanje proizvoda onog trenutka kada postane otpad.
"MERS, kroz djelovanje novouspostavljenog Direktorata za inspekcijski nadzor u vidu pojačanih aktivnosti prevencije, nastavlja saradnju sa svim nadležnim organima i međunarodnim partnerima u cilju stvaranja ambijenta u kojem će priroda biti istinski zaštićena, a odgovorni za njeno uništavanje privedeni pravdi", poručili su iz tog resora.

Kontrolom auto-servisa i vulkanizerskih radnji pronađeno skoro 11 hiljada otpadnih guma

U Crnoj Gori sjutra će biti pretežno sunčano, ili malo do umjereno oblačno.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, po kotlinama ujutru magla ili sumaglica, koja se u sjevernim predjelima ponegdje može zadržati tokom većeg dijela dana.
Vjetar slab promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha od -1 do 9, najviša dnevna od 9 do 17 stepeni.
U Podgorici malo do umjereno oblačno sa dužim sunčanim periodima. Vjetar slab, promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha oko 4, najviša dnevna do 15 stepeni.

1250x600

1084x550

Sjutra pretežno sunčano, do 17 stepeni

Društvene mreže su preplavili cinični ali i duhoviti komentari nakon što je na sajtu Javnog servisa, u objavi povodom selekcije petnaest pjesama za ovogodišnji Eurosong, objavljena i verzija na ćirilici. &nbsp; Nije se čuditi, dovoljno je pogledati sajt RTCG, sekciju posvećenu Eurosongu. &nbsp; Tako je pjesma Andree Demirović koja ima naslov na engleskom ,,I believe” u ćiriličnoj verziji dobila komičniji naslov: &nbsp;„И белиеве“ , ali i izgovor, posebno. Dok je pjesma ,,Casanova“ Dolće Hera, odnosno ćirilična verzija pjesme izgleda ovako: „Цасанова 91“ . Kad se to pročita u ćiričnoj verziji, još je zanimljivije. &nbsp; Ipak, bez premca je transkripcija pjesme ,,Rytam boy“, pjevačice Lare Baltić koja u ćiriličnoj varijanti ovako izgleda &nbsp;„Рхyтхм боy“ kako se bukvalno i izgovara - Rhuthm bou! &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251209171256_e15dd6eb65a6f1739ad54114c8a39b8d7497a320dfef4c0e32b782909d31f2bc.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251209171256_e15dd6eb65a6f1739ad54114c8a39b8d7497a320dfef4c0e32b782909d31f2bc" data-rendition-name="original" width="1441" height="860" loading="lazy" alt="RAZLIKA: Latinična verzija selektovanih pjesama za Montesong "> <figcaption>RAZLIKA: Latinična verzija selektovanih pjesama za Montesong(Photo: Screenshot sajt RTCG)</figcaption> </figure>  Možda bi neko od članova menadžmenta RTCG, koji se hvališu dostignućima Javnog servisa za vrijeme nezakonitog mandata direktora Borisa Raonića ipak mogao da obrati pažnju kako se engleski izrazi tanskribuju u ćiričnoj verziji. &nbsp;&nbsp;

Draško Đuranović

RTCG, MONTESONG I ĆIRILICA: Među izabranim su pjesme „И белиеве“ kao i „Рхyтхм боy“!

Čitam danas da je policija procesuirala 35 građana koji su protestovali povodom kršenja propisa i unižavanja najvećeg državnog priznanja 13. jula na brdu Gorica. Među njima je i dekan Fakulteta za crnogorski jezik i književnost – Aleksandar Radoman.
Aco, zaisto, imao si izbora! Jesi li lijepo mogao ići Podgoricom i govoriti na sav glas “Nož, žica, Podgorica”? Jesi li mogao u desetercu pozivati Turke da se sele? Mogao si, vala, i zaprijetiti da će proći kao Turčin ko god ti ne odgovara. Ili pozivati da se ubiju. Turci su ti zicer!&nbsp;
Mada ne stojimo loše ni sa ratnim zločincima. Jesi li mogao u zgradu fakulteta, kao kulturnoga dobra, sakriti kip kakvog ratnog zločinca? Ili makar napisati kakav panegirik kad koji iz potonjeg rata premine? Da ga proglasiš junakom nepobjedljivog karaktera?Što ti ne pade na um da organizuješ kakvu promociju knjige o istorijskom revizionizmu, npr. “Četničke bajke o nevinim žrtvama”?&nbsp;
Zamisli samo đe bi ti kraj bio da si organizovao neki skup na kome se poziva na ukidanje državnog statusa Crne Gore ili osvijetlio zgradu fakulteta u bojama “ujedinjenja”?Mogao si zabraniti da se albanski jezik čuje na fakultetu, ili da edukuješ napaćeni narod kako Hrvati nijesu narod no projekat? Čini mi se da toga materijala za vrijeđanje nepravoslavnog življa ima na pretek, a ništa nije kažnjivo!&nbsp;
Mogao si i kao uvaženi profesori Univerziteta Crne Gore biti pozvan na Javni servis da objasniš kako je Đurišić bio heroj, da ne pominjem da si mogao i ogavne komentare novinarkama davati. 
&nbsp;
Mogao si se malo kritičkije odnositi i prema zapadu, kako prema filmovima što kvare omladinu, tako i prema knjigama, kakav Fante i bakrači! Što za se ove godine ne pokrenu neki portal, da okupiš crème de la crème režimskoga novinarstva 90-ih, pa da vazda znamo da je neprijatelj na granici?
Umjesto svega navedenog, izabrao si da pišeš tekstove koji ih pogađaju tamo đe su najslabiji – u golu istinu. Odlučio si da se istinski baviš kulturom koju bi i vlastito ministarstvo da gurne u zapećak. Pritom, vodiš instituciju koja ne služi režimu, ne pravi kompromise i ne kleči pred moćnijima. Kao jedan od većih grehova u ovome sistemu, svakako je podučvanje studenata da misle, a ne da ponavljaju. Izabrao si i da dobro pamtiš uloge 90-ih i ne pristaješ na zamjene teza, pa pišeš i ono što malo ko smije da kaže.&nbsp;
U Orvelovoj 1984. sistem je znao da istinu ne može uništiti, pa je pokušavao da uništi one koji je pamte. Naši vlastodršci ni Njegoša nijesu čitali, a kamoli Orvela,ali izgleda naslućuju metod pa danas kažnjavaju one koji pamte, pišu i ne pristaju na svakodnevno fabrikovanje laži. One koji znaju da je crnogorska kultura više otpor nego foklor, a profesura više borba no titula.&nbsp;
Znamo svi da si zato danas procesuiran, isto kao što znamo da se dostojanstvo ne može ni kupiti niti uhapsiti. Zna to i Aida Petrović, koja godinama beskrompomisnostoji uz one koje većina prećutkuje, zna to i Danilo Marunović, koji vjeruje da umjetnost ima odgovornost prema stvarnosti i svi oni koji se hrabro odupiru unižavanju vlastite kulture. A oni kojima je u redu što akteri iz prvog dijela ovoga teksta nijesu procesuirani, neka nastave da ćute.&nbsp;

Aco, imao si izbora!

Premijer Crne Gore Milojko Spajić reagovao je na izjavu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, koji je najavio da će predsjednici Evropske komisije Ursuli fon der Lajen predložiti da sve zemlje Zapadnog Balkana zajedno uđu u Evropsku uniju.
U objavi na društvenoj mreži X, Spajić je pozdravio poruku o evropskoj perspektivi regiona, uz podsjećanje da se Crna Gora nalazi u najodmaklijoj fazi pregovaračkog procesa i da očekuje ulazak u EU već za tri godine.
- Saglasan sam da bi čitavom Zapadnom Balkanu EU trebalo da bude finalna odrednica. Međutim, mi ćemo vas tamo čekati već od 2028. godine i navijamo da istinski požurite i ubrzate ostale kandidate iz okruženja - naveo je Spajić.

Spajić poručio Vučiću: Mi vas u EU čekamo već 2028. godine

Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je danas da nije ponudio finansijsku pomoć mađarskom premijeru Viktoru Orbanu, demantujući tvrdnje Orbana koji je, nakon prošlomjesečne posjete Vašingtonu, izjavio da su Sjedinjene Američke Države pristale da Budimpešti obezbijede "finansijski štit".
- Ne, nisam mu to obećao, ali je svakako tražio - rekao je Tramp u intervjuu za Politiko.
Upitan da li Budimpešta može da dobije paket pomoći, Tramp je izbjegao direktan odgovor i pohvalio Orbana za "odlično upravljanje imigracijom", istakavši da "ne pušta nikoga u svoju zemlju".
Poslije posjete Bijeloj kući prošlog mjeseca, Orban je medijima u Mađarskoj izjavio da je sa Trampom "dogovorio mogućnost finansijske pomoći u slučaju poteškoća".
Tramp je ranije intervenisao putem američkog Ministarstva finansija u sličnim situacijama, uključujući odobrenje paketa pomoći Argentini prije parlamentarnih izbora.

Tramp demantuje Orbana: Nisam mu obećao "finansijski štit"

Američki tužioci saopštili su da suosnivač kompanije Teraform Labs Pte, Do Kvon, treba da bude osuđen na 12 godina zatvora zbog prevare koja je dovela do kolapsa stabilnog tokena (stablecoin) TerraUSD, vrijednog 40 milijardi dolara, 2022. godine.
Nazivajući Kvonovu prevaru „kolosalnom po obimu", vlada je u podnesku dostavljenom federalnom sudiji u Njujorku u četvrtak veče navela da zločin zaslužuje strogu kaznu. Tužioci su istakli da su Kvonove laži kupcima pokrenule niz lančanih kriza u svijetu kriptovaluta, uključujući i kolaps berze FTX u vlasništvu Sema Benkmena Frida, prenosi Blumberg.
Kvon će biti osuđen 11. decembra, pred okružnim sudijom SAD Polom Englmejerom.
Presuda stiže u trenutku kada je Trampova administracija uglavnom oslabila mjere sprovođenja koje se odnose na kriptovalute. Dana 23. oktobra predsjednik Donald Tramp pomilovao je osnivača Bajnensa, Čangpenga Žaoa, koji je bio osuđen zbog neuspjeha da uspostavi efikasan program protiv pranja novca u najvećoj svjetskoj kriptoberzi.
U sopstvenom podnesku prošle sedmice, Kvon (34) je predložio da mu se izrekne kazna od pet godina zatvora. On je u avgustu priznao krivicu za zavjeru i sajber prevaru, prema sporazumu u kojem su tužioci pristali da traže kaznu ne dužu od 12 godina.
U okviru sporazuma o priznanju krivice, Kvon je pristao da se odrekne 19,3 miliona dolara i određene imovine. Tužioci ne traže da Kvon plati odštetu milionima investitora koji su izgubili ukupno 40 milijardi dolara, uz obrazloženje da bi utvrđivanje pojedinačnih gubitaka bilo suviše složeno.
Kvonu se sudilo i u SAD i u njegovoj rodnoj Južnoj Koreji, a vodila se i dugotrajna borba oko toga gdje će prvo biti izručen nakon što je uhapšen u Crnoj Gori 2023. godine dok je putovao sa falsifikovanim pasošem. SAD-u je izručen u januaru, nakon što je gotovo dvije godine proveo u Crnoj Gori.
Američki tužioci saopštili su da će podržati da Kvon drugu polovinu kazne izdržava u Južnoj Koreji, ako se pridržava uslova sporazuma o priznanju krivice i ispuni kriterijume za transfer osuđenika.

Američki tužioci traže 12 godina zatvora za Do Kvona

Selektorka ženske rukometne reprezentacije Suzana Lazović kazala je da je veliki broj tehničkih grešaka u duelu sa Norveškom učinio svoje, navodeći da je ponosna na svoje igračice.
Ona je nakon četvrtfinalnog duela Svjetskog prvenstva, u kojem je Crna Gora poražena 32:23, kazala je da su crnogorske rukometašice napravile 24 greške, a da je cilj bio da one budu svedene na minimum.
- Da smo imali polovinu manje i to bi bilo puno - rekla je Lazović u izjavi Televiziji Crne Gore.
Ona je naglasila da Crna Gora treba da bude ponosna na djevojke koje su je predstavljale u Njemačkoj.
- Zbog svega, pa i zbog toga što su jedine koje su do sada na prvenstvu izgubile jednocifrenom razlikom od Norveške. Mogla je utakmica da bude bolja, da budemo bliži rezultatski, ali opet te tehničke greške. Radićemo da to promijenimo - rekla je Lazović.
Prema njenim riječima, djevojke su dale svoj maksimum do kraja.
- Uprkos bolesti i temperaturi, o čemu nijesmo pričale niti pričamo kao alibi, nego samo da su smogle snage i dale sve od sebe - kazala je Lazović.

Lazović: Crna Gora treba da bude ponosna na djevojke

Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić pronašli su u stanu u Nikšiću tijela M. P. (74) i M. V. (41), a počinilac je identifikovan i na njegovom lociranju i hapšenju intenzivno rade, navodi se u saopštenju Uprave policije.
Kako su precizirali u saopštenju, sinoć su oko 19.20 sati obaviješteni od člana porodice da im se M. P. ne javlja na telefonske pozive i da nisu uspostavili kontakt sa njim već dva dana.
- Preduzimajući sveobuhvatne mjere i radnje na pronalasku ove osobe i utvrđivanju svih okolnosti policijski, službenici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić su locirali jedan stan koji je bio zaključan. U skladu sa zakonskim ovlašćenjima policijski službenici su ušli u unutrašnjost stana gdje su zatekli tijelo M. P, kao i tijelo M. V. sa vidnim povredama za koje se sumnja da su nastale upotrebom hladnog oružja - noža. Iznajmljeni stan je koristila M. V - dodaje se u saopštenju.
Bez odlaganja je sa događajem upoznat tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici koji je sa policijskim službenicima izvršio uviđaj.&nbsp;
- Tokom preduzetih policijsko-tužilačkih aktivnosti policija je došla do saznanja o identitetu izvršioca ovog krivičnog djela, na čijem lociranju i hapšenju se intenzivno radi. Motiv ovog teškog krivičnog djela je poznat nadležnim organima, a uzimajući u obzir njegovu težinu, ali i privatne prilike oštećenih i izvršioca, u ovoj fazi postupka ne možemo saopštiti više detalja - kazali su iz Uprave policije.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F2kCWbGUAlNU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F8rIM8NpHKpE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pronađena tijela muškarca i žene u stanu u Nikšiću, policija identifikovala počinioca i radi na njegovom lociranju i hapšenju

Policajac Nikola Janičić kazao je u Višem sudu da sigurno Dušku Roganoviću, koji slovi za visokorangiranog člana kavačke kriminalne grupe, ne bi "oprostili" i izostavili ga iz krivične prijave da je bilo dokaza za njegovo procesuiranje, a vezano za šverc narkotika.
Janičić je svjedok u istrazi koju je SDT pokrenulo protiv nekadašnjeg policijskog funcionera Zorana Lazovića, bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i suspendovanog tužioca Saše Čađenovića.
Janičić je odgovorio na više od 30 pitanja Čađenovića i bio je decidan da nikada od njega nije tražio da Roganović bude izostavljen iz prijave i da ga ne procesuiraju.
- Čađenović je bio postupajući tužilac u većini predmeta i nikada nije rekao da nekog izostavimo ili zažmurimo na nešto - kazao je Janičić.
On je objasnio da se slučaj Nikole Stanišić vodio kao nestanak jer nijesu imali na početku informaciju da je ubijen do dostavljanja skaj izvještaja.
- Kada je dostavljen taj izveštaj sjećam se da je Čađenović tražio od nas da pronađemo sva lica mjesta koja se mogu povezati sa fotografijama iz skaj izveštaja. Tužilac je to tražio da bi se fotografije koje povezuju određena mjesta mogle potvrditi izlaskom na lice mjesta - kazao je Janičić.
Na pitanje Čađenovića objasnio je da je u tom izvještaju bilo identifikovano 11 ili 12 osoba, a da su oni radom uspjeli da dođu do još dvije ili tri osobe.
Za ubistvo Stanišića proceuirane su osobe iz kavačkog kriminalnog klana među njima su i Slobodan Kašćelan i Radoje Zvicer koji slove za vođe, a koje je navodno Čađenović štitio.
Janičić je rekao da je učestvovao u hapšenju i identifikovanju osoba koje se povezuju sa ubistvima Stanišića.
On je objasnio da je hapšenje trajalo dva - tri dana i da su osumnjičenje prvo pozvali u Odjeljenje bezbjednosti Kotor zbog nekog lokalnog događaja.
- Taktičku radnju su osmislili Čađenović i Milorad Žižić da budu pozvani u različitim terminima u kotorsku policiju i nakon tih saslušanja uhapšeno je šest osoba - ispričao je svjedok.
Nakon saslušanja kod sudije za istrage te osobe su puštene na slobodu ali, prema riječima Janičića, SDT je izjavilo žalbu.
- Po dogovoru sa Čađenovićem bili smo pripravni i u blizini njihovih kuća u slučaju da bude usvojena žalba. Kada je usvojena žalba uhapšeni su Slobodan Kašćelan, Zoran Kažić i Vladimir Vukčević - objasnio je Janičić. Tri osobe su pobjegle nakon što im nije određen pritvor.
Svjedok je objasnio da je bila priča da je grupa oko Duška Roganovića proslavljala kada je ubijen Predrag Pejović.
- Milan Kankaraš je na jednom saslušanja reko da je Roganović napisao " Pedala otišla" ali mi nijesmo imali dokaze za umiješanost Roganovića u ubistvu Pejovića - kazao je Janičić.&nbsp;
On će 22. decembra nastaviti da odgovara na pitanja Čađenovića. Za tada je planirano saslušanje tužiteljki Sanje Jovićević i Mire Samardžić.

Po nalogu Čađenovića uhapšen Kašćelan zbog ubistva Stanišića, prijave podnijete protiv Zvicera i više osoba

Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, saznaje Portal ETV, potvrdilo je da direktor Regionalnog vodovoda „Crnogorsko primorje“, kadar Demokrata, Krsto Radović ne ispunjava uslove za tu funkciju. Ovaj resor kao drugostepeni organ postupao je po žalbi predsjednika Odbora direktora Regionalnog vodovoda Zorana Lakušića na rješenje inspektorke rada koja je ustanovla da Radović nije smio biti imenovan za direktora kompanije, jer ne ispunjava uslove iz kompanijskih akata. <h2> DIREKTOR BEZ USLOVA</h2> - Na osnovu svega naprijed navedenog, te cijeneći navode žalbe, kao i spise predmeta, Ministarstvo je stava da je osporenio rješenje donijeto pravilnom primjenom materijalnog prava, te da je inspektorka rada pravilno postupila time što je naredila nadležnom organu da otkloni nepravilnosti u pogledu zasnivanja radnog odnosa zapošljenog Krsta Radovića, jer isti ne ispunjava posebne uslove neophodne za zasnivanje radnog odnosa kod subjekta nadzora, na šta upućuje žalioca – piše, pored ostalog, u rješenju Ministarstva u koje je Portal ETV imao uvid. U Regionalnom vodovodu haotično stanje traje od novembra prošle godine kada je Odbor direktora nezakonito razriješio čak trećeg direktora u nepunih tri i po godine – Borislava Ivankovića. Ubrzo potom na meti Lakušića i Radovića našli su se i rukovodilac Sektora za pravne i administrativne poslove Vladimir Ružičić, kojem je, poslije disciplinskog postupka, krajem juna uručen otkaz i nekadašnji šef Službe za pravne i administrativne poslove u ovoj kompaniji Aco Ognjenović, koji je otkaz dobio krajem jula, takođe poslije disciplinskog postupka. Upravo njih dvojica upozoravali su Lakušića da je imenovanje Radovića nezakonito, odnosno da on ne ispunjava zakonom propisane uslove za direktora, što su na kraju „platili“ pokretanjem disciplinskih postupaka, pa otkazima. Portal ETV pitao je Ružičića i Ognjenovića da prokomentarišu odluku Ministarstva.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251209021240_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251209021240_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394" data-rendition-name="original" width="3905" height="2929" loading="lazy" alt="Regionalni vodovod"><figcaption>HOĆE LI VLADA REAGOVATI: Radović i Lakušić sa ministrom Ćulafićem (Photo: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>  <h2>RAZRJEŠENJE - ODMAH</h2> - Ovim je potvrđeno prvostepeno rješenje inspektorke Haide Jevrić Osmanović, da je Odbor direktora, na čelu sa Zoranom Lakušićem, zloupotrijebio službeni položaj nezakonitim imenovanjem Radovića. U prilog navedenom, u obrazloženju drugostepenog rješenja je nedvosmisleno potvrđen stav da se „kao relevantno radno iskustvo priznaje ono vrijeme koje je lice provelo obavljajući poslove koji su direktno povezani sa zahtijevanim nivoom obrazovanja“, što znači da Radović u vrijeme raspisivanja javnog oglasa i donošenja odluke o njegovom izboru nije imao ispunjen navedeni uslov – istakli su u pisanoj izjavi koju su nam dostavili. Iz rješenja Ministarstva jasno proizilazi, dodaju oni, da sve radnje koje je Radović preduzeo kao izvršni direktor nijesu pravno održive i smatraju se ništavnim. - Posebno ističemo činjenicu i upozoravamo nadležne organe da eventualna tužba Upravnom sudu ne odlaže izvršenje ovog rješenja, zbog čega je Zoran Lakušić dužan da odmah pokrene proceduru razrješenja Radovića. Svako dalje odlaganje može ukazivati na svjesno ignorisanje zakonskih obaveza – kategorični su Ružičić i Ognjenović. Ulaganje žalbe na prvostepeno rješenje, ističu oni, pokazalo se kao puko odgađanje neizbježne činjenice – da Radović mora biti razriješen sa funkcije. Nije samo imenovanje Radovića bila nezakonitost na koju su Ružičić i Ognjenović upozoravali Lakušića i menadžment, ali, ispostavilo se, na svoju štetu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251209021244_eeb99d1052c6a73d322e143007c34834991afaa78670b1b245965fc156ab24f9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251209021244_eeb99d1052c6a73d322e143007c34834991afaa78670b1b245965fc156ab24f9" data-rendition-name="original" width="900" height="600" loading="lazy" alt="Boris Mugoša"><figcaption>UPOZORAVA NA STANJE U REGIONALNOM VODOVODU: Boris Mugoša</figcaption></figure>  <h2>OBRAČUN S NEPODOBNIMA</h2> Zbog montiranih disciplinskoh postupaka i otkaza koji su potom uslijedili Ružičić i Ognjenović podnijeli su tužbe i čekaju ishod suđenja. Kategorični su da se menadžment obračunava sa „političkim neistomišljenicima“, iako nijedan od njih nije politički aktivan, niti, kako kažu, član bilo koje partije. A nakon odluke Ministarstva rada, kojom je odbijena Lakušićeva žalba na rješenje inspekcije o kršenju akata kompanije prilikom imenovana Radovića, otvara se i pitanje statusa zapošljenih kojima je on potpisao rješenja, ali i onih koje je odlukama rasporedio na pozicije u kompaniji?! S obzirom na to da je on nelegalno izabran, proizilazi da odluke i rješenja koja je potpisivao nijesu zakoniti?! Kakva će biti sudbina Radovića u kompaniji vjerovatno će biti razriješeno uskoro, s obzirom na to da je ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić (Demokrate) nedavno na sjednici Skupštine Crne Gore, odgovarajući na pitanja poslanika Borisa Mugoše (SD) kazao da čekaju drugostepeno rješenje Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga kako bi preduzeli korake u Regionalnom vodovodu. A u ovom državnom preduzeću, iako menadžment na sve načine to pokušava da prikrije, gomilaju se problemi, prije svega nezadovoljstvo zapošljenih raste, pa kako bi koliko-toliko smirili situaciju, kako kažu naši izvori, uprava obećava 13. platu, specijalne dodatke i druge privilegije. <h2> PARTIJSKI „UHLJEBI“</h2> Hoće li sada biti aktuelizovana i ostavka Lakušića koju je podnio još u decembru prošle godine, ubrzo poslije skandala koji je napravio smjenom Ivankovića i imenovanjem Radovića, ministar nije nagovijestio. Međutim, s obzirom na to da Lakušić, prema informacijama Portala ETV, na proljeće stiče uslove za penziju, moguće je da će se i dalje ponašati kao da ostavka ne postoji.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251209021244_f1d0af403d175951aafc85c58f9bb4deea4be882ddfcd8db7f35ffa230622b33.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251209021244_f1d0af403d175951aafc85c58f9bb4deea4be882ddfcd8db7f35ffa230622b33" data-rendition-name="original" width="900" height="675" loading="lazy" alt="Marko Milačić i Milan Knežević"><figcaption>OBEZBIJEĐENA APANAŽA: Marko Milačić i Milan Knežević (Photo: RTCG)</figcaption></figure>  Kako se aktuelnoj vlasti sve svodi na političke trgovine, pa i one najprizemnije, očekivano je da Lakušić, kadar Demokrstake narodne partije Milana Kneževića, iako se množe njegovi „prljavi poslovi“, istrguje da tu ostane. A i ne čudi njegova tolika borba da zadrži funkciju, jer teško da neđe drugo može mjesečno zarađivati oko 4.600 eura. Osim plate, pozicija koju pokriva donosi mu i mnoge benefite. I Radovićeva plata je za crnogorske prilike ogromna – on mjesečno na ime zarade, kako kažu naši zvori iz Regionalnog vodovoda, inkasira 4.000 eura. S druge straane, građanke i građani Crne Gore će plaćati štetu koju su Lakušić i Radović nanijeli kompaniji nezakonitim postupanjem - od nezakonitih smjena tri direktora, do mnogih drugih spornih odluka koje su prijavljene tužilaštvu. U medijskoj kampanji koju vodi, Lakušić sebe predstavlja kao heroja i eksperta koji je od Regionalnog vodovoda napravio uspješnu kampaniju, ali priznaje i da u firmi „ne cvjetaju ruže“, pa je tako početkom novembra rekao da je „u nastavku tranzicije Regionalnog vodovoda potrebno smanjiti unutrašnje trzavice između različitih političkih struja u kompaniji (otkazi i suđenja nikome ne idu u prilog), kako bi se održao kontinuitet započetih reformi i izbjegla politizacija sistema“. Zaboravlja pri tom da je, upravo njegov doprinos „politizaciji sistema“ maltene najveći, prije svega, jer je sam u kompaniju stigao ne kao neko koga je preporučivala struka, već po „političkom ključu“ partijske raspodjele funkcija. A jedan od najslikovitijih primjera „politizacije sistema“ je Lakušićevo obezbjeđivanje apanaže zapropalog političara Marka Milačića, saborca njegovog partijskog šefa Milana Kneževića, kojeg je ljetos imenovao, iako nema znanje i kvalifikacije, u Revizorski odbor Regionalnog vodovoda.

Množe se Lakušićevi „prljavi poslovi“

Nije mi poznato da je bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović imao bila kakve veze sa kriminalnim grupama, niti smo to mogli utvrditi iz mjera tajnog nadzora. &nbsp;O našem radu najbolje svjedoče rezultati - predmeti koji su realizaovani i u toku su pred Višim sudom u Podgorici - kazao je policajac Nikola Janičić, koji je bio zaposlen u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala kojim je rukovodio Lazović.
Janičić je ovo saopštio na pitanja Lazovića protiv kojeg je SDT pokrenulo postupak zbog sumnje da svoj službeni položaj podredio kavačkoj kriminalnoj grupi. Na optužnici su i bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić i suspendovani tužilac Saše Čađenovića. Oni su u odbranama kategorično negirali navode optužnice koju potpisuju tužioci Miloš Šoškić i Zoran Vučinić.
Janičić je tri i po sata odgovarao na pitanja optuženih i njihovih branilaca. On je bio decidan da niko od njega nije tražio da se neka osoba izostavi iz krivične prijave.
- Nikada me Zoran Lazović nije pozvao da kaže da neka osoba ne treba da bude procesuirana, pogotovo ne Duško Roganović &nbsp;- rekao je Janičić odgovarajući na pitanje jednog od Lazovićevih branilaca, advokata Stefana Jovanovića.
On je na pitanje advokata Zorana Piperovića objasnio da kolegijumima na kojima su dogovarali koje će aktivnosti preduzete nije prisustvovao Lazović.
- Predložio sam da se sasluša Milan Kankaraš. On je bio u programu zaštite svjedoka. To sam predložio Zoranu Backoviću i Miloradu Žižiću. Oni su upoznali Čađenovića i on se sa tim saglasio - rekao je Janičić.
Na pitanje advokata Piperovića on je pojasnio i da je sa Čađenovićem imao komunikaciju i u vezi drugog saslušanja Kankaraša.
Tužilac Čađenović mu, kako je naveo, nikada nije rekao da je u vezi Kankaraša imao komunikaciju sa Lazovićem.
Piperović je objasnio da ova pitanja postavlja jer se Lazoviću stavlja na teret da je postupao suprotno članu o državnoj upravi što, kako je naglasio, nije tačno.
Policajac je na pitanje Lazovića kazao i da kada su u Crnu Goru u januaru 2021. godine ušli Veljko Belivuk i Marko Miljković nijesu imali informaciju da su počinili neko krivično djelo u Crnoj Gori, niti da planiraju izvršenje nekog krivičnog djela.
Kada su ušli u Crnu Goru, kako je rekao, dobili su informaciju da se priprema likvidacija Belivuka i Miljkovića i oni su je spriječili.
- Nakon toga organizovan je bio sastanak u Banja Luci. Na tom sastanku su bili Žižić i Lazović sa kolegama iz Srbije i Banja Luke. Razmijenili su informacije o predmetu koji se odnosio na Belivuka i Miljkovića - kazao je Janičić.
Uslovi za rad dok je bio Lazović, prema riječima svjedoka, bili su najbolji i sektor je bio kadrovski ojačan.
Janičić je na pitanje Lazovića kazao da ga je prvi put vidio 2019. godine u kancelariji načelnika Centra bezbjednosti Herceg Novi kada je ubijen Stefan Šarović.
On je istakao da je zahvaljujući Lazoviću taj slučaj odmah riješen jer je rekao da se obezbijedi helikopter, da dođu forenzičari &nbsp;i da tužiteljka sasluša odmah svjedoka iako je htjela da saslušanje "odgodi zbog umora".
- Lazović se uključio u realizaciju tog predmeta- kazao je Janičić.
Tako se, kako je objasnio, radilo i kada su ubijeni Šćepan Roganović i Saša Klikovac.
Suđenje se nastavlja 22. decembra, kada će Čađenović nastaviti da ispituje svjedoka.