U 17 crnogorskih opština zabilježen je negativan prirodni priraštaj, odnosno da je broj preminulih građana veći od broja novorođenčadi. Najgore demografsko stanje je u Pljevljima, gdje je negativni prirodni priraštaj čak minus 158, što znači da je tolika razlika između broja umrlih građana i rođenih beba, pokazuju podaci Monstata od januara zaključno sa septembrom.
Negativan prirodni priraštaj bilježi se i u Andrijevici (minus 25), Beranama (minus 34), Bijelom Polju (minus 59), Cetinju (minus 48), Danilovgradu (minus 34), Gusinju (minus 11), Herceg Novom (minus 53), Kolašinu (minus 16), Kotoru (miunus 16), Mojkovcu (minus 22), Nikšiću (minus 73), Petnjici (minus 17), Plavu (minus 8), Plužinama (minus 21), Šavniku (minus 17) i Žabljaku (minus 14). Pozitivan prirodni priraštaj imaju Bar (plus 91), Budva (plus 106), Podgorica (plus 542), Rožaje (plus 101),Tivat (plus 44), Tuzi (plus 29), Ulcinj (plus 12) i Zeta (plus 30).
Komentarišući ove podatke, demograf Miroslav Doderović upozorava da se Pljevlja, kada je u pitanju demografska slika, vraćaju na stanje iz 1921. godine – na najgori indeks prirodnog priraštaja.
Demografska kriza počela je 2020. godine sa kovidom i došle su negativne stope prirodnog priraštaja. Kada se pogleda demografska struktura Crne Gore, možemo da vidimo da dvije trećine od 25 opština, ili njih 17, ima negativan prirodni prirštaj i da su unutrašnje migracije rezultat društveno-ekonomskih procesa. Možemo da uočimo da Podgorica ima porast kada je u pitanju stanovništvo i pozitivne stope prirodnog priraštaja. Podgorici se mogu priključiti Budva, Tivat, Bar… Ostale opštine su u dubokoj demografskoj krizi, koja je posledica neoliberalne ekonomije i iseljavanja mladih ljudi. Imamo potpuno praznine kada su u pitanju određena godišta i jedan fenomen lančanih migracija, da se odrđenim iseljevanjem povlače i drugi iseljenički kontingenti – kazao je Doderović za “Dan”.
On ukazuje da je naša demografska ravnoteža poremećana i da nemamo demografsku strategiju oporavka.
Prirodni priraštaj ne može se popraviti bez ekonomske stabilnosti. Treba da postoji društveni optimizam i saglasnost da naš demografski oporavak treba da bude naslonjen na određene ekonomske mjere koje bi trebalo da dobiju regionalni karakter, a koje bi jačale porodice i oporavak nataliteta. Jedan od ključnih uslova za oporavak je ekonomska stabilnost, stanovanje i jačanje mreže socijalnog servisa – ističe Doderović.
Činjenica da je 17 crnogorskih opština u stadijumu duboke i najdublje demografske starosti to vrlo uvjerljivo potvrđuje, ali i drugi važni parametri – poput udjela starog stanovništva u ukupnoj populaciji, broja djece i mladih, kao i podatak da je sjever države u periodu od 1991. do 2023. napustilo ukupno 65.940 stanovnika, a u periodu od 2011. godine – 25.258.
Za demografiju je ranije bio zadužen aktuelni minstar sporta i mladih Dragoslav Šćekić. Vlada je u martu formirala Savjet za demografiju, koji je rasformiran nakon rekonstrukcije u julu. U međuvremenu je taj savjet, mjesec prije rekonstrukcije, održao samo jednu sjednicu – i to konstitutivnu.
Vlada Milojka Spajića zasad nije dala konkretne rezultate u borbi sa negativnim prirodnim priraštajem, niti smo vidjeli bilo kakve konkretne mjere. Nažalost, nema ni nagovještaja da će se bar zaustaviti ovaj negativni trend i iseljavanje mladih iz manje razvijenih sredina, posebno na sjeveru države, koji polako ostaje bez stanovnika.
Podstaknut uvoz radne snage
Doderović kaže da je u nedostatku doamće radne snage u turizmu, građevinarstvu i poljoprivrdi podstaknut uvoz radne snage, koji se nastavlja.
Imamo preko 25.000 dozvola za strance, zatim ulazak stranaca u državu, koji se kreće i do 120.000. Ovo ukazuje da će stranci u pojedinim oblastima i opštinama često biti u zabrinjavajućem broju. Nijesmo se opredijelili za planirane migracije, demografski oporavak i integrisanja radne snage. Sve to pokazuje da mi nemamo institucije koje bi se bavile ovim problemima – zaključuje Doderović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Društvo

Doderović o negativnom prirodnom priraštaju: Pljevlja se vraćaju na stanje iz 1921. godine

Počinje rekonstrukcija Dapsićko-Poličkog vodovoda u Beranama, koji snabdijeva stanovnike Dapsića, Police i okolnih naselja - saopšteno je iz Ministarstva javnih radova.&nbsp;
Kako kažu, stari cjevovod biće zamijenjen modernim sistemom, čime se smanjuju kvarovi i gubici vode.
- Rekonstrukcijom će se riješiti višegodišnji problem i donijeti rješenje za bolji kvalitet života građana. Ministarstvo javnih radova nastavlja da ulaže u modernizaciju infrastrukture, kako u opštini Berane, tako i u svim crnogorskim opštinama - poručuju iz MJR.&nbsp;

500x500

Počinje rekonstrukcija vodovoda u Beranama

Mještani Dragalja zaslužuju odgovor na pitanje ko su ljudi sa kojima dijele prostor, kazao je poslanik Socijaldemokrata Branislav Nenezić govoreći o slučaju ilegalnog naselja nedaleko od Dragalja u kotorskoj opštini, na kojem živi zatvorena ruska zajednica koja u okviru kompleksa ima i crkvu, koju mještani opisuju kao rusku crkvu.
Nenezić je, gostujući u Drugačijoj radio vezi, ukazao da treba ozbljno shavtiti apel žitelja Dragalja da se ne osjećaju bezbjedno zbog misterioznog naselja na šumovitom području Krivošija. On ukazuje da moramo dobiti odgovor nadležnih, ukoliko bezbjednosni sektor funkcioniše. &nbsp;
Nenezić navodi da na tom mikro lokalitetu, na oko kilometar od glavnog puta, u selu Dragalj u Krivošijama nikada nije bilo kuća, a da je sada na nekih 250 hiljada kvadrata izgrađeno na stotine nelegalnih objekata.
Nenezić, takođe, kaže da mještani navode da žitelji novog naselja, koji su dominantro državljani Rusije, uopšte ne komuniciraju sa lokalnom zajednicom, odnosno da funkcionišu kao zatvorena zajednica.
- Prema riječima starosjedilaca u posljednje tri godine se na prostoru na kojem nikada nije bilo kuća formira na stotine urbanističkih parcela na kojima je izgrađen veliki broj objekata. Starosjedioce brine to što uopšte nisu mogli da ostvare komunikaciju sa “novim mještanima”. Na bilo kakvo njihovo prisustvo oni su se zatvarali u svoje kuće - kazao je Nenezić.
Nenezić je naglasio da od premijera Spajića nije dobio konkretan odgovor u vezi sa naseljem u selu Dragalj.
“Ono što još više brine građane jeste činjenica da premijer nije uvjerio da ima informaciju od bilo koje nadležne institucije, prvenstveno od MUP-a i ANB-a da se bilo šta radi na Dragalju. Ni od premijera ni od potpredsjednika Vlade nijesmo dobili konkretan odgovor da li će država reagovati”, kazao je Nenezić, dodajući da je veliki broj tamošnjih objekata izgrađen u gustoj četinarskoj šumi.
Slučaj Dragalj izazvao je veliku rekciju javnosti navodi Nenezić naglašavajući da brine tajnovitost države Crne Gore, naročito bezbjednosnih struktura.
- Priča o Dragalju je pomenuta u petak, ali i dalje nemamo rekciju i odgovor. Moramo dobiti odgovor nadležnih ukoliko bezbjednosni sektor funkcioniše - navodi Nenezić.
U sklopu naselja je izgrađen i vjerski objekat, po arhitekturi jasno da je riječ o ruskoj crkvi, a na otvaranju je bio ambasador Rusije. Crkva se nalazi na katarstarskoj parceli u vlasništvu Mitropolije crnogorsko-primirske", kaže on.
Na pitanje koliko je ta lokacija važna dovoljno govori podatak da je tamo, navodno na svoju želju, preselio arhimandrid Benedikt, čovjek koji je promijenio dosta lokacija, zaslužan za osnivanje mnogih bratstava, a njegovo poslednje mjesto činodejstvovanja bila je Prevlaka.
Nenezić ukazuje i na važnost saobaćajnice koja prolazi kroz Dragalj, navodeći da je to put koji spaja sjever sa Bokom Kotorskom.
Nenezić, takođe, navodi da kada su posrijedi pravni subjekti koji su vlasnici na tim lokacijama još nije našao firmu koja je aktivna.
- Svaka je ugašena, blokirana, ocijenjena ocjenom B, veoma rizična….”, naglašava Nenezić pitajući se kako jedna firma koja nema eruo na računu, nama platni promet, može da kupi zemljište, izgradi objekat… Mi zakonom o legalizaciji izjednačimo takav objekat sa bilo kojim objektom u Crnoj Gori i omogućavom toj firmi, u dobrom dijelu slučjeva stranom državljaninu, da ima legalan objekat od kojeg će da ubira prihod…. - kaže Nenezić.
Početak gradnje na toj lokaciji poklapa se sa dolaskom Dritana Abazovića na čelo Vlade. Nenezić podsjeća da su prve prijave u vezi sa tim iz novembra 2022. godine.
Na pitanje kako vidi ulogu Dritana Abazovića i u ovakvim slučajevima Nenezić kaže:
- Ja sam siguran da je on samo na klupi za rezervne igrače, da se čuva i da ga čuvaju ukoliko ponovo zatreba da se ponovo nastavi sve ono što je početo 2020 - &nbsp;ocijenio je Nenezić.
Jedno pravno lice, koje je vlasnik parcela na kojima se nalaze objekti, &nbsp;posebno interesantno. Riječ je, kako je naveo o firmi „Sveti Benedikt“ doo.
- To ime povezuje se dosta sa kupovinom, prodajom lokacija i parcela u ovom lokalitetu. Firma je označena kao veoma rizična, nema račun u banci, nema platnog prometa. Sve što ima je osnivački ulog od pet hiljada eura osnivača za isplatu zarade izvršnom direktoru koji je i osnivač u iznosu od 414,92 eura. Pitam: kako firma može da kupi zemljište od 1.000 kvadrata, napravi objekat od cca 200 metara kvadratnih, pratećim objektima, putem, a da nema novca na računu. Osnivač i izvršna direktorica je strana državljanka, nekadašnja kandidatkinja za poslanicu parlamenta Austrije, Darinka Hrnjez. Rođena je u Beču, studirala i radila u Austriji i Kanadi, stručnjak je za telekomunikacije. Pitam premijera, kako neko ko je rođen u Beču, živio i radio u Kanadi i Austriji dođe da se kući u Gornjim Krivošijama gdje nema vode - &nbsp;kazao je Nenezić, navodeći da je ovo samo jedan od primjera sporne gradnje u tom mjestu.

Nenezić: Mještani Dragalja zaslužuju odgovor na pitanje ko su ljudi sa kojima dijele prostor

U Budilniku na Televiziji E pitamo koliko su pouzdani pozivi u pomoć, eCall i alarmni sistemi i koliko građani zapravo znaju kako oni funkcionišu.&nbsp;
Provjeravamo i koliko su društvo i država obazrivi prema ugroženim kategorijama stanovništva van prazničnog perioda i važnih datuma.&nbsp;
Biće riječi i o novom zaduženju Vlade od 450 miliona eura, a razgovaraćemo i o stručnom usavršavanju nastavnika u Crnoj Gori – koji su glavni izazovi i kako ih prevazići?

U Budilniku: Pouzdanost alarmnih sistema, zaštita ugroženih i novi izazovi u obrazovanju i ekonomiji

Piše: Božidar Proročić
Dana 2. decembra 2025. godine Nacionalni park Lovćen bio je domaćin jedinstvenoj i izuzetno značajnoj studijskoj posjeti predstavnika Nacionalnog parka Paklenica iz Republike Hrvatske. Ova pośeta, održana u duhu stručne razmjene, saradnje i međusobnog unapređenja, predstavlja važan korak u povezivanju dva zaštićena područja koja dijele slične izazove, ali i jednaku posvećenost očuvanju prirodnih i kulturnih vrijednosti. Delegaciju NP Paklenica činili su stručnjaci, uposleni i menadžerski kadar ovog hrvatskog nacionalnog parka, poznatog po svojoj izuzetnoj geomorfologiji, bogatoj biodiverzitetskoj različitosti i dugoj tradiciji upravljanja prostorom u kojem se spajaju prirodna i kulturna baština. Njihova pośeta imala je za cilj upoznavanje sa dobrim praksama NP Lovćen, njegovim specifičnostima i izazovima, kao i stvaranje osnove za buduće oblike prekogranične saradnje.
Studijska tura započela je na Ivanovim Koritima, simboličnom i funkcionalnom centru Nacionalnog parka Lovćen, đe je goste svečano pozdravila direktorica NP Lovćen, Kata Varagić. U svojoj dobrodošlici istakla је da je ova pośeta „primjer istinske profesionalne razmjene i prilika da se dvije institucije, koje dijele slične vrijednosti i odgovornosti, povežu na još dubljem nivou“. Direktorica je naglasila da NP Lovćen posvećeno radi na očuvanju ekosistema, revitalizaciji kulturnog nasljeđa i jačanju održivih modela upravljanja prostorom, takoiđe da je saradnja sa NP Paklenica dragocjena zbog dugogodišnjeg iskustva koje hrvatski partneri pośeduju.
Nakon pozdravne riječi, upriličen je obilazak terena, pri čemu su predstavnici NP Lovćen gostima predstavili najvažnije prirodne i kulturne atrakcije. Prva stanica bila je katun Velji Bostur, jedno od autentičnih katunskih naselja Lovćena, značajno za razumijevanje nekadašnjeg tradicionalnog gorštačkog života, i očuvanja nematerijalne baštine. Gosti su upoznati sa vrijednošću katuna kao kulturnog pejzaža, sa procesima obnove i zaštite ovih prostora, kao i sa njihovim turističkim potencijalom.
Posebna pažnja posvećena je flori Lovćena, koja predstavlja spoj endemičnih, reliktnih i subendemičnih vrsta Balkanskog poluostrva. U razgovoru su istaknuti izazovi pritiska turizma, klimatskih promjena i potreba za aktivnim monitoringom, dok je delegacija NP Paklenica predstavila svoja iskustva u očuvanju ośetljivih planinskih ekosistema. Tokom obilaska govorilo se i o bogatoj fauni Lovćena, posebno o značaju staništa divokoze, ptica grabljivica i brojnih insekata, kao i o važnosti planiranja koridora koji omogućavaju nesmetano kretanje divljih životinja.
Centralni dio posjete bio je obilazak Mauzoleja Petra II Petrovića Njegoša, đe je goste dočekao čuvar-kustos Mauzoleja, Lazar–Lazo Radović, koji je na poseban način predstavio veličanstvenu sakralnu i kulturnu vrijednost ove monumentalne građevine. Radović je govorio o istorijskom značaju Njegoševog djela, arhitektonskom nasljeđu Ivana Meštrovića, kao i o specifičnom položaju Mauzoleja na Jezerskom vrhu.
U sklopu posjete Mauzoleju, tekstove i priče o Lovćenu, njegovim legendama, toponimima i istorijskom nasljeđu predstavio je književnik i publicista Božidar Proročić. Kroz narativ koji je spojio etnologiju, lokalnu mitologiju i kulturnu istoriju, Proročić je gostima približio dušu Lovćena Svete planine čiji se identitet gradi na spoju prirode, tradicije i simboličkih slojeva koji su obilježili crnogorsku duhovnost. Njegove priče o „planini nad planinama“, o skrivenim toponimima i prastanim legendama, ostavile su snažan utisak na posjetioce. Razmjena iskustava bila je izuzetno živa predstavnici NP Paklenica govorili su o dugogodišnjem modelu organizacije, izazovima masovnih posjeta, očuvanju klisura i pećinskih sistema. Na kraju pośete, gosti iz Paklenice istakli su da će im
boravak na Lovćenu „ostati u trajnom i dubokom sjećanju“, kako zbog ljepote pejzaža, tako i zbog toplog prijema, posvećenosti uposlenih u NP Lovćen i mogućnosti da upoznaju duhovno i kulturno nasljeđe Crne Gore. Ova studijska pośeta pokazala je da zaštićena područja regiona ne treba da funkcionišu izolovano, već kao dio šire mreže saradnje u kojoj se razmjenjuju znanja, metode, ideje i vizije. Lovćen i Paklenica danas su bliži nego juče, a njihova buduća saradnja može biti primjer kako priroda povezuje ljude preko granica, vremena i kultura.

1250x600

1084x550

Studijska posjeta delegacije Nacionalnog parka Paklenica iz Hrvatske Nacionalnom parku Lovćen

Put Vrulja - Mijakovići otvoren je juče, a predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš kazao je da je narod već dao imena mostovima koji se nalaze na toj dionici.
Vraneš je, u video obraćanju objavljenom na društvenim mrežama, saopštio koja su imena nađenuli mostovima dužine 160 odnosno 128 metara.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDRw0DcAiND8%2F%3Figsh%3DejBpY29zbW04Nm1o&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- &nbsp;Narod je već dao ime ovom dužem mostu - most kralja Aleksandra Karađorđevića - ujedinitelja. Ovaj drugi most, dužine 128 metara, građani već nazvaše most kralja Petra I Karađorđevića - oslobodioca... Želja naroda živi. Ona se nekad čeka godinama, decenijama, pa i vjekovima sigurno. Uvijek na kraju bude ostvarena. Želja za ujedinjenjem živi - poručio je Vraneš.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvranes-nepozeljan-za-spajica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vraneš: Narod mostove u Pljevljima nazvao kralj Petar I i kralj Aleksandar Karadjordjević

U Crnoj Gori sjutra će biti umjereno do potpuno oblačno, povremeno sa kišom, a na jugu ponegdje i sa pljuskovima i grmljavinom.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na krajnjem sjeveru i sjeveroistoku biće znatno manje padavina.&nbsp;
U drugom dijelu dana očekuju se duži periodi suvog vremena.&nbsp;
Vjetar će biti slab do umjeren, promjenljivog smjera, na primorju ponegdje pojačan, istočnih smjerova.
Jutarnja temperatura vazduha od jedan do 11, najviša dnevna od četiri do 16 stepeni.

Sjutra oblačno, do 16 stepeni

Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović predvodio je crnogorsku delegaciju na Prvom dijalogu EU – Crna Gora u oblasti bezbjednosti i odbrane, održanom u Briselu. U delegaciji je bio i ministar odbrane Dragan Krapović. Na marginama sastanka, crnogorski ministri razgovarali su sa visokom predstavnicom EU za vanjsku i bezbjednosnu politiku i potpredsjednicom Evropske komisije Kajom Kalas.
Ovaj format, prvi takve vrste, označava važan strateški iskorak u produbljivanju saradnje Crne Gore i Evropske unije u oblastima odbrambene politike, suočavanja sa bezbjednosnim prijetnjama, podrške Ukrajini i učešća u misijama i operacijama EU.
Ministar Ibrahimović poručio je da Crna Gora dijalog vidi kao sastavni dio dublje integracije u evropski bezbjednosni okvir:
– Kako se približavamo punopravnom članstvu, odlučni smo da se uskladimo sa novim bezbjednosnim politikama Unije i doprinesemo njihovom razvoju, uz punu svijest da će se evropska odbrana sve više temeljiti na sinergiji država članica, kandidata, te evropskih i NATO struktura – kazao je Ibrahimović.
On je naglasio posvećenost Crne Gore stabilnosti regiona i promociji evropskih vrijednosti na Zapadnom Balkanu, ističući da je naša država spremna da aktivnije doprinese evropskoj bezbjednosnoj politici.
Ministar Krapović ocijenio je da održavanje Prvog dijaloga potvrđuje vidljivi napredak Crne Gore u ostvarivanju ključnog spoljnopolitičkog prioriteta – punopravnog članstva u EU.
– Crna Gora ostaje aktivan partner Evropske unije u oblasti bezbjednosti i odbrane, uz dalje jačanje interoperabilnosti i kapaciteta Vojske Crne Gore – poručio je Krapović, pozdravljajući odluku EU o odobravanju Mjere pomoći iz Evropskog mirovnog instrumenta.
Visoka predstavnica Kaja Kalas istakla je snažnu podršku reformama u Crnoj Gori i našem cilju da postanemo naredna članica Evropske unije do 2028. godine, naglašavajući stratešku važnost politike proširenja u vremenu povećanih geopolitičkih izazova.
Tokom boravka u Briselu, crnogorska delegacija sastala se i sa evropskim komesarom za odbranu Andriusom Kubilijusom, s kojim je razgovarano o jačanju saradnje u okviru evropskih odbrambenih inicijativa.

Održan prvi dijalog EU – Crna Gora o bezbjednosti i odbrani: Jačanje saradnje i strateškog partnerstva

Mještani Botuna završili su sastanak sa gradonačelnikom Podgorice Sašom Mujovićem.
Sastanku je prisustvovalo 12 mještana, a tema je bila gradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.
Po završetku razgovora, Mujović je kazao kako je zadovoljan.
Rekao je Botunjanima da nema vremena za promjenu lokacije i projekta, ali da građani Zete mogu dobiti 30 odsto priključaka na postrojenje.&nbsp;
Poručio je, kako prenosi Dan, i da mještanima Botuna nude 50 radnih mjesta.
Jedan od mještana Botuna, Milan Ćetković, tokom samog sastanka kazao je kako Mujović nije rekao mnogo toga konkretnog.
- Zamolili smo ga da odustane od rušenja šatora dok se ne završi referendum – sve nas je saslušao, ali nije ništa konkretno kazao - rekao je Ćetković.
On je kazao i da su mještani ponudili da kolektor grade u blizini mosta „Luča", no, nijesu dobili odgovor od Mujovića.
<h2>Stijepović: Naš stav je čvrst i nema popuštanja</h2>
Sa druge strane, nakon sastanka Mujovićem, mještanin Botuna Duško Stijepović rekao je kako oni neće popustiti, prenose Vijesti.
- Nijesmo imali približne stavove. Naš stav je čvrst, jasan i nedvosmislen. Mi znamo da to mora da podnese žrtvu. Nećemo popustiti - naveo je on, dodajući kako su danas predstavljali čitavu Zetu, a ne samo Botun.
Kazao je i kako su oni ponudili alternativnu lokaciju, nedaleko od mosta "Luća".
- Ne prihvatamo prijedlog gradonačelnika. Za nas to nije ozbiljna ponuda - &nbsp;zaključio je on.

Mujović Botunjanima: Nema kompromisa, promjena lokacije i projekta nije moguća; Stijepović: Nema popuštanja, naš stav je jasan

Cifra koju će Crna Gora morati da opredijeli za oblast ekologije – jeste jeziva kad se izgovori, ali strašnije je što imamo toliko onkoloških bolesnika, što je nusprodukt svih tih loših okolnosti, koji dovode svakodnevno do lošeg stanja i uslova našeg života. To je, u emisiji E-uživo, kazala građanska aktivistkinja Elida Adrović, koja se osvrnula na procjene da će Crna Gora morati opredijeliti milijardu eura za zatvaranje poglavlja iz oblasti ekologije.
Promjene, kako je Adrović kazala, može napraviti svaki pojedinac.
– Naši poslanici, evo pogledajte na portalima kakvi su naslovi – da se oni hrane, da je to ručak u vrijednosti skoro 2000 eura, ja sam za to da malo povedu računa o zdravoj ishrani, da idu biciklima na posao, jer idu svudje po svijetu. Možete da vidite ministra koji ide biciklom na posao jer je to potpuno normalno. Zašto? Jer je on u službi građana. E, sad se ovdje stvarno pitamo: ko je u čijoj službi – da li smo mi u službi ličnih interesa ili stvarno građana – kazala je Adrović.
Važno je, kako je istakla sagovornica TV E, da poslanici i svi ljudi koje su građani birali daju lični primjer, koji će ostali da prate.
– Postoje i oni koji to neće da čekaju, jer ako budemo čekali – odosmo stranputicom, pa će uzeti stvar u svoje ruke i napraviti svoju malu državu u državi. To je negdje svoj lični sistem, to je: voziti biciklo, zdrave navike, mjesto kese imati ceger – te mikroakcije koje su neophodno, jer mi ne možemo da čekamo, jer nećemo možda ni dočekati – kazala je Adrović.
Komentarišući situaciju u Botunu, Adrović je kazala da ona pokazuje koliko imamo konflikta interesa – kada je u pitanju država i lokalna zajednica.
– Ja sam uvijek naglašavala koliko je značajna mjesna zajednica, sama ta lokalna priča. Ovdje vidite da građani uvijek fokus stavljaju na lični interes. Mi smo interesna bića. Ako se taj kolektor ne dešava u mom dvorištu, mene se ne tiče. I to je, nažalost, nešto što funkcioniše na principu cijele teritorije. Ako ja odem da kupim otpad Rožaje, Pljevlja – to nije moj otpad, a zapravo ja to gledam iz perspektive: onda to nije moja država – kazala je Adrović.
Postoje, kako je kazala, i pozitivne i negativne strane, ali je jako važno sagledati realnu, širu sliku.
– Ja njih potpuno razumijem iz te perspektive, jer oni to gledaju kao da im se ugrožava postojanje. Međutim, ovdje imate i neke druge standarde koje treba zadovoljiti, tako da je najvažnije naći sve ono što je u interesu primarno građana, a kasnije da se može da se reflektuje na kvalitet za samu državu – zaključila je Adrović.

Adrović: Poslanici da povedu računa o zdravoj ishrani i da biciklima idu na posao

Sastanak između ruskog predsjednika Vladimira Putina i specijalnog američkog izaslanika Stiva Vitkofa završen je poslije gotovo pet sati. Kiril Dimitrijev se kratko oglasio nakon sastanka na društvenoj mreži "X".
Uz Putina, rusku delegaciju činili su i njegovi savjetnici Kiril Dimitrijev i Jurij Ušakov, dok je uz Vitkofa član američke delegacije zet američkog predsjednika Donalda Trampa Džared Kušner.
Prema najavama svjetskih medija, američka delegacija trebalo je da predstavi Putinu izmijenjen mirovni plan, koji je sa 28 sveden na 19 tačaka, a sastanak u Moskvi održan je nakon dvije nedjelje intenzivne dimplomatije oko Trampovog plana, uključujući dvije runde pregovora između SAD i Ukrajine.
Za sada nema zvaničnih saopštenja o rezultatima razgovora. Samo je Putinov savjetnik Kiril Dimitrijev objavio fotografiju sa sastanka i uz nju napisao "produktivno", uz stiker goluba sa maslinovom grančicom koji simbolizuje mir.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fkadmitriev%2Fstatus%2F1995970863326527559%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1995970863326527559%7Ctwgr%5E2e5a58dafdd017f1aa307e113ab880f983eb0196%7Ctwcon%5Es1_c10&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Završen sastanak Putina i Vitkofa, Dimitrijev objavio da su razgovori bili produktivni

Prema pisanju izraelskih medija, tokom telefonskog razgovora američkog predsjednika Donalda Trampa i izraelskog premijera Benjamina Netanjaahua razgovaralo se o potrebi da izraelska strana bude bolji partner.
Netanjahu je zatražio od Trampa da mu nastavi pomagati u obezbjeđivanju pomilovanja od predsjednika Isaaca Herzoga tokom telefonskog razgovora.
Tramp je, s druge strane, rekao Netanjahuu da vjeruje da će se pitanje pomilovanja riješiti, ali se nije obavezao na dalje akcije. Neimenovani američki zvaničnik kaže da se Netanyahu nadao dodatnoj intervenciji, ali da Trump smatra da je već učinio sve što je mogao.
Drugi izraelski zvaničnik izjavio je da je Tramp prvi pokrenuo pitanje pomilovanja tokom razgovora i da su se oba lidera složila da ponovo razmotre ovo pitanje u budućim pozivima ili sastancima.
Kanal 12 izvještava da se razgovor brzo prebacio na osjetljive političke teme, kao i da, što se tiče Gaze, Tramp traži od Netanyahua da bude „bolji partner“ u napredovanju u narednim fazama sporazuma, dok je Netanyahu odgovorio da „čini sve što može“.
Tramp je takođe vršio pritisak na Netanyahua u vezi s operativcima Hamasa zarobljenim u tunelima Rafaha, pitajući „zašto su ubijani umjesto da im se dozvoli da se predaju“, prema američkim zvaničnicima. Netanyahu je navodno odgovorio da su ubijeni bili naoružani i opasni, te da su zbog toga eliminisani.

Novi detalji razgovora Trampa i Netanjahua: Od Izraela se traži promjena politike u Pojasu Gaze

Američki državni sekretar Mark Rubio izjavio je danas, nakon sastanka kabineta u Bijeloj kući da rat u Ukrajini nije američki rat, prenijeli su američki mediji.
- To nije naš rat, to nije predsjednikov rat. To se nikada ne bi dogodilo da je Donald Tramp bio predsjednik. On je jedini lider na svijetu koji može da pomogne da se to okonča - rekao je Rubio, prenosi Sky News.
Tramp je ranije danas na sjednici kabineta rekao da SAD više ne učestvuju finansijski u ratu u Ukrajini i da se njegova administracija fokusira na diplomatsko okončanje rata.
On je optužio bivšeg američkog predsjednika Džozefa Bajdena da je "dijelio milijarde dolara kao bombone", navodeći da je "ogroman dio" pomoći bio isporučen u gotovini, a ostatak u opremi.
Tramp je naglasio da njegova administracija ne daje besplatnu vojnu pomoć.

Rubio: Rat u Ukrajini nije američki rat

Željko Obradović oglasio se, kako je ranije i najavio, povodom odlaska iz Partizana, čime je stavio tačku na dane neizvjesnosti nakon podnošenja ostavke. Nakon kratkog obraćanja koje je objavljeno ranije tokom dana, klub je večeras predstavio i njegov kompletan oproštajni video.
Obradović je na početku istakao da je odluka o napuštanju klupe Partizana bila izuzetno teška.
- Prošlu srijedu odlučio sam da preuzmem odgovornost za sve što se loše dogodilo ove sezone i ostao sam pri toj odluci. Dobio sam nebrojeno poziva i poruka od svih vas kojima je Partizan u srcu, kao i meni. Razlog što se obraćam danas jeste taj što ste to vi željeli. Odluka koju sam donio je veoma teška - započeo je Obradović.
Naglasio je da u potpunosti stoji iza svega što je napisao u prvom saopštenju.
- Obraćanje u srijedu bilo je kratko, ali sam iza svake riječi i dalje. Ono što se kasnije dešavalo nisam želio da se dogodi. U utorak uveče, nakon teške utakmice, rekao sam stručnom štabu da donosim odluku za koju sam bio siguran da je dobra za klub i ekipu. Sjutradan sam je saopštio predsjedniku, koji je razumio moje razloge. Dogovor je bio da se ja obratim javnosti, ali informacije kruže i teško ih je kontrolisati - objasnio je trener.
Potom je otvoreno progovorio o problemima koji su, kako kaže, kulminirali još tokom ljeta.
- Neke stvari nisu funkcionisale. Zoran Savić nije imao ugovor, a prelazni rok je tekao. Bio sam iznenađen informacijom da Brendon Dejvis napušta klub, a da treba da dovedemo Osetkovskog, za kojeg sam rekao da nije igrač za nas. Ostoja mi je tada rekao: ‘Već smo ga potpisali’. To nije bio moj potpis, iako se momak ponašao maksimalno profesionalno. Ali istine radi - to nije bila moja odluka - istakao je Obradović.
Dotakao se i turneje u Australiji, koja je donijela brojne komplikacije.
- Podržao sam odlazak jer je klub imao potrebu, ali su se igrači povređivali. Ostali smo gotovo bez visokih igrača. Molio sam da se riješi ugovor sa Savićem i da dovedemo centra. Bruno je stigao pred kraj priprema, a da bismo ga doveli morali smo otpustiti Frenka Nilikinu, što je bila vrlo teška odluka. Nakon toga povrijedili su se Karkik i Milton, ostali smo bez plejmejkera. Teška situacija za mene kao trenera.“&nbsp;
Dodao je da su ga kontaktirali članovi uprave koji su napuštali klub, te apelovao na jedinstvo.
- Ti ljudi su mnogo dali Partizanu. Molim ih da razmisle ponovo. Apelujem i na navijače da ostanu jedinstveni i da ne bude incidenata. Toliko smo se borili da se vratimo u Evroligu.“
U emotivnom završetku, Obradović je istakao koliko mu je Partizan značio.
- Da sam ovakvu situaciju imao u bilo kom drugom klubu, davno bih otišao. Ali Partizan nisam mogao napustiti - to je moja najveća ljubav. Hvala vam na četiri i po predivne godine. Nadam se da ovo nije posljednji put da sam u Partizanu. Vrijeme će pokazati. Navijači su snaga Partizana. Molim sve ljude u klubu da još jednom razmisle o ostavkama - zaključio je Obradović.&nbsp;

Željko Obradović objasnio odlazak iz Partizana: Ovo je bila najteža odluka u mojoj karijeri

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić danas je u Višem sudu predložio da kao svjedok bude saslušan Zoran Brđanin - nekadašnji direktor Uprave policije.
On je to obrazložio da Brđanin treba da saopšti sudskom vijeću da li su mu rekli i postavili uslov da će njega i njegov pomoćnika Dejana Kneževića smijeniti "ukoliko se ne ograde od njega" zbog predmeta koji je otvorio protiv budvanske grupe, jer su pojedinci iz vlasti smatrali da je taj postupak politički motivisan.
Osim Katnića na optužnici su bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović i suspendovani tužilac Saša Čađenović.
Odgovarajući na pitanja Katnića bivši šef Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić kazao je da je Brđanin tražio od nekadašnjeg glavnog specijalnog tužioca da ne procesuiraju osobe iz budvanske grupe koji su bliski škaljarskom klanu.
Katnić je pitao Radonjića da li se sjeća što je zatraženo na sastanku koji je sazvao tadašnji potpredsjednik Vlade Dritan Abazović a kojem je prisustvovao Luka Rakčević i pomoćnik direktora policije &nbsp;Dejan Knežević i čime je Abazović zaprijetio?
Svjedok je rekao da je nakon tog sastanka traženo je da se ne procesuira budvanska grupa.
- Sjećam se da je kod vas dolazio Brđanin da traži da ne procesuirate jedan predmet, a odnosi se na budvanaku grupu. Tužilac Čađenović je vodio taj predmet. Brđanin je došao kod vas a prethodno je mene pozvao Kneževića, da ne procesuiramo taj predmet i da će se policija ograditi od nas ako procesuiramo i reći da nema dokaza - ispričao je Radonjić.
On je dodao da nije prisustvovao tim sastancima.
Katnić je objasnio da je u pitanju budvanska grupa ogranka škaljarskog klana, čiji su članovi su bili, kako je rekao, braća Kažanegra, Marko Ljubiša Kan i drugi.
- Sudija za istragu je uveo mjere tajnog nadzora. Na njima je bio Blažo Rađenović, član URA-e - ukazao je Katnić.
I to, bio glavni motiv, zbog čega je taj "predmet" bio "sporan".
Međutim, on je nastavio rad na tom predmetu ali je penzionisan.

Katnić tvrdi da je nakon sastanka sa Abazovićem traženo da se ne "dira" budvanski predmet, jer je na mjerama evidentirana i komunikacija Rađenovića

Za Pljevlja važan infrastrukturni projekat, put Mijakovići – Vrulja, koji će znatno uticati na povezanost ovoga grada sa ostalim crnogorskim gradovima, kako na sjeveru, tako i na jugu države, juče je svečano otvoren, ali ceremoniji, u organizaciji Vlade Crne Gore, nije prisustvovao predsjednik pljevaljske opštine Dario Vraneš. Nije bio pozvan. Ni on, niti predsjednica Skupštine Opštine Jovana Tošić. Ali, jeste potpredsjednik lokalnog parlamenta – Darko Gazdić iz Pokreta Evropa sad, kao i čelnici Rudnika uglja Pljevlja – Nemanja Laković, Jadranko Lončar i Miroslav Đurišić, takođe kadrovi PES-a. Put su juče otvorili premijer Milojko Spajić, ministarka saobraćaja Maja Vukićević i direktor Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fspajic-put-vrulja-mijakovici-smanjuje-vrijeme-putovanja-od-pljevalja-do-podgorice-za-oko-pola-sata&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Vraneš, kadar Nove srpske demokratije Andrije Mandića (predsjednika Skupštine Crne Gore) i Tošić, kadrovkinja Demokrata Alekse Bečića (potpredsjednika Vlade), iako „prvi domaćini“ grada pod Golubinjom, za Spajića, očito, nijesu bili poželjni. - Nijesmo dobili zvaničan poziv, ni ja ni predsjednica Skupštine – kratko je za Portal ETV kazao Vraneš. Na našu opasku da je svečanoj ceremoniji prisustvovao potpredsjednik Skupštine Opštine, kadar PES-a, Darko Gazdić, komentar Vraneša je bio: „Da. Cio PES je bio“. - Svi iz Rudnika uglja – dodao je.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251202011216_84aff105a3dfb545ff16ff26aaad8c288b19c5f1c26fa082948d01797757b6ea.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251202011216_84aff105a3dfb545ff16ff26aaad8c288b19c5f1c26fa082948d01797757b6ea" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Spajić nije želio Vraneša na svečanoj ceremoniji otvaranja puta Mijakovići - Vrulja"><figcaption>Spajić nije želio Vraneša na svečanoj ceremoniji otvaranja puta Mijakovići - Vrulja(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption></figure>  Vraneš je negirao tvrdnje da obezbjeđenje nije dozvolilo njemu i Tošić da prođu, sve dok ceremonija nije okončana. Ono što je upadljivo je da njega i nje nema na Vladinim fotografijama i snimcima sa otvaranja puta. Vraneš je za Portal ETV još kazao da ekipi Televizije Pljevlja nije dozvoljeno da izvještavaju sa ovog događaja. - Prvi put od osnivanja TV Pljevlja da im se nije dalo da prisustvuju – rekao je on. Zašto Spajiću, rođenom Pljevljaku, Vraneš nije bio poželjan, ali ni Tošić, može se samo nagađati. Politika vlasti u Pljevljima je, od kada je na čelu grada Vraneš, bukvalno „saoizacija“ ove Opštine, međutim premijer nijednim gestom do sada nije pokazao da mu to smeta. Vraneš prilježno radi na velikodržavnom projektu susjedne Srbije – nazvanom „srpski svijet“, a koji podrazumijeva prisajedinjenje ovoj zemlji, ne samo Crne Gore koju oni tretiraju kao srpsku teritoriju, već i dijelova drugih država u okruženju, poput entiteta Bosne i Hercegovine – Republika Srpska. Vraneš slavi nacistički četnički pokret, blizak je Crkvi Srbije, a maticom smatra susjednu Srbiju. Obilježava državne praznike Srbije, ali ne i Crne Gore. Ove godine čak je odbio da prisustvuje svečanoj sjednici Skupštine Opštine povodom Dana Pljevlja – 20. novembra. Pljevlja su 20. novembra 1945. godine oslobođena od fašističkog okupatora, međutim, Vraneš smatra da je to najtragičniji dan XX vijeka za ovaj grad. Građanski aktivista iz Pljevalja Pavle Čolović juče je na svom Fejsbuk profilu ocijenio da je „sramotno da na ceremoniji otvaranja nije prisustvovao predsjednik opštine Pljevlja, dr Dario Vraneš“. - Otvorena je dionica puta Pljevlja – Mijakovići - Vrulja, dio puta ka Bijelom Polju. To je projekat koji nije ni PES-ov, ni DPS-ov, ni DF-ov – to je put građana Pljevalja i Bijelog Polja, plaćen novcem svih nas. I upravo zato je sramotno da na ceremoniji otvaranja nije prisustvovao predsjednik opštine Pljevlja dr Dario Vraneš. Sviđalo se to nekome ili ne, predsjednik Opštine je simbol grada i morao je biti tu. Isto tako, morao je biti prisutan i predsjednik opštine Bijelo Polje. To je normalna, civilizovana i državnički odgovorna praksa – napisao je on. Konstatovao je i da „to nije bio državni događaj“, već „stranački skup članova i simpatizera PES-a, na kojem nije bilo mjesta za nikoga ko ne odgovara propagandi, pa čak ni za građane Pljevalja“. - Put koji treba da spaja ljude, oni su pretvorili u političku tribinu koja dijeli građane. Država se ne gradi mitinzima i podjelama, već zajedništvom, odgovornošću i poštovanjem funkcije koju obavljaš, a ne stranke za koju navijaš. Pljevljima treba razvoj, ne partijska priredba za fotografisanje. Pljevljima trebaju putevi do Čajniča, Foče, Priboja, Mojkovca i Bobova – poručio je Čolović. Izvođač radova na putu Mijakovići - Vrulja je kompanija „Bemax“.

Vraneš nepoželjan za Spajića

Bivši šef Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić kazao je danas da nijedan podatak u taj odsjek nije došao a da se odnosio da bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović i bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić eventualno rade za jednog od vođa kavačkog kriminalnog klana Radoja Zvicera. Te informacije nijesu imali ni od Agencije za nacionalnu bezbjednost, niti od partnerskih službi.
Radonjić je to saopštio odgovarajući na pitanje advokata Zorana Piperovića a u postupku koji je SDT pokrenulo protiv Lazovića, Katnića i suspendovanog tužioca Saše Čađenovića optužujući ih da rade za kavačku kriminalnu grupu. Na današnjem ročištu osim Radonjića saslušana su tri svjedoka - policajaci Nikola Janičić i Goran Krstonijević ali i Ivica Ulićević koji je mjesec radio na objektima u Barjamovici.
- Mene je lično iznenadilo kada sam čuo da se Lazoviću i Katniću stavlja na teret da su sarađivali sa Zvicerom. Ponavljam te podatke nijesmo imali ni od jedne službe - decidan je bio Radonjić.
On je na pitanje Katnića kazao &nbsp;da su prema Zviceru i članovima kavačkog klana u "kontinuitetu preduzimane mjere pogotovo nakon saznanja da vođa kavčana prijeti da će ga ubiti".
Na pitanje Čađenovića, svjedok Radonjić je objasnio da je Zvicer u Crnu Goru stigao nakon što je ranjen u Ukrajini.
- Ja se ne mogu sjetiti da li je tada "pao" skaj - naveo je Radonjić.
Nakon toga Čađenović je objasnio da je Zvicer u Crnu Goru došao prije nego što je skaj stigao.
Nekadašnji šef Specijalnog policijskog odjeljenja kazao je i da mu je Vladan Lazović saopštio više informacija koje je dobio od, sada suspendovanog policajca Petra Lazovića, a odnosile su se na šverc cigareta.
Te informacije koje su dobili od Petra Lazovića, ispostavile su se tačne i potvrdile su se i njihovim provjerama, mjerama tajnog nadzora... Zapljijenjene su velike količine cigareta.
- Sjećam se da smo Katnić, Čađenović i ja išli u London da primimo nagradu zbog velike zapljene cigareta. Na sastanku gdje smo dobili nagradu bilo je 100 obavještajaca iz Velike Britanije - kazao je Radonjić.
Svjedok Ivica Ulićević ispričao je da je radio manje popravke na Katnićevom imanju - postavljao lajsne, popravljao šamot, stavljao stiropor.
To je, kako je objasnio, bilo u martu 2020. godine i potvrdio Katnićevu konstatciju da su objekti u Barjamovici bili tada izgrađeni.&nbsp;
Ulićević je u ovom postupku svjedok zbog toga što je SDT uporedo sa krivičnim postupkom pokrenulo i finansijsku istragu protiv Katnića.
Policajac Nikola Janičić koji je radio u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala ispričao je da je sa kolegom Petrom Lazovićem imao profesionalnu komunikaciju kao i sa drugim kolegama.
- Lazović je bio vrijedan i donosio je dosta informacija - kazao je Janičić.
On je objasnio i da su inicirali mjere tajnog nadzora za grupu koja je okupljena bila oko Duška Roganovića, a nakon što su uzeli izjavu u svojstvu građanina od Milana Kankaraša.
Taj prijedlog nije prihvatio sud jer je grupa oko Roganovića već bili na mjerama koje nijesu dale rezultat.
Pred vijećem sudije Veljka Radovanovića saslušan je i policajac Goran Krstonijević o pronalasku pištolja kod Ljuba Milovića. &nbsp;
Ispričao je da su zaustavili BMW kod Delte za čijim upravljača je bio Milović i pronašli su pištolj "valter". Tada im je rekao da je policajac ali kod sebe nije imao službenu legitimaciju.
&nbsp;-Milović se tada pozvao na neke od kolega i bio sam u manjini. Ubrzo je za njega došao Ivan Stamatović i otišli su - ispričao je Krstonijević.
Suđenje se nastavlja 9.decembra kada će Janičić odgovarati na pitanja odbrane i optuženih. Za tada je planirano i saslušanje tužiteljki Sanje Jovićević i Mire Samardžić.

Radonjić na pitanje Piperovića: Ni od stranih službi, niti od ANB nije bio podatak da Lazović i Katnić eventualno rade za Zvicera

Specijalno državno tužilaštvo nastavlja sa obmanama koje pokušava da realizuje podnošenjem zahtjeva za zaštitu zakonitosti Vrhovnom sudu, jer navodi da je Viši sud povrijedio zakon u moju korist kada je donio odluku da ne postoji nijedan dokaz da je moja imovina u Novom Selu stečena, niti uvećana od kriminala – poručio je u saopštenju dostavljenom Portalu ETV bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić.
Viši sud bio je jasan da je neutemeljen zahtjev specijalnog tužioca Miloša Šoškića za određivanje privremene mjere raspolaganja nepokretnostima u Novom Selu koje su upisane na Katnića i njegovu surpugu Natašu Katnić.
Katnić ističe i da Specijalnom državnom tužilaštvu u „obmanama pomaže Vrhovno državno tužilaštvo, jer je formalni podnosilac zahtjeva“.
- Tužilaštvo u zahtjevu traži da Vrhovni sud presudom utvrdi da je rješenjem Višeg suda u Podgorici povrijeđen zakon u moju korist. Tužilaštvo navodi da nijesam mogao raspolagati sa 321.442 eura za izgradnju objekata u Novom Selu i iznosom od 24.589 eura za poljoprivredno uređenje nepokretnosti – navodi Katnić u saopštenju.
Šoškić, prema Katnićevim navodima, nije u zakonskom roku podnio žalbu na rješenje Višeg suda, pa je ono postalo pravosnažno i ne može se pobijati redovnim pravnim ljekovima. Katnić je istakao da se u Novom Selu na njega vodi samo jedna nepokretnost.
Kategoričan je i da Tužilaštvo obmanjuje javnost i sudove da je objekte gradio nakon 1. januara 2019. godine, iako su građeni od 2009. zaključno sa 2016. godinom.
- Tužilaštvo obmanjuje javnost i sudove da sam objekte gradio novcem koji sam stekao izvršenjem krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije koje sam, kako mi je stavljeno na teret u optužnici, izvršio u periodu od marta 2020. godine, te paralelno vodi postupak za oduzimanje objekata, iako su oni građeni deset godina ranije – naglašava Katnić.
Da su objekti građeni do 2016. godine, prema tvrdnjama bivšeg glavnog specijalnog tužioca, postoje i dokazi među kojima su foto snimci sa pretraživača Gugl i geoportala.
U spisima predmeta, među dokazima je, kako objašnjava, i izvod sa bankovnog računa sa kojeg je podigao 265.000 eura kao zarade koje je dobio kao sudija. Sve ove dokaze, ističe, dostavio je i Tužilaštvu, ali ih je ono prikrilo i nije ih dostavilo sudu na razmatranje.&nbsp;
Katnić objašnjava da je u izgradnju objekata u Novom Selu uložio i zakonito stečen novac svoje porodice u iznosu od 20.000 eura, te i da je sam uređivao poljoprivredno zemljište.
- Vrhovnom državnom tužilaštvu se očigledno zbog nepažnje omaklo da u zahtjevu za zaštitu zakonitosti navede na strani 3 obrazloženja da je vještak građevinske struke našao da su objekti dijelom urađeni 2010. godine, dijelom 2016. godine, te da je ukupna vrijednost izgrađenih objekata 321.442 - napisao je on u saopštenju.
Katnić ističe da očekuje da vidi hoće li tužilaštvo uspjeti da obmane i Vrhovni sud Crne Gore, kada je to već uspjelo u slučaju njegovog pritvora. Tako se, kako kaže, „ide u bolju budućnost“.
Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić uhapšen je 14. aprila prošle godine zbog sumnje da je u martu 2020. postao član kriminalne grupe koju je navodno formirao bivši visoki policijski funkcioner policije Zoran Lazović. Na optužnici je i susepndovani specijalni tužilac Saša Čađenović.&nbsp;
Uprkos iskazima svjedoka i brojnim Skaj komunikacijama koje ruše optužbe tužioca da su njih trojica službeni položaj podredili kavačkoj kriminalnoj grupi Katnić i Lazović su godinu i devet mjeseci u pritvoru. Uporedo sa istragom o navodnom učešću u organizovanom kriminalu Šoškić je pokrenuo i finansijsku istragu i zatražio od Suda da Katnić ne raspolaže imovinom u Novom Selu i Barjamovici gdje su četiri objekta „blokirana“ zbog sumnje da se radi o imovini stečenoj iz kriminala.