U Informativnoj emisiji 24 sata na Televiziji E, u 19 sati, pogledajte: 
 
Tema dana: Reakcije iz Beograda na crnogorski EU napredak
Dok iz Brisela stižu poruke ohrabrenja i podrške integracijama Crne Gore u EU, iz susjedstva kritike. Srbija nezadovoljna napretkom Crne Gore koja je zatvorila pet poglavlja u pregovaračkom procesu. Predsjednica Skupštine Srbije Ana Brnabić optužila je Crnu Goru da podržava kriminalne klanove, ističući aferu Tunel. 
 
Razgovaramo o društveno-političkoj atmosferi u susret članstvu Crne Gore u EU. Kome odgovaraju podjele, revizionističke ideje, urušavanje građanskog i antifašističkog karatkera društva i države?
Govorimo i o problemu izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu; kakva su očekivanja mještana nakon referenduma, nove poruke gradske vlasti, kakav scenario se može očekivati...
Gost večerašnje emisije je istoričar Miloš Vukanović.
Informativnu emisiju 24 sata večeras vodi Amra Tahirović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Društvo

Informativna emisija 24 sata: Gost Miloš Vukanović

Fokus rada Studentskog parlamenta Univerziteta Crne Gore (SPUCG) u narednom periodu biće na uvođenju sistema studentskih poslova i unapređenju studentskog standarda, nakon uspješne realizacije zacrtanih ciljeva, među kojima se posebno ističe uvažavanje studentskih zahtjeva u novom Zakonu o visokom obrazovanju.
To je poručeno sa radnog doručka sa medijima koji su predstavnici SPUCG, organizovali kako bi predstavili dosadašnje rezultate i planove za sledeću godinu.
Jakov Vukčević predsjednik SPUCG je rekao da je jedan od ključnih ciljeva Studentskog parlamenta u narednom periodu uvođenje sistema obavljanja studentskih poslova u Crnoj Gori, po uzoru na uspješne modele iz regiona i Evrope.
"Riječ je o modelu koji podrazumijeva osnivanje studentskog servisa pri ustanovama visokog obrazovanja, kroz koji bi studenti mogli legalno, transparentno i fleksibilno da rade, bez ugrožavanja akademskih obaveza", rekao je Vukčević.
&nbsp;„Studentski servis bi studentima omogućio da sopstvenim radom obezbijede dodatna sredstva za studiranje, dok bi poslodavci dobili kvalitetnu i domaću radnu snagu. Posebno je važno što je pravo na obavljanje studentskih poslova prepoznato kao dio studentskog standarda u novom Zakonu o visokom obrazovanju“, istakao je Vukčević.
"U tom pravcu SPUCG je već pripremio nacrt lex specialisa, koji će uskoro biti predstavljen nadležnim ministarstvima, uz očekivanje široke institucionalne i javne podrške", poručio je Vukčević.
Paralelno s tim, SPUCG planira i inicijativu za zakonsko uređenje pitanja zapošljavanja strane radne snage, kroz uvođenje fiksne naknade za poslodavce koji zapošljavaju strane radnike, a koja bi se slivala u poseban fond za finansiranje programa zapošljavanja domaće radne snage.
"Jedan od prioriteta ostaje i unapređenje studentskog standarda, kroz izgradnju novog studentskog doma u Podgorici, sanaciju postojećih kapaciteta, uvođenje klimatizacije u studentskim domovima, kao i značajna ulaganja u studentske menze širom Crne Gore", poručio je Vukčević.
Vedran Vujisić, generalni sekretar SPUCG, je rekao da "novi Zakon o visokom obrazovanju predstavlja krovni akt koji sadrži brojna rješenja za koja se Studentski parlament UCG aktivno zalagao kroz sastanke sa donosiocima odluka, inicijative, peticije i druge oblike djelovanja".
„Konačno možemo reći da je usvojen zakon koji smo čekali sa rješenjima za koja smo se borili, u interesu studenata“, poručio je Vuisić
On je podsjetio da je jedna od najznačajnijih novina jeste uvođenje fleksibilnih modela studija 3+1+1+3, 3+2+3 ili 4+1+1, uz mogućnost zadržavanja integrisanih studija, u zavisnosti od opredjeljenja ustanove visokog obrazovanja.
Prema njegovim riječima " naš prijedlog u vezi sa tzv. Prelaznim rješenjem za studenate dvogodišnjih master studija" je najvažnija novina.
"Članom 172 novog Zakona predviđeno je da student koji je do stupanja Zakona na snagu upisao dvogodišnji master studijski program obima 120 ECTS može dobiti diplomu postdiplomskih specijalističkih studija ukoliko je ostvario najmanje 60 ECTS, odnosno položio sve ispite sa prve godine master studija", podsjetio je Vujisić
Takođe, prijedlog za uvođenje dodatnih ispitnih rokova, aprilskog i julskog nije uvršten u Zakon ali "SPUCG od tog zahtjeva neće odustati".
„Zgusnut akademski kalendar i obim gradiva čine polaganje ispita izuzetno zahtjevnim. Dodatni rokovi, kakvi postoje u regionu, doprinijeli bi boljoj organizaciji i uspjehu studenata“, jasan je Vuisić.
Posebno je ukazano i na pitanje studentskog smještaja.&nbsp;
"Novi dom je neophodan zbog konstantnog nedostatka mjesta, ali isto tako i hitno su potrebna infrastrukturna ulaganja i rekonstrukcija postojećih objekata I i II faze studentskih domova, uključujući uvođenje klimatizacije", zaključio je Vuisić.
"Kad sumiramo rezultate ove godine, ono što nas najviše ispunjava ponosom nije samo broj aktivnosti, već način na koji smo gradili dijalog, podršku i zajedništvo među studentima", poruč̣ila je Ivana Popović, student ombudsman UCG .
"Naš rad potvrđuje da studenti UCG nisu samo studenti oni su pokretači promjena i nosioci budućnosti" rekla je Popović.
Govoreći o ostvarenim rezultatima, istaknuto je prvo izdanje Konferencije omladinskog partnerstva, aktivizma i studentske saradnje KOMPASS.
"Uz mentorsku podršku 10 mentora, razvijeno je deset inovativnih studentskih ideja koje se bave ključnim izazovima studentske populacije od zapošljavanja i nastave, do ekologije, digitalizacije, kulture i studentskog standarda. Univerzitet Crne Gore i SPUCG obezbijedili su nagradni fond od 5.000 eura za tri najbolje ideje, koje će u narednom periodu biti realizovane", rekli su iz SPUCG.
Posebno su istaknuti i tradicionalni projekti „Summer job“ i Dan otvorenih vrata Univerziteta Crne Gore.&nbsp;
Sajam sezonskog zapošljavanja „Summer job 2025“ održan je 12. marta u Podgorici i 13. marta u Kotoru, a i ove godine potvrdio je status najvećeg sajma sezonskog zapošljavanja u Crnoj Gori, kroz koji svake godine više od 500 mladih stiče svoje prvo radno iskustvo.
Istog dana organizovan je i Dan otvorenih vrata UCG, tokom kojeg su maturanti iz cijele Crne Gore imali priliku da se upoznaju sa studijskim programima, fakultetima, mogućnostima međunarodne razmjene i vannastavnim aktivnostima.
SPUCG je nastavio i realizaciju podcasta, „Još smo mi zeleni“, koji se bavi temama iz oblasti obrazovanja, psihologije, ekologije, kulture i sporta.
Ovogodišnje izdanje Studentskog festivala umjetnosti, održano od 17. do 20. novembra, bio je prema njehovim riječima "jedan od najznačajnijih kulturnih događaja studentske zajednice".

SPUCG: unapređenje standarda studenata u fokusu

Nezavisni odbornik u Skupštini Opštine Pljevlja Saša Ječmenica i građevinski inženjer Nenad Rubežić, bivši direktor Direkcije za razvoj i investicije Opštine Pljevlja, podnijeli krivične prijave protiv Ljubiše Jankovića, Slavenka Drobnjaka, Olge Radulović, Mira Vračara, Ljubiše Đurkovića, Bojana Đordana i drugih odgovornih u Elektroprivredi Crne Gore koji su odobrili probni period Termoelektrane Pljevlja.
Odgovorni su, prema njihovim tvrdnjama, postupali suprotno propisima, čime su ugroženi javni interes i bezbjednost građana.
Rubežić je upozorio na ekološke probleme nakon rekonstrukcije Termoelektrane Pljevlja.
- Ekološku rekonstrukciju Termoelektrane Pljevlja svi smo željno čekali, posebno mi, Pljevljaci, u nadi da ćemo biti oslobođeni nekih ekoloških katastrofa, a mi smo na kraju svega dobili ekocid, ili, tačnije, neki ekološki genocid nad Pljevljima - rekao je Rubežić.
On je dodao da 40-50 godina slušaju jedno isto.
- Laži, prevare, trovanja, nas ovdje u Pljevljima godina zamajavaju da termoelektrana nema upotrebnu dozvolu, a na kraju, evo ovo, posle potrošenih 100 miliona, izgleda da neće dobiti ni sada upotrebnu dozvolu - kazao je on.&nbsp;
On je upozorio na nedostatak dostupne dokumentacije.
- Javnosti nije dostupna projektna dokumentacija. Da vidimo glavni revidovani projekat, da vidimo šta je trebalo da se uradi i šta je urađeno na Termoelektrani. Izdato je odobrenje po ovome sad, što možemo da sagledamo, nije idealno rješenje - naveo je on.&nbsp;
Rubežić je zaključio da je prijava podnijeta isključivo da bi se stalo da se angažuju ozbiljni stručnjaci.
- Svaki problem, kad se dobro sagleda, može da se reši, ali javnosti nije dostupno da vidi šta se dešava - naveo je on.&nbsp;
Ječmenica je pojasnio da postoji osnovana sumnja da su prijavljeni falsifikovali službene isprave i zloupotrijebili položaj.
- Drugo, postojanje osnovane sumnje da su počinili krivična djela iz člana 414 Krivičnog zakonika Crne Gore, falsifikovanje službene isprave. A u ovoj vezi sa krivičnim djelima je član 350 Krivičnog zakonika protivpravna izgradnja, stavljanje u pogon i rad objekta i postrojenja koja zagađuju životnu sredinu i člana 272 Krivičnog zakonika - zloupotreba položaja u privrednom poslovanju - naveo je on.&nbsp;
Naglasio je i razloge podnošenja prijave.
- Stoga smo ova lica prijavili jer su oni svojim potpisom ovjerili neistiniti sadržaj službene isprave Elektroprivrede Crne Gore koja je poslužila kao osnov za pokretanje termoelektrane Pljevlja. Ta isprava je falsifikovana iz razloga što sadrži netačne podatke da su ispunjeni uslovi za puštanje u rad Termoelektrane Pljevlja - kazao je Ječmenica.&nbsp;
Upozorio i na rizike probnog rada.
- Ono što predstavlja dodatnu opasnost a sa čim treba da upoznamo i javnost Pjevalja i njene građane jeste da se Termoelektrana nalazi u režimu probnog rada te da ne postoje nikakva ograničenja da nastavi i dalje sa probnim radom bez sprovedene ugradnje ovih postrojenja za desumporizaciju i denitrifikaciju zbog kojih je uopšte rekonstrukcija rađena - zaključio je on.&nbsp;

Ječmenica i Rubežić podnijeli krivične prijave zbog probnog rada TE Pljevlja

U Poliklinici Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), u posljednja 24 sata, obavljeno je 2.155 ambulantnih pregleda, od čega 339 u Institutu za bolesti djece (IBD).
Kako je saopšteno iz KCCG, u Urgentnom centru zbrinuto je 238 pacijenata, a u dnevnim bolnicama 334.
- U istom periodu obavljeno je 67 operativnih zahvata. Na bolničko liječenje primljena su 133 pacijenta, od čega 26 u IBD-u - navodi se u saopštenju KCCG.
Iz te zdravstvene ustanove su kazali da je u Centru za radiološku dijagnostiku odrađeno 497 dijagnostičkih procedura, od čega 53 CT i 36 MR pregleda
Dodaje se da su u Odjeljenju za radiološku dijagnostiku IBD-a odrađene 83 dijagnostičke procedure, od čega tri CT i osam MR pregleda.
- U Centru za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku uzorkovano je 1.229 pacijenata i odrađeno 36.695 analiza - kaže se u saopštenju KCCG.
U Porodilištu KCCG-a, u posljednja 24 sata, rođeno je deset beba.

U KCCG za dan preko dvije hiljade pregleda

Šta je najbrže i najbolje rješenje za problem zagađenog vazduha, kojem je dio crnogorskih građana svakodnevno izložen – centralna je tema emisije E-uživo. Tim povodom – sagovornica TV E biće direktorica Centra za klimatske promjene Ivana Vojinović, koja će se osvrnuti i na aktuelnu situaciju u Botunu.
Ritam Herca - središte dobre muzike, atmosfere i pozitivne energije. Šta donosi najbolja žurka u gradu, otkriva Anja Stanojkovski.
Panelisti emisije E-uživo komentarisaće granice u svađama – šta smijemo reći, a šta – ipak – ne, koliko god da smo ljuti. Osvrnuće se i na to kako se najlakše izboriti sa kradljivcima dobrog raspoloženja ili psihološkog fenomena zvanog – energetski vampiri.
Emisiju E-uživo gledajte od 16 do 18 sati – na Televiziji E.

Danas u "E-uživo": Zagađen vazduh, granice u svađama i ritam dobre energije

Fondovi penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO) Crne Gore i Sjeverne Makedonije dogovorili su nastavak saradnje u cilju unapređenja sistema i u interesu korisnika u obje države.
Na sastanku njihovih predstavnika u Podgorici ocijenjeno je da je cilj susreta nastavak saradnje pokrenute u februaru ove godine potpisivanjem Protokola o elektronskoj razmjeni podataka u oblasti penzijskog i invalidskog osiguranja.
Fokus razgovora bio je na daljoj primjeni sporazuma o socijalnom osiguranju između dvije države, realizaciji potpisanog Protokola i unapređenju elektronske razmjene podataka.
- Tokom sastanka razmijenjeni su statistički i finansijski podaci o broju korisnika i isplaćenim davanjima za ovu godinu korisnicima koji ostvaruju prava u jednoj državi, a imaju prebivalište u drugoj - navodi se u saopštenju.
Predstavnici Fonda PIO Crne Gore najavili su da će od 1. januara naredne godine primjena sporazuma sa Sjevernom Makedonijom, Srbijom i Bosnom i Hercegovinom preći u nadležnost područnih jedinica, prema mjestu posljednjeg osiguranja.
- Na sastanku je izraženo zadovoljstvo dosadašnjom saradnjom i postignutim dogovorima, ističući da su razgovori protekli u konstruktivnoj i prijateljskoj atmosferi, uz zajedničku posvećenost daljem unapređenju sistema a sve u interesu korisnika penzijskog i invalidskog osiguranja u obje države - zaključuje se u saopštenju.

Nastavak saradnje Fonda PIO Crne Gore i Sjeverne Makedonije

Zadovoljstvo je biti dio grupe od 35 osoba koje su procesuirane zbog protesta protiv dodjele Trinaestojulske nagrade Bećiru Vukoviću, kazao je crnogorski reditelj Danilo Marunović. On je u Drugačijoj radio vezi Antene M istakao da to doživljava kao priznanje, ali i da je kompletna policijska akcija paradoksalna jer, kako dodaje, mnogi građani Crne Gore žele da budu na tom spisku.
- Slobodno neka oni nastave da proganjaju ono u što se ne smije dirati. A to je intelektualna elita, to su moralni, časni ljudi. Znate li vi ko je sve bio ispred vile Gorica toga dana? To je impresivan broj uspješnih, nevjerojatnih ljudi, Crnogoraca. I na takav način sprejem u lice, u oči na takve ljude i onda ih posle toga proganjati i procesuirati? A neće moći - poručuje Marunović.
Napali su ono što se ne smije dirati – intelektualnu scenu, kaže Marunović, te je iz tog razloga za sjutra zakazan protest na brdu Gorica.
- Sjutra u 5 do 12 na Gorici će se pojaviti ona Crna Gora koja ima stav da smo svi za jednog i jedan za sve. Da jedni druge branimo, da ćemo sačuvati jedni druge jer nas nema ko drugi sačuvati. Bićemo na tom kultnom spomeniku na kultnoj Gorici gdje su grobovi ljudi koji su oslobodili ovaj grad. To su pravi oslobodioci, a ne ovi pseudo novokomponovani imaginarni oslobodioci. Ovi koji su položili svoje živote tamo, na njihovim kostima ćemo se okupiti i nastaviti kontinuitet iste borbe, što je paradoks posle 80 godina - kaže sagovornik Antene M.
Poenta skupa je, dodaje, da pokažu da se nikoga ne boje.
- Želimo da se sutra na Gorici opet desi ta iskra, ona iskra koja se desila i kad se oslobađala Podgorica na Gorici, i ona iskra koja se desila kad smo protestovali zbog dodjele Trinaestojulske nagrade. I sutra će se desiti ta iskra. Ja mislim da su te iskre artikulisale pravi model kako treba da se borimo za ovo društvo i da su stvorile jedan opšti koncenzus svih. I da je to poenta, da se ti pizmaški, međupartijski odnosi stave po strani i da svi zajedno krenemo u odbranu onoga što nam je suštinski važno, a to je da živimo u zemlji gdje je potpuno prirodno, normalno i poželjno izraziti protest - naveo je Marunović.&nbsp;
Reakcija policije na protestu ispred vile Gorica u julu ove godine je, naglašava naš sagovornik, presedan.
- Jedna nespretna, prije sveg, reakcija policije. Oni su sa tim biber sprejem isprskali sopstvene ljude, te mlade ljude koje su stavili u prve redove. To je bilo toliko smiješno da su im naše drugarice donosile maramice, pomagale, bilo nam je žao tih momaka. A onda starim ljudima i ženama u usta i u lice i u oči, u trenutku kad ne pružaju nikakav otpor, to su strašne scene. To je neka mržnja u pitanju. Zaista ne razumijem šta je motivacija. Ali, da li mi kao građani ove zemlje imamo pravo na protest? Evo kako ko izgleda - navodi Marunović.
Iz tog razloga, naglašava Marunović, sjutra na Gorici treba da se pojavi svako ko ima zeru dostojanstva.
- Ko god se nije pojavio ispod Gorice na taj protest, bilo mu je užasno žao. Govorili su mi da im je da su bili tamo, da im je da su bili sa nama. Ko se ne pojavi sjutra, biće mu opet žao. Onaj ko se nije pojavio na antiratnim mitinzima Liberalnog saveza, bilo mu je užasno žao. Onaj ko se nije pojavio na referendumskoj konvenciji na Trgu nezavisnosti, govorio je o kako mu je bilo žao. Vrlo mu je bilo žao. Ja mislim da su to istorijske stvari za ovo naše malo društvo, da su nama presudno važne. Nema ništa važnije od borbe za slobodu. I sjutra, ko god ima zeru dostojanstva, neka bude sa nama, neka dođe tamo - poručuje Marunović.
Ogromna je žrtva koja u profesionalci podnose zbog društvenog aktivizma, navodi Marunović, ali je, dodaje, vrijedna ciljeva koji su zacrtani. Zbog društvenog aktivizma, naglašava, u posljednjih godinu u Crnoj Gori nije dobio poziv da režira nijednu predstavu.
- Što nas vodi do zaključka da ovdje morate platiti cijenu ako uđete u konflikt sa političkim elitama. I plaćam je. Ali nema tog zadovoljstva, makar meni lično, nego posvetiti se za onu najveću misiju čovjekovu, to je borba za slobodu. Pa čak ni profesionalni uspjesi, ni angažmani, ni pare, ni ne znam što, ništa nije toliko uzbudljivo, toliko ispunjavajuće kao borba za slobodu, za slobodnije, pravednije, modernije i progresivnije društvo. Tako da ne žalim se. Vrlo mi je udobno u svojoj koži i ne bih se ni jednog trenutka promijenio ni za bilo kakav drugi koncept života u odnosu na ovaj - istakao je sagovornik Antene M.
Govoreći o konkursu koji je Vlada Crne Gore juče raspisala za izradu idejnog rješenja vizuelnog identiteta za obilježavanje jubileja – 20 godina od obnove nezavisnosti Crne Gore, sa rokom za dostavljanje prijava od sedam dana, Marunović kaže da je ovo još jedna u nizu problematičnih odluka Vlade Crne Gore.
- Nisam dizajner, ali znam jednu stvar. Nema tog genija dizajnerskog koji za sedam dana može doći do bilo čega suvislog, a pogotovo ne za tako važan zadatak, tako važan jubilej za jednu državu. Tu mogu biti samo dvije stvari u pitanju. Jedna je da je taj konkurs namješten, a druga je da su ti ljudi, koji su raspisivali taj konkurs, toliki idioti da nemaju pojma o materiji. Toliko je to problematična stvar, dati sedam dana rok za tako važnu nacionalnu kampanju, je u duhu svih drugih odluka te Vlade - kaže Marunović.

Marunović: Sjutra na brdu Gorica da branimo jedni druge; Ništa nije važnije od borbe za slobodu

Centar za građansko obrazovanje (CGO) ponovo upozorava na netransparentan proces izbora novih redovnih, vanrednih i inostranih članova i članica Crnogorske akademije nauka i umjetnosti (CANU), koji bi trebalo da bude okončan na sjednici Skupštine CANU 23. decembra. 
Kako je navela koordinatorka programa Aktivno građanstvo u ovoj nevladinoj organizaciji Sara Čabarkapa, dodatnu zabrinutost izazivaju ozbiljne indicije da se pojedinim postupanjima u ovom procesu može ući u zonu zloupotrebe ovlašćenja i nesavjesnog rada.
- CANU godinama ostaje izvan adekvatnog fokusa javnosti, iako je riječ o instituciji koja se finansira iz državnog budžeta. Istovremeno, propušta da ispuni svoju ulogu snažnog intelektualnog korektiva društvenih tokova i pokretača ukupnog društvenog razvoja. Zatvorenost se potvrđuje i činjeniom da nije iskorišćena mogućnost da veći broj kandidata i kandidatkinja dobije priliku da se nađe u završnom krugu glasanja za članstvo u CANU - navodi se u saopštenju. 
Dodatno zabrinjava činjenica da su pojedina odjeljenja suzila izbor i ispod broja kandidata predviđenog konkursom. 
- Tako je, na primjer, u Odjeljenju umjetnosti gdje je konkursom predviđen izbor dva vanredna člana od tri prijavljena kandidata dio akademika, po samo njima znanim kriterijumima, odlučio da u završni krug uputi umjesto minimum dva samo jednog kandidata, i to onog sa najslabijim referencama, naročito kada je riječ o objektivno mjerljivim, međunarodnim postignućima - ističe Čabarkapa.
 U toj oblasti za vanredne članove i članice bili su kandidovani reditelj i profesor Branislav Mićunović, arhitekta prof. dr Rifat Alihodžić i akademska slikarka mr Jelena Tomašević. Sa šest glasova u dalji postupak je prošao Mićunović.
- Nekandidovanjem mr Jelene Tomašević propuštena je prilika da se rodni balans unaprijedi, jer muškarci čine 93 odsto redovnog članstva i 87,5 odsto vanrednnog članstva u CANU. Međutim, CGO ukazuje i na to da je uvidom u stručne i naučne reference za sva tri moguća kandidata, pribavljene putem zahtjeva za slobodan pristup informacijama, utvrđeno da je odabrani kandidat za članstvo zapravo najslabiji po referencama - rekla je Čabarkapa.
 Jedna od ključnih referenci za umjetnike je država, grad i institucija u kojoj je izvršena prezentacija umjetničkog djela.
 - U tom dijelu, odabrani kandidat prof. Branislav Mićunović imao je gostovanja ili radio na 15 projekata (predstava) u Podgorici, devet u Beogradu, po šest u Novom Sadu i Nišu, tri u Vršcu, po dva u Šapcu, Leskovcu, Pirotu i Bartu, te po jedan u Kragujevcu, Zaječaru, Rijeci, Banjaluci, Užicu, Tuzli, Cetinju i Skoplju. To je 55 gostovanja, a pritom ni u jednom državi EU ili na drugom kontinentu. Radi se četiri države, uključujući Crnu Goru i države bivše Jugoslavije u kojima je gostovao u vrijeme dok smo bili zajednička država. Pri tom, 55 gostovanja se odnosi na 48 predstava jer su neke bile u više gradova - precizirala je Čabarkapa.
 Odbijeni kandidat prof. dr Rifat Alihodžić imao je sedam objekata i realizacija i pet izložbi u Podgorici, uradio osam važnijih stambenih objekata, šest enterijera, četiri zdravstvena objekta, po tri kulturna i javna objekta, administrativna objekta, industrijska objekta, a dobitnik je i dvije nagrade na konkursima u Bijelom Polju. 
- Uradio je pet objekata ili dobio nagrade na konkursima u Pljevljima, po tri u Beranama, Plavu, Baru, Mojkovcu, dva u Rožajama, te po jedan u Mojkovcu i Tirani. Imao je i po jedno učešće na konkursu i izložbi u Prištini i Tivtu, sedam izložbi, učešća na konkursima i salonima arhitekture u Beogradu, jedno učešće na Bijenalu arhitekture i bio je komesar crnogorske postavke u Veneciji, uz nominaciju za nagradu u Barseloni. Učestvovao je na dva konkursa u Meksiku, od kojih je jedan nagrađen trećom nagradom međunarodno, izložen rad u Bukureštu, dva nagrađena rada u Ljubljani i Piranu. Dakle, radi se o makar 75 radova, izloženih/urađenih u osam država - ističe Čabarkapa.
 Odbijena kandidatkinja vanr. prof. mr Jelena Tomašević imala je, kako navodi, 16 izlaganja u Njujorku, 14 na Cetinju, 11 izlaganja u Milanu, 10 u Beogradu, devet izlaganja u Londonu, osam u Podgorici, a sedam u Sarajevu.
- Imala je po četiri izlaganja u Berlinu, Frankfurtu, Dizeldorfu, Istanbulu, tri izlaganja u Beču, Rusiji, Tirani, kao i po dva na Venecijanskom bijenalu, u Arlingtonu, Sjevernoj Karolini, Majamiju, Polinjanu a Mare, San Marinu, Madridu, Briselu, Bukureštu, Bolonji, Torinu, Rimu, Ljubljani, Rijeci, Budvi, Herceg Novom. Jednom je izlagala u Sakramentu, Trulo Rubini, Islandu, Barseloni, Bilbau, Ženevi, Kaselu, Kelnu, Drezdenu, Atini, Meksiku, Lihtenštajnu, Varšavi, Sofiji, Dubroniku, Puli, Zagrebu, Novom Sadu, Čačku, Prizrenu i Vršcu. To je oko 150 izložbi u 25 država na kojima je predstavljeno skoro toliko radova - istakla je Čabarkapa.
 Ostaje nejasno, kako dodaje, na osnovu kojih tačno kriterijuma je prof. Mićunović odabran kao jedini kandidat za vanredno članstvo, imajući u vidu objektivne reference dvoje drugih mogućih kandidata, pri čemu ovaj presjek ne uključuje ni recenzije u referentnim inostranim časopisima za umjetnost i međunarodna priznanja, a što takođe ne ide u prilog kandidatu Mićunoviću.
- CGO podsjeća da član 11 Statuta CANU propisuje kriterijume za ocjenjivanje rezultata, i naglašava da su to izuzetan doprinos nauci, odnosno poseban značaj za nauku koji podrazumijeva originalne istraživačke rezultate i na njima zasnovane radove, visokoocijenjene u zemlji i inostranstvu, kojima se značajno unapređuje spoznaja u odgovarajućoj naučnoj oblasti, te izuzetan doprinos umjetnosti, odnosno poseban značaj za umjetnost, koji podrazumijeva vrhunsko stvaralaštvo koje sadrži nove, originalne oblike izraza i imaginacije. Dodatno u ovom članu navodi se da doprinos društvenom razvoju Crne Gore “podrazumijeva naučno i umjetničko stvaralaštvo koje doprinosi ukupnom napretku države Crne Gore” - precizirala je Čabarkapa.
 Ovaj primjer, prema njenim riječima, ukazuje na očigledno odsustvo primjene sistema bodovanja na bazi stručnih referenci, čime se otvara prostor za subjektivnost i uticaj interesnih grupa, zbog čega CGO izražava zabrinutost da je u slučaju izbora kandidata za vanredno članstvo u Odjeljenju umjetnosti upravo prekršen član 11 Statuta CANU.
 - CGO poziva CANU da javno obrazloži ovakav prijedlog, a javnost da pomno prati dalji proces izbora novih članova i članica CANU - pozvali su iz ove nevladine organizacije.

CGO o Mićunoviću za vanrednog člana CANU: Selekcija bez jasnih kriterijuma, javno da obrazlože ovakav prijedlog

Crnogorsko društvo se sve češće suočava sa različitim oblicima devijantnog ponašanja, posebno na društvenim mrežama, gdje govor mržnje poprima sve veće razmjere, što potvrđuju i dostupni statistički podaci, kazala je članica Ženskog kluba i poslanica Skupštine Crne Gore Sonja Popović.&nbsp;
Kako je saopšteno iz Vlade, Ženski klub Skupštine Crne Gore organizovao je okrugli sto na temu „Izmjene Krivičnog zakonika Crne Gore kao odgovor na napade, prijetnje i govor mržnje prema ženama koje obavljaju poslove od javnog interesa: izazovi, rješenja i primjena u praksi“.
U obraćanju je Popović naglasila da je cilj današnjeg skupa postavljanje važnih pitanja koja predstavljaju poziv na buđenje društva, kako bismo kao zajednica postali bolji i stvorili ambijent u kojem će svima biti bolje.
Posebno se osvrnula na položaj mladih žena u javnom prostoru, postavljajući pitanje da li izbor profesije, poput novinarstva, ikome daje pravo da žene izloži najbrutalnijim oblicima govora mržnje zbog tema kojima se bave ili istina koje iznose.&nbsp;
Govoreći o učešću žena u politici, a kako se dodaje, Popović je ukazala na izazove sa kojima se suočavaju mlade djevojke koje razmišljaju o političkom angažmanu, u atmosferi u kojoj su političarke gotovo svakodnevno izložene uvredama, prijetnjama i ponižavajućim komentarima zbog javno izrečenih stavova.
Popović je naglasila da svako ima pravo na svoj stav, ali ne i na svoju istinu, te naglasila da žene iz javnog života ne smiju biti prepuštene same sebi. Prema njenim riječima, institucije moraju pokazati veći stepen odgovornosti kada je riječ o zaštiti žena koje obavljaju poslove od javnog značaja.
U svom obraćanju, kopredsjednica Ženskog kluba Skupštine Crne Gore Zoja Bojanić Lalović istakla je da je tema okruglog stola od posebnog značaja, jer se kroz otvoren dijalog i traženje konkretnih rješenja direktno doprinosi zaštiti demokratskog poretka. Naglasila je da je okrugli sto organizovan u saradnji sa Društvom profesionalnih novinara Crne Gore, na čiju je inicijativu pokrenuto pitanje pooštravanja kazni za verbalno i fizičko nasilje nad ženama koje obavljaju poslove od javnog interesa i koje su zbog toga često izložene neprimjerenoj mržnji i agresiji.
Bojanić Lalović je naglasila da su žene koje djeluju u politici, medijima i civilnom sektoru danas među najizloženijima nasilju u javnom prostoru, te da se one ne napadaju zbog grešaka, već zbog toga što govore, postavljaju pitanja, razotkrivaju zloupotrebe, brane javni interes i odbijaju da ćute. Poručila je da se ovo pitanje ne smije posmatrati isključivo kao žensko pitanje, već kao pitanje slobode izražavanja, jednakosti i bezbjednosti u društvu. Istakla je da je riječ i o testu ozbiljnosti države, upozorivši da se ne smije dozvoliti normalizacija nasilja, niti ćutanje institucija pred govorom mržnje, jer se na taj način žene pretvaraju u legitimne mete napada.
Ministar pravde Bojan Božović, u uvodnom obraćanju skupu istakao je da se tokom ove godine intenzivno razrađuje inicijativa za uvođenje novog krivičnog djela, koja je proistekla, između ostalog, iz bogate prakse koja, nažalost, nije davala očekivani odvraćajući efekat. Naglasio je da su tu potrebu jasno prepoznale poslanice Odbora za rodnu ravnopravnost i Ženskog kluba Skupštine Crne Gore.
Božović je naveo da je kao rezultat zajedničkog rada, razmjene iskustava i informacija, Ministarstvu pravde dostavljen nacrt izmjena i dopuna Krivičnog zakonika koji sadrži ovaj predlog. Ukazao je da se poslanice i druge žene koje djeluju u javnom prostoru na dnevnom nivou suočavaju sa govorom mržnje, koji je postao toliko učestao da najogavniji komentari i brutalni napadi više ne predstavljaju vijest, već, kako je rekao, zabrinjavajuću normalnost u Crnoj Gori.
Posebno je ukazao na značaj činjenice da je Ministarstvo pravde nedavno zaključilo važan sporazum o saradnji sa reprezentativnim predstavnicima novinara u Crnoj Gori, naglašavajući da novinari i novinarke moraju imati snažniju institucionalnu zaštitu. Božović je izrazio zadovoljstvo što se o ovoj temi razgovara upravo sada, ocijenivši da je pravi trenutak da se inicijativa dodatno razradi i prihvati kao zajednička, iznad političkih razlika, te poručio da će Ministarstvo pravde biti saveznik, partner i snažna podrška u tom procesu.
Članica Ženskog kluba Skupštine Crne Gore Bojana Pićan istakla je da je svaka tema koja se tiče žena istovremeno i tema društva u cjelini, naglašavajući da crnogorsko društvo često pokazuje sklonost ka osudi, naročito kada su u pitanju žene. Ukazala je da se razlike i podjele nerijetko brišu onda kada su kritike usmjerene prema ženama, kada, paradoksalno, dolazi do svojevrsnog društvenog konsenzusa.
Pićan je naglasila da je konstruktivna kritika legitimna i neophodna, ali da je upotreba jezika koji ponižava žene, obeshrabruje ih da učestvuju u javnom životu i pretvara ih u mete uvreda i prijetnji, društveno neprihvatljiva i opasna, jer može voditi ka težim oblicima nasilja. Istakla je da svi akteri na društveno-političkoj sceni imaju obavezu međusobnog poštovanja, naglašavajući da je poštovanje temelj svakog odnosa.
Govoreći o zaštiti žena koje obavljaju poslove od javnog interesa, Pićan je ukazala na brojne primjere nasilja i zloupotrebe moći. Naglasila je da zajednički imenitelj svih ovih slučajeva jeste činjenica da nasilje nad ženama u javnom prostoru ne poznaje političku pripadnost i da nijedna žena nije pošteđena, zbog čega je neophodno zajedničko djelovanje svih aktera.
Pićan je poručila da borba koja se danas vodi nije borba za privilegije žena u javnom životu, već borba za promjenu društvene svijesti u Crnoj Gori. Istakla je da se ta borba ne vodi samo za žene koje imaju javnu riječ, već i za one koje nemaju snagu da se same odbrane, uz jasnu poruku da su žene dobrodošle da aktivno učestvuju u javnom životu i da će svaki pokušaj njihove diskreditacije biti oštro sankcionisan.
Govoreći o zakonodavnom okviru, Pićan je ocijenila da planirane izmjene Krivičnog zakonika, uključujući uvođenje krivičnog djela teškog govora mržnje, predstavljaju važan iskorak. Na kraju, Pićan je poručila da je izmjena zakona nužna, ali da predstavlja lakši dio posla, dok je promjena društvene svijesti dugoročan i zahtjevan proces. Izrazila je uvjerenje da je uspjeh moguć, naglasivši da to nije borba u kojoj žene pobjeđuju muškarce, već zajednička borba žena i muškaraca za bolju i pravedniju Crnu Goru.
Predsjednica Društva profesionalnih novinara Crne Gore, Mila Radulović, istakla je da je inicijalna ideja razgovora bila da se pronađu načini kako koleginicama novinarkama pružiti konkretnu podršku, kako pravnu, tako i psihološku, u suočavanju sa prijetnjama, uvredama i pritiscima kojima su izložene. Navela je da su tokom debate, kojoj su prisustvovale i poslanice, razmijenjena lična iskustva i konkretni slučajevi, što je dovelo do zajedničkog zaključka da je neophodno mijenjati zakonodavni okvir i sistemski djelovati. Kako je naglasila, predloženo rješenje predstavlja kompromisan, ali važan korak ka preventivnom djelovanju kroz Krivični zakonik, sa ciljem da se zaustavi praksa vrijeđanja i ponižavanja žena koje se često pravda zloupotrebom slobode izražavanja.
Radulović je izrazila nadu da, s obzirom na iskazanu spremnost ministra pravde, predložena rješenja neće biti dovedena u pitanje tokom ekspertiza Evropske komisije i Savjeta Evrope, te da će poslanici dati podršku kada se izmjene Krivičnog zakonika nađu pred Skupštinom. Ukazala je da su u okviru analize rađene na osnovu podataka Vrhovnog državnog tužilaštva, zaključno sa septembrom ove godine, predstavljeni zabrinjavajući statistički podaci o broju prijavljenih slučajeva.
Radulović je upozorila i na problem velikog broja medija i portala koji su djelimično ili uopšte nijesu registrovani, a koji krše Zakon o medijima. Ocijenila je da se tužilaštvo često previše indolentno odnosi prema takvim slučajevima i da se žmuri na zloupotrebu slobode izražavanja. Ukazala je da se pojedini portali koriste kao sredstvo za proganjanje i maltretiranje ljudi, te da se ne smije dozvoliti vođenje organizovanih hajki i obračuna sa pojedincima, naglašavajući da se takve pojave ne smiju olako shvatati niti ignorisati.
Nakon uvodnih izlaganja, održana je diskusija na temu „Mizoginija u javnom prostoru i krivičnopravna zaštita žena koje obavljaju poslove od javnog interesa“, tokom koje su razmatrani izazovi u praksi, postojeća zakonska rješenja i mogućnosti unapređenja krivičnopravne zaštite žena izloženih napadima, prijetnjama i govoru mržnje.
Na kraju skupa, poslanica Sonja Popović je zaključila da je današnji okrugli sto “putokaz za dalje udruženo djelovanje”. Ona je izrazila uvjerenje da će Ženski klub, nakon što izmjene Krivičnog zakona uđu u proceduru, ponovo organizovati okrugli sto kako bi, u slučaju potrebe, pripremili amandmane na predloženi tekst.
- Okrugli sto je okupio predstavnike institucija, stručnu javnost i zainteresovane aktere, uz cilj jačanja institucionalnog odgovora i podizanja svijesti o važnosti zaštite žena koje djeluju u javnom interesu - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

U Skupštini održan okrugli sto u organizaciji Ženskog kluba: Izmjene Krivičnog zakonika odgovor na govor mržnje i prijetnje prema ženama u javnom prostoru

Vještačka inteligencija (AI) može u velikoj mjeri pomoći novinarima, ali nikako ne može zamijeniti njihov posao, poručeno je na završnom forumu projekta „Unapređivanje integriteta medija: osnaživanje novinara za informisano izvještavanje u Crnoj Gori“.
Taj projekat je organizvao Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) u partnerstvu sa agencijom MINA.
Direktor i glavni i odgovorni urednik Pobjede Nenad Zečević rekao je da je pametnom digitalnom strategijom moguće da društvene mreže budu saveznici medija.
On je istakao da AI, za sada, može da napiše dobar tekst kao novinar i da ga treba koristiti za stilizaciju tekstova.
- Mislim da AI nije na tom nivou razvoja, ali kako napreduje, kako rade tekstove i fotografije, mislim da će za par godina da dosegne taj nivo. U ovom trenutku AI ne može da napiše dobar tekst, istraživački rad i komentar kao novinar i lako se prepozna - rekao je Zečević.
On smatra da je crnogorski javni prostor poprilično dobro zaštićen od dezinfromacija.
- Mislim da smo u posljednjih četiri ili pet godina imali samo jednu ili dvije dezinformacije koje su mogle da ugroze nacionalnu bezbjednosti, a tako je jer imamo mejn strim medije koji su najuticajniji - kazao je Zečević.
On je rekao da, kada je u pitanju brzina objavljivanja informacija, prednost imaju društvene mreže, slijede portali i televizije, pa ostali mediji.
Zečević smatra da će mediji morati da zapošljavaju jednog novinara koji će samo pratiti društvene mreže.
On je ocijenio da su, prilikom dva zločina na Cetinju, mediji u Crnoj Gori položili ispit.
- Automatski smo zabranili komentare i na portalima i na društvenim mrežama, jer je u jednom momentu prijetilo da pređe u izazivanje vjerske i nacionalne mržnje i mislim da su tu svi mediji u Crnoj Gori položili ispit - rekao je Zečević.
Kako je rekao, društvene mreže Mete imaju metode zaštite od plasiranja određenih sadržaja, a druge mreže poput Telegrama koje mogu objavljivati sporne sadržaje su manje zastupljene u Crnoj Gori.
- Mislim da je u tom dijelu crnogorski javni prostor zaštićen - naveo je Zečević.
Govoreći o samoregulaciji, on je kazao da je to pitanje na određeni način definisano u Crnoj Gori.
Zečević je rekao da su, po pitanju medijske pismenosti, kolege iz SMCG i Instituta za medije aktivno realizuju kurseve i vježbe i da je Crna Gora u značajnoj prednosti i u odnosu na region.&nbsp;
Predsjednik Sindikata medija (SMCG) Radomir Kračković je, na panelu „Mediji, akademska zajednica i javna bezbjednost“, rekao da Sindikat za sada ne vidi negativan uticaj AI-a na zaposlene u medijima.

AI može pomoći novinarima, ali ne može zamijeniti njihov posao

Švajcarac Marko Odermat pobijedio je danas u Val Gardeni, u drugom spustu sezone Svjetskog kupa alpskih skijaša.&nbsp;
Do jubilarne, 50. pobjede u Svjetskom kupu došao je u vremenu minut, 24 sekunde i 48 stotinki.
Odermat, koji je u istoj disciplini pobijedio i u Biver Kriku, ove sezone ima dva trijumfa i u veleslalomu, u Biver Kriku i Zeldenu, kao i jedan u superveleslalomu u Koper Mauntinu.
Sa 15 stotinki zaostatka kao drugoplasirani završio je Švajcarac Franja Fon Almen, dok je treći bio Italijan Dominik Paris sa 19 stotinki slabijim vremenom od pobjednika.
Na četvrtom mjestu završio je Francuz Nils Alegre, peti je bio njegov sunarodnik Nil Alfan, a šesti Italijan Florijan Šider.
Odermat je vodeći u plasmanu spusta sa maksimalnih 200 bodova.
Fon Amen je drugi sa 130, a treći Paris sa 100 bodova.
Odermat zauzima čelnu poziciju i u generalnom plasmanu Svjetskog kupa sa 605 bodova.
Kristofersen je drugi sa 302, dok treće mjesto zauzima Timon Haugan iz Norveške sa 281 bodom.
Skijaši će sjutra u Val Gardeni voziti superveleslalom.

Odermat nastavio dominaciju u Val Gardeni

Na današnjoj sjednici Skupštine Crne Gore, parlamentarna većina odbila je da u dnevni red uvrsti predlog GP Ure o povećanju dječijih dodataka.
Iz ove partije saopšteno je da su, bez ikakvog realnog obrazloženja, poslanici PES-a, Demokrata i ZBCG glasali protiv njihovog predloga o povećanju dječijih dodataka.
- Vlast je još jednom razočarala djecu Crne Gore i pokazala nebrigu za naše najmlađe. Nažalost, parlamentarna većina je još jednom pokazala odsustvo političke volje da se konkretno pomogne najmlađim građanima i njihovim porodicama - navode iz GP Ura.
Podsjećaju da je njihova inicijativa imala za cilj da makar djelimično ublaži posljedice rasta troškova života, koji najteže pogađaju porodice sa djecom.
- Cijene rastu, inflacija ne staje, a dječiji dodatak je ostao na istom nivou kao kada je uveden. Umjesto da podrže mjeru koja ima široku društvenu korist i predstavlja ulaganje u budućnost države, vladajuća većina odlučila je da okrene leđa djeci Crne Gore - naglašavaju u saopštenju.&nbsp;
Poručuju da je takav odnos neprihvatljiv i duboko pogrešan, te da Crna Gora zaslužuje bolju vlast.
- Obećavamo da ćemo nastaviti sa svojim inicijativama i da nećemo odustati od borbe da sva djeca u Crnoj Gori dobiju uvećani dječiji dodatak - zaključuju iz GP Ura.

URA: PES, Demokrate i ZBCG glasali protiv povećanja dječijih dodataka

U Pljevljima je sinoć održano predavanje kojim je započet ciklus razgovora posvećen obnovi Lovćenske kapele, koju su govornici označili kao jedno od ključnih pitanja duhovnog identiteta Crne Gore. Tim povodom predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš kazao je Crna Gora neće dozvoliti da na krovu srpske zemlje stoji paganska građevina, te da nije slučajno što ovaj ciklus predavanja počinje upravo iz Pljevalja, prenose Vijesti.
- Pljevlja su danas najslobodniji grad u Crnoj Gori i imamo čast da se upravo odavde pokrene ciklus predavanja posvećen obnovi Lovćenske kapele- rekao je Vraneš, ističući da je riječ o velikom istorijskom i duhovnom poduhvatu.
On je naglasio da je posebno značajno što se skup održava u prisustvu arhijereja Srpske pravoslavne crkve, poručivši da je obnova kapele na Lovćenu kruna duhovne obnove Crne Gore.
- Ne smijemo da sumnjamo da ćemo uspjeti u obnovi kapele. Možda se ponekad pokažu slabosti našeg naroda, ali moramo znati da mučenička krv hristovih učenika postradalih širom Crne Gore neće dozvoliti da na krovu srpske zemlje stoji paganska građevina- kazao je Vraneš.
Dodao je da je zadatak vjernika da slijede svoje vladike i svetitelje, ističući da današnji arhijereji nastavljaju da „razgrću žar vjere koji je prvi razgrnuo mitropolit Amfilohije“. Prema njegovim riječima, nema istinske sreće u Crnoj Gori bez obnove Lovćenske kapele i potpunog duhovnog preporoda naroda.
- Varaju se svi koji misle da će ekonomski preporod donijeti i duhovni. Upravo je obrnuto, ekonomski preporod dolazi kao posledica duhovnog preporoda- poručio je Vraneš, završivši obraćanje porukom „dogodine u Prizrenu“.
O značaju Lovćenske kapele govorio je i mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije, podsjetivši na zavjet Petra II Petrovića Njegoša.
Kako je naveo, Njegoš je iste godine kada je napisao „Luču mikrokozma“ započeo i gradnju kapele na Lovćenu „i jasno zapovijedio da u njoj bude sahranjen, što je potvrdio i na samrtnom času, obavezujući svoje srodnike i naslednike da ispune njegov amanet“.
- Njegoš je svojom crkvom i grobom želio da štiti Crnu Goru, ali je uvijek gledao i na cio srpski narod- kazao je mitropolit Joanikije.
Prema njegovim riječima, vladika Danilo je, čim su se stekli uslovi, izvršio Njegošev amanet, a kasnije je i knjaz Nikola vodio računa da se u kapeli redovno služi sveta liturgija, naročito na Petrovdan, za šta postoje istorijska svjedočanstva. On je odbacio tvrdnje da liturgija nije služena i da kapela nije bila crkva, ocijenivši ih kao neistine.
Govoreći o obnovi kapele nakon njenog rušenja u Prvom svjetskom ratu, mitropolit Joanikije je naveo da je kralj Aleksandar finansirao obnovu, dok je glavni teret posla iznio mitropolit Gavrilo Dožić.
- Kapela je ostala posvećena Svetom Petru Cetinjskom, obnovljena je na istom mjestu i u istim dimenzijama, a sve što je zatečeno od stare kapele ugrađeno je u obnovljeni hram- naglasio je on, navodeći da su suprotne tvrdnje laži koje se decenijama ponavljaju.
Osvrćući se na izgradnju mauzoleja na Lovćenu, Joanikije je rekao da je riječ o građevini u kojoj je „ugrađeno najviše nesporazuma i kontroverzi“, nazivajući je spomenikom nasilja nad Njegošem i Srpskom pravoslavnom crkvom. Naveo je da odluka o izgradnji mauzoleja nikada nije zvanično objavljena, te da je iza rušenja Lovćenske kapele stajao Josip Broz Tito.
Kazao je i da je prilikom rušenja lovćenske kapele došlo jdo nezakonitog braka između nacizma i komunizma.
- Glavni argumenti za rušenje kapele potekli su od Savića Štedimlije, a kasnije ih je u ime Tita razrađivao Vladimir Dedijer- rekao je Joanikije, podsjetivši da su se rušenju protivili brojni ugledni umjetnici i intelektualci, među kojima Petar Lubarda, Mihailo Lalić, Risto Stijović, Miroslav Krleža Skender Kulenović…
Na kraju je poručeno da Lovćenska kapela, iako porušena, i dalje snažno djeluje duhovno, o čemu svjedoče brojne Njegoševe kapele podignute širom Crne Gore i regiona.
- Kapela će se vratiti na Lovćen kada mi budemo bolji, složniji i kada se pokajemo za greške iz makar posljednjih sto godina. Tek tada ćemo biti sposobni da obnovimo kapelu na Lovćenu- zaključio je mitropolit Joanikije.
Predavanje je održano u Centru za kulturu u organizaciji Javne ustanove Narodna biblioteka Stevan Samardžić.

Vraneš o kapeli na Lovćenu: Nećemo dozvoliti da na krovu srpske zemlje stoji paganska građevina

U susret sjednici Skupštine Crne Gore na kojoj će se danas raspravljati o budžetu za narednu godinu, zaduživanju, a pored ostalog, i o formiranju anketnog odbora u slučaju koncesije za vjetroelektranu Možura, u parlamentarnoj većini je, kako tvrde izvori Portala ETV, burno, a Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića prijete da neće podržati budžet.
– Knežević insistira da se kolektor za prečišćavanje otpadnih voda ne gradi u Botunu, dok Joković traži da se iz Vlade “izbaci” Dragoslav Šćekić (ministar sporta) i da se prihvate njihovi silni amandmani – kaže izvor Portala ETV.
Prema tvrdnjama izvora Portala ETV, Knežević je istrajan u namjeri da budžet ne podrži ukoliko Vlada i Glavni grad ne odustanu od nauma za kolektor.
Kada je riječ o Jokoviću i SNP-u, tu je, prema tvrdnjama izvora Portala ETV, moguće kompromisno rješenje u narednom periodu, ali da Joković ne odustaje od zahtjeva da Šćekić ne može biti ministar.
DNP u Vladi ima dva čovjeka – Miluna Zogovića, koji je na poziciji potpredsjednika Vlade za regionalni razvoj, i Maju Vukićević, ministarku saobraćaja. SNP u Vladi je rukovodio sa dva resora, a sada jednim. Šef partije Vladimir Joković je na čelu Ministarstva poljoprivrede, dok je doskorašnji funkcioner stranke Dragoslav Šćekić ministar sporta i mladih. On je napustio partiju, ali je zadržao ministarsku poziciju koja ga je zapala u partijskoj raspodjeli resora.
Sjednica Skupštine počinje u 13 sati, a osim Prijedloga zakona o budžetu Crne Gore za 2026. godinu, kao i Prijedloga odluke o zaduživanju Crne Gore za 2026. godinu, raspravljaće se i o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju, Prijedlogu zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima, te Prijedlogu zakona o dopunama Zakona o parničnom postupku.
Na dnevnom redu je i Prijedlog zakona o ostvarivanju prava na finansijsku podršku licima koja su bila zapošljena u privrednim društvima u čijoj vlasničkoj strukturi je bila država, saglasno članu 85 stav 2 Poslovnika Skupštine, kao i Prijedlog odluke o otvaranju parlamentarne istrage i formiranju anketnog odbora radi prikupljanja informacija i činjenica o postupanju državnih organa i drugih subjekata u slučaju dodjele koncesije za vjetroelektranu Možura.
Poslanici će raspravljati i o prijedlozima finansijskih planova sa planovima rada za 2026. godinu nezavisnih regulatornih tijela, i to Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti, Agencije za audiovizuelne medijske usluge i Komisije za tržište kapitala.

Kneževićeva DNP i Jokovićeva SNP prijete da neće podržati budžet – kolektor i Šćekić tačke razdora

Četnički vojvoda Andrija Mandić koji je na čelu Skupštine Crne Gore se dugo pokušavao prikazati kao evropska verzija srpske politike u Crnoj Gori, ali vuk dlaku mijenja - a ćud nikada, pa ne čudi njegova najava promjene Ustava, što je potpuno neprihvatljivo i taj stav EU je vrlo jasan - rekao je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, hrvatski poslanik u Evropskom parlamentu Tomislav Sokol.
Prema njegovim riječima, potrebno je uložiti veliki napor i obezbijediti političku volju da proces eu integracija ide dalje i da se planiranom dinamikom zatvore preostala poglavlja.&nbsp;
- Činjenica jeste da je Crna Gora dobila prozor unutar koga se pružila šansa da uđe u Evropsku uniju u relativno kratkom razdoblju. Budimo realni, do početka rata u Ukrajini nije postojala prava politička volja unutar Evropske unije za bilo kakvo proširenje, međutim rat u Ukrajini je to promijenio, promijenio se kontekst i sada se svakako želi neki primjer uspješne priče i tu je područje jugoistočne Evrope je pogodno, jer postoji potencijal za takvo nešto. Na kraju krajeva područje istočne Evrope ne smije ostati neka crna rupa, nedefinisano područje gdje bi svoju silu mogle produkovati Kina, Rusija, Turska &nbsp;i ostale treće države. Ovaj proces se mora stabilizovati, pogotovu u kontekstu rata u Ukrajini i tu Crna Gora ima najbolju šansu, najdalje je odmakla, na geoplitičkom je bitnom području ona zatvara ulaz na Mediteran, članica je NATO-a i svakako je Evropskoj uniji interes i postoji dobra volja da se Crna Gora primi što prije u Evropsku uniju i da se na neki način taj prostor geopolitički zaokruži - rekao je Sokol.
Smatra da se ulazak Crne Gore neće previše odraziti na pregrupisanje snaga unutar EU, jer je mala država sa malim BDP-om, u smislu broja zastupnika u Evropskom parlamentu, glasanja u Vijeću ministara ili evropskom budžetu.&nbsp;
- To su svi oni činioci koji govore u prilog crnogorskom ulasku u EU i zašto sa evropske strane postoji velika želja da se to ipak i realizuje. S druge strane problem je destabilizirajuće i destruktivno djelovanje Srbije. Jedno je formalno ispunjavati uslove i donositi zakone, stavljati kvačice i zatvarati poglavlja, a drugo je stvarno sprovesti suštinsku transformaciju u društvu, tu realno teško možete govoriti o transformaciji kad imamo direktan uticaj iz Srbije, gdje imamo Srpsku pravoslavnu crkvu sa svom destruktivnom ulogom i imamo stranke unutar same vladajuće većine koje dovode u pitanje dugoročno sam crnogorski identitet i to su sigurno najveći izazovi. Siguran sam da Srbija koja ne želi da Crna Gora uđe u Evropsku uniju prije nje i da će učiniti sve da kroz razne provokacije pokuša taj proces što više destabilizovati i usporiti - istakao je Sokol.&nbsp;
Sokol podsjeća da, iako su se pojavile špekulacije o mogućem uticaju Hrvatske na prethodno blokiranje poglavlja 11 i 13 od strane Francuske, Hrvatska zapravo nije imala nikakve veze s tim privremenim blokadama.
- Ako je neko tu mogao uticati prije bih gledao prema istoku nego prema zapadu ko bi mogao imati koristi od blokiranja poglavlja i usporavanja cijelog crnogorskog procesa pristupanja. Drago mi je da se to razriješilo, drago mi je da Crna Gora ide dalje, a zatvaranje nekoliko poglavlja je sigurno veliki uspjeh i dobar temelj za sljedeću godinu koja bi trebala biti ključna, a, kao što sam i rekao, destabilizirajući uticaj Srbije ostaje problem. Oni koji unutar vladajuće većine zapravo tvrde da gledaju prema zapadu, a gledaju prema Beogradu i Moskvi SU takođe problem, a naravno da ostaje pitanje rješavanja problema sa Hrvatskom, tema koje nijesu riješene, pogotovu odštete logorašima iz Domovinskog rata - naglasio je Sokol.
Komentarišući najavu predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića o promjeni Ustava i statusa srpskog jezika, Sokol kaže da vuk dlaku mijenja ali ćud nikada, iako se, kako kaže, četnički vojvoda pokušavao prikazati kao proevropska verzija srpske politike u Crnoj Gori.&nbsp;
Poručuje da koliko god se trudili da glume evropejce zna se ko su i sa kim europarlamentarci imaju posla i potpuno je, kako ističe, jasno da takvi ljudi i takve političke opcije ne mogu da budu na tako visokim pozicijama.
- Kneževića su puštali i Demokrate u prvi plan da budu na braniku velikosrpstva, ali čini se da je Mandić sad ušao u fazu gdje i on mora pokazati da i dalje ostaje na onim istim velikosrpskim linijama, koje su dovele do ratova devedesetih kojima smo svjedočili. To me ne čudi previše, njihovi planovi se nijesu nikad promijenili, planovi velikosrpskih političara, zajedno sa SPC-om i Vučićem koji su su cijelo vrijeme na istim pozicijama sa kojih žele uništiti i potpuno eliminisati crnogorski identitet, nezavisnost, u smislu jezika, u smislu crkve, kulturnih institucija, u smislu samog izjašnjavanja ljudi kao Crnogoraca. Njihov je cilj da Crnu Goru u smislu samostalnosti, suverenosti potpuno negiraju i da ona de facto postane jedna srpska pokrajina, da bude u odnosu sa Srbijom kao Bjelorusija sa Rusijom - naglasio je Sokol.
Komentarišući jučerašnji incident kada su iscrtani grafiti na ambasadi BiH u Podgorici, hrvatski zastupnik kaže da veličanje ratnih zločina i zločinaca za velikosrbe nije nikakva novost.&nbsp;
- Temeljni postulati te politike se nijesu promijenili, oni su šovinistički, oni su ekstremno nacionalistički, oni su utemeljeni u svetosavlju i velikosrpstvu koje se može svesti na onu rečenicu "Srbi svi svuda”, odnosno gdje jedan Srbin tu je Srbija, i njihova se politika neće promijeniti, a ja se nadam da će sami Crnogorci dominantno shvatiti s kim imaju posla i da će prestati vjerovati takvim ljudima kada glume zapadnjake i pokazuju drugo lice od onoga što oni zbilja jesu - rekao je Sokol.
Vjeruje i da će se nastaviti bilateralni pregovori Crne Gore i Hrvatske u vezi otvorenih pitanja, za koje se zastupnik nada da će se iznaći rješenja, poput pitanja odštete ratnim zatvorenicima i žrtvama.&nbsp;
- Pitanje odštete logorašima i ratnim žrtvama je bilo u visokoj fazi rješenja i sada se samo čeka onaj finalni dio za koji se ja nadam da će se što prije realizovati. Ono što bih ja svakako istakao i što svakako kažem je to da Hrvatska prijatelj Crne Gore, Hrvatska želi Crnu Goru u Evropskoj uniji, na kraju krajeva nama je to u interesu jer mi ne želimo imati nekakvu srpsku ili rusku guberniju na našim granicama sa izlazom na Jadran. Mi želimo Crnu Goru u Evropskoj uniji, ali Crnu Goru samostalnu, prozapadnu, proevropsku, suverenu i u punom smislu samostalnu u odnosu kako &nbsp;na bilo koga drugoga, tako i na Srbiju - zaključio je Sokol.

Sokol o Mandićevoj najavi promjene Ustava: Koliko god se trudili da glume evropejce, znamo o kome je riječ i s kim imamo posla - takvi ne mogu biti na visokim pozicijama

17.12
14:26
Šalje mi na viber mlađani kolega rješenje Apelacionog suda Kvsž. br. 493/25 od 10.12.2025. godine kojim se usvajaju žalbe SDT-a i branilaca Ranka Ubovića izjavljene na rješenje o produženju pritvora tom okrivljenom i, pazite sad - predmet vraća (sic!) prvostepenom sudu na ponovno odlučivanje (sic!).
Zovem kolegu i pitam ga da li je neka greška u pitanju ili je on napravio neko šaljivo rješenje, odgovara ... ne, vidite ko je isto donio.&nbsp;
Ja pročitam, opet, opet. I opet.
Jer, znam da je pritvor ukinut, da je na tu odluku SDT izjavio žalbu koju je Vijeće Višeg suda odbilo. I da protiv te odluke žalba nije dozvoljena.&nbsp;
Uostalom, nije izjavljena.&nbsp;
I sada.&nbsp;
Umjesto da sve žalbe koje su izjavljene na rješenje o produženju pritvora odbace kao bespredmetne, Apelacioni sud traži da prvostepeni sud iznova odluči po kojem će osnovu da produži pritvor. Koji je ukinut.&nbsp;
Eh, toga neprebola.&nbsp;
Aman, koleginice Pavličić.&nbsp;
Spašavajte.&nbsp;
Ovo je već linija gdje dignitet sudstva, znate zbog koga, ubrzano ide niz Moraču.
Ali, baš.&nbsp;
Ali, baš, baš.
Ovo je već mnogo.
I vi vidite da je mnogo.&nbsp;
P.S. Početak predaje ovolikom neznanju početak je prestanka čuđenju zbog njega.

Informativna emisija 24 sata: Gost Miloš Vukanović

SPUCG: unapređenje standarda studenata u fokusu

Ječmenica i Rubežić podnijeli krivične prijave zbog probnog rada TE Pljevlja

U KCCG za dan preko dvije hiljade pregleda

Danas u "E-uživo": Zagađen vazduh, granice u svađama i ritam dobre energije

Nastavak saradnje Fonda PIO Crne Gore i Sjeverne Makedonije

Marunović: Sjutra na brdu Gorica da branimo jedni druge; Ništa nije važnije od borbe za slobodu

CGO o Mićunoviću za vanrednog člana CANU: Selekcija bez jasnih kriterijuma, javno da obrazlože ovakav prijedlog

U Skupštini održan okrugli sto u organizaciji Ženskog kluba: Izmjene Krivičnog zakonika odgovor na govor mržnje i prijetnje prema ženama u javnom prostoru

AI može pomoći novinarima, ali ne može zamijeniti njihov posao

Odermat nastavio dominaciju u Val Gardeni

URA: PES, Demokrate i ZBCG glasali protiv povećanja dječijih dodataka

Informativna emisija 24 sata: Gost Miloš Vukanović

SPUCG: unapređenje standarda studenata u fokusu

PRATITE TVe UŽIVO