Mreža za evropske politike MASTER počela je realizaciju novog jednogodišnjeg projekta pod nazivom „Budi MASTERmind - nauka je tvoj put“, čiji je cilj unapređenje istraživačkih kapaciteta mladih u Crnoj Gori, kao i sistemska promocija nauke i naučne karijere među mladima.
Projekat je, kako se navodi u saopštenju, usmjeren na osnaživanje interesovanja mladih za istraživački rad, razvoj kritičkog mišljenja i podizanje svijesti o ključnoj ulozi nauke u društvenom, tehnološkom i ekonomskom razvoju.&nbsp;
- Kroz pažljivo osmišljene edukativne, istraživačke i promotivne aktivnosti, projekat ima za cilj da mladima približi nauku kao realan i perspektivan profesionalni put - ističu iz Mreže za evropske politike MASTER.
Centralni segment projekta predstavlja trodnevni MASTERmind hub, edukativna platforma namijenjena mladima koji žele da razvijaju istraživačke vještine, razmjenjuju ideje i unapređuju znanja uz podršku mentora i relevantnih stručnjaka.&nbsp;
- U okviru projekta biće raspisan i konkurs za najbolji istraživački rad, a tri najuspješnija rada biće nagrađena, čime se dodatno podstiče kvalitetan i inovativan istraživački pristup. Poseban akcenat biće stavljen na promociju naučnih uzora i popularizaciju istraživačkog rada kroz produkciju pet video-podkasta, kao i dokumentarni film o MASTERmind istraživaču, koji će prikazati izazove, motive i značaj bavljenja naukom u savremenom društvu - piše u saopštenju.&nbsp;
Završna aktivnost projekta biće nacionalni forum „Budi MASTERmind“, koji će okupiti mlade, istraživače, donosioce odluka i predstavnike relevantnih institucija, s ciljem otvaranja dijaloga o budućnosti nauke i položaju mladih u istraživačkom sistemu Crne Gore.
- Nauka predstavlja jedan od ključnih pokretača održivog razvoja, inovacija i društvenog napretka, a ulaganje u mlade istraživače znači ulaganje u budućnost društva. Projekat „Budi MASTERmind – nauka je tvoj put“ nastoji da doprinese stvaranju podsticajnog okruženja u kojem će mladi prepoznati nauku kao alat za rješavanje savremenih izazova i aktivno učestvovati u izgradnji znanjem zasnovanog društva - istaknuto je u saopštenju.
Projekat „Budi MASTERmind – nauka je tvoj put“ realizuje MASTER u partnerstvu sa Montenegro Robotics, uz podršku Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Društvo

Počeo jednogodišnji program "Budi MASTERmind - nauka je tvoj put": Cilj unapređenje istraživačkih kapaciteta i promocija nauke

Na literarni konkurs „Šta za mene znači zajedništvo u različitosti?“, koji je raspisala Akcija za ljudska prava, pristigla su ukupno 234 rada iz čak 20 gradova Crne Gore.&nbsp;
Konkurs je, kako navode u saopštenju, raspisan 19. januara, a zbog velikog interesovanja i na zahtjev nastavnika, rok za prijavu je produžen do 9. februara i zvanično je završen juče u 16 sati.
&nbsp;- Veliki odziv potvrđuje da su teme solidarnosti, poštovanja i uvažavanja različitosti važne mladim ljudima širom zemlje. Posebno nas raduje značajna uloga profesora i mentora koji su ohrabrili učenike da razmišljaju kritički, slobodno se izraze i kroz pisanu riječ zauzmu stav o društvu u kojem žele da žive. Njihova podrška još jednom potvrđuje koliko je obrazovanje važno u izgradnji otvorenog, pravednog i odgovornog društva - ističu u Akciji za ljudska prava.
&nbsp;Vjeruju da književnost može biti snažan alat za društvene promjene i da glasovi mladih imaju moć da podsjete na vrijednosti zajedništva, empatije i međusobnog poštovanja, naročito u društvu koje je raznoliko i bogato različitim iskustvima.
&nbsp;- Pobjednici konkursa biće objavljeni do kraja februara - najavili su u HRA.
&nbsp;Konkurs je realizovan u okviru projekta „Život u zajedništvu: Pogledi mladih na različitost i pripadanje“, koji Akcija za ljudska prava sprovodi uz finansijsku podršku Evropske unije, u okviru programa Reporting Diversity Network. Sadržaj projekta isključiva je odgovornost Akcije za ljudska prava i ne odražava nužno stavove Evropske unije niti programa Reporting Diversity Network.

HRA: Na literarni konkurs o zajedništvu i različitosti stigla 234 rada iz 20 gradova

U Crnoj Gori se ne razmatra skraćenje školskog časa na 30 minuta, za sada takva inicijativa postoji jedino u Srbiji zbog činjenice da djeca gube pažnju i da teško prate čas od 45 minuta - rekao je predsjednik Sindikata prosvjete Crne Gore Radomir Božović gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E.
Dok se u pojedinim zemljama regiona ozbiljno razmatra skraćenje trajanja školskog časa iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija zvanično je saopšteno da se ta opcija trenutno uopšte ne razmatra, već da je ključ u samoj modernizaciji nastave.
- Vidjećemo šta će se desiti tamo, to ne može preko noći da se primijeni. Bez obzira na želje i mogućnosti, na potrebe, na ono što nam treba u savremenom dobu. Oni su rekli razmatraju ideje, razmatraju više opcija, pa će da bude pilot projekat u nekoliko škola. Tek posle nekoliko godina kada se procijene efekti te reforme - onda će se to primijeniti na sve. Iz Ministarstva prosvjete smo čuli da se ta opcija uopšte ne razmatra u Crnoj Gori i naš stav u Sindikatu prosvjete je prvo da vidimo kakve će efekte to da da. Ruku na srce, ova vremena traže neka brza prilagođavanja novoj djeci i novim generacijama. Zašto baš u Srbiji pokušavaju da urade to, jer su shvatili da djeca nemaju preveliku pažnju, nemaju pažnju da prate čas koji traje 45 minuta. Inače je u Evropi praksa da školski čas traje od 40 do 60 minuta, znači ima zemalja gdje on traje 60 minuta - rekao je Božović.
Podsjeća da se Ministarstvo prosvjete bavi reformom školstva, te da zaposleni u tom resoru prave strategiju do ‘35. godine, na čijoj izradi se radi već dvije godine. Ipak, ideja o skraćenju školskog časa je, podvlači on, za ozbiljne analize.&nbsp;
Nije siguran, ističe Božović, da obrazovanje ide u korak s vremenom i prati potrebe novih generacija koje se bitno razlikuju od onih koje su bile prije samo pet godina.
- Još prije nekoliko godina su stručnjaci koji se bave medicinom, dječjom psihologijom, razvojem djeteta u tom školskom uzrastu, zaključili da je &nbsp;našu djecu uhvatio efekat hiper pažnje, to znači da naša djeca imaju koncentraciju 10 do 15 minuta najviše da otprate sadržaj na času. Zbog toga u Srbiji i planiraju sa skraćenjem časa, oni se bave uzrokom te hiper pažnje, nego se bave posljedicom. A šta je uzrok ove hiper pažnje, pa najvjerovatnije ova savremena sredstva tehnologije i digitalizacije, pametni telefoni, laptopovi, tablet računari koji naša djeca koriste od najranijih dana, najranijeg uzrasta - zaključio je Božović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dyvtdf7LdLXc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Božović: Ne razmatra se skraćenje školskog časa na 30 minuta, takva inicijativa postoji jedino u Srbiji

Od ukupnog medicinskog otpada, 15 do 20 odsto ima štetne efekte po zdravlje. U tu grupu spadaju korištene igle i špricevi, ali i infektivni otpad, zbog čega je izuzetno važno da se on adekvatno odlaže i da se njime pravilno upravlja - kazala je Sanja Šišović iz NVO CAZAS u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E.
Državna revizorska institucija (DRI) upozorila je da Crna Gora nema adekvatan plan za upravljanje medicinskim otpadom unutar zdravstvenih ustanova, navela je Šišović, ističući da jedan od nalaza ukazuje na izostanak strateških politika i internih protokola koji bi na odgovarajući način definisali upravljanje ovom vrstom otpada.
- To je nešto na šta i mi godinama ukazujemo, jer postoje brojne nedefinisane oblasti u ovom dijelu, što dalje dovodi do toga da određeni dio medicinskog otpada na kraju završi u prirodi ili bude odložen na neadekvatan način, a to ugrožava zdravlje građana. Važno je naglasiti da sav otpad koji nastaje u zdravstvenim ustanovama ne spada u kategoriju otpada štetnog po zdravlje, ali u okviru medicinskog otpada postoji dio - od 15 do 20 odsto - koji ima potencijalno štetne efekte. Tu dominantno spadaju korištene igle i špricevi, kao i potencijalno infektivni, odnosno zarazni otpad, zbog čega je izuzetno važno da se on adekvatno odlaže i da se njime pravilno upravlja - rekla je Šišović.
Ona je kazala da odgovornost ne leži na pojedinačnim zdravstvenim ustanovama, već na čelnoj instituciji koja upravlja sistemom zdravstva, te da je to pitanje za sve segmente tog sistema.
- Medicinski otpad je prije svega pitanje zdravstvene zaštite, potom i upravljanja otpadom uopšte. To je pitanje bezbjednosti i sigurnosti zajednice, ali i ekološke odgovornosti prema njenoj zaštiti. Kada imate tako kompleksno pitanje, veoma je važno uključiti više aktera i ne upirati prstom samo u jednu adresu - zaključila je Šišović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na YouTube kanalu Televizije E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dyvtdf7LdLXc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Šišović: Medicinski otpad na kraju završi u prirodi i ugrožava zdravlje građana

U slučaju snimaka koji se ovih dana dovode u vezu sa odbjeglim osuđenikom Milošem Medenicom, reakcija u crnogorskom javnom diskursu pokazuje koliko snažan može biti efekat ovakvih sadržaja koji se pojavljuju u medijima i na društvenim mrežama kada se o njima ne može dobiti autentična potvrda ili dati populaciji objektivan odgovor po pitanju njihove istinitosti, navode u saopštenju iz Strategije za evropsku i građansku Crnu Goru (STEGA). 
Digitalna transformacija crnogorskog društva u XXI-om vijeku i razvoj vještačke inteligencije otvorilo je pitanje pravne i društvene odgovornosti u digitalnom prostoru, naročito kada je, kako kažu, riječ o generisanju audio i video sadržaja koji mogu imitirati stvarne osobe i događaje
Prioritetna potreba, ističu, crnogorskog društva je jasno prepoznavanje i definisanje zloupotrebe vještačke inteligencije kada se manifestuje kroz prezentaciju digitalne manipulacije, posebno kada je cilj obmana javnosti, izazivanje panike ili nanošenje reputacione štete. 
Zato, dodaju iz STEGA-e, pitanje više nije da li će se takve zloupotrebe dešavati, već kako će država na njih odgovoriti. 
- Ukoliko ne želi da joj se ponovi današnji scenario „jes/nije original, jes Miloš/nije Miloš“, odgovorna vlast mora prije svega reagovati proaktivno u nekoliko paralelnih pravaca - naglasili su u saopštenju. 
Prvi pravac djelovanja u predupređivanju nastanka štete, koji STEGA prepoznaje, jeste, pojašnjavaju, izmjena i dopuna zakonskog okvira kroz učinkovitiju i ažurniju implementaciju evropskih zakonodavnih rješenja, naročito u svjetlu već vjerovatnog skorog pristupanja Evropskoj uniji. 
- Implementacija bi se prije svega sprovela kroz prilagođavanje krivičnog zakonodavstva. Dopune odredbi ili definisanje posebnog poglavlja koje bi prepoznalo društvenu štetnost i rangiralo kaznenu odgovornost pojedinca, privrednog ili političkog subjekta prvi su korak koji mora pratiti kreiranje i usvajanje niza novih, kao i dopuna postojećih pravnih akata iz srodnih oblasti u cilju sveobuhvatne zaštite populacije. Osim krivičnog zakonodavstva, u cilju usklađivanja sa već usvojenim evropskim propisima kao što su Artificial Intelligence Act (EU) 2024/1689, Digital Services Act (EU) 2022/2065, Data Act (EU) 2023/2854, Cyber Resilience Act (EU) 2024/2847, GDPR (EU) 2016/679, Digital Markets Act (EU) 2022/1925, NIS2 Directive (EU) 2022/2555 i Data Governance Act (EU) 2022/868, kao nužnost nameće se usvajanje i niza potpuno novih zakona koji do sada nijesu postojali, kao što su Zakon o vještačkoj inteligenciji, Zakon o digitalnim uslugama, Zakon o čuvanju i manipulaciji digitalnim podacima, Zakon o bezbjednosti digitalnih proizvoda, kao i izmjene i dopune postojećih zakona: Zakona o zaštiti podataka o ličnosti, Zakona o zaštiti konkurencije, Zakona o informacionoj bezbjednosti i Zakona o upravljanju podacima - podvlači se u saopštenju. 
Drugi pravac, kako poručuju, koji STEGA prepoznaje kao nužan i proaktivan način djelovanja jeste institucionalni odgovor. Država mora razviti operativne kapacitete za digitalnu forenziku. 
- To podrazumijeva formiranje specijalizovanih timova unutar specijalizovane nezavisne Vladine agencije zadužene za forenziku, koja ne smije biti unutar policije, sudstva ili tužilaštva, ali bi radila i za njihove potrebe. Pripadnici ove agencije bili bi obučeni za prepoznavanje i analizu deepfake sadržaja, kao i ostvarivali kontinuiranu institucionalnu saradnju sa domaćim i stranim univerzitetima, drugim forenzičkim tijelima i institutima, kao i tehnološkim sektorom. Bez tehničkog znanja institucije ostaju spore, dok se manipulativni sadržaji šire brže od sistema koji treba da ih kontroliše - upozoravaju iz STEGA-e. 
Treći pravac proaktivnog djelovanja vlasti, kako kažu, jeste organizacioni i razvojni aspekt. STEGA prepoznaje potrebu kreiranja digitalnog kompasa do 2030. godine kroz uspostavljanje nacionalne strategije za vještačku inteligenciju koja bi istovremeno regulisala rizike i podsticala inovacije i bila u skladu sa Sofijskom deklaracijom i EU Digital Decade Policy Programme 2030. To, dodaju, uključuje podršku domaćim projektima, korišćenje AI rješenja u javnoj upravi radi efikasnijeg pružanja usluga građanima, kao i transparentno korišćenje algoritama u javnom sektoru.
- Četvrti pravac proaktivnog djelovanja vlasti, koji STEGA smatra nužnim, jeste veća informisanost i transparentnost kroz promociju medijske i digitalne pismenosti. Nijedan zakon ne može zamijeniti informisanog građanina, a građanin je informisan ako su mu podaci javno dostupni. Uvođenje medijske i digitalne pismenosti u obrazovni sistem, kao i javne kampanje koje objašnjavaju kako nastaju manipulativni sadržaji, predstavljaju pravce dugoročne zaštite društva. Povjerenje se ne brani zabranama, već edukacijom, transparentnošću i razumijevanjem. STEGA cijeni da je uvijek bolje proaktivno reagovati u cilju sprečavanja ili umanjenja efekata nego retroaktivno djelovati na otklanjanju ili umanjenju nastale štete, a medijsko i digitalno opismenjavanje populacije razvija unutrašnje pojedinačne proaktivne mehanizme odbrane - ističu u saopštenju. 
Prema njihovim riječima, svjesno, namjerno i ciljano generisanje i distribucija digitalnog sadržaja nastalog u cilju obmane, a u svrhu ostvarivanja koristi ili nanošenja štete, manipulacijom nad originalnim ili stvaranjem potpuno novog digitalnog sadržaja sa stvarnim akterima koji se nije desio, treba i mora biti detaljno prepoznato i kroz izmjene ili dopune uneseno u crnogorsko zakonodavstvo.
- Razlike u regulaciji vještačke inteligencije jasno odražavaju šire političke i društvene modele tri najveća globalna tehnološka prostora — Sjedinjenih Američkih Država i Kine s jedne strane i Evropske unije sa druge strane. Iako se sve tri strane suočavaju sa istim tehnološkim izazovima, posebno u oblasti manipulativnih audio i video sadržaja, njihovi odgovori značajno se razlikuju. Američki pristup je znatno decentralizovaniji i tržišno orijentisan. U Sjedinjenim Američkim Državama ne postoji jedinstveni federalni zakon ekvivalentan AI Act-u, već se regulacija razvija kroz kombinaciju sektorskih pravila, preporuka i sudske prakse. Naglasak je na inovaciji i brzom tehnološkom razvoju, dok se problem zloupotrebe, uključujući deepfake sadržaje, uglavnom rješava kroz postojeće zakone o prevari, kleveti i zaštiti potrošača. Prednost ovog modela je fleksibilnost i brzina razvoja, ali nedostatak predstavlja neujednačena zaštita i sporija reakcija na sistemske rizike - dodaje se u saopštenju.
Kineski model, kako istilu, s druge strane, karakteriše snažna centralna kontrola i regulatorna intervencija države. Kina je među prvim državama koja je donijela posebna pravila za „generisani sadržaj“, uključujući obavezno označavanje sintetičkih medija i registraciju određenih AI sistema kod regulatora.
Međutim, ističu iz STEGA-e, za razliku od evropskog pristupa, fokus nije primarno na zaštiti individualnih prava, već na očuvanju društvene stabilnosti i državne kontrole nad informacijama. Regulacija je stroga i operativno efikasna, ali sa manjim naglaskom na transparentnosti prema korisnicima.
- Evropski model pokušava zauzeti srednji put između američke deregulacije i kineske centralizacije. Cilj je omogućiti razvoj tehnologije uz očuvanje demokratskih standarda i povjerenja u javni prostor. Upravo zbog toga evropski pristup danas sve češće služi kao referentni okvir državama koje nastoje uskladiti tehnološki razvoj sa pravnom sigurnošću i društvenom odgovornošću. Evropska unija razvila je proaktivni pristup koji STEGA smatra imanentnim crnogorskom putu kao skorašnjem dijelu EU prostora, zasnovan na regulaciji rizika i zaštiti osnovnih prava. AI Act (EU) 2024/1689 polazi od pretpostavke da tehnologija mora biti usklađena sa demokratskim standardima, zaštitom privatnosti i transparentnošću. Fokus nije na zabrani razvoja, već na obavezi proizvođača i korisnika da jasno označe „generisani sadržaj“, spriječe obmanu javnosti i preuzmu odgovornost za posljedice upotrebe sistema. Evropski model, koji STEGA preferira, naglašava povjerenje, pravnu sigurnost i dugoročnu stabilnost digitalnog prostora kao pretpostavku skladnog i neometanog ekonomskog, socijalnog, naučnog i obrazovnog razvoja društva - zaključuje se u saopštenju.

STEGA: Vještačka inteligencija i digitalna transformacija crnogorskog društva između zloupotrebe i razvoja

U Galeriji Centra za kulturu Prijestonice Cetinje, 12. februara u 11 sati, biće održano predavanje pod nazivom „Žabljak Crnojevića – zaboravljena prijestonica“, koje donosi priču o jednom od najznačajnijih, a danas zapostavljenih srednjovjekovnih gradova Crne Gore – nekadašnjoj prijestonici države Crnojevića.
Kako najavljuju iz Centra za kulturu Prijestonice Cetinje, predavanje će održati arheolog Dejan Gazivoda, koji će u prvom dijelu predstaviti rezultate arheoloških istraživanja sprovedenih u periodu od 2018. do 2020. kao i tokom 2023. godine.
Istraživanja su realizovana u organizaciji JU Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore, uz podršku Ministarstva kulture i medija. Predavanje se realizuje u saradnji Matice crnogorske i Centra za kulturu Prijestonice Cetinje.
Drugi dio predavanja biće posvećen analizi trenutnog stanja lokaliteta, problemima sa kojima se suočava, kao i mogućim pravcima njegove zaštite, valorizacije i revitalizacije.
Predavanje podsjeća na značaj Žabljaka Crnojevića i otvara pitanja njegove buduće zaštite i valorizacije.
O predavaču
Dr Dejan Gazivoda je arheolog, istraživački savjetnik i viši konzervator. Diplomirao je arheologiju na Filozofskom fakultetu u Beogradu 2004. godine, gdje je magistrirao 2008, a doktorirao 2015. godine. Profesionalno je vezan za JU Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore, gdje se bavi istraživanjem i zaštitom arheološkog nasljeđa. Član je Odbora za arheologiju CANU, čiji je predsjednik od 2021. godine. Rukovodio je brojnim arheološkim istraživanjima u Crnoj Gori i inostranstvu, autor je više stručnih i naučnih radova, monografije Antički kultovi na tlu Crne Gore (CANU, 2023), kao i glavni i odgovorni urednik Leksikona arheologije Crne Gore, objavljenog 2025. godine.

1250x600

1084x550

Na Cetinju u četvrtak predavanje o Žabljaku Crnojevića – zaboravljenoj prijestonici

Crna Gora je, prema nalazu Indeksa percepcije korupcije (CPI) za prošlu godinu, ostvarila 46 bodova, što je iznad rezultata država Zapadnog Balkana, ali i dalje ispod prosjeka Zapadne Evrope i Evropske unije (EU), saopšteno je iz Agencije za sprečavanje korupcije (ASK).&nbsp;
Navodi se da izvještaj Transparency Internationala (TI), pokazuje da je globalni prosjek CPI-a prvi put u više od decenije pao i da to ukazuje da se korupcija sve češće javlja kao sistemski problem, uključujući i razvijene demokratije.&nbsp;
Iz ASKa su kazali da takvi trendovi dodatno naglašavaju važnost dosljedne primjene zakona, institucionalne otpornosti i transparentnog djelovanja nadzornih organa.
- Prema CPI 2025, Crna Gora je ostvarila 46 bodova, čime se nalazi iznad globalnog prosjeka, koji ove godine iznosi 42 boda, ali i dalje ispod prosjeka Zapadne Evrope i EU, koji iznosi 64 boda - kaže se u saopštenju.&nbsp;
Dodaje se da takvo pozicioniranje jasno ukazuje da Crna Gora dijeli dio strukturnih izazova karakterističnih za zemlje u procesu demokratske i institucionalne konsolidacije.
- Ali istovremeno ostvaruje rezultat koji je iznad prosjeka regiona Istočne Evrope i Centralne Azije (34 boda), kao i iznad rezultata država Zapadnog Balkana (40 bodova) - kaže se u saopštenju.&nbsp;
Iz Agencije su naveli da se, u okviru zemalja članica Regionalne antikorupcijske inicijative (41 bod), Crna Gora nalazi iznad prosjeka, u grupi država sa srednjim CPI rezultatom.
To, kako se dodaje, potvrđuje da region u cjelini dijeli slične izazove u oblasti jačanja vladavine prava, političkog integriteta i povjerenja javnosti u institucije.
U saopštenju se objašnjava da CPI mjeri ukupnu percepciju javnog sektora, zasnovanu na relevantnim međunarodnim izvorima, i da promjene u tom indeksu zavise od dugoročnih, mjerljivih i vidljivih rezultata rada institucija, a ne od pojedinačnih odluka ili kratkoročnih mjera.
ASK, kako su poručili, ostaje čvrsto posvećena neselektivnoj primjeni zakona, jačanju integriteta javnih funkcionera, transparentnosti političkog i izbornog finansiranja, kao i zaštiti zviždača.&nbsp;
- Posebno se naglašava da TI izvještaj potvrđuje snažnu vezu između smanjenja korupcije i jačanja vladavine prava, nezavisnog pravosuđa, slobodnih medija i otvorenog građanskog prostora - kazali su iz Agencije.
Oni su naveli da Izvještaj CPI za prošlu godinu vide kao dodatni podsticaj za nastavak institucionalnih reformi, unapređenje preventivnih mehanizama i jačanje saradnje sa drugim državnim organima, civilnim društvom i međunarodnim partnerima.
- Borba protiv korupcije nije pitanje imidža, već dugoročne zaštite javnog interesa i povjerenja građana u institucije - poručili su iz ASK-a.&nbsp;
Oni su kazali da će nastaviti da djeluju profesionalno, odgovorno i transparentno, u skladu sa zakonom i najboljim međunarodnim standardima, svjesni da su mjerljivi rezultati i institucionalna dosljednost jedini održivi put ka trajnom unapređenju integriteta javne vlasti.

Nalaz CPI-a: Crna Gora ispod prosjeka EU po pitanju percepcije korupcije

Usvajanje novog granskog kolektivnog ugovora predstavlja značajan i odgovoran korak ka daljem jačanju i unapređenju zdravstvenog sistema Crne Gore, poručio je ministar zdravlja Vojislav Šimun, ističući da država pokazuje jasnu opredijeljenost da kroz dijalog i sistemska rješenja osnaži položaj zaposlenih u zdravstvu.
Kako je naveo, granskim kolektivnim ugovorom obezbijeđeno je povećanje koeficijenata zarada srednjeg medicinskog kadra za 15 odsto, medicinskih sestara i tehničara sa visokim i višim obrazovanjem za 10 odsto, uz dodatak od pet odsto za rukovodeći kadar, što predstavlja najveće povećanje zarada do sada.
Šimun je kazao da ova odluka ima širi značaj od samog finansijskog aspekta, jer jasno odražava svijest da su zdravstveni radnici noseći stub sistema i da je ulaganje u njihov profesionalni i materijalni status preduslov za kvalitetnu, stabilnu i održivu zdravstvenu zaštitu, u interesu svih građana.

Šimun: Novi granski kolektivni ugovor najveće povećanje zarada u zdravstvu do sada

U Skupštini Crne Gore danas je održana komemorativna sjednica povodom smrti nekadašnjeg poslanika Slavenka Jovanovića. Kako je navedeno u saopštenju, sjednicu je otvorio predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić. Mandić je, kako se dodaje, uputio riječi saučešća porodici i istakao Jovanovićev doprinos parlamentarnom životu Crne Gore. Poručio je da su se, ovim tužnim povodom, okupili u Skupštini Crne Gore, onamo gdje se ukrštaju različite političke ideje, uvjerenja i vizije, ali i gdje se, u ovakvim trenucima, sabiraju kao ljudi, u zajedničkom poštovanju prema onima koji su svojim radom ostavili trag u našoj zemlji. Istakao je da je Slavenko Jovanović bio jedan od takvih ljudi, naglašavajući da su, uprkos pripadnosti različitim političkim opcijama, dijelili zajedničku posvećenost radu u toj instituciji. Kao poslanik, sekretar poslaničkog kluba i dugogodišnji funkcioner Demokratske partije socijalista, Jovanović je, kako je naveo, dao značajan doprinos razvoju parlamentarne demokratije, ali i svojoj partiji.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260210100236_8bb9d2b8ca93a6f3c9d5caa1d6d1edadc426c466f502230c7a7969395859777d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260210100236_8bb9d2b8ca93a6f3c9d5caa1d6d1edadc426c466f502230c7a7969395859777d" data-rendition-name="original" width="1920" height="1279" loading="lazy" alt="Komemorativna sjednica "></figure>  - U Skupštini, mjestu gdje se razlike susreću, gdje se vode debate i donose odluke, Slavenko je ostavio svoj pečat. Njegov rad i zalaganje zauvijek će ostati u sjećanju njegove porodice, prijatelja, i ovog parlamenta - poručio je Mandić. U okviru komemorativne sjednice, prisutnima se obratio i potpredsjednik Skupštine Crne Gore Nikola Rakočević. Rakočević je istakao da su se okupili kako bi odali počast čovjeku koji je okupljao ljude u Demokratskoj partiji socijalista i mnogo šire, ostavljajući neizbrisiv trag u borbi za nezavisnu, građansku i antifašističku Crnu Goru. - Neizmjerno smo tužni jer se opraštamo ne samo od funkcionera naše partije, već od uvaženog prijatelja, ali i ponosni što smo imali priliku da zajedno sa njim, kroz sve ove godine, dijelimo teret borbe za vrijednosti koje danas predstavljaju temelj savremene Crne Gore - kazao je Rakočević. Kako se navodi u saopštenju, govoreći o njegovoj političkoj karijeri, potpredsjednik Skupštine Crne Gore naveo je da je Jovanović obavljao brojne odgovorne funkcije, te da se sa svake od tih pozicija, kako je naglasio, neumorno i nepokolebljivo borio za ideje u koje je iskreno vjerovao, dajući puni doprinos u najvažnijim i najtežim trenucima za sudbinu Crne Gore. Posebno se obratio porodici, ističući da je Jovanović svojim najvećim životnim uspjehom smatrao porodicu, suprugu Branku i sina Nikolu. Zaključujući obraćanje, Rakočević je istakao da porodica ima na koga da bude ponosna u trenutku velikog gubitka, te da će Slavenko Jovanović živjeti u sjećanjima svih koji su ga voljeli i poštovali.

Jovanović ostavio neizbrisiv trag u borbi za nezavisnu, građansku i antifašističku Crnu Goru

Mreža za evropske politike – MASTER, uz podršku Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, realizuje projekat „InovAkcija – od ideje do inovacije“, sa ciljem jačanja kapaciteta mladih u oblasti društvenog preduzetništva i podsticanja razvoja inovativnih rješenja za konkretne probleme u lokalnim zajednicama širom Crne Gore.
Kako je navedeno u saopštenju, projekat je namijenjen mladima uzrasta od 18 do 30 godina iz Crne Gore, koji su zainteresovani za društveno odgovorno preduzetništvo, inovacije i aktivno učešće u razvoju svojih zajednica. Učešće u projektu je besplatno, a učesnicima su pokriveni troškovi smještaja, prevoza i hrane tokom projektnih aktivnosti.&nbsp;
Program projekta sastoji se od dva međusobno povezana modula:
Prva aktivnost je Retreat kamp za mlade (potencijalne) inovatore i preduzetnike, koji će biti održan od 24. do 26. februara 2026. godine u Hotelu Mediteran u Bečićima. Trodnevni kamp predstavlja intenzivan edukativno-motivacioni format, u okviru kojeg će učesnici raditi na prepoznavanju društvenih problema, razvoju inicijalnih ideja, timskom radu i osnovama društvenog biznis modela, uz podršku mentora i stručnjaka iz relevantnih oblasti.
Druga aktivnost je Akademija društvenog preduzetništva „InovAkcija“, koja će se realizovati u Podgorici kroz 12 tematski povezanih radionica tokom tri mjeseca. Tokom Akademije, učesnici će uz mentorsku i stručnu podršku dalje razvijati svoje ideje, raditi na održivim biznis modelima, planiranju društvenog uticaja, unapređenju prezentacionih vještina i umrežavanju sa predstavnicima institucija, privatnog i civilnog sektora.
Završnica projekta, kako se navodi, predviđa „pitch“ događaj, na kojem će timovi predstaviti svoje ideje pred stručnim žirijem. Najuspješnija ideja biće nagrađena novčanom nagradom u iznosu od 500 eura, uz dodatnu mentorsku podršku i medijsku promociju.
Prijave za učešće u projektu otvorene su do srijede, 18. februara 2026. godine do 23:59 časova, putem online prijavnog formulara - &nbsp;<a href="https://forms.gle/ixYZ3FrUcqxzpQZP6" target="_blank">https://forms.gle/ixYZ3FrUcqxzpQZP6</a>

Otvorene prijave za projekat „InovAkcija – od ideje do inovacije“ do 18. februara

U vremenu kada se često pitamo da li smo zaboravili jedni na druge, postoje inicijative koje nas podsjete da solidarnost, empatija i razumijevanje još uvijek nisu samo pojmovi, već duboka suština svakoga od nas.&nbsp;
Humanitarna akcija „Njihov osmijeh vrijedi više“ već više od dvije decenije okuplja ljude oko iste ideje: da nijedno dijete ne bude zaboravljeno. O značaju ove akcije, snazi zajedništva i pitanju koliko smo danas spremni da jedni drugima budemo pružena ruka-razgovaramo sa osnivačicom akcije Snežanom Ivanović i koordinatorkom media tima Janom Jovićević.
Nastup Bad Bunny-a na poluvremenu Super Bowla postao je najgledaniji nastup u istoriji ovog spektakla - jednog od najpraćenijih događaja na planeti. Uživo, TV i streaming prenos pratilo je između 135,4 i 142,3 miliona gledalaca, prema preliminarnim izvještajima. Ukupan broj gledalaca biće poznat 8. marta, kada NFL svake godine objavljuje konačne podatke.&nbsp;
Nema sumnje da je nastup Bad Bunny-a istorijski, ne samo po broju gledalaca, već i po samom sadržaju. O tome razgovaramo sa novinarkom i komunikološkinjom Sonjom Drobac.
Emisiju E-uživo gledajte od 16 do 18 sati, na TV E.

U emisiji "E uživo" o humanitarnoj akciji "Njihov osmijeh vrijedi više", snazi zajedništva, istorijskom nastupu Bad Bunny-a...

Službenici kotorske i pljevaljske policije uhapsili su sedam osoba zbog vožnje pod dejstvom droga i odbijanja testa, saopšteno je iz Uprave policije.
&nbsp;Policija je u objavi na mreži X navela da su Nikšićani P. R. (21), V. V. (20) i Š. M. (38), kao i Kotoranin Ć. M. (27), uhapšeni zbog vožnje pod dejstvom kokaina.
&nbsp;Navodi se da su Pljevljak M. P. (23) i Nikšićanin R. G. (46) uhapšeni zbog vožnje pod dejstvom heroina, odnosno marihuane.
&nbsp;Iz policije su kazali da je Đ.U. iz Nikšića uhapšen jer je odbio test.

Uhapšeno sedam osoba zbog vožnje pod dejstvom droga i odbijanja testa

Generalni sekretar Odbojkaškog saveza Ivan Bošković delegiran je za CEV supervizora na utakmici Lige šampiona, saopšteno je iz Evropske odbojkaške federacije.
Navodi se da će Bošković biti među službenim licima na derbiju petog kola grupe B CEV Lige šampiona, između Knak Roselara i Galatasaraja.
Sudije utakmice su Poljak Vojček Marošek i Marija Rodrigez Mačin.

Bošković supervizor na derbiju Lige šampiona u Roselaru

Cijenimo da je inicijativa predsjednika Crne Gore Jakov Milatovića - iskazana prijedlogom da nedjelja bude dan kada crnogorska ekonomija staje i prestaje da funkcioniše - nespretna i potencijalno opasna - ocijenili su iz Unije poslodavaca Crne Gore.&nbsp;
Ovom inicijativom se, kako navode, šalje poruka da, nakon Zakona o radu i drugih zakona, sada i Ustav - vrhovni pravni akt države - postaje meta za sticanja političkih poena i ličnih ambicija.
- Javnost je upoznata da Unija poslodavaca Crne Gore, u skladu sa svojom ulogom i misijom u crnogorskom društvu, od 2019. godine preuzima aktivnosti u cilju pronalaženja zakonitog i pravednog rješenja u vezi sa članom 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, u potpunosti poštujući crnogorske institucije i normativni okvir države. Ovaj pristup rezultirao je jednoglasnim dogovorom sva tri socijalna partnera u Socijalnom savjetu, a naša inicijativa potvrđena je odlukom Ustavnog suda - navode u saopštenju.
Pozivaju sve, a posebno najodgovornije društvene aktere, da se u daljem tretiranju ove teme vode poštovanjem Ustava i njegovog člana 65, koji pozicionira Socijalni savjet kao instituciju pred kojom se usklađuju pitanja od značaja za zaposlene.&nbsp;
- U protivnom, otvara se legitimna dilema stvarnih namjera - poručili su u Uniji poslodavaca Crne Gore.

Unija poslodavaca o inicijativi Milatovića da nedjelja ostane neradan dan: Nespretna i potencijalno opasna

Kolumne

Život u zanimljivim vremenima

Hronika

Društvenim mrežama kruži novi snimak na kojem je navodno Medenica: "Vršite pritisak i ucjenjujete ljude s namjerom da ženu pošaljete u pritvor jer nijeste bili u stanju mene da uhapsite"