&nbsp;Veting u policiji lagano prerasta u politički skandal. Umjesto čišćenja korumpiranih policajaca, akcija ,,Značka”, kako je prvobitno imenovana, pretvorila se u odstrijel politički nepodobnih policijskih službenika koju izvode ministar iz redova Demokrata Danilo Šaranović i členik Uprave policije Lazar Šćepanović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251231191228_b65b1c7336c8e19b4df2abf067129c3ccd1a0d7d9b1ad0bbb95f2e3ed8872c24.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251231191228_b65b1c7336c8e19b4df2abf067129c3ccd1a0d7d9b1ad0bbb95f2e3ed8872c24" data-rendition-name="original" width="1440" height="894" loading="lazy" alt='KAD AKCIJA DOBIJE REAKCIJU: Naredba za sprovođenje ,,Značke"'> <figcaption>KAD AKCIJA DOBIJE REAKCIJU: Naredba za sprovođenje ,,Značke"(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prema podacima Televizije E, Šaranović i Šćepanović su, po nalogu Demokrata Alekse Bečiča, a sve u saradnji sa lojalnim šefovima regionalnih centara, napravili spisak nepodobnih policijskih službenika koje, po svaku cijenu, valja odstraniti. &nbsp; ,,ZNAČKA” BEZ DOKAZA Ispostavilo se da taj politički naum nije baš jednostavno sprovesti u djelo, bez kršenja zakona. To je uočljivo iz brojnih slučajeva kada su advokati targetiranih policijskih službenika podnijeli prijave zbog evidentnih nezakonitosti. Prema informacijama Televizije E, disciplinska tužiteljka Milena Pajović - koja je pokrenula više disciplinskih postupaka bez obezbjeđenih dokaza - bila je prinuđena da, na zahtjev advokata i policijskih službenika protiv kojih se vode disciplinski postupci, zatraži od Komisije MUP-a koja je vršila bezbjednosne provjere dokaze na osnovu kojih su utvrdili da za neke službenike postoje bezbjednosne smetnje za dalji rad u policiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251231191232_37a4b8faa957041e7170d05eacb820a2ee7200c21a8d7f42a91663d851cf6267.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251231191232_37a4b8faa957041e7170d05eacb820a2ee7200c21a8d7f42a91663d851cf6267" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="DISCIPLINSKI POSTUPCI POKRENUTI - BEZ DOKAZA: Milena Pajović"> <figcaption>DISCIPLINSKI POSTUPCI POKRENUTI - BEZ DOKAZA: Milena Pajović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  U službenom dokumentu koji potpisuje predsjednica Komisije za provjeru bezbjednosnih smetnji Ljiljana Zejak, obavještava se disciplinska tužiteljka Milena Pajović da: 1. Komisija nije vršila provjeru istinitosti prikupljenih &nbsp;informacija; 2. Komisija ne raspolaže sa dokazima na kojima se zasnivaju izvještaji o bezbjednosnim smetnjama za rad?! BROJNE MANIPULACIJE &nbsp; To je dokaz o nezakonitostima u pokretanju disciplinskih postupaka. Ali i pokazatelj manipulacija. Jer, predsjednica Komisije za provjeru bezbjednosnih smetnji Ljiljana Zejak operativne izvještaje dobija iz Sektora za borbu protiv kriminala, odnosno Jedinice za kriminalističko-obavještajnu analitiku. Tako se stvara neobičan krug: na čelu te jedinice je upravo – Ljiljana Zejak, pa ispada da operativne izvještaje Ljiljana Zejak šalje – sebi?! Ta će činjenica biti povod mnogih budućih krivuičnih prijava advokata procesuiranih službenika. &nbsp; &nbsp;Jer je očito: izvještaj sa mišljenjem koji potpisuje predsjednica Komisije ne prestavlja dokaz i ne može se koristiti za potrebe disciplinskog ili nekog drugog procesnog postupka. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251231191232_dad382b9322bd436e02732dff3fb129313209534c37c3b62d390789238123fa1.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251231191232_dad382b9322bd436e02732dff3fb129313209534c37c3b62d390789238123fa1" data-rendition-name="original" width="1095" height="716" loading="lazy" alt="HOĆE LI KO PREUZETI ODGOVORNOST: Zgrada Ministarstva unutrašnjih poslova"> <figcaption>HOĆE LI KO PREUZETI ODGOVORNOST: Zgrada Ministarstva unutrašnjih poslova(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  IZVJEŠTAJ BEZ LEGITIMITETA Zbog problema sa legitimitetom izvještaja, ministar Šaranović ne objavljuje dokument Komisije koju je i sam formirao da sprovodi ,,veting u policiji“. Ta činjenica pokazuje &nbsp;&nbsp;domaćoj i međunarodnoj javnosti da se veting ne izvodi kao provjera integriteta, već je riječ o političkom progonu neistomišljenika i o procesu formiranja partijske policije. Nakon ovih informacija postaje jasnije zbog čega se odlažu disciplinski postupci, a pojedini bezuspješno vode i duže od godinu, pa se između Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije prebacuje odgovornost zbog politički motivisanog vetinga. &nbsp;&nbsp; I za sada nema dogovora ni odgovora nadležnih. Pa tako Ljiljana Zejak prebacuje odgovornost na načelnike regionalnih centara bezbjednosti, načelnici na Disciplinsku komisiju, a disciplinska tužiteljka odgovornost adresira na Komisiju za bezbjednosne provjere - koja je radila, kako se ispostavlja, bez materijalnih dokaza. &nbsp; DOMAĆI I MEĐUNARODNI PROBLEMI Ministar Šaranović, novoimenovani direktor Uprave policije Šćepanović, kao i funkcioneri Demokrata koji kontrolišu bezbjednosni sektor nadali su se da će – na brzinu i ispod radara javnosti – usvojiti izmjene i dopune Zakona o unutrašnjim poslovima. To bi, prema stavu Demokrata, bilo rješenje da se ozakone sada nezakonito vođeni disciplinski postupci. &nbsp; Međutim, problem je što su izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima prepoznate kao politički motivisan i neustavan akt, što su ocijenile crnogorske nevladine organizacije. I, da za vlast bude gore, slična se ocjena očekuje i iz Brisela. &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Draško Đuranović

Siniša Adamović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Muke sa vetingom: Kako ozakoniti nezakonito?

Na dan kada je Vijeće Vrhovnog suda produžilo za još tri mjeseca pritvor Aleksandru Mijajloviću, podgorički biznismen je dobio potvrdu da uprava Istražnog zatvora neće uraditi ništa na poboljšanju uslova njegovog u Spužu. &nbsp; Prema informacijama Televizije E, Mijajlović je od 3. oktobra u pritvorskoj sobi sa još sedam pritvorenika. Iako podgorički biznismen od ranije ima zdravstvenih tegoba, kardiovaskularne prirode, uprava Istražnog zatvora nije vodila o tome računa, pa pritvorsko vrijeme, osim jednočasovnih šetnji, provodi u prostoriji u kojoj su svi, osim njega, strastveni pušači. &nbsp;&nbsp; PRITVORSKI USLOVI Na Mijajlovićevu molbu, uprava Istražnog zatvora dugo nije ragovala, sve do juče kada je konačno pozvan na razgovor kod Vladmiira Šćepanovića, načelnika Istražnog zatvora. &nbsp; Iako je načelnik Šćepanović, u prisustvu svojih pomoćnika, primio na razgovor Mijajlovića, ispostavilo se da ne postoji raspoloženje da se išta mijenja u postojećim pritvorskim uslovima. Načelnik je samo konstatovao da jedino što može jeste da mu da samicu, bez mogućnosti gledanja televizije?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025123119120_783a71adef00065ed478ed0ff02222c9ae47359a88e80baea5702a12668ccefc.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025123119120_783a71adef00065ed478ed0ff02222c9ae47359a88e80baea5702a12668ccefc" data-rendition-name="original" width="997" height="554" loading="lazy" alt="RAZLIČITI USLOVI ZA RAZLIČITE PRITVORENIKE: Detalj iz UIKS-a"> <figcaption>RAZLIČITI USLOVI ZA RAZLIČITE PRITVORENIKE: Detalj iz UIKS-a(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  To su uglavnom pritvorski uslovi koji se određuju po kazni, zbog nepoštovanja zatvorske discipline. &nbsp;&nbsp; Nije to jedini signal lošeg tretmana podgoričkog biznismena. Televizija E je objavila da Mijajloviću, koji se od 3. oktobra u UIKS-u, nije dozvoljen telefonski kontakt sa porodicom. Iz Uprave UIKS-a naša medijska kuća je obaviještena da dozvolu za kontriolisane pozive iz telefonske govornice odobrava istražni sudija Višeg suda Goran Šćepanović. &nbsp; Iako je prošle godine, u slučaju pritvaranja Mijajlovića, isti sudija dao dozvolu za javljanje porodici nakon samo sedam dana, sada – iako je proteklo 88 dana boravka u Spužu – Šćepanović uporno odbija da izda. &nbsp; RAZLIČITI ARŠINI &nbsp; Aleksandar Mijajlović je uhapšen je početkom 2024. godine, zbog sumnje da je dio organizovane kriminalne grupe uključene u šverc cigareta, ali je nakon više od dva mjeseca pušten da se brani sa slobode uz jemstvo od 1,1 milion eura. Iako je u tom slučaju Viši sud smatrao da nema opasnosti od bjekstva i uticaja na svjedoke, sada su i Viši i Vrhovni sud ocijenili da postoji i mogućnost uticajan na svjedoke i opasnost od bjesktva?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025123119124_b61d8654d985cf31d9ada2889dee3bc1e0ccf41abcef3416ac5441aa7f16f1a5.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025123119124_b61d8654d985cf31d9ada2889dee3bc1e0ccf41abcef3416ac5441aa7f16f1a5" data-rendition-name="original" width="1707" height="892" loading="lazy" alt="(NE)SPORNE ODLUKE: Zgrada u kojoj je Viši sud "> <figcaption>(NE)SPORNE ODLUKE: Zgrada u kojoj je Viši sud(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Ima još različitih pristupa: prošle godine, baš nakon pritvaranja Mijajlovića, isti sudija je dao dozvolu za javljanje porodici nakon samo sedam dana. Sada – iako je proteklo 88 dana boravka u Spužu – Šćepanović uporno odbija da izda dozvolu za makar jedan dnevni poziv prodici?! &nbsp; Istovremeno, neko se potrudio da Mijalović nema dostojan tretman u UIKS-u. Osim stanja u pritvorskoj sobi, duže od 60 dana biznismen čeka dozvolu da se napravi rentgentski snimak povrijeđenog ramena u Kliničkom centru Crne Gore, iako je ljekar iz UIKS-a konstatovao da je neophodan snimak. &nbsp;&nbsp; Očito: svjesno je ignorisan prijedlog za vanredni pregled u Kliničkom centru. Teško je objasniti koji su, osim političkih razloga, motivisali sudije Višeg suda da se na dozvili odlazak u bolnicu na pregled ramena. &nbsp; Sudeći po dosadašnjem tretmanu, djeluje kao da je Aleksandar Mijajlović neka vrsta političkog pritvorenika. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Mijajlović kao politički pritvorenik?!

Desetak računa iz ugostiteljskih objeka, sumnja na nenamjenski potrošenih pet hiljada na reprezentaciju za tri godine... To je bio dovoljan razlog da policijski specijalci u fantomkama uhapse bivšeg ministra poljoprivrede Milutina Simovića, a da mu istražni sudija odredi pritvor do 30 dana. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251226191212_a28f2709f15e465642e4f3d1f7f9bb6d93472c3f7d362ef463aab33de0b8ceee.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251226191212_a28f2709f15e465642e4f3d1f7f9bb6d93472c3f7d362ef463aab33de0b8ceee" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="DRUGO HAPŠENJE ZA 12 MJESECI: Milutin Simović, bivši ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja "> <figcaption>DRUGO HAPŠENJE ZA 12 MJESECI: Milutin Simović, bivši ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Prvi put od osnivanja, Specijalno državno tužilaštvo je procesuiralo jednog, u ovom slučaju bivšeg, državnog funkcionera zbog pravnog osnova - zloupotrebe prava na reprezentaciju. &nbsp; Dan nakon hapšenja, iz Demokratske partije socijalista saopštili su da je hapšenje i pritvaranje bivšeg ministra, njihovog člana, u stvari politički motivisani postupak SDT-a. &nbsp; -Umjesto da se bavi kalašnjikovima, milionskim pronevjerama aktuelne vlasti, razaranjem institucija, arčenjem državnih finansija na svakom koraku, SDT se bavi restoranskim računima od par stotina eura starim sedam ili osam godina – kazali su iz DPS-a. &nbsp;&nbsp; DOBRA HRANA U BRISELU Da je Specijalno državno tužilaštvo selektivno biralo mete, potvrđuju podaci o nekim zloupotrebama reprezentacija, aktuelnih ministra ili direktora državnih preduzeća. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251226191216_0c47740d34a1d112b4ddbd25bb57339253ec0db270119b072dbb9703e442633c.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251226191216_0c47740d34a1d112b4ddbd25bb57339253ec0db270119b072dbb9703e442633c" data-rendition-name="original" width="1100" height="1100" loading="lazy" alt='OMILJENO MJESTO: Restoran ,,Colonel" u Briselu'> <figcaption>OMILJENO MJESTO: Restoran ,,Colonel" u Briselu(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Za ilustraciju: prema podacima Ministarstva odbrane, u jednom danu, 2. decembra ove godine, ministar odbrane Dragan Krapović je u Briselu, za ručak u restoranu Kafenio i večeru u restoranu Kolonel (Colonel) sa minsitarske kartice platio 1.702 eura. A koji mjesec ranije, 13. i 14. oktobra, ministarskom karticom su plaćani računi u četiri briselska restorana - ,,Sole Di Napoli”, ,,Puro”, ,,Amadeus” i ponovo ,,Kolonel”. Ukupan evidentirani iznos troškova reprezentacije u Briselu ministra Demokrata iznosi - 4.002 eura. &nbsp; Dakle: Krapović je za tri dana u Briselu potrošio skoro kao bivši DPS ministar Simović za tri godine. &nbsp; (ZLO)UPOTREBA REPREZENTACIJE -Na tim ručkovima i večerama nije bilo stranih zvaničnika, već su prisustvovali isključivo članovi delegacije ministra odbrane i &nbsp;predstavnik Vojne misije u Briselu. Zato postoji osnovana sumnja u opravdanost i zakonitost korišćenja budžetskih sredstava za reprezentaciju – kazao je izvor Televizije E iz Ministarstva odbrane, uz napomenu da je svrha reprezentacije gostoprimstvo prema stranim delegacijama, a ne ,,ishrana članova domaće delegacije”. &nbsp; Crnogorska javnost nikada nije obaviještena o tome koliko je građane Crne Gore koštao odmor ministra odbrane Krapovića i njegove supruge u mondenskom mjestu Alta Badija u Italiji. Nijesu dostupni podaci o utrošku goriva za četiri službena vozila koji su prešli skoro 10.000 kilometara, nepoznati su troškovi hotelskog smještaja, kao i iznos dnevnica za vozače i službenike obezbjeđenja ministra. Prema informacijama Televizije E, sve te podatke ministar Krapović je proglasio tajnim. Neki su zanimljivi podaci o utrošku reprezentacije minsitra Dragana Krapovića - ipak su postali dostupni. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251226191228_6ceb446accb3deb7b13cdc54755bb3a7ee6e374d37d506bd28e3011eabcfa6d0.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251226191228_6ceb446accb3deb7b13cdc54755bb3a7ee6e374d37d506bd28e3011eabcfa6d0" data-rendition-name="original" width="628" height="351" loading="lazy" alt="MINISTAR ZVANIČNO NIJE BIO U SRBIJI, KARTICA JESTE: Dokaz o plaćanju u Beogradu"> <figcaption>MINISTAR ZVANIČNO NIJE BIO U SRBIJI, KARTICA JESTE: Dokaz o plaćanju u Beogradu(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  &nbsp;KRAPOVIĆ NIJE SLUŽBENO BIO U SRBIJI, KARTICA – JESTE?! &nbsp;-Dana 18. februara 2024. godine službenom karticom Ministarstva odbrane plaćen je račun u restoranu ,,Bela reka” u Beogradu u iznosu od 149,55 eura – ovo je informacija koju je ,,otkrila” službena kartica ministra odbrane. &nbsp; Iako potrošeni iznos za reprezentaciju nije astronomski, zanimljivo je što je napravljen tokom neradnog dana – u neđelju 18. februara 2024. Korišćenje reprezentacije u vrijeme vikenda bilo je kobno po Simovića, dok Krapović nije interesantan za SDT iako je novac za reprezentaciju trošen u Srbiji u koju, makar zvanično, ministar odbrane nije kročio tokom 2024. godine. &nbsp; ,,Ministar odbrane Dragan Krapović u periodu od 1.1.2024. godine do 1.11.2024. godine nije imao službenih putovanja u Republiku Srbiju...” &nbsp; Ovo je zvanična tvrdnja sekretarke ministarstva odbrane Jadranke Vojinović u dopisu upućenom Mreži za afirmaciju nevladinog sektora. Drugim riječima: iz Ministarstva odbrane zvanično tvrde da ministar Dragan Krapović nije službeno boravio u Srbiji 18. februara 2024. godine kada je – vrlo službeno - njegova ministarska kartica korišćena posred Beograda?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251226191232_60f2d32e3ed0864cc9550f596b14a57cd92e679efb6138ad7814eaf16f15b5e3.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251226191232_60f2d32e3ed0864cc9550f596b14a57cd92e679efb6138ad7814eaf16f15b5e3" data-rendition-name="original" width="739" height="567" loading="lazy" alt="ISTINA ILI OBMANA: Dopsi Ministarstva odbrane upućen MANS-u"> <figcaption>ISTINA ILI OBMANA: Dopsi Ministarstva odbrane upućen MANS-u(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Nije poznato da li su iz Ministarstva slagali MANS ili je ministar Dragan Krapović nezakonito koristio službenu karticu. Izvjesno je, međutim, selektivno postupanje Specijalnog državnog tužilaštva. &nbsp; Svi ovi primjeri pokazuju da je SDT fokusiran na tužilački progon ljudi bivše vlasti, dok je vrlo uzdržan ili selektivan u procesuiranju nepodopština i zloupotreba aktuelnih postavgustovskih državnih funkcionera. &nbsp; ,,CEDISOVIH 52 KILA POPEKA” To pokazuju i medijske objave o trošenju reprezentacije nekih državnih preduzeća koje nijesu bile predmet interesovanja SDT-a. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251226191232_db9396cff121b3f4cb5dbbdd4b7104925c70b7ed09db0d83f243e616f2f0112a.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251226191232_db9396cff121b3f4cb5dbbdd4b7104925c70b7ed09db0d83f243e616f2f0112a" data-rendition-name="original" width="1200" height="630" loading="lazy" alt="DRŽAVNI RAČUN: CEDIS I CGES utrošili za 19 mjeseci 2022. i 2023. skoro 30.000 eura reprezentacija"> <figcaption>DRŽAVNI RAČUN: CEDIS I CGES utrošili za 19 mjeseci 2022. i 2023. skoro 30.000 eura reprezentacija(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Zanimljivo je navesti da su za nekih sedamnaest mjeseci tokom 2022. i 2023. godine na reprezentaciju u Crnogorskom elektrodistributivnom sistemu, CEDIS-u, potrošili 15. 448 eura, dok su u Crnogorskom elektroprenosnom sistemu, CGES-u, &nbsp;na reprezentaciju potrošili 14. 418 eura. Dakle: dvije državne kompanije potrošile su za godinu i po skoro 30 hiljada eura na hranu i piće. &nbsp; A samo u januaru 2023. godine menadžment CEDIS-a pojeo je iz jednog podgoričkog restorana: 52 kilograma popeka, 27 porcija teletine i 15 jagnjetine ispod sača, 22 porcije miješanog mesa, 32 bašta salate za dvije osobe... &nbsp; Bilo je tu svega za svakoga. Kao u stihovima one Balaševićeve pjesme: ,,Al’ se nekad ovde dobro jelo, baš”. &nbsp; Ali, ovđe nije bilo posla za selektivno Specijalno državno tužilaštvo. Baš! &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Milica Pavićević

,,Slučaj Krapović”: dvostruki aršini Specijalnog državnog tužilaštva

Snimci napada dronova na tanker ,,Qendil” koji je plovio Mediteranom, a koje je obavještajna služba Ukrajine poslala zapadnim medijima, ponovo su u žižu javnosti doveli priču o aktivnostima GRU-a u Zapadnoj Evropi.&nbsp; Posebno kada je objavljeno da je u napadu dronovima likvidiran general GRU-a Andrej Averjanov, šef Jedinice za tajne operacije. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251223201224_5969fc8bad45899d1cba4eb8d9663197b6108cc7a0ccbdb31e3be5bdc03abefb.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251223201224_5969fc8bad45899d1cba4eb8d9663197b6108cc7a0ccbdb31e3be5bdc03abefb" data-rendition-name="original" width="1202" height="858" loading="lazy" alt='UDAR DRONOVIMA: Prikaz ukrajinskog napada na ruski švercerski tanker ,,Quendil"'> <figcaption>UDAR DRONOVIMA: Prikaz ukrajinskog napada na ruski švercerski tanker ,,Quendil"(Photo: POortal ETV )</figcaption> </figure>  ,,FLOTA U SJENCI” Prema informacijama zvaničnog Kijeva, ukrajinska vojska je u komplikovanoj operaciji bombardovanja dronovima uspjela da teško ošteti jedan od ruskih brodova iz takozvane ,,flote u sjenci”. &nbsp; Procjenjuje se da ruska „flota u sjenci“ obuhvata do 1.000 brodova koji često mijenjaju zastave i čije je vlasništvo nejasno, a koja je Moskvi omogućila da nastavi izvoz sirove nafte i ostvaruje prijeko potrebne prihode uprkos ograničenjima na izvoz. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251223201224_36c8e74655cd96ea421622897cd284757dbd7242ae67ebd93ac623ab9ea2beba.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251223201224_36c8e74655cd96ea421622897cd284757dbd7242ae67ebd93ac623ab9ea2beba" data-rendition-name="original" width="736" height="478" loading="lazy" alt="NEMA POTVRDE O LIKVIDIACIJI: General Averjanov"> <figcaption>NEMA POTVRDE O LIKVIDIACIJI: General Averjanov(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Stručnjaci i nekoliko evropskih lidera takođe vjeruju da su neki od tih brodova korišćeni od strane Rusije za vođenje hibridnog rata širom kontinenta. Što je na tankeru u međunarodnim vodama, u blizini obale Turske, radio general ruske vojne obavještajne službe Andrej Averjanov - za sada nije poznato. Iako ubistvo generala, odanog Vladimiru Putinu, nije potvrđeno - ponovo je aktivirana priča o terorističkim operacijama GRU-a. &nbsp; TAJNE OPERACIJE &nbsp; A to su velike operacije širom Evrope. &nbsp; General Andrejev se dovodi u vezu sa nekim od najzloglasnijih ruskih tajnih operacija, počev od podmetanja eksplozije u Bugarskoj 2012. godine, akcija pokušaja političkih prevrata u Moldaviji 2014. godine i Crnoj Gori oktobra 2016. godine, kada su angažovani agenti GRU Vladimir Popov i Eduard Šišmakov. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251223201224_a03bd2025091772059205e7f00ba300ffbab9b90748b870459c6e701e610ddfe.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251223201224_a03bd2025091772059205e7f00ba300ffbab9b90748b870459c6e701e610ddfe" data-rendition-name="original" width="690" height="340" loading="lazy" alt="AGENTI GRU-A: Eduard Šišmakov (Širokov) i Vladimir Popov (Mosijev)"> <figcaption>AGENTI GRU-A: Eduard Šišmakov (Širokov) i Vladimir Popov (Mosijev)(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Specijalac GRU-a Popov je bio uključen i u pokušaj terorizma u Moldaviji. &nbsp;&nbsp; Analitičar Digitalnog forezničkog centra Draško Jabučanin u izjavi za Televiziju E ističe da ne postoji zvanična potvrda da je ruski general Averjanov nastradao u eksploziji ruskog švercerskog broda na Mediteranu, ali da je bitno podsjetiti koja je uloga Averjanova u današnjoj Putinovoj vojnoj doktrini, kao i pređašnja uloga u hibridnim operacijama na teritoriji Zapadne Evrope. &nbsp; -Dakle, Averjanov je osnivač jedinice 21955 koja djeluje u okviru 161. centra – ruskog Gru centra za specijalne operacije i ta jedinica je imala zadatak da sprovodi i implementira razne vrste sabotaža, likvidacija na teritoriji Zapadne Evrope – ističe Jabučanin, napominjući da prva operacija ove jedinice se desila 2012. godine, kada je postavljena eksplozivna naprava u Bugarskoj fabrici municije. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251223201228_00cbaaed856b1554a6cc3beac4c0519d8b93410c876ecd946672a6a67e7c2a34.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251223201228_00cbaaed856b1554a6cc3beac4c0519d8b93410c876ecd946672a6a67e7c2a34" data-rendition-name="original" width="1080" height="608" loading="lazy" alt="PRECIZNA ANALIZA: Draško Jabučanin, DFC"> <figcaption>PRECIZNA ANALIZA: Draško Jabučanin, DFC(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  -Tek se 2015. godine saznalo da iza te operacije stoje operativci Grua i jedan od glavnih operativaca u toj operaciji je bio upravo Vladimir Mojisejev koji je učestvovao u pokušaju terorizma u Crnoj Gori. Takođe, saznala se i jedna informacija koju je on poslao svom pretpostavljenom Averjanovu u kojoj navodi, 2011. godine, da je napravio eksplozivnu napravu koja može da se koristi u sabotažama i koju je teško detektovati, a koju istražitelji kasnije teško mogu da povežu sa operacijama Gru -objašnjava Jabučanin. &nbsp;&nbsp; (NE)USPJEŠNI POSLOVI U AFRICI &nbsp; Prema zapadnim medijima, general Averjanov, odnosno njegova specijalna jedinica 29155, bila je umiješana i u atentat na Jevgenija Prigožina 2023. godine. &nbsp; Tada je, naglašava Jabučanin, od velikog značaja za Vladimira Putina bila uloga generala Averjanova. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251223201228_df15aee0939e8465a605f376034d43b7a983aebdc24c4c787910f9804e0861ff.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251223201228_df15aee0939e8465a605f376034d43b7a983aebdc24c4c787910f9804e0861ff" data-rendition-name="original" width="1024" height="708" loading="lazy" alt="UPOTREBA VOJSKE I SLUŽBE: Vladimir Putin sa oficirima vojske i GRU-a"> <figcaption>UPOTREBA VOJSKE I SLUŽBE: Vladimir Putin sa oficirima vojske i GRU-a(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  -Poslije smrti Evgenija Prigožina, jednog od osnivača Vagner jedinice, Putin pokušava da tu jedinicu podredi Averjanovu i ruskim afrikakorpsu, odnosno ruskim oružanim snagama na Afričkom kontinentu. To je išlo dosta teže, javnost u Africi nije prihvatila autoritet Averjanova na način na koji je to bio slučaj sa Prigožinom i u periodu od 2024. godine Averjanov se vraća u Moskvu iako je dalje njegovo zaduženje Afrika, pogotovo Centralnoafrička Republika – napominje Jabučanin. &nbsp; &nbsp;Ako nije završio zadatak u Africi kako je Putin naložio, general GRU-a je imao zapažene rezultate u Evropi, gdje je jedinica 29155 tokom posljednjih petanestak godina imala niz velikih operacija. &nbsp; &nbsp;ULOGE ŠIŠMAKOVA I POPOVA Zapadne obavještajne službe prvi su put precizno identifikovale ovu tajnu jedinicu tek nakon neuspjelog državnog udara 2016. godine u Crnoj Gori. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251223201232_58d4b5aa4438f04592bab02199bb06283dcee98f080d5a8c9deaafaa4fc3e45c.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251223201232_58d4b5aa4438f04592bab02199bb06283dcee98f080d5a8c9deaafaa4fc3e45c" data-rendition-name="original" width="1920" height="1295" loading="lazy" alt="LAŽNA GRU DOKUMENTA: Pasoš Eduarda Šišmakova"> <figcaption>LAŽNA GRU DOKUMENTA: Pasoš Eduarda Šišmakova(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Tada je ustanovljeno da dvojica agenata GRU-a - Eduard Šišmakov, bivši vojni ataše pri ruskoj ambasadi u Varšavi i Vladimir Popov alijas Mojsijev, kako se predstavljao tokom operacije u Moldaviji – imaju pasoše iz istog serijskog broja kao agenti GRU-a koji su trovali Sergeja Skripalja i njegovu kćerku Juliju u Solsberiju. &nbsp; Istraživačka novinarska mreža Belingket i poznati istraživač Hristo Grozev ustanovili su da operativci GRU iz Jedinice 29155 putuju pod lažnim identitetima, da se njihovi pasoši obnavljaju otprilike svake dvije godine i da svaka serija sadrži posebno numerisane pasoše, od kojih je većina rezervisana upravo za službenike GRU. BAZA U GORNJOJ SAVOJI Francuski Mond je 2019. godine utvrdio da su engleska, francuska, švajcarska tajna služba, zajedno sa evropskim partnerskim službama, uspjele da ,,identifikuju 15 oficira vojno-obavještajne ruske službe (GRU)“ i rekonstruisali su njihova kretanja, ,,od pokušaja trovanja u Bugarskoj 2015, operacije organizacije terorizma u Crnoj Gori 2016, te trovanja Skripalja marta 2018. godine“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251223201232_54ec55a77030c466ab46a928e0d14f77a738dcac6f7424c4475cf24dce9f2a8e.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20251223201232_54ec55a77030c466ab46a928e0d14f77a738dcac6f7424c4475cf24dce9f2a8e" data-rendition-name="original" width="1280" height="800" loading="lazy" alt='RAŠIRENE AKCIJE U GORNJOJ SAVOJI: ,,Mondova" mapa pravaca djelovanja operativaca GRU-a'> <figcaption>RAŠIRENE AKCIJE U GORNJOJ SAVOJI: ,,Mondova" mapa pravaca djelovanja operativaca GRU-a(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Ispostavilo je da je Gornja Savoja u Francuskoj bila tajna baza operativaca. &nbsp;-Ovaj pogranični region sa Švajcarskom, prema francuskoj kontraobavještajnoj službi, služio je kao pozadinska i logistička baza oficira GRU-a za akcije širom Evrope. To je centar odakle se izvode operacije Jedinice 29155 je Evropa, po kojoj se kreću operativci. Sve je pokriveno fasadom tursitičkih ili poslovnih kretanja i stalnom promjenom pasoša – zapisao je ,,Mond” aprila 2019. &nbsp; Prema pisanju tog francuskog lista, Jedinica 29155 i petnaest registrovanih agenata obučavani su u 161. Centru za specijalnu obuku GRU-a. U međuvremenu, Belingket, Insajder i njemački nedjeljnik Špigl otkrili su pseudonime sedam &nbsp;članova jedinice 29155: Vladimir Popov, Nikolaj Koninikin, Ivan Lebedev, Danil Stepanov, Sergej Pavlov, Eduard Šišmakov i Georgi Gorškov, koji su zaduženi za bezbjednost i logistiku. ,,OPERACIJA CRNA GORA” -Ime Vladimira Popova, alijas Vladimira Mojsejeva, je direktno povezano sa operacijom GRU u Crnoj Gori. On je rukovodio, krajem 2016, sa još jednim agentom iz jedinice, Eduardom Sišmakovim, alias Eduardom Širokovim, jednom operacijom protiv Crne Gore u trenutku kada je ova zemlja pokušavala da se približi Sjevernoatlantskom savezu – pisao je Mond, na osnovu podataka zapadnih obavještajnih službi. Brojni prikupljeni dokazi, kao i fotografije i presretnuti razgovori bili su povod da Specijalno državno tužilaštvo za organizovani kriminal, kojim je rukovodio Milivoje Katnić, podigne optužnicu protiv njih dvojice tereteći ih da su organizatori kriminalne grupe, u kojoj je učestvovalo, osim lidera tadašnjeg Demokratskog fronta Andrije Mandića i Milana Kneževića i više srpskih državljana, uključujući i bivšeg žandarmersisjkog generala Bratislava Dikića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251223201236_4d0053a28bcf2446e1286514aaf5285a92f77c54a03c1cef643d7b438c429bfd.webp" data-media-id="editor_7" data-image-id="20251223201236_4d0053a28bcf2446e1286514aaf5285a92f77c54a03c1cef643d7b438c429bfd" data-rendition-name="original" width="800" height="466" loading="lazy" alt="ČEKAJUĆI NOVOU ODLUKU: Apelacioni sud "> <figcaption>ČEKAJUĆI NOVOU ODLUKU: Apelacioni sud(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  PRESUDE I NOVO SUĐENJE Prvom presudom Višeg suda u Podgorici Edvard Šišmakov je osuđen na 15, a Vladimir Popov na 12 godina zatvora. No, Apelacioni sud je 30. decembra 2023. godine poništio odluku Višeg suda. I da bude još intersantnije: odlukom tročlanog vijeća Apelacionog suda – koji su činile sudije Milić Međedović, Seka Piletić i Milanka Žižić – ruski državljani Šišmakov i Popov su oslobođeni. &nbsp; Prema mišljenju Apelacionog suda, prvostepeni Viši sud nije, poštujući Zakon o krivičnom postupku, utvrdio njihovu krivicu, pa čak ni njihov pravi identitet. Time je bivše vijeće Apelacionog suda odbacilo dokaze koje su Crnoj Gori dostavile zapadne partnerske službe. &nbsp; Da li će i novi vijeće Apelacionog suda, u postupku po žalbi Specijalnog državnog tužilaštva, ponovo ignorisati podatke koje su dostavile službe država NATO-a? &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Pozovi 29155 radi terorizma

-Danas sa najvećim osjećajem ponosa, i neka bude da je moj doprinos nulti u svemu tome, ističem da današnji sektor bezbjednosti uživa nikada veći stepen povjerenja u međunarodnoj zajednici-tako je, uz neskriveni ponos, ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović ocijenio kako Ministarstvo unutrašnjih poslova i Upravu policije vide crnogorski zapadni partneri. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204191240_296d5a45134e40c45a594b70dd375ac47e9e4c64996a7c51e6bd313a3c9f4657.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251204191240_296d5a45134e40c45a594b70dd375ac47e9e4c64996a7c51e6bd313a3c9f4657" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="POLITIKA ISPRED PROFESIJE: Šaranović i Šćepanović"> <figcaption>POLITIKA ISPRED PROFESIJE: Šaranović i Šćepanović(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  EVROPSKE PACKE... No, hvalisava priča ministra nema mnogo veze sa realnošću. Niti sa ocjenama iz Brisela. Moguće da je funkcioner Demokrata Alekse Bečića svjesno, iz političkih razloga podizanja rejtinga stranke, ignorisao ocjene &nbsp;evropskih partnera, ili mu je, možda, neko pogrešno preveo Izvještaj o napretku, vezan za Crnu Goru. &nbsp; U dokumentu koji je prezentovala Evropska komisija, napredak u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala ocijenjen je kao – djelimičan. Kao što ne iskazuju zadovoljstvo političkim imenovanjima i čistkom politički nepodobnih u policiji. Zato se traži ,,reorganizacija Ministarstva unutrašnjih poslova i policije, i da se imenovanja u bezbjednosnom sektoru obavljaju po principu stručnosti”.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204191240_16973227a024d0a711a1b617ca30f81c508b1f9ef203be986ede47dc3a22624a.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251204191240_16973227a024d0a711a1b617ca30f81c508b1f9ef203be986ede47dc3a22624a" data-rendition-name="original" width="766" height="584" loading="lazy" alt="POLICIJA JE POD PARTIJSKOM KONTROLOM: Nikola Zirojević, poslanik SD-a"> <figcaption>POLICIJA JE POD PARTIJSKOM KONTROLOM: Nikola Zirojević, poslanik SD-a(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Poslanik Socijaldemokrata Nikola Zirojević u izjavi za Televiziju E naglašava da ocjena &nbsp;ministra Šaranovića nema dodirnih tačaka sa Izvještajem Evropske komisije. &nbsp; -Djeluje mi očigedno da smo ministar i ja čitali različite izvještaje. Iz onoga što sam ja poročitao, dva su resora posebno problematična, to jest dva resora u kojima je potrebno sprovesti potpune reforme i u kojima bilježimo nazadovanje. Jedan su unutrašnji poslovi sa akcentom na stopiranje političkih imenovanja u resoru bezbjednosti i resoru policije, a drugi resor su mediji koji u ovim trenutku nijesu predmet razgovora – kaže Zirojević. &nbsp;&nbsp; ...I DOMAĆI ,,NEVJERNICI” U POLICIJI Nijesu samo Evropljani sumnjičavi prema rezultatima rada policije i uopšte bezbjednosnog sektora koji kontrolišu Demokrate. Crnogorski građani su bili mnogo rigorozniji: prema istraživanju Centra za demokratiju i ljudska prava povjerenje u policiju palo je sa 53,5 odsto u prošloj, na 44,1 odsto u ovoj godini. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204191240_cebf054ae3fd4b0998dbf1fe0e0e8db80e147269c9af71b9702c08f731c4350d.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251204191240_cebf054ae3fd4b0998dbf1fe0e0e8db80e147269c9af71b9702c08f731c4350d" data-rendition-name="original" width="672" height="505" loading="lazy" alt="NAJVEĆI PAD POVJERENJA U POLICIJU ZA POSLJEDNJIH DESET GODINA: Dina Bajramspahić"> <figcaption>NAJVEĆI PAD POVJERENJA U POLICIJU ZA POSLJEDNJIH DESET GODINA: Dina Bajramspahić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić kazala je da je najveći pad povjerenja između dva uzastopna mjerenja u posljednjih deset godina. - U proteklih deset godina povjerenje u policiju bilo je niže nego danas jedino 2021. godine, kada je iznosilo 34,9 odsto, dok je povjerenje u periodu od 2016. do 2020. godine uglavnom bilo više nego sada, krećući se u rasponu od 40,9 odsto do 53,6 odsto, koliko je izmjereno 2016. godine – ističe Bajramspahić. &nbsp; Iako je ministar unutrašnjih poslova Šaranović pokušao da posredno ospori istraživanje CEDEM-a, izvori Televizije E iz MUP-a govore da je interno istraživanje koje je naručio početkom septembra vrh policije pokazalo takođe dramatičan pad povjerenja u rad policije. Čak i veći nego što ga registruje istraživanje CEDEM-a. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204191244_c982ae42982f3c7a7f6b4ddfd49fcb12a21213490b326279a68e7531ed9fa587.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251204191244_c982ae42982f3c7a7f6b4ddfd49fcb12a21213490b326279a68e7531ed9fa587" data-rendition-name="original" width="1024" height="1139" loading="lazy" alt="PAD POVJERENJA OD DESET ODSTO: Detalj sa istraživanja CEDEM-a"> <figcaption>PAD POVJERENJA OD DESET ODSTO: Detalj sa istraživanja CEDEM-a(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  POLICIJA POD PARTIJSKIM PLAŠTOM Poslanik Zirojević ističe da je od dolaska kadrova Demokratske Crne Gore na čelo bezbjednosnog sektora – taj resor u potpunosti pretvoren u jednu partijsku mašineriju, u batinu za obračun sa političkim oponentima. &nbsp;-Vi imate činjenicu da šef kluba poslanika Demokrata, kako ja volim da kažem - stvarni šef bezbjednosnog sektora - sa skupštinske govornice najavljuje hapšenja i buduće akcije bezbjednosnog sektora. I sve ovo što sam naveo, kao i još mnogo toga o čemu bih mogao govoriti a tiče se otprilike istog načina ponašanja ove strukture Demokratske Crne Gore, potpuno prirodno dovodi do pada povjerenja u Upravu policije. Na žalost, borbu protiv organizovanog kriminala sveli smo na nešto što se umače u med i krem i jede za doručak – zaključuje Zirojević. &nbsp;&nbsp; Uprkos javnim kritikama, nasuprot stavovima građanki i građana, izvjesno je da se vrh Demokrata koje predvode Bečić i Bogdanović i koji apsolutno &nbsp;kontrolišu bezbjednosni sektor - ne žele pogledati u ogledalu. Kao što nemaju namjeru, čak i po cijenu daljeg gubljenja povjerenja, da zaustave takozvani veting u policiji, koji se – osim u rijetkim slučajevima – odavno pretvorio u progon politički nepodbnih. &nbsp; To će svakako doprinijeti daljem slabljenju bezbjednosnog sektora koji se, osim u dvije velike tragedije na Cetinju, ne umije nositi sa izazovom borbe protiv organizovanog kriminala. Osim što se, nakon ubistava, oglase sa podacima višpe svojestvenim mrtvozornicima. &nbsp; Ipak, ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović može da ima neko opravdanje. Jer, kako sam priznaje, njegov doprinos stanju bezbjednosti je – nulti. &nbsp;Ako ništa, zvuči kao dobar način da se Šaranović distancira od loše prakse u Ministarstvu unutrašnjih poslova i policiji. &nbsp; &nbsp;&nbsp; &nbsp; &nbsp;

Pad povjerenja i put u raspad bezbjednosnog sektora

Iako su se na posljednjoj sjednici skupštinskog Odbora za bezbjednost ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović hvalisali kako proces vetinga ide po planu, realnost ih žestoko demantuje. &nbsp; Slučaj bivšeg policijskog funkcionera Milovana Pavićevića pokazuje kakvim se sve drastičnim manipulacijama služe čelnici policije i njihovi poslušnici iz Disciplinske komisije. &nbsp; Disciplinski postupak protiv Pavićevića je, bez potrebnih dokaza, 13. februara 2025. godine pokrenula disciplinska tužiteljka Milena Pajović. Ali - bez mnogo uspjeha: od sredine febrauara do kraja septembra – kada je trebalo da se konačno vide dokazi protiv bivšeg policijskog funkcionera - čak četiri su ročišta otkazivana. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203191232_19f3e8d8388a90e6bd04eaa74e38235c68120ad46a2bb1ace9b2411c4664d790.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203191232_19f3e8d8388a90e6bd04eaa74e38235c68120ad46a2bb1ace9b2411c4664d790" data-rendition-name="original" width="768" height="633" loading="lazy" alt="MUKE SA DOBIJENIM ZADATKOM: Milena Pajović, disciplinska tužiteljka"> <figcaption>MUKE SA DOBIJENIM ZADATKOM: Milena Pajović, disciplinska tužiteljka(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  MUKE DISCIPLINSKE KOMISIJE A onda je zakazano još jedno. Pavićevićev pravni zastupnik, advokat Mihailo Volkov, obaviješten je u poneđeljak mejlom od sekretarice Disciplinske komisije Marije Kilibarde da se odgađa ročište u disciplinskom postupku.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203191232_7f8f33a414cee8c78faa99b22c629d17e3d76d39456e1b51ab1b5efe06d88b82.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251203191232_7f8f33a414cee8c78faa99b22c629d17e3d76d39456e1b51ab1b5efe06d88b82" data-rendition-name="original" width="1155" height="1035" loading="lazy" alt="ZVANIČNA OBAVIJEST: Mejl sekretarice Disciplinske komisije Marije Kilibarde "> <figcaption>ZVANIČNA OBAVIJEST: Mejl sekretarice Disciplinske komisije Marije Kilibarde(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Objašnjava to u izjavi za Televiziju E. -Disciplinska rasprava bila je zakazana za 2. decembar ove godine kada je bilo i planirano da se ista zaključi, imajući u vidu činjenicu da se mom branjeniku Mihailu Pavićeviću po drugom osnovu izrečena mjera zabrana napuštanja stana i prostorija u funkcionalnoj vezi sa stanom. Zato sam se obratio sudiji za istragu koji mi je po osnovu prisustva disciplinskoj raspravi za dan 2. decembar uredno dao dozvolu. Međutim, dana 1. decembra dobio sam mejl od disciplinske komisije gdje je ukazano da se ista odlaže jer je - &nbsp;predsjednica disciplinske komisije službeno odsutna, objašnjava Volkov. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203191236_97c697a668f09ce9f7d62fce7a1fa1279ebc7a44f544d1c60513ea22f8733679.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251203191236_97c697a668f09ce9f7d62fce7a1fa1279ebc7a44f544d1c60513ea22f8733679" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="ZVANIČNO DRŽAVNO OBAVJEŠTENJE KOJE (NE) OBAVEZUJE DRŽAVU: Mihailo Volkov"> <figcaption>ZVANIČNO DRŽAVNO OBAVJEŠTENJE KOJE (NE) OBAVEZUJE DRŽAVU: Mihailo Volkov(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  I navodi da mu je objašnjeno u mejlu kako će o terminu održavanja nove disciplinske rasprave biti naknadno obaviješten. &nbsp; IZNENAĐENJE U ZGRADI MUP-A Poučen raznim ranijim podmetanjima policijskog vrha, Pavićević se, uz dozvolu Suda, pojavio u zakazano vrijeme u ,,Limenci”, zgradi Uprave policije gdje se nalaze prostorije Disciplinske komisije. No, tamo nije zatekao ikoga?! &nbsp; Potom je otišao u zgradu MUP-a na Bulevaru Svetog Petra kako bi od sekretarke disciplinske komisije Marije Kilibarde preuzeo pismeno obavjestenje o odlaganju postupka. &nbsp; Tada je Pavićevića dočekalo iznenađenje: na svom radnom mjestu u svojoj kancelariji, oko 13 sati i 20 minuta, mirno je sjedjela predsjednica Disciplinske komisije - Ljubica Damjanović. Ista osoba za koju je dan ranije stiglo zvanično obavještenje da će tog dana biti službeno odsutna?! &nbsp; Ispostavilo se da je Damjanović bila službeno i stvarno prisutna na poslu. Još i gore: pokazalo se da je mejl policijske službenice Kilibarde, kao službeni dokument u elektronskoj formi, sadržao lažne informacije! &nbsp; -Očigledan razlog za odlaganje postupka, ali i za službeni mejl koji sadrži lažne informacije, jeste nedostatak dokaza protiv Pavićevića – ističe izvor Televizije E iz vrha Ministarstva unutrašnjih poslova. &nbsp; Ocjenjuje da disciplinska tužiteljka Pajović nije imala dokaze prije pokretanja disciplinskog postupka, a nije ih obezbjedila ni naknadno u periodu od kad je pokrenula postupak pa do ročišta u septembru kad su Volkov i Pavićević iznijeli odbranu. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203191244_54ceefb64cc79e0eaa895b59b6e30ec6b874313dd70ac15f8714695f0cbb2224.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251203191244_54ceefb64cc79e0eaa895b59b6e30ec6b874313dd70ac15f8714695f0cbb2224" data-rendition-name="original" width="862" height="738" loading="lazy" alt="INSPIRISALI LAVINU DISCIPLINSKIH POSTUPAKA: Šćepanović, Šaranović i Jokić"> <figcaption>INSPIRISALI LAVINU DISCIPLINSKIH POSTUPAKA: Šćepanović, Šaranović i Jokić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  SUSPENZIJA PO KOMANDI POLICIJSKOG VRHA Milovan Pavićević je 11. jula ove godine suspendovan na osnovu predloga Gorana Jokića, mišljenja Lazara Šćepanovića i rješenja Danila Šaranovića. Ta trojica policijskih čelnika su potpisima i službenim pečatima ovjerili da je, citiramo, ,,Pavićević svojim dolaskom na posao u Odjeljenje bezbjednosti Podgorica zbog vođenja disciplinskog postupka narušava ugled i interese policije i ministarstva”. &nbsp; Međutim, ispostavilo se da je ocjena Jokića, Šćepanovića i Šaranovića zasnovana na neistinitim, lažnim informacijama: bivši policijski funkcioner Milovan Pavićević nije dolazio na posao još od 9. aprila 2021. i za to postoje materijalni dolazi. &nbsp; Već taj podatak govori o nečasnim namjerama čelnika policije i politički zasnovanom progonu Milovana Pavićevića. Ali, nije to jedina prilika kada su se mogle vidjeti zlokobne, podle namjere. &nbsp;&nbsp; OPASNE, PREŠUTANE, PORUKE ,,Treba dron brate onaj najbolji od 10 kg na kuću onome Pavićeviću, pa neka onda prave djela kako hoće. Preko ovoga neću proći, ubiću Pavićevića, vidjećeš.” &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203191248_b145ae7f37d1891e309959b59b68aee42c7763343a142c02150ed83b0a133e22.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251203191248_b145ae7f37d1891e309959b59b68aee42c7763343a142c02150ed83b0a133e22" data-rendition-name="original" width="1637" height="945" loading="lazy" alt='SAKRIVENE PRIJETEĆE PORUKE: Screenshot teksta iz dnevnog lista ,,Vijesti"'> <figcaption>SAKRIVENE PRIJETEĆE PORUKE: Screenshot teksta iz dnevnog lista ,,Vijesti"(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Ovom stravičnom Skaj porukom, poslatom 7. juna 2020. godine, Budvanin Vasilije Rafailović sugeriše šefu kavačkog klana Radoju Zviceru da bi trebalo likvidirati Milovana Pavićevića, tadašnjeg načelnika Centra bezbjednosti Podgorica. &nbsp; &nbsp;O toj opasnosti Pavićević dugo nije imao ni naznaka. Načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag Šuković, na čiju adresu isključivo dolaze Skaj prepiske koje Europol šalje, imao je dokumenta - među njima i poruku u kojoj se najavljuje likvidacija Pavićevića - Rafailovića, još krajem 2022. godine. I nije obavijestio svog kolegu Pavićevića. &nbsp; Prema informacijama Televizije E, Milovan Pavićević je o opasnim namjerama kavčana iz 2020. godine &nbsp;saznao je tek pet godina kasnije! I to iz medija, iz jednog teksta iz dnevnog lista ,,Vijesti”. &nbsp; &nbsp;-Podatak da se od Pavićevića krila informacija o namjeri da se ubije i on i njegova porodica pokazuje da je bivši policijski funkcioner već bio na listi za politički progon – ocjenjuje izvor Televizije E iz vrha MUP-a. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203191248_0ead87f6a8cfab875e72af0dd2f3528276cc1f0b90a6d53bd6b0cd5963c40fef.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251203191248_0ead87f6a8cfab875e72af0dd2f3528276cc1f0b90a6d53bd6b0cd5963c40fef" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="STALNA META POLITIČKOG PROGONA: Milovan Pavićević"> <figcaption>STALNA META POLITIČKOG PROGONA: Milovan Pavićević(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  DUGA POTRAGA – BEZ DOKAZA Zlokobna je istina da su od Pavićevića sakrivani podaci koji ukazuju na opasnosti po njega i njegovu porodicu. U međuvremenu, čelnici MUP-a i policije pokrenuli su akciju čišćenja nepodobnih među kojima je Pavićević očito vrlo visoko kotiran kao nepoželjno lice. &nbsp; Otvaranje postupka išlo je lako, ali sakupljanje dokaza – veoma teško. Zato se disciplinski postupak se od februara odađao čak četiri puta, a od dokaza postoje samo neistinite, frizirane ocjene iz Komisije MUP-a za bezbjednosne provjere, koje kontroliše direktno ministar Šaranović, funkcioner Demokrata Alekse Bečića. &nbsp;&nbsp; Nedostatak dokaza, međutim, ne znači da se disciplinski postupak protiv Milovana Pavićevića obustavlja. Iako dokaza nema, progon na ličnoj i političkoj osnovi se očito nastavlja. &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4v49w6egzEk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

,,SLUČAJ PAVIĆEVIĆ”: Veting bez jednog validnog dokaza

Akcija crnogorske policije kodnog imena ,,Lugansk” - tokom koje je 12 osoba osumnjičeno za učešće u stranim oružanim formacijama, prevashodno za Ruse u Ukrajini - bila je koordinirana sa dvije obavještajne službe država osnivačica NATO. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251127191116_1e40ecd45cf421adb53d83f7485726ec157798bc25f5533b13de79601b55a3b6.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251127191116_1e40ecd45cf421adb53d83f7485726ec157798bc25f5533b13de79601b55a3b6" data-rendition-name="original" width="1586" height="1080" loading="lazy" alt='TRAGOVI: Dio zaplijenjenih stvari u akciji ,,Lugansk"'> <figcaption>TRAGOVI: Dio zaplijenjenih stvari u akciji ,,Lugansk"(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  RUSKO-SRPSKE ORGANIZACIJE Na osnovu informacija zapanih službi, policija je pretresala objekte ljudi koji su – kako saznaje Televizija E - pripadnici ,,Balkanske kozačke vojske”, ,,Crnogorsko-kozačkog bratstva” kao i organizacije ,,Noćni vukovi”. &nbsp; Među osumnjičenima za učešće na stranim ratištima je i bivši aktivista stranke prosrpske i proruske stranke ,,Prava Crna Gora” Marka Milačića, koji je u svojevremeno prešao u tabor ,,Narodnog pokreta” Miodraga Dake Davidovića. Akcija crnogorske policije otvara pitanje djelovanja brojnih rusofilskih ili prosrpskih &nbsp;organizacija u Crnoj Gori, koje su čvrsto vezane za aktivnosti Crkve Srbije. &nbsp; Povezanost proipadnika bajkerske organizacije ,,Noćni vukovi” razotkrila se prilikom nasilnog ustoličenja mitropolita Crkve Srbije Joanikija Mićovića 5. septembra 2021. godine. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251127191120_5679c560b84beb4ed364855d6605f9bdfe120c58a08b7cd219b3a8c14e225966.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251127191120_5679c560b84beb4ed364855d6605f9bdfe120c58a08b7cd219b3a8c14e225966" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt='NEGIRAJU EKSTREMIZAM I GOVORE O HUMANIZMU: Dio članova ,,Noćnih vukova" u Crnoj Gori '> <figcaption>NEGIRAJU EKSTREMIZAM I GOVORE O HUMANIZMU: Dio članova ,,Noćnih vukova" u Crnoj Gori(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  ,,NOĆNI VUKOVI” NA STRAŽI ZA SPC To se najbolje vidi iz zapisnika iz septembra 2021. godine sa saslušanja Željka Vukčevića, jednog od vođa ,,Noćnih vukova” u Crnoj Gori. &nbsp; &nbsp;-U manastir sam stigao 3. septembra, sa Mučalicom, popodne, oko 17 sati. On je poslije izašao iz Cetinjskog manastira. Ja sam dva dana boravio u porti Manastira, jer nam policija nije dozvoljavala izlazak. Napominjem da sam član Moto kluba. ,,Noćni vukovi“ i ja lično, kao i u ime Kluba stojimo na raspolaganju crkvi, kao i svim građanima, ali u humanitarnim akcijama. Upozorio me je mitropolit da istrpim eventualne provokacije ili napade na Manastir ukoliko ih bude i da ne reagujemo na bilo koji način, jer je to posao policije… - svjedočio je Vukčević pred inspektorima crnogorske policije. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251127191120_4e43bf273c89172af063c4f7c7fb0501402fb68f5131df02665a33fcade49199.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251127191120_4e43bf273c89172af063c4f7c7fb0501402fb68f5131df02665a33fcade49199" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="NA RASPOLAGANJU CRKVI SRBIJE: Detalji iz Cetinjskog manastira 5. septembra 2021. "> <figcaption>NA RASPOLAGANJU CRKVI SRBIJE: Detalji iz Cetinjskog manastira 5. septembra 2021.(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Koji su mu povjerovali na riječ, jer je nakon saslušanja odmah pušten, bez ikakve policijske dalje reakcije. &nbsp; Inače, „Noćni vukovi“ u Crnoj Gori su aktivni još od 2015, a često su bili angažovani kao neka vrsta obezbjeđenja za akcije sveštenstva Crkve Srbije. Negiraju da su ekstremisti i predstavljaju se kao grupa kojoj su ,,na srcu pravoslavlje, Rusija i Srpska pravoslavna crkva i u čijem je fokusu humanitarni rad”. &nbsp; U mnogim akcijama bili su skupa sa tadašnjim episkopom, sada mitropolitom Crkve Srbije Metodijem Ostojićem. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251127191124_4aead7a9195700529dde7680791b19ff12c87d1e08ba7b65bcea2506fd266b41.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251127191124_4aead7a9195700529dde7680791b19ff12c87d1e08ba7b65bcea2506fd266b41" data-rendition-name="original" width="599" height="496" loading="lazy" alt="KOD GLAVNOG KOMANDANTA: Aleksandar Zaldostanov i Vladimir Putin"> <figcaption>KOD GLAVNOG KOMANDANTA: Aleksandar Zaldostanov i Vladimir Putin(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  „Noćni vukovi“ vezuju se za rusku istoimenu organizaciju koja je opet direktno povezana za Kremlj i predsjednika Rusije Vladimira Putina. &nbsp; Njihov vođa u Rusiji Aleksandar Zaldostanov, poznatiji pod nadimkom Hirurg. Nakon avgusta 2020. godine &nbsp;on je čestitao, citiramo, „Srpskoj pravoslavnoj crkvi i srpskom narodu u Crnoj Gori“ pobjedu na izborima. BALKANSKI KOZACI U CRNOJ GORI &nbsp; Nijesu oni jedini „branitelji“ Crkve Srbije u Crnoj Gori. &nbsp;&nbsp; Među 12 ljudi koje crnogorska policija sumnjiči za učešće na ratištima u korist Putinove Rusije je i Danko Savić, koji se predstavljao kao ataman Balkanske kozačke vojske. &nbsp; Ta paramilitarna organizacija osnovana je 2016. godine u Kotoru. ,,Balkanska kozačka vojska” stoji iza udruženja ,,Saveza dobrovoljaca Donbasa“, pokazuju podaci Digitalnog forezničkog centra. O njihovom malignom uticaju u Crnoj Gori je svojevremeno za Ruski Insajder govorio analitičar Konstantin Batozkij.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251127191124_175f6c3a319f87cc3d3344cf88d41866af4ea4dd49ef198cc97ea67cd71c3960.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251127191124_175f6c3a319f87cc3d3344cf88d41866af4ea4dd49ef198cc97ea67cd71c3960" data-rendition-name="original" width="441" height="573" loading="lazy" alt="SVJEDOČENJE O RUSKOM MALIGNOM UTICAJU: Konstantin Bezotkaj"> <figcaption>SVJEDOČENJE O RUSKOM MALIGNOM UTICAJU: Konstantin Batockij(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  -Već smo vidjeli da je Rusija pokušala da destabilizuje Crnu Goru, a možemo pretpostaviti da će se takvi pokušaji i nastaviti i preko ovih paramilitarnih organizacija kao što su Balkanska kozačka vojska i Savez dobrovoljaca Dombasa – ocijenio je Batozkij. &nbsp;&nbsp; BACKOVIĆ I NJEGOVO BRATSTVO Direktna veza između Balkanske kozačke vojske i Crkve Srbije u Crnoj Gori je – Mijajlo Backović, paroh Crkve Srbije u Tivtu. &nbsp; Poznate su Backovićeve ,,vancrkvene” aktivnosti: svojevremeno je uticao na osnivanje bratstva srpske pravoslavne omladine ,,Sveti Pantelejmon“, prvom osnovanom u Crnoj Gori, na Miholjskoj prevlaci. Backović je i inicijator izgradnje nelegalne krstionice Srpske pravoslavne crkve na Miholjskoj prevlaci.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251127191128_069bc8adce41292f450f96f2cb8151b430dd37f9bf576a1535dce23b6768f4fa.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251127191128_069bc8adce41292f450f96f2cb8151b430dd37f9bf576a1535dce23b6768f4fa" data-rendition-name="original" width="1280" height="800" loading="lazy" alt="PADOBRANAC, POP I GERILAC: Mijajlo Backović"> <figcaption>PADOBRANAC, POP I GERILAC: Mijajlo Backović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Poznata je i politička opcija koju podržava: Backović je sredinom 2020. godine koordinirao protestima Demokratskog fronta u Budvi, a potom neposredno pred izbore prokleo svakog građanina Crne Gore koji je namjeravao da glasa stranke tadašnje vladajuće koalicije zbog usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Backović je dio aktivnog sastava Balkanske kozačke vojske. Osim njega, prema podacima Digitalno-forenzičkog centra (DFC), članovi su i kozački pukovnik, ataman Crne Gore Slobodan Pejović, pa onda glavni ataman za Srbiju, Crnu Goru i Republiku Srpsku Vojislav Vidaković, Sergej Stepin iz Saveza dobrovoljaca Donbasa, Vojo Gušić, potpredsjednik Boračke organizacije Republike Srpske i Miroslav Topalović, koji je predstavljen kao bivši ratnik iz Republike Srpske. Neki od ovih ljudi bili su angažovani 2021. godine na Cetinju, a sigurnosnim mjerama je &nbsp;koordinirao Backović, inače blizak tadašnjem direktoru Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejanu Vukšiću, ali i poznat kao ljubitelj brzih i skupih automobila, ali po druženju sa starletom i bezbjednosno-interesantnom osobom Sorajom Vučelić. ISTRAGA SE (NE) NASTAVLJA &nbsp; Svi ovi podaci ukazuju da je današnja akcija udruženih snaga Uprave policije i Bezbjednosno-obavještajnog direktorata Ministarstva odbrane otkrila tek vrh ledenog brijega. I sasvim je izvjesno da 12 osoba koje se sumnjiče za nelegalno učešće na ratištima u inostranstvu, je tek dio razgranate mreže koju je u Crnoj Gori svojevremeno formirala ruska obavještajna zajednica. &nbsp; Zato će biti zanimljivo pratiti da li će crnogorski bezbjednosni sektor nastaviti po insttrumcijama zapadnih partnera da locira i razotkriva žarišta paramilitarnih grupa koje su eksponeni ruskog malignog uticaja. &nbsp; Ili će odnekud, iz Beograda ili Moskve, stići glas da bi dalja istraga trebalo biti obustavljena, u ime budućih dobrih odnosa sa zvaničnom Podgoricom. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

OPASNE VEZE: Balkanski kozaci, ruski ,,spavači” i Crkva Srbije

Sudija Višeg suda u Podgorici Nenad Vujanović donio je 18. novembra rješenje kojim se biznismenu Aleksandru Mijajloviću ukidaju mjere nadzora – obaveza javljanja od svakog mjeseca Odjeljenju bezbjednosti Podgorica i vraća mu se pasoš oduzet aprila prošle godine, nakon što ga je Specijalno tužilaštvo teretilo za stvaraje kriminalne organizacije koja je švercovala cigarete. &nbsp; Možda ova odluka Višeg suda o ukidanju mjera nadzora ne bi izazvala pozornost da, samo deset dana prije ove odluke Višeg suda, biznismenu Mijaloviću 7. novembra nije za 60 dana produžen pritvor u drugom predmetu. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251126201148_f68a9e831b61e95d957dfc79eb3f2b5e6378dafbc93fc4431c70fb68f5360d5f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251126201148_f68a9e831b61e95d957dfc79eb3f2b5e6378dafbc93fc4431c70fb68f5360d5f" data-rendition-name="original" width="1072" height="891" loading="lazy" alt="PASOŠ DA, SLOBODA NE: Rješenje Višeg suda "> <figcaption>PASOŠ DA, SLOBODA NE: Rješenje Višeg suda (Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  IMA PRITVOR – NEMA PRITVOR Dakle: Mijajloviću, kojem je u jednom predmetu ukinut pritvor, ukinuta je obaveza javljanja policiji i vraćen pasoš jer nema opasnosti za bjekstvo, a u drugom predmetu se određuje pritvor, između ostalog i zbog opasnosti od bjekstva?! &nbsp; I da sve bude čudnije: Specijalno tužilaštvo, koje je u oba predmeta tražilo pritvor, zahtijevalo je da se Mijajloviću zadrži obaveza javljanja Odjeljenju bezbjednosti u Podgorici, iako je biznismen u pritvoru u Spužu, i ne može fizički da se javlja svakog mjeseca policiji u Podgorici. &nbsp;&nbsp; Sudija Nenad Vujanović je, uz logično objašnjenje, odbacio nelogičan zahtjev SDT-a. - Ako okrivljenom Aleksandru Mijajloviću u tom predmetu bude ukinut pritvor, tada će se odlučiti da li je i koja od navedenih mjera potrebna, pa se navodi istaknuti u mišljenju Specijalnog državnog tužilaštva da je navedena mjera nadzora, zajedno sa određenim jemstvom, podobna da na kvalitetan način suspenduju opasnost od bjekstva – pokazuju nesonovanim – piše Vujanović u obrazloženju Rješenja. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251126201128_eb113260b89b9dd7935c6e84817e42b73f16012b57f9f2075ef55d505a461313.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251126201128_eb113260b89b9dd7935c6e84817e42b73f16012b57f9f2075ef55d505a461313" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="POD OPTUŽBAMA DA SU SERVIS VLASTI: Specijalno državno tužilaštvo "> <figcaption>POD OPTUŽBAMA DA SU SERVIS VLASTI: Specijalno državno tužilaštvo(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  TUŽILAČKI ,,POVRATAK U BUDUĆNOST” Detalji iz tužilačke Naredbe o sprovođenju istrage od 5. oktobra ove godine ukazuju na zloupotrebu institucionalne moći Specijalnog državnog tužilaštva. &nbsp; Tada je, samo na osnovu poruka iz Mijajlovićevog telefona, troje specijalnih tužitelja – Miroslav Turković, Ivana Petrušić Vukašević i Jovan Vukotić – osumnjičilo, osim podgoričkog biznismena, još pet osoba za stvaranje kriminalne organizacije. &nbsp; Koja je, po navodima SDT-a, između ostalog, imala za cilj da preko mreže medija, citiramo - ,,utiču na političku vlast, sredstva javnog informisanja, izvršnu vlast i na druge važne ekonomske i društvene činioce”. Specijalno tužilaštvo je de fakto – bez ijednog valjanog dokaza ili indicije – ubacilo u kriminalnu orgnaizaciju i medije koji su učestvovali u narušavanju ustavnog poretka i bezbjednosti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251126201132_788b7d858adcc7a0aa34c43529f515f2f0dd7dcdc9aac3236e7118091d02ec43.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251126201132_788b7d858adcc7a0aa34c43529f515f2f0dd7dcdc9aac3236e7118091d02ec43" data-rendition-name="original" width="3000" height="2352" loading="lazy" alt="TROJE TUŽILACA SASLUŠALO TRI SVJEDOKA ZA 50 DANA: Potpisi na Naredbi za sprovođenje istrage"> <figcaption>TROJE TUŽILACA SASLUŠALO TRI SVJEDOKA ZA 50 DANA: Potpisi na Naredbi za sprovođenje istrage(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  I to kako: ,,... okrivljeni A.Mijajlović preko ,,Mportala”, Portala ETV”, ,,CDM”, ,,Standarda”, &nbsp;,,Portala Analitike”, ,,Pobjede”, ,,Antene M” koristi radi sticanja nezakonite dobiti i moći za sebe i kriminalnu organizaciju, kreirajući javno mnjenje i stvarajući medijsku sliku isključivo u cilju suzbijanja konkurencije, lične i profesionalne diskreditacije svih lica, vjerskih, političkih i privrednih organizacija...” &nbsp; &nbsp;Koliko su osnovane tužilačke sumnje zapisane u Naredbi, pokazuje jedan frapantan podatak: Mijajlović se tereti za stvaranje kriminalne organizacije i mrežu uticaja preko medija u periodu od januara 2018. do februara 2024. godine, a Portal ETV, koji se nalazi na spisku, osnovan je 5. septembra 2024. godine?! &nbsp; &nbsp;Kako je Mijajlović mogao preko Portala ETV da ostvaruje nezakoniti uticaj - prije nego što je portal počeo da radi? Na to jednostavno pitanje – kako je moguć ,,povratak u budućnost” - &nbsp;niko od troje specijalnih tužilaca nije dao odgovor. &nbsp; &nbsp;PRITVOR BEZ KRAJA &nbsp;I to je još jedan pokaztelj da je Aleksandar Mijajlović bio unaprijed zacrtana meta progona. Ali ne i jedini: postupanje specijalnih tužitelja pokazuje da su od početka planirali Mijajlovića strpati u poduži pritvor. &nbsp; U zahtjevu za određivanje pritvora Mijajloviću, troje specijalnih tužitelja navelo je - mogućnost uticaja na svjedoke. Međutim, za pedeset dana od kako je određen pritvor Aleksandru Mijajloviću, Specijalno državno tužilaštvo, osim trojice policijskih službenika, nije saslušalo ni jednog svjedoka koji se izričito pominju u Naredbi za sprovođenje istrage. Iako istragu vode čak troje tužilaca! &nbsp; Očito da je neaktivnost SDT bila umišljajna - da se Mijaloviću, nakon 30 dana, produži pritvor za još dva mjeseca. Što je Viši sud i učinio 7. novembra. Time su prekršeni standardi Evropskog suda za ljudska prava, a mjera pritvora se pretvara u kaznu zatvora bez presude. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251126201132_6fc47fd35d37bf6585626b84fa88030711b3688f9fdb655d2d541c14c2391c00.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251126201132_6fc47fd35d37bf6585626b84fa88030711b3688f9fdb655d2d541c14c2391c00" data-rendition-name="original" width="647" height="600" loading="lazy" alt="MEĐUNARODNI STANDARDI: Presuda Evropskog suda za ljudska prava "> <figcaption>MEĐUNARODNI STANDARDI: Presuda Evropskog suda za ljudska prava(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  KRŠENJE MEĐUNARODNIH STANDARDA O tome svjedoči i slučaj Kontrada protiv Italije (Contrado vs Italy). &nbsp; -Nadležni sud mora utvrditi da li su nadležni državni organi vlasti pokazali naročitu revnost u vođenju postupka. To se precizira presudom od 24.08.1998. godine u predmetu Contrada protiv Italije, kao i presudom od 23. septembra 1998. godine, u predmetu I. A. protiv Francuske – ističe se u zapisniku sa suđenja.. &nbsp; Izostanak tužilačke akcije saslušanja svjedoka u slučaju istrage protiv Mijajlovića i još pet osoba znači i kršenje standarda koje su svojevremeno ustanovili i crnogorski sudovi. Do skora su domaći sudovi znali da odrede pravne posljedice &nbsp;neaktivnosti tužilaca u pritvorskim predmetima. &nbsp; To se najbolje primjećuje u jednom Rješenju Vrhovnog suda Crne Gore iz sada daleke 2019. godine. Vijeće suda u sastavu Radule Kojović, Svetlana Vujanović i Miraš Radović odbacilo je zahtjev Osnovnog državnog tužilaštva o produženju pritvora okrivljenom za krijumčarenje ljudi. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251126201132_b7c7d22cd8a0dd9ce93512921c1c0176b3d0934ee2e3f18edb9b668d9e9f5d5f.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251126201132_b7c7d22cd8a0dd9ce93512921c1c0176b3d0934ee2e3f18edb9b668d9e9f5d5f" data-rendition-name="original" width="986" height="723" loading="lazy" alt="ZABORAVLJENI CRNOGORSKI STANDARDI: Odluka Vrhovnog suda o odbijanju produženja pritvora"> <figcaption>ZABORAVLJENI CRNOGORSKI STANDARDI: Odluka Vrhovnog suda o odbijanju produženja pritvora(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  - Državni tužilac ne samo da nije postupao sa posebnom hitnošću, nego je zapaženo potpuno odsustvo bilo kakve aktivnosti u pravcu obezbjeđenja blagovremene izrade nalaza i mišljenja vještaka, kojim po očekivanju državnog tužioca bilo moguće otkriti identitet saučesnika u predmetnom krivičnom djelu – piše, između ostalog, u obrazloženju presude Vrhovnog suda. &nbsp;&nbsp; STANDARDI ,,AVGUSTOVSKE VEĆINE” Nije ovo jedina odluka Vrhovnog suda kojom se odbija tužilački zahtjev za pritvor, ima više sličnih rješenja, Višeg i Vrhovnog suda. &nbsp; Ali, sve je to bilo prije avgusta 2020. godine. Od tada crnogorske sudije nijesu odbacile jednu optužnicu, a vrlo rijetko se odbija zahtjev za produženje pritvora. &nbsp; Da li su prijetnje vetingom u pravosuđu, koja se čuju gotovo svakodnevno iz redova parlamentarne većine, uticale da aktuelne sudije odstupe od standarada koje propisuje Evropski sud za ljudska prava? Je li zlokobna retorika Borisa Bogdanovića, nalik onoj iz vremena južnoameričkiih diktatura - pominjanjem u parlamentu lova na ljude i pretvaranja političkih protivnika u predjela, jela i dezerte – raspirila u pravosuđu atmosferu straha i brigu za vlastitu bezbjednost? &nbsp; Mnogo je pitanja bez odgovora. Slučaj produženja pritvora biznismenu Aleksandru Mijajloviću, uz skidanje oznake tajnosti privatnih podataka iz naredbe o sprovođenju sitrage, pokazuje da se iza maske tužilačke akcije krije politički progon dijela izvršne vlasti. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Aleksandru Mijajloviću vratili pasoš dok je u pritvoru u Spužu?!

,,Dvadeseti novembar je jedan od najtragičnijih dana u Pljevljima i zbog poštovanja prema civilnim žrtvama i njihovim porodicama, ne prisustvujem Danu opštine“. Ako ste povjerovali da je ovu rečenicu izgovorio neki Pljevljak, u namjeri da podsjeti na tragično vrijeme Drugog svjetskog rata kada su, prvo Italijani i četnici, a potom Njemci, četnici i balisti, činili zločine – nijeste pogodili. Opet, ako ste pomislili da se danas javno prisjetio mučne ‘43. godine kada su četnici Pavla Đurišića i Draže Mihailovića u pljevaljskom srezu za samo četiri krvava februarska dana ubili 678 ljudi, uglavnom muslimana - od čega dvjesta đece u dobi do osam godina – opet ste pogriješili. Citat s početka je ponosno vlasništvo Daria Vraneša, predsjednika opštine Pljevlja. Iako je prethodne dvije godine uredno obilježavao Dan opštine, Vraneš je ove naprasno ustanovio da mu je Dan oslobođenja od fašista i njihovih slugu - i mučan i tragičan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112509110_249850c4cbeae34b7e3f5823cb1e8559efc59f1fb8f316388faefcd35e5fe951.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025112509110_249850c4cbeae34b7e3f5823cb1e8559efc59f1fb8f316388faefcd35e5fe951" data-rendition-name="original" width="1000" height="660" loading="lazy" alt="VRIJEME IZDAJE I KOLABORACIJE SA OKUPATOROM: Pavlje Đurišić i Pircio Biroli u Kolašinu 1942. godine "> <figcaption>VRIJEME IZDAJE I KOLABORACIJE SA OKUPATOROM: Pavlje Đurišić i Pircio Biroli u Kolašinu 1942. godine(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ANTIFAŠISTIČKA I PROFAŠISTIČKA CRNA GORA I još se, veli Vraneš, njegovim obilježavanjem prave podjele u narodu. Ali ne na nacionalnoj ili vjerskoj osnovi, kako lažno govori Vraneš. Dan oslobođenja Pljevalja pravi podjelu na one koji podržavaju antifašizam i one koji bi da vaskrsavaju fašizam; pravi razdjelnicu između dobra i zla.&nbsp; Dario Vraneš ne krije da je na ovoj drugoj, mračnoj strani, na strani četničkih koljača. I valjda je zato u kabinetu, odmah iza svoje fotelje, postavio statuetu Draže Mihailovića, da svima pokaže kome se divi i za što se zalaže. Da mu može biti, vjerovatno bi u zgradu opštine - ili možda ispred zgrade - postavio i onaj veliki kip četničkog koljača Pavlja Đurišića.&nbsp; Sramota je današnje Crne Gore da je na čelu Pljevalja, jednog od najvećih crnogorskih gradova, čovjek koji ne poštuje sjene boraca koji su pali u borbi protiv fašizma i nacizma tokom Drugog svjetskog rata; junaka koji su svijetu pokazali snagu crnogorske zvijezde petokrake... Ali, to je crnogorska realnost: u vrhu vlasti, ne samo Pljevalja, ne samo Nikšića, već države Crne Gore nalaze se ljudi koji ne poštuju ni crnogorski 13. jul, ni vrijednosti antifašističke Crne Gore iz Drugog svjetskog rata. Niti žele da poštuju crnogorsku istoriju. POČASNA STRAŽA NA STRAŽICI&nbsp; ,,Pred veličinom vaše žrtve, pred zamahom vašeg pregnuća, mi savijamo naše borbene zastave i kažemo: vječna vam hvala drugovi.“ Tako je 21. decembra 1941, samo dvadeset dana nakon traumatične Pljevaljske bitke Glavni štab Narodnooslobodilačkih partizanskih odreda za Crnu Goru i Boku odao pomen palim borcima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112509114_47a747b9158b31adc1e1dfd182c0201653c9d7b396568b8ef0965e409413fb38.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112509114_47a747b9158b31adc1e1dfd182c0201653c9d7b396568b8ef0965e409413fb38" data-rendition-name="original" width="512" height="615" loading="lazy" alt="U ČAST STRADALIM U BORBI PROTIV FAŠIZMA: Spomenik na Stražici "> <figcaption>U ČAST STRADALIM U BORBI PROTIV FAŠIZMA: Spomenik na Stražici(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Dvije decenije kasnije, 1961. godine, na Stražici iznad Pljevalja otvoren je Spomenik palim borcima u Plјevalјskoj bici ali i svim žrtvama fašističkog terora tokom Drugog svjestkog rata. U centralnoj prostoriji spomenika na Stražici, nalaze se dva velika mozaika, koje su zajedno izradili čuveni crnogorski slikari Aleksandar Aco Prijić i Branko Filo Filipović, a na spoljnom zidu kripte, sa desne strane od ulaza nalazi se monumentalni bronzani reljef, poznatog crnogorskog vajara Draga Đurovića. A u bronzanom sarkofagu u kripti su posmrtni ostaci posmrtni ostaci 412 osoba stradalih od ruku fašista i domaćih kolaboranata. Zar je moguće da - osamdeset i četiri godine od Pljevaljske bitke, osam decenija od 9. maja 1945, Dana pobjede - prvi čovjek Pljevalja ne zna da taj Spomenik na Stražici nije samo počast partizanima, već simbol pobjede nad fašizmom? PLANSKA REVIZIJA ISTORIJE Ali, nije ovđe riječ o nepoznavanju istorijskih fakata. Dario Vraneš - koji ima odlične pozicije i kod Andrije Mandića u Podgorici i Aleksandra Vučića u Beogradu - dobro zna što radi i zbog čega besprizorno ignoriše istorijske istine. Na djelu je svjesni, planirani istorijski revizionizam. Ne samo čelnika Pljevalja i funkcionera Mandićeve stranke, već najvećeg dijela parlamentarne većine.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112509114_4a8939ab07036a44e94812a830504a5d3e742796c862e93e4094122776044f81.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025112509114_4a8939ab07036a44e94812a830504a5d3e742796c862e93e4094122776044f81" data-rendition-name="original" width="2560" height="1706" loading="lazy" alt="PLANSKA REVIZIJA ISTORIJE: Andrija Mandić i Joanikije Mićović "> <figcaption>PLANSKA REVIZIJA ISTORIJE: Andrija Mandić i Joanikije Mićović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  To je igranje po taktu velikosrpskog projekta u kojem nema mjesta za partizane, za antifašizam i, uopšte, za slobodarsku, građansku Crnu Goru. U osnovi tog imperijalnog programa je velikosrpski nacional-šovinistički projekat, uobličen u programskom dokumentu ,,Homogena Srbija" Stevana Moljevića. Koji je opet izveden iz onog ,,Načertanija“ Ilije Garašanina, nacrta spoljne, ali prvenstveno nacionalne imperijalne politike Srbije. I koji je osnova ovog što se danas nad Crnom Gorom sprovodi – kroz maligni ruski i srpski uticaj: obezličenje crnogorskog identiteta da bi se Crna Gora uklopila u projekat ,,Ruskog mira“, odnosno ,,Srpskog sveta“. Nije to novost: velosrpski projekat podrazumijeva pokornu Crnu Goru, Intrigantno je, međutim, ćutanje ljudi iz vrha Evropske unije. EVROPSKA (NE)DOSLJEDNOST Da, djeluje čudno ta evropska šutnja. Državu, u kojoj većina u vlasti koketira sa klerofašizmom; u kojoj popovi sve manje propovijedaju, a sve više zapovijedaju; državu koja je postala zavisna od politike Beograda i Moskve - ovakvu Crnu Goru - Evropa žuri da primi u naručje. Po svaku cijenu, i ne pitajući za cijenu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112509114_0d19707b16207a97282c82d00580725178354ffaaee943abe91f6cfbb475a531.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025112509114_0d19707b16207a97282c82d00580725178354ffaaee943abe91f6cfbb475a531" data-rendition-name="original" width="1024" height="538" loading="lazy" alt="VESELI SE EVROPSKI RODE: Marta Kos nosi značku sa crnogorskom i zastavom Evropske unije "> <figcaption>VESELI SE EVROPSKI RODE: Marta Kos nosi značku sa crnogorskom i zastavom Evropske unije(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  I zaista liči na političku farsu kada komesarka za proširenje Marta Kos poručuje, sjedeći pored crnogorskog premijera Milojka Spajića, da je Crna Gora tako mala država da se njen ulazak u Evropsku uniju – i neće osjetiti. ,,Znate li koliko je mala Crna Gora? Kao trećina Beča, kao Tuluz ili Štutgart. Naravno da možemo da integrišemo Crnu Goru i bez velikih reformi“, poručila je Kos protekle sedmice na Forumu o proširenju u Briselu. Ali, nije bila farsa; niti se komesarka šalila. Već je poslala jasnu poruku: ubacićemo vas u Uniju kakvi kod da budete, kakve god klerofašističke ideje bile dominantne u Crnoj Gori. Mučna je to poruka za Crnu Goru. Jer, na kraju te evropske balade ispada da su Vraneš i družina na vlasti koja glorifiuje četnike, kvislinge iz Drugog svjetskog rata - u pravu kada revidiraju istoriju, kada veličaju ratne zločince i naciste – jer sve to nije prepreka na putu za Evropu?! Ispada da je evropskoj birokratiji potrebna Crna Gora, kakva god bila, samo da bi štrikirali sebi jedan uspjeh u evropskim integracija. Baš mučna poruka iz Brisela.&nbsp;

Sprem’te se, sprem’te – Evropa vas zove

Otvaranjem istrage o ,,safari snajperistima” koji su sijali smrt tokom skoro četvorogodišnje srpske opsade Sarajeva, Tužilaštvo u Milanu otvorilo je i Pandorinu kutiju iz koje bi mogli da iskoče mučni, užasavajući detalji. I veoma neprijatne istine za neke bogate biznismene sa Zapada koji su plaćali velike sume novca da bi dolazili na srpske položaje iznag grada i snajperom ubijali civile po ulicama Sarajeva. &nbsp; Osim moćnih biznismena koji su išli u lov na ljude kao na divljač, nemirne snove bi mogao da ima i jedan balkanski moćnik – Aleksandar Vučić. &nbsp; RATNE GODINE &nbsp; Te 1992. godine, kada se kao član Srpske radikalne stranke, prijavio kao dobrovoljac za ratovanje na strani Srba u Bosni i Hercegovini, dvadesdvogodišnji Aleksandar Vučić je tek započinjao političku karijeru. Zato se trudio da bude u blizini svog političkog idola – Vojislava Šešelja. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191124_ef3b500d951da7b3117fa84c9862f57aeb124e573b389ec8ec6afc1ee6914709.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251119191124_ef3b500d951da7b3117fa84c9862f57aeb124e573b389ec8ec6afc1ee6914709" data-rendition-name="original" width="800" height="350" loading="lazy" alt="VRIJEME SRAMOTE: Šešelj, Vučić i Aleksić 1992. godine iznad opsadiranog Sarajeva"> <figcaption>VRIJEME SRAMOTE: Šešelj, Vučić i Aleksić 1992. godine iznad opsadiranog Sarajeva(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Tako je, negdje u kasnu jesen 1992. godine, mladi Vučić usnimljen na položajima iznad Sarajeva, kod Jevrejskog groblja. Kamera je zabilježila kako pozamašni Vojslav Šešelj u prvom planu obilazi paravojnu SRS jedinicu srpkog četničkog vojvode Slavka Aleksića. Tada je oko kamere zabilježilo i Aleksandra Vučića, u braon jakni i kariranoj košulji. U desnoj ruci, kako se vidi na snimku, Vučić drži predmet koji je teško identifikovati. &nbsp; Snimak je, nakon otvaranja istrage u Milanu, rasplamsao stare vatre optužbi da je upravo Vučić učestvovao u besprizornim snajperskim napadima na građane Sarajeva... &nbsp; Stvarno, što je sve radio Aleksandar Vučić tokom opsade Sarajeva? &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191128_0906856d2de254fd8ca21ef82792af8814b0fffb3d49d7a3bf7204ae14deed24.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251119191128_0906856d2de254fd8ca21ef82792af8814b0fffb3d49d7a3bf7204ae14deed24" data-rendition-name="original" width="1020" height="651" loading="lazy" alt="VIŠE OD 11 HILJADA ŽRTAVA ZA ČETIRI GODINE OPSADE: Ratno Sarajevo"> <figcaption>VIŠE OD 11 HILJADA ŽRTAVA ZA ČETIRI GODINE OPSADE: Ratno Sarajevo(Photo: Foto: MARIO BOCCIA)</figcaption> </figure>  ,,PRANJE” RATNE BIOGRAFIJE &nbsp; Neki su detalji poznati i utvrđeni. Kao član Srpske radikalne stranke Vojislava Šešelja, mladi Vučić bio je, po soptvenom priznanju, tokom 1992. i 1993. godine pripadnik dobrovoljačkog paravojnog odreda zloglasnog komandanta Slavka Aleksića, koja je uglavnom djelovala u rejonu Jevrejskog groblja iznad Sarajeva, gdje je bilo smješteno i jedno od mnogih snajperskih gnijezda. &nbsp; Svojevremeno se i sam Vučić hvalisao ,,ratnom biografijom”. &nbsp; U intervjuu za beogradski magazin ,,Duga”, Vučić se 6. avgusta 1994. godine hvalisao kako je u vrijeme sarajevskih ,,ljudskih safarija” bio na lokaciji Jevrejskog groblja, upravo tamo gdje su dolazili bogati lovci na ljude snajperom ubijali ljude, kao da je u pitanju sport. Naravno, Vučić ne otkriva te mračne detalje, već govori o svojem mladalačkom doprinosu ,,srpskom intersu u Bosni”. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191128_f6843019baa17aec17e7b62ca5c0165c091d9105fdc4a3642f83409dc77999b7.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251119191128_f6843019baa17aec17e7b62ca5c0165c091d9105fdc4a3642f83409dc77999b7" data-rendition-name="original" width="676" height="380" loading="lazy" alt="NEGACIJA VLASTITOG BESČAŠĆA: Vučić u razgovoru sa Hadžifejzovićem za Face TV "> <figcaption>NEGACIJA VLASTITOG BESČAŠĆA: Vučić u razgovoru sa Hadžifejzovićem za Face TV(Photo: Screenshot Face TV )</figcaption> </figure>  Kasnije, kada su optužbe za učešće u beskrupuloznom ubijanju civila na ulicama Sarajeva počela da se vežu za njegovo ime – oštro je negirao. Tako je marta 2021. godine, u razgovoru za Fejs TV Senada Hadžifejzovića, Vučić odbacio priče o njegovom učešću u snajperskom safariju i ustvrdio da su to - bestidne laži. I -Da vam ja nešto kažem dobijam ja to kako sam snajperom ubijao ljude po Sarajevui čitam gluposti svakog dana nikad snajper nisam uzeo u životu u ruku. Ajde molim vas, ne mogu gluposti i laži da slušam – odbrecnuo se Vučić tokom razgovora. &nbsp; Hažifejzović nije odustajao, ponovio je pitanje:,,Jeste li pucali na Sarajevo?” -Nisam pucao, ali sam bio na Palama, radio i radio svoj posao – odgovorio je Vučić, ne objašnjavajući koji je posao radio kao tadašnji dobrovoljac u paravojnoj jedinici. &nbsp; NOVI DOKAZI Pitanje je da li će, nakon otvaranja istrage u Milanu - ali i nastavka istrage u Sarajevu - predsjednik Srbije, moći ponovo lakonski da odbacuje nezgodna pitanja. Jer, sada se pojavljuju novi optužujući dokazi i svjedočanstva.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191132_ff5de4ad40a3e48e2c4d4e7fe7c8b1f5ce20e217ac7457dbac53091e8d1a9e48.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251119191132_ff5de4ad40a3e48e2c4d4e7fe7c8b1f5ce20e217ac7457dbac53091e8d1a9e48" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="INFORMACIJE ZA TUŽILAŠTVO U MILANU: Domagoj Margetić, istraživački novinar"> <figcaption>INFORMACIJE ZA TUŽILAŠTVO U MILANU: Domagoj Margetić, istraživački novinar(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Javnom tužilaštvu u Milanu 14. novembra ove godine hrvatski istraživački novinar Domagoj Margetić je priložio informacije o, kako je nazvao, ,,povezanosti trenutnog predsjednika Srbije Aleksandra Vučića s ljudskim safarijima u ratnom Sarajevu”. &nbsp; -Upravo je Jevrejsko groblje u Sarajevu, dakle borbena pozicija na kojoj je kao dobrovoljac 1992. i 1993. godine bio Aleksandar Vučić, bila položaj u stravičnoj ,,turističkoj” ponudi ljudskog safarija imućnim i utjecajnim ljudima iz Italije i bio poznat kao jedna od najluksuznijih, najtraženijih i najskupljih lokacija za ljudski safari, za lov na ljude u Sarajevu, posebno za safari ubijanja djece u naručju majki u Sarajevu – piše Margetić, između ostalog, u prijavi Javnom tužilaštvo grada Milano. &nbsp;&nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191132_5ba68260286256095291720d7f4ce2e641aa5e048417b3907075369ea2408e31.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251119191132_5ba68260286256095291720d7f4ce2e641aa5e048417b3907075369ea2408e31" data-rendition-name="original" width="1197" height="790" loading="lazy" alt='DOKAZI: Informacija od značaja za predmet istrage ,,Ljudskih safarija"'> <figcaption>DOKAZI: Informacija od značaja za predmet istrage ,,Ljudskih safarija"(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  HELEZ: POSTOJE SVJEDOČANSTVA! Nije novinar Margetić jedini koji tvrdi da je aktuelni predsjednik Srbije pucao na Sarajlije tokom opsade grada. &nbsp; U izjavi za Televiziju E, ministar odbrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez govori da postoje takva svjedočanstva:  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191136_aa620f911b240e36aeb787748f9c64035910ab566722a4e97e8a7dae7ca92bcb.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251119191136_aa620f911b240e36aeb787748f9c64035910ab566722a4e97e8a7dae7ca92bcb" data-rendition-name="original" width="768" height="476" loading="lazy" alt="BROJNA SVJEDOČANSTVA: Zukan Helez, ministar odbrane Bosne i Hercegovine"> <figcaption>BROJNA SVJEDOČANSTVA: Zukan Helez, ministar odbrane Bosne i Hercegovine(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  -Vučić je više puta dolazio u okolinu Sarajeva po ratištima. To je bio njegov politički početak. Imao sam priliku, sad u Sarajevu imate priliku da razgovarate sa ljudima koji su bili u ratu na strani Srba i u toj srpskoj vojsci, ljudi koji kažu da su bili s njim i da je pucao sa Trebevića da se iživljavao iz različitih oružja po Sarajevu. Naravno, ljudi su me molili da ostanu anonimni, jer znate i sada kakvo je okruženje i izlaskom u javnost njihovih imena ljudi bi mogli tragično završiti -kazao je Helez. &nbsp; Ministar odbrane Bosne i Hercegovine je i ranije javno ukazivao da ima direktna saznanja od više bivših srpskih vojnika i oficira o povezanosti Aleksandra Vučića s ljudskim safarijima na sarajevskom Jevrejskom groblju. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191136_419f771fa921475472c961f6e318459de6104a4874c7a5b0c08fb117ccdde50d.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20251119191136_419f771fa921475472c961f6e318459de6104a4874c7a5b0c08fb117ccdde50d" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt="JEDINI DOKAZANI SNAJPERISTA: Eduard Limonov uz nadzor Radovana Karadžića puca po Sarajevu"> <figcaption>JEDINI DOKAZANI SNAJPERISTA: Eduard Limonov uz nadzor Radovana Karadžića puca po Sarajevu(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ČEKAJUĆI PARVDU POSLIJE TRI DECENIJE... Istražitelje u Milanu, kao i one u Sarajevu koji su nakon 2022. godine obnovili istragu po prijavi bivše gradonačelnice Sarajeva Benjamine Karić, svako će intersovati da čuju nove pojedinosti, kao i imena onih koji su učestvovali u bestijalnoj akciji koja je trajala tokom čitave opsade Sarajeva. &nbsp; Za sada je jedino utvrđeno, pa i zabilježeno kamerom, kako je ruski književnik Eduard Limonov, u društvu Radovana Karadžića, pucao na Sarajevo. Na snimku se prvo vidi politički vođa bosanskih Srba kako priča telefonom sa nekom osobom kodnog imena ,,Orao”, dok se u pozadini vidi kako srpski vojniuci ,,obučavaju” Limonova. A onda Limonov ,,ponosno” ispaljuje rafal iz puškomitraljeza po Sarajevu... &nbsp; Eduard Limonov nikada nije procesuiran. I neće biti: preminuo je 2020. u 77 godini. Njegovog domaćina, Radovana Karadžića, ratnog zločinca, Tribunal za ratne zločine u Hagu, osudio je na doživotnu kaznu zatvora. &nbsp; Niti jedan "snajperista” za protekle tri decenije nije procesuiran. Tokom četvorogodišnje opsade ubijeno je više od 11 hiljada ljudi, od čega 1.600 sarajevske đece. Prema podacima udruženja žrtava svako deseto dijete ubijeno je snajperom. &nbsp;

Marija Arnautović

Aleksandar Vučić i ,,Sarajevo Safari"

Potpredsjednik Vlade Crne Gore, ministar vanjskih poslova i lider Bošnjačke stranke Ervin Ibrahimović u intervjuu za Portal ETV govori o prijetnjama upućenim reisu Islamske zajednice Rifatu Fejziću, evropskoj perspektivi Crne Gore, mogućim političkim i bezbjednosnim izazovima na tom putu, jačanju diplomatske mreže države, odnosima unutar Vlade, ulozi Bošnjačke stranke, kao i o aktuelnim pitanjima u odnosima sa Turskom.&nbsp; Ibrahimović naglašava da su stabilnost, vladavina prava i evropske integracije crvene linije od kojih nema odstupanja. <h2>Prijetnje reisu Fejziću i poruke mržnje</h2> Portal ETV: Više državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je predmet nakon što je Islamska zajednica u Crnoj Gori prijavila policiji da su reis Rifat Fejzić i drugi preko društvenih mreža primili brojne prijetnje po život, uvrede i poruke mržnje. Kome su sve ove prijetnje bile upućene? Kakva je njihova pozadina i namjera? IBRAHIMOVIĆ: Svaka prijetnja upućena reisu Rifatu Fejziću predstavlja ozbiljan napad na društvene vrijednosti na kojima se temelji Crna Gora. Nijedna prijetnja ovakve vrste ne smije proći bez adekvatnog i pravovremenog odgovora institucija države. Tako mora biti u zemlji koja počiva na vladavini prava i koja se ponosi svojim međuetničkim i međuvjerskim skladom. Poruke nasilja mogu biti upućene svakom bez razlike, ali su motivi često isti. Prijetnje upućene reisu Fejziću izazvale su osjećaj duboke zabrinutosti zbog postojanja ideja koje mogu proizvesti ovakve poruke.&nbsp; Upravo zato ovakve prijetnje još snažnije obavezuju sve nas da ne dozvolimo da mržnja i ekstremizam dobiju prostor. Oni koji šalju poruke nasilja i straha najčešće žele izazvati podjele. Naš odgovor tada mora biti jedinstvo, dostojanstvo i povjerenje u institucije. Reis i svi koji su meta ovakvih napada imaju moju punu podršku – ljudsku, političku i institucionalnu. <h2>Evropski put i kapacitet Vlade</h2> Portal ETV: Da li Vlada, u sastavu u kojem je sada, ima kapacitet i iskrenu želju da uvede Crnu Goru u EU? Preciznije, žele li svi u Vladi evropski put Crne Gore? Ako ne, ko to ne želi? IBRAHIMOVIĆ: Evropska integracija predstavlja ključni i strateški vanjskopolitički cilj Crne Gore – cilj oko kojeg u Vladi postoji apsolutni konsenzus. To nije samo politička odluka, već i civilizacijsko opredjeljenje naše države, koje nadilazi stranačke i ideološke razlike. Naravno, svaka vlada koja je sastavljena od različitih političkih subjekata donosi sa sobom različite političke nijanse, ali u pogledu evropskog puta ova Vlada nema dileme. To potvrđuju i konkretni i mjerljivi rezultati koje smo ostvarili u kratkom roku, a posebno je značajno istaći nedavno održanu Međuvladinu konferenciju između Evropske unije i Crne Gore u Briselu, na kojoj je privremeno zatvoreno pet pregovaračkih poglavlja. Taj važan iskorak predstavlja jasnu potvrdu liderske pozicije naše države u procesu proširenja, kao i da naši partneri iz Brisela prepoznaju predan rad, ozbiljnost i posvećenost Crne Gore reformskom procesu.&nbsp; Istovremeno, riječ je o snažnom zamahu ne samo za Crnu Goru, već i za sve države Zapadnog Balkana, kao i dodatnom doprinosu stabilnosti i bezbjednosti Evropske unije u cjelini. U tom smislu, ostajemo čvrsto opredijeljeni cilju da tokom naredne godine zaokružimo pregovarački proces, kako bi naša država postala 28. članica Evropske unije do kraja 2028. godine. Ukoliko se pokaže da deklarativnu privrženost EU integraciji ne prate djela, to se u ovoj fazi mora vidjeti i vidjeće se. Ono što je važno jeste da Crna Gora ima kapacitet da u optimalnom roku bude dio Evropske unije i ovu šansu nećemo propustiti.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250506090524_7abc6ac1ef3d84263cc4c42fce8459c333ec3f3e8dfd7c6cf37620ca61e0001b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250506090524_7abc6ac1ef3d84263cc4c42fce8459c333ec3f3e8dfd7c6cf37620ca61e0001b" data-rendition-name="original" width="940" height="788" loading="lazy" alt="Ervin Ibrahimović"> <figcaption>Ervin Ibrahimović(Photo: Ministarstvo vanjskih poslova)</figcaption> </figure>  <h2>Moguće tenzije na putu ka EU</h2> Portal ETV: Plašite li se mogućih tenzija kako se Crna Gora bude približavala ulasku u EU? Kome bi takvo stanje najviše odgovaralo? IBRAHIMOVIĆ: Crna Gora je danas najsnažnije i najodlučnije usmjerena ka članstvu u Evropskoj uniji. Kako se budemo približavali tom cilju, realno je očekivati da će se određeni akteri pokušati tome suprotstaviti, jer evropska, stabilna i institucionalno snažna Crna Gora nije u skladu sa njihovim interesima. U tom kontekstu, moramo biti svjesni da je hibridno djelovanje, koje uključuje sajber napade i širenje dezinformacija i lažnih narativa, postalo sastavni dio savremenog političkog okruženja. Iako nijesu u pitanju novi izazovi, oni će zasigurno postajati intenzivniji kako se približavamo članstvu u EU. Naša obaveza kao Vlade jeste da izazove prepoznamo na vrijeme, da im se odlučno suprotstavimo i da izgradimo atmosferu povjerenja i kohezije u društvu. Od eventualnih tenzija najviše bi profitirali upravo oni akteri koji imaju interes da Crnu Goru vide u stanju nesigurnosti i sporosti – oni kojima odgovara politika podjela, a ne politika integracija i razvoja. Zato ćemo nastaviti da jačamo institucije, unapređujemo otpornost društva na manipulacije i ostanemo u potpunosti usklađeni sa evropskim partnerima u oblasti bezbjednosti. Evropski put nije samo politički proces – to je proces jačanja države, a jaka i stabilna Crna Gora, u potpunosti integrisana u evropske strukture, najbolji je odgovor na sve pokušaje destabilizacije. <h2>Jačanje diplomatske mreže</h2> Portal ETV: U kojim državama Crna Gora planira da otvori nove ambasade i kada? IBRAHIMOVIĆ: Crna Gora već duži period pokazuje jasnu ambiciju da bude aktivniji i vidljiviji akter u međunarodnim odnosima, a jačanje diplomatske mreže jedan je od ključnih preduslova za to. Upravo iz tog razloga donijeli smo odluku o otvaranju šest novih ambasada – u Češkoj, Slovačkoj, Kataru, Saudijskoj Arabiji, Indiji i Japanu – kao i kancelarije Ambasade Belgije u Luksemburgu. Time težimo da proširimo prisustvo u državama i regionima u kojima vidimo značajan potencijal za dublju političku, ekonomsku i kulturnu saradnju. Dinamika otvaranja diplomatsko-konzularnih predstavništava zavisi od raspoloživih sredstava, a moja intencija je da se proces odvija ubrzano i da već tokom naredne godine većina ovih ambasada bude u potpunosti operativna. <h2>Odnos biračkog tijela i učešće u vlasti</h2> Portal ETV: Da li Vam je Vaše biračko tijelo — makar dio njega — oprostilo to što ste zajedno sa predsjednikom Skupštine Andrijom Mandićem (četnički vojvoda) dio iste vladajuće strukture?&nbsp; IBRAHIMOVIĆ: U politici, kao i u svakom javnom poslu, rezultate uvijek najbolje ocjenjuju građani. Na izborima se jasno vidi ko je radio odgovorno, ko je donosio rezultate i ko je dosljedno zastupao interese Crne Gore i svih njenih građana.Moja obaveza, kao potpredsjednika Vlade i ministra vanjskih poslova, jeste da radim u interesu stabilnosti, evropske budućnosti i međunarodnog ugleda Crne Gore. To je mandat koji mi je povjeren i odgovornost koju preuzimam bez kalkulacija. Što se tiče našeg biračkog tijela, ni najmanje ne sumnjam u njegovu političku zrelost. Bošnjačka stranka ima jasnu viziju i političku odgovornost da učestvuje u procesima koji doprinose stabilnosti, evropskoj integraciji, bezbjednosti i ekonomskom razvoju zemlje. To smo potvrdili u ključnim istorijskim trenucima za našu državu – kroz doprinos obnovi nezavisnosti Crne Gore i pridruživanju NATO savezu. Uvjeren sam da većina ljudi razumije da se odgovorna politika vodi kroz institucije i u skladu sa državnim prioritetima. Moj posao nije da se dopadnem kroz dnevne političke poruke, već da isporučim rezultate koji jačaju državu i unapređuju kvalitet života građana. <h2>Karakter Bošnjačke stranke</h2> Portal ETV: Da li je Bošnjačka stranka partija ličnih interesa ili partija prosperiteta okrenuta državi i građanima? IBRAHIMOVIĆ: Bošnjačka stranka je bila i ostaje stranka posvećena prosperitetu Crne Gore. Naše odluke i inicijative vođene su principima odgovornosti, transparentnosti i interesa države, a ne ličnim interesima. Optužbe o partijskom zapošljavanju ne odražavaju stvarnost. Ljude vrednujemo prema stručnosti i sposobnosti da doprinesu razvoju države. Kontinuirano se zalažemo za jačanje institucija, ubrzanje evropskih integracija i ravnomjeran regionalni razvoj. Posebno ističem osnivanje Ministarstva dijaspore, kao i potpisivanje Zajedničke deklaracije o namjeri o međusobnom priznavanju vozačkih dozvola između Crne Gore i Njemačke, što je značajan iskorak za našu dijasporu. Paralelno radimo na sličnim sporazumima sa Italijom, Španijom, Grčkom i Danskom. Bošnjačka stranka je u svojoj političkoj istoriji više puta birala principe ispred funkcija, uključujući odluku da ne uđe u određene vlade, pa čak i odbijanje funkcije premijera.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250608180652_e27fbc82c605e5079aea3fc72c65c70a6acede3d4dee57422dffad500e8ce3ff.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250608180652_e27fbc82c605e5079aea3fc72c65c70a6acede3d4dee57422dffad500e8ce3ff" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Zgrada Vlade"> <figcaption>Vlada Crne Gore(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  <h2>Crvene linije ostanka u Vladi</h2> Portal ETV: Šta je za Vas crvena linija zbog koje biste napustili Vladu? IBRAHIMOVIĆ: Crvena linija za mene je svaki pokušaj ugrožavanja ustavnog poretka, suvereniteta, vladavine prava, demokratskih vrijednosti i evropskog puta Crne Gore. Moj mandat nije lični privilegij, već odgovornost prema građanima i državi. Ukoliko bi temeljni interesi Crne Gore bili dovedeni u pitanje, bio bih spreman da preispitam svoj mandat i postupim u skladu sa savješću i državnim interesima. Evropska integracija ostaje primarni državni cilj i svako njeno ugrožavanje predstavlja crvenu liniju preko koje Bošnjačka stranka neće preći. <h2>Odnosi sa Turskom i bezbjednosni izazovi</h2> Portal ETV: Koliko su nemili događaji koji su prethodili uvođenju viza državljanima Turske prošle godine (vize su u međuvremenu ukinute) uticali na odnose Crne Gore i Turske i šta Vam turski predstavnici kažu na tu temu? Zbog čega su najviše zabrinuti? IBRAHIMOVIĆ: Krajnja namjera narativa koji su prethodili, te incidenata i nemilih scena kojima smo nakon toga svjedočili, bila je da se odnosi Crne Gore i Turske poremete na političkoj ravni. Ovaj zaključak temeljim na pažljivom analiziranju sinhronizovanih aktivnosti pojedinaca i grupa, kako u Crnoj Gori, tako i u širem okruženju, koje su išle u pravcu kontinuiranog targetiranja turskih državljana koji borave u našoj državi. Kroz intenzivnu komunikaciju koju sam ostvario sa najvišim zvaničnicima Turske odmah nakon ovih događaja, detaljno sam objasnio prirodu ovih aktivnosti i njihov nimalo dobronamjeran krajnji cilj. I predsjednik Republike Turske Redžep Tajip Erdogan i moj kolega Hakan Fidan, sa kojima sam razgovarao u Istanbulu neposredno nakon ovih dešavanja, razumjeli su taj kontekst. Kao odgovorni lideri, koji predstavljaju značajnu partnersku državu u okviru NATO saveza i državu sa kojom smo, kroz decenije mukotrpnog rada, izgradili izuzetno razvijene odnose u mnogim oblastima, jako dobro su razumjeli o kakvim je aktivnostima bilo riječi. Ipak, uz sve razumijevanje ozbiljnosti situacije, prenijeli su zabrinutost za bezbjednost turskih državljana i njihove imovine u Crnoj Gori, uz nadu da će naše institucije ovom pitanju posvetiti dužnu pažnju. Mišljenja sam da su naše službe bezbjednosti odgovorno pristupile ovom zadatku. Istovremeno, učinili smo sve što je bilo u domenu objektivnih mogućnosti da sačuvamo kvalitet naših bilateralnih odnosa, a opredjeljenje za naredni period je da, kroz intenziviranje dijaloga na najvišem nivou, te odnose dodatno unapređujemo i nadgrađujemo.

Crvena linija Ervina Ibrahimovića: Napuštam Vladu ako se ugroze evropska budućnost, ustavni poredak i temeljni interesi Crne Gore

U toku je potraga za Srbinom S.I. (31) koji je radio kao obezbjeđenje u baru, u poznatom švajcarskom skijalištu Kran-Montana, gdje je sinoć izbio stravičan požar u kome je život izgubilo skoro 50 ljudi.
Zabrinuta porodica ovog mladića kazala je za Telegraf da nemaju nikakvu informaciju o S.I. i da se samo nadaju da je živ.
- S.I. je brat moga supruga. Radio je kao izbacivač, kao obezbjeđenje u tom kafiću i sinoć kada je izbio požar on je bio tamo. Od tada gubi svaki trag. Niko od nas ne zna da li je on živ ili mrtav. Nemamo baš nikakvu informaciju iako su neki portali objavili da među gostima kluba nije bilo nikoga iz Srbije. S.I. ima dvojno državljanstvo, pa to nekoga može da zbuni - objašnjava sagovornica za Telegraf.
Čitava porodica je zabrinuta i nada se bilo kakvim vijestima, te moli svakoga ko ima bilo koju informaciju o nestalom Srbinu da se javi.
- Jedno vrijeme je živio ovdje, kasnije je otišao tamo. Niko ga nije vidio. Znači nam pomoć bilo koga iz Srbije iz Vlade ili ambasade, bilo ko - dodaje ona za Telegraf.
Kako piše Telegraf, mobilni telefon nestalog Srbina bio je dostupan još nekoliko sati nakon tragedije što daje nadu porodici da je on živ i negdje zbrinut.
Švajcarski predsjednik Gi Parmelen izjavio je danas da je požar koji je u novogodišnjoj noći izbio u baru u švajcarskom skijalištu Kran-Montana jedna od najgorih tragedija koje su zadesile tu zemlju, a komandant kantonalne policije Frederik Žizle je rekao da je u požaru stradalo četrdesetak ljudi, a da je 115 povrijeđeno.
- 'To je drama neviđenih razmjera. Životi mnogih, posebno mladih ljudi, brutalno su prekinuti - rekao je Parmelen, prenosi švajcarski list "Temp".
Među poginulima ima ljudi različitih nacionalnosti, kako vjeruju vlasti, ali zvaničnici navode da će biti potrebne nedjelje kako bi se oni identifikovali, prenosi BBC.
Među povrijeđenima u požaru je veliki broj stranih turista.
Mediji navode da je većina prisutnih gostija imala između 15 i 20 godina starosti.
Policija je potvrdila da nije riječ o terorističkom napadu, a za sada vlasti ne komentarišu navode o mogućim uzrocima požara.

Srbin nestao u stravičnom požaru u Švajcarskoj

Rusija je zatražila od Sjedinjenih Američkih Država da prekinu potjeru za naftnim tankerom koji je bio na putu ka Venecueli .
Tanker se sada nalazi u Atlantskom okeanu i udaljava pred Obalskom stražom SAD, objavio je danas New York Times, pozivajući se na dvije osobe upoznate sa tim slučajem.

Rusija traži od SAD da obustave potjeru za naftnim tankerom

Na krupnom planu, ovo bi mogla biti godina u kojoj Crna Gora završava posao oko ulaska u Evropsku uniju (EU). Ali, ova mala zemlja ima mnogo svojih malih problema. Dojče vele (DW) donosi pregled.
Prošlu godinu, koja je počela masovnim ubistvom na Cetinju, obilježile su višemjesečne blokade građana, napet početak gradnje “jednog” kolektora, (ne)uspješna ljetnja sezona i rast cijena, uvođenje pa opet ukidanje viza građanima Turske, uvjeravanja iz Brisela da je Crna Gora na dobrom putu da postane prva naredna članica Evropske unije, kao i svakodnevna prepucavanja na relaciji predsjednik države – Vlada.
<h2>Crna Gora predvodi ka Briselu</h2>
Sa zatvorenih 12 od ukupno 33 pregovaračka poglavlja, Crna Gora je predvodnik u procesu integracija i najbolji kandidat za članstvo u EU, uvjeravaju briselski zvaničnici. Na Međuvladinoj konferenciji sredinom decembra Crna Gora je zatvorila još pet poglavlja sa EU, iako joj je nad glavom visila blokada Francuske.
„Ali treba da budemo iskreni, najteži dio tek predstoji jer je Crna Gora saopštila da želi da završi pregovore krajem 2026, a Evropska komisija vas podržava. Da biste to postigli, morate brzo da trčite“, poručila je evropska komesarka za proširenje Marta Kos.
Premijer Milojko Spajić smatra da država pokazuje da je realističan cilj da Crna Gora sva poglavlja zatvori do kraja 2026. i da u Briselu kao punopravna članica čeka i susjednu Srbiju.
To je istovremeno bila poruka i za predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, koji je briselskim zvaničnicima predložio da ceo Zapadni Balkan zajedno uđe u EU.
„Ja sam predložio nešto što mislim da je odgovorno i mudro, jer ako razmišljate samo o sebi i ne vidite komšiju svoga i kažete – vidi šta sam uspio, a vaš komšija nije bogat i ne ide mu najbolje… drugačije je to“, izjavio je srpski predsjednik, što je protumačeno kao ljubomora zbog uspjeha Crne Gore i pokušaj „šlepanja“ loših đaka uz državu koja je, kako kažu u Briselu, ipak uradila najviše.
<h2>Gradnja kolektora vodi u krizu vlasti?</h2>
Na samom kraju godine, uz asistenciju policije, stigle su prve mašine u Botun, mjesto koje je predviđeno za izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, a protiv čega se bune mještani sela, ali i Opština Zeta.
Proteste Zećana predvodi lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević, koji je najavio da će Predsjedništvu stranke predložiti izlazak njegove partije iz podgoričke i državne vlasti.
Nakon privođenja 54 mještana Botuna, koji su u šatorima danonoćno boravili na lokaciji za izgradnju postrojenja, Knežević je dobio podršku predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, koji ga je nazvao „liderom Srba u Crnoj Gori“.
Izgradnju postrojenja, kao najvećeg projekta EU u Crnoj Gori, finansirala je njemačka KfW banka sa 35 miliona eura. Da do kraja 2025. godine nije počela gradnja ovog projekta, grad Podgorica bio bi u ozbiljnoj opasnosti da izgubi oko dvjesta miliona eura.
<h2>Kontroverze oko arapskih investicija</h2>
Nakon februarske posjete premijera Milojka Spajića Dubaiju, otvoreno je novo poglavlje saradnje Crne Gore sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima u mnogim oblastima – ekonomskoj saradnji, turizmu, nekretninama, energetici…
Milijarder Mohamed Alabar na crnogorsko primorje ušao je preko zakupa plaža u Ulcinju i prije potpisivanja sporazuma o saradnji dvije države, koji su završili na Ustavnom sudu.
Kakve projekte će donijeti arapski investitori ostaje da se vidi, a iz nevladinog sektora upozoravaju da Crna Gora nije na prodaju, već da se njeni resursi moraju čuvati za današnje i buduće generacije.
<h2>Turistička sezona i inflacija</h2>
Turistička sezona 2025. u Crnoj Gori bila je za opoziciju „gora i od najgore u posljednjih 20 godina“, a za vlast „najuspješnija do sada“.
Prema podacima Uprave za statistiku – Monstat, u prvih devet mjeseci Crnu Goru je posjetilo 2,4 miliona turista, što je 5 odsto više u odnosu na isti period prethodne godine. Istovremeno, Uprava je registrovala 1,8 odsto manje noćenja u odnosu na prošlu godinu.
I sama 2024. godina, sa kojom se upoređuju ovogodišnje brojke, imala je neslavan saldo: turistički prihod je bio 3,6 odsto manji nego godinu ranije, što se desilo prvi put u posljednje dvije decenije.
Godišnja stopa inflacije u Crnoj Gori iznosi 4,5 odsto, a najviše su rasle cijene smještaja i hrane. To, smatraju analitičari, nije isključivo posljedica globalnih kretanja, već je inflacija u značajnoj mjeri generisana unutrašnjim faktorima i svjesnim odlukama o ekonomskoj politici.
Crna Gora je i dalje uvozno zavisna, a njena ekonomija u najvećoj mjeri počiva na uslugama.
To se osjetilo i nedugo nakon što je država nakratko uvela vize državljanima Turske, zbog incidenta u Podgorici u kojem su učestvovali i stranci koji borave u glavnom gradu.
Vlada je kasnije donijela restriktivniji Zakon o strancima, a bezvizni režim za Tursku je vraćen, iako će država najkasnije za godinu dana u potpunosti morati da uskladi vizni režim sa EU.

DW: Ovo bi mogla biti godina u kojoj Crna Gora završava posao oko ulaska u EU – mala zemlja, mnogo malih problema

Bokeljski simfonijski orkestar održao je novogodišnji koncert na punom trgu ispred Starog grada u Budvi, te je najfinijim notama klasične muzike uveličao prvi dan 2026. godine.
Svečani novogodišnji koncert realizovan je pod pokroviteljstvom Turističke organizacije Budva.
- Kako smo i najavljivali prvi januar 2026. smo započeli u visokom stilu koncertom klasične muzike u izvođenju Bokeljskog simfonijskog orkestra tako da smo svi mi prisutni imali priliku da uživamo u brojnim operskim arijama i strastvenim duetima. Klasična muzika se ovim koncertom približila širem društvu, te je naš trud da afirmišemo klasičnu muziku prilično urodio plodom. Na naše veliko oduševljenje svjedočili smo velikom broju ljudi koji su uživali u kompozicijama čuvenih kompozitora kakvi su Mocart, Pučini, Verdi i brojni drugi - istakla je predstavnica TO Budva, Ljubica Pribilović.
Veliku zahvalnost TO Budva na ukazanoj podršci izrazila je Milena Rajković, violinistkinja i PR Bokeljskog simfonijaskog orkestra.
„Izuzetnu zahvalnost dugujemo TO Budva na pozivu i nadamo se da će ovo postati tradicija na obostrano zadovoljstvo. Izveli smo vrhunske klasike kada je operska muzika u pitanju. Bila je zaista sjajna atmosfera i ja se nadam da smo prenijeli lijepu emociju budvanskoj publici,” navela je Rajković.
Koncert je održan pod sigurnom i autoritativnom dirigentskom palicom maestra Roberta Homena, renomiranog operskog i simfonijskog dirigenta, koji je napravio sinergiju između talenata solista i Bokeljskog simfonijskog orkestra.
- Dužnost dirigenta je da poveže sve elemente jedne muzičke priče kao što je ova. Izuzetno sam zadovoljan jer mislim da smo uspjeli da spojimo sinergiju između solista i orkestra. Kako je sunce dolazilo tako je energija između nas i publike bila sve veća. Drago mi je da smo imali tako dobar prijem i da se priča Bokeljskog simfonijskog orkestra zahuktava - istakao je Homen.
Publici se predstavila impozantna postava proslavljenih solista: Milica Zdravković (sopran), Ileš Bečei (tenor) i Amanda Stojović (mezzosopran).
Sopran Milica Zdravković ukazala je na važnost ovakvih koncerata koji širim masama približavaju klasičnu muziku.
- Vrlo je bitno raditi što više ovakvih koncerata da bi se što više promovisala klasična muzika. Jako sam zadovoljna što je posjećenost bila odlična. To me je obradovalo i dalo neku posebnu energiju da što bolje prođe koncert - &nbsp;ispričala je Zdravković.
Tenor Ileš Bečei izrazio je zadovoljstvo zbog uspostavljanja saradnje sa Bokeljskim simfonijskim orkestrom.
- Stvarno su me pozitivno iznenadili što se tiče kvaliteta sviranja. Uvijek kada ovako bude uspješan koncert, tada zaista počinje saradnja. Nadam se da ću ponovo sa njima nastupiti u Budvi jer je grad odličan i zahvalan sam TO Budva na pozivu - poručio je Bečei.
Kao posebne gošće koncerta, pridružile su se i talentovane Petra Lekić (flauta) i Lana-Asija Dabović (sopran).
- Ova saradnja je bila predivna. Zahvalna sam svim divnim kolegama i mislim da je koncert protekao u najboljem redu. Mislim da ovakvi događaji treba da budu češća pojava u Crnoj Gori, a pogotovo u Budvi, u ovakvom ambijentu - &nbsp;kazala je flautistkinja Petra Lekić.
Ovaj koncert je imao posebnu važnost za Budvanku Lanu-Asiju Dabović jer imala priliku da svojim sugrađanima prikaže svoj raskošni talenat.
- Volim da se vratim u svoj grad i da svake godine pjevam ovdje i da komšijama i prijateljima ponudim po mom mišljenju najbolji izbor muzike. Drago mi je što smo i ove godine uspjeli da privučemo publiku koja je ispunila cijeli trg - saopštila je Dabović.
Koncert Bokeljskog simfonijskog orkestra dio je bogatog sedmodnevnog novogodišnjeg programa u organizaciji TO Budva i Opštine Budva koji privlači veliki broj gostiju u crnogorsku metropolu turizma.
Novogodišnji program biće nastavljen večeras sa početkom od 20 časova kada će na trgu ispred Starog grada nastupiti CHEGI bend, Perper i kultno Bijelo dugme.

Koncert Bokeljskog simfonijskog orkestra oduševio brojnu publiku u Budvi

Zaključak je da je ometanje izvršeno profesionalnim uređajima za ometanje signala, kakve obično posjeduju policijske i vojne jedinice, aerodromi i specijalne državne službe. Takva oprema je teško dostupna fizičkim licima, jer se smatra oružjem.
Dronovi su nam namjerno i planski oboreni protivdronim ometačima, tzv. 'džamerima'“, saopštili su iz kompanije koja je bila angažovana za novogodišnji dron šou program u Budvi.&nbsp;
U saopštenju dostavljenom Anteni M, navode da su kompanija sa ozbiljnom reputacijom, koja se već 35 godina uspješno bavi tim poslom i da su nažalost doživjeli nešto što im se nikada i nigdje u svijetu nije desilo.
"Već prilikom samog ulaska u Crnu Goru moglo se naslutiti da nismo dobrodošli. Kamion sa dronovima pojavio se na graničnom prelazu u nedjelju uveče (28.12). Kao i uvijek i svuda, imali smo ATA karnet za dronove (Crna Gora je potpisnica konvencije o korišćenju ATA karneta). Takođe smo imali i odobrenje za korišćenje vazdušnog prostora u Budvi 31.12, izdato od strane Agencije za civilno vazduhoplovstvo Crne Gore", saopštili su iz kompanije.
Dodaju da im je rečeno &nbsp;da, ukoliko žele da uđu u Crnu Goru, moraju pribaviti i dozvolu Ministarstva ekonomije, što su sljedećeg dana i učinili.&nbsp;
"Kada smo te večeri došli na granicu sa navedenom dozvolom, rečeno nam je da ni to nije dovoljno, već da moramo čekati odobrenje rukovodioca carinske ispostave za privremeni uvoz. Ponovo smo ostali da čekamo, te smo u utorak 30.12 ujutro započeli izradu dokumentacije za privremeni uvoz. Nakon što smo i to završili, upućeni smo na unutrašnju carinu u Kotoru. Kada smo oko podne stigli u Kotor, rečeno nam je da ipak moramo ići u carinsku ispostavu u Baru. U tom trenutku to je bilo nemoguće, jer više nismo imali vremena da stignemo do Bara u toku radnog vremena carinske službe", navodi predstavnik kompanije Frano Koletić.
Ističe da su na kraju &nbsp;carinski službenici ipak pristali da urade dokumentaciju za privremeni uvoz i da su tog dana, u predvečernjim satima, ušli u Crnu Goru, nakon dva i po dana čekanja na graničnom prelazu.
"U srijedu 31.12 postavili smo dronove na dogovorenu lokaciju (parking ispred marine). Tokom dana doživjeli smo manje provokacije i neprijatnosti od strane pojedinih zaposlenih u Lučkoj upravi, ali se na to nijesmo obazirali. Dronovi su bili postavljeni i spremni za polijetanje prije mraka. Sva neophodna testiranja i provjere obavljena su tokom dana i neposredno pred samo polijetanje. Sve je bilo u skladu sa planom", navode iz kompanije.
Pojašnjavaju da kada su dronovi tokom sporog, selektivnog dizanja premašili visinu zgrade (oko 15 metara), iza koje se nalazio prostor za polijetanje, ušli su u zonu ometanja frekvencije pomoću „džamera“ (sistema za ometanje signala dronova) i počeli su da padaju.
"Odmah nakon ovog nemilog događaja kontaktirali smo proizvođača dronova, američku kompaniju VERGE AERO, čiji smo ovlašćeni zastupnici za Evropu i Bliski istok. Njihovi inženjeri su se povezali sa računarom na terenu, analizirali sve greške vezane za ovaj šou i utvrdili da su se dronovi, usljed ometanja signala, počeli vraćati na mjesto polijetanja (tako su programirani), pri čemu su se sudarali sa dronovima koji su još bili u fazi uzlijetanja", navode iz kompanije.
Dodaju da je usled ovog poremećaja palo &nbsp;i oštećeno preko 200 dronova, nakon čega je šou prekinut.
"Njihov zaključak je da je ometanje izvršeno profesionalnim uređajima za ometanje signala, kakve obično posjeduju policijske i vojne jedinice, aerodromi i specijalne državne službe. Takva oprema je teško dostupna fizičkim licima, jer se smatra oružjem", naglašavaju u saopštenju i dodaju: "Ko je ovo uradio i iz kog razloga, ne znamo, niti nas to interesuje. Mi se bavimo isključivo svojim poslom i u ovom slučaju smo kolateralna šteta, pri čemu smo pretrpjeli ozbiljnu materijalnu štetu".
Ističu da im je žao velikog broja posjetilaca koji su došli da vide prvi dron šou na ovim prostorima i koji su, nažalost, ostali razočarani.
Na kraju pojašnavaju da su preduće koje se već 35 godina bavi izvođenjem vatrometa i specijalnih efekata, te da iza sebe imaju realizovane na hiljade projekata širom svijeta (Njemačka, Italija, Španija, Malta, Rusija, Kina, Južna Koreja, Austrija, Češka, Poljska, Slovačka, Kanada, SAD, Katar, Oman, Saudijska Arabija itd.).
"Jedna smo od prvih kompanija u Evropi koja je započela sa izvođenjem dron šou programa. Do sada smo realizovali preko 100 projekata širom Evrope i Katara, gdje takođe imamo preduzeće (974 Dron Show) koje se isključivo bavi izvođenjem dron šou programa. Ove godine bili smo angažovani od strane Turističke organizacije grada Budve za novogodišnji šou sa 600 dronova", navode u saopštenju dostavljenom Anteni M.

Dronovi su nam namjerno i planski oboreni protivdronim ometačima, tzv. „džamerima“, kakve obično posjeduju policijske i vojne jedinice

Na današnji dan, prije tačno godinu dogodio se masakar na Cetinju. Aco Martinović 1. januara 2025. ubio je 13 osoba, među kojima dvoje djece, a potom izvršio samoubistvo, dok je četiri osobe ranio.
Nakon trodnevne žalosti, Vlada Crne Gore dala je krupna obećanja. Crnogorskoj javnosti 3. januara saopšteno je da će ključna mjera Vlade biti usvajanje novog Zakona o oružju.
Po riječima premijera Milojka Spajića, novim Zakonom propisaće ponovnu provjeru dozvola onih koji legalno posjeduju oružje, a kazne za one koji nelegalno oružje ne vrate tokom naredna dva mjeseca.
Masovni zločin na Cetinju počinjen je nelegalnim oružjem. Acu Martinoviću, koji je usmrtio 13 osoba, 2022. godine oduzeto je oružje za koje nije imao dozvolu. Zbog toga je krajem 2024. osuđen na kaznu zatvora od tri mjeseca, na koju je uložio žalbu.
<h2>Protesti i neuslišeni zahtjevi</h2>
Trećeg januara, dok je trajala sjednica Vlade Crne Gore, nekoliko stotina građana okupilo se ispred zgrade Vlade, zahtijevajući smjenu političkog rukovodstva sektora bezbjednosti.
Protesti najavljivani su i za naredne dane. Građani su poručivali da ubistva na Cetinju zahtijevaju ozbiljno ispitivanje odgovornosti i spremnosti sistema bezbjednosti. Masakar na Cetinju 1. januara bio je drugo višestruko ubistvo u Prijestonici u posljednje dvije i po godine.
Podsjećamo, 12. avgusta 2022. Vuk Borilović ubio je 10 sugrađana i ranio šest, nakon čega je ubijen.
Pojedine nevladine organizacije, nekoliko medija i brojni građani pitali su šta se to od 2022. godine do danas promijenilo u sistemu bezbjednosti.
Neformalna grupa stutenata "Kamo śutra" je od 5. januara organizovala proteste i blokade saobraćajnica. tražeći smjenu čelnika sektora za bezbjednost zbog, kako su kazali, propusta policije u slučaju zločina na Cetinju 1. januara.
Prvi veliki protest bio je 5. januara, ispred Ministarstva unutrašnjih poslova u Podgorici, organizovan dan nakon trodnevne žalosti u Crnoj Gori. Na tom protestu, po procjenama policije, okupilo se više hiljada ljudi.
Premijer Milojko Spajić i ostali članovi Vlade odbili su zahtjeve strudenata i građana, koji su, pored ostalog, tražili smjenu ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i potpredsjednika Vlade za bezbjednost Alekse Bečića.
Tada su iz Vlade poručili da je "ostavka čin moralne i objektivne odgovornosti", a da su svi članovi Vlade "podložni promjeni nakon analize njihovog učinka".
Politički pritisci i svakodnevno targetiranje neformalne grupe studenata urodili su plodom. Već u aprilu "Kamo śutra" saopštenjem obavještava javnost da prekida djelovanje. Priznali su da njihova borba nije uspjela jer je od samog početka sistematski obesmišljavana, "što je skrenulo pažnju sa samih zločina za koje još uvijek niko nije preuzeo odgovornost, niti je, po svemu sudeći, osjeća".&nbsp;
Dio medija i politički subjekat iz kojeg je vrh sistema bezbjednosti učinio je sve da kompromituje studentske proteste i prikaže ih kao politički motivisane.
Građani Cetinja su svoje proteste počeli blokirajući saobraćajnicu na Kruševom Ždrijelu pružajući podršku studentima iz "Kamo śutra". Međutim, kako je ta grupa prestala da djeluje, građani Prijestonice odlučili su da sami nastave proteste, svakodnevno blokirajući saobraćaj na dva sata.
<h2>Smjena Jokića</h2>
Svakodnevno su, mjesecima, tražili pravdu i odgovornost nadležnih. Jedan od zahtjeva je bila i smjena sada bivšeg načelnika Regionalnog centra bezbjednosti „Centar“ Gorana Jokića.
Nakon što su u policiji, 5. decembra, potvrdili da Jokić više nije načelnik RCB Centra, grupa građana saopštila je da će privremeno obustavljaju proteste i poručili su tom prilikom da je njihova mala pobjeda tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese.
Na žalost, kako je grupa građana navela u saopštenju, institucijama sistema i najodgovornijima je trebalo deset mjeseci, nakon ćutanja i ignorantskog odnosa prema protestu, da sankcioniše samo jednu od karika u sistemu odgovornosti, odgovornoj za seriju propusta kada su ova dva zločina u pitanju.
Na drugoj strani, oni su, kako kažu, pokazali da upornost u duhu crnogorskog trajanja daje rezultate, te poručuju da neće stati na ovome.&nbsp;
- Vjerujemo da će sudske institucije i Ministarstvo pravde imati u vidu našu odlučnost i upornost, kao i težinu slučaja koji je pred njima i da neće dozvoliti naš povratak na Kruševo ždrijelo. Za razliku od onih kojima je bio cilj da ovaj grad izumre, mi smo za život, da život traje i bude najveća vrijednost i zato u prilog predstojećim, za nas bolnih, božićnih i novogodišnjih praznika privremeno obustavljamo protest,sa porukom, naša mala pobjeda je tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese - poručili su u saopštenju za javnost.
Zahvalili su se tom prilikom svima koji su im dali podršku, kako sa Cetinja tako i iz svakog crnogorskog grada, na bilo koji način, pa i onima koji su, kako kažu, izašli iz kolone zaustavljenih vozila i stali nekoliko minuta i dali riječ podrške.
- Značilo je. Zahvaljujemo se i onima koji su našem protestu dali početni inpuls, kad smo se kupilim u daleko većem broju. Posebnu zavalnost dugujemo pripadnicima MUP-a Crne Gore koji su na profesionalan i prije svega ljudski način vodili blokadu puta u cijelom trajanju - zaključili su u saopštenju.

Godina od drugog masakra na Cetinju: Dan kada je Crna Gora ponovo utihnula

Budvani i brojni gosti novu, 2026. godinu dočekali su na trgu ispred Starog grada uz izuzetne nastupe Teodore Šćepanović, Emine Jahović i Ace Pejovića, kao i spektakularni višeminutni vatromet. Ovim veličanstvenim dočekom Opština Budva i Turistička organizacija Budva pokazale su spremnost da na visokom nivou organizuju događaje koji privlače veliki broj gostiju u crnogorsku metropolu turizma. Direktorica Turističke organizacije Budva, Ana Vujošević, istakla je da je organizacija sedmodnevnog novogodišnjeg programa i samog dočeka bila zahtjevna za cijelu Opštinu, te da su sve službe učestvovale. Posljednja dva i po mjeseca pripreme su se odvijale gotovo svakodnevno. Tokom sedam dana programa okupljeno je 24 muzička sastava sa preko 300 učesnika. Budva je u prazničnim danima bila prepuna gostiju, a svi anketirani posjetioci istakli su oduševljenje programom i atmosferom. Posebno su naglasili grandioznu binu, svjetlosne i zvučne efekte, spektakularni vatromet, energiju publike i toplu čaroliju božićnih kućica. Grad je još jednom potvrdio da je metropola turizma i zabave, pružajući nezaboravan doživljaj svima koji su odlučili da praznike provedu u Budvi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260101170152_7dd128316ee315e69f158f88e29c3dc5cb6dabe00295986614df3602148835b9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260101170152_7dd128316ee315e69f158f88e29c3dc5cb6dabe00295986614df3602148835b9" data-rendition-name="original" width="1620" height="1080" loading="lazy" alt="budva"> <figcaption>Foto: MediabiroMediabiro</figcaption> </figure>  Čast da Budvane uvede u novu godinu pripala je muzičaru Aci Pejoviću. Uz taktove njegovog hita „Ponoć“ iz filma Toma odbrojani su posljednji trenuci 2025. godine, nakon čega je nebo iznad Budve obasjao spektakularni vatromet. Pejović je potom energičnim nastupom, prepoznatljivim vokalom i emotivnim interpretacijama učinio da početak 2026. bude nezaboravan za publiku. Prije njega, budvansku publiku je zagrijala pop pjevačica Emina Jahović, koja je raznovrsnim repertoarom pokazala da se odlično snalazi i u emotivnim baladama i u bržim plesnim pjesmama. Ona je istakla da je presrećna što je ponovo nastupila u Budvi, gdje je već ranije imala nezaboravne nastupe, te je ovom prilikom izvela i pjesmu „Nije više tvoja stvar“ kao poseban poklon publici. Jahović je najavila i novu pjesmu „Kruna“, koja će biti objavljena 15. januara, na njen rođendan, uz prateći spot čije je snimanje zakazano za 4. januar u Beogradu. Odgovoran zadatak da otvori doček Nove godine u Budvi sjajno je ispunila mlada crnogorska pjevačica Teodora Šćepanović. Ona je nastupom potvrdila da je dorasla velikim binama i masovnoj publici, te je uzbuđeno istakla da je ovo njen najveći koncert do sada. Publiku je obradovala i izvođenjem svoje nove pjesme „Mokra bluza“. Nezaboravan provod u Budvi nastavljen je i 1. januara, kada je u podne na trgu održan Novogodišnji koncert Bokeljskog simfonijskog orkestra, dok će večeras od 20 časova na bini ispred Starog grada nastupiti CHEGI bend, Perper i Bijelo dugme. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DackNPDByZoA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>