Kotoranin Radoje Zvicer (42) koji slovi za vođu kavačkog kriminalnog klana i Beograđanin Nikola Vušović (34) tokom decembra 2020. i početkom 2021. formirali su kriminalnu organizaciju u Srbiji i Crnoj Gori koja je planirala likvidaciju Marka Ljubiše Kana, visoko pozicioniranog člana škaljarske kriminalne grupe – navodi se u naredbi za sprovođenju istrage koju je Specijalno državno tužilaštvo pokrenulo protiv osam osoba, a koje detalje je Viši sud stavio u obrazloženju pritvora dvojici osumnjičenih. Članovi Zvicerove i Vušoviće grupe, prema sumnjama Tužilaštva, bili su Danilo Tešić, Mario Milošević, Radovan Mujović, Ivan Biletić i nedavno uhapšeni Aleksandar Ćetković i Davor Kordić, kojima je određen pritvor. Ranije je Specijalno državno tužilaštvo podiglo optužnicu protiv Lazara Ilića, Strahinje Savića, Grga Milićevića, Miloša Klečaka i Nikole Milekovića. <h2>ULOGE </h2> U aktu Tužilaštva opisane su uloge i zadaci svih osumnjičenih i navedena komunikacija sa Skaj aplikacije koja, prema stavu Tužilaštva, povrđuje sumnju da je cilj grupe koju su formirali Zvicer i Vušović bila likvidacija Marka Ljubiše Kana. Zvicer je, prema stavu Tužilaštva, vrbovao osobe, određivao im uloge i zadatke, planirao izvršenja krivičnih djela, naređivao koga treba pratiti, organizovao prikupljanje podataka o osobama koje će biti ubijene kao i mjesto gdje će biti likvidirane. On je, kako se sumnja, nadzirao i kontrolisao članove kriminalne organizacije i podstrekavao ih na krivična djela. Uloga Vušovića bila je, prama stavu tužioca, da vrbuje ljude, da ih podstrekava na likvidacije članova suparničkih kriminalnih grupa i da koordininira praćenje osoba koje treba ubiti.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024100223108_a4fefeff3714f3c12b29b896f5493319f2d0a64dab4b98a1b7f70e4fb595a33a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024100223108_a4fefeff3714f3c12b29b896f5493319f2d0a64dab4b98a1b7f70e4fb595a33a" data-rendition-name="original" width="850" height="569" loading="lazy" alt="Radoje Zvicer"><figcaption>Radoje Zvicer(Photo: Detective info)</figcaption></figure>  Zadatak Tešića, prema naredbi za sprovođenje istrage, bio je prikupljanje podataka i informacija o kretanju i mjestu boravka osoba koje su bile mete. Takođe, on je, prema sumnjama istražitelja, davao uputstva i savjete drugim članovima prilikom realizacije krivičnog djela. I Miloševića i Mujovićeva uloga je, kako se sumnja, bila kao i Tešićeva. Prema naredbi za sprovođenje istrage Biletić je bio angažovan da u Srbiji i Crnoj Gori pruža logističku podršku neposrednim izvršiocima i da ih krije u takozvanim „štek“ stanovima. U naredbi su opisane i uloge Kordića i Ćetkovića. Navodi se da je Ćetković bio zadužen da provjerava da li se na putu nalaze policijske patrole, nadzorne kamere kako bi grupa ostala neotkrivena. Kordićev zadatak bio je da fotografiše mjesta na kojima će počiniti ubistva, da prati i fotografiše potencijalne meta i mjesta gdje žive da bi o tome obavjestio organizatora. On je takođe trebalo da informiše Zvicera i Vušovića o policijskim patrolama na putevima i nadzornim kamerama.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024100223108_b58a6523781825020f754bf2f2c9be79ed7802f6f288bbcb6e176a21469640b3.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024100223108_b58a6523781825020f754bf2f2c9be79ed7802f6f288bbcb6e176a21469640b3" data-rendition-name="original" width="1017" height="711" loading="lazy" alt="Davor Kordić"><figcaption>VIŠE PUTA OSUĐIVAN: Privođenje Kordića(Photo: Televizija E)</figcaption></figure>  <h2>PORUKE</h2> Osnovana sumnja da je grupa počinila krivično djelo za koje se tereti proizilazi iz dokaza i podataka koji se nalaze u spisima, posebno iz sadržine presretnutih poruka u aplikaciji Skaj koja je nekad bila zaštićena. Među dokazima SDT navodi razmijenjene poruke između Zvicera i Miloševića. Vođa, kako ga tretiraju istražitelji, kavačke kriminalne grupe 18. okotobra 2020. godine je poslao poruku Miloševiću u kojoj je naveo: „Treba mi sve vezano za Kana. Ajde bruda mi da ga radimo daj smjernice. Kažu da ga ima po ulici, daj ga bruda“. Na to mu je Milošević odgovorio: „Sam .... jutros, vozi se bulevarom, gledamo sve samo javi kad počinjemo bruda da se ne mota previše dok ne krenemo“. Zvicer mu na to odgovara: „Počeli smo bruda dako i njega dofatimo“. Među dokazima je i komunikacija Zvicera i Vušovića od 11. januara 2021. godine. U poruci Zvicera koju je proslijedio Vušoviću naveo je: „Brz je onaj mali i spretan. Samo da dobro mjesto nađe i nema greške. To mu kaži jer murija će ga napanuti. Što kaže logistika gleda li ko auto? Samo da fino prođe i nema zime. .... je sad mafija, njegovi političari na vlasti“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024100223108_ae4b7fb7dbf890b1a21a20bf10924fda81ba96d3b2510c82b34668089216556d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2024100223108_ae4b7fb7dbf890b1a21a20bf10924fda81ba96d3b2510c82b34668089216556d" data-rendition-name="original" width="725" height="454" loading="lazy" alt="Nikola Vušović"><figcaption>Nikola Vušović(Photo: MUP Srbije)</figcaption></figure>  Da je Vušović počinio krivično djelo za koje se tereti, prema stavu Tužilaštva, proizilazi iz brojnih komunikacija koje je imao na Skaj aplikaciji. Između ostalog su naveli da je Vušović u grupnom čatu razmjenjivao poruke sa osumnjičenim Kordićem, Biletićem, Mujovićem, Zvicerom. U naredbi za sprovođenje istrage navedene su sve inkriminišuće komunikacije između osumnjičenih koje, kako se navodi, predstavljaju dokaz da je grupa planirala ubistvo Ljubiše Kana. Tužilaštvo je među izdvojenom komunikacijom navelo i prepisku jedne osobe sa Vušovićem koja ga obavještava: „Evo sad najavlju. Sjutra su glavana tema u Kuriru“. Na to ga Vušović pita: „Majke ti? Šta kažu?“. Ta osoba Vušoviću šalje glasovnu poruku, odnosno najavu sa televizije Kurir, u kojoj piše da država planira da se obračuna sa mlađim pripadnicima organizovanih kriminalnih grupa nasljednicima „Velje Nevolje“, te da će u narednom izdanju dnevnog lista Kurir 8. marta 2021. biti saopšteno ko je sve planirao da naslijedi Veljka Belivuka i da je jedan od njih Nikola Vušović zvani Džoni. Zvicer i Vušović su nedostupni vlastima. Dokazi upućuju da su njih dvojica organizovali grupu na teritoriji država Crne Gore i Srbije, što ukazuje, kako ocjenjuje tužilaštvo, da kriminalna organizacija djeluje u više država, da članovi imaju razvijene veze u inostranstvu i da raspolažu velikim novcem. - Kriminalna organizacija koja djeluje u više država, uz posjedovanje velikih novčanih sredstava ima mogućnost da svojim članovima obezbijedi i skrivanje i finansijske uslove za život za vrijeme skrivanja – navodi se u odluci Višeg suda.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024100223108_e3df891b1781a89b79f173bd170e5ff041e057e532f7df43b1e0f84dfcded9a6.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2024100223108_e3df891b1781a89b79f173bd170e5ff041e057e532f7df43b1e0f84dfcded9a6" data-rendition-name="original" width="1000" height="555" loading="lazy" alt="Mario Milošević"><figcaption>Mario Milošević(Photo: Privatna arhiva)</figcaption></figure>  Ovo su, između ostalog, bili razlozi koj su opredijelili sudiju za istrage da nedavno uhapšenim - Kordiću i Ćetkoviću odredi pritvor. Osim pritvorskog osnova opasnost od bjekstva Kordiću je u pritvoru i zbog opasnosti od ponavljanja krivičnog djela. On je osuđivan presudama Osnovnog suda u Kotoru zbog nasilničkog ponašanja, zbog krivičnog djela samovlašće i protivpravnog lišenje slobode što je, prema mišljenju sudije za istragu, pokazatelj da je sklon vršenju krivičnih djela. Marko Ljubiša Kan je u bezbjednosnim službama označen kao vođa budvanske grupe, koja je ogranak škaljarskog klana. Ranjavan je 2009. i 2013. u Beogradu. Krajem januara 2018. Ljubiša je kažnjen prekršajno 700 eura, a njegov prijatelj Ognjen Kažanegra 200 eura, jer su izazvali incident u restoranu „Hemingvej“ u Budvi. Ljubiša je ošamario sugrađanina Marka Boretu i zajedno sa Kažanegrom lomio inventar u tom lokalu. Na Ljubišu je pucano i 2019. godine u budvanskom kafiću „Korkovado“. Tada je prošao bez povreda, dok su njegovi prijatelji Goran Slovinić i Goran Marković ranjeni. Hapšen je u febuaru 2023. godine kada je policija kod njega pronašla pištolj „češka zbrojevka“ sa okvirom od 17 metaka.

Marija Žižić

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Zvicer: Treba mi sve za Kana, dako i njega dohvatimo

Kada je 11. septembra prošle godine otkriveno da je prokopan tunel koji vodi do depoa Višeg suda, tog jutra naprasno se upalio mobilni telefon kojeg je mjesecima ranije policija zaplijenila i kasnije proslijedila Višem sudu u Podgorici. Potom je bio odložen u ladicu radnog stola sutkinje Višeg suda Suzane Mugoše.&nbsp; Telefon koji je odjednom ,,oživio“, oduzet je od ,,kralja kriptovaluta“ Hejonga Do Kvona 23. marta 2023. godine, kada je Južnokorejac uhapšen na aerodromu Podgorica, zajedno sa svojim prijateljem i saradnikom Čang Jun Hanom.&nbsp; Crnogorski inspektori nijesu istraživali da li je blinkanje telefona nakon otkrića tunela bila neobična podudarnost ili je to bio pokazatelj da je ,,kriptokralj“ Do Kvon – optužen za 40 milijardi dolara vrijednu prevaru u kripto valutama - imao načina da, čak i kada je bio u pritvoru, ostvari vezu sa svojim kriptonovčanikom.&nbsp; ISTRAGA – BEZ ISTRAGE Ovdašnju policiju i tužilaštvo, ophrvane pitanjima kad će i đe će biti izručen Do Kvon, nijesu zanimale – ili im je neko naredio da ih ne zanimaju – brojne veze Južnokorejca sa ovdašnjim političarima i predstavnicima izvršne vlasti, kao i ljudima iz sektora bezbjednosti, bliskim tadašnjem premijeru Dritanu Abazoviću i, posebno, sadašnjem predsjedniku Vlade Milojku Spajiću. Iako je marta prošle godine došao iz Srbije u Crnu Goru, te je ubrzo potom i pritvoren, boravak Do Kvona u Srbiji i Crnoj Gori tokom posljednje dvije godine, baš kao i njegovo poslovanje, ostalo je obavijeno velom misterije.&nbsp; Ni do današnjeg dana zvanično nije poznato kako su se - i zbog čega - Do Kvon i Čang Jun uopšte obreli u Crnoj Gori, nakon dužeg i zanimljivog boravka u Srbiji. Prema informacijama Portala ETV, Južnokorejci su doveženi automobilom direktno iz Beograda i prešli su na teritoriju Crne Gore na graničnom prelazu Dobrakovo. &nbsp; <blockquote>Nekretninu, dvoetažni stan od 404 kvadrata sa dva garažna mjesta - vrijednu dva miliona miliona eura - zvanično je kupio do Kvonov prijatelj Čang Jun od kompanije ,,Real Estate doo Beograd, Zemun“.</blockquote>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241003111036_1d8f2664c75e343162fb34110dd069bae4890deb3a534bef0d868b3cc1f5eaa0.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241003111036_1d8f2664c75e343162fb34110dd069bae4890deb3a534bef0d868b3cc1f5eaa0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ugovor o kupovini stana u Beogradu "> </figure>  MONDENSKI ŽIVOT U BEOGRADU&nbsp; Prethodno je ,,kralj kriptovaluta“ izvjesno vrijeme bio – naturalizovani Beograđanin.&nbsp; Još septembra 2022. godine, kada je raspisana međunarodna potjernica, Do Kvon i Čang Jun su, preko Dubaija, došli u Srbiju. Nijesu ostali sakriveni: decembra iste godine, tužilaštvo Južne Koreje je naglasilo kako očekuje da će ,,država Srbija sarađivati“ iako dvije zemlje nemaju zaključen sporazum o izručenju, ali su obje zemlje potpisnice Evropske konvencije o ekstradiciji. Međutim, akcije srpske policije ili tužilaštva nije bilo, država Srbija se očito odlučila na ,,zavjeru ćutanja“ – povodom traženih Južnokorejaca nije bilo ni jedne riječi od zvaničnika Srbije.&nbsp; Prema pisanju inostranih medija, poput DL News-a, internet publikacije koja se bavi novinskim istraživanjima o svijetu kriptovaluta - Do Kvon i njegov prijatelj Čang Jun mirno su boravili u luksuznom stanu na Savskom Vencu.&nbsp; I nijesu plaćali zakup. Nekretninu, dvoetažni stan od 404 kvadrata sa dva garažna mjesta - vrijednu dva miliona eura - zvanično je kupio Do Kvonov prijatelj Čang Jun od kompanije ,,Real Estate doo Beograd, Zemun“.&nbsp; <blockquote>Niko se, kako tvrde izvori Portala ETV, iz tužilaštva, policije, ili ANB-a nije potrudio da otkrije: ako je Do Kvon uhapšen 23. marta, zbog čega su njegovi lap-topovi i telefoni, sa šifrom za kripto-poslovanje, predati sudiji za istragu tek nakon 72 dana?</blockquote> POSLOVI SA SRPSKIM BIZNISMENIMA I VEZE SA SPAJIĆEM Prema ugovoru u koji je Portal ETV imao uvid, luksuzni stan kupljen je septembra 2022. godine. Osim stana, Čang Jun je kupio i dva parking mjesta u kompleksu ,,Ambasador Park“ u elitnom beogradskom naselju na Dedinju, za koje strani novinari navode ,,da je mjesto gdje stanuju diplomate i bogataši“. Što su sve, osim kupovine stana, radila dva Južnokorejca - ostalo je zvanična tajna. Prema izvorima Portala ETV, tokom boravka u Beogradu, Do Kvon se uopšte nije krio, niti ga je srpska policija ganjala zbog međunarodne potjernice. U međuvremenu, ,,kralj kriptovaluta“ imao je nesmetanu, a intenzivnu komunikaciju sa raznim biznismenima i političarima.&nbsp; Mediji u Beogradu su, nakon Do Kvonovog hapšenja na Aerodromu u Podgorici, objavili da je Južnokorejac imao niz kontakata, najvjerovatnije i vrlo unosnih poslova u kripto svijetu, sa biznismenima iz Srbije, bliskim Aleksandru Vučiću i njegovom bratu Andreju.&nbsp; Izvjesno je, ističu izvori Portala ETV, i da je Do Kvona više puta u Beogradu, u luksuznom stanu kupljenom za dva miliona eura, posjećivao i Milojko Spajić, u vremenu dok je Dritan Abazović bio premijer u tehničkom mandatu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241003011028_efa24b2694659f2cf62e3dce7e65c1f059e0537d17573932f516ade18ecdb836.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241003011028_efa24b2694659f2cf62e3dce7e65c1f059e0537d17573932f516ade18ecdb836" data-rendition-name="original" width="1280" height="768" loading="lazy" alt="Do Kvon i Spajić"> </figure>  Što je tada sve poslovao Spajić sa Do Kvonom, vjerovatno je dobro poznato srpskoj obavještajnoj službi, koja je intenzivno pratila kretanje bivšeg minsitra, Krivokapićevog ,,apostola“. Prema informacijama Portala ETV, Spajić je bio vrlo aktivan u poslovima sa kriptovalutama, kao i u saradnji sa Do Kvonom. &nbsp; (NE)PLANIRANO HAPŠENJE U CRNOJ GORI&nbsp; Ono što je definitivno utvrđeno, prema izvorima Portala ETV, jeste da je Južnokorejac bio prinuđen da napusti Srbiju, jer su već od kraja 2022. godine, a naročito tokom prva dva mjeseca 2023. godine, strani mediji sve više pritiskali zvanični Beograd, tvrdnjama da ,,vlast Aleksandra Vučića sakriva kripto-prevarante koje potražuju Sjedinjene Američke Države“.&nbsp; Dva Južnokorejca prebačena su u Crnu Goru. Nije bilo planirano duže zadržavanje, ističu obavještajni izvori, već samo da se preko Podgorice presele na neku sigurniju lokaciju - državu na Bliskom Istoku koja nema potpisane međunarodne ugovore o izručenju. Međutim, Do Kvon i Čang Jun uhapšeni su na Aerodromu u Podgorici, jer je crnogorska granična policija volšebno otkrila njihove vrlo dobro falsifikovane pasoše.&nbsp; <blockquote>Mediji u Beogradu su, nakon Do Kvonovog hapšenja na Aerodromu u Podgorici, objavili da je Južnokorejac imao niz kontakata, najvjerovatnije i vrlo unosnih poslova u kripto-svijetu, sa biznismenima iz Srbije bliskim Aleksandru Vučiću i njegovom bratu Andreju.</blockquote> Prema informacijama iz crnogorskih bezbjednosnih krugova, dvojica Južnokorejaca su automobilom srpskih tablica, preko Dobrakova, ušla u Crnu Goru, a dopratili su ih pripadnici srpske BIA, što govori o povezanosti ,,kripto-biznismena“, sa ljudima iz vrha vlasti u Beogradu. Isti izvori Portala ETV tvrde da su Južnokorejci planski ,,provaljeni“, da je crnogorskim graničarima neko dojavio brojeve falsifikovanih pasoša i da su na taj način otkriveni i pritvoreni kralj kriptovaluta, te njegov poslovni partner.&nbsp; Očito da je hapšenje Do Kvona trebalo da posluži kao instrument za političke obračune u Crnoj Gori.&nbsp; POLITIČKE UPOTREBE I ZLOUPOTREBE Ubrzo se to i potvrdilo, četiri dana pred vanredne parlamentarne izbore - juna 2023. godine.&nbsp; Crnogorski mediji prenijeli su ekskluzivu sa sjednice Vijeća za nacionalnu bezbjednost od 7. juna - da su se uhapšeni južnokorejski ,,kralj kriptovaluta“ Do Kvon i lider Pokreta ,,Evropa sad“ Milojko Spajić sastajali u Beogradu dok je Do Kvon bio na crvenoj Interpolovoj potjernici, te da su u lap-topu Južnokorejca pronađeni dokazi o finansiranju kampanje PES-a.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241003011028_2c53852d9c800e18748341a536828dde3de0683e44eabcb9057f519d3867aea9.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241003011028_2c53852d9c800e18748341a536828dde3de0683e44eabcb9057f519d3867aea9" data-rendition-name="original" width="1136" height="550" loading="lazy" alt="Detalj sa sjednice Vijeća za nacionalnu bezbjednost"> </figure>  Sjednica je sazvana nakon što je Do Kvon, iz Istražnog zatvora u Spužu u kojem se nalazio od 23. marta, dostavio premijeru Dritanu Abazoviću, ministru pravde Marku Kovaču i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću pismo u kojem, navodno, u negativnom kontekstu, pominje Spajića. Nakon što su iznijete ove tvrdnje na sjednici Vijeća za nacionalnu bezbjednost, Pokret ,,Evropa sad“ je optužio Dritana Abazovića da ,,lično stoji iza ove prljave kampanje i progona“ Milojka Spajića.&nbsp; ISTRAGA - KOJE NIJE BILO - Pismo Do Kvona pisali su njegov advokat Branko Anđelić i glavni inspektor u Agenciji za nacionalnu bezbjednost Artan Kurti, po instrukcijama premijera Dritana Abazovića – saopštili su tada iz PES-a, uz tvrdnju da su Anđelić i Kurti ,,više puta tajno posjećivali Do Kvona u pritvoru“. U kolopletu međusobnih optužbi za zavjeru, najeksplicitniji u napadu na lidera PES-a, bio je još jedan funkcioner Ure, tadašnji ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić.&nbsp; - Unutar lap-topa postoje dokazi o finansiranju kampanje. Cifra nije zanemarljiva. U lap-topu su i dokazi o zajedničkom poslovanju Spajića i Do Kvona. Možda je to legalno poslovanje sa jednim od najtraženijih bjegunaca, ali to je predmet istrage – kazao je Adžić.&nbsp; Zvanična istraga, ako je i bilo, nije došla do bilo kakvih dokaza koji bi potvrdili ili opovrgli optužbe jedne ili druge strane: niko nije potvrdio da su u Do Kvonovim lap-topovima pronađeni dokazi o saradnji sa Spajićem, niti su potvrđene ili demantovane optužbe PES-a protiv Abazovića, Kurtija ili advokata Anđelića.&nbsp; U međuvremenu su, 11. juna 2023. godine, održani vanredni parlamentarni izbori u Crnoj Gori i afera Do Kvon polako je padala u zaborav.&nbsp; A tri lap-topa i pet telefona Do Kvona, kako je zvanično saopšteno, nalazila su se, tek od 5. juna, kod sudije za istragu. Djelovalo je kao završena priča i crnogorska javnost se uglavnom pitala da li će uhapšeni Južnokorejci biti izručeni Južnoj Koreji, kako su to tražili njihovi advokati, ili Sjedinjenim Američkim Državama, za što se zalagao tadašnji ministar pravde Andrej Milović.&nbsp; KO JE ZAKAZAO U ,,SLUČAJU DO KVON“ Niko se, kako tvrde izvori Portala ETV, iz tužilaštva, policije ili ANB-a, nije potrudio da otkrije: ako je Do Kvon uhapšen 23. marta, zbog čega su njegovi lap-topovi i telefoni, sa šifrom za kripto-poslovanje, predati sudiji za istragu tek nakon 72 dana?&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241003011032_552ce496d3030ba111d3ade0151d4bec3ae265d6e22011e81e5ee607bf5e273c.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241003011032_552ce496d3030ba111d3ade0151d4bec3ae265d6e22011e81e5ee607bf5e273c" data-rendition-name="original" width="768" height="511" loading="lazy" alt="Viši sud u Podgorici"> </figure>  Nesposobnost istražitelja ili svjesna namjera da se Hejongu Do Kvonu omogući pristup njegovim elektronskim uređajima? Informacije kojima raspolaže Portal ETV ukazuju na to da su neki ljudi svjesno žmurili tokom istrage.&nbsp; - Pretresom privatnih stvari pritvorenika u UIKS-u pronađeni su, pored elektronskih uređaja (lap-topova, mob. telefona i sl) i pristupni kodovi za otvaranje virtuelnih novčanika i ostale šifre za pristup blockchain-u, o čemu svjedoči fotoelaborat, sa ostalim ugovorima i drugom dokumentacijom – zapisao je pripadnik Specijalnog policijskog odjeljenja, dobro upućen u detalje akcije hapšenja i pritvaranja Do Kvona. &nbsp; Kako je moguće da se, prilikom pretresa ličnih stvari Južnokorejaca, niko iz crnogorske policije nije zapitao – da li se smije Do Kvonu omogućiti pristup elektronskim uređajima koji su se nalazili među njegovim stvarima?&nbsp; Da je Do Kvon možda upotrebljavao važne elektronske uređaje dok su se nalazili u kaseti sa privatnim stvarima, odnosno, da sudija za istragu uopšte nije raspolagao ni lap-topovima, ni mobilnim telefonima, niti je imao zaplijenjeni virtuelni novčanik Južnokorejca, svjedoči i zvanična prepiska državnih institucija.&nbsp; NEMUŠTI ODGOVORI Na prve sumnje u nezakonitosti postupanja istražitelja prilikom pritvaranja Do Kvona i Čang Juna, zvanično su reagovali iz Osnovnog i Višeg suda u Podgorici.&nbsp; Na pitanja dnevnog lista ,,Vijesti" iz Osnovnog suda su saopštili da kod njih ,,nikada nijesu bili računari i telefoni okrivljenih Do Kvona i Čang Juna“. Iz Višeg suda su suvo saopštili da su im ,,tek 5. juna dostavljeni predmeti oduzeti od dvojice državljana Južne Koreje“.&nbsp; U pokušaju da riješimo enigmu – da li je Do Kvon koristio kodove za pristup blokčejnu – Portal ETV je kontaktirao Osnovno tužilaštvo. Uzalud.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241003011036_e5d082d8c5ba31444c3369f4400db05dc356daabea339064d427d706c6cebd49.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241003011036_e5d082d8c5ba31444c3369f4400db05dc356daabea339064d427d706c6cebd49" data-rendition-name="original" width="987" height="771" loading="lazy" alt="Dopis Osnovnog tužilaštva u Podgorici "> </figure>  - U vezi Vašeg dopisa od dana 25. septembra 2024. godine, obavještavam Vas da u cilju zaštite interesa postupka, Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici ne daje informacije o dokaznim radnjama preduzetim u istom – odgovorili su novinarki ETV Svetlani Đokić 26. septembra.&nbsp; Na isto pitanje iz Višeg suda, novinarki Đokić je opet nemušto odgovoreno – da su spisi predmeta u Ministarstvu pravde i da ne mogu precizno odgovoriti na pitanje Portala ETV.&nbsp; <blockquote>Informacije koje Portal ETV nije mogao potvrditi iz dva nezavisna izvora, govore da je sa kripto-novčanika Do Kvona, dok se nalazio u pritvoru u Spužu, bilo više uplata, najmanje tri – preko računa jedne firme u Podgorici, koja se bavi uvozom i prodajom uređaja za mobilnu telefoniju.&nbsp;</blockquote> ,,DO KVON JE BIO POVLAŠĆEN“ Izvori naše redakcije iz ANB-a, tvrde da su tehnički uređaji, lap-topovi, telefoni i pristupni kodovi konačno oduzeti od Do Kvona tek na intervenciju tadašnjeg ministra policije Filipa Adžića, koji je, preko načelnika Uprave policije Gorana Jokića, tražio da službenici u Istražnom zatvoru u Spužu uzmu ,,sve što je trebalo da bude oduzeto još prvog dana hapšenja“. Sve je to, kažu insajderski izvori Portala ETV, vođeno dok je SPO sprovodio detaljnu istragu.&nbsp; - Kada se došlo u lancu do ministra Adžića, sve su aktivnosti prekinute od strane SPO i do danas ništa se dalje nije preduzimalo u radu na ovom predmetu, koji je započet 13. juna 2023 godine, a sve aktivnosti su završene za 15 dana od početka. I sve je na čekanju skoro godinu dana – ističe izvor Portala ETV iz istrage, blizak vrhu Specijalnog policijskog odjeljenja.&nbsp; Prema procjeni izvora, ozbiljne su indicije da je južnokorejski ,,kralj kriptovaluta“ Do Kvon bio povlašćen i nakon što je, krajem marta 2023. godine, uhapšen.&nbsp; Dostupne informacije ukazuju na to da je sasvim moguće da je vješti Do Kvon imao pristup elektronskim uređajima koji su se nalazili u kaseti sa njegovim privatnim stvarima.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241003011036_0b74b4208a2f80ebb0f3866f1c6acbbb91e629ce2ba3295ee5f9b8b4b99ff597.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20241003011036_0b74b4208a2f80ebb0f3866f1c6acbbb91e629ce2ba3295ee5f9b8b4b99ff597" data-rendition-name="original" width="640" height="360" loading="lazy" alt="Ilustracija: Trgovina kriptovalutama"> </figure>  PITANJA BEZ ODGOVORA Informacije koje Portal ETV nije mogao potvrditi iz dva nezavisna izvora, govore da je sa kripto-novčanika Do Kvona, dok se nalazio u pritvoru u Spužu, bilo više uplata, najmanje tri – preko računa jedne firme u Podgorici, koja se bavi uvozom i prodajom uređaja za mobilnu telefoniju.&nbsp; Na upite Portala ETV nije bilo odgovora, ni iz Osnovnog tužilaštva, ni iz Višeg suda, niti iz Specijalnog državnog tužilaštva. U međuvremenu, iz Crne Gore je, u Južnu Koreju, početkom februara ove godine, izručen Čang Jun, nakon osam mjeseci boravka - prvo u pritvoru, i kasnije, u azilu za strance u bizini Danilovgrada.&nbsp; Hejong Do Kvon i dalje čeka odluku ministra pravde kojoj će državi biti izručen - Sjedinjenim Američkim Državama ili Južnoj Koreji. Njegovi pravni zastupnici se nadaju da neće biti izručen američkom državnom tužiocu.&nbsp; A Do Kvon je odlučio da, dok je u Crnoj Gori, ćuti. Vjerovatno ima dobre razloge. Pitanje je, samo, kada jednog dana progovori – ko će ođe u Crnoj Gori da zagrmi, a ko će da zašuti?&nbsp;

Draško Đuranović

Da li je Do Kvon obavljao novčane transakcije dok je bio u pritvoru u Spužu?

Uprava policije ne može da saopšti broj službenika koji su angažovani na poslovima obezbjeđenja štićenih ličnosti, zbog tajnosti podataka, saopšteno je Portalu ETV, ali prema našim nezvaničnim informacijama, više od 120 policajaca brine o sigurnosti aktuelnih javnih funkcionera, dvojice bivših, ali i tri osobe, za koje su bezbjednosne procjene upozorile da su ugrožene. &nbsp;- Broj policijskih službenika koji se radno angažuju na poslovima neposrednog fizičkog obezbjeđenja štićenih ličnosti, određen je pojedinačnim planovima obezbjeđenja štićenih ličnosti, koji se sačinjavaju na osnovu člana 12 stav 3 Vladine Odluke o određivanju ličnosti, objekata i prostora koje obezbjeđuje Uprava policije i shodno članu 5 Uputstva o sadržaju mjera i stepenima zaštite ličnosti, objekata i prostora koje obezbjeđuje Uprava policije, i oni su, shodno Zakonu o tajnosti podataka, određeni kao tajni podaci – saopšteno nam je iz Uprave policije. Portal ETV nije tražio broj službenika za konkretne štićene ličnosti, već ukupan broj policajaca koji su angažovani za ove radne zadatke, ali je to, prema njihovom tumačenju, tajni podatak.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240907080928_b9f5511bb1fec1f4528b9fe93505856fef8b069815deb31997517a09aeba85d9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240907080928_b9f5511bb1fec1f4528b9fe93505856fef8b069815deb31997517a09aeba85d9" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Jakov Milatović"> <figcaption>Jakov Milatović(Photo: Kabinet predsjednika Crne Gore)</figcaption> </figure>  Shodno članu 10 Zakona o predsjedniku Crne Gore i shodno članu 3 stav 1 alineja 1 Vladine Odluke o određivanju ličnosti objekata i prostora koje obezbjeđuje Uprava policije, kako su nam saopštili, policija obezbjeđuje predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića. &nbsp;- ...trenutno policija obezbjeđuje i predsjednika Skupštine Crne Gore (Andriju Mandića), predsjednika Vlade Crne Gore (Milojka Spajića), potpredsjednika Vlade Crne Gore, ministra pravde (Bojana Božovića), ministra unutrašnjih poslova (Danila Šaranovića), ministra vanjskih poslova (Ervina Ibrahimovića), vrhovnog državnog tužioca (Milorada Markovića), glavnog specijalnog tužioca (Vladimira Novovića), vršiteljku dužnosti predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore (Vesne Vučković) i direktora Uprave policije (Zorana Brđanina) – rekli su Portalu ETV iz Uprave policije, ali bez navođenja imena funkcionera i funkcionerke o čijoj bezbjednosti policija brine.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240926060932_6f3b66e7d3bac25f902f2544cb94cf20c2f115f69c664f77ec66da3439f735d3.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240926060932_6f3b66e7d3bac25f902f2544cb94cf20c2f115f69c664f77ec66da3439f735d3" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Andrija Mandić"> <figcaption>Andrija Mandić(Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption> </figure>  &nbsp;Policijski službenici zaduženi su i za sigurnost bivšeg premijera Dritana Abazovića, a, kako nam je saopšteno, „shodno članu 6 Vladine Odluke, jer to zahtijevaju razlozi bezbjednosti, na osnovu procjene stepena ugroženosti Agencije za nacionalnu bezbjednost“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240922220944_3cf71f2c8967ee57fa54849ae2a70320d02d3c11fce1b1469ac35c8e56aeb1b5.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240922220944_3cf71f2c8967ee57fa54849ae2a70320d02d3c11fce1b1469ac35c8e56aeb1b5" data-rendition-name="original" width="747" height="498" loading="lazy" alt="Dritan Abazović"> <figcaption>Dritan Abazović(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  - Shodno članu 18 Zakona o predsjedniku Crne Gore, policija obezbjeđuje bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića, i to u skladu sa bezbjednosnom procjenom koju utvrđuje nadležni organ, u skladu sa zakonom – rekli su iz Uprave policije. A policijski službenici brinu i o članovima uže porodice tri javna funkcionera – Milatovića, Madića i Spajića. - Shodno članu 3 stav 1 Vladine Odluke, trenutno policija obezbjeđuje i članove uže porodice predsjednika Crne Gore, predsjednika Vlade Crne Gore i predsjednika Skupštine Crne Gore – naveli su iz Uprave policije, ne precizirajući koliko članova porodica ovih javnih funkcionera štiti policija.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240922220944_0a82e6194c368dd44d38efcbb80f89a6bdf9b59a717d92be5680c6202d963f91.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20240922220944_0a82e6194c368dd44d38efcbb80f89a6bdf9b59a717d92be5680c6202d963f91" data-rendition-name="original" width="747" height="498" loading="lazy" alt="Milojko Spajić"> <figcaption>Milojko Spajić(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Osim o njima, policajci brinu, „shodno članu 10 Vladine Odluke, jer na to ukazuje bezbjednosna procjena stepena ugroženosti, kao i drugi podaci i saznanja iz nadležnosti policije“, o bezbjednosti „pet ličnosti, od kojih tri nijesu javni funkcioneri“.&nbsp; Praksa javnih funkcionera u Crnoj Gori je da, kada im to zakon omogućava, niđe ne mrdaju bez policijskog obezbjeđenja.&nbsp; Iako su nove proruske i prosropske vlasti, nakon što su pobijedile na izborima u avgustu 2020, pa, opet i na vanrednim 2023, poručivale kako će ove prakse njihovih prethodnika postati prošlost, utisak je da su ih čak nadmašili. A primjer nekadašnjeg predsjednika i premijera Crne Gore Filipa Vujanovića, koji je odbijao policijsku pratnju i dalje je ostao samo - primjer.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240930200936_4ea91bcd2833d41251273727bcb93ad9f67bba717f20a7bf10062e1b31122521.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20240930200936_4ea91bcd2833d41251273727bcb93ad9f67bba717f20a7bf10062e1b31122521" data-rendition-name="original" width="663" height="326" loading="lazy" alt="Filip Vujanović"> <figcaption>Filip Vujanović(Photo: Antena M)</figcaption> </figure>  Kao što se do danas prepričava nevjerovatna anegdota kada je u zimu 2012, kao predsjednik države, na svečanost povodom obilježavanja Dana Pljevalja stigao auto stopom, sa Žabljaka. Helikopter se zbog guste magle morao prizemljiti na Žabljaku, a Vujanović, namjeran da u Pljevlja stigne na vrijeme, odmah je po izlasku iz letilice, na zaprepašćenje svih, izašao na cestu da stopira. Naišao je „golf dva“ i vozač se zaustavio, a šokirao se kada ga je predsjednik države zamolio da njega i njegovog savjetnika preveze do Pljevalja, ako ide prema tom gradu...

Kaćuša Krsmanović

Policija čuva i porodice Milatovića, Mandića i Spajića

Specijalni državni tužilac za organizovani kriminal Miloš Šoškić dopisom je u poneđeljak 24. septembra ultimativno zatražio od uprave dnevnog lista Pobjeda da mu, ,,u što kraćem roku“, dostave sve novinske tekstove objavljene u listu i na portalu Pobjede ,,u periodu dok je Draško Đuranović bio glavni i odgovorni urednik a koji koji su vezani za krivični postupak koji se vodi protiv okrivljenih Zorana Lazovića i Milivoja Katnića“.&nbsp; U zahtjevu kakav do sada nije zabilježen prema jednom mediju ili novinaru od osnivanja Specijalnog državnog tužilaštva, tužilac Šoškić naređuje da ga Pobjeda podrobno informiše o periodu u kojem je Đuranović bio glavni i odgovorni urednik.&nbsp; Takođe, Šoškić je zatražio da mu se dostave svi tekstovi i nakon što je Đuranoviću prestala funkcija?!&nbsp; NAREĐENJE IZ SDT-A - Potrebno je da nas obavijestite u kojem periodu je Draško Djuranović bio glavni i odgovorni urednik i direktor ,,Pobjede“, kao i da nam dostavite sve novinske tekstove objavljene u dnevnom listu i na portalu ,,Pobjeda“ koji se odnose na krivični postupak koji se vodi protiv okrivljenih Zorana Lazovića i Milivoja Katnića u periodu dok je Draško Djuranović bio glavni i odgovorni urednik i direktor ,,Pobjede“. Takodje, potrebno je da nam dostavite i sve tekstove na istu temu koji su objavljeni nakon što mu je prestala funkcija. U vezi prednjeg zahtjeva postupite u što kraćem roku – ističe se u dopisu koji potpisuje specijalni tužilac Miloš Šoškić.&nbsp; Nije jasno zbog čega naredbodavno traži da mu Pobjeda zvanično - ,,u što kraćem roku“ - dostavi tekstove u periodu kada je Đuranović bio glavni i odgovorni urednik, kada su svi ti tekstovi već objavljeni u dnevnoj novini?!&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240925020936_3100e58d56aff0bfb9ccb3aa8f7bfc292652601149b6c18e2a61a83245ed1cef.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240925020936_3100e58d56aff0bfb9ccb3aa8f7bfc292652601149b6c18e2a61a83245ed1cef" data-rendition-name="original" width="929" height="551" loading="lazy" alt="Miloš Šoškić "> <figcaption>Miloš Šoškić, specijalni tužilac (Photo: Specijalni tužilac Miloš Šoškić)</figcaption> </figure>  Osim toga, lako ih je pronaći pretragom kroz portal Pobjede, postoje u takozvanim listalicama Pobjede, kao i u državnoj biblioteci, ali tužilac Šoškić ipak zahtijeva da mu sve Pobjeda hitno dostavi - na adresu tužilaštva.&nbsp; PLANIRANI PRITISAK Ultimativni zahtjev, kao i naredbodavni ton pisma, otkrivaju da su prave namjere specijalnog tužioca Šoškića da, upotrebljavajući državnu poziciju, pokuša da napravi institucionalni pritisak, ali i da targetira i zastraši doskorašnjeg glavnog urednika Pobjede, sada novinara i urednika u TVE Draška &nbsp;Đuranovića.&nbsp; Motiva Šoškiću svakako nije nedostajalo. U serijalu tekstova koje je Draško Đuranović pisao, često i uz saradnju novinarki Kaćuše Krsmanović i Marije Žižić, povodom krivičnog postupka koji SDT vodi protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, ime Miloša Šoškića, kao postupajućeg tužioca, redovno je pominjano.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240925020940_d771f88daed3bf211ea87bea96eb28e07f7fd705dd651bb60db18cc2200cd3d4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240925020940_d771f88daed3bf211ea87bea96eb28e07f7fd705dd651bb60db18cc2200cd3d4" data-rendition-name="original" width="960" height="582" loading="lazy" alt="Draško Đuranović "> <figcaption>Draško Đuranović, novinar (Photo: Draško Đuranović, foto: Stevo Vasiljević)</figcaption> </figure>  I to u negativnom kontekstu, jer su analizirane brojne zloupotrebe tužilačke funkcije, pogrešno interpretiranje podataka ali i netačno navođenje zakonskih odredbi što se najbolje moglo uočiti u novinarskoj analizi Šoškićevog Prijedloga za produženje pritvora za Zorana Lazovića i Milivoja Katnića od 9. jula ove godine.&nbsp; Upravo je taj akt koji potpisuje tužilac Šoškić bio pod posebnim fokusom pažnje crnogorske i regionalne javnosti jer je Specijlano državno tužilaštvo u Prijedlogu o produženju pritvora targetiralo šest istraživačkih novinara i nagrađivanog pisca da su bili - ,,pod uticajem organizovanog kriminala“?! POKUŠAJ GUŠENJA SLOBODNE RIJEČI&nbsp; Polovinom jula, nekoliko dana nakon što je SDT podnijelo zahtjev za produženjem pritvora za Lazovića i Katnića, novinar i publicista Šeki Radončić je na portalu „Standard“ objavio tekst „Tišina, snima se“, u kom je otkrio detalje zahtjeva Šoškića upućenog Vrhovnom sudu za produženje pritvora Katniću, u kojem se navodi da ,,njegova kriminalna organizacija ima uticaj na medije, posebno ako se imaju u vidu podaci i dokazi koji su dobijeni pretresom njegovog mobilnog telefona“. Tužilac Šoškić je targetirao šest novinarki i novinara - Kaćušu Krsmanović, Tamaru Nikčević, Draška Đuranovića, Šekija Radončića, Darka Šukovića, Samira Rastodera, kao i nagrađivanog pisca i dobitnika Njegoševe nagrade Milorada Popovića da su - ostvarivali komunikacije sa Katnićem.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240925020940_5d722c1b8411a2a571f1be295667df65d89d6a7fc8ec7288a5c2ba3c659bff9e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240925020940_5d722c1b8411a2a571f1be295667df65d89d6a7fc8ec7288a5c2ba3c659bff9e" data-rendition-name="original" width="1033" height="608" loading="lazy" alt="Konferencija za medije targetiranih novinarki i novinara "> <figcaption>Konferencija za medije targetiranih novnarki i novinara, jul 2024.(Photo: Konferencija za medije targetiranih novinarki i novinara)</figcaption> </figure>  Ispostavilo se da je profesionalna komunikacija novinara sa tadašnjim glavnim specijalnim tužiocem Katnićem i to dok je bio na toj državnoj poziciji, kasnije bila osnov da ih Šoškić bezočno i bez dokaza označi da su ,,pod uticajem organizovanog kriminala“?! Na konferenciji za medije u PR centru novinarka Tamara Nikčević je najavila, u ime svih koje je targetirao tužlac Šoškić, da će podnijeti krivične prijave te da su targetirani novinari uputili pismo ambasadama Kvinte, delegacijama OEBS-a, Ujedinjenih nacija, Evropske komisije, zbog skandaloznog, nezakonitog postupanja Specijalnog državnog tužilaštva.&nbsp; OSUDA POSTUPANJA SDT-A&nbsp; Predstavnici država Kvinte i Delegacije EU u Podgorici su, nedugo nakon konferencije ze medije, u rezidenciji Ambasade SAD u Podgorici, na Marezi, razgovarali sa tročlanom delegacijom novinara i osudili tagetiranje kojem su izloženi.&nbsp; Novinari su kazali diplomatskim predstavnicima da je u prijedlogu za produženje pritvora Milivoju Katniću specijalni tužilac Specijalnog državnog tužilaštva Miloš Šoškić, kao jedan od razloga naveo i profesionalne i lične komunikacije bivšeg glavnog tužioca sa novinarkama i novinarima što je nedopustiv postupak – ističe se u zajedničkom saopštenju.&nbsp; - Proglašavanjem šest novinarki/a i uglednog crnogorskog pisca, dobitnika ,,Njegoševe nagrade”, dijelom organizovane kriminalne grupe samo zbog profesionalne i građanske komunikacije sa bivšim SDT-om Milivojem Katnićem - u to vrijeme slobodnim građaninom - crnogorski tužioci i sudije sve više podsjećaju na one iz mračnog vremena montiranih staljinističkih procesa - napomenuli su predstavnici novinara predstavnicima međunarodne zajednice. REAKCIJE NVO I ĆUTANJE DRŽAVE Povodom skandaloznog postupka SDT-a reagovale su i domaće nevladine organizacije. &nbsp; Tako je Centar za građansko obrazovanje (CGO) Tužilačkom savjetu uputio pritužbu na postupanje tužioca Miloša Šoškića i zahtjev za utvrđivanje njegove odgovornosti zbog načina na koji je napisao dio Prijedloga za produženje pritvora bivšem GST Milivoju Katniću, a koji targetira šest crnogorskih novinara i nagrađivanog crnogorskog pisca.&nbsp; - Radi se o opasnom presedanu koji nije zabilježen ni u regionu ni šire. Cijenimo da ovakav Šoškićev pristup ima ozbiljan potencijal da ograniči slobodu medija i slobodu govora, odnosno upravo ovakvim njegovim postupanjem tužilac sam vrši uticaj na odabrane, i očito nepodobne, medije i novinare postavljajući ih kao mete u kontekstu djelovanja organizovanih kriminalnih grupa – zaključili su iz CGO u dopisu Tužilačkom savjetu – istakli su iz CGO, na čijem je čelu Daliborka Uljarević.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240925020944_a73139f0ae293844e9bbaea50b62de12d2bee7b6790980a89cae9f0f2cd4217c.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20240925020944_a73139f0ae293844e9bbaea50b62de12d2bee7b6790980a89cae9f0f2cd4217c" data-rendition-name="original" width="998" height="732" loading="lazy" alt="Produženje pritvora "> <figcaption>Prijedlog SDT za produženje pritvora Katniću i Lazoviću(Photo: Prijedlog SDT za produženje pritvora Katniću i Lazoviću)</figcaption> </figure>  Reagovao je, između ostalih organizacija, i Međunarodni PEN centar sa sjedištem u Londonu i ,,osudio pokušaj kriminalizacije crnogorskih novinara i pisaca od strane Specijalnog državnog tužilaštva i Vrhovnog suda Crne Gore“. <blockquote>Ispostavilo se da je profesionalna komunikacija novinara sa tadašnjim glavnim specijalnim tužiocem Katnićem i to dok je bio na toj državnoj poziciji, kasnije bila osnov da ih Šoškić bezočno i bez dokaza označi da su ,,pod uticajem organizovanog kriminala“?!</blockquote> Iz PEN centra ističu da je u Prijedlogu za produženje pritvora bivšem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću specijalni tužilac Miloš Šoškić u maniru staljinističkih političkih optužnica targetirao i pokušao s kriminalnim strukturama povezati šest uglednih crnogorskih novinara i jednoga od vodećih crnogorskih književnika, na osnovu telefonske komunikacije s bivšim tužiocem Katnićem. - Taj je skandalozni prijedlog prihvatio Vrhovni sud potvrđujući time da su najviše instance crnogorskog pravosuđa politički instrumentalizovane s ciljem obračuna s kritičarima vlasti – zaključuje se u saopštenju Međunarodnog PEN centra.&nbsp; Iako su tokom jula stizale, gotovo svakodnevno, žestoke reakcije na postupanje specijalnog tužioca Miloša Šoškića prilikom prijedloga o produženju pritvora, premda su oštre javne kritike uslijedile i nakon skandalozne odluke Vijeća Vrhovnog suda koje je nezakonito postupalo – zvaničnog reagovanja od Tužilačkog savjeta ili Sudskog savjeta nije bilo.&nbsp; SMJENA I NASTAVAK OBRAČUNA&nbsp; Početkom jula, tek formirani Bord direktora kompanije Nova Pobjeda doo odlučio je da smijeni Draška Đuranovića sa pozicije direktora i glavnog i odgovornog urednika dnevnog lista Pobjeda.&nbsp; Zvanično se nije pominjao konfikt sa specijalnim tužiocem Šoškićem kao razlog smjene, a Đuranović je krajem jula i zvanično napustio redakciju Pobjede, nakon sporazumnog raskida radnog odnosa.&nbsp; Međutim, nije to značilo i prestanak pisanja o postupanju specijalnog državnog tužioca Miloša Šoškića. Kao urednik u informativnom programu ETV, ali i kao jedan od kreatora Portala ETV, Đuranović je nastavio da objavljuje istraživačke tekstove o postupcima specijalnog državnog tužilaštva.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240925020944_37011733c25e7f936ee45310a57e9af43a498b1563f1783e8d8a4de24bd4e129.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20240925020944_37011733c25e7f936ee45310a57e9af43a498b1563f1783e8d8a4de24bd4e129" data-rendition-name="original" width="926" height="586" loading="lazy" alt="Naslovnica teksta na Portalu ETV "> <figcaption>Naslovnica teksta na Portalu ETV (Photo: Naslovnica teksta na Portalu ETV)</figcaption> </figure>  Tako je crnogorska javnost saznala brižljivo čuvanu tajnu: Specijalno državno tužilaštvo na čijem je čelu Vladimir Novović puna tri mjeseca je ignorisalo dvije krivične prijave koje je pritvoreni bivši specijalni tužilac Milivoje Katnić podnio protiv tužioca Miloša Šoškića.&nbsp; Prema pisanju Portala ETV, Katnić je Šoškića optužio za zloupotrebu položaja i nepostupanje u slučaju istrage usmjerene protiv aktuelnog ministra odbrane Dragana Krapovića, kao i u slučaju istrage u jednoj stranoj banci sa sjedištem u Podgorici.&nbsp; U još jednom istraživačkom tekstu, objavljenom prije dvadesetak dana na Portalu ETV, Đuranović je istraživao da li je specijalni tužilac Šoškić prijavio svu svoju nepokretnu imovinu, ali i doveo u pitanje kako je odjednom ,,vaskrsnuo“ stan bivše supruge Miloša Šoškića na ekskrluzivnoj lokaciji Rimski trg 2 u strogom centru Podgorice.&nbsp; Moguće je da su ti istraživački tekstovi, poput već pominjanog koji je intrigantno naslovljen -<a href="https://etv.me/vip/da-li-je-tuzilac-soskic-vanknjizni-vlasnik-vrijedne-imovine-u-podgorici-i-u-budvi"> ,,Da li je tužilac Miloš Šoškić 'vanknjižni vlasnik' vrijedne imovine u Podgorici i u Budvi?“ </a>– motivisali specijalnog tužioca Miloša Šoškića da ponovo krene u akciju ,,diciplinovanja javne riječi“, ali i progon Đuranovića.&nbsp; Možda je i približavanje isteka šestomjesečnog pritvora Katniću i Lazoviću, kao i namjera da se dva pritvorenika po svaku cijenu dodatno zadrže u Istražnom zatvoru u Spužu jedan od razloga da se tužilac Šoškić obrati dopisom Pobjedi kojim se zahtijeva dostava svih tekstova pokušaj Šoškića da se konačno obračuna sa istraživačkim novinarima pošput Đuranovića.&nbsp; Kako god: dopis koji je specijalni državni tužilac Miloš Šoškić uputio Pobjedi, zahtjev da se ispita postupanje glavnog urednika Đuranovića u najstarijem dnevnom listu, uz ranije targetiranje istraživačkih novinara - skandalozni su pokušaji državnog progona slobodne javne riječi.&nbsp; Pitanje je, samo, da li je ovo svojevoljan postupak Miloša Šoškića ili programirana, planirana akcija Specijalnog državnog tužilaštva kojom se progone i zastrašuju crnogorski novinari?&nbsp;

Tužilac Šoškić ponovo targetira i pokušava da ućutka novinara Đuranovića

Kontroverza oko puta Meljine – Petijevići u Herceg Novom i propusta koje je država napravila prilikom preuzimanja ovog projekta od koncesionara, kompanije „Univerzal Monte“ nije ni blizu raspleta, ali slučaj pred Privrednim sudom ide ka epilogu. Dvije i po godine traje postupak po tužbi koju je „Univerzal Monte“, vlasnika Vuka Hamovića, pokrenuo protiv države za naplatu četiri miliona eura na osnovu sporazumnog raskida ugovora o izgradnji, funkcionisanju i transferu (BOT aranžman) puta Meljine – Petijevići u Herceg Novom, plus zakonsku kamatu koja je prešla 700.000 eura. Sporazumom, koji je potpisan početkom maja 2021. godine između Ministarstva finansija, kojim je tada rukovodio aktuelni premijer Milojko Spajić, investitora i Opštine Herceg Novi, predviđeno je da naknada bude isplaćena najkasnije do 31. januara 2022. godine, što nije učinjeno. Štaviše, u Zakonu o budžetu ova isplata nije ni bila planirana. <h2>Parnica</h2> Novo ročište pred Privrednim sudom biće održano danas u 11 sati, a kako je portalu ETV saopšteno iz Privrednog suda u dosadašnjem postupku prezentovana je većina dokaza. - U predmetu &nbsp;316/22, u pravnoj stvari tužioca „Univerzal Monte“ DOO Herceg novi protiv tužene Crne Gore, u toku je glavna rasprava na kojoj je izvedena većina dokaza – kazao je našem portalu portparol i sudija u ovom sudu Vladimir Bulatović, dodajući da ne može dati precizan odgovor kada će postupak biti okončan. Sa druge strane, advokat kompanije Mladen Ivanović očekuje da glavna rasprava bude zaključena na današnjem ročištu s obzirom na to da su, kako je rekao, izvedeni svi dokazi i da je činjenično stanje utvrđeno u dovoljnoj mjeri za presuđenje.&nbsp; - Predmet tužbe je zahtjev za isplatu četiri miliona eura sa zakonskom kamatom počev od 1. februara 2022. pa do isplate, a koji iznos tužena duguje po osnovu međusobno zaključenog sporazuma od 7. maja 2021. godine. Tužilac je izvršio sve obaveze po navedenom ugovoru, put je predat drugoj ugovornoj strani, a kao što je poznato putarina se ne naplaćuje skoro tri godine. Sa druge strane tužena nije ispunila svoju osnovnu obavezu - isplatu četiri miliona eura, što ona i ne spori u parnici – kazao je Ivanović. Za Ivanovića je slučaj čist i kao jedinu moguću presudu vidi onu u korist njegovog klijenta. - Više sam nego siguran da ćemo uspjeti u ovoj parnici jer smo dokazali da smo izvršili svoje ugovorne obaveze, za razliku od države. Svakako, nakon odluke Suda strana koja ne bude zadovoljna ima pravo na žalbu i kasnije reviziju – kazao je Ivanović, ističući da prvostepeni postupak teče po planu, te da nema primjedbi na efikasnost postupanja suda u ovom predmetu. <h2>Hronologija problema</h2> Firma Univerzal Monte izgradila je put Meljine – Petijevići po principu „izgradi − koristi – predaj“, odnosno aranžmanu na osnovu kog je trebalo da ga koristi 20 godina i vrati u vlasništvo Opštine Herceg Novi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240922220944_5aeb3590f0018ec42c5335ce0ea293238d79d8b2482b92d222d0b02758143aef.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240922220944_5aeb3590f0018ec42c5335ce0ea293238d79d8b2482b92d222d0b02758143aef" data-rendition-name="original" width="747" height="498" loading="lazy" alt="Zdravko Krivokapić"> <figcaption>Vlada Krivokapića odlučila da raskine ugovor(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  U izgradnju dionice od 12,8 kilometara uloženo je oko 18,5 miliona eura. Investitor je 2008. godine postavio naplatnu rampu sa cijenom putarine od tri do 18 eura u zavisnosti od kategorije vozila. Takođe, Univerzal Monte je dobio i ekskluzivno pravo da duž ove dionice izgradi dvije benzinske pumpe, restorane, parking, tržni centar, što se nije desilo. Međutim, Vlada Zdravka Krivokapića 2021. odlučuje da raskine ugovor sa koncesionarom i preuzme put uz obavezu Vlade da izmiri preostali dug od 4,6 miliona bez kamata za kredit kojim je finansirana izgradnja. Nakon toga bi firmi Univerzal Monteu bila vraćena sredstva najkasnije do 31. januara 2021. godine. Međutim, u budžetu za tu godinu nije planirana isplata potrebnog novca, već je na sjednici Vlade 20. aprila 2022. donijet zaključak da se sredstva izdvoje iz tekuće budžetske rezerve. Ni to nije odrađeno, pa je problem naslijedila 43. Vlada Dritana Abazovića, kome kao vicepremijeru u Krivokapićevom kabinetu nije bilo ništa sporno sa ovim prekidom aranžmana. Međutim, preuzimanjem kormila izvršne vlasti dosjetio se da je bivši ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić izdvojio mišljenje prilikom donošenja odluke o prekidu sporazuma sa koncesionarom, te da se kupovina puta desila na dan kad je počela izborna ćutnja za lokalne izbore u Herceg Novom.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240922220944_3cf71f2c8967ee57fa54849ae2a70320d02d3c11fce1b1469ac35c8e56aeb1b5.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240922220944_3cf71f2c8967ee57fa54849ae2a70320d02d3c11fce1b1469ac35c8e56aeb1b5" data-rendition-name="original" width="747" height="498" loading="lazy" alt="Dritan Abazović"> <figcaption>Abazović proslijedio dokumentaciju SDT-u(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Abazović nije želio da namiruje dugove prethodnika, već je početkom novembra 2022. odlučio da kompletnu dokumentaciju vezanu za sporni posao proslijedi Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) kako bi se utvrdilo da li su posrijedi koruptivne radnje. SDT, koje pod palicom glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića uživa puno povjerenje bivšeg premijera, formiralo je predmet na osnovu dostavljenih papira, ali nije poznato koliko se odmaklo u toj slučaju. <h2>Ćutanje institucija</h2> Posljednja informacija datira iz januara prošle godine kada je portparol i specijalni tužilac Vukas Radonjić Vijestima saopštio da je izviđaj u toku, te da SDT radi donošenja odluke prati stanje parnice pred Privrednim sudom Crne Gore. - Ishod parnice je važan i za odluku državnog tužioca, a pribavio je i mišljenje Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore - objasnio je tada Radonjić. Portal ETV je 10. septembra uputio pitanja Tužilaštvu u kojoj fazi je ovaj predmet, ko je sve saslušan i šta je SDT do sada konstatovalo. Podsjećajući specijalnog tužioca Radonjića da je u januaru prošle godine, pored ostalog, kazao da je SDT pribavilo i mišljenje zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore, pitali smo ga da li nam reći šta je konstatovano u ovom dokumentu. Javnost Crne Gore ostala je uskraćena za odgovore. Portal ETV odgovor nije dobio ni od zaštitnice imovinsko-pravnih interesa Bojane Ćirović od koje smo tražili detalje mišljenja koje je upućeno SDT-a. Pitali smo Ćirović i da, bez prejudiciranja ishoda sudskog postupka pred Privrednim sudom, kaže kakav epilog država očekuje i kolika se očekuje da će biti finansijska šteta u slučaju gubljenja spora.&nbsp; Ni iz Vlade nijesmo dobili tražene informacije o putu Meljine - Petijevići. Umjesto konkretnih podataka, principom prebacivanja loptice odgovornosti u drugo dvorište upiti portala ETV „šetali“ su od resora do resora i ostali bez traženih odgovora.&nbsp; Polazeći od toga da je nekadašnje Ministarstvo finansija i socijalnog staranja potpisalo sporazum o raskidu ugovora sa kompanijom Univerzal Monte, prvobitno smo pitanja uputili resoru na čijem čelu je sada Novica Vuković, a tada je bio aktuelni premijer Milojko Spajić. Pitali smo ih kako aktuelno rukovodstvo Ministarstva finansija tretira ovaj slučaj koji već duže vrijeme izaziva kontoverze i prijeti da odnese značajan novac iz državnog budžeta, te šta taj resor preduzima da ovo pitanje što prije dobije epilog. Interesovalo nas je i da li država, u slučaju gubljenja spora, razmatra vraćanje naplate putarine. Iz Ministarstva finansija su nam odgovorili da su postavljena pitanja „u nadležnosti Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine i zaštitnice imovinsko pravnih interesa“, pa su nas ljubazno uputili na ove institucije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240922220944_0a82e6194c368dd44d38efcbb80f89a6bdf9b59a717d92be5680c6202d963f91.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240922220944_0a82e6194c368dd44d38efcbb80f89a6bdf9b59a717d92be5680c6202d963f91" data-rendition-name="original" width="747" height="498" loading="lazy" alt="Milojko Spajić"> <figcaption>Spajić potpisao sporazum o raskidu ugovora(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Stoga smo ista pitanja proslijedili resoru Slavena Radunovića, a putem telefonskog razgovora obaviješteni smo da se, ipak, obratimo Ministarstvu saobraćaja. <h2>Ping-pong</h2> Međutim, iz resora kojim rukovodi Maja Vukićević takođe su se oglasili nenadležnim za ovaj slučaj. - Predmetni putni pravac je projektovan i izgrađen u BOT aranžmanu između Opštine Herceg Novi i koncesionara Univerzal Monte. Na osnovu Informacije o sporazumnom raskidu Sporazuma o izgradnji, funkcionisanju i transferu (BOT) puta Meljine - Petijevići br.Ov-II-8/2007 od 5. januara 2007 godine, sa Predlogom Sporazuma o raskidu, Vlada je na sjednici održanoj 6. maja 2021. godine donijela zaključak kojim se zadužuje Ministarstvo finansija i socijalnog staranja da predvidi sredstva za isplatu obaveze po osnovu Sporazuma o raskidu i da isti potpiše. S obzirom na prethodno navedeno, to jest da Ministarstvo saobraćaja nije potpisnik Sporazuma o izgradnji, funkcionisanju i transferu (BOT) puta Meljine - Petijevići br.Ov-II-8/2007 od 5. januara 2007 godine, da nije bilo uključeno u pripremi Informacije niti Sporazuma o raskidu, da nije bilo zaduženo zaključkom Vlade za dalje sprovođenje obaveza, nismo u mogućnosti da vam dostavimo odgovor na postavljena pitanja – naveli su u odgovoru. Vraćeni na početnu poziciju, a istrajni u namjeri da javnosti donesemo konkretne podatke svih strana u ovom sporu, ponovo smo se obratili Ministarstvu finansiju, napominjući da su njihove kolege iz susjednih kabineta poricali uključenost u predmetni slučaj. Na ponovljena pitanja našeg portala iz Ministarstva finansija nijesu odgovorili. Do tada, kako su ranije mediji pisali, građani će strahovati od eventualnog ponovnog uvođenja putarina, a veća bojazan je od posljedica po državu koje bi moglo izazvati neodgovorno ponašanje izvršne vlasti, odnosno pojedinaca u njoj koji, da li nesvjesno ili s namjerom, nijesu radili sopstveni posao.

Tamara Klikovac

Jasmina Beharovic

Put Meljine - Petijevići od nigdje do nikuda, odgovornost funkcionera u ćorsokaku

Preliminarni, ali i istorijski podaci „promjene u zalihama“ - jedne od četiri komponente bruto domaćeg proizvoda (BDP) - izbjegavanje konkretnih odgovora na pitanja koja je Portal ETV uputio Ministarstvu finansija i Upravi za statistiku, te uporedni podaci u odnosu na države iz okruženja i Evropske unije i nelogičnosti koje pale sve moguće crvene lampice, ukazuju da se Crna Gora u prethodne dvije godine upustila u opasnu igru prevarnog pumpanja rasta BDP-a, što može rezultirati katastrofalnim posljedicama po njenu ekonomiju. Ukoliko se teza o prevarnom prikazivanju rasta BDP-a Crne Gore kroz napumpavanje rasta zaliha materijala, nedovršene proizvodnje, gotovih proizvoda i robe ispostavi tačnom, to će rezultirati rušenjem kreditnog rejtinga države, njenog međunarodnog ugleda, te padom povjerenja investitora. Osim navedenog, plan ekonomskih reformi, ukoliko se uopšte tako mogu nazvati, koji predstavnici vlasti marektinški nazivaju programom Evropa sad 2, oslanja se na projektovani konstantan rast bruto domaćeg proizvoda, bio bi zapravo baziran na pogrešnim, odnosno lažnim podacima, što bi Crnu Goru neminovno odvelo u famozni „Grčki scenario“. &nbsp; Bruto domaći proizvod ima četiri komponente. To su: &nbsp;potrošnja (koju čine potrošnja domaćinstava i države), bruto investicije u osnovna sredstva, saldo izvoza i uvoza roba i usluga, te komponenta promjene u zalihama. Udio vrijednosti zaliha u samoj strukturi bruto domaćeg proizvoda posljednjih godina doživio je u Crnoj Gori rast koji, u poređenju sa drugim državama, ali i crnogorskim istorijskim podacima, predstavlja anomaliju koju nije lako objasniti, pa je u 2022. i 2023. godini, prema zvaničnim podacima Monstata, dostigao preko osam procenata, da bi u prva dva kvartala ove godine, prema preliminarnim podacima, porastao na čak deset, odnosno 12.6 procenata udjela u BDP-u.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240920150924_731c7bcaf63905ce2ae657d47d7dfbb72428fec815ff19b98ddaba575484660c.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240920150924_731c7bcaf63905ce2ae657d47d7dfbb72428fec815ff19b98ddaba575484660c" data-rendition-name="original" width="958" height="589" loading="lazy" alt="Udio zaliha u BDP"> </figure>  Osim činjenice da se u zemljama EU, ali i okruženja, poput Srbije, Hrvatske ili Bosne i Hercegovine, udio ove komponente u BDP-u kreće oko tri procenta, i anomalni rast apsolutnih iznosa vrijednosti zaliha pali crvene alarme, ili bi trebalo da ih upali, makar kod kreatora državne ekonomske politike. Tako, kada se sagledaju istorijski zvanični podaci Uprave za statistiku, vidimo da je Crna Gora za 16 godina, od 2006. do 2021, po ovoj komponenti BDP-a „akumulirala“ oko milijardu i 26 miliona eura, dok je samo tokom prethodne dvije godine ukupna vrijednost zaliha za oko 50 miliona premašila ovu brojku, pa su zalihe i u 2022. i u 2023. godini iznosile preko pola milijarde eura u strukturi bruto domaćeg proizvoda. Sudeći prema preliminarnim podacima Monstata za prva dva kvartala ove godine u kojima je vrijednost rezervi več premašila 356 miliona eura, oko 110 miliona više u odnosu na prva dva kvartala 2023, ove godine možemo očekivati novi rekord i u apsolutnim brojkama i u procentu udjela promjena u zalihama u BDP-u.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240920150924_ea047b445d6fdc92e3251a3866172d9c3c272e00de99d4b8d5299e52eef72164.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240920150924_ea047b445d6fdc92e3251a3866172d9c3c272e00de99d4b8d5299e52eef72164" data-rendition-name="original" width="996" height="578" loading="lazy" alt="Promjene u zalihama istorijski"> </figure>  Da apsurd bude veći, u nacrtu fiskalne strategije koju je, prema riječima premijera Milojka Spajića, kreirao njegov šef kabinaeta Branko Krvavac iako je potpisuje Ministarstvo finansija Novice Vukovića, u makroekonomskim projekcijama za period 2024-2027 predviđa se pad ove komponente BDP-a za po 20 odsto svake godine.&nbsp; Čak je i za prethodnu godinu iskazan pad od 1.6 odsto, iako su prema konačnim podacima Monstata za 2023. godinu, objavljenim u srijedu, promjene u zalihama porasle za oko 34 miliona eura u odnosu na 2022. godinu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240920150928_a2fd9941b23f4f119a210da2e49ff67ec9a58e61a8ce05b4bc27b28aa06ded16.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240920150928_a2fd9941b23f4f119a210da2e49ff67ec9a58e61a8ce05b4bc27b28aa06ded16" data-rendition-name="original" width="1007" height="620" loading="lazy" alt="Fiskalna strategija - projekcija"> </figure>  Iz Ministarstva finansija čije su, kako piše u Fiskalnoj strategiji, ovo projekcije, odbili su da odgovore na pitanja Portala ETV koja su se odnosila na strukturu, obim i učešće promjena u zalihama u ukupnom BDP-u Crne Gore sa posebnim fokusom na prethodne dvije godine u kojima ova komponenta doživljava drastičan rast i u nominalnom iznosu i u procentu BDP-a, uključujuići i prvi kvartal 2024. Umjesto odgovora, iz kabineta ministra Vukovića uputili su nas da se obratimo Monstatu, što smo i uradili. Međutim, osim metodoloških napomena, i u Upravi za statisku smo ostali uskraćeni za odgoore na neka pitanja. Kako nam je saopšteno iz Monstata, izvor podataka za procjenu potrošne kategorije BDP-a promjene u zalihama su administrativni podaci Poreske uprave, odnosno baza podataka finansijskih izvještaja privrednih društava.&nbsp; - Finansijski izvještaji pružaju informacije o nivou zaliha na početku i na kraju kalendarske godine za sljedeće tipove zaliha: zalihe materijala, nedovršene proizvodnje, gotovih proizvoda i robe. Stanje zaliha na kraju prethodne godine jednako je stanju zaliha na početku tekuće godine. Promjene zaliha predstavljaju razliku između nivoa zaliha na kraju tekuće godine i početnog nivoa zaliha. Promjene u zalihama se objavljuju samo na ukupnom nivou, a ne i po tipovima zaliha – odgovorili su Portalu ETV iz Monstata. Na dodatna pitanja o tome na koji se način dolazi do vrijednosti ove komponente u preliminarnim izvještajima o kvartalnom BDPu, odgovoreno nam je da u statističkom sistemu Crne Gore još uvijek „ne postoje pouzdani izvori podataka u kvartalnoj dinamici (kvartalni finansijski izvještaji) koji bi se koristili za direktan obračun promjena zaliha“, te da se ta potrošna kategorija dobija indirektno „kao rezidualna stavka između proizvodnog i potrošnog metoda obračuna kvartalnog BDP-a“. - Rezultati obračuna kvartalnog BDP-a su preliminarni i podložni reviziji do obračuna godišnjeg BDP-a. Nakon obračuna godišnjeg BDP-a, u septembru tekuće za prethodnu godinu, sprovodi se redovna revizija kvartalnog BDP-a za prethodnu godinu u cilju usaglašavanja sa podacima godišnjeg BDP-a. Dakle, uobičajena praksa koja je metodološki utemeljena jeste vremensko usaglašavanje preliminarnih kvartalnih podataka sa podacima konačnog godišnjeg BDP-a, primjenom statističke tehnike benčmarkiranja. Korišćenjem navedene tehnike dolazi do promjene ranije objavljenih preliminarnih kvartalnih podataka – napisali su u odgovorima Portalu ETV iz Monstata. No, na pitanja od koliko se preduzeća prikupljaju ovi podaci, te da li su ikada bili predmet provjere, s obzirom na drastičan rast i vrijednosti zaliha i procenta njihovog učešća u BDP-u, odgovore nijesmo dobili ni iz Uprave za statistiku.

Duško Mihailović

Pumpa li Crna Gora bruto domaći proizvod?

Upraviteljica pisarnice Višeg suda u Podgorici Maja Baćović pred tužiocem je ispričala da je na jednoj televiziji vidjela kada je tadašnji direktor Uprave policije Nikola Terzić pokazao fotografiju žene koju dovode u vezu sa obijanjem sudskog depoa, prepoznala je svoju kćerku Katarinu i o tome odmah obavijestila tadašnjeg predsjednika Višeg suda Borisa Savića. Baćović je rekla da je htjela da to saopšti i postupajućem tužiocu, ali joj je Savić rekao da će on to učiniti. Katarina Baćović se tereti da je bila dio grupe koja je izvela nezapamćen, skandalozan upad u depo Višeg suda odakle su, prema optužnici, provalnici, odnijeli 19 komada oružja, 11 telefona i manje količine herona, kokaina i marihuane.&nbsp; U optužnom aktu čije detalje portal ETV ekskluzivno objavljuje, navodi se da je svjedokinja Maja Baćović u iskazu pred tužiocem ispričala da njena kćerka više od 15 godina nije ušla u Viši sud, niti je znala „što se u zgradi dešava“. Ponekad je, prema riječima Baćović, dolazila ispred Suda da bi od nje uzela novac.&nbsp; - Unazad deset godina krenula je lošim putem i povezala se sa lošim ljudima – kazala je Baćović.&nbsp; Bila je izričita da sa kćerkom nikada nije pričala o poslu, jer je profesionalac. U posljednje tri godine, prema njenim riječima, rijetko su kontaktirale i to je bilo samo zbog djece. Svjedokinja je navela i da je u Višem sudu zaposlena od 2001. godine, a od 2014. njeno zaduženje je bilo upravljanje pisarnicom, naglašavajući da njena obaveza nije bila depo, već je za njega bio zadužen arhivar Mladen Radovanović.&nbsp; Objasnila je i da Radovanović za svoj rad nije odgovarao njoj, već predsjedniku suda. Upraviteljica pisarnice, pred tužiocem Markom Mugošem, detaljno je ispričala kada je i od koga saznala za obijanje sudskog depoa, ali i kako su sasvim slučajno otkrili da je prokopan tunel. <h2>Tragovi</h2> Navela je da je u poneđeljak 11. septembra 2023. godine u jutarnjim časova došla na posao i da je sa koleginicama pravila plan dnevnih obaveza za sedmicu, kada je Radovanović ušao u pisarnicu i rekao da mu hitno treba. Izašla je za njim i on je odveo do depoa, ali joj nije govorio o čemu se radi, već samo da treba nešto da joj pokaže. - Kada smo stigli do vrata od depoa, on ih je otključao i pokazao kancelariju sa desne strane i rekao da su vrata obijena. Znala sam da je to depo u kojem se smješta oružje i da su to jedina vrata koja se unutar depoa zaključavaju. Znam da se žalio na neku policu i pomislila sam da je to u pitanju – ispričala je Baćović. Radovanović joj je pokazao i tragove obuće kroz hodnik depoa i doveo je do posljednje kancelarije sa lijeve strane u kojoj su smješteni arhivirani predmeti i pokazao joj gomilu oružja na podu. Sve je to, kako je rekla, šokiralo i zajedno su izašli iz depoa. Istakla je da su ona i arhivar pazili da ne kontaminiraju tragove. Odmah su obavijestili predsjednika suda Borisa Savića, koji joj je reako da ona nastavi sa svojim obavezama u pisarnici.&nbsp; - Zbog svega ovoga je na zaposlenima bio veliki pritisak - zato što je postojala sumnja da je neko iz suda zloupotrijebio ključeve i nekome pomogao da uđe u depo. Oko 16. 30 me pozvao predsjednik suda i rekao mi hitno da dođem kako bi počeli popis – kazala je Baćović.&nbsp; Ona, Radovanović i dvije koleginice radili su popis do kasno uveče, a za to vrijeme je bila postavljena policijska traka, dok su ispred kancelarije bili policijski inspektori. Naglasila je da ih je policija pratila sve vrijeme, da slučajno ne bi koristili „telefon ili nekom nešto ne prenesu“.&nbsp; Baćović je ispričala da, dok su radili popis, sasvim slučajno su otkrile rupu u zidu i to nakon molbe jedne koleginice da isključe klimu, jer duva hladan vazduh. U toj prostoriji nije bilo klime i kada su pomjerile fasciklu sa predmetima ugledale su rupu u zidu. - Doživjeli smo veliki šok kada smo vidjeli rupu. Nakon što smo osvijetlili vidjeli smo da je u pitanju neki tunel. Odmah smo pozvali policiju i prekinuli popis &nbsp;– ispričala je Baćović. Iako im je to bilo šokantno, prema riječima svjedokinje, svi zaposleni su istovremeno osjetili i veliko olakšanje i komentarisali su da je to upravo dokaz da „niko iz Višeg suda nije dao ključeve i pomogao nekom da uđe u depo“. Što se dalje dešavalo Baćović ne zna jer je, kako je navela, uzela bolovanje zbog majke i na posao je došla kada je Savić obavijestio da je formirao komisiju koja će raditi popis. Poslije nekoliko dana od otkrivanja tunela ona i kolege su pozvani u policiju da daju izjave i na poligrafsko ispitivanje. Konstatovala je i da zna da je to „bilo sve u redu“. <h2>Čuvanje ključeva</h2> Upraviteljica pisarnice objasnila je i proceduru čuvanja ključeva kada arhivar Radovanović nije tu. Ključevi od depoa i cijele arhive, prema njenim riječima, čuvaju se kod predsjednika suda. U slučaju da nekom zatreba neki arhivirani spis predmeta od predsjednika suda traže se ključevi i samo uz njegovo odobrenje može da se uđe. U julu i avgustu Radovanović je bio na bolovanju i Baćović je u drugoj polovini jula bila zadužena za ključeve od depoa, ali je istakla da su sve vrijeme bili maksimalno obezbijeđeni. - Na kraju radnog vremena ključeve sam stavljala u fioku koju sam zaključavala i taj ključ sam nosila sa sobom. Potom zaključam kancelariju i taj ključ ponesem. Iznad te kancelarije postoji video nadzor, a na prozorima rešetke, što znači da je to maksimalno obezbijeđeno. Takođe, ta kancelarija se nalazi odmah pored pulta gdje je obezbjeđenje - navela je Baćović. Pojasnila je i da je od 4. avgusta do 4. septembra 2023. bila na odmoru i prije odlaska je predala ključeve predsjedniku Suda, samo ne zna da li je to uradila lično ili je umjesto nje to završila koleginica. Tužiocu je saopštila i da je posljedni kontakt sa kćerkom Katarinom imala početkom septembra, kada je primila platu, jer je sa djecom i roditeljima nevjenčanog supruga došla na vrata njenog stana. Djeca su ušla kratko, a ona je Katarini dala novac za kupovinu svesaka.&nbsp; Poslije svega što se deslio pokušala je da stupi u kontak sa njom, ali, kako je rekla, &nbsp;nije uspjela jer se javljala govorna pošta. Navela je i da su se vidjele „negdje u junu“, a u međuvremenu su se čule telefonom samo zbog djece i da joj da nešto novca.&nbsp; Njena kćer, optužena Katarina Baćović, kako je portal ETV objavio, priznala je da je po nagovoru Nikole Milačića iznajmila stan u Njegoševoj ulici, ali je negirala članstvo u kriminalnoj organizaciji i da je znala za kopanje tunela i pljačku depoa. Smatra da je bila „tipovana“ za ovaj angažman, jer je Milačić znao da njena majka radi u Višem sudu. <h2>I Erić negira optužbe</h2> Osim Katarine Baćović, na optužnici je i Marko Vuljaj iz Podgorice koji pred tužiocem nije sporio da joj je pomagao u skrivanju, iako je znao da je policija potražuje. Okrivljeni Predrag Mirotić branio se ćutanjem, dok su crnogorski državljanin Nikola Milačić i srpski držvaljanin Vladimir Erić negirali navode iz optužnog akta. Za pljačku sudskog depoa u septembru prošle godine optuženi su i srpski državljani Veljko i Milan Marković i Dejan Jovanović, za njima su raspisane međunarodne potjernice, jer su nedostupni crnogorskim vlastima. Na teret im se stavlja krivično djelo kriminalno udruživanje u sticaju sa krivičnim djelom teška krađa, a Baćović će se suditi i za &nbsp;krivično djelo falsifikovanje isprave. Vuljaj će odgovarati za krivično djelo pomoć učiniocu poslije izvršenog krivičnog djela.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024091907090_155454ece4ef41b747572ea77701afca29bf1d7beda9d6d1cc751cbbfd523a0f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024091907090_155454ece4ef41b747572ea77701afca29bf1d7beda9d6d1cc751cbbfd523a0f" data-rendition-name="original" width="712" height="303" loading="lazy" alt="Adžić pokazuje fotografiju Erića"> <figcaption>Adžić pokazuje fotografiju Erića(Photo: Screenshot)</figcaption> </figure>  Optužnica je podignuta dva dana uoči godišnjice nezapamćenog skandala, 9. septembra, da bi tužilac tri dana kasnije obustavio istragu protiv Veljka i Milana Markovića, Jovanovića, Erića, Mirotića, Baćović i Milačić za krivično djelo sprječavanje dokazivanja, koje im je bilo stavljeno na teret.&nbsp; Protiv jednog okrivljenog, crnogorskog državljanina, obustavljena je istraga.&nbsp; I optuženi Erić je kategorično negirao bilo kakvu umiješanost u pljačku sudskog depoa. Ispričao je da je 5. avgusta sa prijateljem Veljkom Markovićem, na njegovu molbu, krenuo u Crnu Goru. Marković mu je rekao da je izgubio vozačku dozvolu, pa ga je zamolio da on vozi. Krenuli su uveče iz Loznice, preko Bosne i Hercegovine, a sljedećeg dana, nešto poslije ponoći, ušlu su u Crnu Goru, preko Graničnog prijelaza Šćepan Polje. Prema dogovoru, trebalo je prvo da idu u Podoricu, kako bi se Marković sreo sa drugom sa fakulteta koji ima apartmane na moru, ali do sastanka nije došlo. U Budvu su krenuli oko četiri ujutro, da bi se četiri sata kasnije vratili u Podgoricu. Pošto je Erić sjutradan morao da radi, vratio se u Loznicu, o čemu, kako je kazao, postiji evidencija sa graničnih prijelaza. Rekao je i da Veljka Markovića poznaje više od 20 godina, da su školski drugovi, a Milana Markovića, Veljkovog strica, sretao je na nekim proslavama. Optuženog Jovanovića ne poznaje. U prilog tvrdnjama da nema nikakve veze sa obijanjem sudskog depoa, naveo je i podatak da je od 6. avgusta do 21. septembra 2023. godine, kada je pošao u Švedsku, sve vrijeme bio u Loznici. Dan nakon što je stigao u Švedsku sestra mu je, kako je ispričao, poslala link jednog crnogorskog portala gdje je objavljena njegova fotografija kao jednog od učesnika kopanja tunela do sudskog depoa. Objasnio je da je po zanimanju automehaničar i da je u Švedsku pošao jer mu je servis loše poslovao. Bio je kategoričan da od okrivljenih poznaje samo Markoviće, dok ostale ne zna. Kada mu je sestra javila za optužbe, nije imao novac za put, pa mu je kartu za 13. oktobar kupio poslodavac. U Srbiju je, kako je kazao, krenuo da bi angažovao advokata, a potom otišao u Crnu Goru da razjasni situaciju. Iako je optužni akt napisan na 40 strana u ovom slučaju javnost je ostala uskraćena za odgovore na brojna pitanja, jer istražitelji nijesu uspjeli da rasvijetle ključne detalje ni godinu od nezapamćenog skandala kada je u centru grada više od mjesec kopan tunel, dug 30 metara, iz podruma susjedne zgrade. Zgrada sudova u Njegoševoj ulici smještena je u najzaštićenijoj gradskoj zoni, gdje se u prečniku od nekoliko stotina metara nalaze najvažnije državne institucije – od Centralne banke. Skupštine, Vlade, zgrade predsjednika, do zgrade sudova i Ustavnog suda. Nema odgovora ko je i sa kojim motivom organizovao obijanje sudskog depoa. Afera „Tunel“ bjelodano je pokazala u kakvom je rasulu crnogorski bezbjednosni sektor. Rekonstrukcija događaja je nemoguća, jer je tadašnja Vlada premijera Dritana Abazovića nakon mjesec naložila betoniranje tunela i time zakopala eventualne tragove ili dokaze koji bi pomogli za rasvjetljavanje ovog događaja.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024091907090_1136aef78aa3fe35b939b50ae19d9b592cfaf6335ece56af0da7c25193a6495e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024091907090_1136aef78aa3fe35b939b50ae19d9b592cfaf6335ece56af0da7c25193a6495e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Abazović sa ministrima na uviđaju"> <figcaption>Abazović sa ministrima na uviđaju(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>

Baćović: Ja sam profesionalac, sa kćerkom nijesam pričala o poslu

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici optužilo je osmoro državljana Srbije i Crne Gore da su, sa namjerom da „sebi i drugima pribave protivpravnu imovinsku korist“, prošle godine, kao organizovana kriminalna grupa, bili ključni akteri skandala koji je pokazao potpuno rasulo u bezbjednosnom sektoru Crne Gore, kada je u centru glavnog grada, zaštićenoj zoni u kojoj se nalaze ključne državne institucije, prokopan tunel od jedne zgrade do depoa Višeg suda i koji je, da skandal bude teži, slučajno otkriven. Portal ETV u narednih nekoliko dana ekskluzivno će objaviti dijelove optužnice koja, međutim, nije pružila odgovore ko je i zašto naručio upad u depo. Prema navodima iz optužnice, koja je napisana na 40 strana, ističe se da svi prikupljeni dokazi u istrazi nedvosmileno ukazuju na postojanje osnovane sumnje da su okrivljeni učinili krivična djela koja im se stavljaju na teret. Zaključak tužioca je da su svi članovi grupe postupali sa direktnim umišljajem i ciljem pribavljanja imovinske koristi. Optuženi su državljani Srbije - Veljko Marković, Milan Marković, Dejan Jovanović, Vladimir Erića, te crnogorski državljani - Predrag Mirotić, Katarina Baćović i Nikola Milačić zbog sumnje da su početkom jula 2023. godine postali članovi grupe koja je odgovorna za obijanje i pljačku depoa Višeg suda. Prema navodima optužnice iz depoa je nestalo 19 komada vatrenog oružja, 11 telefona i manja količina marihuane, kokaina i heroina. Podgoričanin Marko Valjuj optužen je za pomoć učinocu poslije izvršenog krivičnog djela. U optužnom aktu, koji potpisuje tužilac Marko Mugoša, navodi se da nije identifikovan organizator, niti svi članovi ove grupe.&nbsp; Srpski državljani Veljko i Milan Marković, kao i Jovanović nedostupni su crnogorskim vlastima i za njima su raspisane međunarodne potjernice. Optužnicom je predloženo da im se sudi u odsustvu. Dva dana uoči godišnjice nezapamćenog skandala, 9. septembra, podignuta je optužnica, da bi tužilac tri dana kasnije obustavio istragu protiv Veljka i Milana Markovića, Jovanovića, Erića, Mirotića, Baćović i Milačić za krivično djelo sprječavanje dokazivanja, koje im je bilo stavljeno na teret.&nbsp; Protiv jednog okrivljenog, crnogorskog državljanina, obustavljena je istraga.&nbsp; Zastupnik optužnice Marko Mugoša u svom aktu ističe da se tužilac može „kretati jedino u granicama pribavljanja dokaza, pri čemu je policija organ otkrivanja učinalaca krivičnih djela i prikupljanja dokaz, a na tužiocu je da cijeni sve dokaze i donese odluku“. - Očigledno je da se od otkivanja tunela koji je vodio do depoa Višeg suda prikupila određena količina dokaza koji su doveli do podizanja optužnice u jednom dijelu, odnosno gonjenja učinililca za dio preduzetih radnji. U nedostatku drugih dokaza nije moguće bolje razjašnjenje od postojećeg, s obzirom da je tužilac nadležan za gonjenje učinalaca krivičnih djeka isključivo na osnovu dokaza iz spisa predmeta – navodi on u optužnici.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240917060936_409e02887037c097cfe9bfa7b35ad2d1eddf6e9c9789da69d903ce6bb615f569.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240917060936_409e02887037c097cfe9bfa7b35ad2d1eddf6e9c9789da69d903ce6bb615f569" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Slučaj Tunel"> <figcaption>Boris Savić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  &nbsp;ZAKUP STANA A prema navodima ovog dokumenta postoje dokazi da su Markovići, Jovanović, Erić, Mirotić, Baćović i Milačić postali su članovi grupe koju je organizovala za sada nepoznata osoba s ciljem vršenja krivičnog djela teška krađa. Istražitelji do podizanja optužnice nijesu identifikovali ni sve saučesnike. - Milačić je angažovao Baćović da zakupi poslovni prostor u Njegoševoj ulici i ona je na to pristala. On je prisilio Baćović da se preruši (stavi periku) i tako fotografiše. Nakon toga joj je donio lažnu ličnu kartu izdatu od Područne jedinice Kotor na ime Andrijana Marić, koju je Baćović koristilia prilikom iznajmljivanja stana – navodi se u optužnici. Ugovor sa vlasnicom Baćović je potpisala 24. jula 2023. i to na tri godine. Cijena mjesečnog zakupa bila je 1.400 eura. Poslovni prostor imao je i podrum odakle je, kasnije ova grupa, prokopala tunel do sudskog depoa.&nbsp; - Veljko i Milan Marković, Jovanović i Erić su iz podrumskih prostorija zakupljenog poslovnog prostora prokopali podzemni tunel 30 metara do depoa Višeg suda, u kojem je smješten dokazni materijal iz predmeta koji se vode ili su završeni pred tim sudom. Oni su probili betonski zid pa su kroz taj otvor u periodu od 8. do 11. septembra ušli u prostorije depoa i obili zaključanu kancelariju u kojoj se nalazi oružje i ukrali telefone, oružje i manje količine droge – piše u optužnom aktu Tužilaštva.&nbsp; Tužilac Mugoša je taksativno naveo koji telefoni su ukradeni i ko im je bio vlasnik, koje oružje je nestalo i koja količina droge i iz kojih premeta. Grupa je, kako se navodi, ukradene stvari odnijela do podruma poslovnog prostora koji su zakupili, zatim su ih stavili u najlonske kese i potom se odvezli taksijem do stana u Ulici Ksenije Cicvarić u Podgorici, koje je zakupila osoba koja se predstavila kao Miloš Marković. Predrag Mirotić je 11. septembra, u Botunu, prema navodima Tužilaštva, zajedno sa okrivljenim Veljkom i Milanom Markovićem, Jovanovićem i Erićem „ostvarujući zajedničku odluku sa umišljajem bitno doprinio izvršenju krivičnog djela“. Okrivljen je da je „renoom klio“ navodio teretno vozilo „mercedes sprinter“ u kojem su bili ostali okrivljeni. &nbsp;UNIŠTILI DOKAZE - Nesporno je da je Mirotić upravljao vozilom „klio“ i da je navodio kombi do mjesta Botun, gdje su Veljko i Miilan Marković, Jovanović i Erić izbacili stvari koje su prethodno otuđene iz depoa Višeg suda – piše u optužnici, dodajuć i da su sakrili kombi. Mirotić je Veljka i Milana Markovića, Jovanovića i Erića potom vratio u stan u Ulici Ksenije Cicvarić, čime je, prema mišljenju tužioca, svoj dio posla završio. Veljko i Milan Markovć su istog dana napuštili Crnu Goru na Graničnom prijelazu Šćepan Polje, a Jovanović na Graničnom prijelazu Dobrakovo.&nbsp; Optuženi Marko Vuljaj je, prema optužnici, od 15. septembra do 12. oktobra 2023. godine krio okrivljenu Baćović koja mu je saopštila da je policija potražuje zbog učešća u obijanju depoa Višeg suda.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240917060936_a372a35608c522f16bf7d4a965256362159eb25fea003003e593196470f545a9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240917060936_a372a35608c522f16bf7d4a965256362159eb25fea003003e593196470f545a9" data-rendition-name="original" width="900" height="477" loading="lazy" alt="Slučaj Tunel"> <figcaption>Adžić pokazuje Erićevu fotografiju na konferenciji za novinare(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Tužilac ga krivi što je, iako je znao da se za Baćović traga, pomogao da nađe stan i da se krije. Ocjenjuje da je Vuljaj postupao sa direktnim umišljajem.&nbsp; &nbsp;PREUZIMANJE KLJUČA U optužnici se citiraju i iskazi svjedoka, saslušanih tokom istražnog postupka, a među njima je i arhivar u Višem sudu Mladen Radovanović, koji brine o depou. Ispričao je da je od 4. juna do 1. septambra 2023. bio na bolovanju i kada se vratio ključeve od depoa je preuzeo od tadašnjeg predsjednika Višeg suda Borisa Savića. Kako je svjedočio, ključevi se mogli da budu jedino kod Savića, kada bi on bio odsutan.&nbsp; Radovanović je ispričao i da je postojao samo jedan ključ - kojim je otvarana metalna kapija prije depoa i bijela vrata od depoa. Tokom prve sedmice kada se vratio sa bolovanja, prema njegovim riječima, nije primijetio ništa sumnjivo. Jedino je imao problem sa policom koja se nalazi u kancelariji sa oružjem u depou, jer je od težine počela da propada. To je prijavio domaru V. Đ, koji je rekao da će zvati nekoga da to popravi, međutim, to se nije desilo.&nbsp; Opisao je da se dopo sastoji od jednog hodnika dužine oko 10 metara, a „kad se uđe kroz bijela vrata sa desne strane je kancelarija u kojoj je smješteno oružje, a sa lijeve je kancelariija u kojoj su predmeti“. Sa prednje desne strane je, kako je ispričao, prostorija koja se sastoji iz dva dijela u kojoj je smještena droga i druge oduzete stvari, dok je u krajnjem lijevom dijelu depoa kancelarija u kojoj su predmeti. Objasnio je i da je u depou „pod ključem“ bila jedino kancelarija sa oružjem. Kako se navodi u optužnici, ispričao je da je 8. septembra u 14.10 završio svoje obaveze i zaključao vrata od depoa i kapiju. Pošao je kući i ključ je ponio sa sobom, jer po pravilu ključ je stalno bio kod njega. Tokom vikenda, kako je rekao, nije dolazio na posao, a u poneđeljak, 11. septembra, stigao je oko 7.30. Prva stvar koju uradi kad dođe, prema njegovim riječima, je da otvori kapiju i bijela vrata depoa i upali svijetlo u hodniku. Tog jutra nije obratio pažnju na hodnik, odmah je zaključao vrata i otišao u kancelariju koja se nalazi blizu depoa. U kancelariji je ostao do 8.30 sati, a onda je ponovo pošao do depoa. Morao je da slaže predmete. Čim je ušao sa desne strane je primijetio da su vrata od kancelarije sa oružjem odškrinuta.&nbsp; TRAGOVI Primijetio je i tragove prljavštine u hodniku kojih, kako je rekao, u petak nije bilo. S obzirom na prethodno iskustvo sa policom u kancelariji sa oružjem, prva pretpostavka mu je bila da je polica pala i oštetila vrata. - Kada sam pokušao da otvorim vrata nijesam mogao, potom sam u donjem dijelu vidio opiljke, a onda i tragove obijanja. Pratio sam tragove prljavštine na hodniku i pošao sam u zadnju lijevu kancelariju gdje sam primijetio tragove čizama i na jednoj gomili nabacano razno oružje. U prvoj kancelariji sam vidio paket sa oduzetim telefonima iz 2023 - ispričao je Radovanović.&nbsp; Dodao je da mu je sve to bilo čudno i počela je da ga „hvata panika“ i odmah je pošao u kancelariju gdje se nalazi droga gdje je zatekao razbacene stvari. Odmah je, kako kaže, pošao kod upraviteljke pisarnice Maje Baćović kojoj je rekao da hitno pođe sa njim u depo. Svjedok nije mogao da se sjetio ko je pozvao predsjednika suda Borisa Savića, ali zna da je ovaj odmah sišao u depo i tražio da neko pozove policiju. Rekao je da je policija odmah došla i počela uviđaj. Osim njega, Baćović i Savića, kako je svjedočio, tog jutra niko nije ulazio u prostorije depoa.&nbsp; On je prisustvovao uviđaju kako bi policajcima davao informacije o predmetima. Rekao je i da u kancelariju sa oružjem niko nije ulazio do dolaska policije, a da je u toj prostoriji on oružje slagao po godinama predmeta. Primijetio je da su premetani paketi za 2022. i 2023. Osim njih, premetani su i paketi sa predmetima iz 2017. i 2018. godine, kao i paketi iz 2009. i 2010.&nbsp; Naveo je i da zna da je policija izuzela pet paketa i da je moguće da su to upravo ti paketi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240917060936_71b5a1e42c5ed51168d5362649ae3a8c9ea8ef0c73abf3e5a7b64fce2293407e.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240917060936_71b5a1e42c5ed51168d5362649ae3a8c9ea8ef0c73abf3e5a7b64fce2293407e" data-rendition-name="original" width="675" height="432" loading="lazy" alt="Slučaj Tunel"> <figcaption>Ispremještani predmeti u depou Višeg suda(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  &nbsp;„SITNA DROGA“ - Što se tiče kancelarije gdje se nalazi droga i drugi oduzeti predmeti, jedan je paket sa vrha police spušten na druge džakove i to je bio paket na kojem je pisalo „sitna droga 2016“. Inače u toj kancelriji se ne nalazi veća količina ostalih droga osim marihuane. U pitanju je manja količina kokaina, heroina i tableta. Inače, u ovoj kancelariji su bila dva paketa iz predmeta „Kašćelan“ i ti paketi su pronađeni na istom mjestu gdje je pronađena gomila sa oružjem. U tim paketima su bili dron, mobilni telefoni i još neke stvari – ispričao Radovanović. Uviđaj je, kako kaže, trajao cijeli dan i sve vrijeme je bio prisutan, a u poslijepodnevnim satima su koleginice došle kako bi počele popis.&nbsp; U kasnim večernjim satima, kako je rekao, koleginice su sasvim slučajno otkrile rupu u zidu, koja je bila sakrivena iza predmeta koji su arhivirani i nose oznaku GŽ 2017.&nbsp; - Pošto policiji tokom uviđaja u tom dijelu police ništa nije bilo sumnjivo, iz tog razloga se nije ni odmah otkrilo postojanje te rupe – rekao je Radovanović.&nbsp; Istakao je i da je popis stavri u depou počeo odmah da se radi, kako bi se utvrdilo što nedostaje.&nbsp; Ponovio je da je ključeve od depoa nosio kući, te da ih je krio i od ukućana. Dok je bio na bolovanju, kako je rekao, ne zna kome je predsjednik suda davao ključeve, niti o tome postoji evidencija. - Dok sam bio na bolovanju zvale su me neke koleginice. B. V. me zvala kako bi otvorila kancelariju na prvom spratu u kojoj se nalazi dokumentacija iz predmeta Duška Kneževića i Blaža Jovanića, a u kojoj bi radnici zamijenili klimu. Zvala me i koleginica S. N. kojoj je trebao ključ iste ove kancelarije, s obzirom da je ona radila kod sudije za istragu Zorana Radovića - ispričao je Radovanović.&nbsp; Interesantno je i da je kazao da mu je „bilo poznato da je nemoguće bilo obavljati popis zbog velike količe stvari koja se tu nalazi“. Radovanović je iznio i detalj da u depou ne postoje kamere. Kazao je kako se „prethodno obraćao predsjedniku suda za zahtjevom da se u hodniku i depou postave kamere, ali je dobio odgovor da za tako nešto nema novca“. - Taj zahtjev je bio prije godinu - godinu i po, čak zna da je bilo komentara od kolega da ne trebaju kamere u depou, osim da ga neko gleda što radi. O usmenom zahtjevu prema predsjedniku je sačinio službenu zabilješku čiji original je predao sekretarici predsjesnika a on posjeduje kopiju – piše u optužnici. Ispričao je i da su „iz Sudskog savjeta, kada su postavljali kamere u sudu, stručne osobe za video nadzor bile upoznate „sa njegovim zahtjevom da se u depou postave kamere. Tada je rečeno, kazao je on, da je to sve maksimum 200 eura, ali da za to nema para.&nbsp; Da li su se nakon upada u depo Višeg suda u Podgorici našle pare „maksimum 200 eura“ da se ovaj prostor „pokrije“ video nadzorom javnosti nije poznato. Portal ETV u sljedećem nastavku će objaviti detalje iz odbrane optuženih i iskaz bivšeg predsjednika Višeg suda Borisa Savića.

Arhivar tražio kamere za depo, Savić mu rekao da za to nema para

Specijalno državno tužilaštvo puna četiri mjeseca se ne oglašava povodom dvije krivične prijave koje je pritvoreni bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić podnio 6. i 13. maja protiv zamjenika glavnog specijalnog tužioca Miloša Šoškića, a prvi čovjek SDT-a Vladimir Novović skoro dvije godine ignoriše optužbe Centra za građansko obrazovanje (CGO) da je tadašnji kandidat za specijalnog državnog tužioca Šoškić ,,koristio poziciju za ostvarivanje privatnih interesa“.&nbsp; Uporno ćuti Specijalno državno tužilaštvo i na skandalozni slučaj targetiranja, kada je tužilac Šoškić u Prijedlogu za produženje pritvora Milivoju Katniću i Zoranu Lazoviću – beskrupulozno i bez pravnog osnova – osumnjičio šest istraživačkih novinarki i novinara, kao i nagrađivanog pisca, da su ,,pod uticajem organizovanog kriminala“.&nbsp; U međuvremenu, Miloš Šoškić, dok je bio pod ,,zaštitom“ glavnog specijalnog tužioca, brzometno je napredovao u karijeri - sa mjesta osnovnog do mjesta višeg tužioca, pa je prekomandovan prvo za specijalnog tužioca, a potom je odlukom Novovića postavljen za zamjenika glavnog specijalnog tužioca. KAD NEPOKRETNA IMOVINA POSTANE POKRETNA&nbsp; U tom periodu, prema javno dostupnim podacima, Miloš Šoškić je stvarao značajnu imovinu.&nbsp; Prvobitno, odlukom Vlade Crne Gore, u vremenu vlasti Đukanovićeve Demokratske partije socijalista dobio je stan. U prijavi nepokretne imovine Miloš Šoškić je upisao da je tokom 2019. godine postao ,,100 odsto vlasnik stana od 75 metara kvadratnih“.&nbsp; <blockquote>Ako Specijalno tužilaštvo nije našlo za shodno da, shodno zakonu, reaguje na skandalozno pogrešne optužbe da su Katnić i Lazović učestvovali u skidanju zabrane ulaska Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću u Crnu Goru; ako je Novovićev SDT svjesno nije sankcionisalo nezakoniti progon i tužilačkog crtanje meta istraživačkim novinarima i nagrađivanom piscima – zašto bi istraživali da li je Miloš Šoškić ,,vanknjižni vlasnik“ neke vrijedne imovine?&nbsp;</blockquote> Bilo je tada više negativnih reakcija na dodjelu stana Šoškiću. Kasnije i svojevrsnih optužbi da je Šoškić zloupotrijebio poziciju državnog tužioca. Tako je Centar za građansko obrazovanje Daliborke Uljarević dostavio tadašnjoj vršiteljki dužnosti vrhovne državne tužiteljke Maji Jovanović i Tužilačkom savjetu inicijativu da preispitaju da li je ,,Miloš Šoškić koristio poziciju državnog tužioca za ostvarivanje privatnih interesa kada je Vladi podnio zahtjev za dobijanje stana pod povoljnim uslovima“.&nbsp; Reagovao je tada i MANS Vanje Ćalović Marković u jednoj široj priči o dodjeli državnih stanova po povoljnim uslovima.&nbsp; Vrlo, vrlo povoljnim: Šoškiću je, na osnovu njegovog zahtjeva, Vlada Crne Gore dodijelila stan od 75 kvadratnih metara, po cijeni od 15.150 eura ili - 202 eura po kvadratu. NAPREDOVANJE U SVAKOM POGLEDU Uzaludni su bili javni protesti nekih nevladinih organizacija: Miloš Šoškić je nesmetano napredovao u karijeri, sticao imovinu, i gledao da ispuni sve naloge koje mu je ispostavljao vrh Tužilaštva ali i nova politička elita.&nbsp; Prema dostupnim javnim podacima, prije dodjele stana 2019. godine, tokom prethodne decenije, Miloš Šoškić i njegova supruga Ana Šoškić raspolagali su, do 2016. godine, osim dionica dvije državne kompanije, jedino ,,golfom IV“ iz 1998. godine, a potom, 2017. godine, novijom verzijom marke istog automobila iz 2006. godine.&nbsp; Djelovali su kao skromni bračni par koji je krčio put ka stabilnom, komfornom životu.&nbsp; No, je li taj zvanični podatak i potpuni, istiniti podatak? Podaci koje će Portal ETV prikazati ukazuju da su se iznenada pojavljivale vrijedne nekretnine... ,,FANTOMSKI“ STAN I STVARNI ZAKUP Imovina Šoškića značajno se uvećala nakon ,,avgustovskih promjena“: prema informacijama Portala ETV, postoje osnovi sumnje da su neki članovi porodice zamjenika glavnog specijalnog tužioca, naprasno postali ,,stvarni vlasnici“ nepokretne imovine u Podgorici i u opštini Budva, ali ostaje pitanje: je li Miloš Šoškić bio ,,vanknjižni vlasnik“?&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024091301094_6fd23d90e4b7ae1bcb0b51745e10dcbe14e26fa680cfd2820faca2533ffa2e42.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024091301094_6fd23d90e4b7ae1bcb0b51745e10dcbe14e26fa680cfd2820faca2533ffa2e42" data-rendition-name="original" width="1514" height="845" loading="lazy" alt="Podaci o stanu Ane Šoškić"> <figcaption>Dokument o svojini na stan od 102 kvadrata na Rimskom trgu(Photo: Podaci o stanu Ane Šoškić)</figcaption> </figure>  Do skora pravno nepoznata formulacija ,,vanknjižni vlasnik“ prvi put je uvedena prije nekoliko mjeseci, i to u aktima Specijalnog policijskog odjeljenja i Specijalnog državnog tužilaštva, iako sve to zakon ne poznaje. Kako god, podaci kojima Portal ETV raspolaže vrlo su indikativni. Tako je supruga Ana Šoškić, ubrzo poslije razvoda od Miloša, postala vlasnica stana od 102 kvadrata u strogom centru Podgorice, na Rimskom trgu.&nbsp; Te imovine nema u prijavama dok su Miloš i Ana bili supružnici. Da sve bude zanimljivije, pod rubrikom ,,Osnov sticanja“ piše – poklon! Od koga poklon, da li je bivši muž, tužilac Šoškić ili neko njemu blizak, imao udjela u ,,nabavci“ tog stana na ekskluzivnoj podgoričkoj lokaciji, ostalo je tajna.&nbsp; Činjenica je, međutim, da nakon razvoda Šoškića nije brakorazvodnom parnicom bio obuhvaćen stan od 75 kvadrata, pa je tužilac Šoškić ostao apsolutni vlasnik. Da li je iznenadni ,,poklon-stan“ na Rimskom trgu bila neka vrsta kompenzacije?&nbsp; To pitanje za sada ostaje nepoznanica, tajna koju nekadašnji supružnici brižljivo kriju.&nbsp; ,,CARSKO SELO" Kao što je misterija da li imaju neke ,,vanknjižne vlasničke veze“ Miloš Šoškić i njegov brat Marko, sa nekretninom u ,,Carskom selu“ u Tudorovićima, u Budvi. Riječ je o luksuznoj kući, prizemlja 89 kvadrata, sprata od 73 i podruma od 54 kvadrata. Ovu nekretninu izdaje Marko Šoškić i on je kontakt osoba ukoliko neko hoće da za izvjesno vrijeme zakupi i uživa u fantastičnom pogledu na budvansku rivijeru.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024091301094_a389d5de5d0b247b7001e17cf261f5cdad88a36b9a22adf50bd57d46719f816e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024091301094_a389d5de5d0b247b7001e17cf261f5cdad88a36b9a22adf50bd57d46719f816e" data-rendition-name="original" width="1024" height="682" loading="lazy" alt=',,Carsko selo" Blizikuće '> </figure>  Ko je stvarni vlasnik kuće koju izdaje Šoškić? Odgovor na to pitanje bi, čini se, tek izazvao mnogo novih pitanja... Ali, nema dilema da je, nakon razvoda od Miloša, Ana Šoškić iznenada postala ,,veleposjednica“: osim već pominjanog stana u strogom centru Podgorice, postala je vlasnik stana od 47 kvadrata i garaže u Budvi. NOVI PODACI: DVA STANA BRAČNOG PARA&nbsp; I njenom bivšem mužu nije loše išlo, što se tiče prihoda, ali i imovine.&nbsp; Prema podacima iz marta 2024. godine sa portal.antikorupccija.me, zamjenik specijalnog državnog tužioca prijavio je da, sa novom suprugom Ivanom Čurović Šoškić, posjeduje dva stana: onaj ,,Vladin“ od 75 kvadrata koji nije dijelio sa bivšom suprugom i koji je je 100% vlasništvo Miloša Šoškića, kao i novi stan od 86 kvadrata, koji je kupila supruga Ivana, koja je apsolutni vlasnik.&nbsp; Osim ove dvije nekretnine, Šoškići imaju u vlasništvu i dva automobila - BMW X4 iz 2016. i BMW X3 iz prošle godine.&nbsp; <blockquote>Prema dostupnim podacima, prije dodjele stana 2019. godine, tokom prethodne decenije, Miloš Šoškić i njegova supruga Ana Šoškić raspolagali su, do 2016. godine, osim dionica dvije državne kompanije, jedino ,,golfom IV“ iz 1998. godine, a potom, 2017. godine, novijom verzijom marke istog automobila iz 2006. godine</blockquote> Bračni par Šoškić, sudeći prema njihovim prijavama, ima i pet aktivnih kredita koje otplaćuju u ratama, što jeste značajno mjesečno opterećenje za kućni budžet. No, oboje zarađuju sasvim pristojno, isplaćuju im se, osim plata iz SDT i Kliničkog centra Crne Gore, ozbiljni godišnji honorari, što od usluga koje obavljaju za državu, što za međunarodne organizacije.&nbsp; I mogu biti mirni: iako postoje indicije da specijalni tužilac nije baš prikazivao kompletnu svoju imovinu, da je negdje ipak bio ,,vanknjižni vlasnik“, teško je očekivati da će ga nadređeni staviti pod lupu provjere.&nbsp; Naprotiv: Miloš Šoškić i njegovi pajtaši mogu biti mirni. Ako Specijalno tužilaštvo nije našlo za shodno da, shodno zakonu, reaguje na skandalozno pogrešne optužbe da su Katnić i Lazović učestvovali u skidanju zabrane ulaska Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću u Crnu Goru; ako je Novovićev SDT svjesno nije sankcionisalo nezakoniti progon i tužilačkog crtanje meta istraživačkim novinarima i nagrađivanom piscima – zašto bi istraživali da li je Miloš Šoškić ,,vanknjižni vlasnik“ neke vrijedne imovine? &nbsp; Uostalom, dok tužilaštvo i sudovi rade po direktivama ili po volji nove vlasti u Crnoj Gori i dok ne postoji međunarodni pritisak da se poštuju zakoni – svi će mirno nastaviti dalje.&nbsp;

Da li je tužilac Miloš Šoškić ,,vanknjižni vlasnik“ vrijedne imovine u Podgorici i u Budvi?

U novoj Crnoj Gori na koju ćemo, kako nam, od 30. avgusta 2020, prijete proruske i prosrpske vlasti, morati da se navikavamo svaki skandal je moguć, pa se desilo i da u centru Podgorice, najzaštićenijoj i, trebalo bi, bezbjednosno najpokrivenijoj gradskoj zoni bude prokopan podzemni tunel od jedne stambene zgrade do depova Višeg suda?! Duže od mjesec prokopavan je podzemni tunel, dugačak tridesetak metara, u gradskom jezgru gdje su smještene ključne institucije države – od zgrade Predsjednika, Skupštine, Vlade, Centralne banke do pravosudnih institucija.&nbsp; Ravno je godina od nezapamćene sramote države Crne Gore i njenog bezbjednosnog sektora, kada je 11. septembra, slučajno, zahvaljujući fenomenu promaje otkriven otvor u depou Višeg suda, za koji se ispostavilo da je tunel koji vodi do stana obližnje zgrade?!&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240911030956_c4b96351dcf921411e3f12890fb0cfdc4c3e78843ff8ad3dd63ceed8a235e2e5.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240911030956_c4b96351dcf921411e3f12890fb0cfdc4c3e78843ff8ad3dd63ceed8a235e2e5" data-rendition-name="original" width="1037" height="604" loading="lazy" alt="Mapa kopanja tunela do Višeg suda "> <figcaption>Prikaz odakle je kopan tunel do zgrade Višeg suda</figcaption> </figure>  Osnovno državno tužilaštvo okončalo je istragu dva dana uoči godišnjice i u poneđeljak, 9. septembra, saopšteno je da je podignuta optužnica protiv osam osoba. Međutim, nije utvrđeno ko je i s kojim motivom naručio kopanje tunela. U optužnici se tvrdi da je popisom ustanovljeno da je ukradeno 19 komada vatrenog oružja, 11 telefona i da nedostaju manja količina marihuane, kokaina, heroina, ne precizirajući koliko?!&nbsp; Nezvanično, u bezbjednosnim krugovima kažu da je iz depoa opljačkana velika količina droge, te da je jedna kriminalna grupa tako namirila dug od jedne partije na vlasti?!&nbsp; Optužnica je u poneđeljak, 9. septembra, podignuta protiv crnogorskih državljana Predraga Mirotića, Nikole Milačića, Katarine Baćović, Marjana Vuljaja, te državljana Srbije: Veljka Markovića, Milana Markovića, Dejana Jovanovića i Vladimira Erića.&nbsp; <h2>Promaja u Višem sudu i promaja od istrage</h2> Rano ujutro 11. septembra prošle godine službenice Višeg suda poslom su ušle u depo i zatekle ispreturane predmete u prostoriji koja je 24 sata pod ključem. Odmah je obaviještena policija. Uviđaj je rađen čitavog dana – od osam ujutro do 17 sati popodne. Kada je policija završila svoj posao, u depo su ušli službenici suda da urade popis kako bi ustanovili što fali od dokaza iz deponovanih predmeta. Prema javnosti dostupnim informacijama, oko jedan sat iza ponoći jedna od službenica je tražila da isključe klima-uređaj, jer joj je bilo hladno.&nbsp; Kako u depou nema „klime“, zaključili su da „duva promaja“. Pomjerili su jednu od polica sa registratorima, a u zidu je zjapila velika rupa?! Ispostavilo se da je to otvor tunela koji je vodio do susjedne zgrade. Nikada nije objašnjeno kako je moguće da je policija u depou radila uviđaj čitavih devet sati i da nijesu viđeli rupu u zidu?! Javnost je uskraćena za informaciju ko je bio na čelu tima za istragu, kako je vođen pretres ako ni jedan od registratora, postavljenih da zaklone rupu u zidu, nije pomjeren... Nije poznato kako je, i da li je uopšte, osim puke zabrane prilaska – za 17 sati, koliko je proteklo od trenutka kada je prijavljeno da je neko upao u depo do momenta kada je otkriven „tunel“ – zaštićen depo Višeg suda. Nema odgovora i na vrlo neprijatno poitanje za crnogorski bezbjednosni sektor: da li su za tih 17 sati „kopači“ mogli da unište važne tragove i dokaze.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240911030952_a6804b2c6784541aad64a0295f69d7c8feb22a7638844fa0aed44a8c07666979.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240911030952_a6804b2c6784541aad64a0295f69d7c8feb22a7638844fa0aed44a8c07666979" data-rendition-name="original" width="800" height="534" loading="lazy" alt="Abazović i Kovač i rupa u zidu depoa Višeg suda"> <figcaption>Potpredsjednik Abazović i ministar Kovač ,,obavljaju istragu"</figcaption> </figure>  <h2>Svjesno uništavanje mogućnosti da se sazna istina</h2> Ispostavilo se da je tunel, dugačak 30 metara, prokopavan od kraja jula, a da je otvor na zidu depoa probijen 8. septembra. Provalnici su tri dana nesmetano boravili u depou i iznosili što im je trebalo.&nbsp; Nepun mjesec pošto je otkriven, tunel je po nalogu vlade, kojom je tada rukovodio Dritan Abazović, zatrpan?! Uoči godišnjice ovog skandala pozvali smo tadašnjeg ministra unutrašnjih poslova Filipa Adžića, u želji da iz ove perspektive prokomentariše ovaj događaj, ali nije odgovorio na naše pozive i poruke. Obratili smo se i bivšem minstru pravde Marku Kovaču, koji se javio, ali, kako je kazao, u ovom trenutku ne može komentarisati slučaj. <h2>Brojni „slučajni“ propusti</h2> Kriminolog, prof. dr Velimir Rakočević i advokat Veselin Radulović za Portal ETV ističu da su u istrazi napravljeni brojni propusti i da je ovaj predmet trebalo da bude u nadležnosti Specijalnog državnog tužilštva.&nbsp; - Istraga je od starta vođena dosta traljavo i nije postupano kako standardi nalažu. Teško je objasniti bilo kom građaninu da se neko usudio da više od mjesec kopa tunel u blizini ključnih institucija da bi izvršio provalnu krađu ili neko od krivičnih djela takozvanog bagatelnog kriminaliteta – kategoričan je Rakočević.&nbsp; Ne treba biti stručnjak za kriminalistiku, ističe naš sagovornik, pa zaključiti da je neko sve dobro isplanirao i vješto iskoristio trenutak kada se renovira zgrada sudova u centru Podgorice. Nedopustivim ocjenjuje i to što su mjesto događaja, dok je trajao uviđaj, posjetili predstavnici izvršne vlasti. U jeku uviđaja, dok su forenzičari tragali za bilo kakvim dokazom koji bi istragu doveo do počinilaca, u iznenadnu posjetu „tunelu“, 13. septembra, stigao je Abazović sa ministrima Filipom Adžićem i Markom Kovačem, te čelnicima policije?!&nbsp; - Zna se se kako se radi uviđaj, koje se mjere i radnje preduzimaju, ali se u ovom slučaju nijesu poštovale procedure. Svjedoci smo da je pola Vlade bilo prisutno na licu mjestu, što je nedopustivu. Oni su uspjeli „efikasno“ i da potom zabetoniraju tunel i neke dokaze trajno kontaminiraju – kaže Rakočević. <h2>RAKOČEVIĆ: Zašto je „nenadležno“ Specijalno državno tužilaštvo?&nbsp;</h2> Našem sagovorniku je nevjerovatna činjenica i da je istraga prepuštena Osnovnom tužilaštvu iako je, kako navodi, jesno da je ovaj slučaj bio za Specijalno državno tužilaštvo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240911030956_bcd3a2cdecffc401954ee209732a38b7a0150f65891b4ff468c6273667a4a162.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240911030956_bcd3a2cdecffc401954ee209732a38b7a0150f65891b4ff468c6273667a4a162" data-rendition-name="original" width="968" height="1216" loading="lazy" alt="Profesor dr Velimir Rakočević "> <figcaption>Profesor dr Velimir Rakočević</figcaption> </figure>  - Ovaj predmet ima sve elemente krivičnih djela iz organizovanog kriminala. Imamo najmanje tri osobe koje su se udružile radi vršenja krivičnih djela radi sticanja dobiti, moći... Da je ova istraga bila u nadležnosti Specijalnog državnog tužilaštva, bili bi mnogo jači mehanizmi za pribavljanje dokaza - naglasio je Rakočević. Ni optužnica, na osnovu onoga što je u poneđeljak saopšteno javnosti iz njenog sadržaja, nije pružila ništa novo, što javnost &nbsp;već ne zna. - Sve je pod velom tajne. Ovaj slučaj ne može se smatrati rasvijetljenim ako nijesu otkriveni nalogodavci, organizatori i sve osobe koje su u kriminalnoj organizaciji. U optužnici imamo osobe koje se terete za krađu i kriminalno udruživanje, odnosno samo puke izvršioce. Ukoliko se ne procesuiraju svi akteri onda to nije pravda u punom smislu – kategoričan je Rakočević. Javnost će, kaže naš sagovornik, s razlogom postaviti pitanje - da li je moguće da su ove osobe ugrozile temelje države. - Tunel nije smio da bude zabetoniran u onako ranoj fazi istrage. Rekonstrukcija događaja je u ovakvim slučajevima jako važna – ističe on. Spisak nestalih stvari iz depoa Višeg suda koji je predstavljen javnosti i kod Rakočevića izaziva sumnju.&nbsp; - Učinioci tog „poduhvata“ su tako fingirali i prikrili prave namjere kako bi preusmjerili istragu. Zamislite da neko kopa tunel zbog oružja i male količine droge?! To je, prosto, nelogično, neutemeljeno. Teško da može da istrpi test elementarne logike. I zbog toga je trebalo otkriti one koji su osmilsili ovaj zločinački plan – naglašava Rakočević. Uvjeren je da su osobe koje su kopale tunel morale imati kompletan projekat, te da su bile uključene i stručne osobe koje su dale skicu i navodile „kopače“. - Ovaj događaj je ponizio državu i ovo se ne nije moglo dogoditi, odnosno realizovati, bez podrške iznutra. Nalogodavci su pronašli slabu kariku koju su iskoristili za pribavljanje bitnih informacija – zaključio je Rakočević. <h2>RADULOVIĆ: Teško do osuđujuće presude</h2> Advokat Veselin Radulović za Portal ETV kaže da postupanje nadležnih institucija, prvenstveno Tužilaštva, ne daje nadu da će ovaj predmet imati epilog kakav bi trebalo, odnosno da će dovesti do pravosnažnih osuđujućih presuda.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240911030956_0ead949d1d861ccfae836dda7a91500e219b3b198e1140876b10d284743fb546.webp" data-media-id="editor_3" data-image-id="20240911030956_0ead949d1d861ccfae836dda7a91500e219b3b198e1140876b10d284743fb546" data-rendition-name="original" width="1536" height="1433" loading="lazy" alt="Advokat Veselin Radulović "> <figcaption>Advokat Veselin Radulović</figcaption> </figure>  - Nažalost, brojni propusti u bezbjednosnom sektoru koji su doveli do toga da se uopšte može organizovati i izvršiti ovakvo krivično djelo nastavljeni su kasnije neodgovornim i neprofesionalnim postupanjem tokom istrage. Nadležni tužilac je suprotnu zakonu tokom obavljanja uviđaja dozvolio da neovlašćene osobe, odnosno predstavnici izvršne vlasti budu na licu mjesta i kontaminiraju taj prostor, odnosno unište tragove i dokaze - ističe Radulović. I on je kategoričan da je odluka izvršne vlasti da se tunel zabetonira bila preuranjena. - Kao da se nekom žurilo da na svaki način onemogući prikupljanje dokaza koji bi doveli do svih izvršilaca ovog krivičnog djela, a kasnije i do nalogodavaca – upozorava naš sagovornik. Podsjeća i da je jednom od osumnjičenih Osnovni sud ukinuo pritvor, uz obrazloženje da ne postoji osnovni materijalno pravni uslov za određivanje pritvora, odnosno da nema osnova sumnja da je okrivljeni počinio krivično djelo. - Sve ovo pokazuje da su veoma male šanse, ako uopšte postoje, da se ovaj događaj rasvijetli. Teško je vjerovati da ovakav način vođenja istrage može dati rezultate, odnosno da će optužba u ovom predmetu biti dokazana na sudu. Odluka da se zabetonira tunel onemogućila je i eventualnu rekonstrukciju događaja u slučaju da neka od stranaka u krivičnom postupku to predloži - kaže Radulović.&nbsp; Objašnjava da je logično da odbrana tokom postupka predloži rekonstrukciju događaja, što će, kako dodaje, dovesti u problem tužilaštvo jer je ono dužno da dokaže krivicu okrivljenih.&nbsp; - Eventualna nemogućnost utvrđivanja bitnih činjenica zbog toga što nije moguće odraditi rekonstrukciju, opet bi išla u prilog i u korist okrivljenima, jer sve bitne činjenice koje se tiču postojanja krivičnog djela i krivice mora dokazati tužilaštvo do stepena potpune izvjesnosti – objasnio je Radulović. I njemu je neshavtljivo da ovaj predmet nije preuzelo Specijalno tužilaštvo.&nbsp; - Od početka je nesporno da se radi o krivičnom djelu iz oblasti organizovanog kriminala. Jasno je da nadležni organi nijesu radili posao kako treba i to pokazuje i činjenica da se nakon godinu ne zna ko su nalogodavci i koji je bio njihov motiv da dođu do depoa Višeg suda – ističe on.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024091104090_b5249a0a4350a2b9262f7847580c504486f6ffb9a19d9bc412f6d458bb46679c.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="2024091104090_b5249a0a4350a2b9262f7847580c504486f6ffb9a19d9bc412f6d458bb46679c" data-rendition-name="original" width="800" height="532" loading="lazy" alt="Boris Savić"> <figcaption>Boris Savić, predsjednik Višeg suda u vrijeme kada je kopan tunel </figcaption> </figure>  Podsjeća i da se odmah nakon što je otkriveno da je obijen sudski depo oglasio tadašnji predsjednik Višeg suda Boris Savić konstatujući „da iz depoa ne nedostaje ništa“.&nbsp; - Kasnije je saopšteno da se radi popis. Način na koji je popis obavljen, njegovo trajanje, kao i prilično neodređeno saopštenje tužilaštva o tome što sve nedostaje iz depoa, ukazuju na sumnju da možda u Višem sudu nijesu imali ni urednu evidenciju svega što se u depou nalazilo – kaže Radulović. Za njega je to jedan od elemenata koji ukazuju na neprofesionalan i neodgovoran rad u crnogorskom pravosuđu. - Na osnovu postupanja tužilaštva i Višega suda teško je vjerovati da će javnost ikada biti upoznata sa pravim činjeničnim stanjem i da ćemo dobiti odgovor na pitanje što se desilo i sa velikom količinom opojne droge za koju je ranije saopšteno da se nalazila u Višem sud – zaključuje Radulović, uz konstataciju da nećemo dobiti ni odgovor na pitanje da li su izvršioci i nalogodavci ovog krivičnog djela imali logistiku od nekoga iz te institucije s obzirom na to da su veoma precizno znali gdje se nalazi depo. <h2>„Misterija“ devet tona droge&nbsp;</h2> Portal ETV je od Višeg suda tražio informaciju o količini narkotika koja je nestala iz depao, ali su nas uputili na Osnovno državno tužilaštvo i Osnovni sud sa obrazloženjem da je „Osnovno državno tužilaštvo sprovodilo istragu koju je okončalo podizanjem optužnice pred Osnovnim sudom u Podgoricu, pa je potrebno da pitanja prolijedite Tužilaštvu ili Osnovnom sudu kao nadležnim organima“.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024091104090_71b5a1e42c5ed51168d5362649ae3a8c9ea8ef0c73abf3e5a7b64fce2293407e.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024091104090_71b5a1e42c5ed51168d5362649ae3a8c9ea8ef0c73abf3e5a7b64fce2293407e" data-rendition-name="original" width="675" height="432" loading="lazy" alt="Depo Višeg suda u Podgorici "> <figcaption>Depo Višeg suda nakon provale</figcaption> </figure>  Iz Tužilaštva su na naša pitanja saopštili da je nestalo 9,726 grama kokaina, zatim marihuane – 7,692 grama, 177, 68 grama, 0,862 grama, 1,492 grama i 58,503. Naveli su i da je nestao heroin, ali nijesu saopštili gramažu. U martu prošle godine, pet mjeseci prije nego je počelo kopanje tunela, portparolka Višeg suda Marija Raković je u izjavi za dnevnik Dan saopštil da se u depou nalazi – devet tona droge, od marihuane i skanka do drugih jačih droga. Međutim, odmah nakon otkrivanja tunela, javnosti je saopšteno da više od tone kokaina, zaplijenjenog u Zeti, nije bilo deponovano u tom depou, već da je ta droga čuvana u kancelariji na spratu. Ali nikada nije saopšteno gdje su tone preostalog kokaina zaplijenjenog u drugim akcijama. Slučaj „Tunel“ pokazao je možda i simbolično najveću rupu u bezbjednosnom sistemu od kada država postoji, jer su zakazali svi krugovi obezbjeđenja, a svi počinioci ni nakon godinu nijesu identifikovani. O nalogodavcima i saradnicima nikada ništa, najvjerovatnije, nećemo saznati.

Vlada Dritana Abazovića „zakopala“ istragu i istinu o tunelu

Navršavaju se 24 godine od velikih demonstracija u Beogradu, kojima je 5. oktobra 2000. godine okončana vladavina Slobodana Miloševića. Skoro četvrt vijeka kasnije Srbijom rukovode politički akteri protiv kojih su se građani borili, a kojima su se u međuvremenu pridružili i nekadašnji opozionari i „borci“ za demokratiju. Kao i oko svih drugih velikih događaja, građani su i po ovom pitanju podijeljeni, a većina mladih ne zna skoro ništa.
Povod za demonstracije petog oktobra 2000. godine bili su izbori za predsjednika Savezne Republike Jugoslavije održani 24. septembra te godine. Opozicija ujedinjena u DOS (Demokratska opozicija Srbije) tvrdila je da je njen kandidat Vojislav Koštunica odnio pobjedu nad Slobodanom Miloševićem u prvom krugu i osporavala zvanične rezultate izbora, tvrdeći da ih je vlast pokrala.
Na poziv DOS-a građani su 5. oktobra na plato ispred tadašnje Savezne skupštine stigli iz cijele Srbije u kilometarskim kolonama automobila, autobusa i kamiona, probijajući buldožerima policijske blokade na pojedinim putevima.
Već u prepodnevnim satima policija je upotrijebila suzavac kako bi spriječila demonstrante da uđu u zgradu skupštine, ali su učesnici protesta ipak demolirali i zapalili zdanje, iznoseći namještaj i druge predmete iz Skupštine. Demonstranti su upali i u zgradu Radio-televizije Srbije u Takovskoj ulici.
Policija je ubrzo prestala da pruža otpor i mahom se pridružila građanima.
U večernjim satima 5. oktobra 2000. građane je sa terase Skupštine Beograda pozdravio novi predsjednik SRJ Vojislav Koštunica, a narednog dana, 6. oktobra, Milošević je priznao izborni poraz i čestitao mu.
U demonstracijama je poginula Jasmina Jovanović iz Miloševca kod Velike Plane, koja je pala pod točkove kamiona. Momčilo Stakić iz Krupnja je umro od srčanog udara, a ukupno je povrijeđeno 65 osoba.
Tema o kojoj se i dalje govori u javnosti i što je jedna od glavnih zamjerki rukovodstvu partija koje su činile tadašnji DOS je izostanak tzv. 6. oktobra, odnosno radikalno razračunavanje sa akterima prethodnog režima i to u svim sferama društva.
Nenad Čanak je insistirao na lustraciji, a Milan St. Protić na spisak neurađenih stvari stavio je hitno raspisivanje izbora za ustavotvornu skupštinu, kao i hapšenje i procesuiranje „najmanje 100 ljudi odgovornih za politiku koja je vođena u Miloševićevo vrijeme“.
Boris Tadić je 2020. godine za N1 rekao da nikada nije postojala većina za radikalne reforme.
Advokat i koministar unutrašnjih poslova u prvoj postpetooktobarskoj vladi Božo Prelević rekao je da su bila velika očekivanja od 5. oktobra, ali da nisu svi koji su ga predvodili bili iskreni.
Građani su i po ovom pitanju podijeljeni, kao i o svim drugim velikim događajima u istoriji.
Oni koji su polagali velike nade u bolji život koji će uslijediti poslije 5. oktobra danas o tom datumu govore s razočaranjem i iznevjerenim očekivanjima.
S druge strane su oni koji misle da su 5. oktobra na vlast došli „izdajnici i lopovi“ koji su rasprodali zemlju. Ovaj narativ podržava aktuelna vlast kroz prorežimske medije, sa stalnim podsjećanjem na to kako je bilo za vrijeme „onih bivših“, „žutih lopova“, „dosmanlija“, izostavljajući dio o tome o tome u kakvom stanju su ostavili zemlju odlaskom s vlasti 2000. godine.
Sociološkinja Vesna Pešić kazala je 2021. godine za N1 da aktuelni predsjednik Srbije Aleksandar Vučić mrzi 5. oktobar jer je tada pao s vlasti kao ministar informisanja u vladi koju su činili SPS i SRS.
Što se Aleksandra Vulina, sadašnjeg ministra bez portfelja, a u prethodnim mandatima šefa policije, vojske i BIA, tiče – peti oktobar je bio poraz srpske države i dan kada su Srbijom „zavladali najgori“.
- Petooktobarski puč je Srbiji donio jedan nenarodni i antisrpski režim koji je sproveo pljačkaške privatizacije i istjerao hiljade radnika na ulice - saopštio je Vulinov Pokret socijalista povodom godišnjice petog oktobra 2021. godine.
Novinar Zoran Panović ocijenio je jednom prilikom da je Vulin hladno servirana osveta predsjednika Vučića pobjednicima petog oktobra.
Možda najporaznija stvar poslije više od dvije decenije da mladi ili uopšte ne znaju za ovaj događaj ili imaju polovične i pogrešne informacije.
U anketi koju je N1 obavio prošle godine na pitanje da li znaju šta se tog dana desilo, mladi koji su mislili da znaju su odgovarali da su tada održane demonstracije povodom ubistva Zorana Đinđića ili da je pala vlada.

Peti oktobar 24 godine kasnije: Poraženi vladaju, građani iznevjereni, a mladi u neznanju

Socijalna preduzeća uglavnom funkcionišu preko tzv. hibridnog poslovnog modela, kombinovanjem profitnih i neprofitnih aktivnosti, pri čemu se poslovanje finansira ostvarenim profitom, iz javnih fondova, i različitih privatnih fondova kroz filantropiu.
To omogućava finansijsku stabilnost i otvara prostor za adresiranie važnih društvenih problemima koji ne donose profit, kazali su u Centru za građansko obrazovanje (CGO).
U toj NVO ističu da socijalna preduzeća svojim aktivizmom doprinose javnoj debati i zagovaranju za konstruktivne javne politike, praveći izvjesni pritisak na institucije da poprave stanje u društvu.
- Na primjer, mnoga socialna preduzeća u oblasti održive energije i upravljanja otpadom aktivno sarađuju s lokalnim vlastima kako bi se primijenila bolja regulativa za zaštitu okoline - navedeno je u saopštenju CGO-a.
Među uspješnim pričama, kako navode, izdvaja se i aplikacija Junker koja pomaže korisnicima da pravilno razvrstavaju otpad. Pokrenuta je kako bi se riješio veliki problem u Italiji, gdje pravila za razvrstavanje otpada variraju od grada do grada.
Korisnik skenira barcode proizvoda i dobija informacije o komponentama ambalaže, materijalima od kojih su napravijeni, te o odgovarajućim kantama za otpad u koje moraju biti odioženi.
Do sada se aplikaciji pridružilo oko 1.200 opština u Italiji, i oko 20 opština u Švajcarskoi.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FCGOCCE%2Fstatus%2F1842439551316295972&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

CGO: Zanimljivosti o socijalnim preduzećima i njihove uspješne priče

Vlada planira uspostavljanje posebne agencije za nadgledanje procesa legalizacije i zaustavljanja bespravne gradnje, navodi se u Reformskoj agendi Crne Gore 2024-2027. godine, koju je Vlada nedavno usvojila, a čije je sprovođenje uslov za dobijanje 383,5 miliona eura iz Plana rasta za Zapadni Balkan. Kako se naglšava u dokumentu, poseban izazov za Crnu Goru predstavlja bespravna gradnja.
Napominje se i da je rješavanje neovlašćenih objekata složeno i zahtijeva jasne kriterijume za legalizaciju i jak sistem za usklađivanje sa bezbjednosnim i ekološkim standardima, prenosi RTCG.
- Bez pouzdanog e-katastra, praćenje i upravljanje ovim strukturama je skoro nemoguće. Rješavanje bespravne gradnje u Crnoj Gori donosi nekoliko složenih izazova. Ove strukture često ometaju napore urbanističkog planiranja, jer se obično grade bez poštovanja propisa o zoniranju ili građevinskih propisa. To može dovesti do nepravilnosti u uređenju gradova i razvoju infrastrukture, što otežava efikasno korišćenje zemljišta i resursa. Zabrinutost za bezbjednost proizilazi iz nelegalne gradnje koja nije u skladu sa utvrđenim građevinskim propisima i bezbjednosnim standardima. Takve strukture predstavljaju rizik za stanare i susjedna imanja, potencijalno ugrožavajući bezbjednost zajednice - piše u dokumentu Vlade.
<h2>Razvijati jasne kriterijume za legalizaciju</h2>
Kako se ističe, osiguranje usklađenosti sa sigurnosnim propisima je ključno za ublažavanje ovih rizika i očuvanje opšteg blagostanja.
- Zakonska usklađenost je od suštinskog značaja za vlasnike nelegalnih objekata. Legalizacija obezbjeđuje pravno priznanje i jasnoću imovinskih prava, omogućavajući vlasnicima pristup osnovnim uslugama kao što su komunalne usluge i formalni finansijski instrumenti. Takođe, rješava neizvjesnosti u vezi sa vlasništvom nad imovinom, olakšava transakcije imovine i poboljšava ekonomske mogućnosti. Implementacija strukturiranog pristupa legalizaciji objekata uključuje razvoj jasnih kriterijuma za legalizaciju, uspostavljanje posebne agencije za nadgledanje procesa, podizanje svijesti javnosti o prednostima i procedurama legalizacije i pojednostavljivanje procesa podnošenja zahtjeva - precizirali su iz Vlade.
Kako dodaju, ovi napori imaju za cilj da integrišu nedozvoljene gradnje u formalne okvire urbanističkog planiranja, poboljšaju sigurnost i upravljanje životnom sredinom, razjasne imovinska prava i promovišu inkluzivni i održivi urbani razvoj u Crnoj Gori.
- Prvo, potrebno je definisati jasne i transparentne kriterijume za legalizaciju. Ovo uključuje saradnju između Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, lokalnih samouprava, urbanista i stručnjaka za životnu sredinu. Kriterijume treba utvrditi i saopštiti - ističe se u dokumentu.
Javne rasprave, naglašava se, su ključne za prikupljanje povratnih informacija i osiguravanje da su kriterijumi dobro shvaćeni i prihvaćeni.
- Nakon utvrđivanja kriterijuma izrađuje se novi zakon i usvaja ga Skupština. Drugo, posebna Agencija za legalizaciju mora biti uspostavljena kroz zakonodavnu akciju Vlade. Ova agencija će nadgledati proces legalizacije, obezbjeđujući usklađenost sa utvrđenim kriterijumima. Trebalo bi da ima strukturiranu organizacionu postavku, uključujući odjeljenja za inspekcije, usklađenost i odnose sa javnošću. Osoblje treba da bude angažovano i obučeno vještinama u oblasti urbanog planiranja, građevinarstva, nauke o životnoj sredini i prava - ukazano je.
Kampanje za podizanje svijesti javnosti su od suštinskog značaja za informisanje građana o procesu legalizacije, kriterijumima i pogodnostima.
- Ove kampanje treba da koriste različite medijske platforme i da uključuju sastanke zajednice u oblastima sa izrazitom neovlašćenom gradnjom. Trebalo bi razviti pojednostavljen i lak za korišćenje onlajn sistem prijavljivanja kako bi se olakšalo podnošenje zahtjeva za legalizaciju i praćenje njihovog napretka. Službe za pomoć ili centri za podršku mogu pomoći vlasnicima nekretnina kroz sam proces - navodi se u dokumentu Reformske agende.
<h2>Planiran detaljan pregled prijave</h2>
Proces legalizacije uključuje detaljan pregled prijave od strane Agencije za legalizaciju, uključujući početnu provjeru i inspekcije na licu mjesta kako bi se potvrdila usklađenost sa zdravstvenim, bezbjednosnim i ekološkim standardima.
- Odobrene prijave treba da dobiju zvaničnu dokumentaciju o legalizaciji, dok neusklađenim strukturama treba dati uputstva o neophodnim modifikacijama. Kontinuirano praćenje i poboljšanje su od ključne važnosti. Periodične revizije kriterijuma i procesa legalizacije treba da se sprovode na osnovu povratnih informacija i rezultata, uz usklađivanja po potrebi kako bi se poboljšala efikasnost i pravičnost - dodaje se.
Implementacija ovih koraka će omogućiti Crnoj Gori da efikasno upravlja neovlašćenim strukturama, osiguravajući da one pozitivno doprinose urbanom razvoju, dok istovremeno ispunjavaju zakonske, sigurnosne i ekološke zahtjeve.
<h2>Crna Gora dobija 383,5 miliona eura od EU</h2>
Vlada Crne Gore krajem septembra je usvojila Reformsku agendu, koja podrazumijeva niz reformi koje će država sprovoditi, i na kraju krajeva dobiti određeni iznos novca za te reforme.
Crna Gora je dobila 383,5 miliona eura od EU a tu je 110 miliona bespovratnih sredstava, dok je ostatak obezbijeđen kroz povoljne kredite.
- Od ukupnog iznosa planirano je da 178,5 miliona eura bude dodijeljeno u vidu budžetske podrške, dok će preostalih 205 miliona eura biti dodijeljeno za finansiranje infrastrukturnih projekata i implementirani kroz mehanizam Zapadnobalkanskog investicionog okvira - piše između ostalog u Vladinom dokumentu.

Bespravna gradnja na meti posebne agencije

Suđenje bivšem direktoru Uprave policije Veselinu Veljoviću, kojeg Specijalno državno tužilaštvo tereti da je 2020. godine postao član kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja novca zakazano je za 8. oktobar potvrdila je portalu ETV, savjetnica za odnose sa javnošću Višeg suda Marija Raković.
Na optužnici Specijalnog državnog tužilaštva osim Veljovića i Mrkića su i Nikola Mrkić, Mujo Nikočević,Arsenije Kalezić, Stefan i Nikola Bubanja, Borsilav Lečić, Dušica i Željko Bulatović, Nemanja Anđelković, Sadig Elnagar, Nikola Bačilović, Predrag Veljić i Goran Gluščević.
Bivši direktor Uprave policije tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću javio da će policija pretresti prostorije koje koristi Nikočević.
Tokom kmontrole optužnice specijalni tužilac Vukas Radonjić kazao je da je tokom istrage prikupljeno dovoljno dokaza za osnovanu sumnju da se podigne optužnica. Specijalno državno tužilaštvo tereti Veljovića da je imao zadatak da kriminalnoj organizaciji odaje povjerljive podatke o aktivnostima i predmetima koje se odnose na krijumčarenje cigareta.
U optužnici se navodi da je organizacija Mrkića koristila „privredne i poslovne strukture za nezakonito sticanje dobiti i moći za pranje novca, ali i za uticaj kriminalne organizacije na izvršnu vlast – Upravu policije“.
Veljović je na ročištu u martu, kada je razmatrana optužnica, kazao da je optužnica SDT zlonamjerna i motivisana političko – policijskim progonom određenih struktura. Tada je istakao da zna ko je nalogodavac njegove političke i medijske kompromitacije i satanizacije. On je bio kategoričan da nije koristio „Skaj“ aplikaciju kako je to navedeno u optužnici. Dokaze SDT osporavali su i branioci odbjeglog Mrkića i ostalih optuženih.
Veljović je 18. jula odlukom vijeća Višeg suda napuštio pritvor. On je 20. maja u teškom stanju prevezen u Klinički centar Crne Gore gdje je bio do 27. juna kada je vraćen u Istražni zatvor u Spužu.

Veljović i ostali u sudnici 8. oktobra

U zgradi Višeg sudu u Podgorici danas se dogodio incident kada je iz toaleta sa prvog sprava propala wc šolja usred kancelarije gdje se nalazi krivična pisarnica, saznaje portal ETV. Srećom, prilikom ovog ekscesa nije bilo povrijeđenih, a nije poznato kolika je šteta pričinjena i da li je uništet sudski materijal. Takođe, prema saznanjima našeg portala, uslijed nevremena prokišnjavale su i kancelarije u Vrhovnom sudu koji se nalazi u istoj zgradi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241004201028_f387651168aea48793fadc67f4b54af1f069c3ffb5c2bbc095d983c43f4dc770.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241004201028_f387651168aea48793fadc67f4b54af1f069c3ffb5c2bbc095d983c43f4dc770" data-rendition-name="original" width="641" height="855" loading="lazy" alt="Viši sud"> <figcaption>Havarija u krivičnoj pisarnici(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Podsjećamo, zgrada u kojoj se nalaze Viši, Vrhovni i Apelacioni sud nedavno je renovinara, očigledno ne i iznutra. Za adaptaciju zgrade, koja je počela prošlog ljeta, ugovoreno je nešto više od 1,3 miliona eura. Rekonstrukcija je bila dio projekta „Unaprijeđenje efikasnosti sudstva“ kojim su rekonstruisane i adaptirane i zgrade osnovnih sudova u Podgorici, Nikšiću, Kotoru i Beranama, kao i zgrada Osnovnog i Višeg suda u Bijelom Polju. Investitor je bila Uprava za kapitalne projekte, vrijednost radova iznosila je oko 3,5 miliona eura, a sredstva su obezbijeđena kroz finasijsku podršku Evropske unije.

SKANDALOZNO: WC šolja sa prvog sprata Višeg suda propala u krivičnu pisarnicu

Srpska pravoslavna crkva je za dvosatni ručak u eksluzivnom hotelu Regent u Porto Montenegru platila 10.500 eura, pokazuje račun tog hotela koji je objavljen na društvenoj mreži X.&nbsp; Ručak za poglavara te organizacije Porfirija Perića i stočlanu svitu koja ga je pratila održan je danas od 13 do 15 sati u dvorani Teodo hotela Regent, a u Porto Montenegro su stigli pod policijskom pratnjom, stoji u napomeni osoblju hotela, kojom im je naloženo da obezbijede parking za goste.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240929160952_fa6f51e83ccf39e61dd932f61d0a6bfe9287dc9c196940b8bc3698a66a46d769.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240929160952_fa6f51e83ccf39e61dd932f61d0a6bfe9287dc9c196940b8bc3698a66a46d769" data-rendition-name="original" width="1080" height="1434" loading="lazy" alt="Račun SPC u Regent"> </figure>  Na meniju su bili goveđi tartar biftek sa prepeličjim jajima, majonezom sa renom i brioš pecivom, potom salata od tunjevine sa maslinama, avokadom, čeri paradajzom, miješanom zelenom salatom i domaćim čipsom.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240929160956_146b63b0a83a31404d76b6702564791b7eb5b739632e89585772324f3899ef22.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240929160956_146b63b0a83a31404d76b6702564791b7eb5b739632e89585772324f3899ef22" data-rendition-name="original" width="649" height="194" loading="lazy" alt="Račun SPC u Regent"> </figure>  Potom je poslužena supa od šargarepe sa đumbirom, narandžom, vlašcem i pavlakom, a za glavno jelo je poslužen file brancina sa kremastom palentom, grilovane tikvice i sos od limuna. Za desert su pripremljeni čizkejk od borovnice, kolač od čokolade i narandže bez brašna i sezonsko voće.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240929160956_ad81473f3ba90b948dd0e07b83aaedc6aa57c09332cc972254244ba72cff124f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240929160956_ad81473f3ba90b948dd0e07b83aaedc6aa57c09332cc972254244ba72cff124f" data-rendition-name="original" width="720" height="916" loading="lazy" alt="SPC račun u Regent"> </figure>  Od pića su se, osim crnog i bijelog vina, služili votka, rakija, džin i viski.&nbsp; Ručkom u jednom od najeksluzivnijih hotela na crnogorskom primorju, u rizortu koji je aktuelna vlast najviše osporavala svojim prethodnicima, završena je izborna posjeta Porfirija Perića Crnoj Gori.&nbsp;

Crkva platila 10.500 eura ručak u hotelu Regent

Nezakonito smijenjeni komandir Službe zaštite i spašavanja Glavnog grada Goran Janković uputio je dopis aktuelnoj gradonačenici Podgorice Oliveri Injac dan nakon vanrednih lokalnih izbora, u kom konstatuje da su građani juče rekli svoje, a da ona i njeno rukovođenje gradom neće ostati upamćeni ni po čemu dobrom.
Janković u dopisu, u koji je portal ETV imao uvid, konstatuje da je on ostao duže na fukciji komandira službe zaštite, nego što je ona provela u fotelji gradonačelnice Podgorice.
Komisija za žalbe Vlade Crne Gore dva puta je poništila rješenje Injac o smjeni Gorana Jankovića sa pozicije komandira podgoričke Službe zaštite i spasavanja, a u obrazloženju je navedeno da su nejasni razlozi ovakve odluke gradonačelnice.
- Poštovana, obraćam Vam se ovim putem da vidim da li ste došli danas na posao i kako Vam djeluje ovo sve što su građani rekli o Vama i Vašem radu i rukovođenju. Ipak, na kraju ostade da ćete ipak Vi ostati upamćeni po ničemu dobrom, a posebno ćete ostati upamćeni po dovođenju novog stila života u moju i našu Podgoricu, a to je pacovski kvartovi, titulu najprijavijeg, ili što kazemo mi Podgoričani "najglibavijeg" grada u regionu sa nepotizmom, zloupotrebama, zaposlenjem nepismenih starješina bez uslova, kupovina starih autobusa, saobraćajni haos, uništenje redovnog vodosnadbijevanja i raznim mahinacijama koje će se otkrivati u narednom periodu - naveo je Janković u dopisu upućenom Injac.
Takođe, Janković poručuje da je Injac neznanjem, nestručnošću i njoj znanim stilom rada sa još nekoliko ljudi unizila sve službe i organe grada o čemu su joj, kako ističe, na kraju juče građani rekli sve.&nbsp;
- Ono što treba da Vas zabrinjava jeste materijalna šteta koju ste proizveli lažnim i nezakonitim radnjama u postupku moje smjene gdje su stručna lica do sada utvrdila da šteta prelazi iznos od 25.000 (slovina: dvadeset pet hiljada) eura koje ćete objašnjavati nadležnima na koji način ste ih zloupotrebom položaja otuđili iz budžeta Glavnog grada! Pravda je spora ali dostižna - naglasio je Janković u dopisu.
Janković je upozorio Injac da još nije postupila po nalogu Komisije za žalbe i da pravi enormne troškove za budžet.
- Naravno, posebna tema će biti podnošenje lažnih krivičnih prijava od strane Vas i Slađane Anđušić, jedne od najnepismenijih pravnika u istoriji Crne Gore! | na kraju, ipak, duže ostadoh komandir, nego sto vi bijaste gradonačelnica! U iščekivanju primjene i poštovanje zakona, srdačan pozdrav. Zakoniti komandir Službe zaštite i spašavanja mr Goran Janković - zaključio je on u dopisu.
Janković je u Službu zaštite došao iz Komunalne policije 2019, a u mandatu je bio do 2025. godine. Mandat mu je prestao u oktobru, kada je gradonačelnica Injac donijela rješenje o njegovom razrješenju.
Krajem istog mjeseca, za vršioca dužnosti komandira Službe zaštite Glavnog grada postavljen je Zdravko Blečić.
Upravna inspekcija Ministarstva javne uprave utvrdila je da Blečić ne ispunjava uslove za komandira Službe zaštite i spasavanja i više puta je upozoravala Injac da ukloni nepravilnosti u ovom slučaju, što ona nije uradila.
Takođe, Upravna inspekcija MJU je u aprilu zabranila rad Blečiću, ali je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović mjesec kasnije poništio to rješenje.

Janković poručio Injac: Ipak duže ostadoh komandir nego Vi gradonačelnica

Dobri moji, e ovo je dobro!&nbsp; Imao je Nermin Abdić, kandidat za gradonačelnika Podgorice razloga da se baš tako obrati javnosti nakon što su bili poznati prvi preliminarni rezultati izbornog nadmetanja u Glavnom gradu, poslije informacije da je DPS osvojio 29,9 odsto glasova, odnosno čak 19 mandata. &nbsp; Ne da je dobro, nego je ispalo super-dobro za DPS. Prvi put od avgusta 2020. godine partija koju više ne predvodi Milo Đukanović, ni bilo ko od starijih partijskih kadrova, stranka koju je napustio bivši premijer Duško Marković, partija koju su već dvije godine preuzeli da vode ,,neki novi klinci“ - osjetila je opojni miris izborne pobjede.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240930040956_e33f8f18af9d7f5a3a44417376b03f2f24fd3e3155fbdd4d911459f90af93c4f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240930040956_e33f8f18af9d7f5a3a44417376b03f2f24fd3e3155fbdd4d911459f90af93c4f" data-rendition-name="original" width="1000" height="650" loading="lazy" alt="Nermin Abdić konferencija za medije "> </figure>  Lista dr Abdića osvojila je sedam i po hiljada više, odnosno osam odsto glasova više. od Mujovićeve koalicije PES-Demokrate ili čak desetak odsto više u odnosu na listu srpskih stranaka koje je predvodila nositeljka liste iz Mandićeve NSD, Jelena Bojović Borovinić. Ne samo to: DPS ima tri puta veću podršku od saveza ,,Za bolju Podgoricu“ aktuelnog predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića i bivšeg premijera, lidera Ure Dritana Abazovića.&nbsp; Možda vrhu DPS-a neće lako ići posao formiranja nove uprave Podgorice, moguće čak i da ne uspiju da se dogovore o podjeli kolača vlasti, možda se i nastave stare mantre o tome da DPS nema koalicioni kapacitet, ali niko neće moći osporiti ključnu političku činjenicu - da su ostvarili veliki come back. &nbsp; Stranka kojoj su predviđali sudbinu Dačićevog SPS-a u Srbiji, nakon odlaska Miloševića, partija koja je bila prepoznata po jakom liderstvu Đukanovića, koju su uporno kritikovali da nijesu napravili promjene, čak i kad je izmijenjena čitava rukovodeća struktura, juče je – rezultatima na izborima u Podgorici i Kotoru – pokazala i dokazala da je upravo DPS postala vjesnik političkih promjena u Crnoj Gori.&nbsp; A to je već – promjena političke igre.&nbsp; Visina uzleta opozicionog DPS-a pokazuje svu dubinu pada njihovih političkih oponenata - takozvane postavgustovske većine – saveza partija koje su, sve do jedne, stranke vlasti od konstitusanja Skupštine Crne Gore i formiranja ,,apostolske vlade“ Zdravka Krivokapića.&nbsp; Rekonstruisana Vlada Milojka Spajića izglasana je u crnogorskom parlamentu sa 54 glasa od ukupno 81 poslanika, što će reći da je zadobila povjerenje fantastičnih 66,6 odsto glasova u Skupštini Crne Gore. Više od bilo koje vlade u istoriji crnogorskog višestranačja.&nbsp; Juče, na podgoričkim izborima ta parlametarna većina, koju predvodi lider Nove srpske demokratije Andrija Mandić, trbuhozborac Aleksandra Vučića u Crnoj Gori, doživjela je istinski izborni krah.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240930040956_20af25564687cc47a2dd576e4c7a6aaf39dd66e8326c5456ac271c0163d3a9c7.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240930040956_20af25564687cc47a2dd576e4c7a6aaf39dd66e8326c5456ac271c0163d3a9c7" data-rendition-name="original" width="1000" height="597" loading="lazy" alt='Press koalicije ,,Još jače"'> </figure>  Kad se saberu procenti stranaka nove parlamentarne većine, osvojili su povjerenje svega 43 odsto glasača: PES i Demokrate – 21,8%, ,,Za budućnost Podgorice“ – 20,2% i Bošnjačka stranka – 1,2%. Stranke parlamentarne većine iz državnog parlamenta koje tamo imaju 66,6%, u novom sazivu Skupštine Crne Gore imaće svega 45,76 odsto odborničkih mjesta! Podgorica čini trećinu izbornog tijela u Crnoj Gori, pa je jasno što ove brojke govore: parlamentarna većina na državnom nivou, poslije odmjeravanja snaga u Podgorici, izgubila je politički legitimitet.&nbsp; To ne znači da će Mandić i Spajić pokleknuti. Ne, boriće se da zadrže sve poluge vlasti, nudiće doskorašnjim političkim neprijateljima – Milatoviću i Abazoviću u Podgorici funkcije i sve što treba samo da bi o(p)stala izvršna vlast. Čak i po cijenu da se Spajićeva Vlada još jednom rekonstruiše i da joj se doda još koje ministarstvo, ako treba! To su ti ,,principi“ postavgustovske Crne Gore.&nbsp; Samo, izbori u Podgorici su otkrili novu političku realnost u Crnoj Gori.&nbsp; To su sinoć na svojoj koži osjetili i predsjednik Crne Gore Jakov Milatović i bivši premijer Dritan Abazović. Dakle: Milatović, nosilac pobjedničke liste sa izbora u Podgorici 2022. godine i Abazović, lider Ure koja je osvojila prije dvije godine 6,4 odsto glasova, sada zajednički moraju da budu zadovoljni sa – nešto više od 10 odsto.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024093005090_6dc2ab01715dc38959e6b9734a9e14f58e37c2229d1d88cd6f9120480d9f1a13.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2024093005090_6dc2ab01715dc38959e6b9734a9e14f58e37c2229d1d88cd6f9120480d9f1a13" data-rendition-name="original" width="936" height="582" loading="lazy" alt="Milatović, Rakčević i Abazović na konferenciji za medije"> </figure>  Sinoć je Milatović dobrano narušio i vlastiti politički legitimitet. Čovjek koji je bio najzaslužniji da Pokret ,,Evropa sad“ osvoji najviše glasova na lokalnim izborima 2022, godine, mladi političar koji je na predsjedničkim izborima ,,svrgnuo“ starog političkog vuka Mila Đukanovića, svoje ime je stavio kao zaštitni znak koalicije u Podgorici.&nbsp; Zato je sada u ozbiljnom problemu gubljenja vlastitog političkog legitimiteta.&nbsp; Istini za volju, njegov ,,Pokret za Podgoricu“, kojem je ustupio predsjedničko ime liste, sada će biti – tas na vagi. Izgleda primamljivo, ali za predsjednika Milatovića koji je na predsjedničkim izborima osvojio 60 odsto glasova svih građana, ipak je sve to – ponižavajuće.&nbsp; I stavlja predsjednika pred težak izbor. Milatoviću i Abazoviću primamljiva ponuda već je stigla od Mujovićevog bloka, ali su upravo zbog toga na mukama. Ako se vrate u ,,zagrljaj“ Spajića i Mandića - pokazaće da su neprincipijelni kalkulanti; ukoliko prihvate poziv DPS-a sa kojim su srušili prethodnu vlast u Podgorici – biće optuženi da su izdali ,,principe avgustovske večine“. A što reći za savez PES-a i Demokrata? Lideri ove dvije stranke su i nosioci najznačajnijih pozicija u izvršnoj vlasti: Milojko Spajić je premijer, njegov partijski drug i ministar Mujović je nosilac liste, dok je Aleksa Bečić potpredsjednik Vlade i kontroliše sektor bezbjednosti, a njegov partijski funkcioner Danilo Šaranović ministar unutrašnjih poslova, zadužen je za provjeru biračkih spiskova, ali i kontrolu granica.&nbsp; Iako su koristili položaje za funkcionersku kampanju, premda su uložili najviše u propagiranje koalicije na društvenim mrežama, teško da u PES-u i Demokratama mogu biti zadovoljni sinoćnjim rezultatom. Osim što će najvjerovatnije izgubiti mogućnost da kandiduju svog čovjeka za gradonačelnika Podgorice, moraće dobro da razmisle kako da zaustave pad političkog rejtinga.&nbsp; Jer, postizborna matematika govori o sunovratu njihove popularnosti. Prije dvije godine PES i Demokrate, ako saberemo njihove pojedinačne rezultate, osvojili su skoro 32 odsto glasova. Sinoć su se zaustavili na 21,8 odsto, što znači da su izgubili - trećinu glasova.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024093005090_22526bd77c140ff712cc6fa93985312e5bdf9cdacfd7215a370defd35d2918f2.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2024093005090_22526bd77c140ff712cc6fa93985312e5bdf9cdacfd7215a370defd35d2918f2" data-rendition-name="original" width="1000" height="748" loading="lazy" alt='Konferencija za medije ,,Za budućnost Podgorice"'> </figure>  Naravno to nije smetalo ni Spajiću ni Bečiću da šalju optimističke poruke, da govore o pobjedi, iako će sada biti potpuno zavisni od koalicije Andrije Mandića i Milana Kneževića.&nbsp; I svi će, tobože, brinuti da se nastavi očuvanje avgustovske većine. Samo što ta ,,avgustovska većina“ odavno, još od rekonstrukcije Vlade Milojka Spajića, ne postoji, jer su u srpsko kolo u međuvremenu uletjeli Ibrahimovićeva Bošnjačka stranka i Đeljošajeva Albanska alternativa. &nbsp; Ali, baš je to istinska slika današnje Crne Gore. Preciznije: vlasti u današnjoj Crnoj Gori. Iako su pretrpjeli poraz na lokalnim izborima, mada opozicija ima većinu, lideri stranaka parlamentarne većine glumili su sinoć pobjednike, sve u nadi da će nastaviti kao da se ništa značajnije nije dogodilo. Samo je falilo još da Dritan Abazović ponovi svoj usklik da je ,,ovo Crna Gora na koju se morate navići“.&nbsp; No, nakon izbora u Podgorici i Kotoru čini se da dolazi do promjena. Ne samo što je pokret ,,Preokret“ konačno ušao u parlament Podgorice, već zato što su građani odlučili da naprave politički preokret. Uspon DPS-a, Evropskog saveza i ulazak novih građanskih stranaka u parlament Glavnog grada pokazuje da dolazi do promjene političke igre.&nbsp; To je nova realnost na koju će morati da obrate pažnju Mandić, Spajić i ostala ekipa na vlasti: od 29. septembra mnogo toga će se mijenjati u Crnoj Gori. &nbsp;&nbsp;