Akcija crnogorske policije kodnog imena ,,Lugansk” - tokom koje je 12 osoba osumnjičeno za učešće u stranim oružanim formacijama, prevashodno za Ruse u Ukrajini - bila je koordinirana sa dvije obavještajne službe država osnivačica NATO. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251127191116_1e40ecd45cf421adb53d83f7485726ec157798bc25f5533b13de79601b55a3b6.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251127191116_1e40ecd45cf421adb53d83f7485726ec157798bc25f5533b13de79601b55a3b6" data-rendition-name="original" width="1586" height="1080" loading="lazy" alt='TRAGOVI: Dio zaplijenjenih stvari u akciji ,,Lugansk"'> <figcaption>TRAGOVI: Dio zaplijenjenih stvari u akciji ,,Lugansk"(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  RUSKO-SRPSKE ORGANIZACIJE Na osnovu informacija zapanih službi, policija je pretresala objekte ljudi koji su – kako saznaje Televizija E - pripadnici ,,Balkanske kozačke vojske”, ,,Crnogorsko-kozačkog bratstva” kao i organizacije ,,Noćni vukovi”. &nbsp; Među osumnjičenima za učešće na stranim ratištima je i bivši aktivista stranke prosrpske i proruske stranke ,,Prava Crna Gora” Marka Milačića, koji je u svojevremeno prešao u tabor ,,Narodnog pokreta” Miodraga Dake Davidovića. Akcija crnogorske policije otvara pitanje djelovanja brojnih rusofilskih ili prosrpskih &nbsp;organizacija u Crnoj Gori, koje su čvrsto vezane za aktivnosti Crkve Srbije. &nbsp; Povezanost proipadnika bajkerske organizacije ,,Noćni vukovi” razotkrila se prilikom nasilnog ustoličenja mitropolita Crkve Srbije Joanikija Mićovića 5. septembra 2021. godine. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251127191120_5679c560b84beb4ed364855d6605f9bdfe120c58a08b7cd219b3a8c14e225966.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251127191120_5679c560b84beb4ed364855d6605f9bdfe120c58a08b7cd219b3a8c14e225966" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt='NEGIRAJU EKSTREMIZAM I GOVORE O HUMANIZMU: Dio članova ,,Noćnih vukova" u Crnoj Gori '> <figcaption>NEGIRAJU EKSTREMIZAM I GOVORE O HUMANIZMU: Dio članova ,,Noćnih vukova" u Crnoj Gori(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  ,,NOĆNI VUKOVI” NA STRAŽI ZA SPC To se najbolje vidi iz zapisnika iz septembra 2021. godine sa saslušanja Željka Vukčevića, jednog od vođa ,,Noćnih vukova” u Crnoj Gori. &nbsp; &nbsp;-U manastir sam stigao 3. septembra, sa Mučalicom, popodne, oko 17 sati. On je poslije izašao iz Cetinjskog manastira. Ja sam dva dana boravio u porti Manastira, jer nam policija nije dozvoljavala izlazak. Napominjem da sam član Moto kluba. ,,Noćni vukovi“ i ja lično, kao i u ime Kluba stojimo na raspolaganju crkvi, kao i svim građanima, ali u humanitarnim akcijama. Upozorio me je mitropolit da istrpim eventualne provokacije ili napade na Manastir ukoliko ih bude i da ne reagujemo na bilo koji način, jer je to posao policije… - svjedočio je Vukčević pred inspektorima crnogorske policije. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251127191120_4e43bf273c89172af063c4f7c7fb0501402fb68f5131df02665a33fcade49199.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251127191120_4e43bf273c89172af063c4f7c7fb0501402fb68f5131df02665a33fcade49199" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="NA RASPOLAGANJU CRKVI SRBIJE: Detalji iz Cetinjskog manastira 5. septembra 2021. "> <figcaption>NA RASPOLAGANJU CRKVI SRBIJE: Detalji iz Cetinjskog manastira 5. septembra 2021.(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Koji su mu povjerovali na riječ, jer je nakon saslušanja odmah pušten, bez ikakve policijske dalje reakcije. &nbsp; Inače, „Noćni vukovi“ u Crnoj Gori su aktivni još od 2015, a često su bili angažovani kao neka vrsta obezbjeđenja za akcije sveštenstva Crkve Srbije. Negiraju da su ekstremisti i predstavljaju se kao grupa kojoj su ,,na srcu pravoslavlje, Rusija i Srpska pravoslavna crkva i u čijem je fokusu humanitarni rad”. &nbsp; U mnogim akcijama bili su skupa sa tadašnjim episkopom, sada mitropolitom Crkve Srbije Metodijem Ostojićem. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251127191124_4aead7a9195700529dde7680791b19ff12c87d1e08ba7b65bcea2506fd266b41.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251127191124_4aead7a9195700529dde7680791b19ff12c87d1e08ba7b65bcea2506fd266b41" data-rendition-name="original" width="599" height="496" loading="lazy" alt="KOD GLAVNOG KOMANDANTA: Aleksandar Zaldostanov i Vladimir Putin"> <figcaption>KOD GLAVNOG KOMANDANTA: Aleksandar Zaldostanov i Vladimir Putin(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  „Noćni vukovi“ vezuju se za rusku istoimenu organizaciju koja je opet direktno povezana za Kremlj i predsjednika Rusije Vladimira Putina. &nbsp; Njihov vođa u Rusiji Aleksandar Zaldostanov, poznatiji pod nadimkom Hirurg. Nakon avgusta 2020. godine &nbsp;on je čestitao, citiramo, „Srpskoj pravoslavnoj crkvi i srpskom narodu u Crnoj Gori“ pobjedu na izborima. BALKANSKI KOZACI U CRNOJ GORI &nbsp; Nijesu oni jedini „branitelji“ Crkve Srbije u Crnoj Gori. &nbsp;&nbsp; Među 12 ljudi koje crnogorska policija sumnjiči za učešće na ratištima u korist Putinove Rusije je i Danko Savić, koji se predstavljao kao ataman Balkanske kozačke vojske. &nbsp; Ta paramilitarna organizacija osnovana je 2016. godine u Kotoru. ,,Balkanska kozačka vojska” stoji iza udruženja ,,Saveza dobrovoljaca Donbasa“, pokazuju podaci Digitalnog forezničkog centra. O njihovom malignom uticaju u Crnoj Gori je svojevremeno za Ruski Insajder govorio analitičar Konstantin Batozkij.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251127191124_175f6c3a319f87cc3d3344cf88d41866af4ea4dd49ef198cc97ea67cd71c3960.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251127191124_175f6c3a319f87cc3d3344cf88d41866af4ea4dd49ef198cc97ea67cd71c3960" data-rendition-name="original" width="441" height="573" loading="lazy" alt="SVJEDOČENJE O RUSKOM MALIGNOM UTICAJU: Konstantin Bezotkaj"> <figcaption>SVJEDOČENJE O RUSKOM MALIGNOM UTICAJU: Konstantin Batockij(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  -Već smo vidjeli da je Rusija pokušala da destabilizuje Crnu Goru, a možemo pretpostaviti da će se takvi pokušaji i nastaviti i preko ovih paramilitarnih organizacija kao što su Balkanska kozačka vojska i Savez dobrovoljaca Dombasa – ocijenio je Batozkij. &nbsp;&nbsp; BACKOVIĆ I NJEGOVO BRATSTVO Direktna veza između Balkanske kozačke vojske i Crkve Srbije u Crnoj Gori je – Mijajlo Backović, paroh Crkve Srbije u Tivtu. &nbsp; Poznate su Backovićeve ,,vancrkvene” aktivnosti: svojevremeno je uticao na osnivanje bratstva srpske pravoslavne omladine ,,Sveti Pantelejmon“, prvom osnovanom u Crnoj Gori, na Miholjskoj prevlaci. Backović je i inicijator izgradnje nelegalne krstionice Srpske pravoslavne crkve na Miholjskoj prevlaci.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251127191128_069bc8adce41292f450f96f2cb8151b430dd37f9bf576a1535dce23b6768f4fa.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251127191128_069bc8adce41292f450f96f2cb8151b430dd37f9bf576a1535dce23b6768f4fa" data-rendition-name="original" width="1280" height="800" loading="lazy" alt="PADOBRANAC, POP I GERILAC: Mijajlo Backović"> <figcaption>PADOBRANAC, POP I GERILAC: Mijajlo Backović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Poznata je i politička opcija koju podržava: Backović je sredinom 2020. godine koordinirao protestima Demokratskog fronta u Budvi, a potom neposredno pred izbore prokleo svakog građanina Crne Gore koji je namjeravao da glasa stranke tadašnje vladajuće koalicije zbog usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Backović je dio aktivnog sastava Balkanske kozačke vojske. Osim njega, prema podacima Digitalno-forenzičkog centra (DFC), članovi su i kozački pukovnik, ataman Crne Gore Slobodan Pejović, pa onda glavni ataman za Srbiju, Crnu Goru i Republiku Srpsku Vojislav Vidaković, Sergej Stepin iz Saveza dobrovoljaca Donbasa, Vojo Gušić, potpredsjednik Boračke organizacije Republike Srpske i Miroslav Topalović, koji je predstavljen kao bivši ratnik iz Republike Srpske. Neki od ovih ljudi bili su angažovani 2021. godine na Cetinju, a sigurnosnim mjerama je &nbsp;koordinirao Backović, inače blizak tadašnjem direktoru Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejanu Vukšiću, ali i poznat kao ljubitelj brzih i skupih automobila, ali po druženju sa starletom i bezbjednosno-interesantnom osobom Sorajom Vučelić. ISTRAGA SE (NE) NASTAVLJA &nbsp; Svi ovi podaci ukazuju da je današnja akcija udruženih snaga Uprave policije i Bezbjednosno-obavještajnog direktorata Ministarstva odbrane otkrila tek vrh ledenog brijega. I sasvim je izvjesno da 12 osoba koje se sumnjiče za nelegalno učešće na ratištima u inostranstvu, je tek dio razgranate mreže koju je u Crnoj Gori svojevremeno formirala ruska obavještajna zajednica. &nbsp; Zato će biti zanimljivo pratiti da li će crnogorski bezbjednosni sektor nastaviti po insttrumcijama zapadnih partnera da locira i razotkriva žarišta paramilitarnih grupa koje su eksponeni ruskog malignog uticaja. &nbsp; Ili će odnekud, iz Beograda ili Moskve, stići glas da bi dalja istraga trebalo biti obustavljena, u ime budućih dobrih odnosa sa zvaničnom Podgoricom. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Draško Đuranović

Siniša Adamović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

OPASNE VEZE: Balkanski kozaci, ruski ,,spavači” i Crkva Srbije

Sudija Višeg suda u Podgorici Nenad Vujanović donio je 18. novembra rješenje kojim se biznismenu Aleksandru Mijajloviću ukidaju mjere nadzora – obaveza javljanja od svakog mjeseca Odjeljenju bezbjednosti Podgorica i vraća mu se pasoš oduzet aprila prošle godine, nakon što ga je Specijalno tužilaštvo teretilo za stvaraje kriminalne organizacije koja je švercovala cigarete. &nbsp; Možda ova odluka Višeg suda o ukidanju mjera nadzora ne bi izazvala pozornost da, samo deset dana prije ove odluke Višeg suda, biznismenu Mijaloviću 7. novembra nije za 60 dana produžen pritvor u drugom predmetu. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251126201148_f68a9e831b61e95d957dfc79eb3f2b5e6378dafbc93fc4431c70fb68f5360d5f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251126201148_f68a9e831b61e95d957dfc79eb3f2b5e6378dafbc93fc4431c70fb68f5360d5f" data-rendition-name="original" width="1072" height="891" loading="lazy" alt="PASOŠ DA, SLOBODA NE: Rješenje Višeg suda "> <figcaption>PASOŠ DA, SLOBODA NE: Rješenje Višeg suda (Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  IMA PRITVOR – NEMA PRITVOR Dakle: Mijajloviću, kojem je u jednom predmetu ukinut pritvor, ukinuta je obaveza javljanja policiji i vraćen pasoš jer nema opasnosti za bjekstvo, a u drugom predmetu se određuje pritvor, između ostalog i zbog opasnosti od bjekstva?! &nbsp; I da sve bude čudnije: Specijalno tužilaštvo, koje je u oba predmeta tražilo pritvor, zahtijevalo je da se Mijajloviću zadrži obaveza javljanja Odjeljenju bezbjednosti u Podgorici, iako je biznismen u pritvoru u Spužu, i ne može fizički da se javlja svakog mjeseca policiji u Podgorici. &nbsp;&nbsp; Sudija Nenad Vujanović je, uz logično objašnjenje, odbacio nelogičan zahtjev SDT-a. - Ako okrivljenom Aleksandru Mijajloviću u tom predmetu bude ukinut pritvor, tada će se odlučiti da li je i koja od navedenih mjera potrebna, pa se navodi istaknuti u mišljenju Specijalnog državnog tužilaštva da je navedena mjera nadzora, zajedno sa određenim jemstvom, podobna da na kvalitetan način suspenduju opasnost od bjekstva – pokazuju nesonovanim – piše Vujanović u obrazloženju Rješenja. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251126201128_eb113260b89b9dd7935c6e84817e42b73f16012b57f9f2075ef55d505a461313.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251126201128_eb113260b89b9dd7935c6e84817e42b73f16012b57f9f2075ef55d505a461313" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="POD OPTUŽBAMA DA SU SERVIS VLASTI: Specijalno državno tužilaštvo "> <figcaption>POD OPTUŽBAMA DA SU SERVIS VLASTI: Specijalno državno tužilaštvo(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  TUŽILAČKI ,,POVRATAK U BUDUĆNOST” Detalji iz tužilačke Naredbe o sprovođenju istrage od 5. oktobra ove godine ukazuju na zloupotrebu institucionalne moći Specijalnog državnog tužilaštva. &nbsp; Tada je, samo na osnovu poruka iz Mijajlovićevog telefona, troje specijalnih tužitelja – Miroslav Turković, Ivana Petrušić Vukašević i Jovan Vukotić – osumnjičilo, osim podgoričkog biznismena, još pet osoba za stvaranje kriminalne organizacije. &nbsp; Koja je, po navodima SDT-a, između ostalog, imala za cilj da preko mreže medija, citiramo - ,,utiču na političku vlast, sredstva javnog informisanja, izvršnu vlast i na druge važne ekonomske i društvene činioce”. Specijalno tužilaštvo je de fakto – bez ijednog valjanog dokaza ili indicije – ubacilo u kriminalnu orgnaizaciju i medije koji su učestvovali u narušavanju ustavnog poretka i bezbjednosti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251126201132_788b7d858adcc7a0aa34c43529f515f2f0dd7dcdc9aac3236e7118091d02ec43.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251126201132_788b7d858adcc7a0aa34c43529f515f2f0dd7dcdc9aac3236e7118091d02ec43" data-rendition-name="original" width="3000" height="2352" loading="lazy" alt="TROJE TUŽILACA SASLUŠALO TRI SVJEDOKA ZA 50 DANA: Potpisi na Naredbi za sprovođenje istrage"> <figcaption>TROJE TUŽILACA SASLUŠALO TRI SVJEDOKA ZA 50 DANA: Potpisi na Naredbi za sprovođenje istrage(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  I to kako: ,,... okrivljeni A.Mijajlović preko ,,Mportala”, Portala ETV”, ,,CDM”, ,,Standarda”, &nbsp;,,Portala Analitike”, ,,Pobjede”, ,,Antene M” koristi radi sticanja nezakonite dobiti i moći za sebe i kriminalnu organizaciju, kreirajući javno mnjenje i stvarajući medijsku sliku isključivo u cilju suzbijanja konkurencije, lične i profesionalne diskreditacije svih lica, vjerskih, političkih i privrednih organizacija...” &nbsp; &nbsp;Koliko su osnovane tužilačke sumnje zapisane u Naredbi, pokazuje jedan frapantan podatak: Mijajlović se tereti za stvaranje kriminalne organizacije i mrežu uticaja preko medija u periodu od januara 2018. do februara 2024. godine, a Portal ETV, koji se nalazi na spisku, osnovan je 5. septembra 2024. godine?! &nbsp; &nbsp;Kako je Mijajlović mogao preko Portala ETV da ostvaruje nezakoniti uticaj - prije nego što je portal počeo da radi? Na to jednostavno pitanje – kako je moguć ,,povratak u budućnost” - &nbsp;niko od troje specijalnih tužilaca nije dao odgovor. &nbsp; &nbsp;PRITVOR BEZ KRAJA &nbsp;I to je još jedan pokaztelj da je Aleksandar Mijajlović bio unaprijed zacrtana meta progona. Ali ne i jedini: postupanje specijalnih tužitelja pokazuje da su od početka planirali Mijajlovića strpati u poduži pritvor. &nbsp; U zahtjevu za određivanje pritvora Mijajloviću, troje specijalnih tužitelja navelo je - mogućnost uticaja na svjedoke. Međutim, za pedeset dana od kako je određen pritvor Aleksandru Mijajloviću, Specijalno državno tužilaštvo, osim trojice policijskih službenika, nije saslušalo ni jednog svjedoka koji se izričito pominju u Naredbi za sprovođenje istrage. Iako istragu vode čak troje tužilaca! &nbsp; Očito da je neaktivnost SDT bila umišljajna - da se Mijaloviću, nakon 30 dana, produži pritvor za još dva mjeseca. Što je Viši sud i učinio 7. novembra. Time su prekršeni standardi Evropskog suda za ljudska prava, a mjera pritvora se pretvara u kaznu zatvora bez presude. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251126201132_6fc47fd35d37bf6585626b84fa88030711b3688f9fdb655d2d541c14c2391c00.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251126201132_6fc47fd35d37bf6585626b84fa88030711b3688f9fdb655d2d541c14c2391c00" data-rendition-name="original" width="647" height="600" loading="lazy" alt="MEĐUNARODNI STANDARDI: Presuda Evropskog suda za ljudska prava "> <figcaption>MEĐUNARODNI STANDARDI: Presuda Evropskog suda za ljudska prava(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  KRŠENJE MEĐUNARODNIH STANDARDA O tome svjedoči i slučaj Kontrada protiv Italije (Contrado vs Italy). &nbsp; -Nadležni sud mora utvrditi da li su nadležni državni organi vlasti pokazali naročitu revnost u vođenju postupka. To se precizira presudom od 24.08.1998. godine u predmetu Contrada protiv Italije, kao i presudom od 23. septembra 1998. godine, u predmetu I. A. protiv Francuske – ističe se u zapisniku sa suđenja.. &nbsp; Izostanak tužilačke akcije saslušanja svjedoka u slučaju istrage protiv Mijajlovića i još pet osoba znači i kršenje standarda koje su svojevremeno ustanovili i crnogorski sudovi. Do skora su domaći sudovi znali da odrede pravne posljedice &nbsp;neaktivnosti tužilaca u pritvorskim predmetima. &nbsp; To se najbolje primjećuje u jednom Rješenju Vrhovnog suda Crne Gore iz sada daleke 2019. godine. Vijeće suda u sastavu Radule Kojović, Svetlana Vujanović i Miraš Radović odbacilo je zahtjev Osnovnog državnog tužilaštva o produženju pritvora okrivljenom za krijumčarenje ljudi. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251126201132_b7c7d22cd8a0dd9ce93512921c1c0176b3d0934ee2e3f18edb9b668d9e9f5d5f.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251126201132_b7c7d22cd8a0dd9ce93512921c1c0176b3d0934ee2e3f18edb9b668d9e9f5d5f" data-rendition-name="original" width="986" height="723" loading="lazy" alt="ZABORAVLJENI CRNOGORSKI STANDARDI: Odluka Vrhovnog suda o odbijanju produženja pritvora"> <figcaption>ZABORAVLJENI CRNOGORSKI STANDARDI: Odluka Vrhovnog suda o odbijanju produženja pritvora(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  - Državni tužilac ne samo da nije postupao sa posebnom hitnošću, nego je zapaženo potpuno odsustvo bilo kakve aktivnosti u pravcu obezbjeđenja blagovremene izrade nalaza i mišljenja vještaka, kojim po očekivanju državnog tužioca bilo moguće otkriti identitet saučesnika u predmetnom krivičnom djelu – piše, između ostalog, u obrazloženju presude Vrhovnog suda. &nbsp;&nbsp; STANDARDI ,,AVGUSTOVSKE VEĆINE” Nije ovo jedina odluka Vrhovnog suda kojom se odbija tužilački zahtjev za pritvor, ima više sličnih rješenja, Višeg i Vrhovnog suda. &nbsp; Ali, sve je to bilo prije avgusta 2020. godine. Od tada crnogorske sudije nijesu odbacile jednu optužnicu, a vrlo rijetko se odbija zahtjev za produženje pritvora. &nbsp; Da li su prijetnje vetingom u pravosuđu, koja se čuju gotovo svakodnevno iz redova parlamentarne većine, uticale da aktuelne sudije odstupe od standarada koje propisuje Evropski sud za ljudska prava? Je li zlokobna retorika Borisa Bogdanovića, nalik onoj iz vremena južnoameričkiih diktatura - pominjanjem u parlamentu lova na ljude i pretvaranja političkih protivnika u predjela, jela i dezerte – raspirila u pravosuđu atmosferu straha i brigu za vlastitu bezbjednost? &nbsp; Mnogo je pitanja bez odgovora. Slučaj produženja pritvora biznismenu Aleksandru Mijajloviću, uz skidanje oznake tajnosti privatnih podataka iz naredbe o sprovođenju sitrage, pokazuje da se iza maske tužilačke akcije krije politički progon dijela izvršne vlasti. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Aleksandru Mijajloviću vratili pasoš dok je u pritvoru u Spužu?!

,,Dvadeseti novembar je jedan od najtragičnijih dana u Pljevljima i zbog poštovanja prema civilnim žrtvama i njihovim porodicama, ne prisustvujem Danu opštine“. Ako ste povjerovali da je ovu rečenicu izgovorio neki Pljevljak, u namjeri da podsjeti na tragično vrijeme Drugog svjetskog rata kada su, prvo Italijani i četnici, a potom Njemci, četnici i balisti, činili zločine – nijeste pogodili. Opet, ako ste pomislili da se danas javno prisjetio mučne ‘43. godine kada su četnici Pavla Đurišića i Draže Mihailovića u pljevaljskom srezu za samo četiri krvava februarska dana ubili 678 ljudi, uglavnom muslimana - od čega dvjesta đece u dobi do osam godina – opet ste pogriješili. Citat s početka je ponosno vlasništvo Daria Vraneša, predsjednika opštine Pljevlja. Iako je prethodne dvije godine uredno obilježavao Dan opštine, Vraneš je ove naprasno ustanovio da mu je Dan oslobođenja od fašista i njihovih slugu - i mučan i tragičan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112509110_249850c4cbeae34b7e3f5823cb1e8559efc59f1fb8f316388faefcd35e5fe951.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025112509110_249850c4cbeae34b7e3f5823cb1e8559efc59f1fb8f316388faefcd35e5fe951" data-rendition-name="original" width="1000" height="660" loading="lazy" alt="VRIJEME IZDAJE I KOLABORACIJE SA OKUPATOROM: Pavlje Đurišić i Pircio Biroli u Kolašinu 1942. godine "> <figcaption>VRIJEME IZDAJE I KOLABORACIJE SA OKUPATOROM: Pavlje Đurišić i Pircio Biroli u Kolašinu 1942. godine(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ANTIFAŠISTIČKA I PROFAŠISTIČKA CRNA GORA I još se, veli Vraneš, njegovim obilježavanjem prave podjele u narodu. Ali ne na nacionalnoj ili vjerskoj osnovi, kako lažno govori Vraneš. Dan oslobođenja Pljevalja pravi podjelu na one koji podržavaju antifašizam i one koji bi da vaskrsavaju fašizam; pravi razdjelnicu između dobra i zla.&nbsp; Dario Vraneš ne krije da je na ovoj drugoj, mračnoj strani, na strani četničkih koljača. I valjda je zato u kabinetu, odmah iza svoje fotelje, postavio statuetu Draže Mihailovića, da svima pokaže kome se divi i za što se zalaže. Da mu može biti, vjerovatno bi u zgradu opštine - ili možda ispred zgrade - postavio i onaj veliki kip četničkog koljača Pavlja Đurišića.&nbsp; Sramota je današnje Crne Gore da je na čelu Pljevalja, jednog od najvećih crnogorskih gradova, čovjek koji ne poštuje sjene boraca koji su pali u borbi protiv fašizma i nacizma tokom Drugog svjetskog rata; junaka koji su svijetu pokazali snagu crnogorske zvijezde petokrake... Ali, to je crnogorska realnost: u vrhu vlasti, ne samo Pljevalja, ne samo Nikšića, već države Crne Gore nalaze se ljudi koji ne poštuju ni crnogorski 13. jul, ni vrijednosti antifašističke Crne Gore iz Drugog svjetskog rata. Niti žele da poštuju crnogorsku istoriju. POČASNA STRAŽA NA STRAŽICI&nbsp; ,,Pred veličinom vaše žrtve, pred zamahom vašeg pregnuća, mi savijamo naše borbene zastave i kažemo: vječna vam hvala drugovi.“ Tako je 21. decembra 1941, samo dvadeset dana nakon traumatične Pljevaljske bitke Glavni štab Narodnooslobodilačkih partizanskih odreda za Crnu Goru i Boku odao pomen palim borcima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112509114_47a747b9158b31adc1e1dfd182c0201653c9d7b396568b8ef0965e409413fb38.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112509114_47a747b9158b31adc1e1dfd182c0201653c9d7b396568b8ef0965e409413fb38" data-rendition-name="original" width="512" height="615" loading="lazy" alt="U ČAST STRADALIM U BORBI PROTIV FAŠIZMA: Spomenik na Stražici "> <figcaption>U ČAST STRADALIM U BORBI PROTIV FAŠIZMA: Spomenik na Stražici(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Dvije decenije kasnije, 1961. godine, na Stražici iznad Pljevalja otvoren je Spomenik palim borcima u Plјevalјskoj bici ali i svim žrtvama fašističkog terora tokom Drugog svjestkog rata. U centralnoj prostoriji spomenika na Stražici, nalaze se dva velika mozaika, koje su zajedno izradili čuveni crnogorski slikari Aleksandar Aco Prijić i Branko Filo Filipović, a na spoljnom zidu kripte, sa desne strane od ulaza nalazi se monumentalni bronzani reljef, poznatog crnogorskog vajara Draga Đurovića. A u bronzanom sarkofagu u kripti su posmrtni ostaci posmrtni ostaci 412 osoba stradalih od ruku fašista i domaćih kolaboranata. Zar je moguće da - osamdeset i četiri godine od Pljevaljske bitke, osam decenija od 9. maja 1945, Dana pobjede - prvi čovjek Pljevalja ne zna da taj Spomenik na Stražici nije samo počast partizanima, već simbol pobjede nad fašizmom? PLANSKA REVIZIJA ISTORIJE Ali, nije ovđe riječ o nepoznavanju istorijskih fakata. Dario Vraneš - koji ima odlične pozicije i kod Andrije Mandića u Podgorici i Aleksandra Vučića u Beogradu - dobro zna što radi i zbog čega besprizorno ignoriše istorijske istine. Na djelu je svjesni, planirani istorijski revizionizam. Ne samo čelnika Pljevalja i funkcionera Mandićeve stranke, već najvećeg dijela parlamentarne većine.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112509114_4a8939ab07036a44e94812a830504a5d3e742796c862e93e4094122776044f81.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025112509114_4a8939ab07036a44e94812a830504a5d3e742796c862e93e4094122776044f81" data-rendition-name="original" width="2560" height="1706" loading="lazy" alt="PLANSKA REVIZIJA ISTORIJE: Andrija Mandić i Joanikije Mićović "> <figcaption>PLANSKA REVIZIJA ISTORIJE: Andrija Mandić i Joanikije Mićović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  To je igranje po taktu velikosrpskog projekta u kojem nema mjesta za partizane, za antifašizam i, uopšte, za slobodarsku, građansku Crnu Goru. U osnovi tog imperijalnog programa je velikosrpski nacional-šovinistički projekat, uobličen u programskom dokumentu ,,Homogena Srbija" Stevana Moljevića. Koji je opet izveden iz onog ,,Načertanija“ Ilije Garašanina, nacrta spoljne, ali prvenstveno nacionalne imperijalne politike Srbije. I koji je osnova ovog što se danas nad Crnom Gorom sprovodi – kroz maligni ruski i srpski uticaj: obezličenje crnogorskog identiteta da bi se Crna Gora uklopila u projekat ,,Ruskog mira“, odnosno ,,Srpskog sveta“. Nije to novost: velosrpski projekat podrazumijeva pokornu Crnu Goru, Intrigantno je, međutim, ćutanje ljudi iz vrha Evropske unije. EVROPSKA (NE)DOSLJEDNOST Da, djeluje čudno ta evropska šutnja. Državu, u kojoj većina u vlasti koketira sa klerofašizmom; u kojoj popovi sve manje propovijedaju, a sve više zapovijedaju; državu koja je postala zavisna od politike Beograda i Moskve - ovakvu Crnu Goru - Evropa žuri da primi u naručje. Po svaku cijenu, i ne pitajući za cijenu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112509114_0d19707b16207a97282c82d00580725178354ffaaee943abe91f6cfbb475a531.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025112509114_0d19707b16207a97282c82d00580725178354ffaaee943abe91f6cfbb475a531" data-rendition-name="original" width="1024" height="538" loading="lazy" alt="VESELI SE EVROPSKI RODE: Marta Kos nosi značku sa crnogorskom i zastavom Evropske unije "> <figcaption>VESELI SE EVROPSKI RODE: Marta Kos nosi značku sa crnogorskom i zastavom Evropske unije(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  I zaista liči na političku farsu kada komesarka za proširenje Marta Kos poručuje, sjedeći pored crnogorskog premijera Milojka Spajića, da je Crna Gora tako mala država da se njen ulazak u Evropsku uniju – i neće osjetiti. ,,Znate li koliko je mala Crna Gora? Kao trećina Beča, kao Tuluz ili Štutgart. Naravno da možemo da integrišemo Crnu Goru i bez velikih reformi“, poručila je Kos protekle sedmice na Forumu o proširenju u Briselu. Ali, nije bila farsa; niti se komesarka šalila. Već je poslala jasnu poruku: ubacićemo vas u Uniju kakvi kod da budete, kakve god klerofašističke ideje bile dominantne u Crnoj Gori. Mučna je to poruka za Crnu Goru. Jer, na kraju te evropske balade ispada da su Vraneš i družina na vlasti koja glorifiuje četnike, kvislinge iz Drugog svjetskog rata - u pravu kada revidiraju istoriju, kada veličaju ratne zločince i naciste – jer sve to nije prepreka na putu za Evropu?! Ispada da je evropskoj birokratiji potrebna Crna Gora, kakva god bila, samo da bi štrikirali sebi jedan uspjeh u evropskim integracija. Baš mučna poruka iz Brisela.&nbsp;

Sprem’te se, sprem’te – Evropa vas zove

Otvaranjem istrage o ,,safari snajperistima” koji su sijali smrt tokom skoro četvorogodišnje srpske opsade Sarajeva, Tužilaštvo u Milanu otvorilo je i Pandorinu kutiju iz koje bi mogli da iskoče mučni, užasavajući detalji. I veoma neprijatne istine za neke bogate biznismene sa Zapada koji su plaćali velike sume novca da bi dolazili na srpske položaje iznag grada i snajperom ubijali civile po ulicama Sarajeva. &nbsp; Osim moćnih biznismena koji su išli u lov na ljude kao na divljač, nemirne snove bi mogao da ima i jedan balkanski moćnik – Aleksandar Vučić. &nbsp; RATNE GODINE &nbsp; Te 1992. godine, kada se kao član Srpske radikalne stranke, prijavio kao dobrovoljac za ratovanje na strani Srba u Bosni i Hercegovini, dvadesdvogodišnji Aleksandar Vučić je tek započinjao političku karijeru. Zato se trudio da bude u blizini svog političkog idola – Vojislava Šešelja. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191124_ef3b500d951da7b3117fa84c9862f57aeb124e573b389ec8ec6afc1ee6914709.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251119191124_ef3b500d951da7b3117fa84c9862f57aeb124e573b389ec8ec6afc1ee6914709" data-rendition-name="original" width="800" height="350" loading="lazy" alt="VRIJEME SRAMOTE: Šešelj, Vučić i Aleksić 1992. godine iznad opsadiranog Sarajeva"> <figcaption>VRIJEME SRAMOTE: Šešelj, Vučić i Aleksić 1992. godine iznad opsadiranog Sarajeva(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Tako je, negdje u kasnu jesen 1992. godine, mladi Vučić usnimljen na položajima iznad Sarajeva, kod Jevrejskog groblja. Kamera je zabilježila kako pozamašni Vojslav Šešelj u prvom planu obilazi paravojnu SRS jedinicu srpkog četničkog vojvode Slavka Aleksića. Tada je oko kamere zabilježilo i Aleksandra Vučića, u braon jakni i kariranoj košulji. U desnoj ruci, kako se vidi na snimku, Vučić drži predmet koji je teško identifikovati. &nbsp; Snimak je, nakon otvaranja istrage u Milanu, rasplamsao stare vatre optužbi da je upravo Vučić učestvovao u besprizornim snajperskim napadima na građane Sarajeva... &nbsp; Stvarno, što je sve radio Aleksandar Vučić tokom opsade Sarajeva? &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191128_0906856d2de254fd8ca21ef82792af8814b0fffb3d49d7a3bf7204ae14deed24.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251119191128_0906856d2de254fd8ca21ef82792af8814b0fffb3d49d7a3bf7204ae14deed24" data-rendition-name="original" width="1020" height="651" loading="lazy" alt="VIŠE OD 11 HILJADA ŽRTAVA ZA ČETIRI GODINE OPSADE: Ratno Sarajevo"> <figcaption>VIŠE OD 11 HILJADA ŽRTAVA ZA ČETIRI GODINE OPSADE: Ratno Sarajevo(Photo: Foto: MARIO BOCCIA)</figcaption> </figure>  ,,PRANJE” RATNE BIOGRAFIJE &nbsp; Neki su detalji poznati i utvrđeni. Kao član Srpske radikalne stranke Vojislava Šešelja, mladi Vučić bio je, po soptvenom priznanju, tokom 1992. i 1993. godine pripadnik dobrovoljačkog paravojnog odreda zloglasnog komandanta Slavka Aleksića, koja je uglavnom djelovala u rejonu Jevrejskog groblja iznad Sarajeva, gdje je bilo smješteno i jedno od mnogih snajperskih gnijezda. &nbsp; Svojevremeno se i sam Vučić hvalisao ,,ratnom biografijom”. &nbsp; U intervjuu za beogradski magazin ,,Duga”, Vučić se 6. avgusta 1994. godine hvalisao kako je u vrijeme sarajevskih ,,ljudskih safarija” bio na lokaciji Jevrejskog groblja, upravo tamo gdje su dolazili bogati lovci na ljude snajperom ubijali ljude, kao da je u pitanju sport. Naravno, Vučić ne otkriva te mračne detalje, već govori o svojem mladalačkom doprinosu ,,srpskom intersu u Bosni”. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191128_f6843019baa17aec17e7b62ca5c0165c091d9105fdc4a3642f83409dc77999b7.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251119191128_f6843019baa17aec17e7b62ca5c0165c091d9105fdc4a3642f83409dc77999b7" data-rendition-name="original" width="676" height="380" loading="lazy" alt="NEGACIJA VLASTITOG BESČAŠĆA: Vučić u razgovoru sa Hadžifejzovićem za Face TV "> <figcaption>NEGACIJA VLASTITOG BESČAŠĆA: Vučić u razgovoru sa Hadžifejzovićem za Face TV(Photo: Screenshot Face TV )</figcaption> </figure>  Kasnije, kada su optužbe za učešće u beskrupuloznom ubijanju civila na ulicama Sarajeva počela da se vežu za njegovo ime – oštro je negirao. Tako je marta 2021. godine, u razgovoru za Fejs TV Senada Hadžifejzovića, Vučić odbacio priče o njegovom učešću u snajperskom safariju i ustvrdio da su to - bestidne laži. I -Da vam ja nešto kažem dobijam ja to kako sam snajperom ubijao ljude po Sarajevui čitam gluposti svakog dana nikad snajper nisam uzeo u životu u ruku. Ajde molim vas, ne mogu gluposti i laži da slušam – odbrecnuo se Vučić tokom razgovora. &nbsp; Hažifejzović nije odustajao, ponovio je pitanje:,,Jeste li pucali na Sarajevo?” -Nisam pucao, ali sam bio na Palama, radio i radio svoj posao – odgovorio je Vučić, ne objašnjavajući koji je posao radio kao tadašnji dobrovoljac u paravojnoj jedinici. &nbsp; NOVI DOKAZI Pitanje je da li će, nakon otvaranja istrage u Milanu - ali i nastavka istrage u Sarajevu - predsjednik Srbije, moći ponovo lakonski da odbacuje nezgodna pitanja. Jer, sada se pojavljuju novi optužujući dokazi i svjedočanstva.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191132_ff5de4ad40a3e48e2c4d4e7fe7c8b1f5ce20e217ac7457dbac53091e8d1a9e48.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251119191132_ff5de4ad40a3e48e2c4d4e7fe7c8b1f5ce20e217ac7457dbac53091e8d1a9e48" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="INFORMACIJE ZA TUŽILAŠTVO U MILANU: Domagoj Margetić, istraživački novinar"> <figcaption>INFORMACIJE ZA TUŽILAŠTVO U MILANU: Domagoj Margetić, istraživački novinar(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Javnom tužilaštvu u Milanu 14. novembra ove godine hrvatski istraživački novinar Domagoj Margetić je priložio informacije o, kako je nazvao, ,,povezanosti trenutnog predsjednika Srbije Aleksandra Vučića s ljudskim safarijima u ratnom Sarajevu”. &nbsp; -Upravo je Jevrejsko groblje u Sarajevu, dakle borbena pozicija na kojoj je kao dobrovoljac 1992. i 1993. godine bio Aleksandar Vučić, bila položaj u stravičnoj ,,turističkoj” ponudi ljudskog safarija imućnim i utjecajnim ljudima iz Italije i bio poznat kao jedna od najluksuznijih, najtraženijih i najskupljih lokacija za ljudski safari, za lov na ljude u Sarajevu, posebno za safari ubijanja djece u naručju majki u Sarajevu – piše Margetić, između ostalog, u prijavi Javnom tužilaštvo grada Milano. &nbsp;&nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191132_5ba68260286256095291720d7f4ce2e641aa5e048417b3907075369ea2408e31.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251119191132_5ba68260286256095291720d7f4ce2e641aa5e048417b3907075369ea2408e31" data-rendition-name="original" width="1197" height="790" loading="lazy" alt='DOKAZI: Informacija od značaja za predmet istrage ,,Ljudskih safarija"'> <figcaption>DOKAZI: Informacija od značaja za predmet istrage ,,Ljudskih safarija"(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  HELEZ: POSTOJE SVJEDOČANSTVA! Nije novinar Margetić jedini koji tvrdi da je aktuelni predsjednik Srbije pucao na Sarajlije tokom opsade grada. &nbsp; U izjavi za Televiziju E, ministar odbrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez govori da postoje takva svjedočanstva:  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191136_aa620f911b240e36aeb787748f9c64035910ab566722a4e97e8a7dae7ca92bcb.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251119191136_aa620f911b240e36aeb787748f9c64035910ab566722a4e97e8a7dae7ca92bcb" data-rendition-name="original" width="768" height="476" loading="lazy" alt="BROJNA SVJEDOČANSTVA: Zukan Helez, ministar odbrane Bosne i Hercegovine"> <figcaption>BROJNA SVJEDOČANSTVA: Zukan Helez, ministar odbrane Bosne i Hercegovine(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  -Vučić je više puta dolazio u okolinu Sarajeva po ratištima. To je bio njegov politički početak. Imao sam priliku, sad u Sarajevu imate priliku da razgovarate sa ljudima koji su bili u ratu na strani Srba i u toj srpskoj vojsci, ljudi koji kažu da su bili s njim i da je pucao sa Trebevića da se iživljavao iz različitih oružja po Sarajevu. Naravno, ljudi su me molili da ostanu anonimni, jer znate i sada kakvo je okruženje i izlaskom u javnost njihovih imena ljudi bi mogli tragično završiti -kazao je Helez. &nbsp; Ministar odbrane Bosne i Hercegovine je i ranije javno ukazivao da ima direktna saznanja od više bivših srpskih vojnika i oficira o povezanosti Aleksandra Vučića s ljudskim safarijima na sarajevskom Jevrejskom groblju. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191136_419f771fa921475472c961f6e318459de6104a4874c7a5b0c08fb117ccdde50d.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20251119191136_419f771fa921475472c961f6e318459de6104a4874c7a5b0c08fb117ccdde50d" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt="JEDINI DOKAZANI SNAJPERISTA: Eduard Limonov uz nadzor Radovana Karadžića puca po Sarajevu"> <figcaption>JEDINI DOKAZANI SNAJPERISTA: Eduard Limonov uz nadzor Radovana Karadžića puca po Sarajevu(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ČEKAJUĆI PARVDU POSLIJE TRI DECENIJE... Istražitelje u Milanu, kao i one u Sarajevu koji su nakon 2022. godine obnovili istragu po prijavi bivše gradonačelnice Sarajeva Benjamine Karić, svako će intersovati da čuju nove pojedinosti, kao i imena onih koji su učestvovali u bestijalnoj akciji koja je trajala tokom čitave opsade Sarajeva. &nbsp; Za sada je jedino utvrđeno, pa i zabilježeno kamerom, kako je ruski književnik Eduard Limonov, u društvu Radovana Karadžića, pucao na Sarajevo. Na snimku se prvo vidi politički vođa bosanskih Srba kako priča telefonom sa nekom osobom kodnog imena ,,Orao”, dok se u pozadini vidi kako srpski vojniuci ,,obučavaju” Limonova. A onda Limonov ,,ponosno” ispaljuje rafal iz puškomitraljeza po Sarajevu... &nbsp; Eduard Limonov nikada nije procesuiran. I neće biti: preminuo je 2020. u 77 godini. Njegovog domaćina, Radovana Karadžića, ratnog zločinca, Tribunal za ratne zločine u Hagu, osudio je na doživotnu kaznu zatvora. &nbsp; Niti jedan "snajperista” za protekle tri decenije nije procesuiran. Tokom četvorogodišnje opsade ubijeno je više od 11 hiljada ljudi, od čega 1.600 sarajevske đece. Prema podacima udruženja žrtava svako deseto dijete ubijeno je snajperom. &nbsp;

Marija Arnautović

1250x600

Aleksandar Vučić i ,,Sarajevo Safari"

Brata Džemila Hodžića u maju 1995. godine ubio je snajperski hitac sa položaja koji je na brdima iznad Sarajeva držala Vojska Republike Srpske. Amel je imao 16 godina kada ga je ubio snajperista. Ispred zgrade je igrao tenis. Nekoliko metara dalje, dvanaestogodiišnji Džemil je gladao kako mu ubijaju brata.&nbsp; &nbsp;Amel je jedno od više od 1.600 sarajevske djece ubijene tokom skoro četvorogodišnje opsade Sarajeva. Prema podacima udruženja žrtava svako deseto dijete ubijeno je snajperom. Ranjeno ih je 14 hiljada. NOVA ISTRAGA O MRAČNOJ PROŠLOSTI&nbsp; Tužioci u Milanu pokrenuli su istragu o Italijanima koji su navodno dali ogromne sume novca srpskim snagama kako bi tokom opsade Sarajeva mogli da budu ,,vikend snajperisti” koji ubijaju građane zabave radi. Tu vijest 10. novembra prenijela je italijanska agencija ANSA pozivajući se na pisanje listova Đorno (Il Giorno) i Republika (La Repubblica). Ta dva lista objavila su da su sprskim snagama ,,ogromne” sume plaćali uglavnom krajnje desni fanatici za oružje kako bi pucali na ljude tokom opsade Sarajeva u kojem je tokom rata ubijeno ili nestalo više od 11 hiljada ljudi. Do pokretanja istrage Tužilaštva u Milanu došlo je zahvaljujući istraživanju italijanskog novinara i pisca Ecia Gavecanija (Ezio Gavazzeni). &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001124_f1d1c70e6bad24d98d565d952a45a018b6baa26cab55d33bc23551a2c0d47b28.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251119001124_f1d1c70e6bad24d98d565d952a45a018b6baa26cab55d33bc23551a2c0d47b28" data-rendition-name="original" width="573" height="573" loading="lazy" alt="GLEDAO SMRT SVOG BRATA: Džemil Hodžić"> <figcaption>GLEDAO SMRT SVOG BRATA: Džemil Hodžić(Photo: WARM festival)</figcaption> </figure>  Džemil Hodžić nije bio iznenađen da je u Milanu u Italiji pokrenuta istraga koja bi trebala da utvrdi da li su bogati stranci tokom rata u Bosni i Hercegovini (BiH) plaćali ogromne svote novca kako bi "iz zabave" snajperom ubijali civile u opkoljenom Sarajevu.&nbsp; &nbsp;Za Televiziju E je ispričao kako je sa italijanskim novinarom u kontaktu još od aprila, te da je upoznat s akcijom italijanskog tužilaštva. Vjeruje da ona može imati neki pozitivan rezultat, zato što dolazi, kako kaže izvana, jer se u tužilaštvima BiH i Srbije ne dešava ništa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001128_36744fb3547d916de43c70ccc848ebbad0ef846e70ab4d3c0b445f1a6160a38a.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251119001128_36744fb3547d916de43c70ccc848ebbad0ef846e70ab4d3c0b445f1a6160a38a" data-rendition-name="original" width="1200" height="675" loading="lazy" alt="STRAH OD SNAJPERSKOG METKA: Sarajevo, 1994. godina"> <figcaption>STRAH OD SNAJPERSKOG METKA: Sarajevo, 1994. godina(Photo: Oslobođenje)</figcaption> </figure>  &nbsp;-Znali smo za “vikend četnike”, ljude koji su dolazili najčešće subotom i nedjeljom da ubijaju djecu, civile, žene i starce. Kao dijete koje je preživjelo rat i genocid u BiH dobro se sjećam da su subota i nedjelja bile posebno opasne, nijesmo mogli izlaziti, baš zbog ljudi koji su dolazili. I za te ljude možemo reći da su dolazili na neku vrstu safarija. Jer ako su dolazili samo vikendom znači da nijesu bili regularni vojnici, možda su i oni plaćali ili su jednostavno dolazili iz zabave, kazao je Hodžić. SNAJPERSKI TEROR Na nišanu – između ostalog i snajpera. Tako su Sarajlije živjele skoro četiri godine opsade. Nove rane i stare slutnje otvorila je istraga u Italiji o „safari ratnicima“ - bogatim ljudima, mahom Italijanima koji su vikendom dolazili da, za novac, ubijaju civile u Sarajevu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001132_1a70aaa7514c0b34130c986fc117fc4e98346c6cd962f1b6e30da8eea12d14eb.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251119001132_1a70aaa7514c0b34130c986fc117fc4e98346c6cd962f1b6e30da8eea12d14eb" data-rendition-name="original" width="500" height="281" loading="lazy" alt="NOVINAR KOJI JE POKRENUO ISTRAGU U MILANU: Ecio Gavecani (Ezio Gavezzani)"> <figcaption>NOVINAR KOJI JE POKRENUO ISTRAGU U MILANU: Ecio Gavecani (Ezio Gavezzani)(Photo: N1)</figcaption> </figure>  - Safari je koštao današnjih 200 ili 300 hiljada eura. Snajperist nije bio ograničen ukoliko bi mu se na nišanu našlo dijete, pucao bi na dijete, ukoliko bi to bila žena ili muškarac pucao bi svejedno, nijesu imali nikakvu vrstu cenzure ili morala. Ja bih samo rekao da smo došli do nečega što je apsolutno zlo, dakle pucali su na bilo koga bez ikakvog razloga, ispričao je za sarajevsku Televiziju Face Ecio Gavecani, italijanski novinar. On je ubijanje Sarajlija iz zabave za novac godinama istraživao. Došao je i do imena i dokaze predao Tužilaštvu u Milanu koje je otvorilo istragu. - Ova aktivnost se realizovala svaki vikend između 1992. i 1995. godine, možda sa nekim prekidima. Moramo uzeti u obzir da je bilo oko 150 do 200 dolazaka u tih tri godine, rekao je Gavaceni. Priču o dolasku bogatih, da sa planina iznad Sarajeva za novac ubijaju ljude, aktuelizovao 2022. godine je film „Sarajevo safari“ slovenačkog rediteljla Mirana Zupaniča. OTKRIVANJE UŽASA&nbsp; Edin Subašić, bivši obavještajac, jedan od svjedoka u filmu, kaže da je o dolasku bogatih da ubijaju u Sarajevu čuo još 1993. godine kada je čitao zabilješke o saslušanju jednog srpskog zarobljenika iz Paraćina, koji je ispričao da su sa njim u BiH tokom rata ušli bogati Italijani koji će platiti srpskoj vojsci u Sarajevu da ih puste da pucaju na neke muslimane. Radilo se, kaže, o bogatim i uticajnim ljudima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001136_3651810b23a235ee1b4dd04f11ab09aaef23c593b1092519f3f33d5a6b7a4e3a.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251119001136_3651810b23a235ee1b4dd04f11ab09aaef23c593b1092519f3f33d5a6b7a4e3a" data-rendition-name="original" width="940" height="529" loading="lazy" alt='ITALIJANI SU ZNALI O ,,SARAJEVO SAFARIJU" JOŠ 1993. GODINE: Edin Subašić'> <figcaption>ITALIJANI SU ZNALI O ,,SARAJEVO SAFARIJU" JOŠ 1993. GODINE: Edin Subašić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  - I to je jedan od razloga što su oni do sada i bili nedodirljivi. Nije to baš problem za koji se baš nije znalo u Italiji, ali jednostavno se nije otvarao jer su oni svojim uticajem i autoritetom mogli da zaustave efikasne istrage. To su do sada uspijevali, međutim ovolika količina dokaza natjerala je tužioca da otvori istragu - kazao je Subašić za Javni servis BiH. Prema do sada dostupnim podacima - iz filma ,,Sarajevo Safari", ali i onome što se zna o istrazi koja je pokrenuta u Milanu i medijskih izvještaja, procjenjuje se da je bilo najmanje 200 osoba koje su dolazile kako bi za novac ubijali ljude u Sarajevu. Jedan od najstrašnijih detalja je svjedočenje vojnog insajdera o postojanju takozvanog cjenovnika smrti. Ako su te informacije tačne, najviše novca su davali kako bi ubijali djecu. - Ta vrsta svjedočenja je zaista šokantna, da bi nekom čovjeku predstavljalo više užitka, ne znam ni kako to da nazovem, da ubije dijete i da plati više da bi ubio dijete. U tom izvještaju se kaže da su starci i starice bili besplatni. Jednostavno takav koncept ja ne mogu zamisliti. Da mi sada nađu čovjeka koji je ubio mog brata i da kažu da ja ubijem njegovo dijete ja ne bih to jednostavno mogao uraditi. Prije bih da mene ubiju nego da ubijem dijete, kaže Džemil Hodžić. OČEKIVANJE KONAČNE PRAVDE Svjedočenja iz filma bila su povod tadašnjoj gradonačelnici Sarajeva da 2022. godine podnese krivičnu prijavu Tužilaštvu Bosne i Hercegovine. Danas mnogo očekuje od italijanskih pravosudnih organa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001152_eafed7dbd2ad2d7d6b64ed64174659d7cce0928bab2d238b9471c004d587a095.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251119001152_eafed7dbd2ad2d7d6b64ed64174659d7cce0928bab2d238b9471c004d587a095" data-rendition-name="original" width="700" height="392" loading="lazy" alt="TUŽBA U FIJOKAMA TUŽILACA: Benjamina Karić"> <figcaption>TUŽBA U FIJOKAMA TUŽILACA: Benjamina Karić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  - Stavila sam se na raspolaganje za svjedočenje Tužilaštvu u Milanu. Nadam se da će istraga pokazati nove činjenice, mislim da tužioci u Milanu čak imaju imena i prezimena osoba- rekla je Benjamina Karić za BHRT. Iz Tužilaštva BiH, bosanskohercegovačkim medijima su rekli da je predmet po prijavi bivše gradonačelnice u radu, te da tužiteljska odluka još nije donešena.&nbsp; O lovu na ljude u opkoljenom Sarajevu još ratne 1993. godine, pozivajući se na italijanske medije, pisalo je i sarajevsko Oslobođenje, a snajpersko djelovanje u haškim presudama označeno je kao poseban teror nad civilima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001152_24e714b31f4fa7908f16179f72dff97e1e4a1237abc01bcfc45c7fb5979f61b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251119001152_24e714b31f4fa7908f16179f72dff97e1e4a1237abc01bcfc45c7fb5979f61b0" data-rendition-name="original" width="276" height="182" loading="lazy" alt='DOKAZ DA SE ZNALO: Naslovnica sarajevskog ,,Oslobođenja", april 1995. godine '> <figcaption>DOKAZ DA SE ZNALO: Naslovnica sarajevskog ,,Oslobođenja", april 1995. godine(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  "Sarajevski civili bili su gađani iz snajpera dok su išli po vodu. Iz snajpera se pucalo po djeci dok su se igrala ispred svojih kuća, šetala s roditeljima ili se vraćala kući pješke iz škole, dok su vozila bicikle, kazao je tokom izricanja pravosnažne presude Radovanu Karadžiću 2019. godine sudija O-Gon Kwon. (NE)DOSTIŽNA PRAVDA Džemil Hodžić podsjeća da Sarajlije pravdu i ubice traže već 30 godina i poručuje da ne smiju i neće odustati. - Dok sam živ pričaću, govoriću, dijeliću istinu. Optimista sam, razmišljam, nadam se i bilo šta da se desi poslije ovoga slučaja u Milanu je dobrodošlo, ali jednostavno čovjek mora biti malo i sumnjičav i skeptičan s obzirom da je prošlo 30 godina i niko nije u zatvoru kada su snajperisti u pitanju, tako da pravda jeste spora, ali i te kako je dostižna. Na nama koji smo preživjeli je da se borimo i da ustrajemo u svom putu - poručio je Hodžić.&nbsp; Niko ne zna tačan broj takozvanih snajperskih gnijezda smještenih na obroncima planina koje okružuju Sarajevo. Niti onih u dijelovima grada koje je tokom rata kontrolisala Vojska Republike Srpske. Nema nijedne presude ni pred međunarodnim ni domaćim sudovima za snajperiste koji su djelovali tokom opsade Sarajeva. - Svake godine posjetim te rovove i pogledam putanju odakle je ispaljen metak. Postoji opcija da su mijenjali svoju lokaciju i da su pojačavali snajpersko djelovanje. To nama nije sasvim poznato, na sudu je, tužilaštvu i na nama pojedinačno da pronađemo ubice. Ne želim da zvučim pesimistično i negativno, sporo je, teško je… Bavim se ovim sedam godina kada je projekat u pitanju, a u stvari moja privatna potraga traje od onog dana kada je Amel ubijen na moje oči - ispričao je on televiziji E.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025111901114_1c0bffb09ba73b8aae544a58d900bd5075e8cb6bb776d2e9b7c0614ae728725d.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="2025111901114_1c0bffb09ba73b8aae544a58d900bd5075e8cb6bb776d2e9b7c0614ae728725d" data-rendition-name="original" width="1024" height="682" loading="lazy" alt='RIZIKOVANJE ŽIVOTA: Prelazak preko ,,snajperske ulice"'> <figcaption>RIZIKOVANJE ŽIVOTA: Prelazak preko ,,snajperske ulice"(Photo: Getty Images)Getty Images</figcaption> </figure>  SNIPER ALLEY Kroz projekat i sajt Sniper Alley pokušava da skupi i sačuva što više dokaza. Skupljajući fotografije ratnog Sarajeva, počeo je da radi serijal koji se bavi fotografima i novinarima koji su pokrivali opsadu Sarajeva.&nbsp; - U dvije ili tri epizode ti fotografi koji su dolazili u Sarajevo u toku rata, &nbsp;posjećivali su i pozicije srpskih vojnika i Republike Srpske i ispričali su kako su na tim položajima zaticali &nbsp;Grke, Ruse, srpsku dijasporu. Tako da mene ovaj fenomen ne iznenađuje toliko - istakao je Hodžić. Ratni fotoreporteri koji su izvještavali iz Sarajeva, ali i sa položaja Vojske Republike srpske, smještenim na okolnim brdima, u dokumentarnom serijalu ,,Priča iza fotografije “u okviru projekta Sniper Alley Photo, svjedočili su o onima koji nijesu nužno dolazili da ubijaju za novac, ali jesu zbog izopačenih ideologija, ali i iz zabave.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001136_4bb5be68cf3f5801e2b5ad9e94092a8e9fb1b284506a43d33aeb96a912f67a44.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20251119001136_4bb5be68cf3f5801e2b5ad9e94092a8e9fb1b284506a43d33aeb96a912f67a44" data-rendition-name="original" width="728" height="533" loading="lazy" alt="SVJEDOČENJE IZ PRVE RUKE: Mario Boka (Mario Bocca) italijanski fotoreporter"> <figcaption>SVJEDOČENJE IZ PRVE RUKE: Mario Boća (Mario Boccia) italijanski fotoreporter(Photo: Sniper Alley photo)</figcaption> </figure>  - U bazi na Grbavici sam upoznao momka koji je došao iz Grčke. Mladog momka iz Grčke koji je došao da se bori u ime pravoslavne solidarnosti i bio je potpuni ludak. Imao je nenormalne tvrdnje. Na primjer, rekao mi je da je ovdje da se bori protiv Muslimana i Jevreja koji hoće da osvoje svijet. Grk je imao plavu majicu sa bijelim prugama. I oni su došli izvana da se bore. Jedan lik je došao iz Njujorka, bio je američki državljanin srpskog porijekla, koji je naročito došao iz Njujorka u Sarajevo da puca na ljude, na djecu na prave ljude, ispričao je Mario Boća (Mario Boccia), italijanski fotoreporter za projekat Sniper Alley Photo. Drugi fotoreporter, Njemac Petar Kulman (Peter Kullmann), u okolini Sarajeva, na položajima Vojske Republike Srpske sreo je ljude koji su živjeli i radili u Njemačkoj.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001140_805947ec8aac8a97c5f60e4d33fc4bacee3e2df81564d685a58adc41ece60614.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="20251119001140_805947ec8aac8a97c5f60e4d33fc4bacee3e2df81564d685a58adc41ece60614" data-rendition-name="original" width="975" height="638" loading="lazy" alt="JOŠ JEDNO SVJEDOČANSTVO: Peter Kulman, njemački fotoreporter"> <figcaption>JOŠ JEDNO SVJEDOČANSTVO: Peter Kulman, njemački fotoreporter(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  - A ja kako sam Njemac… Kako su neki od njih pričali njemački sa mnom, rekli bi: „Mi radimo u Štutgartu, radimo za veliku auto kompaniju. I tako dalje i tako dalje. Moramo se naći kad se ovo završi i slične stvari, što je bilo jako čudno. Rekli su da su došli u grupama u osnovi, nije bio samo jedan po jedan, nego su se udružili u Njemačkoj, sjeli na autobus ili kombi i jednostavno došli petkom naveče i vraćli se nedjeljom naveče ili ponedjeljkom ujutro, kako bi bili na vrijeme za večernju smjenu u ponedjeljak, kazao je on za projekat Sniper Alley Photo. &nbsp; U Sarajevu je tokom skoro četvorogodišnje opsade grada ubijeno više od 11 hiljada ljudi. &nbsp;

Hodžić: Kao djeca smo znali za ,,vikend četnike”, ljudima koji su dolazili subotom i nedjeljom da ubijaju djecu, žene i starce

&nbsp;Iako je bilo očekivano, na današnjem Forumu o proširenju u Briselu nije bilo ni riječi o pisanju ugovora o pristupanju sa Crnom Gorom. A petanestak dana ranije, bilo je skoro izvjesno da se na ugovoru već radi. &nbsp; PREPREKE NA EU PUTU &nbsp; Prvo je 3. novembra briselski, dobro obaviješteni Politiko, objavio da se, citiramo, ,,čuju glasovi da je u toku izrada ugovora o pristupanju Crne Gore”. Dan kasnije, čuo se glas - Marte Kos. Evropska komesarka za proširenje je potvrdila informaciju i naglasila da se ,,približava trenutak kada će početi pripreme ugovora o članstvu sa Crnom Gorom”. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251118191148_78e4731901e2d74846b8f27e93c7f0f715aa7690214afdf013fbbf20f8709e17.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251118191148_78e4731901e2d74846b8f27e93c7f0f715aa7690214afdf013fbbf20f8709e17" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="GDJE JE NESTAO UGOVOR O PRISTUPANJU: Marta Kos, komesarka EU za proširenje"> <figcaption>GDJE JE NESTAO UGOVOR O PRISTUPANJU: Marta Kos, komesarka EU za proširenje(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Onda je priča utihnula. Nema zvaničnog obrazloženja zbog čega se odjednom prestalo pričati o ugovoru o pristupanju Crne Gore. Nezvanično, ali stvarno: dvije članice Evropske unije zatražile su odgađanje priprema za ugovor o pristupanju za februar ili početak marta sljedeće godine. &nbsp; Ta informacija otvara i pitanje: ako se do kraja godine zatvori pet ili šest poglavlja, ostaće još 20. Da li je moguće da Crna Gora do kraja naredne 2026. da zatvori sva poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom? &nbsp; POLITIČKA VOLJA – KLJUČ PROBLEMA Roman Jakič, iskusni evropski parlamentarac, nekadašji ministar odbrane Slovenije, u razgovoru za Televiziju E smatra da je pred Crnom Gorom još izazova i da je ključ unutar aktuelne vlasti. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251118191148_8562b520ed801aa534177baa3622f5c7baaf1df0d5fd7d048a60dca3c774bab1.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251118191148_8562b520ed801aa534177baa3622f5c7baaf1df0d5fd7d048a60dca3c774bab1" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="DILEME OKO POLITIČKE VOLJE VLASTI: Roman Jakič "> <figcaption>DILEME OKO POLITIČKE VOLJE VLASTI: Roman Jakič(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  - Gdje postoji volja, postoji i put. Nisam baš siguran da li je volja takva kakva je bila prije 2020. godine i da li ti lideri koji bi morali predvoditi tu želju za zatvaranje svih poglavlja, da li su stvarno predani, posvećeni tom cilju – ističe Jakič za Televiziju E i Portal ETV. Napominje da ne zna kako će se ponašati aktuelni lideri u crnogorskoj vlasti jer ,,ima dosta tih kojima se baš i ne dopada to da Crna Gora uđe u EU”. &nbsp; - Naročito ako gledaju na to da, kada je država članica Evropske unije, onda su svi pod svjetlom evropskog tužilaštva. Pogledajte šta se u Hrvatskoj dogodilo - jedan Ivo Sanader, predsjednik Vlade, zbog korupcije je bio osuđen na zatvor. Takođe podignute su i tužbe protiv velikog broja hrvatskih ministara i visokih funkcionera – kaže Jakič. I poznati slovački diplomata, František Lipka, inače dobar poznavalac crnogorske politike i istorije, smatra da se Crna Gora, iako je formalno pred sam kraj pregovora, suštinski se ,,sama udaljava rok ulaska u Evropsku uniju”. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251118191148_d7b29adccd468e1a833a761465b7d4b1c656c5eabd9a8b8e3599a13228daa935.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251118191148_d7b29adccd468e1a833a761465b7d4b1c656c5eabd9a8b8e3599a13228daa935" data-rendition-name="original" width="1376" height="848" loading="lazy" alt="MNOGO UNUTRAŠNJI OPSTRUKCIJA: František Lipka"> <figcaption>MNOGO UNUTRAŠNJI OPSTRUKCIJA: František Lipka(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  PROBLEMI UNUTAR VLASTI &nbsp;&nbsp; Govoreći na Cetinskom forumu krajem prošle sedmice, Lipka smatra da Vlada Crne Gore kao da nije shvatila da u EU ulazi čitavo društvo, a ne samo vlast. &nbsp; -Crna Gora se nalazi pred kraj evropskog puta. Međutim, da parafraziram velikog pisca Mirka Kovača, taj završetak, odnosno rok ulaska Crne Gore, postepeno se udaljava. Udaljava se iz više razloga. Više razloga se nalaze unutar Crne Gore, a drugi se nalaze u Evropskoj komisiji. U Crnoj Gori administracija kao da nije shvatila da u EU ne ulazi samo Vlada, već cijelo društvo, svi segmenti, opozicija, strukovne organizacije, sindikati, akademska zajednica i taj proces mora da bude inkluzivan – ističe Lipka. &nbsp; Roman Jakič ocjenjuje da je do 2020. godine - iako je tadašnja crnogorska vlast bila kritikovana jer je postojao samo jedan, jak centar odlučivanja i to u vrhu DPS-a - nije bilo dileme u pogledu orijentacije za ulazak u NATO i EU. Sadašnja parlamentarna većina, naglašava Jakić, nije jedinstvena i nije apsolutno posvećena izgradnji društva koje bi zadovoljilo evropske standarde. &nbsp; UDAR SDT-A NA MEDIJE &nbsp; Jakič ističe da opominju posljedni postupci državnih institucija, odnosno &nbsp;Specijalnog državnog tužilaštva, prema slobodnim medijima. &nbsp; -Moram reći da me zabrinjava kada vidim da se na polju slobode medija događaju stvari koje se nikada do sada nisu događale. Da vladajuća koalicija, zato što im se ne dopada kritika medija, za proces diskvalifikacije i diskreditacije tih medija, za pritisak na njih, koristi - institucije države. To do sada ja nisam vidio u Crnoj Gori, da Specijalno tužilaštvo optužuje takozvane opozicione medije – kazao je Jakič za TVE. &nbsp; Specijalno državno tužilaštvo, u okviru istrage protiv biznismena i vlasnika medija bajing agencije, targetiralo je šest kritičkih medija, među njima portal i televiziju E, da su dio mreže nelegalnog uticaja usmjeren protiv ustavnog poretka. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251118191152_9f7320364e91b309c2305bc52768dd9aa34e7109fbbb92bddc1eead4c2182b8b.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251118191152_9f7320364e91b309c2305bc52768dd9aa34e7109fbbb92bddc1eead4c2182b8b" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="UPOZORENJA ZA VALST: Ambasador EU Johan Satler"> <figcaption>UPOZORENJA ZA VALST: Ambasador EU Johan Satler(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Nakon skandalozne akcije SDT-a, reagovala je Delegacija Evropske unije u Podgorici, a ambasador Johan Satler je u razgovoru sa glavnim urednicima šest targetiranih medija naglasio da, citiramo, ,,Evropska unija pažljivo prati situaciju u crnogorskim medijima i očekuje da sudstvo postupa u skladu sa zakonom i da sve javne institucije treba da se uzdrže od političkog pritiska”. &nbsp;&nbsp; -Mislim da kada Evropska unija bude shvatila šta se dešava, da izvještaj, makar u dijelu slobode medija i pravne države neće biti tako pozitivan kao što je sada – ocjenjuje Jakič. OPOMENA KAJE KALAS &nbsp; Izjave iskusnih evropskih diplomata, baš kao i stavovi zvaničnika evropske administracije u Briselu ukazuju da evropska priča Crne Gore nije ispričana do kraja i da ima još važnih izazova. Osim tehničkih problema zatvaranja 20 poglavlja za samo 12 mjeseci naredne godine, vlast u Crnoj Gori moraće da promijeni i svoj odnos prema djelovima društva, posebno prema slobodi govora i kritičkim medijima. &nbsp; U suprotnom, moglo bi da dođe do neprijatnog razvohja događaja. Ne samo da Crnu Goru prestigne Albanija u evropskoj utrci, nego da Evropa reaguje na neke neevrospke prakse. &nbsp; Moguće i da je zato stiglo upozorenje šefice evropske diplomatije Kaje Kalas. Ona je danas u Briselu, aludirajući na izjavu crnogorskog premijera Milojka Spajića o &nbsp;"vratima mogućnosti", napomenula da - ako se pogleda istorija pregovora država kandidatinja s EU - vrata se otvore, pa se zatvore. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Amra Tahirović

Evropa (ni)je daleko

,,U formalno-pravnom smislu, kad država krene – kukala vam majka”. Tom rečenicom je šef poslaničkog kluba Demokrata, ,,megatrend pravnik” Boris Bogdanović, pokazao je da ne zna razliku između otvorene prijetnje i pravno valjanog iskaza. &nbsp; Zato je skupštinsku govornicu iskoristio da – kada govori o vetingu u policiji – vrlo nervozno najavljuje politički progon. Istini za volju, ima razloga za nervozu Demokrata: čelnici bezbjednosnog sektora se ovih sedmica suočavaju sa teškim pitanjem - kako pravno dovesti do kraja započete disciplinske postupke? &nbsp; Na to pitanje za sada nemaju odgovor ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović koji su inicirali akciju ,,Značka” – čišćenje politički nepodobnih u policiji. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251111211120_b65b1c7336c8e19b4df2abf067129c3ccd1a0d7d9b1ad0bbb95f2e3ed8872c24.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251111211120_b65b1c7336c8e19b4df2abf067129c3ccd1a0d7d9b1ad0bbb95f2e3ed8872c24" data-rendition-name="original" width="1440" height="894" loading="lazy" alt='POLITIČKI MOTIVISANI PROJEKAT: Akcija ,,Značka"'> <figcaption>POLITIČKI MOTIVISANI PROJEKAT: Akcija ,,Značka"(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  BEZ DOKAZA &nbsp; Tužioci koji su pokrenuli disciplinske postupke nijesu predočili advokatima policijskih službenika povrede radnih dužnosti. &nbsp; Ogovornost za nedostatak dokaza sada prebacuju na Komisiju za bezbjednosne provjere Ministarstva unutrašnjih poslova koju je formirao ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović. Disciplinska tužiteljka Milena Pajović i Disciplinska komisija MUP-a na čijem je čelu Ljubica Damjanović - u namjeri da pred advokatima prikriju vlastitu odgovornost za pokrenute postupke - od Komisije za bezbjednosne provjere zahtijevaju dokaze i obrazloženje na osnovu čega su sačinili svoje operativne izvještaje. I, suštinski, na Komisiju MUP-a pokušavaju da prebace odgovornost. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251111211124_37a4b8faa957041e7170d05eacb820a2ee7200c21a8d7f42a91663d851cf6267.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251111211124_37a4b8faa957041e7170d05eacb820a2ee7200c21a8d7f42a91663d851cf6267" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="KAKO IZVRŠITI ZADATAK: Disciplinska tužiteljka MUP-a Milena Pajović"> <figcaption>KAKO IZVRŠITI ZADATAK: Disciplinska tužiteljka MUP-a Milena Pajović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Većina disciplinskih postupaka još su u fazi izvođenja i prezentovanja dokaza, što je u opisu posla disciplinske tužiteljke Pajović i Disciplinske komisije . No, problem je što dokaza nema i, kako se bliži okončanje dokaznog postupka i dolazi faza završnih riječi u disciplinskim postupcima, u MUP-u i Upravi policije se nataložila &nbsp;velika nervoza. Ispostavlja se da su, umjesto opipljivih dokaza, stavovi Komisije praktično jedini razlog za veting koji Demokrate sprovode. To sada dovodi u opasnost započeti veting, odnosno &nbsp;kao obračun sa politički nepodobnim policijskim službenicima: ispostavlja se da - osim nekoliko izuzetaka korumpiranih policijskih službenika, veting Demokrata u većini slučajeva ima - isključivo političke motive. &nbsp;&nbsp; TAKTIKA: ZASTARA POSTUPAKA &nbsp; Očito u problemu sa okončanjem disciplinskih postupaka, tužiteljka Pajovoić i predsjednica Disciplinske komisje Damjanović su tražili da se na pojedinim ročištima pojave raniji predsjednik Komisije Darko Vujović i aktuelna predsjednica komisije za bezbjednosne provjere Ljiljana Zejak – i to u svojstvu &nbsp;svjedoka - kako bi objasnili na osnovu čega su potpisali operativne izvještaje koje ne prate materijalni, personalni dokazi i činjenice. Izvori iz MUP tvrde da je Šaranović naložio da se sadašnji i bivši čelnik Komisije ipak ne pojavljuju kao svjedoci u disciplinskom postupku. U tom slučaju, Disciplinska komisija je prinuđena da odgodi da, zbog nedostatka dokaznog materijala, završne faze u disciplinskim postupcima i odogovlači. &nbsp; Cilj ove taktike je - zastarijevanje postupaka koji ne mogu da se okončaju razrešenjem dužnosti policijskih službenika. Dvogodišnja suspenzija – procjenjuju Šaranović i Šćepanović – mnoge policajce će natjerati na samovoljni odlazak iz službe u kojoj nemaju šansu za napredovanje. &nbsp; To neće zaustaviti Demokrate da dalje pokušavaju da čiste policiju od politički nepodobnih. Objavama o vetingu i otvaranjem disciplinskih postupaka, Demokrate pokušavaju da bilduju svoj posrnuli politički rejting. I ne interesuje ih što, kad sve okonča ili nastupi zastara, targetirai policijski službenici mogu dobiti impozantne novce iz državnog budžeta kroz odštetne zahtjeve. &nbsp; SLUČAJ VELJOVIĆ...&nbsp; Politička ostrašćenost i namjera čišćenja politički nepodobnih se najbolje primjećuje u slučaju disciplisnkog postupka protiv Tamare Veljović, policijske službenice i supruge Veselina Veljovića, bivšeg direktora Uprave policije. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251111211124_2f9a252c37a394f13a9bec59c0f10ea9a55819f6482b7cf3659bac2df0ed4d43.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251111211124_2f9a252c37a394f13a9bec59c0f10ea9a55819f6482b7cf3659bac2df0ed4d43" data-rendition-name="original" width="883" height="496" loading="lazy" alt="NEVJEROVATNO OBRAZLOŽENJE DISCIPLINSKOG POSTUPKA: Detalj iz Rješenja ministra Šaranovića"> <figcaption>NEVJEROVATNO OBRAZLOŽENJE DISCIPLINSKOG POSTUPKA: Detalj iz Rješenja ministra Šaranovića(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Tamara Veljović je odlukom ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, a na prijedlog njenog neposrednog starješine, 28. aprila ove godine privremeno udaljena s posla, do okončanja disciplinskog postupka koji se protiv nje pokreće. &nbsp; Ali, to je bilo drugo rješenje minsitra Šaranovića. Prvobitnu odluku o privremenom udaljenju Veljović s posla, od 17. februara ove godine glatko je poništila Komisija za žalbe Vlade Crne Gore. I to nakon žalbe koju je podnio pravni zastpunik Tamare Veljović, advokat Mihailo Volkov. &nbsp; To je, kažu izvori iz policije, ražestilo ekipu Demokrata i napravljen je jak politički pritisak ka članove Komisije za žalbe. Ta je akcija urodila plodom, a onda je sve teklo kako je ministar Šaranović zamislio: nakon njegovog ponovljenog rješenja o privremenom udaljenju Tamare Veljović sa posla u Upravi policije, i nakon ponovljene žalbe advokata Volkova – Komisija za žalbe je ovog puta odbacila primjedbe na Šaranovićevu odluku. &nbsp; Dakle: u ponovljenom postupku, iako je bio isti slučaj, premda i dalje nije bilo konkretnih razloga za udaljenje Tamare Veljović – Vladina komisja je promijenila mišljenje i sada će o svemu odlučivati Upravni sud. &nbsp; A koliko je bio zasnovan bio progon poakzuje detalj iz Rješenja od 28. aprila koje potpisuje ministar Danilo Šaranović: ,,Prisustvo imenovane Tamare Veljović dovodi u pitanje samu zakonitost rada organa. Prednje posebno kada se uzme u obzir činjenica da je supružnik lice koje se sumnjiči za kriminalno udruživanje...” &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251111211124_abf3fc6384e839b72b0684d446eaef6eb7f85430267b61afddb49f6a213ef7d0.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251111211124_abf3fc6384e839b72b0684d446eaef6eb7f85430267b61afddb49f6a213ef7d0" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ZAŠTIĆENA KAO ČLANICA STRANKE: Dragana Kažanegra Stanišić "> <figcaption>ZAŠTIĆENA KAO ČLANICA STRANKE: Dragana Kažanegra Stanišić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  ...I SLUČAJ KAŽANEGRA-STANIŠIĆ Jasno je: nakon više od dvije decenije rada, Tamara Veljović ne može da ostane u policijskoj službi zato što se protiv njenog supruga, Veselina Veljovića, vodi krivični postupak?! &nbsp; Postupak protiv Veselina Veljovića je u toku i Uprava policije bi, poštujući zakone i Ustav, morala da poštuje i - prezumpciju nevinosti. Očito je, međutim, da to nijesu željeli u ovom slučaju. Pa izgleda da su, kada Demokrate Alekse Bečića izvode politički veting, neki policijski službenici jednakiji od drugih. &nbsp; Tako Tamara Veljović dobija mjeru udaljenja s posla, a Dragana Kažanegra Stanišić, državna sekretarka u MUP-u može da bude na funkcionerskom položaju, može i da ima i pristup tajnim podacima, iako je njen suprug, Šakoje Stanišić, svojevremeno bio uhapšen zbog nelegalnog posjedovanja oružja i osuđen na 45 dana. &nbsp; Bilo bi poželjno da ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović objasni dvojne standarde. Kako to da je Tamara Veljović privremeno udaljena sa policijskog posla iako njen suprug nije osuđen, a istovremeno Dragana Kažanegra Stanišić čvrsto drži pouziciju državne sekretarke iako je njen suprug osuđen i odležao zatvorsku kaznu? &nbsp; Ministar se neće oglašavati, ali odgovor je jasan: Kažanegra Stanišić je članica partije Demokratska Crna Gora i zato je izgleda - jednakija od Tamare Veljović. Te činjenice – bolje od bilo kog komentara – otkrivaju pravu političu pozadinu i zakonsku neosnovanost, ali i etičnost vetinga u Ministarstvu unutrašnjih psolova i Upravi policije koji sprovode Demokrate Alekse Bečića. &nbsp;&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Veting: sredstvo Demokrata za političke obračune sa neistomišljenicima

Mašina političkog vetinga u policiji je – zaribala. Brojna saopštenja ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i čelnika Uprave policije Lazara Šćepanovića, kao i politički ostrašćeni nastupi Borisa Bogdanovića, šefa poslaničkog kluba Demokrata, smišljeni su kao pokušaj da se političkom bukom sakrije istina - projekat progona neistomišljenika u policiji ne ide dinamikom koja je planirana.&nbsp; U tom cilju je bila i akcija Specijalnog državnog tužilaštva kojom je, između ostalog, targetiran, pa na kraju i uhapšen Milovan Pavićević, bivši, nagrađivani, policijski oficir... Prema informacijama Televizije E, od kraja septembra i tokom oktobra održano je više ročišta u sklopu disciplinskih postupaka protiv bivših policijskih rukovodilaca: Predraga Kukalja, Danka Gogića, Raduna Stojanovića, Radovana Tončića… &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031181052_dad382b9322bd436e02732dff3fb129313209534c37c3b62d390789238123fa1.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251031181052_dad382b9322bd436e02732dff3fb129313209534c37c3b62d390789238123fa1" data-rendition-name="original" width="1095" height="716" loading="lazy" alt="KAKO IZAĆI IZ PROBLEMA: Ministarstvo unutrašnjih poslova "> <figcaption>KAKO IZAĆI IZ PROBLEMA: Ministarstvo unutrašnjih poslova(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  PROBLEMI VOĐENJA DISCIPLINSKIH POSTUPAKA Upravo su se u tim slučajevima vidjele sve proceduralne manjkavosti i razotkrile namjere vrha policije da se obračuna sa politički nepodobnim. Zloupotreba insttucionalne moći razotkrila se kroz ogrješenja o zakonom propisane procedure. &nbsp; - U najvećem broju pokrenutih disciplinskih postupaka, Agencija za nacionalnu bezbjednost ili nije Upravi policije dostavila svoje mišljenje u zakonom propisanom roku od 90 dana ili je dostavljeno mišljenje da ne postoje bezbjednosne smetnje. Istovremeno, pokazalo se i da Komisija MUP-a za bezbjednosne provjere nije dostavila potrebne dokaze niti je disciplisnka tužiteljka Milena Pajović uopšte ponudila dokaze iako je ovlašćena da vodi postupke- objašnjava za Televiziju E i Portal ETV izvor iz vrha Ministaarstva unutrašnjih poslova. &nbsp; Prema informacijama Televizije E, disciplinski postupak se vodi i protiv Marjana Račića, policijskog funkcionera iz Bijelog Polja. Račić je svojevremeno, kao komandant policijskog odreda na terenu u Beranama, u doba litija krajem januara 2020. godine, postao šire popularan. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031181056_756a0f46e8fa5d0f8dcc9aec6ed3a3e6c86fb1c919701ced37718e3be6980632.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251031181056_756a0f46e8fa5d0f8dcc9aec6ed3a3e6c86fb1c919701ced37718e3be6980632" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt='NA METI ,,AVGUSTOVSKE ODMAZDE": Bivši policijski funkcioner Marjan Račić'> <figcaption>NA METI ,,AVGUSTOVSKE ODMAZDE": Bivši policijski funkcioner Marjan Račić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  RAČIĆEV POTEZ I ,,AVGUSTOVSKA ODMAZDA” Bilo je to vrijeme velikih tenzija, a bila je i uzavrela atmosfera u hladnoj januarskoj noći. Litijaši su tražili da ih policija propusti i da pokažu svoja lica, da se ne sakrivaju ispod šljemova i maski... Djelovalo je da će doći do sukoba. &nbsp; Ali, tada je iskoračio policajac, očito komandir, i naglim pokretom skinuo šljem, smakao gas-masku i predtsavio se ljutim protestantima ispred sebe. Riječ po riječ, atmosfera je postala opuštenija, izbjegnut je konflikt... Policijski oficir Račić je tada pokazao i dokazao da nijesu tačne optužbe da vlast šalje maskirane izgrednike koji se presvlače u policijske uniforme. &nbsp; &nbsp;No, taj hrabar potez nijesu cijenili u novom, postavgustovskom vrhu Uprave policije: Račić je kasnije suspendovan a danas je na meti vetinga koji su osmislili i sprovode ministar Šaranović i čelnik Uprave policie Šćepanović. &nbsp; Nije Račićev slučaj izuzetak. I u disciplinskim postupcima protiv drugih policajaca sa sjevera - Gogića, Kukalja, Tončića i Stojanovića - konstatovano je kršenje više &nbsp;procedura koje regulišu pokretanje i vođenje disciplinskog postupka protiv policijskih službenika. &nbsp; ĆUTANJE TUŽITELJKE PAJOVIĆ &nbsp; Dok disciplinska tužiteljka Milena Pajović, kao i Disciplinska komisija ćute, ne iznose dokaze i ne postavljaju pitanja, optuženi policajci se ne brane, već su pokrenuli proceduru prikupljanja dokaza i u svoje ime i u ime disciplinske tuziteljke i u ime komisije koja je radila provjere – kaže izvor naše medijske kuće iz MUP-a. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031181056_37a4b8faa957041e7170d05eacb820a2ee7200c21a8d7f42a91663d851cf6267.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251031181056_37a4b8faa957041e7170d05eacb820a2ee7200c21a8d7f42a91663d851cf6267" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="KAO ISPUNITI POLITIČKE ZAHTJEVE: Disciplinska tužiteljka Milena Pajović "> <figcaption>KAO ISPUNITI POLITIČKE ZAHTJEVE: Disciplinska tužiteljka Milena Pajović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Napominje da su na tim ročištima su policijski službenici dostavljali konkretne dokaze, koji u potpunosti opovrgavaju tvrdnje u operativnim izvještajima Komisije za bezbjednosne provjere MUP-a. . &nbsp; Sve te informacije potvrđuju teze targetiranih policijskih službenika da se protiv njih vodi politički motivisana hajka i da se u namjeri čišćenja politički nepodobnih u policiji ne poštuju ni procedure ni Zakon o unutrašnjim poslovima. &nbsp; Da li zbog unaprijed pripremljene osude ili iz nekog drugog razloga, na ročištima tužitelji nijesu ponudili dokaze koji bi trebalo da potvrde negativan izvještaj Komisije za bezbjednosne provjere. &nbsp; I ne samo to: u procesima protiv pet policijskih službenika, disciplinska tužiteljka Milena Pajović, predsjednica disciplinske komisije Ljubica Damjanović, ali i svih pet članova disciplinske komisije - nijesu imali pitanja za policijske službenike?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031181056_ae60d056c1cb2f7a3dd50ddcc01549597240b7f38c9df32eb231c9f5be7886ec.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251031181056_ae60d056c1cb2f7a3dd50ddcc01549597240b7f38c9df32eb231c9f5be7886ec" data-rendition-name="original" width="1920" height="1440" loading="lazy" alt="MNOGO MUKE, BEZ REZULTATA: Tabla MUP-a"> <figcaption>MNOGO MUKE, BEZ REZULTATA: Tabla MUP-a(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  AKCIJA ,,ZNAČKA” BEZ REZULTATA Godinu od pokrenutih disciplinskih postupaka, uz konstantno odgađanje ročišta i odsustva prikazivanja dokaza, jedina radnja koju sada disciplinska tužiteljka Pajovoć preduzima jeste - zapisničko konstatovanje na ročištu da je neophodno da komisija za bezbjednosne provjere dostavi objašnjenje kako su obavljane provjere, gdje su dokazi koji potvrđuju takve provjere... Zbog ovako loše vođenih akcija targetiranja policijskih službenika bez dokaza, što se najbolje uočava tokom sprovođenja akcije ,,Značka”, iz vrha Ministarstva unutrašnjih poslova naređeno je da se ne pokreću novi disciplinski postupci. Naloženo je i da se, kada mogu, disciplinski tužioci izuzimaju iz predmeta kako bi se slučajevi pasivizirali. &nbsp; Istovremeno, kao u doba staljiističkih čistki, naređeno je svim starješinama i operativnim radnicima u policijskom sistemu da nikako ne komuniciraju sa targetiranim kolegama kako bi na taj način spriječili odliv informacija koje ukazuju na veće &nbsp;anomalije, odnosno politički motivisani progon nepodobnih za rad u policiji. &nbsp;&nbsp; A u slučaju i da dođe do kontakta i komunikacije sa targetiranim kolegama, policijski službenici su dužni da o tome informišu svoje šefove. &nbsp; Sve su to signali da ekipa Demokrata, koja je zadužena za bezbjednosni sektor, ne namjerava da zastane sa akcijom obračuna sa politički nepodobnima u Ministarstvu unutrašnjih poslova i Upravi policije. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Muke Šaranovića i Šćepanovića: Kad ,,zakoči” politički veting!

Dok su marširali momci u crnom, zaogrnuti kapuljačama, sa maskama na licu ulicom, obasjani s leđa crvenom svjetlošću baklji - gradom je odjekivalo ,,Ubij Turčina!” i ,,Turci napolje!”. &nbsp; Djelovalo je je zlokobno; ti usklici, ti pokliči, ta ispoljena mržnja protiv jednog naroda, koji je kriv za sva zna što su nas snašla. Kao u doba rađanja &nbsp;fašizma. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025102920100_7b9230bcfb93da5d2bbab9cff3b1607fcb956a67c5e25becb25acffdd15a26d8.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025102920100_7b9230bcfb93da5d2bbab9cff3b1607fcb956a67c5e25becb25acffdd15a26d8" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt='MRAČNO VRIJEME NACIZMA: Minhen nakon ,,kristalne noći" novembra 1938. godine'> <figcaption>MRAČNO VRIJEME NACIZMA: Minhen nakon ,,kristalne noći" novembra 1938. godine(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  REPRIZA MRAČNE PROŠLOSTI Ali, nije bila repriza ,,Kristalne noći” ili ,,Noći pogroma” kada su, 1938, u gradovima Njemačke za samo nekoliko sati organizovane falange nacionalsocijalističke njemačke radničke partije polomile izloge većine jevrejskih radnji i zapalili više od 200 sinagoga. Ne, u Podgorici zaista nije tako bilo i valjda ništa slično nećemo gledati. Ali, matrica pogroma, to sjeme zla klija slično onom iz vremena nacizma, ili kao uvod u ponavljanje onih olovnih vremena koja su prethodila genocidu Srebrenici. &nbsp;&nbsp; Ovo što se valja od subote veče zlokobno je, jezivo. Svi ti žestoki izlivi mržnje, okupljanja izgrednika; potraga huligana za vlasnicima turskih radnji, demoliranje izloga i automobila; ljudi sa maskama na licu i bejzbol palicama u rukama, političari koji pozivaju na odbranu vjere i nacije... Samo, ništa od ovoga što se danas događa u Crnoj Gori nije plod slučajnosti, nije incident: sve ima svoju pripremu, neko je organizovano radio da do ovoga dođe, neki drugi iz institucija nijesu uradili išta da spriječe ovakav zaplet. Istoričari su danas saglasni da nema govora o tome da je onaj ,,izliv bijesa” koji se dogodio tokom noći 9. novembra 1938. godine Nemačke bio ,,spontan i slučajan”. Riječ je prije bila o dobro organizovanoj i koordiniranoj akciji divljanja koju je organizovala nacistička, Hitlerova vlada. U današnjoj Crnoj Gori Vlada nije organizovala bilo kakva divljanja. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025102920108_991e8c6b1e9c7baadcde28d161ded1ac91ba914933c9507aa262d6f6123d5cc7.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025102920108_991e8c6b1e9c7baadcde28d161ded1ac91ba914933c9507aa262d6f6123d5cc7" data-rendition-name="original" width="1173" height="563" loading="lazy" alt="ISHITRENA ODLUKA: premijer Milojko Spajić"> <figcaption>ISHITRENA ODLUKA: premijer Milojko Spajić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  VLADINA TRKA ZA NOVCEM &nbsp;&nbsp; Ali, premijer Milojko Spajić jeste gasio požar – benzinom. &nbsp; Jedino neko krajnje površan, a vrlo osion, kao što jeste crnogorski premijer, mogao je da osmisli - i to iz dalekog Rijada, i to neposredno poslije vijesti o incidentu na Zabjelu - da je rješenje problema ponašanja pojedinih migranata u Crnoj Gori – brzinsko uvođenje viza za Turke koji kane doći u Crnu Goru?! &nbsp; Kao da su turski državljani krivi što je crnogorska vlast žarko željela da novac sa strane brzo uđe u Crnu Goru, pa nijesu pitali - ima li ko od stranaca dosije ili neku presudu za vratom. Nijesu se osvrtali ni na opomene iz Ankare, ni na potraživanja države Turske svojih kriminalaca koji su se krili ovđe u Crnoj Gori. &nbsp; Bilo je važno da brze pare turskih državljana brzo uđu u zemlju. Samo da kaplje novac iz Turske. &nbsp;&nbsp; A kada je u subotu veče prokapalo nekoliko kapi krvi jednog Podgoričanina koji je se bio nameračio na obračun sa Turcima; kada se na Zabjelu digla kuka i motika, kada se čuo iz utrobe društva onaj užasni huk fašizma - vlast je ostala začuđena, prepanuta, bez reakcije. &nbsp; Jednu običnu tuču ministar Šaranović i prvi policajac Šćepanović nijesu bili u stanju da razriješe, pohapse vinovnike i smire strasti. Ispostavilo se da su u tuči na Zabjelu učestvovala tri Azerbejdžanca i jedan turski državljanin. &nbsp; Ali, koga briga za činjenice: antiturska, šovinstička, predstava je mogla da počne, jer je već bio dobro pripremljen teren. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025102920108_49f576d0310faada3df0bf74e6386e7777c0016276222f858e0d47a904570778.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025102920108_49f576d0310faada3df0bf74e6386e7777c0016276222f858e0d47a904570778" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POSLJEDICE CRNOGORSKE KRISTALNE NOĆI: Demolirani lokal u Podgorici"> <figcaption>POSLJEDICE CRNOGORSKE KRISTALNE NOĆI: Demolirani lokal u Podgorici(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  ŠOVINISTIČKA OLUJA Kao i obično, prvo su krenuli političari, poput onog Milana Kneževića koji je u jednoj emisiji izbrojao čak 110 hiljada Turaka u Crnoj Gori, ili onog Vladimira Dobričanina, Kosovara što je patio u Đukanovićevoj diktaturi kao direktor Urgentnog centra. E, taj Dobričanin, ljubitelj ratnog zločinca Pavkovića, požurio je da ožali napadnutog Zabjelčanina, ali i da članovima Vlade iz Bošnjačke stranke, ministrima Gutiću i Ibrahimoviću, šovinistički poruči – ,,da je vječan Karadag”. &nbsp;&nbsp; Onda su se, opet po ,,ratničkoj tradiciji”, uključili i mediji, uslužni servis kleronacionalizma. Koncern Vijesti je opisivao muke Zabječanina koji se borio protiv horde naoružanih Osmanlija, a portal ,,Borba” je izvijestio kao da je odigran novi Kosovski boj posred Zabjela: u njihovoj interpretaciji desio se, citiram, ,,stravičan napad na grupu Zabjelčana od strane Turaka”. &nbsp; Nakon ovakve političko-medijske pripreme, ksenofobija i novi fašizam izronili su iz mraka, prosuli se podgoričkim ulicama. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251029201012_454f3ca3500b6f3eab06e90d3847ff578dc1b395545ac6accdfdd3495358157c.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251029201012_454f3ca3500b6f3eab06e90d3847ff578dc1b395545ac6accdfdd3495358157c" data-rendition-name="original" width="1654" height="1139" loading="lazy" alt="NA ISTOM ZADATKU: Amfilohije Radović i Željko Ražnatović Arkan ispred Cetinjskog manastira "> <figcaption>NA ISTOM ZADATKU: Amfilohije Radović i Željko Ražnatović Arkan ispred Cetinjskog manastira(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  PLODNO TLO ZA SIJANJE ZLA Ali, nije ta priprema terena za sijanje sjemena fašizma od juče. Dugo traje u Crnoj Gori organizovana hajka protiv onih koji misle drugačije, koji izgledaju drugačije, kao i odvratna, ali temeljno organizovana, akcija revizije prošlosti. Koju je započeo da sprovodi još nekadašnji mitropolit Amfilohije Radović ,,svjedok Božje ljubavi”, onaj kojem su juče četnički vojvoda Andrija Mandić i njegovi saborci cjelivali spomenik u Kolašinu. &nbsp; Upravo na Amfilohijev zahtjev obavljena je daleke 2005. godine beatifikacija, proglašenje svecima dvojice koljača iz Drugog svjetskog rata – Mace Vukojičića i Slobodana Šiljka. Kao zalog za budućnost velikosrpskog projekta i kao zvanična verifikacija da Crkva Srbije u Crnoj Gori, kao drugom oku u srpskoj glavi, postaje ključna uzdanica velikosrpskog imperijalnog projekta. &nbsp; U kojem nema mjesta za Crnogorce, Muslimane, Bošnjake i ostale ljude manjeg Boga. &nbsp; ,,LELEČU TURCI, KUKAJU BULE...” A naročito ne za Turke. Pokazalo se to još u doba litija, kada je stvarana podloga za bujanje mržnje. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251029201020_272e05b4464678d0ec1074a7276de213f5878a7d183ec1621db1e5495cb54d6e.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251029201020_272e05b4464678d0ec1074a7276de213f5878a7d183ec1621db1e5495cb54d6e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt='PERFORMANS KSENOFOBIJE: Pjevanje ,,Leleču Turci, kukaju bule" u Parohijskom domu Spuž, januar 2020. '> <figcaption>PERFORMANS KSENOFOBIJE: Pjevanje ,,Leleču Turci, kukaju bule" u Parohijskom domu Spuž, januar 2020.(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  ,,Od glave Zete do grada Spuža/ Krvavi lanac vojske se pruža./ Pritisli Srbi turske livade, &nbsp;Turcima u Spuž zadaju jade./ A serdar Vule s visoke kule/ Džeferdar pali, kukaju bule./ Leleču Turci, kukaju bule/Oj lele lele, evo ga Vule...." Na Ju tjubu i dalje postoji snimak i ova skaredna pjevanija popova Crkve Srbije i okupljenog, vjernog naroda, januara 2020. godine u Parohijskom domu u Spužu, nakon takozvanog Molebana. Bilo je to u doba vladavine DPS-a Mila Đukanovića i početka organizacije litija koje je, uz podršku Demokratskog fronta i drugih srpskih stranaka, organizovala Crkva Srbije. &nbsp; Formalno, Crkva Srbije je podigla ,,vjerujući narod” u protest radi borbe protiv donešenog Zakona o slobodi vjeroispovijesti kojom je država htjela da reguliše sakralnu imovinu u Crnoj Gori, dok su sveštenici Crkve Srbije, kao i opozicioni političari tvrdili da je vlast namjerila da otme imovinu Crkve. &nbsp; Snimak iz Parohijskog doma u Spužu iz januara 2020. godine, u vrijeme bujanja litija, pokazuje kada se spremao politički prevrat u Crnoj Gori. Na snimku se vidi uzdizanje fašizma, sve uz predvodništvo popova Crkve Srbije. Nakon avgusta 2020. godine, na vlast su, su došle partije koje otvoreno baštine ideje ravnogorskog pokreta i baš čelnici tih stranaka suštinski vode današnju vlast. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251029201016_d3acfd1ee74293a38e909388544034e07c40fec62b603dd7b148b201d9bebd02.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251029201016_d3acfd1ee74293a38e909388544034e07c40fec62b603dd7b148b201d9bebd02" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="REVIZIJA PROŠLOSTI: Mandić i sveštenici Crkev Srbije na Krnovu "> <figcaption>REVIZIJA PROŠLOSTI: Mandić i sveštenici Crkev Srbije na Krnovu(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  KLEROFAŠIZAM ANTE PORTAS &nbsp; I onda je sve dobilo prirodan slijed, desničarska, klerikalna i populistička vlast, rađa mržnju koja je idealna za bujanje fašizma. Nijesu sankcionisani oni tobožnji navijači što posred Podgorice uzvikivali ,,Nož, žica, Podgorica”; nije bilo reakcije desničarske vlasti na veličanje ravnogorskog pokreta, na zapišavanje spomenika Ljubu Čupiću, na ispade pravoslavnih bratstava... &nbsp; Niko se nije ni osvrnuo kada je Amfilohijev nasljednik, mitropolit-ponavljač Joanikije Mićović prijetio da će Crna Gora postati mala Ukrajina, a Cetinje valjda novi Kijev... Stasavala je, iz dana u dan, neka nova Crna Gora koja ne poštuje ni 13. jul ni antifašizam, koja ćuti na izlive mržnje i nagrađuje najvišim državnim nagradama negatore Crne Gore i Crnogoraca. &nbsp; I kada dođe dan, ti nagrađivani reaguju u skladu sa vlastitim moralom. ,,Ovo što se dešava u Crnoj Gori – ovoliki upad Turaka – sve je to u nedostatak u nama Gorskog viejnca”. Ovo je, dan prije nego su počele povorke mržnje da kolaju Podgoricom osmislio Milutin Mićović. Pisac miljenik ovdašnje vlasti, &nbsp;&nbsp;pozvao je da se malo pozabavimo – istragom poturica. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251029201024_138b5b3505386699bddb04cfd35b7f89e8491da5aa47e9edba87478fe2ad3074.png" data-media-id="editor_6" data-image-id="20251029201024_138b5b3505386699bddb04cfd35b7f89e8491da5aa47e9edba87478fe2ad3074" data-rendition-name="original" width="778" height="485" loading="lazy" alt="VAŽNA PORUKA KOJU NIJESMO HTJELI DA RAZUMIJEMO: Izložba Jusufa Hadžifejzovića"> <figcaption>VAŽNA PORUKA KOJU NIJESMO RAZUMJELI: Izložba umjetnika Jusufa Hadžifejzovića(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  To zaista podsjeća na vremena devedesetih, kič politike i kič političara i bujanja klerofašizma koji je u krvi razbio jednu veluku zemlju. Svojevremeno je, početkom devedesetih, na bijenalu na Cetinju, veliki umjetnik Jusuf Hadžifejzović performasom upozoravao: ,,Od kiča do krvi samo je jedan korak”. Nijesu ga razumjeli, ili nijesu htjeli da razumiju. Poslije je, znamo kako, zavladao fašizam na našem malom otoku. &nbsp; Zato je pitanje, nakon svih ovih izliva mržnje i ksenofobije: da li ćemo ponavljati greške iz prošlosti i ćutati? &nbsp; Ako je ovo ona nova Crna Gora na koju treba da se naviknemo, kako je govorio škaljarski brat Abaz, onda treba glasno odbiti ponudu. Jer od kiča politike do kič države samo je jedan korak. Na to se ne smijemo navikavati. &nbsp;Nikad. &nbsp;

Kako je posijano zlo sjeme fašizma u Crnoj Gori

Veting ili anti-veting? Ovo pitanje može da slobodno postavi nakon postupanja Ministarstva unutrašnjih poslova u slučaju Zorana Braunovića, bivšeg čelnika policije Kolašina. Iako je Braunović u julu ove godine, pod pritiskom javnosti, smijenjen sa pozicije načelnika Odjeljenja bezbjednosti Kolašin - i dalje je pod zaštitom vrha Ministarstva unutrašnjih poslova. &nbsp; O tome svjedoči podatak da Ministarstvo unutrašnjih poslova na čijem je čelu Danilo Šaranović - i pored više urgencija Osnovnog državnog tužilaštva u Kolašinu - nije dostavilo dokumentaciju o postupanju tadašnjeg čelnika kolašinske policije u slučaju gdje je osumnjičen za zloupotrebu službenog položaja. &nbsp; DVA TUŽILAČKA PREDMETA Tužilaštvo ispituje postupanje Braunovića u dva predmeta. U jednom tužilac Stanko Rakočević radi analizu prikupljenih dokaza protiv bivšeg čelnika kolašinske policije, dok u drugom tužilačkom predmetu - koji je zadužila tužiteljka Maja Šćepanović - vrh policije nije dostavio, iz nepoznatog razloga, traženu dokumentaciju. &nbsp; To se navodi u odgovorima rukovoditeljke Osnovnog državnog tužilaštva u Kolašinu Šćepanović na upit Televizije E i Portala ETV - da li su okončane dvije istrage protiv Braunovića pokrenute zbog sumnje da je zloupotrijebio službeni položaj.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251022191024_f2a99975279ad68cf3cd3baf41c42f3a7c639714fa9012c0f1843f14fde1b36f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251022191024_f2a99975279ad68cf3cd3baf41c42f3a7c639714fa9012c0f1843f14fde1b36f" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="KRIJU SE MNOGE TAJNE: Zgrada policije u Kolašinu"> <figcaption>KRIJU SE MNOGE TAJNE: Zgrada policije u Kolašinu(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  -U drugom predmetu protiv istog lica zbog istog krivičnog djela koji sam ja zadužila Tužilaštvu i pored urgencija nije dostavljena dokumentacija od MUP-a koja je neophodna radi donošenja odluke, a pri tom je i osumnjičeni preko svog branioca zahtijevao da iznese dopunu odbrane te su izviđajne radnje u ovom predmetu u toku – kazala je Šćepanović na upit Portala ETV. &nbsp; DRŽAVNO ĆUTANJE Nema, međutim, odgovora iz tužilaštva na naša pitanja o broju urgencija prema Ministarstvu unutrašnjih poslova, niti se zna što će kolašinsko državno tužilaštvo preduzeti s obzirom na to da se resor ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića oglušio o zahtjev za dostavljanje dokumentacije. &nbsp;&nbsp; &nbsp;Nema odgovora ni iz Vrhovnog državnog tužilaštva na čijem je čelu Milorad Marković o mehanizmima koje Tužilaštvo može da preduzme da Ministrstvo unutrašnjih poslova dostavi traženu dokumentaciju. &nbsp; &nbsp;Po ustaljenoj matrici, iz resora ministra Šaranovića do emitovanja ovog priloga nije stigao odgovor na upit našeg medija zašto Ministarstvo unutrašnjih poslova nije odgovorilo na urgenciju Osnovnog državnog tužilaštva iz Kolašina. BRAUNOVIĆEVA MOLBA ZA ANKETNI ODBOR &nbsp; U međuvremenu, ni Zoran Braunović se ne oglašava. &nbsp; Posljednji put je u javnost izašao sa prijedlogom da bude saslušan na Anketnom odboru Skupštine Crne Gore povodom rasprava o takozvanim ,,crnim trojkama”. &nbsp; &nbsp;-Smatram da je u interesu javnosti i pravde da se sva moja saznanja i dokazi o ,,crnim trojkama” u Crnoj Gori iznesu pred nadležnim Anketnim odborom, kako bi mogao nepristrasno i efikasno da obavi povjereni mu zadatak – smatrao je Braunović. &nbsp; Iako je Braunović još u junu iznio ponudu, Anketni odbor se nije oglašavao: očito da parlamentarna većine i nema veliko povjerenje u riječi bivšeg čelnika policije Kolašina. &nbsp; ŽIVKOVIĆEVA PRIJAVA &nbsp; S razlogom, jer je kredibilitet Braunovića razoren prijavama, posebno onom Dragomira Gage Živkovića, nagrađivanog policajca iz Kolašina. &nbsp; Živković je podnio protiv njega krivičnu prijavu zbog zloupotrebe položaja jer je Braunović, kako tvrdi, krivotvorio njegovu bezbjednosnu procjenu za jednu osobu koja je tražila dozvolu za nošenje oružja. Pošto je operativnim postupcima procijenio da ta osoba koja je ranije kažnjavana zbog krivičnih djela svojim ponašanjem i postupcima ne može dobiti odobrenje za nošenje oružja, policajac je donio negativnu procjenu. &nbsp; -Načelnik Braunović, umjesto da procjenu proslijedi dalje, zamijenio je originalnu prvu stranu krivotvorenom, gdje nijesu navedeni razlozi za negativnu bezbjednosnu procjenu i na osnovu takvog dokumenta ta osoba je dobila dozvolu za nošenje naoružanja. Braunović je, kako se sumnja, falsifikovao dokumenta nakon što su ona zavedena, tako da tragovi njegove zloupotrebe položaja postoje u policijskim arhivama – piše, između ostalog, u Živkovićevog prijavi. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251022191024_fbabc2bd6b9b5477461cd1983a22d589501ae0a31cbe814a875b1b30e665fb21.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251022191024_fbabc2bd6b9b5477461cd1983a22d589501ae0a31cbe814a875b1b30e665fb21" data-rendition-name="original" width="778" height="520" loading="lazy" alt="ZAJEDNIČKA AKCIJA: Šaranović i Šćepanović"> <figcaption>ZAJEDNIČKA AKCIJA: Šaranović i Šćepanović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  ,,POLICAJAC ZA PRIMJER“ Odnos Zorana Braunovića prema policijskoj uniformi vidi se kroz još jedan slučaj u kojem je on bio protagonista. &nbsp; Naime, protiv Braunovića je vođen postupak jer je, kako se sumnja, sebi i sekretarici pisao veliki i neopravdani broj sati, noćnog, prekovremenog i rada u vrijeme državnih i vjerskih praznika. &nbsp; Uprkos svemu, u bivšeg šefa policije Kolašina i dalje imaju veliko povjerenje čelnici policije. Prije svega Harisa Đurđević, načelnik regionalnog centra Sjever, preko direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića, sve do do ministra Danila Šaranovića. &nbsp; Izgleda kao neka inverzija vetinga, odnosno Šaranovićev i Šćepanovićev antiveting – zaštita onih koji će im sjutra vjerno služiti. Mada, Braunović ima još jednu preporuku, političku: svojevremeno je za policijskog funkcionera postavljen po preporukama partija bivšeg Demokratskog Fronta. &nbsp;

Marija Žižić

Šaranovićeva ,,anti-veting” akcija u slučaju Braunovića

Spasioci i vojska angažovani su na raščišćavanju puteva i pružanju pomoći stanovništvu Šri Lanke i Indonezije, koje su pogodile snažne poplave u kojima je posljednjih dana stradalo više od 1.000 ljudi, dok se stotine vode kao nestale širom Jugoistočne i Južne Azije.
Ciklon u Šri Lanki te oluje u Tajlandu, Maleziji i Indoneziji izazvali su obilne padavine tokom monsunskog perioda. Na Sumatri je broj žrtava porastao na 502, a više od 500 ljudi se vodi kao nestalo, saopštila je indonežanska agencija za upravljanje katastrofama.
Indonežanski predsjednik Prabovo Subijanto, koji je posjetio Sjevernu Sumatru, poručio je da je prioritet hitna isporuka pomoći i obnova infrastrukture. Angažovani su avioni, helikopteri i tri vojna broda kako bi se dostavila pomoć u teško dostupna područja. U poplavama je raseljeno gotovo 290.700 ljudi u provincijama Sjeverna Sumatra, Zapadna Sumatra i Aceh.
Prabovo je pod pritiskom da proglasi vanredno stanje, dok za sada nije zatražio međunarodnu pomoć.
U Šri Lanki je, nakon prestanka kiše, pokrenuta velika operacija spasavanja. Vlada je helikopterima evakuisala stanovništvo ugroženo poplavama i klizištima izazvanim ciklonom Ditva. Poginule su najmanje 334 osobe, a više stotina se vodi kao nestalo. Predsjednik Anura Kumara Disanajke proglasio je vanredno stanje i najavio obnovu najpogođenijih regiona, navodeći da je riječ o najvećoj katastrofi u istoriji zemlje poslije cunamija 2004.
U južnom Tajlandu poginulo je najmanje 176 ljudi u jednim od najtežih poplava u posljednjoj deceniji. Vlada je najavila mjere obnove, dok raste kritika javnosti zbog načina upravljanja krizom. U Maleziji su poplave u državi Perlis odnijele dva života.

U poplavama u Šri Lanki i Indoneziji poginulo više od 1.000 osoba

Slućbenici policije su u Bijelom Polju podnijelu krivičnu prijavu protiv S.Đ. iz tog grada, zbog sumnje da je počinio krivično djelo građenje objekta bez prijave i dokumentacije za građenje i krivično djelo skidanje i povreda službenog pečata i znaka, saopšteno je iz Uprave policije,
- Sumnja se da je S.Đ počinio krivična djela na način što je polovinom oktobra 2025. godine, započeo izgradnju objekta (prizemlje + sprat), uz već postojeći objekat, bez odgovarajuće građevinske dozvole i dokumentacije, uklonivši pritom službeni pečat i znak o zabrani gradnje postavljen od strane službenika Sekretarijata za inspekcijske poslove Opštine Bijelo Polje- kazali su iz policije.

Bijelo Polje: Krivična prijava zbog nelegalne gradnje i skidanja službenog pečata i znaka

Karavan „Uhvati film na sjeveru 2025“, koji zajednički organizuju NVU Art 365 i LIVE Production uz podršku Ministarstva kulture i medija, uspješno je realizovan u Beranama, Rožajama, Pljevljima, Žabljaku i Šavniku.
Program je sproveden u partnerstvu sa centrima za kulturu, lokalnim samoupravama, srednjim školama, gimnazijama, dnevnim centrima za djecu i omladinu sa smetnjama u razvoju i centrima za socijalni rad, koji su pružili snažnu logističku i programsku podršku.
Tokom višednevne turneje prikazani su kratki domaći dokumentarni filmovi mladih autora iz Crne Gore, nastali uz podršku Ministarstva ljudskih i manjinskih prava. Filmovi kroz lične i inspirativne priče prikazuju iskustva osoba sa invaliditetom u sportu, umjetnosti, obrazovanju, radu i svakodnevnom životu, te predstavljaju značajan doprinos razvoju inkluzivne filmske scene u zemlji.
Nakon svake projekcije organizovani su razgovori sa predstavnicima lokalnih institucija, organizacija koje se bave pravima osoba sa invaliditetom, obrazovnih ustanova, centara za socijalni rad i kulturnih radnika. Diskusije su bile usmjerene na ključne izazove u lokalnim zajednicama, vidljivost i pristupačnost kulturnih sadržaja, kao i mogućnosti za jačanje inkluzije kroz zajedničke inicijative. Moderator je bio Mihailo Marković, jedan od protagonista filmova, koji je aktivnim i motivišućim pristupom podstakao učešće učesnika iz različitih sektora.
Organizatori ističu da je karavan potvrdio potrebu za ovakvim programima ne samo na sjeveru, već i u drugim krajevima Crne Gore, te navode da je događaj u svim gradovima zabilježio odličnu posjećenost i veliko interesovanje mladih.
Iz NVU Art 365 poručuju:
– Ovaj karavan je još jednom pokazao koliko je važno da inkluzivni sadržaji stignu do svih zajednica u Crnoj Gori, posebno u sredinama koje nijesu dovoljno zastupljene u kulturnim tokovima. Film se pokazao kao snažan alat za pokretanje dijaloga i jačanje svijesti o ulozi svakog pojedinca u izgradnji inkluzivnog društva. Nadamo se da će Ministarstvo kulture i medija, kao i Ministarstvo prosvjete, podržati širenje ovog programa i omogućiti da još veći broj mladih bude dio ovih aktivnosti.
Organizatori su se zahvalili svim partnerima na izuzetnoj podršci i saradnji, uz poruku da je upravo dobra koordinacija svih učesnika doprinijela uspješnoj realizaciji projekta.

Karavan „Uhvati film na sjeveru 2025“ uspješno realizovan u pet crnogorskih opština

Evropski zvaničnik upozorio je da napori Donalda Trumpa da osigura mir u Ukrajini ne smiju dozvoliti Vladimiru Putinu da izbjegne odgovornost za ratne zločine koje su počinile ruske snage, čime je efektivno postavljena nova crvena linija za eventualni sporazum.
U intervjuu za POLITICO, Majkl Mekgreth, evropski komesar za pravosuđe i demokratiju, kazao je da pregovarači moraju osigurati da težnja za primirjem ne rezultira time da Rusija izbjegne procesuiranje.
Njegove izjave odražavaju zabrinutost koja postoji u evropskim prijestonicama da je originalni američki plan za sporazum uključivao obećanje „pune amnestije za postupke počinjene tokom rata“, uz planove za reintegraciju Rusije u svjetsku ekonomiju.
Napori Trumpovog tima da reabilituje šefa Kremlja dolaze uprkos međunarodnoj osudi Rusije zbog navodnih zločina, uključujući otmicu 20.000 ukrajinske djece i napade na civile u Buči, Mariupolju i drugim mjestima.
- Ne vjerujem da će istorija blagonaklono suditi bilo kakvom pokušaju da se obriše odgovornost Rusije za zločine u Ukrajini - &nbsp;rekao je Mekgreth. „Moraju biti pozvani na odgovornost za te zločine i to će biti pristup Evropske unije u svim ovim diskusijama.
- Ako bismo dozvolili nekažnjivost za te zločine, sijali bismo sjeme naredne agresije i naredne invazije A smatram da bi to bila istorijska greška ogromnih razmjera - &nbsp;dodao je.
Ukrajinske vlasti navode da su otvorile istrage za više od 178.000 navodnih ruskih zločina od početka rata. Prošlog mjeseca, komisija Ujedinjenih nacija utvrdila je da su ruske vlasti počinile zločine protiv čovječnosti ciljajući ukrajinske civile dron napadima, te ratne zločine prisilnog premještanja i deportacije civila.
„Ne možemo odustati od prava žrtava ruske agresije i ruskih zločina“, kazao je Mekgreth. „Milioni života su oduzeti ili uništeni, ljudi su prisilno premješteni i imamo obilje dokaza.“
EU i drugi rade na uspostavljanju novog specijalnog tribunala za zločin agresije s ciljem da se ruski lideri izvedu pred lice pravde zbog pune invazije na Ukrajinu koja je počela u februaru 2022.
U martu 2023. godine, sudije Međunarodnog krivičnog suda izdale su nalog za hapšenje Putina, navodeći ga kao „navodno odgovornog za ratni zločin nezakonite deportacije stanovništva [djece]“ iz Ukrajine.
Međutim, Trump i njegov tim do sada pokazuju malo interesa za procesuiranje Putina.
Američki predsjednik je, naprotiv, dosljedno opisivao svog ruskog kolegu u pozitivnom svjetlu, često govoreći kako može imati „dobre razgovore“ s Putinom. Trump je izrazio nadu u izgradnju novih ekonomskih i energetskih partnerstava s Rusijom, a dvojica lidera su čak razgovarala o organizovanju hokejaških utakmica u Rusiji i SAD-u nakon završetka rata.
Nacrt američkog plana mira od 28 tačaka, koji je Trumpov tim prošle sedmice predstavio, nastavlja u sličnom tonu.
Plan navodi da će „Rusija biti reintegrisana u svjetsku ekonomiju“ i pozvana da se ponovo pridruži G8 nakon što je izbačena 2014. godine, nakon aneksije Krima.
- Sjedinjene Američke Države će ući u dugoročni sporazum o ekonomskoj saradnji za međusobni razvoj u oblastima energije, prirodnih resursa, infrastrukture, vještačke inteligencije, data centara, projekata eksploatacije rijetkih metala na Arktiku i drugih uzajamno korisnih korporativnih prilika - navodi dokument.
Američki plan mira predlaže postepeno ukidanje sankcija Rusiji, iako su evropski lideri reagovali naglašavajući da će uklanjanje sankcija EU biti njihova odluka.
Ipak, ne svi u Evropi žele održati pritisak na Moskvu. Mađarska je više puta odlagala nove sankcije, posebno na naftu i gas, od kojih zavisi. Visoki političari u Njemačkoj takođe su razmatrali mogućnost ukidanja sankcija na gasovod Nord Stream iz Rusije.

EU poručuje Trumpu: Ne možete oprostiti Putinu za ratne zločine u Ukrajini

Iako uopštavanje nikad nije najbolji princip vrlo malo ćemo pogriješiti ako za naše balkanske prostore kažemo da su uvijek kroz istoriju bili turbulentni, prepuni nacionalnih, teritorijalnih i vjerskih ambicija da se ovlada ljudima, njihovim dušama i prostorom u određenim istorijskim trenucima, u kojima su se, s jedne strane, slavile pobjede, a sa druge strane doživljavale tragedije, smrt i nesreće. Jedni su slavili svoje junake, drugi oplakivali svoje mrtve, osakaćene i unesrećene. Isti datumi se slave i oplakuju. Kad se to događa u okviru jednog jedinstvenog državnog prostora, u okvirima jednog te istog vjekovnog etničkog nasljeđa, raslojenog sticajem istorijskih okolnosti, onda to poprima razmjere tragedije. Ta tragedija poprima śenke farse kada se ostaje gluv na činjenice i u prošlosti traže, ne istine, već isključivo argumenti za svoje tvrdnje. U ovom slučaju govorimo o tragičnom nestanku države Crne Gore 1918. godine i namjeri da se činjenice ospore isključivo mišljenjem jednog istoričara. <h2>MANTIJE I MITOMANIJE</h2> Poslanici SNP-a Bogdan Božović i Slađana Kaluđerović podnijeli su amandman na Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš, kojim se predlaže da se u članu 1 riječi „nasilne aneksije države“ zamijene riječima „ujedinjenja Crne Gore i Srbije“. Kažu, osnov su pronašli u knjizi istoričara Dima Vujovića „Podgorička skupština“, u kojoj on smatra da je ta „Velika skuština srpskog naroda u Crnoj Gori“ izraz opšteg raspoloženja naroda u Crnoj Gori. Pomenuti poslanici su ostali gluvi na sijaset napisanih izvještaja stranih posmatrača, činjenice da nijedna zemlja, osim Srbije, koja je i organizator te nazovi skupštine i koja je priznala tek nakon mjesec dana, nije priznala ni legalitet ni legitimitet, način kako je sprovedena i da je sprovedena u uslovima vojne okupacije, bez poštovanja još uvijek postojanja države Crne Gore i njenih zakona, kršenja svih demokratskih principa i odsustva minimuma uslova kako bi se utvrdila ta pomenuta „volja naroda“. Pomenuta poslanica Kaluđerović je svoje obrazovne i političke kapacitete dokazala izjavom da je demokratija volja većine i da su odluke većine mjerodavne za sve. Slično pojedincima iz partije Slobodana Miloševića iz devedesetih prošlog stoljeća, koji su se proslavili izjavama da ako oni odluče „da je zemlja četvrtasta, ona će biti četvrtasta“. Volja većine je promjenjiva kategoirija i ako bi svaka vlast sprovodila svoju samovolju to teško da može biti demokratija, već bi to više ličilo na lakrdiju od države. Zato je opšti konsenzus u nauci da je demokratija prevashodno poštovanje zakona, demokratskih procedura, podjele vlasti na tri grane, uvažavanje nezavisnih institucija, nevladenog sektora i stručnih mišljenja. Jednom riječju, sve ono što nemamo poodavno, a naročito nakon avgustovske promjene vlasti 2020. godine. Najveći problem Crne Gore je što mi u politici imamo ljude kojima je politika jedini način da obezbjede egzistenciju. Nedostatak bilo koje sposobnosti u stručnom i političkom djelovanju nadomješćuju površnim i populističkim bavljenjem temama da bi popunili javni prostor, a kojima par exellance treba da se bave ljudi od struke. Crna Gora se nalazi u više nego nezavidnoj ekonomskoj suituaciji, sa ogromnim dubiozama u svim segmentima ekonomske politike, pa je bavljenje temama o kojima nemaju pojma samo skretanje pažnje na teme koje su uvijek aktuelne u podjelama u Crnoj Gori. Za te teme će naći uvijek slične sebi, sa oskudnim poznavanje elementarnih naučnih saznanja, koji svoje neznanje crpe od mantija i mitomanije. Umjesto da se zapitaju javno kako rješiti pitanje platnog deficita koji se mjeri u preko dvije milijarde eura, budžetskih deficita u penzionom i zdravstvenom fondu, rastu BDP isključivo na rastu potrošnje, što Crnu Goru vodi finansijskom bankrotu, oni pokušavaju da nam objasne kako je farsa od tzv. Podgoričke skupštine u uslovima prisustva okupacionih vojski pet zemalja, bez poštovanja važećeg zakona o izboru poslanika, bez biračkih spiskova, izraz bilo kakve volje? Za koju sami učesnici kažu da je revolucionarna, da nije zasnovana na zakonima Crne Gore. <h2>KRFSKA DEKLARACIJA</h2> Nije se sudbina Crne Gore određivala na tzv. Podgoričkoj skupštini, već na Krfu u ljeto 1916. godine kada je objelodanjen projekat po kojem je, dvije godine kasnije, Crna Gora izgubila svoj suverenitet i nezavisnost. Ili da mi Kaluđerović i Božović objasne kako je to Krfska deklaracija 20. jula 1917. godine predviđela što će izglasati tzv. Podgorička skupština godinu i par mjeseci kasnije? Ili da mi objasne pisma nastala na Krfu u julu i avgustu 1916. godine kojima crnogorski potuđenici Todor Božović i Jovan Ðonović predlažu Pašiću kako nasilno anektirati Crnu Goru, cijeneći da je pravo vrijeme za bezuslovno prisajedinje Crne Gore Srbiji. U pismu Ljubomiru Davidoviću, ministru prosvjete i crkvenih poslova u srpskoj vladi, iznose detaljan plan kako izvesti planirano prisajedinjenje. Veliki broj pisama je upućen srpskoj vladi sa raznih adresa kojima izlažu planove za anektiranje Crne Gore, razlikovali su se samo u nijansama. Da je projekat Božovića i Ðonovića zvanično usvojen, govori način organizovanja i odluke Podgoričke skupštine, održane novembra 1918. godine, koje svjedoče da se nestajanje Crne Gore odvilo po njihovom planu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251129231124_dab5d8ac23169bba33fc54de26fb04806ea0db63230f496f2720fef13ea14b28.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251129231124_dab5d8ac23169bba33fc54de26fb04806ea0db63230f496f2720fef13ea14b28" data-rendition-name="original" width="748" height="891" loading="lazy" alt="Krfska deklaracija "></figure>  „Zato je potrebno osigurati da srpska vojska bude u mogućnosti da uđe na teritoriju Crne Gore prije drugih ... Mi mislimo, svakako, da je ovo najzgodniji put za likvidaciju crnogorskog pitanja, kada se Crna Gora još ne smatra kao jedna obična neoslobođena provincija... Ako nađete da treba usvojiti ovaj naš projekat, mi ćemo organizovati cio posao i podnijeti Vam detaljne liste ljudi i detaljan program rada“. (Božović i Đonović, Krf, 24. jula 1916.g) Dolaskom srpskih trupa u Crnu Goru, nakon njenog oslobođenja od strane crnogorskih oslobodičakih jedinica i komita i formiranjem nelegalnog Centralnog izvršnog odbora za ujedinjenje, počinje organizovan rad na prisajedinjenju Crne Gore Srbiji. Taj Centralni izvršni odbor obrazovao je Svetozar Tomić, državljanin Srbije, po nalogu i zadatku dobijenom od Nikole Pašića, predśednika vlade Srbije. Pored Svetozara Tomića kao „glave odbora“, članovi su bili Petar Kosović, državljanin Srbije i Janko Spasojević i Milosav Raičević, državljani Crne Gore. Takav nakaradni i nezakoniti Centralni izvršni odbor je donio odluku (7. novembra) da se raspišu izbori za opštecrnogorsku narodnu skupštinu „koja bi suvereno odlučivala o ujedinjenju Crne Gore i Srbije“. Tom odlukom je suspendovana primjena tada važećeg crnogorskog Zakona o izboru narodnijeh poslanika, po kojem su, prema ustavnim određenjima, jedino legalno mogli biti birani predstavnici naroda. Argumentacija za nepoštovanje zakona je nađena u teroru srpske vojske pod komandom Dragutina Milutinovića, koji je za sebe govorio da je „guverner Crne Gore“! „Nastavite najenergičnije i svim sredstvima, da se na teritoriji koju je naša vojska okupirala, uguši svaka agitacija, pa ma od koga dolazila. Za ovo vam stoje na raspoloženje sva sredstva koja možete raspolagati bez ikakvog prezanja“ - naređenje je načelnika Vrhovne komande Živojina Mišića upućeno komadantu Jadranskih trupa u Crnoj Gori Milutinoviću, 19. 11. 1918. godine. <h2>LAŽNA SKUPŠTINA</h2> Utvrđujući samovoljno pravila izbora Centralni izvršni odbor je zakazao Skupštinu u Podgorici za 24. novembar 1918. godine. Po tim pravilima predviđeno je da se izbor poslanika vrši javnim i posrednim glasanjem, dizanjem ruku na skupovima, kao da je Crna Gora afrička kolonija, bez biračkih spiskova i zakona. Tako izabrani povjerenici iz cijelog okruga sastajali su se u śedištu okruga i poimeničnim glasanjem izabrali predložene poslanike za cio okrug. Nijesu postojali nikakvi birački spiskovi za izbor povjerenika, niti se zna ko je i kako prisustvovao njihovom izboru na improvizovanim skupovima (postojali su jedni isti birači koji su šetali od izbornog mjesta do izbornog mjesta). Tako se sprječavalo da se izabere bilo ko ko bi narušavao jednoglasje u ubijanju Crne Gore. U to vrijeme se nalazilo oko 9.950 Crnogoraca interniraca na prostorima Ugarske i Austrije (među njima: 17 generala i 709 oficira, više ranijih poslanika i načelnika, gotovo svi profesori i učitelji iz Crne Gore, više sveštenika i drugih obrazovnih ličnosti), a u tzv. „radnim logorima“ više od 15.000 Crnogoraca. Svima njima nije dozvoljen povratak u Crnu Goru i učešće u izborima. Kao što nije bilo dozvoljeno glasanje svima koji su se odmetnuli zbog okupacije Crne Gore. Koliko je besmislena tvrdnja da je Podgorička skupština izraz „narodne volje“ govori činjenica da na izborima od 28. novembra 1920. nikakva lista kandidata koji su protiv aneksije nije bila dozvoljena. Podnošenje sličnih lista predstavljalo je za beogradsku vladu zločin veleizdaje, te je bilo zabranjeno dekretom ministra unutrašnjih poslova srpske vlade, gospodina Draškovića. Kralj Nikola je u intervjuu, kojeg je dao piscu i novinaru Herbertu Vivijenu, jezgrovito opisao teror, koji je u vrijeme srpske okupacije vladao u Crnoj Gori, ovim riječima: „Iz Crne Gore nemam vijesti, jer je srpska okupaciona vojska ustanovila kordon kroz koji ne puštaju ni pisma ni ljude. Dobijam izvještaje, koji mi moji povjerenici donose po cijenu života. Izgleda da tamo vlada pravi teror. Ubijaju se bez suda ljudi, žene i đeca, bombe se bačaju u kuće mojih prijatelja a novac se prosipa kao voda da bi se Crnogorci odrekli zakletve. Sigurno ste čuli o mome smjenjivanju i o aneksiji Crne Gore. Ali to je izglasala lažna Skupština, koju su Srbi nazvali Velikom skupštinom – ime koje ne poštoji po našemu Ustavu. Niko tu skupštinu nije birao, već su je izabrale razbojničke čete u ime Srbije“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251129231128_99b3fa24da302c281e6ba10fc41987f02d8527de735cb5ae08b3fe3d152c4381.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251129231128_99b3fa24da302c281e6ba10fc41987f02d8527de735cb5ae08b3fe3d152c4381" data-rendition-name="original" width="455" height="505" loading="lazy" alt="Njujork tajms o srpskoj okupaciji "><figcaption>Njujork Tajms o srpskoj okupaciji Crne Gore jul 1919.</figcaption></figure>  Čak i beogradski radikalski listovi donosili su članke o zvjerstvima zvanične Srbije u Crnoj Gori. „Tribuna“ (28.IX 1920) je otkrila i priznala sva ona strahovita zvjerstva koja su se dešavala u Crnoj Gori. Na kraju, po običaju, još malo Francuza: „La Revue Contemporain“ (Pariz, maja 1922.) u tekstu svog direktora Anri D' Osmana, pod naslovom „Crna Gora ne može umrijeti“', piše: „Poslije takvih intriga, u kojima bi umiješan g. Andrea Bartolo, kojega je g. Poenkare zauvijek udaljio iz Kej d' Orseja, ta nepravda bi dozvoljena! Mi ćemo to znati jednog dana, ali ljudska savjest, ta neminovna pravda, o kojoj govoraše Gambeta neće dozvoliti Srbima da stave, tako reći, u njihov džep jednu 1000-godišnju državu, jedan herojski i kavaljerski narod. Francuska, koja se borila 4 godine za trijumf pravde, ne može tolerisati takav postupak... I Njemačka je pokušala nametnuti svijetu tu monstruoznost, ali sila ne nadvladava pravo. Mi to bar mislimo. Zakonita Vlada Crne Gore uvijek je zahtijevala za tu zemlju jedan plebiscit, koji čak nije bio osporavan stanovnicima Koruške, Šlezviga i Šlezije. Sadašnja situacija Crne Gore ni u čemu se ne razlikuje od one u Belgiji i Srbiji, koja je bila stvorena austro-njemačkom okupacijom. Zar nije potvrdio G. Bonomi, predśednik italijanske vlade, u svome govoru od 23. jula 1921, da 'sadašnje faktičko stanje Crne Gore, stvoreno od strane Srbije, nije dobilo nikakvu međunarodnu sankciju'. Saveznički skupovi nijesu imali kuraži da pristupe rješavanju crnogorskog pitanja, tj. da prinude Srbiju na evakuaciju iz Crne Gore, da bi crnogorski narod mogao slobodno raspolagati samim sobom... Mi smo uvjereni da će doći dan, kada će se pravda dati gorštacima Crne Gore, koji traže svoja prava, kao što Francuzi neumorno traže svoja“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251129231128_1e4a712a82a5e8c22493430775482d53e79a336112ddaf522f7867c23f8377e0.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251129231128_1e4a712a82a5e8c22493430775482d53e79a336112ddaf522f7867c23f8377e0" data-rendition-name="original" width="721" height="599" loading="lazy" alt="Njujork Tajms o srpskoj okupaciji Crne Gore januar 1919."><figcaption>Njujork Tajms o srpskoj okupaciji Crne Gore januar 1919.</figcaption></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251129231128_ca3c9a92b0492289385f275a3a5be223e0479444d355a6ba58cf9c132d35e90d.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251129231128_ca3c9a92b0492289385f275a3a5be223e0479444d355a6ba58cf9c132d35e90d" data-rendition-name="original" width="373" height="262" loading="lazy" alt="Nikola Pašić"><figcaption>Nikola Pašić</figcaption></figure>

Velika prevara, a ne skupština srpskog naroda

Predsjednik Višeg suda u Podgorici, Zoran Radović nije vratio nijednu ratu kredita u iznosu od 75.000 eura koji je još 2007. godine, dok je obavljao funkciju osnovnog državnog tužioca u Baru, dobio od Vlade Crne Gore po povlašćenim uslovima. Prema ugovoru, Radović je trebalo da vrati oko 18.000 eura tokom dvije decenije i to u ratama od 75 eura mjesečno.&nbsp;
Za poslanike Nove srpske demokratije (NSD), partije na čijem je čelu Andrija Mandić, ovakvo ponašanje prvog čovjeka Višeg suda je neshvatljivo. Radović nije odgovarao na pitanja koja mu je TV E uputila.
"To je neshvatljivo, posebno za nekog ko je imao tako visoku funkciju, a dobio je kredit po povoljnim okolnotima. Ne mogu da vjerujem da to neko može da uradi sebi, da tako spusti svoj integritet na neki nivo koji nije za tu funkciju koju obnaša u tom trenutku. To jednostavno se može komentarisati sa - no comment", rekao je poslanik NSD-a Dejan Đurović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FV3t6izU3Vps&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Poslanik NSD-a Milan Lekić kratko je za TV E prokomentarisao ovaj slučaj:
"Ne možemo to komentarisati kao dobro".&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2Fm6Bk6eWNeWg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Na pitanje TV E zašto se u Skupštini Crne Gore nije govorilo na ovu temu, Đurović smatra da to treba da rade drugi organi.
"Skupština i ja kao poslanik i predstavnik građana mogu da dam mišljenje o tome kako neko može da se ponaša kada dobije takav kredit po takvim okolnostima i još ga na kraju ne vrati", istakao je Đurović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FuAXxehwC7KM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Bogdan Božović iz Socijalistične narodne partije kazao je za TV E da ne zna zašto to niko u Skupštini nije komentarisao.
"Ali naš stav je tu principijelan i kad smo bili opozicija i sada kada smo vlast. Smatramo da treba na neki način da se omogući nezavisnost pravosudnom sistemu", rekao je Božović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F8lwcbfwe-iw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Radović je jedan od više od 200 zaposlenih u državnim institucijama koji su od 2004 - 2020. godine od Vlade dobili ili stan ili kredit po povoljnim uslovima.

VIDEO - Poslanici Mandićeve partije o Radoviću i nevraćanju kredita: Neshvatljivo da neko spusti svoj integritet na nivo koji nije za funkciju koju obnaša

Bivši vršilac dužnosti pomoćnika direktora Uprave policije Dejan Knežević i nekadašnji šef Odsjeka za suzbijanje teških krivičnih djela u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije Uprave policije Milorad Žižić privedeni su u 19.30 na saslušanje u Viši sud.
Na saslušanje je, prema informacijama Portala ETV, priveden i policijski službenik Aleksandar Bošković.
Njih će saslušati sutkinja za istrage Suzana Mugoša koja će odlučiti o zahtjevu SDT-a koje je tražilo pritvor za Kneževića, Žižića i Boškovića.
Knežević i Žižić uhapšeni su u petak, po nalogu SDT-a, zbog sumnje da su navodno bili članovi grupe, koju je prema stavu SDT-a, formirao nekadašnji policijski funkcioner Zoran Lazović.
Knežević i Žižić negirali su pred specijalnim tužiocem Jovanom Vukotićem navode iz naredbe za sprovođenje istrage.
Osim Žižića i Kneževića u subotu tokom noći uhapšen je i policijski funkcioner Aleksandar Bošković.

Knežević, Žižić i Bošković privedeni na saslušanje u Viši sud

U razgovoru za Portal ETV, predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji, Sonja Biserko, iznosi procjenu aktuelnih političkih prilika u zemlji, tvrdeći da se sve jasnije nazire kraj vladavine Aleksandra Vučića.&nbsp;
Njena analiza ukazuje na duboku krizu legitimiteta, rastuće nepovjerenje unutar državnih struktura i promjene u međunarodnim odnosima, što, prema njenim riječima, označava ulazak Srbije u period političkog preokreta.
Biserko za Portal ETV kaže da se sve jasnije nazire politički kraj predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.
- Mislim da on ide kraju, koliko će to trajati teško je reći. U zemlji je u velikoj mjeri izgubio legitimitet, kao i u svijetu. Nije spreman za izbore jer nema većinu. Činjenica da smjenjuje ključne ljude u policiji i da želi preuzeti kontrolu nad vojskom ukazuje na to da nema povjerenja u vlastito okruženje - navodi ona.
Biserko ukazuje da mnogi osjećaju kraj i ne žele učestvovati u njegovoj sve nasilnijoj politici.&nbsp;
- U panici smjenjuje ljude ukoliko su podržali studente ili pokazali simpatije prema protestima. Ne stoji dobro ni kod Trumpa, ni kod Putina, što se najbolje vidi na slučaju NIS-a - navodi.
Prema njenim riječima, EU je sve nepovjerljivija, ali još želi zadržati Srbiju na evropskom putu.&nbsp;
- Studenti su otrijeznili društvo poslije 40 godina šovinizma i populizma. Taj proces će trajati godinama, ali povratka na staro više nema - kazala je Biserko za Portal ETV.&nbsp;