Draško Đuranović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Spajić rukovodio operacijom „zauzimanja“ Luke Bar

Da li kumovske i rođačke veze spašavaju od tužilačkog progona?

Ko je iz države omogućio kompaniji ,,Pacorini“ da zaradi 300.000 eura?

Zašto Novović neće da sasluša ,,Vampira“ i ,,Kudravog“ zbog šverca cigareta?

Radna grupa EU za proširenje razmatraće sjutra nacrt zajedničke pozicije Unije vezano za zatvaranje Poglavlja 21 u pristupnim pregovorima sa Crnom Gorom.&nbsp;
Prema dokumentu Savjeta EU, u koji je portal RTCG imao uvid, Evropska komisija predstaviće na toj sjednici nacrt zajedničke pozicije za Poglavlje 21 - Trans-evropske mreže, koje se odnosi na obezbjeđivanje dodatnih sredstava iz evropskih fondova za unapređenje saobraćajne infrastrukture.
To poglavlje, kako je objašnjeno, govori o načinu povezivanja Evrope u dijelu saobraćajne infrastrukture i transporta energenata.&nbsp;
Crna Gora je 26. januara na Međuvladinoj konferenciji sa EU u Briselu privremeno zatvorila Poglavlje 32, koje se odnosi na finansijski nadzor. To je 13. zatvoreno poglavlje od ukupno 33, čime je zaokruženo oko 40 odsto pregovaračkog procesa.
Zatvaranjem poglavlja 32 Crna Gora je, kako poručuju iz institucija, napravila važan korak ka ispunjavanju završnih kriterijuma za zatvaranje klastera 1, u kojem se nalaze i ključna poglavlja 23 i 24, koja predstavljaju temelj ukupnog pregovaračkog procesa i daljeg puta ka punopravnom članstvu u EU.
Poglavlje 32 – Finansijski nadzor odnosi se na uspostavljanje i primjenu sistema kontrole javnih finansija u skladu sa standardima EU. Obuhvata javnu unutrašnju finansijsku kontrolu, eksternu reviziju i zaštitu finansijskih interesa EU, sa ciljem da se obezbijedi zakonito, transparentno i efikasno upravljanje budžetskim i EU sredstvima.
Zatvaranje tog poglavlja znači da država kandidat ima funkcionalan i pouzdan sistem kontrole javnih finansija i sposobnost da štiti nacionalna i buduća finansijska sredstva EU.
Krajem prošle godine zatvoreno je pet pregovaračkih poglavlja, koja se odnose na pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga, slobodno kretanje kapitala, privredno pravo, poljoprivredu i ruralni razvoj i ribarstvo.

Pozicija za Poglavlje 21 sjutra pred Radnom grupom EU

Devet mjeseci nakon smrti devetnaestogodišnje Tijane Radonjić tokom parasejlinga u Budvi, Osnovno državno tužilaštvo u Kotoru zaključilo je da niko nije odgovoran za ovu tragediju, piše <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/tuzilastvo-utvrdilo-da-niko-nije-kriv-za-smrt-tijane-radonjic" target="_blank">Pobjeda.</a>
U obrazloženju o odbacivanju krivične prijave navodi se da ne postoji osnovana sumnja da je bilo ko od organizatora i posade odgovoran za teško djelo protiv opšte opasnosti ili bilo koje drugo krivično djelo koje se goni po službenoj dužnosti.
Sa druge strane, porodica stradale djevojke ne prihvata takav epilog.
Prema navodima žalbe Višem državnom tužilaštvu na ovu odluku, koju potpisuje advokat Mirko Bogićević, ona je donijeta uz selektivnu ocjenu dokaza, zanemarivanje ključnog video-materijala i potcjenjivanje nalaza sudskog vještaka pomorsko-saobraćajne struke.
<h2>Tragedija</h2>
Tragedija se dogodila 28. maja 2025. godine, oko 11 časova, kada je Tijana Radonjić prihvatila promotivnu vožnju parasejlingom na budvanskoj rivijeri u organizaciji firme „Jet Sky Budva“.
Let je počeo kod Slovenske plaže, a plovilo se potom udaljilo ka otvorenom moru, u pravcu plaže Mogren.
Na gliseru registarske oznake 858BD nalazili su se vozač Mevlut Kaya i pomoćnik Igor Jokić.
U jednom trenutku, Tijana je, prema snimku sa kamere postavljene na padobranu, počela da maše i viče, potom pokušala da se podigne iz sjedišta, otkopčala prsluk i zaštitni pojas, izašla iz sjedišta i pala u more sa visine procijenjene između 50 i 70 metara.
Prema obdukcionom nalazu Kliničkog centra Crne Gore, smrt je nastupila usljed utopljenja i poremećaja disanja zbog udisanja krvi iz rascijepa pluća. Povrede su, kako se navodi, nastale usljed pada sa visine i udara o morsku površinu.
Ključni dokaz u predmetu je video-snimak sa kamere postavljene na padobranu, koji traje 24 minuta i 56 sekundi i prati cijeli tok leta.
Upravo ovaj snimak, prema punomoćniku porodice pokojne Tijane, ruši tezu tužilaštva da nema odgovornosti i da je postojala realna mogućnost da se tragedija spriječi.
- Taj snimak ne prikazuje iznenadan i neobjašnjiv pad, kako je to šturo interpretirano u rješenju o odbacivanju krivične prijave, već jasno dokumentuje duži period panike, dozivanja u pomoć i izostanka reakcije posade - navodi advokat Bogićević u žalbi.
Međutim, tužilac koji je odbacio krivičnu prijavu konstatuje da se na snimku ne vidi pucanje opreme, mehaničko oštećenje niti spontano otkazivanje sistema vezivanja, već radnje koje je, kako navodi, preduzela sama nastradala.
Advokat Bogićević u žalbi ističe da se na snimku jasno vidi i čuje da Tijana, nakon što je padobran dostigao veću visinu, počinje da maše rukama i doziva posadu.
Njen strah, tvrdi punomoćnik, traje puna dva minuta i 25 sekundi, tokom kojih glasno traži da se vožnja prekine i da se padobran spusti.
Uprkos tome, niko sa plovila nije reagovao.
- To je bio nedvosmislen signal opasnosti i poziv u pomoć, koji je morao biti uočen i shvaćen kao alarm - navodi on.
Još dramatičniji je podatak da, kako tvrdi, posada tek četiri minuta i 27 sekundi nakon Tijaninog pada primjećuje da je više nema u padobranu.
Posada, kako je istaknuto, zbirno sedam minuta nije imala nadzor nad osobom koja se nalazi u vazduhu, na desetine metara iznad mora.
Upravo ta vremenska linija, precizno označena minutima i sekundama, za porodicu Radonjić i njihovog advokata predstavlja dokaz ozbiljnog propusta.
Advokat Bogićević u žalbi ističe da tužilaštvo snimku nije posvetilo dužnu pažnju, jer je kompletan događaj analiziran u svega nekoliko rečenica, bez detaljnog osvrta na ton, sadržaj i trajanje Tijaninih poziva u pomoć.
<h2>Kontradiktornosti</h2>
Odluka tužilaštva, kako navodi advokat Bogićević, zasnovana je na kontradiktornim iskazima članova posade i vlasnika firme Mirka Krdžića, koja je organizovala parasejling.
- Jedan član posade izjavio je da je vidio trenutak kada se djevojka odvezivala i da je pokušao da reaguje spuštanjem padobrana. Drugi je, pak, naveo da nijesu vidjeli sam pad i da su tek kasnije primijetili da se nešto čudno dešava sa padobranom - navodi advokat Bogićević.
Različite su i verzije o tome ko je prvi pritekao u pomoć i ko je djevojku izvukao iz mora.
Kaya je u istrazi naveo da je, čim je primijetio da djevojka pada, pokušao da reaguje spuštanjem padobrana, te da je Jokić odmah skočio u more kako bi joj pomogao i podigao je u plovilo.
Međutim, Jokić je ispričao drugačiju verziju događaja.
On je naveo da ni on ni kapetan nijesu vidjeli sam trenutak pada, već da su tek naknadno, nakon što su primijetili da se padobran „čudno ponaša“, shvatili da djevojke nema.
Takođe, izjavio je da su tek od lica sa drugog plovila saznali da je Tijana izvučena iz mora i da je živa, te da su je neki drugi ljudi prevezli na obalu.
Advokat Bogićević ističe da dodatnu dimenziju daje iskaz očevica sa drugog čamca, koji je naveo da je upravo on, zajedno sa spasiocem sa plaže, izvukao djevojku iz mora i pružio joj prvu pomoć, bez pominjanja učešća članova posade parasejlinga u samom činu spašavanja.
Za advokata Bogićevića, kontradiktornosti u iskazima članova posade morale su biti signal za dodatno ispitivanje.
Članovi posade su, prema njegovom mišljenju, morali biti ispitani u svojstvu osumnjičenih.
<h2>Nalaz vještaka</h2>
Posebnu težinu u ovom predmetu ima nalaz vještaka pomorsko-saobraćajne struke Grujice Dudića, koji je ukazao na niz nepravilnosti u organizaciji i sprovođenju parasejlinga.
Vještak Dudić je utvrdio da nijesu bili ispunjeni tehnički uslovi plovila za sportsko-rekreativnu djelatnost parasejlinga, da čamac nije imao odgovarajuće potvrde o ispravnosti vučne opreme, te da nije postojao sistem neposredne komunikacije između osobe u vazduhu i posade.
On je u nalazu konstatovao i da kapetan čamca nije imao propisano ovlašćenje u skladu sa Zakonom o sigurnosti pomorske plovidbe, da posada nije posvetila dužnu pažnju osobi na padobranu, te da je za pad saznala tek nakon reakcije drugih plovila.
Zaključak vještaka bio je da se radilo o nesigurnom i neadekvatno organizovanom pružanju usluge, što je za posljedicu imalo gubitak ljudskog života.
Sa druge strane, tužilaštvo je taj nalaz ocijenilo kao paušalan i proizvoljan, navodeći da nije utvrđena uzročno-posljedična veza između eventualnih propusta i smrti djevojke.
- Čak i ako su postojali određeni administrativni ili organizacioni propusti, nijedan od njih nije bio neposredan uzrok pada. Ključni element za krivičnu odgovornost, izazivanje opšte opasnosti, zahtijeva da radnja osumnjičenih bude direktan uzrok nastupile posljedice. U ovom slučaju, prema stavu tužilaštva, neposredni uzrok pada bilo je samostalno otkopčavanje opreme od strane nastradale - navodi tužilaštvo.
Međutim, advokat Bogićević u žalbi ističe da krivična odgovornost ne mora proisteći isključivo iz aktivne radnje, već i iz propuštanja da se reaguje u situaciji očigledne opasnosti.
- Ako je osoba u vazduhu više od dva minuta jasno signalizirala paniku i tražila da se let prekine, postavlja se pitanje da li je posada imala dužnost i realnu mogućnost da interveniše. Parasejling je aktivnost povećanog rizika, koja podrazumijeva pojačani standard pažnje i kontinuirani nadzor - navodi se u žalbi.
<h2>Regulatorna praznina</h2>
Jedan od argumenata tužilaštva odnosi se na činjenicu da propisi ne predviđaju obavezu posjedovanja posebnog komunikacionog uređaja, poput takozvanog „panik tastera“, između osobe u vazduhu i posade.
Advokat Bogićević nije saglasan ni sa ovim stavom tužilaštva, navodeći da odsustvo izričite norme ne znači odsustvo odgovornosti.
U žalbi se ukazuje da, čak i kada specifična djelatnost nije detaljno normirana, organizator mora primjenjivati opšte principe bezbjednosti i standarde struke. Drugim riječima, ako zakon ne propisuje svaki detalj, to ne znači da je dozvoljeno zanemariti minimum mjera zaštite.
Advokat Bogićević je komentarišući ovaj slučaj za Pobjedu kazao da će odluka Višeg državnog tužilaštva u Podgorici, koje sada razmatra žalbu, imati dalekosežan značaj ne samo za porodicu pokojne Tijane Radonjić, već i za regulisanje i kontrolu adrenalinskih i turističkih aktivnosti na Crnogorskom primorju.
On navodi da ako na snazi ostane zaključak da nema osnova sumnje, to znači da tužilaštvo šalje poruku da ne mora postojati odgovornost u slučaju smrti tokom organizovane, komercijalne djelatnosti povećanog rizika.
- Odluka tužilaštva da odbaci krivičnu prijavu porodice pokojne Tijane otvara dilemu da li je sistem učinio sve da rasvijetli činjenice, ili je prebrzo zaključeno da je riječ o nesreći bez krivca. Za porodicu pokojne devetnaestogodišnjakinje, to pitanje nije pravna apstrakcija, već borba za istinu o tome kako je i zašto ugašen jedan mladi život - kazao je advokat Bogićević.

Tužilaštvo utvrdilo da niko nije kriv za smrt djevojke prilikom parasejlinga u Budvi

Nedostatak pouzdanih informacija, banalizovanje tema iz devedesetih i nevidljivost žena u istorijskom pamćenju doprinose reprodukciji stereotipa i diskriminacije, poručeno je na panel diskusiji „Rodne perspektive u procesima tranzicione pravde“ održanoj u organizaciji Juventasa u Evropskoj kući u Podgorici. Panel je okupio predstavnice civilnog društva i međunarodnih organizacija, a razgovor je bio posvećen sagledavanju tranzicione pravde kroz rodnu perspektivu, sa posebnim fokusom na iskustva žena u ratnim i postkonfliktnim okolnostima. Panel je otvorio prostor za razgovor o tome zašto tranziciona pravda u regionu ne može biti potpuna bez jasnog i sistemskog uključivanja rodne perspektive. Učesnice – Marija Stajović (Juventas), Marija Blagojević (UNDP) i Ervina Dabižinović (ANIMA), uz moderaciju Nine Marković – ukazale su da iskustva rata nijesu bila ista za muškarce i žene, te da su žene tokom konflikata bile izložene specifičnim oblicima nasilja, posebno seksualnom i rodno zasnovanom nasilju, koje je korišćeno kao sredstvo rata. Tokom diskusije naglašeno je da formalni zakonski okvir nije dovoljan ukoliko se ne mijenjaju društvene norme i vrijednosti koje oblikuju percepciju nasilja i položaj žena u društvu. Predstavljeni su i podaci istraživanja koji pokazuju snažnu prisutnost rodnih stereotipa i nerazumijevanje određenih oblika nasilja, čak i među zaposlenima u javnoj upravi, što ukazuje na duboko ukorijenjene obrasce koji nadilaze pravne mehanizme.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260216090228_93d870d674171adb247c9a15080d64a3d5ebd81e7452149ad790f98cb9c8c32c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260216090228_93d870d674171adb247c9a15080d64a3d5ebd81e7452149ad790f98cb9c8c32c" data-rendition-name="original" width="5472" height="3648" loading="lazy" alt="Sa panel diskusije"> </figure>  Učesnice su ukazale i na problem dominantnih narativa o ratovima devedesetih, koji često izostavljaju svakodnevne posljedice rata i odgovornost počinilaca, dok se žene uglavnom prikazuju isključivo kao žrtve, bez priznanja njihove društvene i političke uloge. Istaknuto je da kontrola javnog narativa direktno utiče na to kako društvo razumije prošlost i kakve vrijednosti prenosi novim generacijama. - Poseban akcenat stavljen je na obrazovanje i mlade, uz ocjenu da nedostatak pouzdanih informacija, banalizovanje tema iz devedesetih i nevidljivost žena u istorijskom pamćenju doprinose reprodukciji stereotipa i diskriminacije. Ukazano je da su žene i dalje suočene sa neravnopravnošću u oblastima zapošljavanja, nasljeđivanja i porodičnih odnosa, što potvrđuje da tranziciona pravda mora obuhvatiti i savremene društvene strukture - saopšteno je iz Juventasa. Zaključeno je da bez uključivanja rodne perspektive, jasne institucionalne odgovornosti i promjene obrazovnih i društvenih politika nema sveobuhvatnog i održivog procesa suočavanja s prošlošću. Učesnice su poručile da je kombinacija zakonskih rješenja, edukacije i transformacije vrijednosnih okvira ključna za izgradnju pravednijeg i odgovornijeg društva. Događaj je organizovao Juventas, u okviru projekta „Suočavanje s prošlošću, kroz umjetnost, edukaciju i društvenu diskusiju“. Projekat se realizuje uz podršku regionalnog projekta „Podrška EU izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu“, koji finansira Evropska unija (EU), a sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP). Sadržaj ovog saopštenja ne odražava nužno stavove Evropske unije niti UNDP-a i isključiva je odgovornost Juventasa.

Banalizovanje tema iz devedesetih i nevidljivost žena u istorijskom pamćenju doprinose reprodukciji stereotipa i diskriminacije

Jake kiše i vjetrovi u ponedjeljak su poremetili vazdušni saobraćaj i ostavile hiljade kuća bez struje širom novozelandskog Sjevernog ostrva.
Više od 30.000 kuća je bez struje nakon što su jaki vjetrovi rušili drveće i dalekovode širom većeg dijela donjeg Sjevernog ostrva, prema Radio Novom Zelandu (RNZ).
Distributer električne energije Powerco izvijestio je o oko 23.000 prekida u svojoj mreži, uključujući otprilike 10.000 samo u regiji Velington.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FAlmaANET25%2Fstatus%2F2023278595121242123%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2023278595121242123%7Ctwgr%5E413d46889e2c270184efa5ad20143adb9aecf916%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Slike koje kruže internetom prikazuju poplavljena polururalna naselja, natopljene kuće i djelove ceste odnesene nakon što se poplavna voda povukla.
Regija Manavatu-Vanganui posebno je teško pogođena i sada je u vanrednom stanju.
Evakuacija je u toku na Linkoln Roudu u Mastertonu zbog opasnosti koju predstavlja padajuće drveće, navodi Anadolija.

(VIDEO) Snažna oluja pogodila Novi Zeland, hiljade domova bez struje

,,SLUČAJ BACKOVIĆ”: Paljenje vozila nema političku, već kriminalnu pozadinu

Društvo

Pravosuđe u rukama vlasti

Točak odgovornosti se pokrene, ali zakoči na nadležnim institucijama

Spalević: Uklanjamo prepreke na kanalu Mareza, slijedi rušenje nelegalnog puta