Draško Đuranović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Spajić rukovodio operacijom „zauzimanja“ Luke Bar

Da li kumovske i rođačke veze spašavaju od tužilačkog progona?

Ko je iz države omogućio kompaniji ,,Pacorini“ da zaradi 300.000 eura?

Zašto Novović neće da sasluša ,,Vampira“ i ,,Kudravog“ zbog šverca cigareta?

Prijevremeni izbori za predsjednika bh. entiteta Republika Srpska (RS) danas se ponavljaju na 136 biračkih mjesta u 17 izbornih jedinica.
Izbori se odlukom Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine ponavljaju na pojedinim biračkim mjestima u Prijedoru, Laktašima, Banjaluci, Doboju, Stanarima, Loparama, Ugljeviku, Osmacima, Zvorniku, Vlasenici, Bratuncu, Nevesinju, Gacku, Rudom, Bileći, Milićima i Brčkom.
Pravo glasa ima ukupno 84.474 birača, prenosi portal Radio Televizije Republike Srpske.
Ponovljeni izbori sprovode se na osnovu istih kandidatskih lista i istih izvoda iz Centralnog biračkog spiska koji su korišćeni 23. novembra.
Kandidati za predsjednika RS su Siniša Karan iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata, Branko Blanuša iz Srpske demokratske stranke, Dragan Đokanović iz Saveza za novu politiku, Nikola Lazarević iz Ekološke partije Srpske, kao i Igor Gašević i Slavko Dragičević koji su nezavisni kandidati.

Danas ponovljeni izbori za predsjednika RS

Predsjednik Vlade Milojko Spajić čestitao je rukovodstvu i građanima Zete, 8. februar - Dan opštine.
- I u prostornoj i vremenskoj ravni, Zeta predstavlja most između bogatih istorijskih epoha i savremenog trenutka, ali i između senzibiliteta, tradicija i privrednih potencijala primorskog i sjevernog regiona. Sve ovo, uz izuzetne prirodne resurse i razvojne potencijale, čini Zetu jednom od najpersprektivnijih opština Crne Gore - poručio je premijer u čestitki.
Spajić je istakao da se tokom dužeg vremenskog perioda, prema materijalnim dobrima i ljudskom kapitalu ovoga kraja postupalo sa nedovoljno pažnje i odgovornosti, ali i izrazio odlučnost da zajednički sa lokalnom samoupravom Vlada nastavi da unapređuje životne uslove građana. 
- Okupljeni oko principa vladavine prava, ekonomskog prosperiteta svih građana i evropske integracije, uprkos rastućim izazovima, uvjereni smo da ćemo nastaviti uspješnu saradnju u oblasti poljoprivredne proizvodnje, turizma, energetike, razvoja infrastrukturne mreže i zaštite životne sredine, sa posebnim fokusom na rekonstrukciju bazena crvenog mulja i sanaciju odlagališta čvrstog otpada, kao i očuvanja riječnih tokova - ističe predsjednik Vlade u čestitki.
Spajić je uz čestitke povodom Dana opštine poručio i da je siguran da će se završetkom zahtjevne 2026. godine, pred građanima Zete i cijele Crne Gore sasvim otvoriti izvjesna i opipljva evropska stvarnost.

Spajić: Nastavićemo uspješnu saradnju sa Zetom, s fokusom na rekonstrukciju bazena crvenog mulja i sanaciju odlagališta čvrstog otpada

Autori mobilnih aplikacija koje kupcima pomažu da identifikuju i bojkotuju američku robu kažu da su zabilježili nagli porast interesovanja u Danskoj i šire, nakon nedavnog zaoštravanja tenzija izazvanog nastojanjima američkog predsjednika Donalda Trampa da se domogne Grenlanda.
Kreator aplikacije „Made O’Meter“, Ian Rozenfeldt, navodi da je na vrhuncu transatlantske diplomatske krize krajem januara zabilježio oko 30.000 preuzimanja besplatne aplikacije u samo tri dana, od ukupno više od 100.000 od njenog lansiranja u martu.
Rozenfeldt, koji živi u Kopenhagenu i radi u digitalnom marketingu, odlučio je da kreira aplikaciju prije godinu dana, nakon što se priključio Fejsbuk grupi istomišljenika u Danskoj koji su željeli da bojkotuju američke proizvode.
- Mnogi ljudi su bili frustrirani i razmišljali: "Kako ovo zapravo možemo uraditi u praktičnom smislu". Ako koristite skener bar-koda, teško je vidjeti da li je proizvod zaista američki ili ne, da li je danski ili nije. A ako to ne znate, ne možete donijeti svjesnu odluku - prisjetio se 53-godišnjak.
Najnovija verzija „Made O’Metera“ koristi vještačku inteligenciju kako bi istovremeno identifikovala i analizirala više proizvoda, a zatim preporučila slične alternative proizvedene u Evropi. Korisnici mogu postaviti preference poput „No USA-owned brands“ ili „Only EU-based brands“. Aplikacija tvrdi da postiže tačnost veću od 95 odsto.
- Korišćenjem vještačke inteligencije možete uslikati proizvod… i aplikacija može izvršiti dubinsku pretragu kako bi pronašla tačne informacije o tom proizvodu na više nivoa - kazao je Rozenfeldt za Associated Press tokom demonstracije u jednoj kopenhaškoj prodavnici.
On kaže da se na taj način dobijaju informacije koje se mogu iskoristiti kako bi se donijela odluka u skladu s onim što neko smatra ispravnim.
Nakon početnog talasa preuzimanja, kada je aplikacija lansirana, njeno korišćenje je počelo da opada. Sve do prošlog mjeseca, kada je Tramp pojačao retoriku o potrebi da Sjedinjene Američke Države preuzmu kontrolu nad Grenlandom — strateški važnim i mineralima bogatim arktičkim ostrvom koje je samoupravna teritorija Danske.
- Korišćenje je dostiglo vrhunac 23. januara, kada je u jednom danu zabilježeno gotovo 40.000 skeniranja proizvoda, u poređenju s oko 500 dnevno prošlog ljeta. Od tada je broj opao, ali je ove sedmice i dalje bilo oko 5.000 skeniranja dnevno - rekao je Rozenfeldt, napominjući da „Made O’Meter“ koristi više od 20.000 ljudi u Danskoj, ali i korisnici u Njemačkoj, Španiji, Italiji, pa čak i u Venecueli.
- Postalo je mnogo ličnije - kaže Rozenfeldt, govoreći o „gubitku saveznika i prijatelja“.
Tramp je u januaru najavio uvođenje novih carina Danskoj i još sedam evropskih zemalja koje su se protivile njegovim zahtjevima za preuzimanje Grenlanda, da bi potom iznenada odustao od prijetnji, nakon što je, kako je rekao, uz pomoć generalnog sekretara NATO-a Marka Rutea postignut „okvirni“ dogovor o pristupu mineralnim resursima Grenlanda. Malo detalja o tom sporazumu do sada je izašlo u javnost.
Sjedinjene Američke Države su krajem januara započele tehničke razgovore sa Danskom i Grenlandom kako bi se postigao dogovor o arktičkoj bezbjednosti. Danska i Grenland poručuju da njihov suverenitet nije na prodaju.
Rozenfeldt zna da takvi bojkoti neće nanijeti značajnu štetu američkoj ekonomiji, ali se nada da mogu poslati poruku supermarketima i podstaći veće oslanjanje na evropske proizvođače.
- Možda možemo poslati signal, ljudi će nas čuti i možda uspijemo nešto promijeniti - dodao je on.
Još jedna danska aplikacija, „NonUSA“, početkom februara je premašila 100.000 preuzimanja. Jedan od njenih tvoraca, 21-godišnji Jonas Piper, rekao je da je 21. januara zabilježeno više od 25.000 preuzimanja, te da je u jednom trenutku obavljeno 526 skeniranja proizvoda u minuti. Od ukupnog broja korisnika, oko 46.000 je u Danskoj, a oko 10.000 u Njemačkoj.
- Primijetili smo da su neki korisnici govorili kako osjećaju da im je dio pritiska skinut s leđa. Imaju osjećaj da su na neki način ponovo preuzeli moć u ovoj situaciji - rekao je Piper.
Ostaje upitno da li će takve aplikacije imati praktičan efekat.
Kristina Gravert, vanredna profesorica ekonomije na Univerzitetu u Kopenhagenu, kaže da u danskim supermarketima zapravo ima veoma malo američkih proizvoda — „otprilike od jedan do tri odsto“. To su, na primjer, orašasti plodovi, vina i slatkiši. Međutim, u Danskoj je široko rasprostranjena upotreba američke tehnologije, od Appleovih iPhonea do alata Microsoft Officea.
- Ako zaista želite da ostvarite uticaj, tu bi trebalo da počnete - rekla je ona.
Čak se i aplikacije „Made O’Meter“ i „NonUSA“ preuzimaju putem Appleovog App Storea i Googleovog Play Storea.
Gravert, koja je specijalizovana za bihevioralnu ekonomiju, kaže da su kampanje bojkota obično kratkog daha i da stvarne promjene često zahtijevaju organizovani napor, a ne samo djelovanje pojedinačnih potrošača.
- Zanimljivo može biti ako veliki trgovački lanci kažu: dobro, mi više nećemo držati ove proizvode jer ih potrošači ne žele kupovati. Ako govorimo o velikim kompanijama, to bi moglo imati određeni uticaj na uvoz koji ostvaruju - kazala je ona.
Jednog nedavnog jutra, kupci koji su izlazili iz jedne kopenhaške prodavnice bili su podijeljeni.
- Mi bojkotujemo, ali ne znamo svu američku robu. Dakle, uglavnom su to dobro poznati brendovi. To je lični osjećaj… imamo utisak da nešto radimo, iako znam da u stvarnosti ne činimo mnogo - rekao je Morten Nilsen, penzionisani mornarički oficir.
- Volim Ameriku, volim da putujem po Americi. Ne mislim da bi trebalo da protestujemo na taj način - dodala je 63-godišnja penzionerka Šarlot Fuglsang.

Kriza oko Grenlanda podigla popularnost danskih mobilnih aplikacija za bojkot američke robe

Iz Stranke evropskog progresa (SEP) kazali du da je interesantno da Socijalističke narodna partije (SNP) svoje političke odluke i pravce djelovanja definiše u odnosu na njih.&nbsp;
To su saopštili povodom izjave funkcionera SNP-a da će napustiti vlast ukoliko Stranka evropskog progresa uđe u upravljanje Glavnim gradom.
- Navikli smo da u njihovom političkom djelovanju odluke dolaze „odozgo“, pa cijenimo što se makar deklarativno priznaje da SEP predstavlja faktor koji se mora uzeti u obzir - kazali su u SEP-u.
U toj partiji su ocijenili da se poruke iz SNP-e da će napustiti vlast u Glavnom gradu – šalju sa ciljem, zadatkom i očigledno po instrukciji.
- Iako o takvim mogućnostima nijesmo razgovarali ni sa njima, ni sa njihovim sadašnjim partnerima, ponukali su nas da ih iskreno upitamo: Biste li izašli i iz državne vlasti ako SEP bude akter u podgoričkoj vlasti? Jer bi cjelokupnom društvu izlazak SNP-e bio ljekovita stvar, pa samim tim i nama u SEP-u razmišljanje o tako značajnoj političkoj promjeni dođe kao adekvatan test štetnosti, odnosno koristi. S nestrpljenjem iščekujemo vaš konkretan odgovor - poručili su iz SEP-a.

SEP pita SNP: Biste li izašli i iz državne vlasti ako budemo bude akter u podgoričkoj vlasti?

Društvo

Čolović: Mala pobjeda hrabrih ljudi nad sistemom koji je godinama govorio da je dim – magla, a bolest – slučajnost

Đurašković najavio spektakl na Cetinje za 21. maj: Jedna od najvećih regionalnih zvijezda na Dvorskom trgu

Hronika

Porodica Drite Tafe tužila Klinički centar Crne Gore zbog propusta u liječenju

Đokvučić: Tužba protiv KCCG isključuje moju i krivicu barske bolnice za smrt Drite Tafe