Prvih deset dana u ovoj godini potvrdili su besmislenost bilo kakvog obzira prema političkoj javnosti, poručeno iz Građanske inicijative "21. maj".
- Prve jače kiše su načele novoizgrađenu saobraćajnu infrastrukturu na sjeveru Crne Gore, nanijele znatnu štetu u centralnom i južnom dijelu, niz opština ostavile bez pitke vode i reaktivirale mentalnu i moralnu insuficijenciju vlasti. Pritom, nije zabilježeno da se bilo koji visoki državni funkcioner, ma koliko bio glup ili nesposoban, pojavio na terenu ili makar glumio odgovornog političara- poručili su iz ove inicijative.
Istovremeno, kako dodaju, "dok je trajala provincijalna predstava u Botunu agenturna, trivijalna (Milan) Kneževićeva stranka nastavila je da zasmijava javnost sa svojim petparačkim antievropskim srpstvom i tzv. prijetnjama o izlasku iz vlasti".&nbsp;
- Na sve to se naslonio Joanikije sa svojim antipartizanskim institutom i Mandić sa četničko-kazandžijskom čestitkom posrnulom Dodiku i to povodom neustavnog datuma entiteta nastalog na iredentizmu i genocidnoj politici. Da bi postnovogodišnja propadanja bila kompletirana potrudio se i DPS koji je svoja sekularna "uvjerenja" prodao za milion eura, dok će ostali ex-suverenisti nastaviti da "uzdržano" asistiraju u bizarnoj budvanskoj vlasti- dodali su oni.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Politika

GI "21. maj": Nova godina potvrdila bezobzirnost političke javnosti

Čestitanjem neustavnog Dana Republike Srpske, Andrija Mandić je ponovo ogolio suštinu svoje nazadne, antievropske politike, koja je danas mnogo opasnija jer je sprovodi sa mjesta predsjednika Skupštine Crne Gore na koje ga je instalirao Pokret Evropa sad i Milojko Spajić, poručili su iz Demokratske partije socijalista,
Podsjećanja radi, Ustavni sud BiH je 9. januar, datum koji slavi Milorad Dodik, proglasio neustavnim. Taj datum ne priznaje ni ostatak Bosne i Hercegovine, kao ni međunarodna zajednica.&nbsp;
Ovo je, kako ističu iz DPS-a, &nbsp;jedan u nizu poteza Andrije Mandića kojim aktivno narušava dobrosusjedske odnose, koji predstavljaju jednu od osnovnih vrijednosti važnih za učlanjenje Crne Gore u EU.&nbsp;
I to nije prvi put, podsjećaju, budući da je Crna Gora već dva puta dobila protestnu notu od BiH zbog Andrije Mandića. Prvi put zbog posjete Milorada Dodika kada ga je Mandić primio u službenim prostorijama Skupštine Crne Gore, a tom prilikom nije bila istaknuta zastava BiH i drugi put kada je Mandić izjavio da je Vučićev Svesrpski sabor skup dvije države, što je BiH doživjela kao pokušaj udara na njeno ustavno uređenje.&nbsp;
- Na kraju, odgovornost za to što Andrija Mandić danas sa pozicije prvog čovjeka parlamenta bruka Crnu Goru i za to što njegova politika predstavlja klipove u točkovima Crne Gore na njenom evropskom putu snose isključivo predstavnici parlamentarne većine, koji su mu dali tu šansu da ovu sramotu priređuje sa mjesta trećeg najvažnijeg čovjeka u državi. Ukoliko se ne ograde od ovakvog Mandićevog činjenja, partije vlasti će se svrstati u red onih koji besramno udaraju na Ustav susjedne države, dok su im puna usta priče o Evropskoj uniji i vrijednostima na kojima se ista temelji- zaključili su iz DPS-a.

1250x600

1084x550

DPS: Mandić čestitkom neustavnog Dana Republike Srpske narušava dobrosusjedske odnose sa BiH, bruka Crnu Goru i minira njen evropski put

Da sam se na svom putu svaki minut zaustavljao kada su iz mraka neke džukele, hijene ili šakali – zalajali, zavijali, zakevćali, zaurlali…Nikad ne bih stigao do cilja, poručio je lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević na svom Instagram profilu.
- Prije interneta takve su ćerali iz kafane čim usta otvore, da im ne uznemiravaju goste, sad umjesto ludnice idu na Fejsbuk i Instagram, jer im je u apotekama zabranjen ulaz - dodao je Knežević čime je odgovorio kritičarima, koji negativno komentarišu ishod jučerašnje sjednice Predsjedništva DNP.
Prethodno je Knežević najavio izlazak iz "krvave Vlade" koja je "okrvarila ruke nad nedužnim građanima Botuna".

Knežević: Da sam se zaustavljao kada su iz mraka hijene zavijale nikad ne bih stigao do cilja

Da budemo potpuno jasni – ova vlast će upravljati Žabljakom do kraja svog mandata, do juna 2027. godine, kazao je predsjednik Opštine Žabljak Radoš Žugić.
Građani vrlo dobro znaju ko je radio, ko je gradio i ko je u prethodne tri godine preuzimao odgovornost, donosio odluke i mijenjao stvari nabolje &nbsp;naveo je Žugić u objavi na Fejsbuku nakon pisanja medija da se "Ljulja vlast na Žabljaku".
- Pojedinci koji su jedva dočekali da prenesu ovu „vijest" i da joj daju na značaju, nadaju se da će kroz razne izborne kombinatorike uspjeti da vrate Žabljak na stanje prije 2023. godine. To se neće desiti - istakao je Žugić.
Kako se izbori budu približavali, sve veći broj onih koji danas najglasnije komentarišu biće u ozbiljnom grču da svojim imenom i prezimenom stanu iza bilo kakve odborničke liste – svjesni činjenice koliko im građani zapravo vjeruju, poručio je predsjednik Opštine Žabljak.

Žugić: Ova vlast će upravljati Žabljakom do kraja svog mandata

Aktuelna vlast može završiti pregovore o pristupanju, ali ne može uvesti Crnu Goru u Evropsku uniju (EU), ocijenio je predsjednik Socijaldemokratske partije i jedan od lidera Evropskog saveza, Ivan Vujović, navodeći da su zbog toga naredni parlamentarni izbori presudni.
Vujović je u intervjuu Agenciji MINA rekao da tokom ove godine očekuje brojne opstrukcije na evropskom putu Crne Gore.
Upitan koliko su za uspješnost procesa ratifikacije ugovora o pristupanju Crne Gore EU važni naredni parlamentarni izbori, Vujović je kazao da su oni presudni.
„Ova vlast može da završi pregovore, ali ova vlast ne može da uvede Crnu Goru u EU“, smatra je Vujović.
On je rekao da vlast sa ovakvim konstituentima i odnosom snaga pregovore može da završi, prije svega, zahvaljujući eksternim faktorima i ogromnoj podršci EU.
„Da su se devijacije, problemi u sistemu, kao i brojni oblici netransparentnosti i nezakonitosti dešavali prije deset godina, Crna Gora bi, prema tadašnjoj politici proširenja, bila na crnoj listi EU“, naveo je Vujović.
On smatra da će naredni parlamentarni izbori biti jedni od najvažnijih od 90. godine, jer proces evropske integracije neće biti do kraja završen, već u najboljem slučaju doveden do finalne faze, koja je ključna.
Vujović je kazao da će „antievropski politički akteri, prije svega bivši Demokratski front (DF) Andrije Mandića i Milana Kneževića, činiti sve i u ovoj godini da sabotiraju put Crne Gore prema EU“.
Prema njegovim riječima, antievropski politički akteri otvaraju pitanja izmjene Ustava, srpskog jezika i dvojnog državljanstva sa namjerom da sabotiraju evropski put, jer su svjesni da će te teme proizvesti polarizaciju i nestabilnost koja će se loše odraziti na evropski put Crne Gore.
„Ako kojim nesrećnim slučajem ove partije budu i dalje u vlasti 2027. godine, budite sigurni da neke države, posebno neke naše susjedne, neće na to blagonaklono gledati i teško će ratifikovati crnogorsko članstvo u EU“, ocijenio je Vujović i poručio da Crnoj Gori treba istinska proevropska vlada, lišena destruktivnih političkih činilaca.
Na pitanje da li vjeruje da će Crna Gora uspjeti da do kraja ove godine zatvori sva preostala pregovaračka poglavlja, među kojima su i najkompleksnija - poglavlja 23, 24 i 27, Vujović je odgovorio potvrdno.
On je dodao da više vjeruje u entuzijazam i ogromnu podršku Brisela nego što vjeruje u kapacitete, suštinsku političku volju i spremnost Vlade da se bavi procesom reformi koje su neophodne da bi država zatvorila poglavlja i ušla u EU.
„Dvadeset jedno poglavlje jeste veliki posao. Ako znamo da smo do sada zatvorili 12, zaključak bi bio da je to prosto nemoguće, ali imajući u vidu okolnosti i snažnu podršku EU, mislim da to jeste realna stvar“, naveo je Vujović.
Govoreći o poglavlju 23 – Pravosuđe i temeljna prava i 24 – Pravda, sloboda i bezbjednost, on je kazao da će EU tražiti mjerljive rezultate i da će u fokusu biti neselektivnost u procesuiranju slučajeva korupcije i organizovanog kriminala.
„Ne bi bilo dobro da se čitava priča o borbi protiv korupcije i kriminala svodi na jeftini politički marketing nekih političkih subjekata i da se stiče utisak da je ta borba selektivna. Ona mora da bude suštinska i zato tužilaštvo mora da bude oslobođeno svake vrste političkog i partijskog pritiska“, istakao je Vujović.
Na pitanje da li vjeruje da aktuelna vlast ima političku volju da sprovede reformske aktivnosti koje su potrebne u oblasti vladavine prava, on je odgovorio odrično.
Vujović je kazao da Demokratska Crna Gora želi da potpuno partijski zagospodari bezbjednosnim sektorom.
„Vidimo primjere da se partijski čiste i policija i Vojska i čitav bezbjednosni sektor. Znamo kakva je politička profilacija Demokratske Crne Gore, ako postoji partija u Crnoj Gori koja je sinonim za klijentelizam, partijsko zapošljavanje i za jedan ovako prilično staljinistički vid obračuna sa političkim protivnicima, onda je to Demokratska Crna Gora“, naveo je Vujović.
On je ocijenio da je „veoma opasno da takva partija ima monopol u bezbjednosnom sektoru i da ona isključivo diktira procese reformi u tom sektoru“.
Upitan koliko je ohrabrujuća najava o početku izrade ugovora o pristupanju Crne Gore EU u prvoj polovini ove godine, Vujović je istakao da je to još jedan od pokazatelja da Unija snažno podržava Crnu Goru.
„Početak izrade pristupnog ugovora je značajan vjetar u leđa“, kazao je Vujović, dodajući da EU na taj način želi da pokaže da je proces proširenja živ.
Prema njegovim riječima, to je još jedan pokazatelj da se Crna Gora praktično gura prema EU, dok „u Crnoj Gori postoje snage koje su u kontra ritmu, koje rade potpuno druge stvari i sabotiraju taj proces na brojnim poljima“.
„Dakle, 2026. će, i kao predizborna godina najvjerovatnije, biti veoma izazovna i zbog toga očekujem brojne opstrukcije na evropskom putu“, naveo je Vujović.
Odgovarajući na pitanje šta još u ovoj godini treba da bude prioritet države, osim zatvaranja pregovaračkih poglavlja, on je kazao da vidi brojne izazove i da će članstvo u EU donijeti mnoge benefite, ali da neće riješiti sve probleme.
Vujović je ocijenio da je stanje u zdravstu katastrofalno, da „živimo na dug“, da je inflacija prevelika i da je novac koji građani primaju praktično obezvrijeđen.
„Vidimo kakvo nam je stanje u institucijama, da je partijsko zapošljavanje dostiglo nikad veće razmjere, vidimo šta se dešava u Pljevljima i šta se desilo na skijalištu na Durmitoru. Vidimo nekoliko smrtnih slučajeva u samo dva mjeseca u bolnicama u Crnoj Gori“, naveo je Vujović.
Kako je dodao, da se samo jedna od tih stvari desila prije deset ili 15 godina, vjerovatno bi bili organizovani protesti, ali danas to nije slučaj.
Vujović je upitao kako je moguće da Skupština Crne Gore za kratko vrijeme, na samom kraju prošle godine, usvoji ogroman broj zakona.
„Vidjeli smo oko Ustavnog suda, to je sad posebna priča, izgubili smo godinu i po da bismo na kraju dobili Ustavni sud u ovom obliku kakav je danas, pod potpunom kontrolom Andrije Mandića“, ocijenio je Vujović.
On je kazao da Pokret Evropa sad (PES) na evropskoj priči gradi legimitet pred izbore naredne godine „jer im je propala priča o ekonomiji“
„Na unutrašnjem planu su sve više, u političkom smislu, marginalizovani od Mandića i DF-a. Vidjećemo rezultate izbore. PES je 2023. godine imao preko 25 odsto, to je misaona imenica da oni mogu biti i blizu toga. Vidjećemo koliko će imati Mandić, koji je imao 14 ili 15 odsto“, naveo je Vujović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D_WUHbLUj5fk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vujović: Ova vlast može završiti pregovore, ne može uvesti CG u EU

Istoričar Adnan Prekić kritikovao je poruke koje su srpski studenti u blokadi uputili povodom obilježavanja neustavnog Dana Republike Srpske, ocjenjujući da se u Srbiji ne mijenja suština politike, već samo njeni akteri.
Komentarišući na mreži X, Prekić je naveo da je formalno uklanjanje šatora ispred Skupštine Srbije samo privid promjene, dok se, kako kaže, ista ideologija preselila na druge adrese.
– Vučić je sklonio šatore ispred Skupštine, ali su studenti „Ćacilenda“ preselili na Filozofski fakultet. Zločinačka ideologija devedesetih ostala je neokrnjena, mijenjaju se samo izvršioci – poručio je Prekić.
On je ocijenio da će se u Srbiji vlast smjenjivati, ali da će, uprkos tome, ključne političke matrice ostati iste.
– U Srbiji će se i dalje mijenjati vlast, ali će politika ostati ista – zaključio je Prekić.

Prekić: Zločinačka ideologija devedesetih u Srbiji nije nestala, mijenjaju se samo izvršioci

Poslanica Jelena Nedović u zakonom predviđenom roku nije prijavila Agenciji za sprečavanje korupcije (ASK) uvećanje imovine u iznosu većem od 10.000 eura, saopštili su "Danu" iz te institucije u odgovoru na pitanje da li je ta javna funkcionerka prijavila kupovinu stana i nestambenog prostora u roku koji predviđa Zakon o sprečavanju korupcije.
Iz ASK su kazali da je u ovom slučaju pokrenut postupak.
Kako je saopšteno iz te institucije, u skladu sa Zakonom o sprečavanju korupcije i Godišnjim planom provjere za 2025. godinu, sproveli su postupak provjere tačnosti i potpunosti izvještaja o prihodima i imovini javne funkcionerke Jelene Nedović, utvrdivši da su podaci koje je dostavila u redovnom godišnjem izvještaju za 2024. bili tačni i potpuni.
– Dok izvještaj u slučaju uvećanja imovine preko 10.000 eura nije dostavljen u zakonom predviđenom roku. U skladu sa nalazima kontrole, Agencija je pokrenula odgovarajuće postupke, o čijem će ishodu, kao i do sada, javnost biti obaviještena po njihovom okončanju – rekli su za Dan iz ASK.
"Dan" je u drugoj polovini decembra prošle godine objavio tekst u kojem je navedeno da je više poslanika vlasti i opozicije Agenciji prijavilo uvećanje imovine u toku prošle godine, zbog čega su toj instituciji podnijeli vanredne izvještaje o prihodima i imovini, shodno zakonskoj obavezi da u roku od 30 dana od uvećanja imovine preko 10.000 eura o tome obavijeste ASK. Za Nedović je navedeno da je prijavila kupovinu stana, što je poslanica potom demantovala, tvrdeći da je proces kupovine stana započet 2022. i da je to jasno vidljivo iz relevantne ugovorne dokumentacije i podataka koje je uredno i blagovremeno prijavila nadležnim institucijama, u skladu sa zakonom. U tom reagovanju je dostavila izvještaj iz 2023, u kojem su, kako je ustvrdila, prijavljeni kredit i stan po osnovu kupovine. Međutim, ni u tom, a ni u narednim izvještajima koje je podnijela ASK, stan nije naveden, do 16. oktobra 2025, kada je kao godina sticanja navedena 2025, a kao osnov sticanja kupovina.
Prema saznanjima "Dana", stan od 39 kvadrata koji je Nedović kupila i nestambeni prostor od tri metra kvadratna kao njeno vlasništvo su upisani početkom avgusta. U slučaju da je taj podatak tačan, Nedović je morala najkasnije početkom septembra da prijavi uvećanje imovine. Poslanica PES-a je uvećanje imovine, prema podacima sa sajta ASK, prijavila 16. oktobra.

Nedović zakasnila sa prijavom stana?

stanak Demokratske narodne partije u izvršnoj vlasti i vladajućoj koaliciji zavisiće od volje aktuelne vlade da pokrene izmjene Ustava, Zakona o državljanstvu i Zakona o državnim simbolima, kao i da prihvati rezultate referenduma održanog krajem minule godine u Zeti, a kojima bi se srpski jezik normirao kao službeni, omogućilo pravo na dvojno državljanstvo, trobojka postala narodna zastava u Crnoj Gori i uvažili stavovi lokalnog stanovništva vezani za izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u zetskom naselju Botun.&nbsp;
To je predviđeno nizom zaključaka koji su juče usvojeni na sjednici Predsjedništva DNP-a i kojima su ministri iz redova te stranke obavezani da već na prvoj narednoj sjednici Vlade pokrenu ova pitanja, a time i ključne programske inicijative partije, uz jasno upozorenje da će, u suprotnom, uslijediti njihove ostavke i povlačenje podrške izvršnoj vlasti.
Funkcionerka DNP-a Maja Vukićević u Vladi premijera Milojka Spajića rukovodi resorom saobraćaja, dok je njen stranački kolega Milun Zogović potpredsjednik Vlade zadužen za infrastrukturu i regionalni razvoj.&nbsp;
Ukoliko izmjene, koje budu inicirali, ne dobiju saglasnost većine članova Vlade, iz stranke Milana Kneževića poručuju da će Vukićević i Zogović podnijeti ostavke, dok će klubovi poslanika i odbornika u državnoj i Skupštini Glavnog grada uskratiti podršku Vladi premijera Milojka Spajića i upravi gradonačelnika Saše Mujovića.&nbsp;
Iz DNP-a, u saopštenju koje su medijima proslijedili nakon sjednice Predsjedništva, podsjećaju da ta partija nikada nije odstupila od svojih ideoloških i programskih principa, te da njihova programska opredjeljenja nijesu u koliziji ni sa Koalicionim sporazumom, ni sa takozvanim Barometrom 26.
Naglašavaju, takođe, da su programska opredjeljenja DNP-a u skladu sa evropskim vrijednostima i standardima koji se, kako navode, jedino u Crnoj Gori ignorišu.
U DNP-u podsjećaju da su, nakon posljednjeg popisa stanovništva u Crnoj Gori, sve njihove inicijative vezane za normiranje srpskog kao službenog jezika, izmjene Zakona o državljanstvu i proglašenje trobojke za narodnu zastavu, nailazile na odbijanje koalicionih partnera.
Kada je riječ o prečišćivaču otpadnih voda u Botunu, čijoj se gradnji protive građani Zete i zbog koga DNP i njen lider prijete izlaskom iz aktuelne vlasti, iz te stranke su podsjetili da nedavna policijska akcija, koja je obilježila početak gradnje tog postroijenja i tokom koje je, zajedno sa predsjednikom opštine Zeta Mihailom Asanovićem, uhapšeno 54 ljudi, među kojima je bilo maloljetne djece, žena i starijih osoba, predstavlja „nedopustiv čin represije“ kojom su, kako tvrde, rukovodila „ista lica koja su postupala i tokom protesta u vrijeme litija“.
Iz DNP-a navode da su prihvatili inicijativu predsjednika Skupštine Andrije Mandića za započinjanje novih pregovora radi prevazilaženja političke krize, te ističu da su ti razgovori završeni bez rezultata, jer premijer Milojko Spajić nije prihvatio ponuđene opcije kao osnov za dalje razgovore sa mještanima Botuna.
Poručuju da ostaju spremni za dijalog, ali i da sa njihovim ideološkim i programskim principima „nema trgovine“.&nbsp;
- DNP u Vladi nije zbog fotelja, već zbog građana, koji su nam dali povjerenje na parlamentarnim izborima 2023. godine. Ukoliko naše inicijative budu odbijene, bez zadrške ćemo napustiti Vladu – navode iz Demokratske narodne partije i zaključuje da „Crna Gora mora biti država svih građana, a ne privilegovanih pojedinaca“.&nbsp;
Milan Knežević je, podsjećamo, pred sam kraj minule godine, odmah nakon policijske akcije u Botunu, izjavio da više nije član vladajuće većine i da će na Predsjedništvu stranke predložiti izlazak iz vlasti.&nbsp;
Jučerašnjoj sjednici Predsjedništva, na kojoj je, umjesto najavljenog izlaska iz vlasti, opstanak koalicionog sporazuma uslovljen podrškom programskim principima DNP-a vezanim za pitanja jezika, državljanstva, državnih simbola i Botuna, prethodio je javni apel koji je grupa građana Zete uputila Kneževiću, zahtijevajući od njega da ipak ostane u vlasti i političku borbu nastavi iznutra.
Oni u otvorenom pismu, objavljenom na portalu In4S, Kneževića upozoravaju da bi odluka DNP-a o napuštanju vlasti nanijela štetu interesima Zete i oslabila njen glas u institucijama.&nbsp;
- Građani Zete ne žele da Milan Knežević napusti vlast – navodi se u pismu.
U pismu se dodaje i kako bi njegovo napuštanje vlasti, osim interesima Zete, štetu nanijelo i ostalim opštinama u Crnoj Gori koje su mu, kako se navodi, dale podršku i koje od njega očekuju ozbiljnost i snagu da se odupre svim pritiscima i svima koji bi jedva dočekali njegovu ostavku.
- Mi koji smo Vas birali, mi koji stojimo uz Vas više od 20 godina, danas tražimo da nas ispoštujete. Naša podrška nije bila trenutna, niti vođena interesom, već dugogodišnja, dosljedna i iskrena. Upravo zato imamo pravo da kažemo da se odluke koje direktno utiču na sudbinu Zete ne smiju donositi pod pritiskom onih koji Zeti ne žele dobro. Oni koji danas najglasnije zahtijevaju da se „ispoštuje data riječ“, izgovorena u trenutku opravdane ljutnje i revolta, nijesu oni koji su Vam davali podršku kroz godine, niti oni koji su stajali uz Zetu kada je bilo najteže. Naprotiv, to su politički i interesni krugovi koji bi Vaš odlazak iz vlasti dočekali sa oduševljenjem, jer bi time oslabila pozicija Zete, kao i same koalicije „Za budućnost Crne Gore“ i njen glas u institucijama. Vašu ostavku bi prvi pozdravili upravo oni koji Vas godinama ne žele tamo gdje se donose odluke. Građani Zete danas nemaju jačeg, glasnijeg i istrajnijeg predstavnika u institucijama od Vas. Vaše prisustvo u vlasti nije politički komfor, već prepreka onima koji bi da se odluke ponovo donose bez naroda i protiv naroda. Borba za Zetu se ne dobija napuštanjem institucija, već ostajanjem u njima i borbom iznutra, borbom dijaloga. Zato Vam poručujemo, Vaš ostanak u vlasti nije izdaja principa, već njihova odbrana. Vaš odlazak bio bi politička pobjeda onih koji Zeti ne žele dobro. Građani Zete stoje uz Vas, a vjerujemo i da mnogi širom Crne Gore očekuju da Vi ostanete uz njih – zaključuje se u otvorenom pismu Kneževiću.
<h2>Đukanović: Sada je jasno da su prijetnje rušenjem Vlade bile politički manevri bez stvarne namjere</h2>
 
Politikološkinja i docentkinja na Univerzitetu Donja Gorica Nikoleta Đukanović smatra da inicijative DNP-a liče na pokušaj unutrašnje sabotaže evropskog puta, na koje aktuelna vlada ipak neće pristati.&nbsp;
- Ne zato što su premijeru Spajiću ideološki strane, već zato što zna da bi to trenutno ugrozilo važan evropski projekat i povuklo ozbiljne finansijske posljedice – navela je ona u izjavi za Pobjedu.&nbsp;
Đukanović je, međutim, sigurna da su i predsjednik Skupštine Andrija Mandić i premijer Spajić tu temu ostavili za kraj kako bi se njome politički trgovalo u susret ili nakon parlamentarnih izbora iduće godine.
- Dakle, nije sporno da će ultimatum biti prihvaćen, samo ne sada. To će prije biti ustupak predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću, nego Milanu Kneževiću - navodi sagovornica Pobjede.
Đukanović ističe i kako se sada najbolje vidio da su mještani Botuna izmanipulisani jer više, podsjeća ona, nema ni protesta, ni pobune.
- Pokazalo se da je pitanje izgradnje kolektora samo iskorišćeno kao sredstvo za političke igre i ostvarivanje partijskih ciljeva, koji su u velikoj mjeri usklađeni sa interesima centara moći izvan Crne Gore, prije svega u Beogradu. Sada, umjesto Botuna, u prvi plan dolaze identitetske teme, jezik, državljanstvo, ustavne promjene, što pokazuje da su prijetnje oko rušenja Vlade bile samo politički manevri bez stvarne namjere – zaključila je Đukanović.
Njen stav dijeli i poslanik Pokreta Evropa sad Miodrag Laković, ističući kako nakon zaključaka Predsjedništva DNP-a „počinju da proviruju stvarni razlozi protesta u Botunu“.
- Kao kamenje ispod snijega koji kopni. Čudo da nema i kapele - napisao je Laković u objavi na platformi Iks.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 52.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.pobjeda.me%2Fclanak%2Fdukanovic-jasno-je-da-su-prijetnje-rusenjem-vlade-bile-politicki-manevri-bez-stvarne-namjere&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Đukanović: Jasno je da su prijetnje rušenjem Vlade bile politički manevri bez stvarne namjere

Poslanica CIVIS-a Maja Vučelić reagovala je nakon što su iz DNP-a danas usvojili niz zaključaka kojima traže od Vlade podršku za izmjene Ustava u dijelu srpskog jezika, kao i podršku zakonu o dvojnom državljanstvu, normiranje trobojke kao državne zastave, promjenu lokacije kolektora...
Ona je podsjetila da je vladina platforma „Barometar 26“, usvojena bez ijednog glasa protiv, pa i uz podršku DNP-a.
- Barometar jasno obavezuje sve potpisnike da se fokusiraju na jedinstvo i EU integracije, uz izbjegavanje identitetskih i drugih polarizujućih pitanja. Današnji zahtjevi DNP-a, uz njihovo otvoreno priznanje da se ta platforma kosi sa njihovim programom, direktno obesmišljavaju „Barometar 26“ i otvaraju rizik političke krize već u prvim danima 2026. godine koja je presudna za evropsku budućnost države, napisala je Vučelić na mreži “X”
Kako je kazala, u trenutku kada EU pokazuje spremnost za proširenje, Crna Gora nema luksuz da gubi fokus.
-Evropske integracije, vladavina prava i stabilnost moraju ostati iznad partijskih ultimatuma i političkih performansa koji proizvode podjele i blokade. Crnoj Gori je potrebno jedinstvo svih koji se istinski bore za vitalne državne ciljeve, a prema onima koji blefiraju i svjesno usporavaju evropski put mora se na vrijeme jasno odrediti u skladu sa državnim interesima - poručuje poslanica.
Kako je kazala, "Vlada nije poligon za lične frustracije, a Crna Gora je veća od bilo čijih političkih igara."

Vučelić: DNP obesmišljava platformu "Barometar 26", Crnoj Gori treba jedinstvo a ne blokada

Crna Gora je ispunila ratni cilj koji su joj saveznici propisali i na osnovu toga je kralj Nikola pošao u emigraciju sa tim kapitalom, insistirajući da se Crna Gora u tom ratu žrtvovala maksimalno i da je treba uvažiti, prije svega kroz njene državne interese, a upravo je kasnije ispalo suprotno – Crna Gora je faktički kažnjena od strane saveznika za ono što je bio njen doprinos od 1914. do 1916. godine – rekao je, gostujući u centralnoj informativnoj emisiji „24 sata“ na Televiziji E, istoričar Dragutin Papović.
Povodom 110 godina od obilježavanja Mojkovačke bitke, SPC je najavila svečanu akademiju pod sloganom – Da svak prizna Srbu-Crnogorcu za odsudnu bitku na Mojkovcu – što je, kaže Papović, jedna vrsta nenaučnog revizionizma, sa ciljem da se istorijske činjenice mijenjaju na osnovu ubjeđenja, a ne na osnovu novih saznanja i činjenica.
Podsjeća da je Crna Gora ušla u Prvi svjetski rat da bi se borila za tuđe interese, prvenstveno, kako tvrdi, za ratne ciljeve Srbije, jer je dvije trećine crnogorske vojske od 1914. do 1916. godine bilo angažovano kao direktna podrška srpskoj vojsci.
– Ovdje se radi o nenaučnom revizionizmu i upravo je ova formulacija primjer za to. Srbo-Crnogorcu je termin koji je preuzet iz kasnije sastavljene jedne deseterčke guslarske pjesme. To uopšte nije bio termin koji je upotrebljavan u vrijeme Mojkovačke bitke. Što se tiče same Mojkovačke bitke, dešavanja s početka 1916. godine po novom, odnosno kraja 1915. godine po starom kalendaru, to je rezultat učešća Crne Gore u Prvom svjetskom ratu. Crna Gora je u Prvi svjetski rat ušla prije svega da bi se borila na strani onoga što su joj saveznici propisali kao njen ratni plan, jer moram podsjetiti da Austrougarska nije objavila rat Crnoj Gori 1914, nego je Crna Gora objavila rat Austrougarskoj, i to prije svega na insistiranje Rusije, koja je željela da na taj način uključi Crnu Goru u rat kako bi se ona žrtvovala za ciljeve Srbije. To je bio stav i ostalih saveznika, odnosno sila Antante, tako da je Crna Gora bukvalno morala da uđe u Prvi svjetski rat da bi ratovala za ratne ciljeve Srbije, odnosno za tuđe ciljeve. Crna Gora je to morala da uradi jer je imala vojnu konvenciju sa Rusijom, prema kojoj je Rusija imala odlučujuću ulogu u angažmanu crnogorske vojske u ratnim operacijama, prije svega zbog finansiranja crnogorskog budžeta, zatim zbog velikih investicija koje je Rusija ulagala u crnogorsku vojsku i na taj način je držala crnogorsku vojsku i državu zavisnom od svojih balkanskih ciljeva – rekao je Papović.
Podsjeća da u oktobru 1915. godine počinje velika austrougarska ofanziva protiv Srbije, uz podršku Njemačke i Bugarske, kada se Srbija našla u veoma teškoj poziciji, pa je od crnogorske vojske, kako kaže, traženo da se žrtvuje na Mojkovcu, što je ona i učinila.
– Prvobitna namjera bila je da se srpska vojska povuče dolinom Morave i Vardara prema Solunu, međutim, suparničke trupe su to spriječile, pa se sa Kosova povlači preko Metohije, odnosno putem Peć–Čakor–Andrijevica–Mateševo–Kolašin prema Podgorici i Skadru. Crnogorska vojska dobija zadatak da joj štiti tu odstupnicu i tokom posljednja dva mjeseca 1915. godine, uz izuzetne napore, izvršava taj ratni zadatak. Vrhunac tog operativnog angažmana bila je upravo Mojkovačka bitka i tada je, iako je petnaestak dana prije nje posljednji srpski vojnik već bio u okolini Skadra, ta bitka definisana kao presudna za spasavanje srpske vojske – istakao je Papović.
Smatra da je smještanje Mojkovačke bitke u narative Srpske pravoslavne crkve, Andrije Mandića i Nove srpske demokratije poruka da bi Crna Gora ponovo trebalo da se žrtvuje za srpske interese.
Dodaje i da stavljanje Mojkovačke bitke i kosovskog zavjeta u isti kontekst nije istorijski utemeljeno, jer je Srbija Kosovo osvojila 1912. godine u Balkanskim ratovima, kao ni tvrdnja da je Brskovo srednjovjekovni srpski grad.
– Sredinom 13. vijeka otvoren je rudnik u Brskovu, u koji je srpski kralj Uroš I doveo Sase iz njemačkih rudnika, specijalizovane za rudarstvo. Tu je otvoren rudnik srebrne rude, trg za trgovinu tom rudom i topionica novca. Otprilike od sredine 13. do kraja 14. vijeka taj rudnik je radio, a dubrovački trgovci, koji su imali interese u toj rudi, navode da je već krajem 14. i početkom 15. vijeka Brskovo bilo napušteno. To je bio samo rudnik sa trgom i iz toga proizilazi da se neznanje može razumjeti, ali je riječ o nenaučnoj reviziji – poručio je Papović.
Podsjeća da su svi događaji u Drugom svjetskom ratu proučeni i da se istorijska nauka o njima izjasnila, pa postavlja pitanje zašto se Srpska pravoslavna crkva bavi tim periodom i odnosima četnika i partizana, na zahtjev mitropolita Joanikija koji je pozvao na osnivanje instituta za izučavanje zločina tokom i nakon rata.
– Kakve to veze ima sa pravoslavljem i sa njihovom osnovnom djelatnošću? Jasno je da se crkva Srbije stavila na stranu četničke ideologije i prihvatila je kao svoje političko i javno djelovanje, želeći da na ovaj način ponovo izvrši nenaučnu reviziju istorije. Ne bi me začudilo, s obzirom na njen uticaj na postojeću Vladu, da se zaista realizuje i ta besmislica poput osnivanja instituta – zaključio je Papović.

Papović: Crna Gora je bukvalno morala da uđe u Prvi svjetski rat da bi ratovala za ratne ciljeve Srbije

Crna Gora je nespremno dočekala primjenu Mehanizma za prekogranično prilagođavanje ugljenika (CBAM), koja je počela 1. januara, ocijenili su predstavnici nevladine organizacije (NVO) Eko-tim.
Oni su objasnili da je CBAM je pravno definisan mehanizam EU koji se ne može politički suspendovati, niti odložiti, bez obzira na to što predstavnici Vlade u posljednje vrijeme govore o pregovorima sa Evropskom komisijom (EK) i očekivanjima fleksibilnijeg pristupa.&nbsp;
- Važno je da institucije prestanu da šalju umirujuće poruke i da građanima i privredi otvoreno kažu koje je realno stanje sa kojim se suočavamo i koliko će CBAM u narednim godinama koštati Crnu Goru - poručili su iz Eko-tima.
Oni su podsjetili da je Crna Gora krajem prošle godine usvojila Zakon o klimatskim promjenama, ali da u praksi još nije uspostavljen operativan sistem trgovanja emisionim kreditima, sa pratećim podzakonskim aktima i provjerljivim pravilima mjerenja i verifikacije emisija, koji bi EU mogla smatrati uporedivim sa EU ETS-om.&nbsp;
- Upravo takav sistem predstavlja jedan od osnovnih uslova za umanjenje ili izuzeće od CBAM-a. Treba podsjetiti i da su ti uslovi poznati već godinama, ali da u tom periodu nijesu pravovremeno ispunjeni - kazali su iz Eko-tima.
Oni su dodali da je cijena ugljenika u Crnoj Gori, od 24 eura po toni ugljen-dioksida, višestruko niža od nego u EU, gdje se kreće između 70 i 80 eura po toni i očekuje se njen rast do 2030. godine.&nbsp;
To, kako su kazali iz Eko-tima, znači da se razlika u cijeni ugljenika neće izbjeći, već će se naplaćivati kroz CBAM.
- U praksi, cijena emisija ugljen-dioksida će se svakako platiti, međutim pitanje je da li će se taj novac uplaćivati u Crnoj Gori i kroz Eko-fond, koristiti za projekte energetske i pravedne tranzicije i zaštite životne sredine, ili će se kroz CBAM slivati u budžet EU - rekli su iz Eko-tima.
Oni su naveli i da dodatnu neizvjesnost stvara činjenica da izmjene CBAM pravila koje je predložila EK još nijesu usvojene.&nbsp;
- I ako budu usvojene, one mogu samo smanjiti trošak, ali ne i ukinuti CBAM. To posebno pogađa proizvođače električne energije, kako iz Termoelektrane Pljevlja, čija proizvodnja nosi visok ugljenični otisak, tako i proizvođače iz obnovljivih izvora, čija se struja u postojećem sistemu često ne tretira kao zelena - rekli su iz Eko-tima.&nbsp;
Oni su saopštili da jedino trajno rješenje podrazumijeva uspostavljanje funkcionalnog sistema cijene ugljenika i njegovo stvarno usklađivanje sa EU pravilima, što znači postepeno povećavanje domaće cijene i njeno približavanje nivou EU ETS-a najkasnije do 2030. godine.
Iz Eko-tima su kazali da se integracija tržišta električne energije sa EU kroz takozvani market coupling, koji omogućava slobodnu trgovinu strujom bez dodatnih nameta, prema dostupnim informacijama ne može očekivati prije 2028. godine, zbog čega će CBAM u narednim godinama ostati realan i rastući trošak.

Eko-tim: Crna Gora nespremna za primjenu Mehanizma za prekogranično prilagođavanje ugljenika

Nikšićanin N.N. (20) uhapšen je u Budvi pošto je policija u njegovim kolima marke Chevrolet bez registarskih oznaka pronašla oko 90 grama materije za koju se sumnja da je marihuana namijenjena za dalju uličnu prodaju.
On je kontrolisan u mjestu Zavala.
- Sa događajem je upoznat državni tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, po čijem je nalogu N.N. uhapšen - kazali su u policiji.
Nikšićanin se sumnjiči za neovlašćenu proizvodnju, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.

Budva: Nikšićanin uhapšen zbog sumnje na dilovanje, u kolima mu pronađena marihuana

U mnogim regionima situacija i dalje ostaje teška nakon ruskih udara na kritičnu infrastrukturu, kazao je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski, dodajući da energetski radnici i ekipe za sanaciju rade danonoćno kako bi građanima obnovili snabdijevanje električnom energijom, grijanjem i vodom.
To je, kaže on, zaista monumentalan napor koji ima ogroman značaj za njihove građane.
- Vraćanje normalnog života nakon stalnih ruskih terorističkih udara. Zahvalan sam svima koji su u tome uključeni - napisao je on u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FZelenskyyUa%2Fstatus%2F2010264430102114633%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2010264430102114633%7Ctwgr%5E67fd7e3ab8eb43967fce12315c900a343fc380f2%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Zelenski je podsjetio da je tokom ove sedmice Rusija na Ukrajinu lansirala gotovo 1.100 napadačkih dronova, više od 890 navođenih avionskih bombi i preko 50 projektila različitih tipova - balističkih, krstarećih, pa čak i balističku raketu srednjeg dometa „Orešnik“.
- Gađali su ciljeve koji nemaju apsolutno nikakvu vojnu svrhu - energetsku infrastrukturu i stambene objekte. Namjerno su čekali niske temperature kako bi dodatno pogoršali stanje za naše ljude. To je svjesni, cinični ruski teror, usmjeren isključivo protiv civila - istakao je Zelenski.
On se zahvalio svim mobilnim vatrenim grupama koje danju i noću brane Ukrajinu od ovih napada, kao i svim ostalim borcima iz jedinica protivvazdušne odbrane i elektronskog ratovanja.
- Zahvaljujem svima koji rade za Ukrajinu. U ovom trenutku, naša unutrašnja otpornost i napori na jačanju odbrane posebno su važni. Potrebna nam je stabilna podrška Ukrajini, našoj odbrani i usklađena diplomatija u interesu mira. Zahvalan sam svim partnerima koji sa nama rade upravo na takav način - naglasio je on.

Zelenski: Situacija u mnogim regionima i dalje kritična

U Crnoj Gori jutros je najviše snijega izmjereno na Žabljaku, 50 centimetara (cm), pokazuju podaci objavljeni na sajtu Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju.
U Kolašinu je izmjereno 34 cm, u Rožajama 31, u Andrijevici 24, a u Gusinju 20 cm.
Visina sniježnog pokrivača u Šavniku iznosi 13 cm, dok je u Plužinama osam cm.
Prema prognozi Zavoda, u južnim i centralnim predjelima Crne Gore danas će biti malo do umjereno oblačno sa sunčanim intervalima, dok se na sjeveru očekuje pretežno oblačno vrijeme, ponegdje uz provijavanje slabog snijega.&nbsp;