Nedavna poruka ambasadora Satlera da „Evropska unija ne želi da u Crnoj Gori vidi identitetska pitanja i podjele“ bila je jasna, precizna i nedvosmislena. Uprkos tome ili možda upravo zbog toga predstavnici vladajuće većine nastavili su da rade sve suprotno od onoga što je Brisel poručio. Ne samo da ignorišu evropske preporuke, nego otvoreno ispituju dokle mogu da idu u destabilizaciji društva, reviziji istorije i sabotaži evropskog puta Crne Gore, poručio je međunarodni sekretar SD-a i predstavnik Evropskog saveza Miloš Đuričković.
Koji dan ranije, podsjeća on, komesarka Marta Kos izjavila je da Crna Gora „nije ruski trojanski konj, ali da postoje uticaji“. Nakon poruka komesarke Kos i ambasadora Satlera, neminovno se nameću pitanja: „Imaju li naši konji ime?“ i „Smije li se to ime izgovoriti?“
- A kada već govorimo o konjima, red je da se osvrnemo i na krdo. Krdo karakteriše visok nivo društvene povezanosti. Konji su izrazito socijalne životinje i oslanjaju se na grupu radi zaštite, sigurnosti i socijalne interakcije (čitaj: čuvanja pozicija i fotelja). Krdo ima jasnu hijerarhiju, članovi zauzimaju određenu poziciju u društvenom poretku, što smanjuje konflikte i čini grupu stabilnijom (čitaj: zaštita ličnih interesa)- kazao je Đuričković.
Svaka sličnost opisa „krda“ s vladajućom većinom i „konja“ s ruskim trojanskim konjima u toj većini, namjerna je.
U toj utrci, koji su konji (trojanski) istrčali na pol-poziciju krda (vladajuće većine), jasno se vidi u ovom desetodnevnom pregledu:
20.11.2025 &nbsp;
- Kada pričamo o crvenim zastavicama ili crvenim kartonima, govorimo o polarizaciji. Znači, ne želimo da vidimo identitetska pitanja, ne želimo da vidimo podijeljenost društva. Posebno kada govorimo o Crnoj Gori. Fokus ne treba da bude na stvarima koje nas razdvajaju, nego na stvarima koje nas drže ujedinjenima. Tu želim da vidim određeni napredak i svaka dalja polarizacija društva bila bi crvena zastavica - ambasador EU u Crnoj Gori, Satler.&nbsp;
POČETAK TRKE 20.11.2025
Predsjednik Opštine Pljevlja, Dario Vraneš, odlučio je da bojkotuje Dan opštine na čijem je čelu, te nije prisustvovao svečanoj sjednici Skupštine opštine. Na društvenim mrežama objasnio je da ne želi da „slavi podjele“ i da je 20. novembar „najtragičniji dan 20. vijeka“. Inače, Pljevlja su 20. novembra 1945. godine oslobođena od fašističkog okupatora.
22.11.2025
Predsjednik Opštine Pljevlja najavio je svečanu akademiju povodom 107 godina od „ujedinjenja Srbije i Crne Gore“ - datuma koji zvanična istorija i većinski dio Crne Gore tretiraju kao čin nasilnog brisanja državnopravnog subjektiviteta. Izjava Vraneša je otvoreni pokušaj normalizacije nasilne aneksije i direktan udar na temelje Crne Gore.
22.11.2025
Mitropolit Joanikije ponovo je, u već ustaljenom ritmu, lansirao temu obnove kapele na Lovćenu, jednu od najopasnijih i najpolarizujućih tema u Crnoj Gori. Predsjednik Opštine Nikšić, Marko Kovačević, pridružio se porukom da je „obnova kapele njihov zavjet“.
23.11.2025
Poslanici SNP-a otišli su korak dalje: pokušali su da ozvaniče istorijski revizionizam u Skupštini i da nasilnu aneksiju iz 1918. preimenuju u „ujedinjenje“. To je politički promašaj, civilizacijski pad i direktan doprinos podjelama.
24.11.2025
Na prijedlog gradonačelnika Podgorice, Saše Mujovića, a po instrukcijama Crkve Srbije, u Skupštini Glavnog grada usvojena je Odluka o podizanju spomen-obilježja „bratskoj slozi, suživotu i međuvjerskom skladu pravoslavne i islamske zajednice“, sa sve likom Amfilohija Radovića.
Protiv ove inicijative jasno su se izjasnili najviši predstavnici Islamske zajednice u Crnoj Gori, dio pravoslavnih vjernika, a sama inicijativa je i u lokalnom parlamentu izazvala tenzije i podjele.
27.11.2025
Emitovana je dokumentarno-informativna emisija „Srebrenica – anatomija obmane“ na televiziji Adria. Sadržaj emisije grubo iskrivljuje istinu, otvoreno negira činjenicu da je u Srebrenici počinjen genocid, te plasira niz netačnih informacija i obmana o ovom zločinu, čime se on relativizuje i suštinski prekraja.
1.12.2025
Mini-ciklus, od Satlerove poruke do danas, zaokružio je Dario Vraneš. Na najavljenoj svečanoj akademiji povodom dana „ujedinjenja“, poslate su poruke kojima se podriva teritorijalni integritet Crne Gore, vrši istorijski revizionizam i narušava međuvjerski mir u gradu. Skup je završen porukom koja se tiče i regionalnih odnosa: „Neka bude amin. Bože daj. Dogodine u Prizrenu.“
- U međuvremenu, vladajuća većina u Skupštini još jednom je pokazala da EU integracije nijesu njihov prioritet ni cilj, već paravan. Izbor samo jednog „podobnog“ kandidata za Ustavni sud još jedan je pokušaj stavljanja najviše sudske instance pod političku kontrolu. Cilj je jasan: otvoriti put ka neustavnim izmjenama, produbljivanju identitetskih sukoba i daljem potčinjavanju institucija- podsjeća Đuričković.
 
Napominje da sve pomenuto nije slučajnost, već paralelni proces. To je jedna ista agenda, jedan isti rukopis, jedna ista matrica stvaranja podjela kao političkog alata i matrica držanja Crne Gore zaglavljenom u blatu „srpskog sveta“.
 
- Razbijanje aktuelne vladajuće većine, politička izolacija i marginalizacija trojanskih konja jedini je put koji vodi ka punopravnom članstvu Crne Gore u EU- poručio je Đuričković.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Politika

Đuričković: Trojanski konji na čelu kolone - deset dana galopa unazad

Zdravstveni sistem je stabilan, ljekova ima, potrošnog materijala ima i drugog medicinskog materijala, a naše ustanove svakodnevno pružaju desetine hiljade zdravstvenih usluga. Crna Gora nije nikad imala veći obim savremenih terapija, posebno za karcinome i rijetke bolesti, i nikad više nije imala dostupnih ljekova sa liste, niti više modernizovane dijagnostike. To je rezultat sistemskog rada i jasne vizije - kazao je ministar zdravlja Vojislav Šimun na sjednici skupštinskog Odbora za zdravstvo rad i socijalno staranje. Ovo je nastavak sjednice za koju je predloženo konsultativno saslušanje na temu "Finansijska situacija u zdravstvenom sistemu Crne Gore, sa fokusom na cijenu i nestašicu ljekova", a koja je prethodno bila prekinuta zbog rasprave oko zahtjeva bivšeg direktora Fonda zdravstvenog osiguranja Vuka Kadića, koji je nedavno smijenjen, da prisustvuje odboru. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 52.3932%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fkadicu-nije-odobreno-prisustvo-sjednici-odbora-za-zdravstvo-rad-i-socijalno-staranje&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Šimun je rekao da što se tiče budžeta za ljekove, za prošlu godinu iznosio je 119 miliona eura, a za ovu 140 miliona eura. - Za narednu godinu budžet za ljekove je 172 miliona eura. Tu postoji progresija - istakao je Šimun. Ako se vratimo retroaktivno, kako dodaje, takozvana faktura u decembru koja se plaćala, a koja se odnosi na novembarsku, plaćala se na različite načine. - Tako je 2015. na budžet od 44,9 miliona eura imali smo 19 miliona eura u decembru na isti način, kao i 4,6 miliona eura rebalansa. Na 45 miliona eura budžeta praktično 24 miliona eura je bilo loše planirano. Godinu kasnije 14 miliona eura iz rebalansa, na budžet od 44 miliona eura. Dvije godine kasnije, 2017, obaveze Montefarma su ostale na oko 9,8 miliona eura prenešene u narednu godinu. Godinu kasnije, 2018, rebalans 10,8 &nbsp;miliona eura na budžet od 40 miliona eura, a 2019. godine 55 miliona, rebalansom 9,7 miliona eura, Montefarmu prenešen dug od 20,8 miliona eura. Prije pet godina (2020) opredijeljena su sredstva od 59,7 miliona eura, 5,8 eura rebalansu. Čuvene 2021. 43 miliona eura rebalanson i sedam miliona sa viškom zbog dugova nastalih u prethodnim godinama. Prošle godine u decembru imali smo 18 miliona eura i još 3,5 miliona sa dodatnih viškova u okviru budžeta Fonda. Sve je to bilo na budžetu od 119,5 miliona eura - precizirao je Šimun.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251202111248_e2572eb7b858c864afc95298b0d32681a08f7427fa2eb35262c95fbc6e69c13b.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251202111248_e2572eb7b858c864afc95298b0d32681a08f7427fa2eb35262c95fbc6e69c13b" data-rendition-name="original" width="1056" height="592" loading="lazy" alt="Vojislav Šimun"> <figcaption>Vojislav Šimun(Photo: Skupština Crne Gore/Youtube)</figcaption> </figure>  Dodaje da ove godine na budžetu od 140 miliona eura decembarska, odnosno novembarska faktura koja se plaća u decembru, kumulativno je 19,5 miliona eura, a u decembru se mora platiti nekih 13 miliona eura. - Ostalo je servisirano ovog mjeseca. Govorimo o praksi koja je unazad 10 godina često rješavana rebalansom, a često i dodatnim zaduženjima, a prošle i ove godine bez rebalansa. Stiče se utisak da smo ovom problemu, odnosno načinu plaćanju koji se praktikuje godinama, digli na nivo koji ne treba da opterećuje javnost Crne Gore jer su sredstva obezbijeđena, i biće, samo odgovornije - bez rebalansa, kao i uz manji nedostatak. Stvorila se u javnosti fama hoće li biti novca, a očigledno je da ne očekujemo u domenu fakturisanja i isplate rebalans - kazao je Šimun.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 53.1754%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Ferakovic-trazi-pauzu-kako-bi-na-konsultativno-saslusanje-dosao-kadic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Nestašice su, prema njegovim riječima, svedene na minimum i to ako i dođe do toga je zbog logističkih problema. Generalni direktor Direktorata za državni budžet u Ministarstvu finansija Bojan Paunović kazao je da nema neizmirenih faktura. - Svi zahtjevi su obrađivani u adekvatnom vremenskom periodu. Do kraja godine treba sa Fondom da utvrdimo da li postoje nedostajuća sredstva i u kom iznosu. Za sada govorimo o nekih 15 miliona eura, ali to je nešto što treba precizno da utvrdimo. Ta sredstva će biti dostupna kroz tekuće budžetske rezerve - istakao je Paunović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251202111252_d3291260b46d7aeecc9b623dffa8914896a562366d501152c59fcd1cbea0df25.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251202111252_d3291260b46d7aeecc9b623dffa8914896a562366d501152c59fcd1cbea0df25" data-rendition-name="original" width="1053" height="592" loading="lazy" alt="Bojan Paunović"> <figcaption>Bojan Paunović(Photo: Skupština Crne Gore/Youtube)</figcaption> </figure>  Vršilac dužnosti direktora Fonda zdravstvenog osiguranja Aleksandar Ružić kazao je da je planirano detaljno sagledavanje strukture rashoda, targetiranja segmenta zdravstvenog sistema kod kojih je moguća racionalizacija troškova, a koje neće biti usmjerene na smanjenje kvaliteta pružanja zdravstvenih usluga. - Planirane aktivnosti se odnose na unapređenje mehanizama kontrole i praćenja na svim nivoima zdravstvene zaštite. Te aktivnosti će za posljedicu imati potpunu transparentnost u sistemu i pravovremeno targetiranje nepravilnosti, što će u konačnom uticati na zaštitu javnih finansija - istakao je Ružić i dodao da očekuje punu podršku relevantnih institucija.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251202111252_7a76d3b3243c257967eeef475a1564daae276a56606128f57023cbb3afd28229.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251202111252_7a76d3b3243c257967eeef475a1564daae276a56606128f57023cbb3afd28229" data-rendition-name="original" width="1057" height="591" loading="lazy" alt="Aleksandar Ružić"> <figcaption>Aleksandar Ružić(Photo: Skupština Crne Gore/Youtube)</figcaption> </figure>  Direktor Montefarma Aleksandar Bogavac rekao je da imaju stabilan i funkcionalan tim. - Raskinuli smo sve ugovore koje smo smatrali nepovoljnim za Montefarm, zaustavili smo raspisivanje tendera za softver vrijedan 85.000 eura o kom niko ništa nije znao, uveli smo pravila i procedure kojih nije bilo za 33 godine postojanja ustanove već je osnovno pravilo bilo "rekao je direktor", uradili smo novi sajt i postavili sve apoteke na Gugl mape, ukinuli nelegalni prevoz zaposlenima - naveo je, pored ostalog, Bogavac.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251202111244_97028f9b44b1774a2f19feb73faf77db396ea4d744d048e022f32d2be57d3d3b.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251202111244_97028f9b44b1774a2f19feb73faf77db396ea4d744d048e022f32d2be57d3d3b" data-rendition-name="original" width="1053" height="597" loading="lazy" alt="Aleksandar Bogavac"> <figcaption>Aleksandar Bogavac(Photo: Skupština Crne Gore/Youtube)</figcaption> </figure>  Poslanik Demokratske partije socijalista Jevto Eraković kazao je na početku sjednice da mu je žao što su politički interesi bili iznad interesa građana Crne Gore. - Ali mi smo i pored toga odlučili da dođemo i da čujemo argumentaciju - kazao je Eraković osvrćući se na odluku da se Kadiću ne odobri da prisustvuje. Kadić je, prema njegovim riječima, potvrdio da je zdravstveni sistem bio pred finansijskim kolapsom.&nbsp; - Žao mi je što ovaj odbor nije smogao toliko hrabrosti, kad nema hrabrosti jasno je što je dominatno, da čujemo dvije strane u trenutku kad je bilo crveno svjetlo, kad je alarm zazvonio za finansijski sistem - naveo je Eraković.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251202111252_3e8703c914495f363edf0171eb674e1115c63e86deb3ccc388e91151775e4384.png" data-media-id="editor_6" data-image-id="20251202111252_3e8703c914495f363edf0171eb674e1115c63e86deb3ccc388e91151775e4384" data-rendition-name="original" width="1052" height="598" loading="lazy" alt="Jevto Eraković"> <figcaption>Jevto Eraković(Photo: Skupština Crne Gore/Youtube)</figcaption> </figure>  On je, pored ostalog, pitao odakle su obezbijeđena sredstva s obzirom na to da neće biti rebalansa, te da li je bilo insistiranja Fonda da se odobre sredstva i zid ćutanja u resoru za zdravlje, a tek kad se javnost obavijestila došlo je do odobrenja. Interesuje ih i neracionalna potrošnja u zdravstvenom sistemu. - Iz Fonda imamo informaciju da je upućen dopis Ministarstvu zdravlja u kom su pozvali da se preispita dalje trebovanje vakcina s obzirom na to da ih nijedna zdravstvena ustanova nije tražila. Kao rezultat te akcije uništeno je vakcina u iznosu od 1,5 miliona eura. Ništa od toga ne bismo znali da nije došlo do dijaloga između Kadića i ministra finansija Novice Vukovića - naveo je Eraković.&nbsp; Pitao je i da li su spremni da garantuju da je budžet projektovan za iduću godinu dovoljan za finansiranje zdravstvenog sistema. Poslanik Građanskog pokreta URA Zoran Mikić je rekao da brojne činjenice demantuju da nije sve "med i mlijeko" u zdravstvenom sistemu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120212120_71d8ceffcbc80463e73983b5309a35300a2dbc447feed250f580fd87ecfd231c.png" data-media-id="editor_7" data-image-id="2025120212120_71d8ceffcbc80463e73983b5309a35300a2dbc447feed250f580fd87ecfd231c" data-rendition-name="original" width="1056" height="587" loading="lazy" alt="Zoran Mikić"> <figcaption>Zoran Mikić(Photo: Skupština Crne Gore/Youtube)</figcaption> </figure>  Pitao je da li je plaćena oktobarska faktura, koja iznosi oko 15 miliona eura, te ako jeste kada, i kada će biti plaćena faktura koja stiže u decembar okvirno takođe oko 15 miliona eura, s obzirom na to da, prema njegovim riječima, na računu Fonda ima oko osam do devet miliona eura. Pitao je i koliko je Glosariju isplaćeno i koliko im se duguje. - Ako mislite da je ovaj budžet dovoljan, a ispostavi se iduće godine da nije, da li će neko podnijetu ostavku - pitao je Mikić. J. B.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DZwp9RLiA67M&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Šimun: Zdravstveni sistem stabilan, sredstva obezbijeđena, Ružić: Planirano detaljno sagledavanje strukture rashoda

Velika Britanija spremna je da pruži podršku u prevazilaženju mogućih izazova koji su pred Crnom Gorom, poručeno je na sastanku predsjednika i članova Odbora za međunarodne odnose i iseljenike sa delegacijom Odbora za vanjske poslove Parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske, koja, predvođena predsjednicom Odbora Emili Tornberi, boravi u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori. Ovom prilikom predsjednik Odbora Duško Stjepović izrazio je veliko zadovoljstvo zbog dobrih i sadržajnih odnosa koje istorijski gaje Crna Gora i Velika Britanija, kako na nivou parlamentarne diplomatije, tako i u mnogim drugim oblastima. Stjepović se zahvalio na kontinuiranoj podršci i partnerstvu u NATO-u, kao i na riječima podrške kad je u pitanju evropski put Crne Gore, koji ćemo uspješno okončati učlanjenjem u Evropsku uniju 2028. godine.&nbsp; Jedna od tema sastanka bile su i dezinformacije, koje predstavljaju globalnu prijetnju, te je, s tim u vezi, predsjednik Odbora upoznao sagovornike sa aktivnostima koje crnogorske institucije realizuju tim povodom.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251202111212_a0228dc14dc457e70dfc308f38ba395e94c4157e02a4eefc053d7c155c2bc068.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251202111212_a0228dc14dc457e70dfc308f38ba395e94c4157e02a4eefc053d7c155c2bc068" data-rendition-name="original" width="2048" height="1365" loading="lazy" alt="Sa sastanka"> </figure>  Ističući da je unapređenje medijske pismenosti ključno za izgrađivanje otpornijeg sistema za borbu protiv dezinformacija, Stjepović je saopštio da se u kontinuitetu radi na medijskom opismenjavanju našeg društva, počev od najmlađeg uzrasta. Predstavnici britanskog Odbora za vanjske poslove istakli su važnost prijateljskih i iskrenih odnosa naših zemalja. - Sastanak je protekao u prijateljskoj atmosferi i otvorenom razgovoru, a učesnici su na kraju susreta razmijenili i simbolične poklone. Predsjednik Odbora Stjepović je Tornberi uručio uramljene stihove pjesme britanskog pjesnika Tenisona o Crnoj Gori, kao i dres crnogorske fudbalske reprezentacije sa njenim prezimenom - navedeno je u saopštenju Skupštine. Sastanku su prisustvovali članovi britanskog Odbora za vanjske poslove: poslanice Fler Anderson i Afra Brendet, te poslanici: Fil Brikel, Ričard Ford i Džon Vitingdejl. Takođe, sastanku su prisustvovali i ambasadorka Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske u Crnoj Gori Don Meken i savjetnik za politička pitanja Ivan Vukčević. Odbor za međunarodne odnose i iseljenike su, osim predsjednika Odbora Duška Stjepovića, predstavljali članovi Odbora: Seid Hadžić, Abaz Dizdarević i Nikola Zirojević i članice Odbora Jelena Kljajević i Aleksandra Vuković Kuč.

1250x600

Velika Britanija spremna da pruži podršku u prevazilaženju mogućih izazova koji su pred Crnom Gorom

DFC: Crna Gora potencijalna i navodna naredna meta ruskog uticaja

Pozivam predsjednika Opštine Tivat Željko Komnenović da podnese ostavku. Ne zbog političkih poena, ne zbog ličnih ambicija, već zato što je to jedini način da se zaustavi dalje propadanje institucija i obnovi povjerenje građana - poručio je odbornik Socijaldemokratske partije u Skupštini opštine Tivat i predstavnik Evropskog saveza Ćazim Lisičić.
Kako navodi u saopštenju, kao opozicioni odbornik osjeća obavezu da progovori u ime građana koji su, kako je rekao, iscrpljeni nefunkcionalnošću sistema i politikom koja sve više liči na upravljanje krizom, a sve manje na služenje javnom interesu.&nbsp;
- Građani Tivta zaslužuju stabilnost, pošten rad i otvorenu lokalnu upravu a danas to, nažalost, nemaju. Dugotrajno nepopunjavanje ključnih sekretarijata urbanizma, imovine i privrede, dovelo je do potpune blokade najvažnijih procesa u gradu. Investicije kasne, građani čekaju odgovore mjesecima, a privreda stagnira. To nije propust, to je svjesno odricanje od obaveza prema građanima. Isto se prelijeva na ustanove kulture, gdje problemi u JU Muzeji i galerije Tivat postaju simbol opšteg haosa i narušenih odnosa u lokalnoj administraciji - navodi Lisičić.&nbsp;
Posebno, kako dodaje, zabrinjava činjenica da se i u slučaju afere u FK Tivat jasno vidi spremnost predsjednika Opštine da zaštiti pojedince, umjesto interese grada i njegovih građana.&nbsp;
- Šteta nanesena ugledu i budžetu Opštine se minimizira, a odgovorni se prikrivaju. Tivat nije ničija privatna firma. Građani više ne mogu da budu taoci loših odluka, neprincipijelnih zaštita i političkih kalkulacija. Ovakvo ponašanje nije samo neodgovorno, ono je ponižavajuće za sve koji svoj grad žele uredniji, pošteniji i stabilniji - istakao je Lisičić. &nbsp;
Prema njegovim riječima, dok se problemi gomilaju, opštinski sajt ne nudi ni jednu jedinu informaciju o BFC SEE resertifikaciji, sertifikatu koji potvrđuje da lokalna uprava radi efikasno i transparentno.&nbsp;
- Sakrivanje statusa procesa govori mnogo više nego što bi objavljeni podaci ikada mogli.Gubitak tog sertifikata bio bi ozbiljan udarac investicijama i povjerenju privrede u Tivat. Zbog svega navedenog, smatram da je došlo vrijeme za jasan, hrabar i odgovoran potez - rekao je Lisičić.
Njihovi zahtjevi su, kako dodaje, jasni i opravdani.
- Hitno imenovanje stalnih i kompetentnih rukovodilaca u ključne sekretarijate; Objavljivanje svih informacija o BFC SEE resertifikaciji i vraćanje transparentnosti u rad administracije; Stabilizacija JU Muzeji i galerije Tivat i zaštita zaposlenih od lošeg upravljanja; Hitno i objektivno rasvjetljavanje afere u FK Tivat, bez političkog štita za bilo koga; Podnošenje ostavke predsjednika Opštine, kao čina odgovornosti prema gradu koji se nalazi u najdubljoj institucionalnoj krizi posljednjih godina. Građani Tivta zaslužuju lokalnu upravu koja radi, a ne upravu koja se brani. Zaslužuju grad u kojem institucije funkcionišu, a ne grad u kojem se afere prikrivaju. Zaslužuju novu šansu da Tivat ponovo bude primjer dobre prakse, reda i transparentnosti - poručio je Lisičić.&nbsp;

Lisičić: Predsjednik opštine Tivat da podnese ostavku i tako zaustavi propadanje institucija

Pokret Evropa Sad je glasovima odbornika do sad uvećao cijenu vode za 41 odsto, cijenu zakupa poslovnih prostora Glavnog grada, cijenu zakupa Tržnica i pijaca, cijenu ulaznica na bazene - navela je na mreži Iks odbornica Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada KsenijA Aranitović.&nbsp;
Sad je, prema njenim riječima, na red došlo da uvećaju i za 100 odsto usluge Čistoće doo.&nbsp;
- Koji je naredni namet za građane, rast PDV - upitala je Aranitović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fkaranitovic%2Fstatus%2F1995750548511904190%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Aranitović: Koji je naredni namet za građane, rast PDV?

Radni tim za koordinaciju aktivnosti u okviru Berlinskog procesa održao je sastanak na kojem su započete pripreme za jedan od najznačajnijih spoljnopolitičkih angažmana Crne Gore u narednoj godini – predsjedavanje Berlinskim procesom 2026. godine.
Crna Gora će prvi put u istoriji biti domaćin ovog formata, koji okuplja vlade država Zapadnog Balkana, devet država članica EU, kao i UK, te koji već duže od deceniju oblikuje političke, ekonomske i bezbjednosne tokove regiona, uz snažnu podršku regionalnih organizacija, te SR Njemačke kao začetnika ove Inicijative.&nbsp;
Iz Radnog tima za koordinaciju aktivnosti u okviru Berlinskog procesa kazali da će predsjedavanje Crne Gore važan trenutak za našu državu, ali i za cijeli Zapadni Balkan, posebno u kontekstu politike proširenja, bezbjednosnih izazova i potrebe za dubljom regionalnom saradnjom.
Procesom politički rukovodi Kabinet predsjednika Vlade, uz podršku Kabineta potpredsjednika Vlade za evropske i vanjske poslove i Ministarstva vanjskih poslova, a pored njihovih predstavnika/ca, na sastanku su bili zastupljeni resori i organi uprave, čiji su predstavnici/e stalni članovi/ce Radnog tima za Berlinski proces.&nbsp;
- Njihova koordinacija biće presudna za uspješno vođenje procesa koji podrazumijeva organizaciju brojnih sastanaka na visokom i ministarskom nivou tokom cijele 2026. godine, te ostalih pratećih događaja pod okriljem Procesa - naglašeno je u saopštenju.
Tokom sastanka razmotrene su prioritetne tematske oblasti u fokusu predsjedavanja Crne Gore, okvir predstojećih događaja, modeli saradnje sa evropskim i regionalnim partnerima, kao i potreba formiranja snažnog operativnog i medijskog tima.
Predsjedavanje Berlinskim procesom dolazi u godini kada će Crna Gora predsjedavati nizom međunarodnih događaja i inicijativa (Samit EU - Zapadni Balkan, Komitet ministara Savjeta Evrope, Fond za Zapadni Balkan) što, kako su rekli u Radnom timu, ukupno daje jasnu sliku ambicije da se pozicionira kao pouzdan regionalni lider i kredibilan partner Evropske unije.&nbsp;
- Ovaj proces predstavlja šansu da Crna Gora potvrdi svoju diplomatsku zrelost, sposobnost regionalnog povezivanja i spremnost da doprinese novoj fazi evropske integracije Zapadnog Balkana - poručeno je u saopštenju.

Započete intenzivne međuresorne pripreme za predsjedavanje Crne Gore Berlinskom procesom

Zgrade u kojima se nalaze državne institucije nisu ničija lična, niti porodična svojina, a šef države Jakov Milatović nije tu da ispunjava “muzičke želje” prvom čovjeku parlamenta Andriji Mandiću (Nova srpska demokratija), koji bi svoj autoritet trebalo da usmjeri ka izradi i usvajanju zakona o Skupštini i Vladi.
Tako su iz kabineta predsjednika Crne Gore odgovorili na pitanje Vijesti – šta Milatović misli o Mandićevom predlogu da zgrada predsjednika u Podgorici pripadne najvišem zakonodavnom domu, a da jedino sjedište šefa države bude u Cetinju.
S druge strane, iz Mandićevog kabineta nisu odgovorili na pitanje za šta je parlamentu potrebna zgrada šefa države.
Međutim, listu je iz Skupštine nezvanično rečeno da “odavno postoji” ideja da se starije zgrade (u blizini najvišeg zakonodavnog doma) spoje u parlamentarni kompleks, a da sjedište predsjednika države bude u prijestonici. Nije precizirano čija je konkretno ta ideja, od kad tačno postoji i šta sve podrazumijeva.
Mandić je prošle sedmice na Premijerskom satu kazao da smatra da bi sjedišta pojedinih institucija trebalo da budu u Cetinju, kako to i zakon predviđa.
- … Kao što mislim da bi i Skupštini odgovaralo da ova zgrada predsjednika pripadne nama, a da njegovo jedino sjedište bude na Cetinju - rekao je tada Mandić.
Prema Zakonu o prijestonici, u Cetinju je rezidencija predsjednika Crne Gore, kao i sjedišta Ustavnog suda, ministarstva nadležnog za vanjske poslove i ministarstva nadležnog za poslove kulture. U prijestonici su, za sada, rezidencija šefa države i sjedište Ministarstva kulture i medija.
Iz Milatovićevog kabineta rekli su Vijestima da predsjednik, osim kancelarije u Podgorici, u skladu sa Zakonom o predsjedniku, svoje dužnosti obavlja i u rezidenciji u Cetinju, kao i u drugim protokolarnim objektima.
- Samo u ovoj godini u rezidenciji na Cetinju dočekao je predsjednike Italije (Serđo Matarela), Slovačke (Peter Pelegrini) i Estonije (Alar Karis), predsjednice Moldavije (Maja Sandu) i Sjeverne Makedonije (Gordana Siljanovska Davkova), kancelara Austrije (Kristijan Štoker), kao i visoku predstavnicu EU za spoljne poslove i bezbjednost (Kaja Kalas), uz druge važne događaje, prijeme, odlikovanja, ceremonije, predaje akreditiva i druge državne aktivnosti - piše u odgovoru.
Istakli su da, u isto vrijeme, aktuelni saziv Skupštine u Mandićevom mandatu nije poštovao Zakon o prijestonici, po kom je propisano da se prva sjednica proljećnjeg zasijedanja održava na Cetinju.
Poručili su da ohrabruju šefa parlamenta da uloži svoj autoritet kako bi se “konačno započelo sa izradom i usvajanjem zakona o Skupštini i zakona o Vladi, koji su od ključnog značaja za funkcionisanje institucija”, napominjući da u ovom trenutku jedino postoji Zakon o predsjedniku.
- Zgrade u kojima se institucije trenutno nalaze nijesu ničija lična, niti porodična svojina, ni g. Mandića, niti bilo kojeg drugog nosioca javne funkcije. One pripadaju državi, bez obzira na to ko je na funkciji. Na kraju, predsjednik države nije tu da ispunjava ‘muzičke želje’ bilo kojeg pojedinačnog funkcionera, pa ni predsjednika Skupštine Andrije Mandića - konstatovali su.

Kabinet šefa države o Mandićevoj ideji da se predsjednik preseli u Cetinje: Milatović neće ispunjavati muzičke želje

Povodom godišnjice Podgoričke skupštine, zgrada Opštine Pljevlja sinoć je bila osvijetljena u bojama srpske trobojke, pišu Vijesti.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120209120_0dc1407879e20beace8873e9160f6a5e48f6eff827039da504b5c88904aaa47b.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120209120_0dc1407879e20beace8873e9160f6a5e48f6eff827039da504b5c88904aaa47b" data-rendition-name="original" width="1536" height="1152" loading="lazy" alt="Zgrada Opštine Pljevlja u bojama trobojke"> <figcaption>Zgrada Opštine Pljevlja u bojama trobojke(Photo: Fejsbuk)</figcaption> </figure>  U Pljevljima je sinoć, u organizaciji Srpskog nacionalnog savjeta CG, SKC „Patrijarh Varnava“ i „Bisernice“, održana svečana akademija povodom Dana ujedinjenja Crne Gore i Srbije i 107 godina od održavanja Velike podgoričke skupštine. Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš je na toj akademiji između ostalog kazao da je Podgorička skupština bila legitimna "što potvrđuju brojni telegrami i čestitke međunarodnih zvaničnika, među kojima i tadašnjeg predsjednika Sjedinjenih Američkih Država (SAD)".

Pljevlja: Zgrada Opštine u bojama srpske trobojke povodom godišnjice Podgoričke skupštine

Godišnji izvještaj Evropske komisije (EK) o proširenju pokazao je da je EK ozbiljna u vezi sa otvaranjem vrata za nove članove do isteka svog petogodišnjeg mandata krajem 2029. godine.
Izvještaj od 4. novembra, prvi objavljen otkako je nova Komisija preuzela dužnost krajem prošle godine, osmišljen je da procijeni napredak (ili nedostatke) deset zemalja kandidata za članstvo u Evropskoj uniji (EU), među kojima su i šest država Zapadnog Balkana (Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Srbija, Albanija, Kosovo i Sjeverna Makedonija) te Moldavija, Ukrajina, Gruzija i Turska.
Radio Slobodna Evropa (RSE) došao je do nacrta dokumenta planiranog za usvajanje na sastanku u Briselu 16. decembra 2025. Savjeta za opšte poslove EU koji sadrži zaključke o proširenju.
Navedeni zaključci dokumenta, između ostalog, podcrtavaju geostrateški značaj proširenja kao važnog doprinosa evropskom miru, bezbjednosti, stabilnosti i prosperitetu.
Napominje se da proces proširenja mora biti održan na osnovu Kopenhaških kriterijuma (kriterijumi za pristupanje), uspostavljenih principa i metodologije.
Savjet poziva zemlje kandidate da iskoriste trenutnu priliku i da preduzmu sve neophodne korake kako bi ubrzali put ka EU.
U nacrtu dokumenta istaknuto je da će napredak svih partnera koji teže pridruživanju nastaviti da se procjenjuje na osnovu njihovih zasluga.
Isto tako, nacrt dokumenta ističe da usklađivanje sa Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU ostaje ključni aspekt procesa integracije i snažan izraz strateškog izbora partnera.
Savjet očekuje da se svi partneri u potpunosti usklade sa ovim EU politikama, uključujući i restriktivne mjere.
Pojedinačno, u aneksu nacrta dokumenta se navodi individualni napredak i stanje u državama članicama iz kojeg se posebno izdvaja:
<h2>Crna Gora</h2>
Savjet je pozdravio značajan napredak Crne Gore na njenom reformskom putu ka EU članstvu sa otvorena sva 33 poglavlja i 12 privremeno zatvorenih, kako stoji u nacrtu dokumenta.
Ističe se da se Crna Gora podstiče da dalje unaprijedi sprovođenje završnih kriterijuma, posebno za poglavlja o vladavini prava (poglavlja 23 i 24).
Crna Gora mora da nastavi napredak na svom putu reformi, posebno u pogledu pravosuđa, slobode izražavanja, slobode medija, borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala i javne uprave.
Dokument navodi kako EU očekuje da Crna Gora generalno poveća svoje administrativne kapacitete te da je broj pravosnažnih presuda u slučajevima korupcije na visokom nivou i dalje nizak i naglašava potrebu da Crna Gora poboljša svoj rezultat u pogledu istraga i krivičnog gonjenja u slučajevima korupcije na visokom nivou i organizovanog kriminala.
Uočen je napredak po pitanju politike azila i upravljanje migracijama dok se ističe potreba za punim usklađivanjem sa EU viznim politikama.
U vezi ekonomske politike, Savjet podstiče Crnu Goru da implementira reforme, smanji javni dug i nastavi sa naporima za jačanje finansijske uprave i transparentnosti.
<h2>Srbija</h2>
Draft dokumenta u aneksu koji se tiče Srbije ističe da se pozdravlja to što EU inegracije ostaju i dalje strateški cilj i očekuje da se ovo jasnije odrazi u politici Srbije "i u riječima, ali i u djelima".
Pojašnjavajući ovaj stav piše da "to uključuje demonstriranje snažne političke volje i dosljednosti u sprovođenju reformi vezanih za EU i objektivno i nedvosmisleno komuniciranje o EU".
Savjet konstatuje ukupni napredak postignut u dosadašnjim pregovorima o pristupanju, sa otvorenim 22 od 35 pregovaračkih poglavlja i privremeno zatvorenim dva poglavlja.
Savjet podsjeća da će napredak Srbije u vladavini prava i normalizaciji odnosa sa Kosovom nastaviti da određuje ukupni tempo pregovora o pristupanju.
Dokument takođe navodi da Savjet uzima u obzir domaće masovne proteste izazvane urušavanjem nadstrešnice željezničke stanice u Novom Sadu, što je bio uzrok smrti 16 ljudi te navodi da iako je sloboda okupljanja generalno bila obezbijeđena, podsjeća na potrebu da se ona ojača i da se osigura bezbjednost novinara.
- Izvještaji o nasilju i prekomjernoj upotrebi sile tokom nekih od tih protesta zahtijevaju nepristrasne i temeljne istrage. Savjet poziva Srbiju da deeskalira tenzije i prevaziđe duboku polarizaciju u društvu stvaranjem uslova za inkluzivan dijalog koji uključuje sve zainteresovane strane, uključujući civilno društvo - piše u nacrtu dokumenta.
Takođe se ističe važnost regionalne saradnje po pitanju rješavanja ratnih zločina.
Istaknuta je zabrinutorst Savjeta u vezi sticanja prava na putovanje bez viza u EU za državljane Rusije dodeljivanjem srpskog državljanstva po ubrzanoj proceduri, što predstavlja potencijalni bezbjednosni rizik za EU.
<h2>Bosna i Hercegovina</h2>
U nacrtu dokumenta piše da nakon odluke Evropskog savjeta iz marta 2024. godine o otvaranju pregovora o pristupanju sa Bosnom i Hercegovinom (BiH), Savjet očekuje da će BiH preduzeti sve relevantne korake s ciljem usvajanja okvira za pregovore.
Potrebni su dalji napori u ispunjavanju 14 ključnih prioriteta navedenih u Mišljenju Komisije o njenoj prijavi za članstvo u EU, kako je Savjet podržao 2019. godine.
Savjet napominje da je dinamika reformi i dalje u zastoju i poziva sve političke aktere da obnove fokus zemlje na napredak na putu ka EU i sprovedu neophodne reforme. Kao prioritetno pitanje, BiH treba da usvoji novi Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu i Zakon o sudovima u skladu sa evropskim standardima, kao i da imenuje glavnog pregovarača.
BiH takođe treba da razvije nacionalni plan za usvajanje pravne tekovine EU i hitno imenuje nacionalnog koordinatora za predpristupne (IPA) fondove.
Pozdravljeno je obnavljanje mandata EUFOR Altea, koja nastavlja da igra ključnu ulogu u podršci vlastima u BiH u održavanju sigurnog okruženja za sve građane.
Ponovo je istaknuta važnost kontinuirane saradnje među međunarodnim akterima i podršku misiji visokog predstavnika i njegove Kancelarije.
<h2>Albanija, Kosovo i Sjeverna Makedonija</h2>
U odnosu na druge tri države Zapadnog Balkana, nacrt dokumenta ističe napredak Albanije i podvlači potebu za više rada na vladavini prava.
Po pitanju Kosova naglašen je ograničeni napredak u reformama tokom perioda izvještavanja, te se poziva na uspostavljanje međupartijske saradnje kako bi se ubrzale reforme.
Navodi se da je ostvaren određeni napredak u borbi protiv organizovanog kriminala.
Ali se takođe ističe zabrinutost zbog dugotrajnog političkog zastoja nakon parlamentarnih izbora u februaru 2025. i očekuje dobro sproveden i inkluzivan izborni proces uoči prijevremenih opštih izbora 28. decembra 2025. godine.
Savjet priznaje napredak postignut u upravljanju migracijama i poziva Kosovo da se brzo uskladi sa viznom politikom EU.
Nacrt dokumenta takođe ističe podršku dijalogu sa Srbijom kao i konstruktivni pristup regionalnoj saradnji.
U odnosu na Sjevernu Makedoniju, Savjet napominje da dobrosusjedski odnosi i regionalna saradnja ostaju suštinski elementi procesa proširenja, kao i Procesa stabilizacije i pridruživanja dok se u nacrtu dokumenta podsjeća na važnost postizanja opipljivih rezultata i sprovođenja bilateralnih sporazuma "u dobroj vjeri", uključujući Prespanski sporazum sa Grčkom i Ugovor o prijateljstvu, dobrosusjedstvu i saradnji sa Bugarskom.
<h2>Ukrajina, Moldavija Gruzija i Turska</h2>
U pogledu Turske nacrt dokumenta ukazuje na negativne trendove po pitanju demokratije, vladavine prava i osnovnih prava.
Gruzija se u dokumentu susrela sa osudama zbog anti-EU narativa koje šire gruzijske vlasti koje se pozivaju da oslobode oslobode provizorno zatvorene političare, novinare i aktiviste.
Za Moldaviju se pozdravlja potvrđen politilčki mandat proevropskoj vladi nakon referenduma o EU članstvu 20. oktobra 2024. kao i nedavni (septembar 2025.) parlamentari izbori koji su potvrdili posvećenost EU integracijama.
Savjet za opšte poslove EU potvrdio je podršku Ukrajini i osudio agresiju Rusije. Nacrt dokumenta navodi da će EU nastaviti da pruža političku, finansijsku, ekonomsku humanitarnu, vojnu i diplomatsku podršku Ukrajini.
Po pitanju borbe protiv korupcije, Savjet je istakao važnost nezavisnih i efikasnih institucija u ovoj državi.
Kako su i ranje naveli zvaničnici u Briselu proširenje EU je ponovo postalo aktuelno, što se očekuje da će biti potvrđeno i na sastanku 16. decembra Savjeta za opšte poslove kada će se razmatrati zaključci nacrta dokumenta koji se baziraju na izvještaju Komisije o proširenju.
Ideja je da države članice EU jednoglasno odobre tekst dokumenta u koji je RSE imao uvid.
U godišnjem izvještaju za 2025. godinu navodi se da je "ovo prvi mandat Komisije od 2010-2014. godine gdje je, s obzirom na ubrzani tempo procesa za neke zemlje kandidate, proširenje realna mogućnost" i da se cio proces "sada kreće brže nego u posljednjih 15 godina".
Promjena tempa ima veze sa invazijom Rusije na Ukrajinu, pokrenutom 2022. godine, pri čemu je šefica inostrane politike EU Kaja Kalas primijetila da "geopolitičke promjene jasno govore u prilog proširenja. Proširenje nije nešto što je lijepo; to je nužnost ako želimo da budemo jači igrač na svjetskoj sceni".

Nacrt godišnjeg izvještaja EK: Crna Gora da poboljša rezultat u istragama i gonjenju u slučajevima korupcije na visokom nivou

Ukrajinska vojska saopštila je danas da se nastavljaju borbe u Pokrovsku, ključnom logističkom centru za ukrajinske snage na istoku, dok su ruske vlasti jutros prenijele da su zauzele taj grad poslije višemjesečnih intenzivnih napada, javili &nbsp;su francuski mediji.
- Operacije pretrage i napada, kao i eliminacija neprijatelja u urbanim područjima, nastavljaju se u Pokrovsku- navela je Istočna ukrajinska armijska grupa, odgovorna za to područje, prenijeli su portali pariskih dnevnika Mond (Le Monde) i Frans enfo (France Info).
Ukrajinska vojska je navela da su ruske snage pokušale, koristeći loše vrijeme, da postave zastavu u jednom naselju kako bi je koristile kao propagandni simbol preuzimanja, prije nego što su se povukle.
Uprkos nepovoljnim vremenskim uslovima, ukrajinske jedinice sprovode vazdušno izviđanje, ciljanje i udare na neprijateljske položaje, dodala je vojska.
U sektoru Pokrovsk odbijena su 72 ruska napada i neutralisana 104 ruska vojnika, uključujući 81 poginulog. Uništeno je 11 dronova i četiri vozila, a oštećena su još dva vozila i artiljerijski sistem.

Ukrajina tvrdi da se nastavljaju borbe u Pokrovsku

Broj poginulih u katastrofalnim poplavama i odronima tla koji su pogodili indonežansko ostrvo Sumatru porastao je na 753, dok se još 504 osobe vode kao nestale. Vlasti su evakuisale milion ljudi iz najugroženijih područja, a radi se o drastičnom porastu broja žrtava u odnosu na juče, kada je bilo zabilježeno 604 smrtna slučaja, piše The Guardian.
<h3>Humanitarna kriza na pomolu</h3>
Ukupno je 3,2 miliona ljudi pogođeno poplavama, 2.600 ih je povrijeđeno, a milion je evakuisan iz područja visokog rizika. Spasilački timovi i humanitarni radnici vode trku s vremenom kako bi došli do preživjelih, no napore im otežavaju blokirani putevi i srušeni mostovi, zbog čega su neka područja na sjeveru Sumatre i dalje drumskim putem nedostupna. U Acehu, jednoj od najteže pogođenih regija, na pijacama ponestaje riže, povrća i drugih osnovnih namirnica, a cijene su se utrostručile. Organizacija Islamic Relief, koja šalje 12 tona hitne pomoći u hrani, upozorava: „Zajednice širom Aceha suočavaju se s ozbiljnim rizikom od nestašice hrane i gladi ako se snabdijevanje ne uspostavi u narednih sedam dana.”
<h3>Reakcija vlasti i međunarodnih organizacija</h3>
Indonežanska vlada juče je saopštila da šalje 34.000 tona riže i 6,8 miliona litara jestivog ulja u Aceh te u provincije Sjeverna Sumatra i Zapadna Sumatra.
Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) takođe je najavila slanje timova za brzi odgovor i ključnih zaliha u pogođenu regiju te pojačava nadzor nad mogućim širenjem bolesti. Generalni direktor SZO-a Tedros Adhanom Gebrejesus izjavio je novinarima u Ženevi da je ovo „još jedan podsjetnik na to kako klimatske promjene podstiču češće i ekstremnije vremenske događaje, s katastrofalnim posljedicama”.
<h3>Potresna svjedočanstva preživjelih</h3>
Preživjeli, od kojih su mnogi smješteni u privremenim skloništima, opisuju kako su snažne vodene bujice u trenu potopile njihova sela.&nbsp;
- Nijesmo mislili da ćemo preživjeti tu noć jer je situacija bila toliko haotična. Svi su razmišljali samo o tome kako da se spasu. Nije bilo nikakvog prethodnog upozorenja prije nego što je voda stigla- ispričala je Gahitsa Zahira Cahjani, sedamnaestogodišnja učenica islamskog internata.
Stotine učenika iz njene škole bježale su u noć tražeći sigurno utočište, a neki su se spašavali držeći se za drveće i krov džamije.
<h3>Posljedica monsuna i rijetke tropske oluje</h3>
Iako sezonski monsuni često donose obilne kiše koje uzrokuju odrone i poplave, ovogodišnje su padavine bile pojačane rijetkom tropskom olujom koja se formirala u Malajskom moreuzu. Oluja je poharala dijelove Sumatre, ali i južnog Tajlanda, gdje je poginula 181 osoba.
S katastrofalnim poplavama i odronima bori se i Šri Lanka, koju je pogodila zasebna oluja – ciklon Ditvah. Tamo je poginulo 410 ljudi, a još 336 se smatra nestalima.
Predsjednik Anura Kumara Disanajake proglasio je vanredno stanje kako bi se zemlja nosila s, kako je rekao, „najizazovnijom prirodnom katastrofom u našoj istoriji”. Kiše su u međuvremenu oslabile, no upozorenja na odrone i dalje su na snazi u najteže pogođenoj centralnoj regiji.

Indonezija: U poplavama stradalo preko 750 osoba, milion ljudi evakuisano

Trideset treće izdanje manifestacije Decembarska umjetnička scena – DEUS 2025, počinje 1. a završava se 29. decembra, a ljubiteljima kulture i umjetnosti ponudiće 20 raznovrsnih programa iz oblasti pozorišta, muzike, književnosti, filma i vizuelnih umjetnosti. Posjetioci će imati priliku da uživaju u bogatom i raznolikom kulturno-umjetničkom programu tokom čitavog mjeseca, saopšteno je iz Sekretarijata za kulturu Glavnog grada, koji je i organizator manifestacije.
- Ovogodišnji DEUS otvara 1. decembra premijerno izdanje Međunarodnog festivala pozorišne režije „Jagoš Marković“, posvećenog stvaralačkom duhu jednog od najznačajnijih reditelja južnoslovenskih prostora. U okviru prvog - revijalnog izdanja Festivala, biće izvedene Markovićeve predstave: "Ćelava pjevačica", "Filomena Marturano", "Hasanaginica", "Sumrak bogova", "Sumnjivo lice" i "Čarobnjak iz Oza". Festival će trajati do 6. decembra- navodi se u saopštenju.
U četvrtak, 4. decembra, u 19 časova, u Kuslevovoj kući biće otvorena izložba „Tamburaška tradicija u Pljevljima“, a dan kasnije, u istom terminu, u Multimedijalnoj sali KIC-a „Budo Tomović“, biće upriličena promocija knjige „Neprijatelj mojih kantovskih šetnji“, autora Gorana Sekulovića.
U okviru programa za djecu, u subotu, 6. decembra, u četiri termina (12.00, 12.50, 13.40 i 14.30h), u Sali „Božidar Vuković Podgoričanin“ Narodne biblioteke „Radosav Ljumović“, biće održane besplatne radionice „Pričotvorci“, zasnovane na međunarodnom programu Reading &amp; Writing for Critical Thinking (RWCT) i metodama dramske pedagogije. Autorka i voditeljka programa je Sanja Đuričković, a radionice su namijenjene djeci uzrasta od 7 do 10 godina.
U utorak, 16. decembra, u podne, u Dodestu, će biti izvedena dječija lutkarska predstava „Kuče koje nije umjelo da laje“, po tekstu i u režiji Davora Dragojevića.
Muzički dio DEUS-a počinje 7. decembra koncertom „Pjevamo pjesme Ksenijine“, Zdravka Đuranovića i Šukrije Žutog Serhatlića, uz pratnju kvinteta Ivana Pekovića. U utorak, 9. decembra, u okviru X Međunarodnog festivala „Dani gitare u Podgorici“, nastupiće gitarista Petar Nikolić, kao i flamenko-gitarista Juan Lorenzo i flamenko-plesačica Anna Sinel iz Španije. Muzičko-poetski spektakl „Aurora Amoris“, sopranistkinje Aleksandre Vojvodić Jovović biće održan 11. decembra, dok će 12. decembra biti upriličen svečani koncert povodom 60 godina postojanja AKUD-а „Mirko Srzentić“.
Koncert Umjetničke škole za muziku i balet „Vasa Pavić“ u Podgorici, koji se organizuje u saradnji sa Kancelarijom za mlade – Sekretarijat za lokalnu samoupravu i saradnju s civilnim društvom, biće održan 14. decembra u Velikoj sali KIC-a "Budo Tomović", a 15. decembra, u istom prostoru, nastupiće španski i italijanski gitaristi Javier García Moreno, Lucio Matarazzo i Giovanni Masi, u okviru festivala „Dani gitare u Podgorici“.
Koncert ruskog pijaniste Rema Urasina biće održan 16. decembra, nakon čega će od 16. do 18. decembra biti organizovan Međunarodni festival muzike „Kontrasti“.
U četvrtak, 18. decembra, u 19 časova, biće otvoren Podgorički likovni salon u Modernoj galeriji.
Hor „Zvjezdice“ obilježiće 40 godina postojanja koncertom 20. decembra, dok će muzičke škole „Andre Navara“ i „Vasa Pavić“ prirediti koncerte 22. i 25. decembra.
Koncert učenika Umjetničke škole osnovnog i srednjeg muzičkog obrazovanja za talente “Andre Navara”, održaće se u ponedjeljak, 22. decembra, u 18 časova u sali Dodesta, KIC-a “Budo Tomović”, dok će koncert profesora Umjetničke škole za muziku i balet "Vasa Pavić", biti upriličen u četvrtak 25. decembra, u 20 časova, u koncertnoj sali škole.
U okviru pozorišnog segmenta, 17. decembra, biće izvedena predstava „Bolivud“ Gradskog pozorišta. Dječije i omladinske predstave posvećene temama bolesti zavisnosti i vršnjačkog nasilja biće izvedene 18. decembra.
XX smotra kratke video forme održaće se 20. i 21. decembra, dok će manifestacija biti zatvorena 29. decembra premijerom stand-up show-a „Nezavisan“, Andrije Dabanovića.

DEUS 2025. donosi bogat umjetnički program

Kako se ono kaže u filmovima - jedan poziv mijenja sve, je li tako? E, u crnogorskoj realnosti, kod Demokrata Alekse Bečića - jedna SMS poruka mijenja sve. &nbsp; Upravo tako: predsjednik fudbalskog kluba Budućnost Boris Spalević, član najužeg rukovodstva Demokrata, jednom, jedinom SMS porukom smijenio je doktora Nermina Abdića sa pozicije ljekara fudbalera ,,Budućnosti”, najvećeg i najpopularnijeg crnogorskog kluba. &nbsp; SPALEVIĆEVE JAVNE OBMANE Tako je Abdić, nekadašnji mladi navijač Budućnosti, kasnije iskusni ljekar koji je proveo 15 godina u klubu – ekspresno izbačen na tribine, a da ga predsjednik Budućnosti nije udostojio čak ni - ljudskog razgovora. &nbsp; Je li tako teško bilo pogledati u oči Abdiću ili Spalevića nije bilo briga jer je poslušno izvršavao partijsko naređenje? &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251201171240_5d58ad94b0beee5a70981b9cb0a513c18b8d35421ec853d05ce6c002b08b2a49.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251201171240_5d58ad94b0beee5a70981b9cb0a513c18b8d35421ec853d05ce6c002b08b2a49" data-rendition-name="original" width="1061" height="639" loading="lazy" alt="KAKO PARTIJA ZAPOVIJEDA: Boris Spalević"> <figcaption>KAKO PARTIJA ZAPOVIJEDA: Boris Spalević(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Kako god. Nakon buke u javnosti, Spalević, inače inžinjer poljoprivrede, odjednom se osjetio pozvanim da tumači pravo i štiti zakonitost rada u FK Budućnost. &nbsp; Pa je, kao odgovor na informaciju o smjeni Abdića, brže-bolje obavijestio da je on bio primoran na takav potez nakon što je, eto, inspekcija rada zaključila da je Abdić bio nezakonito ljekar jer je zapošljen za stalno u Kliničkom centru. &nbsp;&nbsp; I, naravno, dodao je Spalević, da sve nema nikakve veze sa politikom, da on nikada, ali baš nikada (!) ne bi to uradio samo zato jer je on odbornik svojih omiljenih Demokrata, a Abdić poslanik opozicione i omrznute Demokratske partije socijalista. &nbsp; I to bi, veli Spalević, bilo to: sve je zakonito i sve je bilo bez upliva politike. &nbsp;&nbsp; RAZLIČITI ARŠINI &nbsp; Nažalost, odavno je postalo pravilo: kad vam funkcioner Demokrata nešto javno saopšti - velike su šanse da ne govori istinu. &nbsp;&nbsp; Tako je i ovom slučaju. Boris Spalević, funkcioner Demokrata, dobro je znao – kada govori o zakonitosti – da obmanjuje. &nbsp; Jer, činjenice sve otkrivaju: kao što je Nermin Abdić, tako je i Aleksandar Petričić stalno zapošljen u Kliničkom centru Crne Gore. Čak su obojica na istom odjeljenju Ortopedije, samo što Petričić ima višemjesečni, za razliku od decenijskog specijalističkog staža koji ima Abdić. &nbsp; A pošto su obojica stalno zapošljeni u Kliničkom centru, onda je sve jasno: ako je Abdić bio nezakonito na klupi Budućnosti, onda će nezakonito biti i Petričić na klupi podgoričkog kluba.&nbsp; Kao što je jasno: Spalevićeva floskula o zakonitosti je bila samo maska, plašt kojim se htjela sakriti politički motivisana odluka. &nbsp; Samo, nemoguće je sakriti očigledno. Abdić je smijenjen baš zato što je istaknuti član opozicionog DPS-a; kao što je na Petričića pao izbor upravo zbog bliskosti sa vlašću: mlađani ljekar bio je na 39 mjestu izborne liste Pokreta Evropa sad i Demokrata &nbsp;,,Još jače dr Saša Mujović“ za izbore u Podgorici. &nbsp; Osim toga, veliki je poštovalac Crkve Srbije, kako se vidi iz njegovih profila na društvenim mrežama, što ga je kod bogobojažljivih Demokrata i PES-a, očito, preporučio za angažovanje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251201171240_f164dac8f6a6b525719d88bbb71692f5ac7a0fb134521f20bd64d4cedec05c91.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251201171240_f164dac8f6a6b525719d88bbb71692f5ac7a0fb134521f20bd64d4cedec05c91" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt='PETNAEST GODINA NA KLUPI BUDUĆNOSTI: Dr Abdić na jednoj utakmici ,,Budućnosti"'> </figure>  LAŽNI ŠAMPIONI I PRAVI GUBITNICI Da li je Petričić bliži PES-u ili Demokratama, to za Spalevića i ekipu na vlasti u Podgorici, kao i ekipi koja vodi fudbalski klub Budućnost, zaista nije bilo bitno. Najvažnija je bila maksima: umjesto ,,depesovca" - neka dođe neko naš. &nbsp; Matrica čišćenja koju ,,avgustovski oslobodioci“ upražnjavaju u državi od kako su došli na vlast u Crnoj Gori, sada se sprovodi u svim društvenim oblastima, pa i u sportu, pa i u Budućnosti. &nbsp; I baš kao što Demokrate obavljaju veting u policiji, u namjeri da iz službe uklone politički nepodbne, tako je Demokrata Spalević dobio zadatak da očisti mrznog ,,depesovca“ Abdića iz Budućnosti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120118120_17173b2496fc916bab3da76c9e9fd304d9c81e95cc6352e578cd9c63f8a87628.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120118120_17173b2496fc916bab3da76c9e9fd304d9c81e95cc6352e578cd9c63f8a87628" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt='VETING I U FK ,,BUDUĆNOST": Spalević u akciji'> <figcaption>VETING I U FK ,,BUDUĆNOST": Spalević u akciji(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Mučno je to, kad politika do kraja ovlada životima, pa i sportom. Jer se onda postavlja pitanje: da li će buduća sudbina države, u kojoj Demokrate kontrolišu sektor bezbjednosti, biti slična sadašnjoj sudbini fudbalskog kluba ,,Budućnost“? &nbsp; Za samo jednu godinu, šampionski tim Budućnosti je rasturen, najtalentovani igrači rasprodati, a kasa Budućnosti ostala prazna iako su igrači vrijedjeli više miliona eura. Bez novca koji je, očito, nezakonito završio u nečijim džepovima, ali i bez tima, i bez poleta, izgubljena je šansa da se Budućnost vrati u evropski fudbal na velika vrata, a ne kao slijepi putnik evropskog voza kojeg izbacaju na prvoj stanici. &nbsp; U profesionalnom sportu, rezultati rada su, kao i rezultati utakmica, lako vidljivi: zna se ko je šampion, ko je gubitnik. &nbsp; RAVNO DO DNA U politici - a posebno u crnogorskoj politici - to je mnogo, mnogo drugačije: uz uslužne medije, uz zastrašivanje političkih oponenata, uz nezakonito korišćenje tužilaštva, Demokrate Alekse Bečića, ali i ostale stranke vlasti, nastavljaju da za sve što u sistemu ne valja, krive staru vlast. &nbsp; I tako duže od pet godina. Uz političke čistke - od vrhovnih državnih institucija, državnih preduzeća, državnih službi, do, na kraju, sportskih društava u državnom vlasništvu – avgustovski oslobodioci, pod mantrom da čiste staru DPS vlast, tvrde da oporavljaju, da pokušavaju da ozdrave, državne institucije i državu. &nbsp; Kako to radi, koliko se pridržavaju prava i morala, treba se brinuti o zdravlju i institucija i države. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Oprosti Nermine, služba je - služba...

Suđenje Milošu Medenici koji se tereti da je formirao kriminalnu grupu čiji član je, prema stavu SDT-a, bila njegova majka - bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica i još 15 osoba danas je u Višem sudu trajalo nešto više od dvadeset minuta i advokati su iznijeli izjašnjenja na prijedloge tužilaca za dopunu dokaznog postupka.
Advokati Stefan Jovanović i Bojan Korać saopštili su da se protive provođenju skaj poruka za koje tužioci tvrde da je razmjenjivao bivši policajac Darko Lalović sa Milošem Medenicom.
Jovanović, koji zastupa Medenicu, kazao je da ništa inkriminišuće nema za njegovog branjenika ali da je protiv toga da se taj dokaz provodi.
Advokat Korać ukazao je sudskom vijeću, kojim predsjedava sutkinja Vesna Kovačević, da se nakon tri i po godine dostavlja "dokaz za Lalovića".
Ročište je bilo zakazano za 14.00 ali je ročište počelo u 14.45 jer je član vijeća bio na drugom suđenju. Nakon isteka radnog vremena branilac Vesene Medenice, advokat Zdravko Begović rekao je da ima porodičnu obavezu i da više ne može da prisustvuje ročištu.
On je naveo da ukoliko njegova branjenica smatra da neko drugi od advokata može da je zastupa da je on saglasan sa tim.
Medenica je na to rekla da s obzirom da je njen drugi advokat Zdenko Tomanović odsutan da smatra da njenog branioca niko ne može zamijeniti.
Advokat Begović je kazao da će napustiti sudnicu na što je sutkinja Kovačević rekla da će ga kazniti. Stav njegovih kolega je bio da to ne treba da radi, da će se i oni solidarisati sa njim ukoliko se to desi. Ukazali su i da je u postupku ostalo samo izjašnjenje vještaka i završne riječi.
Nakon kratke polemike i razmjene argumenata sutkinja Kovačević je odustala od kažnjavanja advokata Begovića.
Vesna Medenica je optužena da je bila član kriminalne grupe koju je formirao njen sin Miloš Medenica. Na optužnici osim Medenica je još petnaest osoba.
Na optužnici osim Miloša i Vesne Medenice su i Luka Bakoč ali i policajci Milorad Medenica, službenici Uprave carina i prihoda Ivana Kovačević, Marko Vučinić, Goran Jovanović, špediteri Marjan Bevanja i Savo Karanikić, zatim Vasilije Petrović sin vlasnika kompanije Cijevna komerc. Za pripadništvo u kriminalnoj organizaciji tereti se i Marko Popović, Bojan Popović, Marko Vučinić, Darko Lalović, Petar Milutinović, Nikola Raičević i Radomir Raičević kao i firma Kopad Company iz Nikšića.
Suđenje se nastavlja sjutra.

Sutkinja namjeravala da kazni advokata Begovića, svi advokati htjeli da napuste suđenje

Za Pljevlja važan infrastrukturni projekat, put Mijakovići – Vrulja, koji će znatno uticati na povezanost ovoga grada sa ostalim crnogorskim gradovima, kako na sjeveru, tako i na jugu države, juče je svečano otvoren, ali ceremoniji, u organizaciji Vlade Crne Gore, nije prisustvovao predsjednik pljevaljske opštine Dario Vraneš. Nije bio pozvan. Ni on, niti predsjednica Skupštine Opštine Jovana Tošić. Ali, jeste potpredsjednik lokalnog parlamenta – Darko Gazdić iz Pokreta Evropa sad, kao i čelnici Rudnika uglja Pljevlja – Nemanja Laković, Jadranko Lončar i Miroslav Đurišić, takođe kadrovi PES-a. Put su juče otvorili premijer Milojko Spajić, ministarka saobraćaja Maja Vukićević i direktor Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fspajic-put-vrulja-mijakovici-smanjuje-vrijeme-putovanja-od-pljevalja-do-podgorice-za-oko-pola-sata&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Vraneš, kadar Nove srpske demokratije Andrije Mandića (predsjednika Skupštine Crne Gore) i Tošić, kadrovkinja Demokrata Alekse Bečića (potpredsjednika Vlade), iako „prvi domaćini“ grada pod Golubinjom, za Spajića, očito, nijesu bili poželjni. - Nijesmo dobili zvaničan poziv, ni ja ni predsjednica Skupštine – kratko je za Portal ETV kazao Vraneš. Na našu opasku da je svečanoj ceremoniji prisustvovao potpredsjednik Skupštine Opštine, kadar PES-a, Darko Gazdić, komentar Vraneša je bio: „Da. Cio PES je bio“. - Svi iz Rudnika uglja – dodao je.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251202011216_84aff105a3dfb545ff16ff26aaad8c288b19c5f1c26fa082948d01797757b6ea.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251202011216_84aff105a3dfb545ff16ff26aaad8c288b19c5f1c26fa082948d01797757b6ea" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Spajić nije želio Vraneša na svečanoj ceremoniji otvaranja puta Mijakovići - Vrulja"><figcaption>Spajić nije želio Vraneša na svečanoj ceremoniji otvaranja puta Mijakovići - Vrulja(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption></figure>  Vraneš je negirao tvrdnje da obezbjeđenje nije dozvolilo njemu i Tošić da prođu, sve dok ceremonija nije okončana. Ono što je upadljivo je da njega i nje nema na Vladinim fotografijama i snimcima sa otvaranja puta. Vraneš je za Portal ETV još kazao da ekipi Televizije Pljevlja nije dozvoljeno da izvještavaju sa ovog događaja. - Prvi put od osnivanja TV Pljevlja da im se nije dalo da prisustvuju – rekao je on. Zašto Spajiću, rođenom Pljevljaku, Vraneš nije bio poželjan, ali ni Tošić, može se samo nagađati. Politika vlasti u Pljevljima je, od kada je na čelu grada Vraneš, bukvalno „saoizacija“ ove Opštine, međutim premijer nijednim gestom do sada nije pokazao da mu to smeta. Vraneš prilježno radi na velikodržavnom projektu susjedne Srbije – nazvanom „srpski svijet“, a koji podrazumijeva prisajedinjenje ovoj zemlji, ne samo Crne Gore koju oni tretiraju kao srpsku teritoriju, već i dijelova drugih država u okruženju, poput entiteta Bosne i Hercegovine – Republika Srpska. Vraneš slavi nacistički četnički pokret, blizak je Crkvi Srbije, a maticom smatra susjednu Srbiju. Obilježava državne praznike Srbije, ali ne i Crne Gore. Ove godine čak je odbio da prisustvuje svečanoj sjednici Skupštine Opštine povodom Dana Pljevlja – 20. novembra. Pljevlja su 20. novembra 1945. godine oslobođena od fašističkog okupatora, međutim, Vraneš smatra da je to najtragičniji dan XX vijeka za ovaj grad. Građanski aktivista iz Pljevalja Pavle Čolović juče je na svom Fejsbuk profilu ocijenio da je „sramotno da na ceremoniji otvaranja nije prisustvovao predsjednik opštine Pljevlja, dr Dario Vraneš“. - Otvorena je dionica puta Pljevlja – Mijakovići - Vrulja, dio puta ka Bijelom Polju. To je projekat koji nije ni PES-ov, ni DPS-ov, ni DF-ov – to je put građana Pljevalja i Bijelog Polja, plaćen novcem svih nas. I upravo zato je sramotno da na ceremoniji otvaranja nije prisustvovao predsjednik opštine Pljevlja dr Dario Vraneš. Sviđalo se to nekome ili ne, predsjednik Opštine je simbol grada i morao je biti tu. Isto tako, morao je biti prisutan i predsjednik opštine Bijelo Polje. To je normalna, civilizovana i državnički odgovorna praksa – napisao je on. Konstatovao je i da „to nije bio državni događaj“, već „stranački skup članova i simpatizera PES-a, na kojem nije bilo mjesta za nikoga ko ne odgovara propagandi, pa čak ni za građane Pljevalja“. - Put koji treba da spaja ljude, oni su pretvorili u političku tribinu koja dijeli građane. Država se ne gradi mitinzima i podjelama, već zajedništvom, odgovornošću i poštovanjem funkcije koju obavljaš, a ne stranke za koju navijaš. Pljevljima treba razvoj, ne partijska priredba za fotografisanje. Pljevljima trebaju putevi do Čajniča, Foče, Priboja, Mojkovca i Bobova – poručio je Čolović. Izvođač radova na putu Mijakovići - Vrulja je kompanija „Bemax“.

Vraneš nepoželjan za Spajića

Specijalno državno tužilaštvo nastavlja sa obmanama koje pokušava da realizuje podnošenjem zahtjeva za zaštitu zakonitosti Vrhovnom sudu, jer navodi da je Viši sud povrijedio zakon u moju korist kada je donio odluku da ne postoji nijedan dokaz da je moja imovina u Novom Selu stečena, niti uvećana od kriminala – poručio je u saopštenju dostavljenom Portalu ETV bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić.
Viši sud bio je jasan da je neutemeljen zahtjev specijalnog tužioca Miloša Šoškića za određivanje privremene mjere raspolaganja nepokretnostima u Novom Selu koje su upisane na Katnića i njegovu surpugu Natašu Katnić.
Katnić ističe i da Specijalnom državnom tužilaštvu u „obmanama pomaže Vrhovno državno tužilaštvo, jer je formalni podnosilac zahtjeva“.
- Tužilaštvo u zahtjevu traži da Vrhovni sud presudom utvrdi da je rješenjem Višeg suda u Podgorici povrijeđen zakon u moju korist. Tužilaštvo navodi da nijesam mogao raspolagati sa 321.442 eura za izgradnju objekata u Novom Selu i iznosom od 24.589 eura za poljoprivredno uređenje nepokretnosti – navodi Katnić u saopštenju.
Šoškić, prema Katnićevim navodima, nije u zakonskom roku podnio žalbu na rješenje Višeg suda, pa je ono postalo pravosnažno i ne može se pobijati redovnim pravnim ljekovima. Katnić je istakao da se u Novom Selu na njega vodi samo jedna nepokretnost.
Kategoričan je i da Tužilaštvo obmanjuje javnost i sudove da je objekte gradio nakon 1. januara 2019. godine, iako su građeni od 2009. zaključno sa 2016. godinom.
- Tužilaštvo obmanjuje javnost i sudove da sam objekte gradio novcem koji sam stekao izvršenjem krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije koje sam, kako mi je stavljeno na teret u optužnici, izvršio u periodu od marta 2020. godine, te paralelno vodi postupak za oduzimanje objekata, iako su oni građeni deset godina ranije – naglašava Katnić.
Da su objekti građeni do 2016. godine, prema tvrdnjama bivšeg glavnog specijalnog tužioca, postoje i dokazi među kojima su foto snimci sa pretraživača Gugl i geoportala.
U spisima predmeta, među dokazima je, kako objašnjava, i izvod sa bankovnog računa sa kojeg je podigao 265.000 eura kao zarade koje je dobio kao sudija. Sve ove dokaze, ističe, dostavio je i Tužilaštvu, ali ih je ono prikrilo i nije ih dostavilo sudu na razmatranje.&nbsp;
Katnić objašnjava da je u izgradnju objekata u Novom Selu uložio i zakonito stečen novac svoje porodice u iznosu od 20.000 eura, te i da je sam uređivao poljoprivredno zemljište.
- Vrhovnom državnom tužilaštvu se očigledno zbog nepažnje omaklo da u zahtjevu za zaštitu zakonitosti navede na strani 3 obrazloženja da je vještak građevinske struke našao da su objekti dijelom urađeni 2010. godine, dijelom 2016. godine, te da je ukupna vrijednost izgrađenih objekata 321.442 - napisao je on u saopštenju.
Katnić ističe da očekuje da vidi hoće li tužilaštvo uspjeti da obmane i Vrhovni sud Crne Gore, kada je to već uspjelo u slučaju njegovog pritvora. Tako se, kako kaže, „ide u bolju budućnost“.
Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić uhapšen je 14. aprila prošle godine zbog sumnje da je u martu 2020. postao član kriminalne grupe koju je navodno formirao bivši visoki policijski funkcioner policije Zoran Lazović. Na optužnici je i susepndovani specijalni tužilac Saša Čađenović.&nbsp;
Uprkos iskazima svjedoka i brojnim Skaj komunikacijama koje ruše optužbe tužioca da su njih trojica službeni položaj podredili kavačkoj kriminalnoj grupi Katnić i Lazović su godinu i devet mjeseci u pritvoru. Uporedo sa istragom o navodnom učešću u organizovanom kriminalu Šoškić je pokrenuo i finansijsku istragu i zatražio od Suda da Katnić ne raspolaže imovinom u Novom Selu i Barjamovici gdje su četiri objekta „blokirana“ zbog sumnje da se radi o imovini stečenoj iz kriminala.

Đuričković: Trojanski konji na čelu kolone - deset dana galopa unazad

Šimun: Zdravstveni sistem stabilan, sredstva obezbijeđena, Ružić: Planirano detaljno sagledavanje strukture rashoda

Velika Britanija spremna da pruži podršku u prevazilaženju mogućih izazova koji su pred Crnom Gorom

DFC: Crna Gora potencijalna i navodna naredna meta ruskog uticaja

Lisičić: Predsjednik opštine Tivat da podnese ostavku i tako zaustavi propadanje institucija

Aranitović: Koji je naredni namet za građane, rast PDV?

Započete intenzivne međuresorne pripreme za predsjedavanje Crne Gore Berlinskom procesom

Kabinet šefa države o Mandićevoj ideji da se predsjednik preseli u Cetinje: Milatović neće ispunjavati muzičke želje

Pljevlja: Zgrada Opštine u bojama srpske trobojke povodom godišnjice Podgoričke skupštine

Nacrt godišnjeg izvještaja EK: Crna Gora da poboljša rezultat u istragama i gonjenju u slučajevima korupcije na visokom nivou

Ukrajina tvrdi da se nastavljaju borbe u Pokrovsku

Đuričković: Trojanski konji na čelu kolone - deset dana galopa unazad

Indonezija: U poplavama stradalo preko 750 osoba, milion ljudi evakuisano

DEUS 2025. donosi bogat umjetnički program

PRATITE TVe UŽIVO