Poslanica CIVIS-a Maja Vučelić reagovala je nakon što su iz DNP-a danas usvojili niz zaključaka kojima traže od Vlade podršku za izmjene Ustava u dijelu srpskog jezika, kao i podršku zakonu o dvojnom državljanstvu, normiranje trobojke kao državne zastave, promjenu lokacije kolektora...
Ona je podsjetila da je vladina platforma „Barometar 26“, usvojena bez ijednog glasa protiv, pa i uz podršku DNP-a.
- Barometar jasno obavezuje sve potpisnike da se fokusiraju na jedinstvo i EU integracije, uz izbjegavanje identitetskih i drugih polarizujućih pitanja. Današnji zahtjevi DNP-a, uz njihovo otvoreno priznanje da se ta platforma kosi sa njihovim programom, direktno obesmišljavaju „Barometar 26“ i otvaraju rizik političke krize već u prvim danima 2026. godine koja je presudna za evropsku budućnost države, napisala je Vučelić na mreži “X”
Kako je kazala, u trenutku kada EU pokazuje spremnost za proširenje, Crna Gora nema luksuz da gubi fokus.
-Evropske integracije, vladavina prava i stabilnost moraju ostati iznad partijskih ultimatuma i političkih performansa koji proizvode podjele i blokade. Crnoj Gori je potrebno jedinstvo svih koji se istinski bore za vitalne državne ciljeve, a prema onima koji blefiraju i svjesno usporavaju evropski put mora se na vrijeme jasno odrediti u skladu sa državnim interesima - poručuje poslanica.
Kako je kazala, "Vlada nije poligon za lične frustracije, a Crna Gora je veća od bilo čijih političkih igara."

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Politika

Vučelić: DNP obesmišljava platformu "Barometar 26", Crnoj Gori treba jedinstvo a ne blokada

Crna Gora je ispunila ratni cilj koji su joj saveznici propisali i na osnovu toga je kralj Nikola pošao u emigraciju sa tim kapitalom, insistirajući da se Crna Gora u tom ratu žrtvovala maksimalno i da je treba uvažiti, prije svega kroz njene državne interese, a upravo je kasnije ispalo suprotno – Crna Gora je faktički kažnjena od strane saveznika za ono što je bio njen doprinos od 1914. do 1916. godine – rekao je, gostujući u centralnoj informativnoj emisiji „24 sata“ na Televiziji E, istoričar Dragutin Papović.
Povodom 110 godina od obilježavanja Mojkovačke bitke, SPC je najavila svečanu akademiju pod sloganom – Da svak prizna Srbu-Crnogorcu za odsudnu bitku na Mojkovcu – što je, kaže Papović, jedna vrsta nenaučnog revizionizma, sa ciljem da se istorijske činjenice mijenjaju na osnovu ubjeđenja, a ne na osnovu novih saznanja i činjenica.
Podsjeća da je Crna Gora ušla u Prvi svjetski rat da bi se borila za tuđe interese, prvenstveno, kako tvrdi, za ratne ciljeve Srbije, jer je dvije trećine crnogorske vojske od 1914. do 1916. godine bilo angažovano kao direktna podrška srpskoj vojsci.
– Ovdje se radi o nenaučnom revizionizmu i upravo je ova formulacija primjer za to. Srbo-Crnogorcu je termin koji je preuzet iz kasnije sastavljene jedne deseterčke guslarske pjesme. To uopšte nije bio termin koji je upotrebljavan u vrijeme Mojkovačke bitke. Što se tiče same Mojkovačke bitke, dešavanja s početka 1916. godine po novom, odnosno kraja 1915. godine po starom kalendaru, to je rezultat učešća Crne Gore u Prvom svjetskom ratu. Crna Gora je u Prvi svjetski rat ušla prije svega da bi se borila na strani onoga što su joj saveznici propisali kao njen ratni plan, jer moram podsjetiti da Austrougarska nije objavila rat Crnoj Gori 1914, nego je Crna Gora objavila rat Austrougarskoj, i to prije svega na insistiranje Rusije, koja je željela da na taj način uključi Crnu Goru u rat kako bi se ona žrtvovala za ciljeve Srbije. To je bio stav i ostalih saveznika, odnosno sila Antante, tako da je Crna Gora bukvalno morala da uđe u Prvi svjetski rat da bi ratovala za ratne ciljeve Srbije, odnosno za tuđe ciljeve. Crna Gora je to morala da uradi jer je imala vojnu konvenciju sa Rusijom, prema kojoj je Rusija imala odlučujuću ulogu u angažmanu crnogorske vojske u ratnim operacijama, prije svega zbog finansiranja crnogorskog budžeta, zatim zbog velikih investicija koje je Rusija ulagala u crnogorsku vojsku i na taj način je držala crnogorsku vojsku i državu zavisnom od svojih balkanskih ciljeva – rekao je Papović.
Podsjeća da u oktobru 1915. godine počinje velika austrougarska ofanziva protiv Srbije, uz podršku Njemačke i Bugarske, kada se Srbija našla u veoma teškoj poziciji, pa je od crnogorske vojske, kako kaže, traženo da se žrtvuje na Mojkovcu, što je ona i učinila.
– Prvobitna namjera bila je da se srpska vojska povuče dolinom Morave i Vardara prema Solunu, međutim, suparničke trupe su to spriječile, pa se sa Kosova povlači preko Metohije, odnosno putem Peć–Čakor–Andrijevica–Mateševo–Kolašin prema Podgorici i Skadru. Crnogorska vojska dobija zadatak da joj štiti tu odstupnicu i tokom posljednja dva mjeseca 1915. godine, uz izuzetne napore, izvršava taj ratni zadatak. Vrhunac tog operativnog angažmana bila je upravo Mojkovačka bitka i tada je, iako je petnaestak dana prije nje posljednji srpski vojnik već bio u okolini Skadra, ta bitka definisana kao presudna za spasavanje srpske vojske – istakao je Papović.
Smatra da je smještanje Mojkovačke bitke u narative Srpske pravoslavne crkve, Andrije Mandića i Nove srpske demokratije poruka da bi Crna Gora ponovo trebalo da se žrtvuje za srpske interese.
Dodaje i da stavljanje Mojkovačke bitke i kosovskog zavjeta u isti kontekst nije istorijski utemeljeno, jer je Srbija Kosovo osvojila 1912. godine u Balkanskim ratovima, kao ni tvrdnja da je Brskovo srednjovjekovni srpski grad.
– Sredinom 13. vijeka otvoren je rudnik u Brskovu, u koji je srpski kralj Uroš I doveo Sase iz njemačkih rudnika, specijalizovane za rudarstvo. Tu je otvoren rudnik srebrne rude, trg za trgovinu tom rudom i topionica novca. Otprilike od sredine 13. do kraja 14. vijeka taj rudnik je radio, a dubrovački trgovci, koji su imali interese u toj rudi, navode da je već krajem 14. i početkom 15. vijeka Brskovo bilo napušteno. To je bio samo rudnik sa trgom i iz toga proizilazi da se neznanje može razumjeti, ali je riječ o nenaučnoj reviziji – poručio je Papović.
Podsjeća da su svi događaji u Drugom svjetskom ratu proučeni i da se istorijska nauka o njima izjasnila, pa postavlja pitanje zašto se Srpska pravoslavna crkva bavi tim periodom i odnosima četnika i partizana, na zahtjev mitropolita Joanikija koji je pozvao na osnivanje instituta za izučavanje zločina tokom i nakon rata.
– Kakve to veze ima sa pravoslavljem i sa njihovom osnovnom djelatnošću? Jasno je da se crkva Srbije stavila na stranu četničke ideologije i prihvatila je kao svoje političko i javno djelovanje, želeći da na ovaj način ponovo izvrši nenaučnu reviziju istorije. Ne bi me začudilo, s obzirom na njen uticaj na postojeću Vladu, da se zaista realizuje i ta besmislica poput osnivanja instituta – zaključio je Papović.

Papović: Crna Gora je bukvalno morala da uđe u Prvi svjetski rat da bi ratovala za ratne ciljeve Srbije

U oblastima koje CDT prati Crna Gora praktično nije ostvarila nikakav napredak na evropskom putu, ali je 2026. godina godina u kojoj će morati da dođe do suštinskih promjena u društvu – rekao je u intervjuu za centralnu informativnu emisiju „24 sata“ na Televiziji E izvršni direktor CDT-a Dragan Koprivica.
Crna Gora je dobila, kaže Koprivica, prilično nezasluženu priliku kao dio geopolitičkih okolnosti, a šansa za pristupanje Evropskoj uniji je, kako navodi, velika.
- U oblastima koje CDT prati tog napretka praktično i da nema, a 2026. jeste važna godina da konačno pređemo sa onih formalnopravnih ili ‘štikl’ varijanti na suštinske promjene u društvu. I sad se tu postavlja dilema treba li prvo da uđemo pa da se reformišemo. To me pomalo podsjeća na predreferendumski period i dilemu da li prvo demokratija pa država ili obratno, što je potpuno glupa dilema, kao što je i ova da mi treba da popravljamo sebe i budemo bolji prvo radi nas, pa onda i radi Evropske unije. Nadam se da naše vlasti znaju ovo i znaju da je ta ’26. važna. Mada nijesam baš 100 odsto siguran da je ta ’26. finalna i zakucana. Ako bude i ’27, bilo bi jako dobro za Crnu Goru, tako da otprilike smo tu negdje i vjerujem da će nam trebati više vremena nego što je to jedna godina, ali svakako, ako budu i dvije, ne mislim da je to neki veliki problem - rekao je Koprivica.
Podsjetio je da je CDT u analizi „Prvih 25 godina reforme pravosuđa“ kao glavnu borbu označio „otimanje“ pravosuđa od, kako kaže, partitokratije i partijskog uticaja.
- To je ta demokratizacija i to je taj korak koji Crna Gora treba da uradi, a ne može da ga uradi 20 godina unazad. Ako se to na neki način suzbije ili uspije uraditi nešto, biće jako važno i to je jedna strana priče. Ne bih ni da aboliram pravosuđe, sudije i tužioce, naročito dio njih, koji su prosto navikli da žive i rade u takvom okruženju, koji se, nažalost, plaše moćnika, dodvoravaju se moćnima, često zaboravljaju one nemoćne, često zaboravljaju prava ‘običnih građana’. To su dvije glavne kočnice pravosudne reforme i na jednoj i na drugoj strani postoje ozbiljni problemi. Ono što su tehničke stvari, na primjer izmjena Ustava, koja takođe kasni i to treba reći, te stvari se mogu uraditi ukoliko ima političke volje, ali ta politička volja je uslovljena time koliko će reforma ići daleko i koliko će moći uzeti političkim partijama. Mislim da je u tome suština našeg problema sa pravosudnom reformom - istakao je Koprivica.
Smatra da je veting postao parola koja bi trebalo da pokrene neki proces, a sa druge strane, kako dodaje, alat u rukama partitokratije.
Kaže da postoje indicije da veting u bezbjednosnom sektoru može preći granicu apsolutne zloupotrebe takvog mehanizma.
- Bilo bi jako važno krenuti u ozbiljnu raspravu o tome – kad, po kojim uslovima, na koji način, da li bi to bilo vremenski ograničeno ili konstantno, šta su te tačke koje bi bile provjeravane, kako bi se obezbijedila objektivnost tog procesa. Ministar je obećao takvu raspravu i to su pitanja koja mi postavljamo. Svakako da neka vrsta kontrole čitavog sistema jeste potrebna, jer su se organizovani kriminal i partitokratija uvukli u te strukture i to je jasno svakome dobronamjernom, ali postoji ozbiljna opasnost da te partitokratske strukture pokušavaju da u tome ‘ulove u mutnom’ svoj budući, vječni uticaj. Kao što su ranije mislili da nikad neće sići s vlasti i tako postavljali sistem, sada neki misle da će vječno ostati na vlasti i žele da zakucaju svoje kadrove na svakom mogućem ćošku. U tome je problem našeg društva – što nijesmo sposobni da vodimo ozbiljnu debatu, da se na jednom mjestu okupe ljudi različitih mišljenja i da vidimo kako bi taj proces mogao da izgleda i, što je najvažnije, kako bi ljudi mogli biti zaštićeni - naglasio je Koprivica.
Podsjetio je da je CDT bio gotovo proglašen domaćim izdajnikom kada je ukazivao da reforma izbornog procesa mora biti transparentna i da se za rješenja treba tražiti mišljenje Venecijanske komisije, ODIHR-a i građana Crne Gore, što, kako ističe, nije učinjeno, pa je i sam proces bio netransparentan.
- Neke bitne stvari su urađene, ali daleko od toga da je urađeno sve. Sada je taj proces koncipiran da ide u neka ‘dva kolosijeka’, što meni miriše na to da se neke suštinske stvari neće desiti. Jedan kolosijek su tehnička rješenja, zaštita biračkog prava i neke druge važne stvari, a u drugom bismo paralelno trebalo da se dogovaramo oko otvorenih lista, individualnih kandidatura i drugih važnih pitanja. Kao što smo u ovih pola godine, od jula do sada, protraćili vrijeme i nijesmo uradili ništa – imali smo tek poneki sastanak radnih grupa. Ono što je CDT tražio jeste da se produži za pola godine rad Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, ali da sve mora biti završeno do početka aprila kako bismo mogli da zatražimo mišljenja međunarodnih institucija, čujemo stavove domaće stručne javnosti i da se sve usvoji oko 15. juna, što bi značilo da godinu prije izbora nećemo mijenjati izborno zakonodavstvo - rekao je Koprivica.
Kaže da vlast ima veliku odgovornost za neprocesuiranje slučajeva ekstremizma i radikalizma, čime se, kako navodi, građani različitih uvjerenja, nacionalnosti i vjeroispovijesti dovode u potencijalne konflikte.
Poručuje da je Crnoj Gori hitno potrebna ozbiljna građanska struktura koja ne vidi i ne brani samo svoju naciju, već sve građane.
- Ja i dalje vjerujem da postoji jedna tiha većina koja drugačije razmišlja, da neće smjeti da odu toliko daleko jer postoji velika baza normalnih ljudi koji još nijesu otrovani. Dosta ljudi je otišlo udesno, čak ni mi koji se osjećamo građanski često ne shvatamo da smo se pomjerili udesno, jer je pritisak tih tema toliko jak da je teško razumjeti šta je danas lijevo, a šta desno, naročito u našim političkim okolnostima. Ali ono što vidimo kroz istraživanja jeste da građani ne uzimaju baš tako lako mamce koji im se nude. To možda izgleda da prolazi, ali ipak nije prošla revizija istorije, nije prošlo da je Đurišić heroj - istakao je Koprivica.
Smatra da se građanske vrijednosti i sama država moraju braniti protestima, a veliki broj procesuiranih građana koji su protestovali protiv dodjele Trinaestojulske nagrade vidi kao represivnu poruku.
- Govorim o potrebi artikulacije tog bijesa i neslaganja u nešto što trenutno ne postoji u našem parlamentu – u nešto što će podići nivo razumijevanja građanske države. Ja sam za ovu državu glasao ne zato što sam nacionalni romantik, daleko sam od toga, već zato što sam vjerovao da će ova država biti inkluzivna. A ona to danas nije - zaključio je Koprivica.

Koprivica: Prilika za ulazak u EU je velika i prilično nezaslužena, neophodno je krenuti sa suštinskim promjenama

Reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić poručio je da evropske integracije ne predstavljaju nepoštovanje prema susjedima, već, naprotiv, da su sporni postupci i čestitke pojedinih visokih funkcionera Skupštine i Vlade znak nastavka politike koju je obilježilo nasljeđe genocida, ratova i deportacija.
Fejzić je ocijenio da je izostanak snažnije reakcije javnosti na takve pojave porazan i zabrinjavajući.
– Biramo li mračne devedesete ili evropsku budućnost? – upitao je Fejzić u objavi na mreži X.
Podsjećamo, više crnogorskih funkcionera danas je uputilo čestitke povodom obilježavanja neustavnog Dana Republike Srpske.

Fejzić: Evropa ili mračne devedesete – vrijeme je da se Crna Gora jasno opredijeli

Šef odborničkog kluba DPS-a u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac optužio je direktora gradskog preduzeća „Vodovod i kanalizacija“ &nbsp;Aleksandra Nišavića da je javnost ostavio neinformisanom o, kako tvrdi, ozbiljnom infrastrukturnom propustu.
Klikovac je, u objavi na mreži X, naveo da Nišavić nije upozorio građane da je igralište izgrađeno „u sred kanala“, iako je, prema njegovim riječima, Upravu Glavnog grada o tome ranije obavijestio.
– Zašto najgori direktor Vodovoda Podgorica nije obavijestio javnost, a jeste Upravu Glavnog grada, da je ista ta uprava izgradila igralište u sred kanala? – upitao je Klikovac.
On je istakao da je uprava Vodovoda imala mjesece da očisti kanal ili ukloni igralište, koje je, kako tvrdi, građane Podgorice koštalo 50.000 eura.
Klikovac je takođe poručio da će odgovornost direktora Vodovoda doći na dnevni red ukoliko se nakon čišćenja kanala problem zamućenja vode nastavi.
– Kad očistite kanal, a ako voda ponovo bude zamućena, hoćete li podnijeti ostavku? – naveo je Klikovac u objavi.
Na kraju je dodao da se, u tom slučaju, odgovornost više neće moći prebacivati na „zemljotrese“.

Klikovac: Zašto najgori direktor Vodovoda Podgorica nije upozorio javnost na igralište izgrađeno u kanalu?

Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević razgovarala je sa Marilenom Raounom, zamjenicom ministra evropskih poslova Kipra, kojoj je čestitala preuzimanje predsjedavanja Savjetom Evropske unije i poželjela uspješan mandat.
Tokom razgovora, sagovornica je upoznala Gorčević sa prioritetima kiparskog predsjedavanja, među kojima su jačanje geopolitičke uloge Evropske unije, povećanje njene konkurentnosti u globalnoj ekonomiji i unapređenje otpornosti na bezbjednosne prijetnje.
Posebno je istaknuto da je politika proširenja prepoznata kao jedan od ključnih ciljeva kiparskog predsjedavanja, uz namjeru da se dodatno ojača uloga i vidljivost EU u regionu i pruži aktivna podrška državama Zapadnog Balkana na njihovom putu ka članstvu.
Gorčević je, kako je navela, sagovornicu informisala o čvrstoj odlučnosti Crne Gore da do kraja godine dovrši proces pregovora sa Evropskom unijom, uz uvjerenje da će po okončanju kiparskog predsjedavanja i Crna Gora i Kipar biti zadovoljni brojem zatvorenih pregovaračkih poglavlja.

1084x550

Gorčević: Kiparsko predsjedavanje EU snažno podržava politiku proširenja i Zapadni Balkan

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić uputio je čestitku povodom neustavnog Dana Republike Srpske. Ta vijest možda i ne bi zavrijedila posebnu pažnju da nije riječ o čovjeku koji obavlja jednu od najviših državnih funkcija u Crnoj Gori, a koji uporno odbija da čestita Dan nezavisnosti države čiji je predsjednik parlamenta.
Skandal, međutim, ne leži samo u toj selektivnoj „čestitarskoj“ principijelnosti. On je dublji i opasniji. Mandić je jedan od najviših državnih funkcionera zemlje čiju nezavisnost ne priznaje, čiju himnu ne sluša, čiji jezik ne prihvata i čiju zastavu ne podnosi. Himnu bi mijenjao, zastavu sklonio, a službeni jezik preimenovao – jer mu ova Crna Gora, ovakva kakva jeste, jednostavno ne odgovara.
I sve to traje godinama, gotovo rutinski i svakodnevno, pod providnim plaštom priče o evropskim integracijama i navodnoj posvećenosti razvoju države. Iza te retorike, međutim, stoji politika koja sistematski potkopava temeljne vrijednosti crnogorske državnosti.
Crna Gora je, zaista, zemlja apsurda. Možda i jedina suverena država na svijetu u kojoj njeni najviši predstavnici javno i otvoreno ne priznaju državu koju predstavljaju, ali zato uredno i bez dileme naplaćuju svoje visoko plaćeno političko djelovanje.

Miraš Dušević

Mandićeva ljubav za Srpsku, plata je dobra iz Crne Gore

Iz Demokratske narodne partije odgovorili su poslaniku Evrope sad Miodragu Lakoviću na njegovu reakciju povodom odluke sa sjednice njihovog Predsjedništva.
Laković je u objavi na mreži X poručio kako se danas naziru pravi razlozi protesta u Botunu, te da ga čudi što među inicijativama DNP-a nije i kapela na Lovćenu.
- Da smo znali da si zainteresovan, ubacili bismo 73 grama heroina - taman toliko si zaplijenio za 20 godina, koliko si bio na čelu odsjeka za borbu protiv narkotika &nbsp;- naglasila je portparolka DNP-a Jovana Todorović.

Todorović: Laković za 20 godina u policiji zaplijenio 73 grama heroina

Zetski odbor Socijalističke narodne partije (SNP) daje punu podršku inicijativama Demokratske narodne partije (DNP) koje su danas usvojene na sjednici Predsjedništva DNP-a, saopštio je predsjednik tog odbora Branko Noković.
Među usvojenim inicijativama je, podsjeća, i ona kojom se zahtijeva pokretanje sveobuhvatnog dijaloga zasnovanog na referendumskom rezultatu od 14. decembra 2025. godine, s ciljem uvažavanja stavova stanovništva Zete povodom planirane izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu.
- Opštinski odbor SNP Zeta smatra da se stavovi i interesi građana Zete moraju uvažiti. Odluke od ovakvog značaja ne mogu biti donesene bez ozbiljnog dijaloga i sagledavanja svih posljedica koje mogu imati po zdravlje ljudi, životnu sredinu i dalji razvoj Zete - piše u saopštenju.
Noković je rekao da podržavaju napore da se, kroz institucionalne mehanizme i u skladu sa demokratskim procedurama, dođe do "održivog i prihvatljivog rješenja, koje neće izazivati dodatne podjele, kako na državnom, tako i na lokalnom nivou."
- SNP Zeta će i ubuduće dosljedno zastupati interese građana Zete i podržavati sve inicijative koje vode ka odgovornom odlučivanju i zaštiti javnog interesa. Pozivamo Vladu Crne Gore da ovom pitanju pristupi sa punom ozbiljnošću i da u procesu odlučivanja uvaži sve relevantne činjenice i argumente - piše u saopštenju.

SNP Zeta: Podrška inicijativama DNP-a

Poslanik Pokreta Evropa sad Miodrag Laković je, nakon današnje sjednice Predsjedništva Demokratske narodne partije (DNP) na kojoj je razmatrano dalje učešće te stranke u državnoj i lokalnoj vlasti u Podgorici, kazao da počinju da proviruju stvarni razlozi protesta u Botunu.
Na sjednici Predsjedništva DNP-a nije donijeta odluka o napuštanju vlasti, već partija traži ustavne promjene, odnosno da srpski jezik bude službeni, izmjene Zakona o državljanstvu... U suprotnom, kako su rekli, napustiće Vladu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fdnp-trazi-ustavne-promjene-ili-izlazi-iz-vlasti-zahtijevace-da-srpski-jezik-bude-sluzbeni-i-izmjene-zakona-o-drzavljanstvu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Počinju da proviruju stvarni razlozi protesta u Botunu, kao kamenje ispod snijega koji kopni. Čudo da nema i kapele - naveo je Laković na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FLakovicMiodrag%2Fstatus%2F2009642051806061003%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2009642051806061003%7Ctwgr%5E4dd51891af1acae4a2d2fac9fd0ed3e0652c3401%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

1250x600

Laković o zahtjevima DNP-a: Čudo da nema i kapele

Predsjednica francuske skupštine Jael Braun Pive sastala se u četvrtak ispred zgrade parlamenta sa poljoprivrednicima koji protestuju u Parizu, koji su je glasno izviždali.
Oni su dobacivali "ostavka, ostavka", prenosi Figaro.
Oko 100 poljoprivrednika okupilo se rano u Parizu uprkos zabranama, protestujući protiv sporazuma o slobodnoj trgovini sa Merkosurom i tražeći administrativna pojednostavljenja.
Demonstranti su blokirali Trijumfalnu kapiju i Ajfelov toranj, a djelimično je zatvoren auto-put A13 u zapadnom dijelu prijestonice, saopštila je pariska policija, preniose Nezavisne novine.
Poljoprivrednici iz sindikata Ruralne koordinacije takođe su blokirali pristup skladištu nafte DPA u Basensu, u blizini Bordoa.
Na licu mjesta je prisutna policija, a vlasti su apelovale na vozače da izbjegavaju pogođena područja.

Francuski poljoprivrednici izviždali predsjednicu skupštine

Sada je i zvanično. Na božićnoj proslavi televizije Informer pjevao je osuđeni ubica. Da je Dragan Ašanin počinio ubistvo 1992. godine za N1 potvrdio je i Viši sud u Beogradu, navodeći da je zbog toga osuđen na 11 godina zatvora. Ali kako je moguće da se takav čovjek našao u društvu štićenih ličnosti - predsjednika države, predsjednice Skupštine i gotovo pola Vlade? Da li je sistem obezbeđenja zakazao ili je jedini dosije koji se računa – partijski?
Zar nijeste oduvijek željeli da znate kako izgleda privatna zabava gotovo cijele Vlade Srbije, skupa s predsjednicom Skupštine i predsjednikom države. Ko se napio, ko posvađao, šta su jeli i uz koje su se pjesme veselili?
Kako piše N1, do pojave televizije Informer na medijskom nebu Srbije, bilo je nezamislivo ovakve scene gledati uživo. U uređenoj zemlji, nezamislivo je i da se u društvu štićenih ličnosti, a prije svega predsjednika države, pojavi osuđeni ubica.
Jer čovjek koji se fotografisao s predsjednikom Aleksandrom Vučićem, koji se više puta našao u zagrljaju ministra Darka Glišića, koji je predsjednici Skupštine pjevao na uvce i koji je dijelio mikrofon s ministrom policije Ivicom Dačićem - e taj čovek izvršio je ubistvo 1992.
Dragan Ašanin, umjetničkog imena Aške, tada harmonikaš, oktobra '92. u Novom Beogradu ubio je svoju bivšu partnerku, tada 18-godišnjakinju u koju je iz pištolja pucao pred njenim maloljetnim bratom.
Tu informaciju prvi je objavio Nemanja Šarović, za N1 to je potvrdio i Viši sud u Beogradu.
„Presudom Okružnog suda u Beogradu od 26.05.1993. koja je preinačena odlukom Vrhovnog suda Srbije od 19.05.1994. okrivljeni Dragan Ašanin oglašen je krivim zbog izvršenja krivičnog djela ubistvo, pa je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 11 godina u koju mu je uračunato vrijeme provedeno u pritvoru“, stoji u odgovoru Suda.
„Samo da objasnim, ja to nisam znao! Istina je da je gospodin Ašanin 1992. godine počinio to ubistvo koje je u presudi okarakterisano kao ubistvo bez predumišljaja. Ja da sam znao, ili da je bilo ko iz Informera znao, na našoj Božićnoj proslavi gospodin Ašanin ne bi pjevao, ali ne zato što to nije po zakonu jer je, pošto je odslužio zatvorsku kaznu, po zakonu on slobodan čovjek. Ja ga ne bi pozvao da pjeva da sam to znao iz moralnih razloga“, rekao je Dragan J. Vučićević, glavni urednik TV Informera.
Glavni urednik Informera nije morao da zna, ali je morala služba obezbjeđenja predsjednika države.
„Ko bi tamo mogao da bude, sa kojom namjerom, zašto - pojednostavljeno, to je zanat kojim se ti ljudi bave i bezbjednjaci moraju da saznaju ko su ta lica koja bi mogla neposredno da ugroze štićeno lice ili da ga kompromituju svojim prisustvom“, kaže Aleksandar Radić, vojni analitičar.
Kako je onda pripadnicima Vučićevog obezbjeđenja promakao ni manje ni više nego - osuđeni ubica?
„Mislim da službi bezbjednosti nije promakao osuđeni ubica, ne mogu vjerovati da nisu znali ko je i šta je tamo, nego je jednostavno sistem vrednosti promijenjen. Društvo je podijeljeno na vas i nas. Postoje dvije grupe ljudi, oni koji vole predsjednika Republike i to su dobri ljudi, nezavisno od toga da li su ležali zbog ubistva 18-godišnjakinje u zatvoru ili za silovanje muškaraca - jednostavno oni su politički podobni“, kaže Radić.
U kratkom telefonskom razgovoru za N1, bivši predsjednik Srbije Boris Tadić kaže da je napravljen strašan propust, pa konstatuje - da smo mi normalna zemlja, ovdje bi morala biti pokrenuta istraga.

Srbija: Osuđeni ubica pjeva državnom vrhu - propust službe ili su sada takvi ljudi politički podobni

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović večeras je odgovarao na pitanja medija uoči svečane akademije "Veče međimurskog identiteta", a jedna od onih zanimljivih odnosila se na američke pretenzije na Grenland.
- To je danska teritorija, ne možete nego biti na strani Danske. Stvari su potpuno jasne... Možda tu priču s Grenlandom treba demistifikovati - kazao je Milanović novinarima.
U nastavku je ocijenio da "Grenland za američku sigurnost ne predstavlja ništa, a ako jednog dana bude nešto predstavljao, tada više neće biti ni Evrope ni Amerike jer to znači da će se arktički led do te mjere otopiti da će Amerika, ako opstane, imati glavni grad u Denveru, a ne Vašingtonu".
- Postoje, samo ne znam jesu li u američkoj administraciji to još vidjeli na karti, Svalbardska ostrva. Ona pripadaju u principu Norveškoj. Ona su malo istočnije od Grenlanda i tamo završava golfska struja i more nije zaleđeno. To je interesantno. Evo, dao sam im temu za razmišljanje. Možda su vidjeli na karti da postoje i ta ostrva. Grenland je beskoristan - tvrdi Milanović.
Dodao je da "nije na njemu da se miješa u poteze Trumpa" i kazao da u hrvatskom interesu nije da kaže baš sve što misli o tom njegovom potezu.
- Ovo je dokaz da međunarodno pravo ne postoji ni kao fikcija - zaključio je Milanović prenosi Index.hr.&nbsp;

Vučelić: DNP obesmišljava platformu "Barometar 26", Crnoj Gori treba jedinstvo a ne blokada

Papović: Crna Gora je bukvalno morala da uđe u Prvi svjetski rat da bi ratovala za ratne ciljeve Srbije

Koprivica: Prilika za ulazak u EU je velika i prilično nezaslužena, neophodno je krenuti sa suštinskim promjenama

Fejzić: Evropa ili mračne devedesete – vrijeme je da se Crna Gora jasno opredijeli

Klikovac: Zašto najgori direktor Vodovoda Podgorica nije upozorio javnost na igralište izgrađeno u kanalu?

Gorčević: Kiparsko predsjedavanje EU snažno podržava politiku proširenja i Zapadni Balkan

Mandićeva ljubav za Srpsku, plata je dobra iz Crne Gore

Todorović: Laković za 20 godina u policiji zaplijenio 73 grama heroina

SNP Zeta: Podrška inicijativama DNP-a

Laković o zahtjevima DNP-a: Čudo da nema i kapele

Vučelić: DNP obesmišljava platformu "Barometar 26", Crnoj Gori treba jedinstvo a ne blokada

Francuski poljoprivrednici izviždali predsjednicu skupštine

Srbija: Osuđeni ubica pjeva državnom vrhu - propust službe ili su sada takvi ljudi politički podobni

Milanović: Grenland je beskoristan, ne znam je li Trampova administracija na karti vidjela Svalbard

PRATITE TVe UŽIVO