Ministarstvo evropskih poslova (MEP) predstaviće sjutra Nacrt programa pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji za ovu i narednu godinu i održati konsultacije sa predstavnicima civilnog sektora, prenosi Agencija Mina.
Program pristupanja Crne Gore EU (PPCG) krovni je strategijski dokument procesa evropske integracije koji definiše obim i dinamiku reformi koje su potrebne za usklađivanje Crne Gore sa pravnom tekovinom Evropske unije (EU).
- Cilj konsultacija je predstavljanje dokumenta i omogućavanje svim relevantnim akterima da ukažu na potencijalna unapređenja, u cilju obezbjeđivanja adekvatne dinamike pripreme Crne Gore za članstvo u EU - rekli su iz MEP-a.
Kako je njavljeno, državna sekretarka u MEP-u Biljana Papović i vršilac dužnosti generalnog direktora Direktorata za pristupanje Crne Gore EU i pravnu tekovinu EU, Denis Vukotić, predstaviće dokument i odgovarati na pitanja predstavnika civilnog sektora.
Događaj će početi u 11 sati u Evropskoj kući u Podgorici.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Politika

Sjutra prezentacija Nacrta programa pristupanja Crne Gore EU 2026 – 2027

Predsjednik Opštinskog odbora DPS-a Kolašin Vladan Bulatović poručio je da je sistem za vještačko osnježavanje neophodan za razvoj Kolašina kao ozbiljnog zimskog turističkog centra, ocjenjujući da ponašanje aktuelne vlasti nanosi direktnu štetu lokalnoj turističkoj privredi.
Bulatović je istakao da je sedmica za nama pokazala da je i dalje moguće skijati, sankati se i uživati na padinama Bjelasice, zahvaljujući prirodnim uslovima i nadmorskim visinama koje, kako kaže, demantuju tvrdnje da su potrebne veće nadmorske visine za stabilnu zimsku sezonu.
– Priroda je pokazala svoju sniježnu čaroliju i oživjela Kolašin i okolinu, ali je istovremeno razotkrila i činjenicu da postoji znatan broj novembarskih, decembarskih i januarskih dana sa jakim minusnim temperaturama, koji su idealni za plansko i sekvencijalno vještačko osnježavanje svih 50 kilometara ski-staza – naveo je Bulatović.
On naglašava da su, u skladu sa Prostorno-planom posebne namjene „Bjelasica i Komovi“, neophodne ozbiljne akumulacije za snabdijevanje vodom ski-centara „Kolašin 1450“ i „Kolašin 1600“, kako bi se hladni dani mogli efikasno koristiti za pripremu staza i obezbjeđivanje kvalitetne i stabilne zimske sezone.
Prema njegovim riječima, zimska sezona bi, uz ljetnju, trebalo da bude „joker“ i ključna dobitna kombinacija za turističku privredu Kolašina i sve djelatnosti koje su na nju oslonjene.
– Neprihvatljivo je i nedostojno za turistički centar sjevera Crne Gore da se uopšte dovodi u pitanje potreba i svrsishodnost sistema za vještačko osnježavanje u punom kapacitetu, kao i da se otvaraju teme poput „krivog stuba na K7“ ili garaže koja je građevinski gotovo završena, a i dalje nije u funkciji – poručio je Bulatović.
On je zaključio da je krajnje vrijeme da se, kako je rekao, glasno kaže „stop propuštenim prilikama“, jer svako dalje odlaganje strateških odluka direktno ugrožava budućnost Kolašina kao prepoznatljive zimske turističke destinacije.

500x500

1250x600

1084x550

Bulatović: Bez vještačkog osnježavanja Kolašin gubi šansu da bude ozbiljan ski-centar

DOO Komunalno Nikšić više ne radi greške ili propuste – radi se o svjesnom kršenju zakona i planskom pokušaju prikrivanja tragova. Zaposlenja su vršena preko Agencije za privremeno ustupanje F.M. Agency DOO Nikšić, dok je Nikola Vučinić bio angažovan putem ugovora o djelu, što je direktno protiv zakona i klasična zloupotreba, saopšteno je iz Opštinskog odbora Demokratske partije socijalista (DPS) Nikšić. Zvanični Registar Agencija objavljen 5. maja prethodne godine, kako pojašnjavaju, jasno potvrđuje da je 15.12.2025. Vučinić bio jedino važeće ovlašćeno lice.&nbsp; - Tek nakon postavljenog pitanja došlo je do izmjene 18.12.2025., što jasno pokazuje pokušaj manipulacije i zataškavanja odgovornosti - ističe se u saopštenju.&nbsp; Kako su naglasili iz nikšićkog DPS-a, radi se o nezakonitom zapošljavanju, zloupotrebi ugovora o djelu, manipulaciji zvaničnim registrima i institucionalnom prikrivanju.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026011912014_c80a1245ee21716dfa0e54d4859e3ca07238e9f8692db5908d230c00687d2c35.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2026011912014_c80a1245ee21716dfa0e54d4859e3ca07238e9f8692db5908d230c00687d2c35" data-rendition-name="original" width="738" height="1187" loading="lazy" alt="OO DPS NK "> </figure>  - DOO Komunalno Nikšić zakone vidi kao preporuku, a registre kao alat za prikrivanje - dodaje se u saopštenju.&nbsp; DPS, poručuju, zahtijeva hitno uključivanje Inspekcije rada, nadležnog Ministarstva i Tužilaštva. Građani Nikšića ne plaćaju račune da bi se zapošljavalo nezakonito ili mijenjala istina u registrima. - Ako ne bude odgovornosti, poruka je jasna: zakon važi samo dok niko ne postavi pitanje - zaključili su u saopštenju.&nbsp;

DPS Nikšić: DOO Komunalno uhvaćeno u nezakonitom zapošljavanju i prikrivanju

Za nešto više od dvije godine rada Vlade Milojka Spajića, premijer se u skupštinskom plenumu pojavio svega jedanaest od predviđenih 18 puta (61 odsto). Uprkos tome što se, shodno utvrđenoj praksi, premijerski sat održava jednom mjesečno u toku redovnog zasijedanja Skupštine, Spajić je tokom 2025. godine na pitanja poslanika i poslanica odgovarao svega pet od predviđenih osam puta, navodi se u analizi Instituta Alternativa. Poslovnik Skupštine Crne Gore definiše da se premijerski sat održava najmanje jedanput dvomjesečno u toku redovnog zasijedanja Skupštine. Iz Institua Alternativa ističu da uprkos tome što ovakva norma može otvoriti dilemu u tumačenju, ni vlast ni opozicija ne spore da premijer mora da se odazove pozivu jednom mjesečno – u konačnom osam puta godišnje, po jedanput za svaki mjesec redovnog (proljećnjeg i jesenjeg) zasijedanja Skupštine. - Ovakvo tumačenje su u potpunosti ispoštovali Spajićevi prethodnici. Premijer 42. Vlade Crne Gore Zdravko Krivokapić je za vrijeme jednogodišnjeg mandata osam puta odgovarao na pitanja poslanika - po četiri puta za po četiri mjeseca redovnog zasijedanja Skupštine. Njegov nasljednik i premijer 43. Vlade Dritan Abazović je za četiri mjeseca trajanja sopstvene vlade tri puta odgovarao na poslanička pitanja. Uprkos tome što je nakon pada 43. Vlade Abazović ostao na premijerskoj poziciji u tehničkom mandatu više od godinu dana, u tom periodu nije održana nijedna sjednica premijerskog sata. Shodno medijskim navodima, to je bio dogovor šefova poslaničkih klubova, a što je rezultiralo time da se izvršna vlast više od godinu dana nije kontrolisala u parlamentu - naglasili su.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260119100148_84a27f6dbc4183b604e2edde8c9ed37b31983b1085e68973c9d3b6f8174cc302.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260119100148_84a27f6dbc4183b604e2edde8c9ed37b31983b1085e68973c9d3b6f8174cc302" data-rendition-name="original" width="1080" height="1350" loading="lazy" alt="premijerski sat "></figure>  Podsjetili su da je Vlada lidera Pokreta Evropa sad (PES) Milojka Spajića formirana je 31. oktobra 2023. godine. U pomenutom periodu, Spajić je umjesto 18 na poslanička pitanja odgovarao svega jedanaest puta. Čak, ako pojašnjavaju, pet sjednica premijerskog sata je u posljednje dvije godine odlagano jednom ili više puta, a tokom 2025. održano je tek pet od predviđenih osam sjednica posvećenih premijerskom satu. -- Od početka rada 44. Vlade Milojka Spajića ovaj kontrolni mehanizam Skupštine je na više načina obesmišljavan - dominantno na način što su sjednice premijerskog sata odlagane i otkazivane uprkos već zakazanim termina. Premijer je odgovore, bez usmenog dijela, nerijetko samo objavljivao na sajtu Vlade Crne Gore bez odgovaranja u plenumu, a dešavalo se i da opozicija fizičkom blokadom sprječava funkcionsanje parlamenta, što je bio slučaj prilikom održavanja sjednice premijerskog sata krajem decembra 2024. godine - ističu iz Instituta Alternativa. Prvi premijerski sat, dodaju, od formiranja 44. Vlade održan je 28. decembra 2023. godine. Na idući se pak, dodaju, čekalo četiri mjeseca; poslovničku obavezu Spajić je ispoštovao početkom aprila i maja 2024. godine. - Zakazivanje sjednica pratila su brojna odlaganja, odsustvo komunikacije na relaciji izvršne i zakonodavne vlasti, ali i usklađivanje termina sa preuzetim obavezama predsjednika Vlade. Tako je premijerski sat zakazan za 30. april 2024. godine otkazan i pomjeren za 9. maj, kada je i održan. Ovo je bilo samo jedno od brojnih odlaganja, a potom i otkazivanja sjednica premijerskog sata, što je praktično postala i praksa u radu - ističe se. Prema analizi, svega 24 sata prije održavanja četvrtog po redu premijerskog sata 29. juna 2024. godine, Spajić je obavijestio Skupštinu i javnost da neće prisustvovati zbog službene posjete Briselu, tražeći da novi termin bude 1. jul. - Predsjednik Skupštine Andrija Mandić otvorio je sjednicu 29. juna i najavio njen nastavak u terminu koji je predložio predsjednik Vlade, što je naišlo na negodovanje dijela opozicionih poslanika i poslanica. Prvog dana jula sjednica je nastavljena - predstavnici opozicione Demokratske partije socijalista nisu dozvolili održavanje ovog premijerskog sata uz tvrdnje da Spajić ne poštuje parlament i građane Crne Gore svojim prethodnim otkazivanjem. Predsjednik parlamenta je nove sjednice zakazao za 19. i 26. jul. Ni tada se Spajić nije odazvao pozivu - novo odgađanje uslijedilo je zbog njegovog odlaska u Pariz na otvaranje Olimpijskih igara, pa je na kraju određen datum 30. jul, kada je i održan premijerski sat - stoji u analizi.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260119100148_b7f6c3a87d260cf58680e80adfce575789b821f551b5268e9d50b3cc4a6a07f0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260119100148_b7f6c3a87d260cf58680e80adfce575789b821f551b5268e9d50b3cc4a6a07f0" data-rendition-name="original" width="1080" height="1350" loading="lazy" alt="Premijesrki sat "></figure>  Do kraja 2024. godine, održana su još dva premijerska sata - 29. oktobra i 22. novembra. Poslednji premijerski sat u 2024. Godini, uprkos zakazivanju sjednice, nije održan 22. decembra zbog bojkota i fizičke blokade opozicionih poslanika i poslanica. Predsjednik Skupštine Andrija Mandić je najavio izricanje kaznenih odredbi poslanicima zbog sprječavanja rada, a premijer je odgovore na poslanička pitanja objavio na sajtu Vlade Crne Gore. U 2025. godini, pojašnjava se, održano je pet sjednica premijerskog sata. Ni martovska sjednica nije prošla bez izmjene termina - umjesto 28. sjednica je održana 26. marta zbog, kako je navedeno, međunarodnih obaveza premijera. Kaznene odredbe, uključujući i udaljenje sa sjednica Skupštine u trajanju od 15 dana, izrečena je tek 3. februara, uprkos tome što se odnosila na aktivnosti opozicionih poslanika tokom održavanja sjednice premijerskog sata krajem decembra 2024. godine. Ipak, članom 109 Poslovnika Skupštine propisano je i da “kažnjeni” poslanici ne mogu postavljati poslaničko pitanje na prvoj narednoj sjednici posvećenoj poslaničkom pitanju, što je izazvalo negodovanje dijela opozicionih poslanika. - Nastavak odlaganja sjednica premijerskog sata obilježilo je i onaj koji je u konačnom održan 28. jula ove godine. Uprkos tome što je prvobitno zakazan za 27. jun, Spajić je ubrzo obavijestio Skupštinu da neće prisustvovati sjednici zbog Međuvladine konferencije. Tom prilikom, premijer je preporučio novi termin - 30. jun, ali je kao odgovor dobio obrazloženje predsjednika Skupštine Andrije Mandića da zbog prethodno ugovorene posjete Skupština nije u mogućnosti da zakaže sjednicu premijerskog sata. U konačnom, ovaj premijerski sat održan je 28. jula, kada je Spajić naveo da neće odgovarati na pitanja poslanika. Takva odluka predsjednika Vlade prošla je uz negodovanje opozicije i javnosti, ali i bez adekvatne reakcije predsjedavajućeg Borisa Pejovića, potpredsjednika Skupštine, ali i poslanika Spajićevog Pokreta Evropa sad. Nešto drugačiji odnos prema parlamentu Spajić je pokazao u toku Jesenjeg zasijedanja - u oktobru, novembru i decembru 2025. godine održana je po jedna sjednica posvećena premijerskom satu, bez prethodnih sporenja i odlaganja. Ipak, nepredvidivost premijerovog odazivanja i postavljanje uslova pod kojim će odgovarati na pitanja direktno utiču na (ne)stabilnost u radu parlamenta, ali i direktno obesmišljava institut premijerskog sata, čija je glavna funkcija nadzor nad izvršnom vlašću - dodaje se. Analiza je izrađena u okviru projekta „Jačanje javne debate i unapređenje kvaliteta javnog dijaloga u zakonodavnoj vlasti”, koji Institut alternativa sprovodi uz podršku Nacionalne zadužbine za demokratiju (National Endowment for Democracy). Analiza je isključiva odgovornost autora i ne odražava stavove Nacionalne zadužbine za demokratiju.

"Zakazan, zauzet, odložen: Premijerski sat – obaveza na čekanju": Spajić u Skupštini svega jedanaest od predviđenih 18 puta

Kalezić: Za razliku od crnogorske, velikosrpska opcija ima zaokružen plan, zato je jača

Od samog konstituisanja, jedina konstanta aktuelne parlamentarne većine jeste njena nefunkcionalnost, neodgovornost i nesposobnost da se bavi pitanjima od suštinskog značaja za građane Crne Gore. To je u <a href="https://www.portalanalitika.me/clanak/huter-vlast-koja-ne-moze-da-rijesi-problem-u-jednom-naselju-nema-kapacitet-da-vodi-drzavu-vanredni-izbori-jedino-rjesenje">intervjuu za Portal Analitika </a>ocijenio poslanik Demokratske partije socijalista (DPS), Oskar Huter.
Prema njegovim riječima, unutrašnje podjele, loše upravljanje ključnim procesima i kontinuirani pad povjerenja javnosti jasno ukazuju da se ovoj većini bliži politički kraj.&nbsp;
<h2>Ili odbrana evropske Crne Gore ili nastavak političkog zarobljeništva</h2>
- Situacija u Botunu do kraja je ogolila nemoć aktuelne vlasti da upravlja čak i najjednostavnijim lokalnim problemima, a kamoli složenim državnim procesima. Mjesecima svjedočimo odsustvu odluka, prebacivanju odgovornosti između institucija i potpunom izostanku političke volje da se problemi rješavaju u interesu građana. Vlast koja nije u stanju da obezbijedi elementarnu funkcionalnost i zaštiti javni interes u jednom naselju nema kapacitet da vodi državu niti da upravlja reformama od kojih zavisi budućnost Crne Gore- kategoričan je Huter.
Stava je da su maske pale te da direktna miješanja političkih centara iz regiona postaju sve očiglednija i učestalija, bez, kako ističe, ikakvog pokušaja prikrivanja, sa jasnom namjerom planskog kočenja evropskih integracija Crne Gore.
- To postaje jasno čak i dijelu političkih aktera koji danas učestvuju u vlasti. Iako još nemaju snage da to otvoreno saopšte, neminovno dolazi trenutak kada će morati jasno da se opredijele – ili će stati u odbranu evropskog puta države ili će nastaviti da ćute pred politikama koje Crnu Goru guraju unazad i drže je politički zarobljenom- smatra sagovornik Analitike.
<h2>Sistem se raspada po šavovima&nbsp;</h2>
Ne bi se, kaže, oslanjao na obećanja lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića da će izaći iz vlasti, ali vjeruje da će ministri DNP-a, ukoliko su javno saopštili da će napustiti Vladu, biti prinuđeni da to i učine.
Upitan da prokomentariše trenutni odnos između Milana Kneževića i Andrije Mandića i položaj koalicije „Za budućnost Crne Gore“, naš sagovornik kaže da su nazivi koalicija promjenjivi – bilo da se zovu „Demokratski front“, „Za budućnost Crne Gore“ ili se pojave u nekom novom aranžmanu pred redovne ili vanredne izbore – ali da to neće promijeniti suštinu retrogradnih politika koje baštine njihovi ideološki i politički uzori.&nbsp;
- Moguće su određene prekompozicije, svjesni činjenice da su se odnosi snaga promijenili, što potvrđuju i istraživanja javnog mnjenja i rezultati lokalnih izbora u najvećim crnogorskim gradovima. Iza istrošenog legitimiteta iz 2023. godine pokušavaju da prikriju političku realnost, dok građane drže taocima ranijih dogovora, a sistem se raspada po šavovima. Vrijeme koje dolazi samo će potvrditi njihovu političku irelevantnost- izričit je Huter.
<h2>Demokrate love u mutnom, PES očigledno dezorijentisan</h2>
Komentarišući aktuelni položaj pojedinih konstituenata vladajuće većine, poslanik DPS-a kaže da Demokrate love u mutnom, dok je PES očigledno dezorijentisan.
- Preuzete resurse, bilo da je riječ o ministarstvima ili državnim preduzećima, Demokrate tretiraju kao lične i porodične feude, uz nastojanje da se kroz kontrolu bezbjednosnog sektora silom održe iznad cenzusa. Sa druge strane, unutrašnji rascjep, nakon izbornog uspjeha, između Spajića i Milatovića je pokazao da taj pokret nema funkcionalno rukovodstvo. Nakon toga su poslanice Pejović i Ćinćur istupile zbog neslaganja sa strateškim i ideološkim kursom PES-a. Zbog sličnih razloga je isključen i ministar Andrej Milović, koji je do tada bio „kičma“ aktuelnom premijeru- podsjeća Huter.&nbsp;
Pored ovih najistaknutijih funkcionera, kako dodaje, došlo je do rascjepa i u podgoričkom lokalnom odboru, što, dodaje, jasno ukazuje da su konstituenti bivšeg Demokratskog fronta rasparčavali i slabili ovaj pokret koji je u nizu lokalnih izbornih procesa bilježio kontinuirani pad podrške.&nbsp;
- Govorimo o partiji koja ima predsjednika Vlade u najglomaznijoj Vladi sa najvećim brojem ministara. Što smo bliže redovnim parlamentarnim izborima, sve je očiglednije da će DF potpuno progutati njihovo biračko tijelo- upozorava on.
<h2>Milatović izgubio politički kredibilitet, suverenističkom bloku ne treba nova stranka već ujedinjenje</h2>
Upitan da li bi stranka čije je osnivanje najavio predsjednik države Jakov Milatović mogla da promijeni odnos snaga na političkoj sceni Crne Gore , Huter ističe daje nezahvalno davati prognoze i hipotetički licitirati. Smatra da je Milatović nakon podgoričkih izbora u velikoj mjeri izgubio politički kredibilitet.&nbsp;
- Propustio je priliku da sačuva sopstveni integritet i pokaže sposobnost autonomnog političkog odlučivanja. Nakon takvog iskustva, teško je vjerovati da bi samostalno mogao da pređe izborni cenzus. Ukoliko bi se to ipak desilo, vjerovatno bi to išlo u korist onih kojima se i nakon podgoričkog raspleta morao povinovati- jasan je sagovornik Analitike.
Komentarišući najavljeno osnivanje jedne crnogorske partije, Huter ističe da nikome ne osporava pravo na samostalno političko djelovanje, ali dodaje i da ne vjeruje da su suverenističkom bloku potrebne, niti poželjne, nove partije ili pokreti.&nbsp;
- Skloniji sam uvjerenju da bi svi oni kojima su državni i nacionalni interesi primarni trebalo da se udruže i, pred izbore koji su pred nama, daju maksimum kako bismo, svi zajedno kao i 2006. godine, odbranili državu od razgoropađenih i povampirenih politika, koje su u proteklih šest godina sistematski razgrađivale Crnu Goru- jasan je on.
<h2>DPS neće biti dio aranžmana koji ugrožava nacionalne i državne interese</h2>
Poslanik DPS-a kaže da u novonastalim političkim okolnostima njegova partija vidi šansu koja je pred njima i siguran je da će je iskoristiti.&nbsp;
- DPS je prepoznat kao politička snaga koja je kroz dijalog umjela da riješi i najsloženija, višedecenijska pitanja. Kao što ni tada nijesmo djelovali sami, tako smo i danas svjesni da je Crnoj Gori potreban što širi politički i društveni konsenzus. Stožer tih procesa je DPS i uvjeren sam da će, na zadovoljstvo građana, vratiti Crnu Goru na put stabilnosti i prosperiteta- poručuje Huter.
Na pitanje da li smatrada turbulencije unutar vladajuće većine mogu dovesti do vanrednih parlamentarnih izbora te da li bi DPS u tom slučaju razmatrao saradnju sa nekim od partija većine, npr. PES-om, Huter ističe da je, imajući u vidu da vladajuću većinu čine politički subjekti bez dosljednosti istvarnog političkog kredibiliteta, čije se ključne odluke, po pravilu, donose van Crne Gore, teško očekivati bilo kakvo odgovorno ili predvidivo djelovanje.&nbsp;
- Umjesto politike u interesu građana, svjedočimo haosu koji prikrivaju isključivo borba za fotelje i goli opstanak na vlasti. Duboka i sve otvorenija neslaganja unutar većine jasno ukazuju na političko rasulo koje se održava samo zahvaljujući podjeli funkcija. Jedino demokratsko i održivo rješenje ove krize jeste hitno raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora, kako bi građani ponovo dali legitimitet vlasti- smatra Huter.
Sa druge strane, dodaje, ne treba isključiti ni scenario u kojem će se, po već ustaljenoj praksi, pokušati sa novim političkim trgovinama, dodatnim „prepakivanjima“ i daljim uvećavanjem ionako preglomaznog državnog aparata. 
&nbsp;
- U tom slučaju, mogli bismo svjedočiti formiranju novih ministarstava ili zapošljavanju dodatnih savjetnika, sve pod izgovorom navodnog „poboljšanja“ sistema, a zapravo radi očuvanja fotelja i kratkoročnih političkih interesa. Što se tiče eventualnih budućih koalicija, svakako je prerano govoriti o njima. Jedno je, međutim, potpuno sigurno – nikada nećemo biti dio bilo kakvog aranžmana u kojem se urušavaju crnogorski državni i nacionalni interesi- kategoričan je Huter.
Mišljenja je i da će od načina na koji će se aktuelna politička kriza razriješiti zavisiti kako će se najnovija dešavanja unutar vladajuće većine odraziti na evropski put Crne Gore.
- Po onoj staroj - svaka je kriza istovremeno i šansa, ova duboka kriza vladajuće većine, ukoliko rezultira njenim raspadom i vanrednim parlamentarnim izborima, može predstavljati prekretnicu za Crnu Goru. Takav rasplet otvorio bi prostor za formiranje stabilne, odgovorne i kredibilne vlasti, koja bi imala jasan cilj, ali i kapacitet da obnovi povjerenje evropskih partnera i vrati zemlju na ozbiljan, predvidiv i siguran put ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji- kaže sagovornik Analitike.
<h2>Vlast u Glavnom gradu više nema stabilnost i povjerenje građana</h2>
Savezi u Podgorici takođe su na ispitu nakon akcije Glavnog grada i policije u Botunu i početka izgradnje kolektora. Huter podsjeća da je aktuelna vlast u Podgorici nastala na neprincipijelnim političkim trgovinama. Slučaj Botun samo je, ističe, ogolio ono što je od početka jasno – da u toj većini ne postoji ni kapacitet ni odgovornost za upravljanje krizama i zaštitu javnog interesa.&nbsp;
- U takvim okolnostima, prekompozicija vlasti nameće se kao realna politička opcija. Da li će do nje doći ili će se većina vještački održavati novim kompromisima još neko vrijeme, zavisi od spremnosti aktera da snose odgovornost. Ono što je i laicima jasno je da vlast u Glavnom gradu više nema stabilnost ni povjerenje građana- ukazuje Huter.
<h2>Ne slažem se sa odlukom DPS Budva, ali nisam mogao uticati na njeno donošenje</h2>
Upitan da prokomentariše odluku Opštinskog odbora DPS Budva da podrži Nacrt Budžeta za ovu godinu koji uključuje i milionsko izdvajanje za Crkvu Srbije, sagovornik Analitike podsjeća da je politika vještina mogućeg i da često pojedini potezi nijesu lako razumljivi sa strane.&nbsp;
- Po svojoj prirodi sam najmanje političar – odluke donosim srcem, nerijetko i impulsivno – i upravo zato razumijem ogorčenje građana zbog činjenice da je milion eura opredijeljen Crkvi Srbije čije djelovanje u Crnoj Gori je u suprotnosti sa osnovnim principima na kojima crkva kao institucija treba da počiva. Posebno ako se ima u vidu sve što smo od nje doživjeli i preživjeli, ali i činjenica da su ta sredstva mogla biti usmjerena u mnogo racionalnije i potrebnije svrhe, poput izgradnje škola, bolnica, puteva i druge javne infrastrukture- kaže Huter.
Ipak, kako dodaje, osluškujući raspoloženje i potrebe biračkog tijela u Budvi, njegove kolege iz budvanskog opštinskog odbora procijenile su da je takva odluka u datim okolnostima najracionalnija.&nbsp;
- Sa tom odlukom se lično ne slažem i ne mogu je podržati, ali kao neko ko nije član Opštinskog odbora Budva nijesam imao nikakav uticaj na njeno donošenje- ukazuje Huter.
Kada je riječ o reakcijama pojedinih decenijskih koalicionih partnera DPS-a, koji su ovaj potez osudili, ističe da je teško to drugačije opisati osim kao – politikantstvo.
Upitan kako se ova odluka može odraziti na rejting partije čiji je poslanik, Huter podsjećada DPS bilježi stabilan i kontinuirani rast podrške i povjerenja građana u politiku koju zastupa.&nbsp;
- Taj trend nije rezultat pukih procjena, već jasnih političkih činjenica: potvrđen je na nedavnim lokalnim izborima, a dosljedno ga registruju i sva relevantna istraživanja javnog mnjenja. Građani prepoznaju dosljednost, odgovornost i jasnu državotvornu i proevropsku politiku, što se direktno reflektuje na jačanje naše političke pozicije- ocjenjuje Huter.
<h2>Dio medijske scene svjesno proizvodi dezinformacije s ciljem manipulacije&nbsp;</h2>
Na pitanje da prokomentariše pisanje pojedinih prosrpski orijentisanih medija da će krenuti stopama svojih kolega Drite Llolle i Nikole Janovića i napustiti partiju, Huter ističe da se ozbiljni i odgovorni mediji ne bave plasiranjem neistinitih, netačnih i neprovjerenih informacija.&nbsp;
- Nažalost, dio medijske scene funkcioniše po drugačijim principima, svjesno proizvodeći dezinformacije s ciljem manipulacije javnošću. Smatram apsolutno nepotrebnim komentarisanje bezimenih-nepotpisanih tekstova koje plasiraju ti i takvi mediji- zaključuje Huter.

Huter: Vlast koja ne može da riješi problem u jednom naselju nema kapacitet da vodi državu, predsjednik države izgubio politički kredibilitet

Sve poruke koje dolaze iz Evropske unije ukazuju na to da, zbog raznih geostrateških i političkih interesa, postoji interesovanje da se Crna Gora priključi, a političke snage u Crnoj Gori, odnosno veći dio činioca izvršne vlasti su političke ideologije koje je vode daleko od Evrope, bez obzira na to što se deklarišu kao Evropejci. Vuk nikad nije čuvao ovce, zato ne možemo očekivati od nekih snaga koje su do juče vodile politike suprotno euroatlantskim idejama da preko noći promijene svoje stavove - kazao je u informativnoj emisiji "24 sata" na Televiziji E lider Demokratske unije Albanaca Mehmed Zenka.
Smatra i da je legitimno da se mijenjaju stavovi.
- Bez obzira na to što se spuštila zapaljiva retorika, po dubini je prepušteno da drugi ljudi radikalno djeluju naspram države Crne Gore i političke situacije u državi. Pomirujućim tonovima žele sebe da prikažu drugačije, a ustvari ta slika nije ništa drugo bez prepravljena koja unutar sebe skriva neke druge ideologije protiv kojih smo se decenijama borili i apsolutno nemaju nikakvih dodirnih tačaka sa Evropom - ocijenio je Zenka.
Na pitanje može li aktuelna politička garnitura uvesti Crnu Goru u EU do 2028. odgovara: "Jedino ako nas Evropa na silu uzme".
- Jer s ovom garniturom nemamo šanse da se priključimo EU, jer je polovina vodeće politike apsolutno protiv ulaska, nego da se priključi nekim drugim geostrateškim pozicijama i politikama - ocijenio je Zenka.
Smatra da ako nema hrabrosti u vlasti, naročito onih orjentisanih prema Evropi, da je ovo izuzetno opasno za njih da promijene partnere i strateške pozicije tako što će ući u prekompoziciju vlasti sa drugim činiocima koji bi donijeli članstvo u EU.
- Mislim da tu ima velikog straha, na osnovu onog što čujem od nekih činioca koji pozivaju one za koje misle da bi mogli promjenu vlasti porukama: "Pazite dobro što činite, mi smo vam pomogli da dođete do vlasti". Sve je pitanje koliko su iskreni na putu prema EU i koliko imaju hrabrosti da to ostvare, da se okreću prekompoziciji i napokon Crna Gora ide ka nekom prosperitetu - kazao je Zenka.
Na pitanje kakve posljedice mogu biti po Vladu, ali i po evropski put Crne Gore u odnosu na dogovor političkih aktera da svi izbori budu 2027. godine, te može li biti prekompozicije vlasti, ocjenjuje da može biti vanrednih lokalnih izbora.
- Mislim da je dobro da se održavaju lokalni i parlamentarni izbori u jednom danu, to je jedno od dobrih rješenja - rekao je Zenka.
Smatra i da su otvorene liste dobro rješenje koje bi moglo da se inkorporira u izborni zakon.
Na pitanje kako komentariše djelovanje lidera Demokratske narodne partije Milana Kneževića koji je više puta ponovio da će napustiti vlast zbog gradnje sistema za prečišćavanje otpadnih voda, potom Vladi postavio nove ultimatume koji se tiču identiteskih pitanja, odgovara da je njima bio cilj još od popisa stanovništva da bi se izdejstvovalo da na mala vrata ulaze politike koje su Crnu Goru debelo koštale.&nbsp;
Podsjeća i na poruke političkih predstavnika Srbije, naročito predsjednika Aleksandra Vučić koji je rekao da je on bio tad na vlasti da Crna Gora ne bi mogla lako da ostvari samostalnost.&nbsp;
- Sreća pa smo to tad ostvarili - istakao je Zenka.
Podsjeća da se od jedne male države tražio procenat od 55 odsto.
- To smo postigli. Našli su pogodan momenat zahvaljujući greškama činioca vlasti, čiji sam bio dio do 2020. godine, i zna se kako je to teklo, što se griješilo, ali ceh je plaćen. Za pet godina se ništa nije moglo promijeniti izuzev što se išlo na povećanje plata i penzija, bez obzira na to što su se i životni troškovi povećali. Ali od 2020. se više igra otvorenih karata, nema mjesta za prikrivene politike. Jedan politički dio Crne Gore koji traži da se ona priključi nekakvim drugim politikama, bez obzira na to što nemaju hrabrosti da kažu da bi voljeli da se Crna Gora prisajedini Srbiji, vidimo da nekim ustavnim promjenama traže da nađu riječ koja bi odgovarala tim stranama - kazao je Zenka.
Smatra da standard Švajcarske i Luksemburga možemo da ostvarimo, samo ako smo iskreni u svojim namjerama.
- Crnoj Gori treba ljubav, treba je voljeti, a ako se ne može dobro učinjeti, onda barem neko zlo da se zaustavi - zaključio je Zenka.
J. B.&nbsp;

Zenka: Vuk nikad nije čuvao ovce, aktuelna politička garnitura može uvesti Crnu Goru u EU jedino ako nas Evropa na silu uzme

Naša je obaveza da se borimo protiv asimilacije i ugnjetavanja Crne Gore i Crnogoraca, za državni interes Crne Gore, za ustavnu, građansku Crnu Goru, za nacionalni identitet zbilja ugrožene crnogorske nacije, za stvarni, a ne spinovani ili fingirani evropski put Crne Gore - poručio je predsjednik Crnogorske evropske partije Novak Adžić.
Ističe da "partijske kalkulacije, oportunizam, bojažljivost, strah, povlačenje pred agresijom, permanentnom, Crkve Srbije i njenih političkih eksponenata, vazala režima u Beogradu i Moskvi, nije zdrava opcija".&nbsp;
- Sve moramo, naučno, stručno, politički itd, uraditi, ako hoćemo i možemo, da se izdejstvuje od Carigradske patrijaršije tomos o autokefalnosti Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi. Ne pričam o kadrovskim pitanjima, to je irelevantno, i ne zanima me to, nego je bitno za opstanak Crne Gore i etničkih i nacionalnih Crnogoraca, da svi rodoljubi Crne Gore, zajedno i jednodušno rade u sadasnjosti i budućnosti da se, kanonskim, pravnim i politickim putem, legitimno oslobodimo diskriminacije i ugnjetavanja - kazao je Adžić.&nbsp;
Dodaje da Crnogorci koji ne priznaju legalnost i legitimnost nasilne aneksije i okupacije Crne Gore iz 1918. i tada nametnutu, okupatorskom silom, kao istorijsku (jer to u Crnoj Gori ona nije do 1920), Crkvu Srbije, i njenu ideologiju, koji žele svoju Crnogorsku crkvu, ne ugrožavajući i ne vrijeđajući druge, osjećaju se ne samo kao građani drugog reda, već kao da žive pod velikosrpskim klero-nacionalističkim aparthejdom.&nbsp;
- Obaveza nam je da nađemo, dogovorno, realno, bolje solucije da bi ostvarili ljudska prava, koja su nam davno oteta, zgažena - poručio je Adžić.

Adžić: Naša obaveza da se borimo protiv asimilacije i ugnjetavanja Crne Gore i Crnogoraca

Transparentnost i inkluzivnost zakonodavnog procesa postaju kolateralna šteta kada se zakoni usvajaju ubrzano, bez adekvatne rasprave i konsultacija sa stručnom i zainteresovanom javnošću, kazao je saradnik na programima u Centru za građansko obrazovanje Nikola Mirković.
Mirković je to rekao Agenciji MINA, komentarišući to što je crnogorski parlament na kraju decembra usvojio veliki broj zakona, neke i bez skupštinske rasprave.
– Ipak, svjedoci smo da se neki važni zakoni ili izglasavanja u parlamentu, a koja imaju političku težinu za konstituente vlasti, veoma dugo ne mogu usvojiti, pa je zaključak da postoji ozbiljna razlika u pristupu onome što jesu realne potrebe i državni i javni interesi i onome što su interesi partija koje čine vlast – naveo je Mirković.
On je ukazao na to da je intenzivna dinamika rada Skupštine u velikoj mjeri uslovljena procesom evropskih integracija, a što je definisano i Programom pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji (EU) i Reformskom agendom.
Na političkoj ravni, kako je dodao, tu je ambiciozan plan Vlade i premijera Milojka Spajića da do kraja ove godine privremeno zatvore sva pregovaračka poglavlja.
– Naravno, svemu tome je dinamiku dala EU, jer je jedan od njenih fokusa sada i politika proširenja u čemu se mnogo novih šansi otvara za Crnu Goru, uključujući pored političkih prilika i značajna finansijska sredstva za svaki reformski korak – rekao je Mirković.
Kako je istakao, da bi se zaista došlo do cilja, neophodne su brojne i kompleksne zakonske reforme.
– A imajući u vidu kampanjski pristup zadacima od strane donosilaca odluka, nije iznenađenje da se mnogo toga završava onda kada dođe posljednji rok – naveo je Mirković.
On je kazao da je očekivano povećanje broja zakona koje Skupština treba da usvoji do jeseni, jer je broj poglavlja planiranih za zatvaranje u ovoj godini rekordan.
– Međutim, takav tempo nosi ozbiljne rizike po kvalitet zakonskih rješenja. Kada se zakoni usvajaju ubrzano, bez adekvatne rasprave, konsultacija sa stručnom i zainteresovanom javnošću i bez dovoljno vremena za amandmansko djelovanje, transparentnost i inkluzivnost zakonodavnog procesa postaju već hronična kolateralna šteta – ocijenio je Mirković.
On je kazao da na to treba dodati i različite političke trgovine, koje su, kako je rekao, nosiocima vlasti nerijetko iznad retoričke posvećenosti reformama koje iziskuje proces evropskih integracija.
– Na to ukazuju i konstrukcione greške koje se pokušavaju u posljednji čas uključiti u zakonske tekstove, kao i činjenica da neki važni zakoni veoma dugo čekaju dok traju pregovori konstituenata vlasti oko sasvim drugih pitanja – naveo je Mirković.
Prema njegovim riječima, to jasno ukazuje na raskorak između stvarnih javnih i državnih interesa i partijskih interesa onih koji čine parlamentarnu većinu.
Na pitanje koje su moguće posljedice za kvalitet zakona kada se veliki broj njih usvaja u kratkom vremenskom periodu, Mirković je odgovorio da postoji realan rizik da se u takvim okolnostima usvajaju neprecizna, nedovoljno razrađena ili normativno manjkava zakonska rješenja.
Kako je kazao Mirković, greške koje se naprave u fazi donošenja zakona često se kasnije ispostave kao skupe i teško popravljive.
– U kontekstu evropskih integracija, loša zakonska rješenja mogu dovesti i do ponovnog otvaranja nekog od privremeno zatvorenih pregovaračkih poglavlja, što bi bio ozbiljan politički i institucionalni udarac – upozorio je Mirković, dodajući da takođe postoji opasnost da Crna Gora uđe u EU sa formalno usklađenim, ali suštinski nefunkcionalnim propisima.
On je rekao da su takva iskustva imale i neke novije članice EU koje su bile na „brzoj traci“, navodeći da to nije dobro ni za funkcionalnost države, niti njen ugled u EU.
Govoreći o parlamentarnoj kontroli, Mirković je ocijenio da je kontrolna funkcija Skupštine vrlo slaba.
– A onda kada se i pokušava demonstrirati, uglavnom se odnosi na dio „igara“ u čijoj osnovi su partijski interesi, a mnogo manje demokratski nadzor nad izvršnom vlašću.
Na pitanje šta broj održanih kontrolnih saslušanja u prošloj godini, kojih je prema podacima Centra za demokratsku tranziciju bilo 13, govori o kontrolnoj ulozi Skupštine, Mirković je odgovorio da broj saslušanja sam po sebi nije dovoljan pokazatelj efikasnosti.
– Iako je u prošloj godini bilo nešto više kontrolnih saslušanja nego u prethodnim, ostaje činjenica da je ovaj saziv Skupštine, kroz suštinski nedemokratsko djelovanje parlamentarne većine, uveo praksu uskraćivanja prava koje opozicija ima još od 2010, a kojima im se garantuje određena prohodnost inicijativa za kontrolna saslušanja – naveo je on.
Mirković je kazao da, kada se govori o tom pitanju, treba imati u vidu i originalne inicijative i njihov sadržaj, odnosno da li su one obesmišljene ili su predstavljale iskorak u onim pitanjima za koje su inicirane.
Odgovarajući na pitanje da li i u kojoj mjeri drugi organi vlasti poštuju parlamentarnu kontrolu, on je rekao da izostanci premijera sa Premijerskog sata i način na koji se prema toj instituciji odnosio kada bi se pojavio, ukazuju na ozbiljno potcjenjivanje uloge Skupštine, naročito njene kontrolne funkcije.
– Kada se tome doda neodazivanje vrhovnog državnog tužioca i specijalnog državnog tužioca na kontrolna saslušanja, jasno je da prema Skupštini ne postoji poštovanje ni od drugih aktera nad kojima treba da vrši određeni nadzor – kazao je Mirković.
On je ocijenio da za sve to najveću krivicu nosi Skupština, koja je, kako je rekao, dopustila da ima takvu poziciju koja je kao instituciju ponižava.
– I to se ne nadoknađuje povremenim prijetnjama, poput poruke – mi smo vas izabrali, mi ćemo vas i smijeniti. Dobro bi bilo da se svi akteri sjete da su i sami izabrani voljom građana i da isto tako mogu biti smijenjeni već na narednim izborima, koji nijesu daleko – naveo je Mirković.
Na pitanje zašto Crna Gora još nema Zakon o Skupštini, on je kazao da političkim akterima u crnogorskom parlamentu ne odgovara usvajanje tog pravnog akta.
– Najkraći odgovor je: zato što političkim akterima u Skupštini to ne odgovara. Zakon o Skupštini bi jasnije uredio unutrašnju organizaciju, prava i obaveze poslanika, ali i uveo mehanizme odgovornosti i sankcionisanja – naveo je Mirković.
Takav zakon bi, kako je istakao, ojačao institucionalni integritet Skupštine, ali bi istovremeno ograničio prostor za političke zloupotrebe i neodgovorno ponašanje poslanika.
– Upravo zbog toga, politička volja za njegovo donošenje i dalje izostaje, ali je to i veoma dobar indikator karaktera vlasti, odnosno ograničenja njihovog demokratskog kapaciteta – zaključio je Mirković.

Mirković: Transparentnost kolateralna šteta "brzih zakona"

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić zakazao je dvije vanredne sjednice za ponedjeljak, 2. februar 2026. godine, na kojima će se razmatrati 49 tačaka iz različitih oblasti.
Na Prvoj vanrednoj sjednici Skupštine u 2026. godini, na dnevnom redu će se, pored ostalog, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sanaciji kreditnih institucija, Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poštanskim uslugama, Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore, Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o državnom tužilaštvu...
Pred poslanicima će biti i Prijedlog zakona o potvrdivanju Sporazuma o saradnji u oblasti energetike između Vlade Crne Gore i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima, Prijedlog zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost...
Na Drugoj vanrednoj sjednici Skupštine poslanici će raspravljati o Prijedlogu zakona o dopuni Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, Prijedlogu zakona o izmjenama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o socijalnom stanovanju, Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o porezu na promet nepokretnosti, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ostvarivanju prava na finansijsku podršku licima koja su bila zaposlena u sektoru drvoprerađivačke i šumarske industrije, Prijedlogu zakona o dopuni Zakona o željeznici...
Takođe, na dnevnom redu će biti Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama zakona o zaštiti prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora, Prijedlog zakona o ljekovima, Prijedlog zakona o dopuni zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju...
Vanredne sjednice sazvane su na zahtjev Vlade Crne Gore.
Sjednice su zakazane za 11 i 12 sati.

Vanredna zasijedanja 2. februara, na dnevnom redu 49 tačaka

Svečanom ceremonijom presijecanja vrpce danas je zvanično otvoren novi objekat Osnovne škole „Branko Brinić“ u Tivtu, čime je učenicima, nastavnom kadru i lokalnoj zajednici stavljen na raspolaganje savremeni obrazovni objekat, izgrađen u skladu sa najvišim pedagoškim i građevinskim standardima, saopšteno je iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.
Događaju su, kako se navodi u saopštenju, &nbsp;prisustvovali ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović, državni sekretari Ministarstva javnih radova Marko Jokić i Rusmir Džudžević, predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović, kao i poslanici, predstavnici lokalne samouprave, obrazovnih institucija i druge zvanice.
Vrpcu su svečano presjekli Jakšić-Stojanović, Jokić, državni sekretar Ministarstva javnih radova, predsjednik Komnenović i direktor Osnovne škole „Branko Brinić“ Ivica Tošev, nakon čega je upriličen obilazak škole i prezentacija izvedenih radova.
Ministarka Jakšić-Stojanović istakla je da je ulaganje u obrazovnu infrastrukturu jedan od ključnih prioriteta resora na čijem je čelu.
- Otvaranjem novog objekta Osnovne škole ,,Branko Brinić“ pokazujemo jasnu posvećenost stvaranju kvalitetnih i bezbjednih uslova za obrazovanje djece u svim djelovima Crne Gore. Savremeni prostori, prilagođeni potrebama učenika i nastavnika, predstavljaju osnov za kvalitetan obrazovni proces i dugoročni razvoj zajednice - poručila je ministarka.
Državni sekretar Ministarstva javnih radova Jokić naglasio je značaj realizacije ovog projekta sa aspekta javne infrastrukture.
- Rekonstrukcija ovog objekta realizovana je u skladu sa savremenim građevinskim i funkcionalnim standardima, uz poseban fokus na bezbjednost, energetsku efikasnost i dugoročnu održivost. Projekat predstavlja primjer kvalitetne saradnje institucija u cilju stvaranja infrastrukture koja odgovara potrebama savremenog društva - kazao je Jokić.
Ponos je iskazao i predsjednik opštine Tivat Željko Komnenović.&nbsp;
- Od danas, 200 đaka iz Radovića i okoline, svoje školovanje nastavlja u novom savremenom školskom objektu, što je vjetar u leđa našoj djeci, njihovom stasavanju i sazrijevanju. Objekat je priključen na novoizgrađeni kanalizacioni i vodovodni sistem, a Opština nastavlja sa infrastrukturnim ulaganjima.- kazao je Komnenović.
Komnenović je zahvalio ministarki Jakšić-Stojanović na saradnji, naglašavajući da je to primjer kako lokalna uprava i državna institucija mogu pozitivno uticati na kvalitet života građana. Slijedi rekonstrukcija dvije područne jedinice OŠ „Drago Milović“, u Gradiošnici i Donjoj Lastvi. Kako kažu iz lokalne uprave, nastaviće da se zalažu za izgradnju novog objekta osnovne škole na Župi.
Rekonstrukcija škole i vrtića u Radovićima započeta je u septembru 2023. godine, nakon što je prethodni objekat, izgrađen početkom osamdesetih godina prošlog vijeka kao montažni, bio u lošem infrastrukturnom stanju. Novi objekat izgrađen je praktično od temelja i predstavlja savremeni obrazovni kompleks ukupne bruto građevinske površine 3.131,85 m².
Prostorna organizacija objekta jasno razdvaja funkcionalne cjeline osnovne škole i vrtića sa jaslicama, uz poseban akcenat na bezbjednost i kvalitet boravka djece. Objekat je arhitektonski oblikovan tako da se uklapa u prirodni i primorski ambijent, dok je urbanistička parcela u potpunosti ograđena radi bezbjednosti korisnika.
U okviru objekta nalaze se savremeno opremljene učionice, biblioteka, kantina, fiskulturni blok sa sportskom dvoranom i pratećim sadržajima, kao i administrativni blok sa posebnim ulazom. Dio prostora namijenjen je područnoj jedinici Muzičke škole Tivat, dok će u objektu biti smještena i područna jedinica vrtića „Bambi“. Dvorište je funkcionalno podijeljeno na dio za osnovnu školu i dio za vrtić.
Vrijednost izvedenih radova, uključujući izgradnju, uređenje i opremanje objekta je preko pet miliona eura.
- Otvaranjem novog objekta Osnovne škole „Branko Brinić“, Tivat je dobio moderan, bezbjedan i funkcionalan obrazovni prostor, koji predstavlja značajan iskorak u unapređenju obrazovne infrastrukture i kvaliteta obrazovanja za najmlađe - zaključuje se u saopštenju MPNI.

MPNI: Otvoren novi objekat Osnovne škole „Branko Brinić“ u Tivtu

Iranske vlasti počele su da vraćaju pristup globalnom internetu više od deset dana nakon što je uvedeno ograničenje na tu uslugu kao odgovor na masovne demonstracije praćene nemirima širom države.
Kako su prenijeli ianski mediji, u nedjelju uveče da su usluge pretraživanja Gugla ponovo dostupne i mobilnim i fiksnim internet korisnicima širom Irana.
Polu-zvanična iranska novinska agencija Tasnim je dan ranije objavila da će pristup globalnom internetu, koji je bio potpuno blokiran od 9. januara nakon izbijanja masovnih demonstracija praćenih nemirima i nasiljem, biti fazno vraćen.
Iranske vlasti su u petak ukinule zabranu na SMS komunikacije u koja je uvedena ubrzo nakon što su izbili masovni protesti širom Irana, prenosi Tanjug.
Neimenovani visoki zvaničnik iranskog ministarstva telekomunikacija rekao je u nedjelju da je prekid interneta nanio značajnu ekonomsku štetu onlajn provajderima u Iranu koja se procjenjuje i do 40 miliona dolara.

Iranske vlasti počele da vraćaju pristup globalnom internetu

U današnjem izdanju emisije "E uživo", gledaoci Televizije E imaće priliku da se upoznaju sa mladim umjetničkim talentima i zanimljivim kulturnim temama.
Povodom izložbe koja je krajem decembra, u prepunoj sali Nikšićkog pozorišta, oduševila publiku i uljepšala završnicu godine u gradu pod Trebjesom, gošće emisije biće slikarka Angelina Janjušević, kao i učesnice izložbe Mia Stanišić i Mina Zindović.
Ekipa emisije posjetila je i Ulcinj, gdje je razgovarala sa Katarinom Perić, mladom, talentovanom i samoukom umjetnicom koja već osam godina, uz veliku posvećenost, gradi svoj slikarski izraz. Iako je po struci pravnica, Katarina je odlučila da slijedi svoju strast prema slikarstvu i umjetnosti.
U emisiji će biti riječi i o zanimljivoj knjizi posvećenoj ishrani Josipa Broza Tita, u kojoj je opisan poseban nutricionistički program za nekadašnjeg predsjednika, iza kojeg su stajali vrhunski ljekari i kuvari.
Emisiju E-uživo gledajte danas na Televiziji E, u terminu od 16 do 17.30 sati.

E uživo: Mladi umjetnici, inspirativne priče i nepoznati detalji iz Titove kuhinje

Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore do ovog trenutka nije zaprimilo zvanično obavještenje od Ambasade SAD u Podgorici, u vezi sa navodima o eventualnim izmjenama viznog režima prema, između ostalih, i crnogorskim državljanima.
To se navodi u odgovoru MVP-a na upit<a href="https://www.antenam.net/clanak/mvp-o-izmjenama-viznog-rezima-nijesmo-dobili-zvanicno-obavjestenje-ambasade-sad-pratimo-situaciju"> Antene M.&nbsp;</a>
- U svakom slučaju, odluke koje se odnose na vizni režim i generalno vođenje vizne politike predstavljaju suvereno pravo svake države. Ministarstvo vanjskih poslova kontinuirano prati razvoj situacije i informisaće javnost nakon što dobije zvaničnu informaciju od Ambasade. Dodatno, Ministarstvo vanjskih poslova ne posjeduje podatke o aplikantima za useljeničku vizu, već je ta informacija u nadležnosti Ambasade SAD u Podgorici - naveli su u odgovoru.