<p>Predsjednik Crne Gore <b>Jakov Milatović </b>položio je danas vijenac na spomenik Partizanu borcu na Gorici povodom 13. jula - Dana državnosti Crne Gore.</p> <p>Crna Gora obilježava Dan državnosti u znak sjećanja na 13. jul 1878. godine, kada je na Berlinskom kongresu priznata kao samostalna država i isti datum 1941. kada je narod Crne Gore počeo ustanak protiv fašizma.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250713090720_b398d47c07153c5d11a964ce238a6a3fa814c2f49028a37f6e17e0cf0f2ed5cc.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250713090720_b398d47c07153c5d11a964ce238a6a3fa814c2f49028a37f6e17e0cf0f2ed5cc" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Jakov Milatović"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250713090720_23af7367563ea2529cd66c145cca26c58e08a61b9265664acff4b3fd63524d3e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250713090720_23af7367563ea2529cd66c145cca26c58e08a61b9265664acff4b3fd63524d3e" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Jakov Milatović"> </figure>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Politika

FOTO: Milatović položio vijenac na spomenik Partizanu borcu na Gorici

<p>Predsjednik SDP i jedan od lidera Evropskog saveza<b> Ivan Vujović</b> upitio je čestitku povodom 13. jula - Dana državnosti Crne Gore. </p>
<p>- Dan koji sublimira crnogorsku vječnost, slobodarstvo i naše milenijumsko trajanje. Datum koji nam je u 19. vijeku donio međunarodno priznanje a u 20. vijeku, ustankom bez presedana u porobljenoj Evropi, otvorio vrata vraćanju državnosti, nasilno otetoj sramne 1918 - naveo je Vujović. </p>
<p>Borba protiv Crne Gore je, prema njegovim riječima, možda i najviše borba protiv 13. jula. </p>
<p>- I baš zato su tu borbu već izgubili. Srećan Dan državnosti i Dan ustanka - poručio je Vujović. </p>

Vujović: Borba protiv Crne Gore je možda i najviše borba protiv 13. jula - zato su tu borbu već izgubili

<p>Širom Evrope ove godine obilježeno je osam decenija od kraja Drugog svjetskog rata. S druge strane, u Crnoj Gori posljednjih mjeseci imali smo priliku da čujemo brojna revizionistička tumačenja događaja iz ovog sukoba koja su ostala bez adekvatnog odgovora sa državnog vrha.</p>
<p>Sve je kulminiralo kontroverzom oko dodjele Trinaestojulske nagrade i prijemom u organizaciji predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića sa kojeg je poslao mnoge sporne poruke koje se tiču ustanka kojim je počela oslobodilačka borba crnogorskog naroda.</p>
<p>Kako bi se podsjetili što se 13. jula 1941. godine zaista dogodilo i što ovaj datum danas znači Crnogorcima i Crnogorkama, razgovarali smo sa laureatom Trinaestojulske nagrade prije tačno pola vijeka – profesorom Radovanom Radonjićem.</p>
<p>- Britanski publicita Viljem Denton je, nakon posjete Crnoj Gori 1877. godine, rekao da je o njoj nemoguće pričati, a da ne izgleda „da ste zakoračili u domen romanse i tako začeli u svijesti čitalaca crv sumnje u pretjerivanje i nevjerovatno“. Meni se isto dešava kad govorim o 13. julu, uprkos tom što nastojim da, najviše što je moguće, slijedim dva pravila: ono Aristotelovo, da činjenice ne znače mnogo ako ne znate njihovu pozadinu (tj. ono što ih je kao takve proizvelo); i ono Filbijevo, koje glasi: „Poređajte (analizirajte) činjenice kako slijede, a onda izvucite iz njih zaključke kakvi god oni bili“ - rekao je Radonjić u razgovoru za Analitiku. </p>
<h2>Dva crnogorska 13. jula – slučajna podudarnost</h2>
<p>Ističe i kako strogo odvaja dva crnogorska 13. jula – onaj iz 1878. i 1941. godine i smatra kako, izuzevši slučajnu podudarnost datuma njihovog dana i mjeseca, nemaju ničega zajedničkog.</p>
<p>- Trinaestog jula 1878. godine, Crna Gora je na Berlinskom kongresu, uz saglasnost velikih sila, faktički dobila priznanje nezavisnosti od Turske, ali nije priznala samu sebe – i dalje je ostala ruski vazal, što je i do tada bila. Da vas podsjetim: na Berlinskom kongresu su crnogorski delegati svojim srpskim kolegama objašnjavali da Crna Gora dobrovoljno prihvata takvu poziciju u odnosu na Rusiju, jer vjeruje da će doći dan kada će diplomatija ćutati, a Rusija progovoriti, pa makar to bilo i s mačem u ruci - navodi Radonjić.</p>
<p>I Rusija joj je, podsjeća, prije nego što su i ona i Crna Gora nestale pred kraj druge decenije XX vijeka „prgovorila“ tri puta.</p>
<p>- Prvi put 1900. ocjenom jednog od svojih vodećih panslavističkih lidera Aksakova, da Crna Gora nema ni jedan jedini uslov da bude posebna država i nezavisna zemlja, te da je imala, i ima, smisla samo kao vojn(čk)i logor. Drugi put, 20. decembra 1905. godine, kada ruski car Nikolaj II Romanov, na tajnoj sjednici svojeg tajnog kabineta, diktira u zapisnik: “Crna Gora se od ovog trenutka pripaja Sbiji i ima da radi kako joj ona naredi”. Treći put, 24. januara 1914. godine, kada pomenuti ruski car, na tajnom susretu sa srpskim premijerom Nikolom Pašićem u Petrogradu, svom stavu iz decemra 1905. dodaje joj dva: da vojsku crnogorsku, u ratu koji je na vidiku, treba staviti pod komandu vojnog vrha Srbije, te da kralju Nikoli treba onemogućiti svaki uticaj na zbivanja u Crnoj Gori i, eventualno, šire. Nastavak priče znate. Iako je u Prvom svjeskom ratu bila na strani „saveznika“, Crnoj Gori niko od njih 1918. nije ozbiljno pružio ruku da je spasi nestanka - ukazuje Radonjić.  </p>
<h2>Dan kada je Crna Gora najprije priznala sebe</h2>
<p>Sagovornik Analitike naglašava kako je crnogorski 13. jul 1941. godine, sasvim druga priča. </p>
<p>- Ovoga puta, crnogorski narod je, predvođen komunistima, prvo priznao sebe, pa onda - nikoga ne pitajući ni za savjet, ni za pomoć - masovno pošao u borbu da to, u kontekstu Drugog svjetskog rata, svojom herojskom borbom, potvrdi pred sobom i pred svijetom. Nešto slično – u okolnostima u kakvima je Crna Gora tada bila – to nikome drugo na svijetu ne bi pošlo za rukom - smatra Radonjić. </p>
<p>Napominje da je četrdeset godina iza ovog drugog 13. jula, Crna Gora izvozila svoje industrijske proizvode na svih pet kontinenata.</p>
<p>- Taj, svakako najveličanstveniji, a vjerujem i neponovljivi dan - u Crnoj Gori i svijetu – za mene lično znači simbol jedinog čovjekovog do sada uspjelog leta u nebo do granice Sunca i čak druženje s njim pune četiri godine. Razumije se, da kad ovdje govorim o Suncu, ne mislim na tako nazvanu malo nam (s)poznatu maglinu u nepreglednim prostranstvima vasione, nego na Sunce kao odavno široko odomaćeni kolokvijalni narativ zamišljenog najvišeg nivoa ostvarenja čovjekove slobode - objašnjava Radonjić.</p>
<h2>Manifest i Belveder prethodili ustanku</h2>
<p>On podsjeća da je Drugi svjetski rat bio najveći sukob naroda i država u dosadašnjoj istoriji civilizacije, u kome je, kaže, uljuđeni dio čovječanstva, da bi opstao, morao da organizovano i odlučno ustane i izbori se protiv edemskog zla u vlastitoj vrsti, koje je hegemonističkim opredjeljenjima i odgovarajućom im vojnom silom željelo da ga porobi i uništi.</p>
<p>„Političku, etičku i akcionu platformu ujedinjenog čovječanstva za rat protiv fašizma i nacizma, od kojeg se trebalo osloboditi, činila je tzv. Atlantska povelja, do tada po svom sadržaju i implikacijama jedinstveni dokument te vrste, kojega su 14. avgusta 1941. godine potpisali predsjednik SAD i premijer Velike Britanije“, navodi Radonjić.</p>
<p>Kaže kao je Povelja sadržala utvrđena načela njihove vanjske politike nakon Drugog svjetskog rata.</p>
<p>- Dvije zemlje ne prihvataju bilo kakve teritorijalne promjene izvršene suprotno izraženoj volji zainteresovanih naroda. Svi narodi imaju pravo da sami izaberu oblik vladavine u kome žele da žive i da suverena prava naroda, koja su im silom oduzeta, moraju biti ponovo uspostavljena. Svi narodi moraju imati slobodan pristup trgovini i svjetskim izvorima sirovina, kao i pravo slobodne plovidbe. Poslije pobjede nad nacističkom tiranijom, treba uspostaviti mir koji će biti zasnovan na odustajanju od prijetnji silom ili upotrebe sile od strane svih država i osiguran širokim i čvrstim sistemom kolektivne bezbjednosti, u okviru koga moraju biti razoružane sve agresorske države, a miroljubivim narodima olakšan teret koji predstavljaju troškovi naoružanja - navodi on.</p>
<p>Ističe da su građani Crne Gore svoju opredijeljenost za takav put čovječanstva, kao jedini izbor za vlastiti opstanak, kao i konkretne dokaze da se već nalaze na tom putu, pokazali punih pet godina ranije. </p>
<p>- Prvo se ogledalo u Manifestu crnogorske omladine, od 1. decembra 1936. godine, a drugo konkretno potvrdilo pola godine ranije, na Belvederu kod Cetinja, gdje su mirni ceklinski i ini crnogorski demonstranti, u prvoj organizovanoj akciji narodnog fronta u svijetu, imali 36 žrtava (6. mrtvih i 30 ranjenih), nastalih pucnjima kraljeve režimske vojske u goloruki narod - napominje Radonjić.</p>
<h2>Držati pokorene Crnogorce značilo je isto što i orati more</h2>
<p>Radonjić podsjeća i da su crnogorski trinaestojulski ustanici čitav mjesec prije nego je svijet saznao za Atlantsku povelju već bili gotovo sasvim (tj. izuzev 3-4 grada) oslobodili svoju zemlju okupatorskog prisustva. </p>
<p>Suvišna je, kaže, svaka njegova riječ, jer o tome je govorio svijet.</p>
<p>- Moskovski radio već 14. jula 1941. godine, kao da predosjeća u čijim rukama bi mogla da bude njegova sudbina, šalje u etar vijest: „Crna Gora je ustala“. Italijani priznaju da nemaju načina da pacifikuju Crnogorce, usljed čega Pircio Biroli, šef vojne i civilne vlasti u Crnoj Gori, za Crnogorce kaže: „To je narod spreman na sve i nadahnut mističnim fantazijama“, čak toliko da „oni koji su zarobljeni sa oružjem pristupaju strijeljanju a da ni okom ne trepnu, što znači da držati pokorene Crnogorce…značilo je isto što i orati more, dakle iluziju“ - kazao je Radonjić.</p>
<p>Dodaje i da je britanski premijer Vinston Čerčil, u Donjem domu engleskog parlamenta, krajem februara 1944. godine, izjavio da jugoslovenskim komunistima pripada zasluga za pobjedu nad fašizmom.</p>
<p>- Da je Tito vođa „ovjenčan slavom borbe za slobodu“; da su pet sedmica kašnjenja Hitlerovih armija u prodoru ka Istoku, izazvanog „balkanskom fantazijom“, u kojoj je dirigentska palica bila u rukama Crne Gore, vjerovatno odlučile ishod bitke za Moskvu, a time i ishod Drugog svjetskog rata - podvukao je Radonjić.</p>
<h2>Ustanici nastavili svoj put izvan granica Crne Gore</h2>
<p>Podsjeće i kako su crnogorski trinaestojulski ustanici, ponosni na takve odjeke svoje borbe, ali ne zanoseći se iluzijom da su završili započeto, nastavili svoj put izvan granica Crne Gore. </p>
<p>- Čudesno hrabrim i nadasve svjesnim ljudskim žrtvovanjem mnogih svojih boraca na Pljevljima, 1. decembra 1941, godine, omogućili su srpskim partizanima, Centralnom komitetu KPJ i glavnom rukovodstvu jugoslovenskog NOR-a i revolucije, koji su na jugu Srbije bili opkoljeni sa 80 hiljada Njemaca i domaćih kvislinga da bezbjedno pređu u Bosnu, na slobodnu teritoriju, gdje skupa sa partizanima iz drugih krajeva bivše zajedničke države formiraju prve jugoslovenske jedinice antifašističkih boraca i skupa s njima bili jedini učesnici Drugog svjetskog rata, koji su striktno ispoštovali odredbe Atlantske povelje – na čitavom prostoru svoje zemlje, kao i na međunarodnom planu - istakao je Radonjić. </p>
<p>Prema njegovim riječima, dokaz za to su bili, za mnoge šokantni, postupci jugoslovenskih partizana prema saveznicima, čiji su lideri, kaže on, s očiglednim zaboravom na obaveze iz Atlantske povelje, u drugoj polovini rata, često raspravalji o podijeli svijeta na sfere uticaja.</p>
<p>- Ti postupci bili su odobrenja Britancima da iz Italije kroz Ljubljaska vrata prođu u Austriju samo pod uslovom da se na tom putu ne zaustavljaju, niti skreću “za metar”, ni lijevo, ni desno; dozvole Crvenoj armiji, u septembru 1944. godine, da u nastupanju prema Mađarskoj može koristi jugoslovenski prostor tek nakon garancije Vrhovnog sovjeta SSSR da će s danom prestanka borbenih dejstava na tom prostoru i posljednji sovjetski vojnik napustiti Jugoslaviju; „lišavanje“ američke vojne avijacije dviju borbenih letilica (1946. godine), nakon upozorenja Pentagonu da nedozvoljeno ne koristi jugoslovenski vazdušni prostor; istorijsko „ne” Staljinu, 1948. godine, kojim je promijenio odnos politiških snaga u Evropi, prokrčio put za uklanjanje „gvozdene zavjese“ između Istoka i Zapada, bitno doprinio prevladavanju blokovske politike i otpočinjanju procesa razoružanja u svijetu - navodi Radonjić.</p>
<h2>Veliki broj Crnogoraca među vođama NOB-a</h2>
<p>Sagovornik Analitike podsjeća i na veliku ulogu koju su Crnogorci imali u vođstvu Narodno-oslobodilačke borbe.</p>
<p>- U velikim epopejama jugoslovenskog NOR-a i Revolucije, crnogorski trinastojulci učestvovali su: sa više od 36.000 partizanskih boraca, u završnim borbama za oslobođenje Jugoslavije; 1.800 komandanata jedinica NOV i POJ; 247 od 1.322 Narodna heroja Jugoslavije; osam od 23 članova Vrhovnog štaba; četiri od šest vođa ustanka; četiri od sedam komandanata divizija u bitkama na Neretvi i Sutjesci; osam od 18 komandanata korpusa; sva tri ratna komesara JRM; tri komandanta jedinica koje su oslobodile glavne gradove (Beograd, Sarajevo i Cetinje); jedinog komandanta korpusa; tri načelnika saniteta (Srbija, Hrvatska i Crna Gora); dva od osam članova Politbiroa CK KPJ - precizirao je Radonjić.</p>
<h2>Srpski popovi, mantijaši i njihva „istorija“</h2>
<p>Radonjić je upitan i kako osnažiti kulturu sjećanja na 13. jul i njegov istorijski značaj među mladima, u vremenu kada se javni prostor zatrpava poricanjem, lažima i trivijalizacijom istorijskih borbi.</p>
<p>- Organizovanim, upornim i istrajnim akcijama suprotnog smisla i sadržaja. Konkretno, to znači najmanje tri stvari: prvo, osloboditi ih nauka srpskih popova i srpskih stranaka, nikad upristojenih udžbenika istorije i mentorstva nastanika školovanih na fakultetima sa profesorima u mantijama - kategoričan je Radonjić.</p>
<p>Drugo, dodaje on, sasvim promijeniti pojmovno-kategorijalni vokabular u kome se objašnjava da je u Crnoj Gori od 1941. do 1945. vođen građanski rat, što bi značilo klasni, rasni, međunacionalni ili vjerski rat među građanima Crne Gore, a ne rat za oslobođenje zemlje od fašističkih okupacionih snaga, kojima se, kaže, u borbi protv svojega naroda i države dobrovoljno pridružio i dio odraslog domaćeg stanovništva, koje zbog toga opravdano nazvan kvislinška formacija (ili jednostavnije rečeno: domaći izdajnici). </p>
<p>- Pri tome bi njihove sadašnje branitelje (velikosrpske popove i političare) trebalo priupitati: otkud oni na Zidanom mostu u povlačenju iz Jugoslavije sa poraženom okupatorskom vojskom, ako se građanski rat i po definiciji vodi isključivo u jednoj (svojoj) zemlji i bez prisustva stranih okupacionih vojski - ukazuje Radonjić.</p>
<h2>Šta su četnici zaista htjeli</h2>
<p>Treće, ističe on, umjesto kojekakvih i koječijih priča mladima o tome ko su i zašto su neki građani Crne Gore u pomenutim ratnim događajima, a mnogi i kasnije, bili domaći izdajnici, treba ih upoznati sa njihovim izvornim programima ideološke i političke orijentacije.</p>
<p>- Tada bi vidjeli da, na primjer, program crnogorskog četništva glasi: 1) Borba za slobodu cjelokupnog našeg naroda pod skiptrom Njegovog Veličanstva Kralja Petra II. 2) Stvoriti veliku Jugoslaviju i u njoj veliku Srbiju, etnički čistu u granicama Srbije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Srema, Banata i Bačke. 3) Borba za uključenje u naš džavni život i svih još neoslobođenih slovenačkih teritorija pod Italijanima i Nemcima (Trst, Gorica, Istra i Koruška), kao i Bugarske, severne Albanije sa Skadrom. 4) Čišćenje državne teritorije od svih narodnih manjina i nacionalnih elemenata. 5) Stvaranje neposredne zajedničke granice između Srbije i Crne Gore, kao i Srbije i Slovenije, čišćenjem Sandžaka od muslimanskog i Bosne od muslimanskog i hrvatskog življa. 6) Kazniti sve Ustaše i Muslimane koji su u tragičnim danima uništavali naš narod... - navodi Radonjić. </p>
<p>Napominje i da je crnogorskim četnicima specijalno naloženo i „očistiti Pešter od Muslimanskog i Arnautskog življa“; „dejstvovati pravcem preko Čakora ka Metohiji sa zadatkom da se na tome pravcu očisti teritorija od Arnauta, kao i da se presretnu oni koji će biti gonjeni sa Peštera – Sandžaka“; „dejstvovati pravcem Južnog primorja ka Dubrovniku sa zadatkom da se ovi oslobode“ te „dejstvovati ka jugu u cilju zauzimanja Skadra“. </p>
<p>- Punu saglasnost s tako definisanim obavezama izražava Bajo Stanišić u svojoj poruci Hercegovcima sredinom 1942. godine, u kojoj dominiraju četiri momenta: 1) u vojničkoj i svakoj drugoj akciji isključiti politiku, a u duši poslovati i rukovoditi se sa velikom srpskom nacionalnom idejom; 2) prema okupatoru biti taktičan i lojalan, razvijati njegovo povjerenje prema „Srpskom nacionalnom pokretu“ kako bi razvili defetizam kod „unutrašnjeg neprijatelja“ i po mogućnosti okupatora pripremiti na zajedničku saradnju protiv tih „neprijatelja“; 3) preko učitelja, profesora i sveštenika širiti poruku „Srbi na okup“, ali je primjenjivati „strogo diskretno ne samo na ekstremne Srbe unitariste nego i na one koji jugoslovenski misle“; 4) konačni cilj jeste osnivanje nove srpske države, ali ne samo kao geografskog pojma nego i kao „čisto srpskoga“ duhovnog prostora „sa četiri najosnovnija atributa“: srpska država (Velika Srbija), Srbin kralj (iz dinastije Karađorđevića), srpska narodnost i srpska vjera - podsjeća Radonjić.</p>
<h2>Ko danas odlučuje u Crnoj Gori i što bi na to rekli partizani</h2>
<p>Osvrnuvši se na glorifikaciju četničkog pokreta od strane srpskih mitropolita u Crnoj Gori, kaže da je to je njihov nacionalni i državni program u sekularnom mislu, koji po kanonima vaseljenskih sabora ne bi smjeli da imaju. </p>
<p>- Ali, s obzirom na to da se u ovoj zemlji ne poštuju ni Ustav, ni njeni zakoni, a kamoli da neko misli o kanonskim, oni će nastaviti svoju rabotu sve dok ovu zemlje ne učini na svoj način shvaćenom nebeskom državom, ili se, u što sumnjam, nađe neko ko će je iz nje mirno ispratiti - ocijenio je Radonjić.</p>
<p>Pitali smo ga i smatra li da crnogorska opozicija ima jasan i principijelan odgovor na proces relativizacije istorije, urušavanja antifašističkog nasljeđa, ali i ekonomske degradacije i zavisnosti od Beograda.</p>
<p>- Sve sam o tome što sam imao ili imam da kažem, već rekao: kad je trebalo (na vrijeme), više puta, jasno i glasno. Po stanju u društvu kakvo imamo, i koje Vas je vjerovatno inspirisalo da mi postavite ovo pitanje, možemo zaključiti: ili da to do njih nije stizalo – što nije moja krivica; ili da ga oni smatraju irelevantnim – što je njihovo pravo. Nemam više vremena, a izgleda ni potrebe, da ga ponavljam - kratko je odgovorio Radonjić. </p>
<p>On je poznavao lično brojne istaknute partizanske borce te nas je zanimalo što misli kako bi oni reagovali na činjenicu da su 2025. godine, osam decenija nakon pobjede nad fašizmom, dvije najmoćnije osobe u Crnoj Gori - četnički vojvoda Andrija Mandić i mitropolit Joanikije Mićović, otvoreni poštovaoci kolaboracionističkog pokreta.</p>
<p>- Pretpostavljam da ne bi povjerovali, da je takvo što moguće. A kad bi se ipak uvjerili da takvo što postoji, vjerujem da bi učinili sve što je potrebno da režiseri takve političke instalacije u našoj zemlji nikad više ne izađu na svjetlost dana iz svojih mišjih rupa, inače stalnih prebivališta - zaključio je Radonjić.</p>

Radonjić: 13. jul jedini istinski let Crne Gore ka slobodi, partizani ne bi vjerovali ko danas upravlja njihovom zemljom

<p>Bivši predsjednik Crne Gore <b>Milo Đukanović </b>poželio je srećan 13. jul - Dan Državnosti svima koji poštuju i ponose se tradicijom slobodarstva i nacionalnog dostojanstva naše države.</p>
<p>- Istorijska ostvarenja ovog velikog datuma kroz vjekove osvjetljavaju put napretka i razvoja Crne Gore i predstavljaju siguran okvir za izgradnju modernog demokratskog crnogorskog društva sa izvjesnom evropskom perspektivom - naveo je Đukanović na mreži X.</p>
<p>Kako je istakao, u antifašizmu je "naša sigurnost, naša snaga i naša nada u dugovječnost Crne Gore".&nbsp;</p>
<p>- I sigurna brana od pokušaja revizije istorije kojima svjedočimo i ovih dana. Da je vječna Crna Gora - poručio je Đukanović.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FDjukanovicCG%2Fstatus%2F1944157152496570433%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1944157152496570433%7Ctwgr%5E9e6b50e21b1068927593aeed4a01863b9ca22c9a%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Đukanović: Antifašizam je naša sigurnost i brana od pokušaja revizije istorije

<p>Ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera<b> Damjan Ćulafić </b>kazao je da su, ukidanjem odluke da se Sinjajevina pretvori u vojni poligon, stvoreni preduslovi da predloži da se to područje stavi pod poseban režim zaštite.</p>
<p>On je na poziv građana i organizatora otvorio edukativno-rekreativni kamp na Sinjajevini, koji prganizuje Građanska inicijativa Sačuvajmo Sinjajevinu, uz podršku međunarodne organizacije International Land Coalition (ILC).</p>
<p>Ćulafić je, kako je saopšteno iz resornog Ministarstva, rekao da je Sinjajevina dom ljudima, biljkama, rijetkim vrstama, izvorima i legendama.</p>
<p>- Nije ovo samo prostor, ovo je način života. Ako već imamo tu sreću da živimo pored nje, imamo i obavezu da je sačuvamo - istakao je Ćulafić.</p>
<p>On je zahvalio mještanima koji su, kako je rekao, čuvali planinu sve ovo vrijeme, a ministru odbrane, <b>Draganu Krapoviću</b>, na hrabrosti i odvažnosti da Vladi predloži ukidanje odluke da se Sinjajevina pretvori u vojni poligon.</p>
<p>- Ovim ste mi zajedno mnogo pomogli i stvorili ste preduslove da u okviru svojih ovlašćenja i mogućnosti, a u saradnji sa opštinama Kolašin i Mojkovac, predložim da se ovo područje stavi pod poseban režim zaštite. Na taj način ćemo je trajno sačuvati - poručio je Ćulafić.</p>
<p>On je naglasio da je Sinjajevina bogata sa 56 vrsta biljaka i životinja koje ne postoje nigdje van Balkana, od toga 40 vrsta koje su od posebnog značaja za cijelu Crnu Goru.</p>
<p>- Prostranstva bez saobraćaja, bez buke, samo tišina i vjetar. I sad zamislite da to nestane. Da sve to pretvorimo u zonu konflikta, u prostor bez duše. Zato danas ne govorim samo kao ministar. Govorim kao neko ko razumije da bez vas, bez ljudi koji ovdje žive, koji je poznaju u dušu nema prave zaštite - istakao je Ćulafić.</p>
<p>On je kazao da znanje, iskustva i svakodnevica ljudi koji žive na Sinjajevini moraju da budu utkani u ono što se naziva “zaštićeno područje”.</p>
<p>- Nije ideja da se planina zatvori, da se ljudi protjeraju ili ograniče. Naprotiv. Prava zaštita znači da ljudi žive od prirode, ali tako da je ne unište. Da je koriste s mjerom, kao što su to radili vaši preci - poručio je Ćulafić.</p>
<p>On je kazao da ga raduje što su upravo mladi u centru ovog kampa.</p>
<p>- Vi ste nasljednici svega ovoga, vi ste sada već lideri. Generacija koja zna da koristi dron, da prepozna ljekovitu biljku, da organizuje kamp, i da napiše apel. To je ta kombinacija znanja i strasti koja je potrebna ovom prostoru - naveo je Ćulafić.</p>
<p>On je zahvalio organizatorima – GI Sačuvajmo Sinjajevinu i međunarodnoj organizaciji International Land Coalition – što su pokrenuli i otvorili kamp.</p>
<p>- Čuvajte planinu, čuvajte jedni druge. I nikad ne zaboravite da ste vi ta snaga koja ovu zemlju vodi naprijed - zaključio je Ćulafić.</p>

Ćulafić: Sljedeći korak da zaštitimo Sinjajevinu

<p>Javnost u Crnoj Gori ostala je zatečena, a dio i šokiran činjenicom da se premijer <b>Milojko Spajić </b>juče, 11. jula, nije oglasio povodom obilježavanja 30. godišnjice genocida u Srebrenici – najmračnijeg zločina počinjenog na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata.</p>
<p>Niti jedne riječi. Niti poruke podrške porodicama žrtava. Niti simbolične objave na društvenim mrežama. Ništa. Potpuna tišina. Na dan kada su oči svijeta bile uprte u Potočare, kada je civilizovani svijet stajao u tišini i sjećanju – iz kabineta premijera Crne Gore nije stigla nijedna poruka.</p>
<p>Za razliku od mukotrpne šutnje juče, danas se premijer oglasio na društvenoj mreži X, ali – povodom Sinjajevine.</p>
<p>– Pozdravljam sjajnu ekipu na Sinjajevini! Žao mi je što ove godine nisam u prilici da budem sa vama i da zajedno proslavimo veliku pobjedu! Zajedničkim snagama smo sačuvali ovaj prirodni dragulj – i zahvaljujući domaćinima, kao i svim ljubiteljima prirode, nastavićemo da uživamo u čarima ove predivne planine – napisao je Spajić.</p>
<p>Oglasio se i selfijem da kaže kako je letio avionom Air Montenegra. </p>
<p>Dok je on slavio “pobjede” u planini, u Memorijalnom centru Potočari obilježavana je godišnjica zločina nad više od osam hiljada bošnjačkih muškaraca i dječaka. U delegaciji Vlade Crne Gore, komemoraciji su prisustvovali ministar vanjskih poslova <b>Ervin Ibrahimović</b>, koji je predvodio delegaciju, te ministarke i ministri: <b>Naida Nišić, Majda Adžović, Maraš Dukaj, Admir Šahmanović, Damir Gutić, Mirsad Azemović, Fatmir Đeka</b> i <b>Milutin Butorović</b>.</p>
<p>Njihovo prisustvo bilo je državni čin. Premijerovo ćutanje – lični izbor.</p>
<p>U zemlji čiji su građani direktno povezani sa tragedijom Srebrenice, odsustvo makar simbolične geste sa najvišeg političkog nivoa – nije samo propust. To je poruka. I to ona koja boli. Onda i pitanje za kraj - je li ovo premijer koji može Crnu Goru uvesti u EU.</p>

Miraš Dušević

Tišina koja boli: Spajić prećutao 30 godina od genocida u Srebrenici, oglasio se dan kasnije – o Sinjajevini

<p>Poslanik Socijaldemokrata Crne Gore (SD) i predstavnik Evropkog saveza <b>Nikola Zirojević</b> reagovao je na izjavu potpredsjednika Vlade i ministra <b>Ervina Ibrahimovića</b> povodom dokumentarne izložbe Memorijalnog centra Srebrenica koja je bila postavljena u Vladi Crne Gore.</p>
<p>- Je li drugi potpredsjednik Vlade, <b>Budimir Aleksić</b>, prisustvovao izložbi - pitao je Zirojević Ibrahimovića.</p>
<p>Zirojević je istakao da misli da bi to bila jedinstvena prilika da objasni one jezičke konstrukcije upućene muslimanima iz vremena kad je žario i palio medijskom scenom.</p>
<p>- A o onome za Crnogorce znam da ga ne biste ni pitali - dodao je Zirojević obraćajući se Ibrahimoviću.</p>
<p>Pita se i da li Ibrahimović može bilo kojeg Bošnjaka ubijediti da je koalicija sa Mandićem garant poštovanja njihovih prava.</p>
<p>- Zbilja se pitam da li Ibrahimović misli da bilo kojeg Bošnjaka, osim onih koje je konektovao na korito, moze ubijediti da je koalicija sa Mandićem garant poštovanja njihovih prava - naveo je Zirojević.</p>
<p>On je na kraju objave na mreži Iks (X) napsiao da se „koritu u zube ne gleda, čak i ako su za tom sofrom i negatori genocida”.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fzirojevicnikola%2Fstatus%2F1944038527068778522%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Zirojević: Da li je Ibrahimovićevoj izložbi u Vladi, povodom genocida, prisustvovao Budimir Aleksić

<p>Krši se zakon o državnim simbolima i riječ je o krivičnom djelu - kazala je predsjednica nevladine organizacije Crnogorski forum <b>Jelena Marković </b>komentarišući bilbord je u Nikšiću postavljen povodom obilježavanja Dana državnosti Crne Gore - 13. jula uz navođenje da je „150 godina od Nevesinjske puške“, uz istaknute boje srpske zastave..</p>
<p>Ona navodi da crnogorska zastava, prema Zakonu o državnim simbolima, ne smije biti oskrnavljena i postavljena javno, medijski istaknuta na bilbordu ili bilo đe drugo sem u svom identičnom obliku.&nbsp;</p>
<p>- U suprotnom, kao u Nikšiću na bilbordu, riječ je o skrnavljenju državne zastave Crne Gore od vlasti u Nikšiću na čelu s predsjednikom Opštine Markom Kovačevićem - istakla je Marković.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbilbord-u-niksicu-dan-drzavnosti-crne-gore-cestitan-uz-simboliku-nevesinjske-puske-i-srpsku-trobojku&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Odgovorni su, dodaje, kako priređivač postera, tako i Kočević koji, prema njenim riječima, sprovodi agendu svog partijskog lidera<b> Andrije Mandića.</b></p>
<p>Podsjeća da je protiv Mandića podnijela prijave zbog skrnavljenja državnih simbola, ponižavanja istih i prijetnji da će se Crna Gora naći kao članica na sljedećem svesrpskom saboru, što znači promjena njenog držvnopravnog statusa na protivustavan način".</p>
<p>- Vrhovni državni tužilac je dužan da reaguje i povodom prethodnih prijava, kao i sad, jer se sve ovo sprovodi s ciljem destabilizacije i narušavanja mira u državi i dobrosudsjedskih odnosa sa susjednim zemljama Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom - smatra Marković.</p>
<p>Ovo, kako je rekla, traje i u kontinuitetu se nastavlja.</p>
<p>- Kako Kovačević još nije odgovarao ni za prethodna djela koja se gone po službenoj dužnosti, a konačno je bez imuniteta, smatramo da je sad momenat da vrhovni državni tužilac <b>Milorad Marković </b>sprovede do kraja ove procese i tako pokaže kredibilitet i rad u interesu države Crne Gore i da nije pod uticajem vlasti, već odgovorno i profesionalno u skladu sa zakonom sprovodi svoje radne obaveze - navela je Marković.</p>
<p>Ovi primjeri, kako dodaje, pokazuju da se vlast u Crnoj Gori miješa unutrašnje stvari susjednih država.</p>
<p>Podsjeća da je tako predsjednika bh. entiteta Republika Srpska <b>Milorada Dodika </b>dočekao Mandić sa zastavom entiteta.</p>
<p>- To uvodi Crnu Goru u težak položaj, jer se naša država kroz ovakve funkcionere miješa se u unutrašnja pitanja drugih država i izaziva destabilizaciju ne samo Crne Gore već čitavog Balkana, što je nedopustivo - kategorična je Marković.</p>
<p>Tako su Crnoj Gori ovakva postupanja donijela protestne note.</p>
<p>- Podsjećamo da su premijer <b>Milojko Spajić</b>, predsjednik države <b>Jakov Milatović</b> i sve institucije sistema, a prije svega VDT Marković, dužni da reaguju i dalje incidente koji proizvode destabilizaciju spriječe, jer ovo je direktno izazivanje situacija koje koče evropski put Crne Gore - ističe Marković.</p>
<p>Crnogorski forum je, kako dodaje, podnio prijavu Vrhovnom državnom tužilaštvu i zahtijevali su utvrđivanje počinioca ovog krivičnog djela i da se kazni po zakonu zbog skrnavljenja državnih simbola, a prethodni procesi što hitnije riješe.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fjmarkovic_%2Fstatus%2F1944026133537992842%3Ft%3DueuN-gf1tWZGr8_5UMCazQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Marković o bilbordu u Nikšiću: Krši se zakon o državnim simbolima, riječ je o krivičnom djelu

<p>Delegacija Opštine Budva odala je počast herojima povodom Dana državnosti.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250712150712_5fa88c0343a8ea4766af14a2f4c50c533d17480487994764dcd01c6ff96aa677.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250712150712_5fa88c0343a8ea4766af14a2f4c50c533d17480487994764dcd01c6ff96aa677" data-rendition-name="original" width="960" height="720" loading="lazy" alt="Polaganje vijenca"> </figure>  <p><br/></p> <p>Vijence su položili predsjednik Opštine Budva, <b>Nikola Jovanović</b>, predsjednik Skupštine opštine Budva, <b>Petar Odžić </b>i <b>Jovo Perović</b> zajedno sa članovima UBNOR-a.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250712150712_2f00f5168fc022eac32116130ac9c96d90a5fd788bf67d53fb87700c9c0bf4dc.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250712150712_2f00f5168fc022eac32116130ac9c96d90a5fd788bf67d53fb87700c9c0bf4dc" data-rendition-name="original" width="960" height="1280" loading="lazy" alt="polaganje vijenca"> </figure>  <p><br/></p> <p>Vijence su prvo položili ispred Mogrena, kod biste narodnog heroja Marka Stanišića, nakon čega je delegacija obišla i spomen-obilježja u Bečićima, na Svetom Stefanu i u Petrovcu.</p> <p>Na Svetom Stefanu delegaciji su se priključili i predstavnici Mjesne zajednice.</p>

Jovanović, Odžić i Perović odali počast herojima povodom Dana državnosti

<p>Trinaestojulska nagrada je više od priznanja, ona nosi težinu istorije, ocijenio je član GO SDP i predstavnik Evropskog saveza<b> Ćazim Lisičić</b>.&nbsp;</p>
<p>- Ako je knjiga s lažnim podacima dobila najveće priznanje, to mora da se ispita do kraja - istakao je Lisičić.&nbsp;</p>
<p>Naglašava i da nema opravdanja i skrivanja iza procedura.&nbsp;</p>
<p>- Ministarstvo kulture je po zakonu dužno da reaguje. Građani traže istinu - poručio je Lisičić.&nbsp;</p>

Lisičić: Nema opravdanja i skrivanja iza procedura, Ministarstvo kulture dužno da reaguje

<p>Grupa građana otganizovala je danas javno okupljanje i postavljanje izložbe pod nazivom „Sunovrat Crne Gore“ kod kapije na ulazu u Park-šumu Gorica.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D5DdCurjkhuY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;Danas branimo slobodu i dostojanstvo crne gore.</p> <p><br/></p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250713090712_3de6c176be5b664cbe9694853d6710576f3ce3c386d93c62ffca9255e46e7989.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250713090712_3de6c176be5b664cbe9694853d6710576f3ce3c386d93c62ffca9255e46e7989" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="okupljanje - 13. jul"> </figure>  <p>&nbsp;Građanska aktivnistkinja i novinarka <b>Tanja Pavićević</b> kazala je da danas branimo slobodu i dostojanstvo Crne Gore.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250713080752_3fc5d110d70cca9bd58ad967ea638560fe0bcc023895206928ed40efbf34ead5.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250713080752_3fc5d110d70cca9bd58ad967ea638560fe0bcc023895206928ed40efbf34ead5" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Skup - 13. jul"> </figure>  <p>Na mjestu okupljanja nešto prije devet sati, osim građana, prisutna je Komunalna policija.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250713080752_399da385d8b6b196ce847db7bd5561987bf3a0c329b7357b54e8d2cd8868a3e8.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250713080752_399da385d8b6b196ce847db7bd5561987bf3a0c329b7357b54e8d2cd8868a3e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Skup - 13. jul"> </figure>  <p>Arhitekta <b>Veselin Bato Radulović</b> kazao je da je došao na okupljanje kao slobodan građanin.</p> <p>- A bio sam slobodan i u utorak kod Vile Gorica kada sam zasut hemijskim otrovima, ali ni hemijski otrovi ni bolest me neće spriječiti da idem tamo đe su pravo i pravda. Biću uvijek tamo đe se slave tekovine naše Crne Gore. Ovdje sam da vam čestitam 13. jul. Živjeli, za srećnu Crnu Goru - poručio je Radulović.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025071309070_40248df9b24b867f44d28709be08ca7c9cdd5fd6b2570678553fac4f51680b28.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025071309070_40248df9b24b867f44d28709be08ca7c9cdd5fd6b2570678553fac4f51680b28" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="okupljanje - 13. jul"> </figure>  <p>Dekan Fakulteta za crnogorski jezik i književnost (FCJK)<b> Aleksandar Radoman </b>poželio je svima srećan Dan državnosti Crne gore.</p> <p>On smatra da je potrebno prosvećivati građane.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250713090712_5f075cc6d894279b15e7ba9b88b4dbc4192bc6975eede3d407ebc7119272068c.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250713090712_5f075cc6d894279b15e7ba9b88b4dbc4192bc6975eede3d407ebc7119272068c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="okupljanje - 13. jul"> </figure>  <p>- Potreban je pokret za dugoročnu emancipaciju Crne gore. Ako bilo ko ima dilemu zašto smo ovdje - da odamo počast gorostasima koji su nam u amanet ostavili slobodu. No pasaran - poručio je Radoman.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250713080756_db6d559507147584835ba6920863962af63cd520e7bc5aeaea998beee681c8cb.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250713080756_db6d559507147584835ba6920863962af63cd520e7bc5aeaea998beee681c8cb" data-rendition-name="original" width="5712" height="4284" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava"> </figure>  <p>&nbsp;Aktivista<b> Saša Jovetić</b> rekao je da je Crna Gora izvojevala mnoge pobjede.</p> <p>- I ovu ćemo - poručio je on.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025071309070_c0848e2320fccd852b386c0582f7a856e13f248bf2dd19254a8d8ea2e9586238.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="2025071309070_c0848e2320fccd852b386c0582f7a856e13f248bf2dd19254a8d8ea2e9586238" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="okupljanje - 13. jul"> </figure>  <p>&nbsp;Glumac <b>Aleksandar Radulović</b> pozvao je drugu stranu da izađe, kako je rekao, iz brloga i okova.&nbsp;</p> <p>- Svi smo mi u istoj državi i na istoj strani. Ne patite za foteljama. Nije ovo naš praznik samo no i njihov. No ne znaju. Nismo mi ni onoga dana bili samo CRNOGORCI ili kako vele Montenegroni, nego kao građani. Živjela Crna Gora i svi njeni građani ma kako se zvali. E viva - poručio je Radulović.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250713090752_d108371de1c59d17eefbf82f2749adb43b199d07b8aaa2bd7b0d7157b2d27d77.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="20250713090752_d108371de1c59d17eefbf82f2749adb43b199d07b8aaa2bd7b0d7157b2d27d77" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="okupljanje - 13. jul"> </figure>  <p>Nakon toga, okupljeni će položiti vijenac na Spomenik borcima NOR-a, u znak poštovanja prema antifašističkoj tradiciji Crne Gore koja se danas brutalno gazi.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250713080752_6a77c0736197286b1823589e6c48825ec3d0664376e032319d89c2a5c04850c7.jpg" data-media-id="editor_9" data-image-id="20250713080752_6a77c0736197286b1823589e6c48825ec3d0664376e032319d89c2a5c04850c7" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Skup - 13. jul"> </figure>  <p>Okupljeni su skandirali "Smrt fašizmu, sloboda narodu" i "Dolje fašizam Andrije Mandića".</p> <p>Organizatori su poručili da ne pristaju na prekrajanje prošlosti i zaborav.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250713090712_1a79196c7928fe7dd25dba2cdeddf0c70269ab13dc571d5884e52f8687e4d96b.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20250713090712_1a79196c7928fe7dd25dba2cdeddf0c70269ab13dc571d5884e52f8687e4d96b" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="okupljanje - 13. jul"> </figure>  <p>&nbsp;Nakon govora, okupljani su se uputili ka spomeniku Partizanu-borcu na Goricu i položili vijenac.</p> <p><br/></p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250713090752_73d0e14fd38fe4cd44e22cf300179d198734fc6808ab7ee63cf1a60516af36ad.jpg" data-media-id="editor_11" data-image-id="20250713090752_73d0e14fd38fe4cd44e22cf300179d198734fc6808ab7ee63cf1a60516af36ad" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="okupljanje - 13. jul"> </figure>  <p>Reditelj <b>Danilo Marunović </b>je sa tog mjesta poručio da povlačenje nije opcija.&nbsp;</p> <p>- Idemo do kraja. Naše vrijednosti su superiorne - istakao je on.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250713090752_35892595f5e6f88b84dce066e8fcc9e74ddc8fcc6c84d6b8adec2c7e5f988ddb.jpg" data-media-id="editor_12" data-image-id="20250713090752_35892595f5e6f88b84dce066e8fcc9e74ddc8fcc6c84d6b8adec2c7e5f988ddb" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="okupljanje - 13. jul"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250713090712_5e3c633ce9f16df7c8838ef3da6262734601b3c0bf05b453c3fdbc11e52dd8a1.jpg" data-media-id="editor_13" data-image-id="20250713090712_5e3c633ce9f16df7c8838ef3da6262734601b3c0bf05b453c3fdbc11e52dd8a1" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="okupljanje - 13. jul"> </figure>  <p><br/></p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250713080756_9106e100a6ae575df7bc0e382d077c0ded1ec3ee31bba838cc9a0288909e7f9e.jpg" data-media-id="editor_14" data-image-id="20250713080756_9106e100a6ae575df7bc0e382d077c0ded1ec3ee31bba838cc9a0288909e7f9e" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="okupljanje - 13. jul"> </figure>  <p><br/></p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025071309070_55150f118d7ec5aa0158fbcc2ddea604b12ffbc37611afdfc7c33505659f13a5.jpg" data-media-id="editor_15" data-image-id="2025071309070_55150f118d7ec5aa0158fbcc2ddea604b12ffbc37611afdfc7c33505659f13a5" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="okupljanje - 13. jul"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025071309078_2c343b35eface7e575571a7b846710fa05053e98c2395c5f7662482afc7a4f73.jpg" data-media-id="editor_16" data-image-id="2025071309078_2c343b35eface7e575571a7b846710fa05053e98c2395c5f7662482afc7a4f73" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="okupljanje - 13. jul"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025071309074_956ceb36b2492516fef622cf44dcfd203585917cbb7d61c50a2a16f646d22bc9.jpg" data-media-id="editor_17" data-image-id="2025071309074_956ceb36b2492516fef622cf44dcfd203585917cbb7d61c50a2a16f646d22bc9" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="okupljanje - 13. jul"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025071309074_a674966f5cb65378a628925edc6cdb32233e9badb50598363e3658f558a72011.jpg" data-media-id="editor_18" data-image-id="2025071309074_a674966f5cb65378a628925edc6cdb32233e9badb50598363e3658f558a72011" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="okupljanje - 13. jul"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025071309074_947aea71fd9287806e20df3de6119b8477845ad6c1cdea4f36441d8fb36e056a.jpg" data-media-id="editor_19" data-image-id="2025071309074_947aea71fd9287806e20df3de6119b8477845ad6c1cdea4f36441d8fb36e056a" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="okupljanje - 13. jul"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250713090712_ce405472b4ab7b438d29d10d5b4267d1fdc009be3bee2fe875d05a3da3ac3d60.jpg" data-media-id="editor_20" data-image-id="20250713090712_ce405472b4ab7b438d29d10d5b4267d1fdc009be3bee2fe875d05a3da3ac3d60" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="okupljanje - 13. jul"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250713090712_f827e2cb35cb727e6ab3b50c9deb013427d99e32b062469c1e0a5af81dc22526.jpg" data-media-id="editor_21" data-image-id="20250713090712_f827e2cb35cb727e6ab3b50c9deb013427d99e32b062469c1e0a5af81dc22526" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="okupljanje - 13. jul"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250713090712_a8d1709c4953a73c0224d1a9e88a22ed58b9d8ac70b685fedcef69c8e9322776.jpg" data-media-id="editor_22" data-image-id="20250713090712_a8d1709c4953a73c0224d1a9e88a22ed58b9d8ac70b685fedcef69c8e9322776" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="okupljanje - 13. jul"> </figure>  <p>&nbsp;</p>

(FOTO/VIDEO) "Crna Gora je izvojevala mnoge pobjede, i ovu će - no pasaran!"

<p>Povodom 13. jula - Dana državnosti na mostu na Tari u Mojkovcu razvijena je državna zastava, impozantne dimenzije.</p>
<p>Zastava predstavlja snažan izraz patriotizma i poštovanja prema državnim simbolima, ali i jednom od najznačajnijih datuma u crnogorskoj istoriji.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D8kd4fYyWxRk&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Ovaj simbolični gest je na ponos svih građana i naročito je bitan u gradu na sjeveru države gdje je samo prije dva dana grupa građana spriječila pokušaj uklanjanja državne na ulazu u Mojkovac s ciljem da se stavi trobojka.</p>
<p>Državne zastave građani su postavili uoči 21. maja ove godine, s obzirom na to da je prethodnih godina u ovom gradu izostajalo obilježavanje Dana nezavisnosti.</p>

(FOTO/VIDEO) Simbol ponosa iznad Tare: Crnogorska zastava vijori se Mojkovcem

<p>U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano i toplo, sa najvišom dnevnom temperaturom do 35 stepeni.</p>
<p>Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, u drugom dijelu dana i tokom noći promjenljivo oblačno, a na sjeveru u planinama lokalno je moguća kratkotrajno kiša ili grmljavina.</p>
<p>Vjetar će biti slab do umjeren, uglavnom južni jugozapadni.</p>
<p>Najviša dnevna temperatura vazduha od 24 do 35 stepeni.</p>

Danas sunčano, do 35 stepeni

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

FOTO: Milatović položio vijenac na spomenik Partizanu borcu na Gorici

Vujović: Borba protiv Crne Gore je možda i najviše borba protiv 13. jula - zato su tu borbu već izgubili

Radonjić: 13. jul jedini istinski let Crne Gore ka slobodi, partizani ne bi vjerovali ko danas upravlja njihovom zemljom

Đukanović: Antifašizam je naša sigurnost i brana od pokušaja revizije istorije

Ćulafić: Sljedeći korak da zaštitimo Sinjajevinu

Tišina koja boli: Spajić prećutao 30 godina od genocida u Srebrenici, oglasio se dan kasnije – o Sinjajevini

Zirojević: Da li je Ibrahimovićevoj izložbi u Vladi, povodom genocida, prisustvovao Budimir Aleksić

Marković o bilbordu u Nikšiću: Krši se zakon o državnim simbolima, riječ je o krivičnom djelu

Jovanović, Odžić i Perović odali počast herojima povodom Dana državnosti

Lisičić: Nema opravdanja i skrivanja iza procedura, Ministarstvo kulture dužno da reaguje

(FOTO/VIDEO) "Crna Gora je izvojevala mnoge pobjede, i ovu će - no pasaran!"

(FOTO/VIDEO) Simbol ponosa iznad Tare: Crnogorska zastava vijori se Mojkovcem

FOTO: Milatović položio vijenac na spomenik Partizanu borcu na Gorici

Danas sunčano, do 35 stepeni

PRATITE TVe UŽIVO