Poslanica Demokratske partije socijalista &nbsp;Drita Lola kazala je da je šefu parlamenta Andriji Mandiću dostavila ostavku na tu funkciju.
Lola već neko vrijeme ne učestvuje u radu Skupštine, pri čemu je istakla kako iz privatnih raloga uglavnom nije u državi.
Ona je istakla kako je, naročito od početka godine, pa i ranije, preispitivala svoju poziciju političarke i poslanice.
U objavi na X saopštila je da, kao Albanka iz Crne Gore, smatra da se crnogorska politika može graditi samo u uslovima sveobuhvatnosti, a ne usitnjavanja u političke partije po etničkom ključu, i da manjinska prava ne smiju se ni dovoditi u pitanje.
Dodala je, uz ostalo, kako se njena osnovna dužnost u politici svodila na to da se suprotstavi revizionističkim, šovinističkim i nacionalističkim politikama onih koji su preuzeli vlast 2020. godine.
- Vjerovala sam da bi DPS, uprkos problematičnoj prošlosti u upravljanju - o čemu sam i sama često govorila kritički, u opoziciji mogao da se obnovi sa novim ljudima i novom energijom, gdje bih i ja dala svoj doprinos. Nov duh i novi ljudi u opoziciji morali su da se odvoje od starog mentaliteta i praksi iz prošlosti, morali su da pokažu i osude korupciju, i morali su da jasno komuniciraju da u Crnoj Gori lični interesi ne mogu da prevladaju nad društvenim- poručila je.
Novi DPS, kazala je Lola, nije smio da nastavi da se identifikuje kao politička snaga koja štiti pojedince, klanove ili biznise koje tereti pravosuđe.
- Na Kongresu koji je održan odmah nakon poraza na parlamentarnim izborima 2020. godine, izabrana sam u Glavni odbor, iako nijesam bila članica, već podržavalac partije. Vijest me je zatekla u Edinburgu, gdje sam tada studirala. Iako nijesam očekivala takvu poziciju, prihvatila sam je kao obavezu koju moram obavljati oslanjajući se na temeljni princip odbrane javnog interesa iznad svega- istakla je Llolla.&nbsp;
 
Nakon toga, istakla je kako se 2023. osjetila dobro i cijenjeno, time što je bila visoko rangirana na listi DPS-a.
"- U tom momentu sam na trenutak zaboravila da ja nijesam cilj, niti svrha. Javno dobro mora ostati u svakom momentu cilj i svrha, a mi smo samo u službi toga. Način objavljivanja poslaničke liste, bez takmičenja i otvorene unutrašnje debate, signalizirao je da DPS i poslije skoro tri godine opozicije ima mnogo toga da unaprijedi. Jedna politička partija, glavna u zemlji, koja demokratizaciju, debatu i zaštitu slobodne riječi treba da ima u svom fokusu, i gdje članovi predsjedništva proučavaju antičku grčku filozofiju a inspiraciju pronalaze kod velikih filozofa poput Sokrata i Platona, trebalo bi da svoje ambijente i forume partije pretvori u trg Agora, a ne u ponor Baratron- naglašava ona.
Čak ni danas, dodaje, ne zna kako i ko je stavio njeno ime na tu listu.
- Uvjerena da, ukoliko nastavim bavljenje politikom, moram otvoriti debatu iznutra — od dna ka vrhu, a ne obrnuto, paralelno s tim pokušavala sam da guram i proces jačanja Alijanse žena i da otvorimo debatu o stavovima koje zauzimamo u parlamentu — da isti ne treba da budu “papagajsko” ponavljanje uputstava od gore. Ni u ovom dijelu nijesam uspjela da razumijem ko priprema uputstva, jer ni oni koji bi ih prenosili često nijesu znali šta prenose- kazala je.&nbsp;
Dodaje kako je kasnije uslijedila situacija u kojoj su njene "sugestije i stavovi bili ne samo ignorisani, već osporavani i napadani".
- Izgleda da nijesam više smjela da postanem smetnja rukovodstvu, već je moj zadatak bio da svoje ideje ostavim po strani i recitujem precizno naređenja s vrha. Ukratko, da postanem jedan od “aksesoara” interesnih grupa koje kontrolišu partiju. A, kada smo kod aksesoara, mi žene imamo dovoljno znanja jer ih koristimo dosta, počev od šešira pa do cipela i ostalog između. Naravno da takav pritisak nijesam ni pomišljala da prihvatim i za početak podnijela sam ostavku krajem 2024. na poziciju predsjednice Alijanse žena- naglasila je.
Lola, uz ostalo, ističe kako je riječ rukovodstva i predsjednika ostala kao "neprekršiva naredba", te da se u takvim slučajevima vide "traume koje su ostavile godine jugoslovenskog komunizma u umovima onih koji izgleda i dalje žive u sjenci politbiro".
Konačno, kako naglašava, prošle godine je rukovodstvu DPS-a dala do znanja da će većim dijelom ove biti van Crne Gore.
- DPS mora prvo da se očisti u mislima i djelima svog rukovodstva, zatim da povrati povjerenje građana i da utiče na javno mnjenje izvan “influenserskih” medija. Jedno je sigurno: većina građana danas je ćutljiva i čeka. Ćutljivi i čekaju da izađe politička snaga koja misli na njih i koja će raditi za njih- ističe ona.
Kaže kako njen mandat pripada DPS-u i glasačima te stranke.
- Od jula kada sam poslala poruku predsjedniku, čekala sam unutrašnju komunikaciju ako bi bilo prostora za promjenu ili bar refleksiju od strane rukovodstva. Odgovor na poruku mi je stigao, ali ne unutrašnji, već kroz novinski članak, gdje sam počastvovana radom ne jednog, već dva “istraživačka novinara” u stilu Holmes-Watson dueta sa svojim engleskim šeširićima. Danas pišem ove riječi kao slobodna građanka bez ikakve javne funkcije, jer ironija sudbine je, a i kako zakon zahtijeva, svoju ostavku na poziciju poslanice sam poslala predsjedniku Skupštine koji se u posljednje vrijeme obukao u odjelo zapadnog političara, a šovinizam i nacionalizam okačio u kabinetu kao zimsku jaknu — za svaki slučaj, ako zahladni- kaže ona.
Naposljetku, ona se izvinila bazi DPS-a.
- Izvinjavam se ljudima koji su po meni među najboljima u Crnoj Gori. Izvinjavam se ako sam vas mojim postupcima povrijedila — ali vam obećavam da su moji motivi bili isključivo usmjereni na jedno: poboljšanje stanja u DPS-u i, kao posljedica toga, ukupnih prilika u Crnoj Gori- zaključila je ona.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Politika

Drita Lola podnijela ostavku na poslaničko mjesto, povukla se sa javnih funkcija

Građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić za Antenu M komentarisala je reformski momentum nakon izvještaja Evropske komisije, te samo mjesec uoči završne međuvladine konferencije.
Bajramspahić ocjenjuje da je veoma zabrinjavajuće što mjesec do kraja radne godine, imajući u vidu praznike u Zapadnoj Evropi, Crna Gora još uvijek nema zeleno svjetlo za zatvaranje niti jednog od najavljenih sedam pregovaračkih poglavlja.
- Čak ni za poglavlje 4 „Sloboda kretanja kapitala“ za koje su najave bile vrlo optimistične, posebno imajući u vidu da se Crna Gora pridružila SEPA (Jedinstvenom području za plaćanje u eurima). To jeste značajan iskorak, ali njime nijesu ispunjene sve obaveze u ovom poglavlju, pa još uvijek nema konačne podrške za zatvaranje- pojašnjava sagovornica Antene M.
Ključni problem je, naglašava Bajramspahić, u tome da ako je izazov sada zatvoriti nekoliko poglavlja, postaje jasno koliko je (ne)realno da ćemo naredne godine zatvoriti 20 ili više poglavlja.
- Istovremeno, Albanija će sjutra, 17. novembra imati sedmu međuvladinu konferenciju na kojoj će otvoriti posljednji neotvoreni klaster. Za samo godinu ova zemlja je uspjela da otvori sva pregovaračka poglavlja. Naredni korak joj je borba za IBAR, nakon čega može da se posveti i dinamičnom zatvaranju poglavlja. Osim političke i strateške, ogromna administrativna i tehnička podrška EU Albaniji je vidljiva i iz činjenice da dok je Crna Gora imala samo jednu međuvladinu konferenciju ove godine, Albaniji će ova biti četvrta 2025. godine- ukazuje građanska aktivistkinja.
Da su poglavlja bila spremna za zatvaranje, podvlači Bajramspahić, i Crna Gora je mogla imati više međuvladinih konferencija ove godine, tokom poljskog i danskog predsjedavanja.
- Sada je trenutak da se vidi da li će naša država pretočiti vrlo dobar izvještaj Evropske komisije u konkretne rezultate ili će sve ostati na političkim izjavama. Samo ako se demonstrira uvjerljivija ozbiljnost i posvećenost, države članice će podržati zatvaranje poglavlja i omogućiti nam održavanje međuvladine konferenciju u decembru, najkasnije 16. decembra, na marginama Savjeta za opšte poslove (GAC). Međutim, mora se djelati snažnije u tom pravcu jer je ostalo samo mjesec dana- poručuje Bajramspahić.
Kako ističe, neophodno je da se pokaže državno jedinstvo te da Vlada i Skupština, pozicija i opozicija, podignu pristupne pregovore na viši nivo i zajedničkim radom sagledaju šta se može preduzeti u posljednjem trenutku kako bi se EU uvjerila da Crna Gora treba da nastavi napredak u pregovorima.
- Intervencije bi trebalo da budu fokusirane na mjerila za zatvaranje, tehnička i suštinska pitanja u okviru sedam poglavlja koja figuriraju kao moguća za zatvaranje. Potrebno je sačiniti i priložiti ubjedljiv bilans rezultata u primjeni novih normativnih i strateških rješenja. Međutim, ne treba zanemariti ni pitanja vezana za generalno stanje u zemlji jer ukupan utisak i percepcija često ključno utiču na odluke u evropskim prijestonicama- naglašava sagovornica Antene M.
Ukazuje da je veća budnost i agilnost obaveza svih odgovornih političkih snaga u zemlji.
 
- Ukoliko se propusti prilika i ne postignu rezultati sada, značajno će biti umanjene šanse da naredne godine postignemo tri puta veći uspjeh”. Osim spomenutog poglavlja 4, ostala poglavlja koje je teorijski moguće zatvoriti ove godine su: poglavlje 3 “Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga”, 6 “Privredno pravo, 11 “Poljoprivreda i ruralni razvoj”, 13 “Ribarstvo” i 31 “Zajednička vanjska i bezbjednosna politika” koje je blokirano zbog namjernog izazivanja sporova sa Hrvatskom- zaključuje Bajramspahić.

Bajramspahić: Veoma zabrinjavajuće što nemamo zeleno svjetlo za zatvaranje niti jednog pregovaračkog poglavlja

Četvrta sjednica Drugog redovnog (jesenjeg) zasijedanja Skupštine Crne Gore biće nastavljena sjutrau 14.30 sati. Na dnevnom redu biće Predlog za izbor dva člana Tužilačkog savjeta iz reda uglednih pravnika koji nijesu advokati i izbor viceguvrenera Centralne banke Crne Gore.
Poslanici će raspravljati i o Izvještaju sa konsultativnog saslušanja kandidata za člana Tužilačkog savjeta iz reda advokata, predloženog od strane Advokatske komore Crne Gore.
Na dnevnom redu je i Predlog za imenovanje Gordane Kalezić i Milana Remikovića za viceguvernere Centralne banke Crne Gore.
Nakon završetka rasprave poslanici će se izjašnjavati o navedenim predlozima u okviru tačke Izbori, imenovanja i razrješenja.

Poslanici sjutra o predlozima za članove Tužilačkog savjeta i viceguvernerima

Zeta ima svoje ljude, svoju riječ i svoje dostojanstvo. I kada god je neko pokušao da odlučuje umjesto građana, Zeta je umjela da kaže ‘ne’. Stojim uz narod Botuna i cijele Zete, uvjeren da kolektor na ovoj lokaciji nije rješenje koje bi donijelo mir, sigurnost i povjerenje- istakao je predsjednik tog odbora Branko Noković.
Na terenu je stanje jasno, dodaje on.
- Ljudi su postavili šatore, spremni da bdiju nad svojom zemljom. To nije hir, već poruka — da se odluke o budućnosti Zete ne mogu donositi iza zatvorenih vrata, bez uvažavanja onih koji ovdje žive. Ja ne pozivam na blokade, ali ne mogu ni da zatvorim oči pred činjenicom da su one posljedica osjećaja da neko ignoriše glas naroda. To je alarm koji se mora čuti. Zato ponavljam stav OO SNP Zeta: referendum je najpošteniji, najdemokratskiji i najčistiji put- poručio je Noković.

1250x600

1084x550

SNP Zeta: Ljudi u šatorima spremni da bdiju nad svojom zemljom, to nije hir već poruka

Zemlje Zapadnog Balkana, u svjetlu stalnih pokušaja Rusije i Kine da na njih vrše uticaj, kao uslov za ulazak u Evropsku uniju moraju da nastave sa reformama i da pokažu privrženost zajedničkim evropskim vrijednostima, izjavio je njemački ministar spoljnih poslova Johan Vadeful uoči posjete Zapadnom Balkanu.
- Vladavina prava, borba protiv korupcije i odbrana osnovnih prava nijesu predmet pregovora- rekao je Vadeful uoči polaska na turneju po zemljama Zapadnog Balkana, prenijela je agencija dpa.
Šef njemačke diplomatije je naglasio da su zemlje regiona "neraskidivi dio evropske porodice" i da Evropska unija nije nikakvo daleko obećanje, nego njihova konkretna perspektiva".
- Onaj ko želi da postane dio te zajednice vladavine prava i tog tržišnog prostora, mora da preuzme odogovornost, makar to zahtijevalo i teške korake- rekao je Vadeful.
On je pojasnio da je za zemlje Zapadnog Balkana od odlučujućeg značaja da diverzifikuju svoj izvore energije, kako bi dugoročno osnažile svoju nezavisnost i suverenitet.
- Mi u Njemačkoj znamo koliko bolno i ujedno neophodno to može da bude- rekao je Vadeful.
Dpa podsjeća da se Njemačka poslije napada Rusije na Ukrajinu u potpunosti oslobodila zavisnosti od ruskog gasa.
Prema njegovim riječima, NATO partneri Crna Gora i Albanija postigli su značajan progres na putu prema Evropskoj uniji, a druge zemlje regiona moraju, neke i u značajnijoj mjeri, da slijede taj put.
Vadefula turneja po šest država Zapadnog Balkana prvo vodi u BiH, a zatim 17. novembra putuje u Crnu Goru i Albaniju. Već istog dana uveče šef njemačke diplomatije doputovaće u Beograd. Iz Beograda u utorak nastavlja turneju posjetom Kosovu a zatim Sjevernoj Makedoniji.

Vadeful: Ko želi u EU mora da preuzme odgovornost, makar to zahtijevalo i teške korake

Ministar vanjskih poslova Njemačke Johan Vadeful boraviće sjutra u posjeti Crnoj Gori.
&nbsp;Kako je najavljeno iz crnogorskog Ministarstva vanjskih poslova (MVP), Vadeful će se u Vili Gorica sastati sa šefom crnogorske diplomatije Ervinom Ibrahimovićem.
&nbsp;Navodi se da će Ibrahimović i Vadeful nakon sastanka dati izjave za javnost.

Ministar vanjskih poslova Njemačke sjutra u Crnoj Gori

Agitatori velikosrpski i propagandisti, savremeni, svetosavski, klero-nacisti u lažnom ruhu, ne razumiju i ne prihvataju Crnu Goru i njenu istoriju slobode i otpora i našu državnu samostalnost.
Nezavisnost i suverenost Crne Gore.
Život vjekova slobode Crne Gore i Crnogoraca, protiv ropstva i tamo nečijeg bezemljaštva i kmetstva, razlikuje identitet naš sa tuđim identitetima i bitna je distinkcija naša, vjekovima emanirana, od njihove i od njihovih zakona ropstva, važećih u nekadašnjem osmanskom Beogradskom pašaluku.
Oni, savremeni, velikosrbi, ne prihvataju, od 2006., obnovljenu državu Crnu Goru, već su oni ti koji je ruše stalno. Indirektno i direktno, sa spoljnim snagama i unutrašnjim egzekutorima. Danas i u prošlosti.
Oni, sluge Beograda, tamošnjih režima, bivših i sadašnjih, politički epigoni iz Crne Gore, savremeni vazali, misle da Crnu Goru i Crnogorce asimiluju i potčine njihovoj političkoj ideologiji, volji, komandi, režimu. Da se odreknemo Crne Gore i njene slobode. Ne. Odbijamo to. Ne može proći to, koliko god nam bilo teško, ali izdržaćemo.
Vazda su oni bili, velikosrbi zamišljeni i izmišljeni politički i nacionalni "misionari", iz raznih profiterskih pobuda su takvi, na strani protiv Crne Gore.
Činjenice istorije su neporecive. Recimo, Sveti Petar Cetinjski, ni Njegoš u osmansku Srbiju odili nijesu, ni svijetli knjaz Danilo I Petrović Njegoš, a nikad ni Karađorđe, ni Miloš Obrenović nijesu došli u posjetu na Cetinju kod crnogorskih vladara.

Adžić: Velikosrpska istorijska i politička alhemija mora propasti - Laži imaju kratke noge

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da želi po svaku cijenu da izbjegne nacionalizaciju Naftne industrije Srbije (NIS), koja je zbog većinskog ruskog vlasništva pod američkim sankcijama, dok je ministar finansija Siniša Mali poručio da je vrijeme da Srbija razmišlja o sebi.
Na sjednici Vlade Srbije, posvećenoj budućnosti nacionalne naftne kompanije, rečeno je da konačna odluka mora biti donijeta za sedam dana kako bi se omogućilo poslovanje NIS-a i Rafinerije koja posluje u njegovom sastavu.
Sjedinjene Američke Države uvele su sankcije NIS-u 9. oktobra sa ciljem sprečavanja Rusije da prihode od energetike koristi za rat u Ukrajini. Te sankcije su prethodno odlagane osam puta.
- Želim po svaku cijenu da izbjegnemo nacionalizaciju i konfiskaciju jer to nije naše većinsko vlasništvo. Želim da prvo iscrpimo sve mogućnosti - poručio je Vučić.
Srbija je jedina zemlja u Evropi, uz Bjelorusiju, koja se nije pridružila sankcijama Evropske unije Rusiji zbog invazije na susjednu Ukrajinu.
Kako je Vučić naveo, Rusi o prodaji vlasništva u NIS-u razgovaraju sa azijskim i evropskim partnerima.
- Nadam se da će azijski i evropski partneri prihvatiti da pregovaraju o vlasništvu - rekao je Vučić.
On je poručio i da je Srbija spremna da ponudi višu cijenu ako bude bilo potrebno.
- I da preplatimo, ali neću da nikome ništa otimamo. NIS i rafinerija moraju da rade - dodao je Vučić.
U međuvremenu, vlasnička struktura NIS-a je više puta mijenjana, ali je i dalje većinski u rukama ruskih kompanija, dok Srbija ima 29,87 posto udjela.
Nakon što je zbog američkih sankcija NIS-u onemogućen dotok sirove nafte u Srbiju, ministar finansija Siniša Mali je poručio da je Srbija imala dovoljno razumijevanja prema ruskim prijateljima.
<div class="embed-block"><blockquote class="instagram-media" data-instgrm-captioned data-instgrm-permalink="https://www.instagram.com/p/DRHUpxniF-c/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" data-instgrm-version="14" style=" background:#FFF; border:0; border-radius:3px; box-shadow:0 0 1px 0 rgba(0,0,0,0.5),0 1px 10px 0 rgba(0,0,0,0.15); margin: 1px; max-width:540px; min-width:326px; padding:0; width:99.375%; width:-webkit-calc(100% - 2px); width:calc(100% - 2px);"><div style="padding:16px;"> <a href="https://www.instagram.com/p/DRHUpxniF-c/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" background:#FFFFFF; line-height:0; padding:0 0; text-align:center; text-decoration:none; width:100%;" target="_blank"> <div style=" display: flex; flex-direction: row; align-items: center;"> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 40px; margin-right: 14px; width: 40px;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 100px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 60px;"></div></div></div><div style="padding: 19% 0;"></div> <div style="display:block; height:50px; margin:0 auto 12px; width:50px;"><svg width="50px" height="50px" viewBox="0 0 60 60" version="1.1" xmlns="https://www.w3.org/2000/svg" xmlns:xlink="https://www.w3.org/1999/xlink"><g stroke="none" stroke-width="1" fill="none" fill-rule="evenodd"><g transform="translate(-511.000000, -20.000000)" fill="#000000"><g><path d="M556.869,30.41 C554.814,30.41 553.148,32.076 553.148,34.131 C553.148,36.186 554.814,37.852 556.869,37.852 C558.924,37.852 560.59,36.186 560.59,34.131 C560.59,32.076 558.924,30.41 556.869,30.41 M541,60.657 C535.114,60.657 530.342,55.887 530.342,50 C530.342,44.114 535.114,39.342 541,39.342 C546.887,39.342 551.658,44.114 551.658,50 C551.658,55.887 546.887,60.657 541,60.657 M541,33.886 C532.1,33.886 524.886,41.1 524.886,50 C524.886,58.899 532.1,66.113 541,66.113 C549.9,66.113 557.115,58.899 557.115,50 C557.115,41.1 549.9,33.886 541,33.886 M565.378,62.101 C565.244,65.022 564.756,66.606 564.346,67.663 C563.803,69.06 563.154,70.057 562.106,71.106 C561.058,72.155 560.06,72.803 558.662,73.347 C557.607,73.757 556.021,74.244 553.102,74.378 C549.944,74.521 548.997,74.552 541,74.552 C533.003,74.552 532.056,74.521 528.898,74.378 C525.979,74.244 524.393,73.757 523.338,73.347 C521.94,72.803 520.942,72.155 519.894,71.106 C518.846,70.057 518.197,69.06 517.654,67.663 C517.244,66.606 516.755,65.022 516.623,62.101 C516.479,58.943 516.448,57.996 516.448,50 C516.448,42.003 516.479,41.056 516.623,37.899 C516.755,34.978 517.244,33.391 517.654,32.338 C518.197,30.938 518.846,29.942 519.894,28.894 C520.942,27.846 521.94,27.196 523.338,26.654 C524.393,26.244 525.979,25.756 528.898,25.623 C532.057,25.479 533.004,25.448 541,25.448 C548.997,25.448 549.943,25.479 553.102,25.623 C556.021,25.756 557.607,26.244 558.662,26.654 C560.06,27.196 561.058,27.846 562.106,28.894 C563.154,29.942 563.803,30.938 564.346,32.338 C564.756,33.391 565.244,34.978 565.378,37.899 C565.522,41.056 565.552,42.003 565.552,50 C565.552,57.996 565.522,58.943 565.378,62.101 M570.82,37.631 C570.674,34.438 570.167,32.258 569.425,30.349 C568.659,28.377 567.633,26.702 565.965,25.035 C564.297,23.368 562.623,22.342 560.652,21.575 C558.743,20.834 556.562,20.326 553.369,20.18 C550.169,20.033 549.148,20 541,20 C532.853,20 531.831,20.033 528.631,20.18 C525.438,20.326 523.257,20.834 521.349,21.575 C519.376,22.342 517.703,23.368 516.035,25.035 C514.368,26.702 513.342,28.377 512.574,30.349 C511.834,32.258 511.326,34.438 511.181,37.631 C511.035,40.831 511,41.851 511,50 C511,58.147 511.035,59.17 511.181,62.369 C511.326,65.562 511.834,67.743 512.574,69.651 C513.342,71.625 514.368,73.296 516.035,74.965 C517.703,76.634 519.376,77.658 521.349,78.425 C523.257,79.167 525.438,79.673 528.631,79.82 C531.831,79.965 532.853,80.001 541,80.001 C549.148,80.001 550.169,79.965 553.369,79.82 C556.562,79.673 558.743,79.167 560.652,78.425 C562.623,77.658 564.297,76.634 565.965,74.965 C567.633,73.296 568.659,71.625 569.425,69.651 C570.167,67.743 570.674,65.562 570.82,62.369 C570.966,59.17 571,58.147 571,50 C571,41.851 570.966,40.831 570.82,37.631"></path></g></g></g></svg></div><div style="padding-top: 8px;"> <div style=" color:#3897f0; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:550; line-height:18px;">View this post on Instagram</div></div><div style="padding: 12.5% 0;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: row; margin-bottom: 14px; align-items: center;"><div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(0px) translateY(7px);"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; height: 12.5px; transform: rotate(-45deg) translateX(3px) translateY(1px); width: 12.5px; flex-grow: 0; margin-right: 14px; margin-left: 2px;"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(9px) translateY(-18px);"></div></div><div style="margin-left: 8px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 20px; width: 20px;"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 2px solid transparent; border-left: 6px solid #f4f4f4; border-bottom: 2px solid transparent; transform: translateX(16px) translateY(-4px) rotate(30deg)"></div></div><div style="margin-left: auto;"> <div style=" width: 0px; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-right: 8px solid transparent; transform: translateY(16px);"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; flex-grow: 0; height: 12px; width: 16px; transform: translateY(-4px);"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-left: 8px solid transparent; transform: translateY(-4px) translateX(8px);"></div></div></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center; margin-bottom: 24px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 224px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 144px;"></div></div></a><p style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; line-height:17px; margin-bottom:0; margin-top:8px; overflow:hidden; padding:8px 0 7px; text-align:center; text-overflow:ellipsis; white-space:nowrap;"><a href="https://www.instagram.com/p/DRHUpxniF-c/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:normal; line-height:17px; text-decoration:none;" target="_blank">A post shared by Aleksandar Vučić (@buducnostsrbijeav)</a></div></blockquote> <script async src="//www.instagram.com/embed.js"></script></div>
 
Sada je, kako je rekao, vrijeme da Srbija razmišlja o sebi i preuzme stvari u svoje ruke.
- Znam da je to teška odluka, ali nema drugog rješenja. Mi moramo da obezbijedimo neki novac, ako dođe do toga da treća strana neće to da prihvati, mi moramo da ponudimo veću cijenu - poručio je Mali na sjednici Vlade.
On je naveo da "ruski prijatelji" ni poslije 17 godina rada u Srbiji, nisu ponudili Srbiji, zemlji domaćinu i suvlasniku NIS-a da zajedno traže rješenje.
- Nama ova situacija sa NIS-om ugrožava sve, naš rast, našu stabilnsot, naš kreditni rejting, ugrožava nam perspektivu, dolazak novih investitora - naveo je Mali.
Vučić mu je na to odgovorio da razumije njegovu nervozu, ali mu je poručio "da je ne širi".
Prethodnog dana su zvaničnici Srbije saopštili da Sjedinjene Države nisu odobrile NIS-u "ni dan da može da nastavi da radi".
Kako je tada navela ministarka energetike Dubravka Đedović Handanović, dobijeno je odobrenje za pregovore o vlasništvu, ali "ne i da NIS i rafineriija nastave da posluju".
- Američka administracija želi kompletnu promJenu vlasništva NIS-a i zahtIJeva potpuno povlačenje ruskog vlasništva iz kompanije - rekla je Đedović Handanović.
Nafte za preradu u Rafineriji Pančevo koja je dIo Naftne industrije Srbije (NIS), po računici zvaničnika, uz državnu pomoć iz robnih rezervi, biće do 25. novembra.
Iz domaće proizvodnje Srbija podmiruje tek petinu potrebne količine nafte, pokazuju podaci Agencije za energetiku Srbije. Ostatak nafte se uvozi.
Država Srbija je 2008. godine prodala udio od 51 odsto kompanije NIS ruskoj državnoj firmi Gasprom Njeft po cijeni od 400 miliona eura, bez tendera.
NIS je jedina kompanija u Srbiji koja se bavi istraživanjem, proizvodnjom i preradom nafte, kao i proizvodnjom prirodnog gasa.

Vučić želi da izbjegne nacionalizaciju NIS-a po svaku cijenu, Mali poručio da je vrijeme da Srbija razmišlja o sebi

Prema projekcijama Vlade Crne Gore javni dug do kraja 2028. će porasti na skoro šest milijardi eura, što je 25 odsto, odnosno 1,2 milijarde eura, više nego što je danas - kazao je poslanik Socijaldemokrata i predstavnik Evropskog saveza Boris Mugoša komentarišući problematiku javnog duga.
On je, na mreži Iks (X), naveo da će najveće opterećenje za državu biti u 2027. godini, kada na naplatu stiže čuveno “tajno i organizovano” zaduženje od 750 miliona eura iz kraja 2020-te godine.
- Dio javnog duga se mora vraćati i iz tekućeg poslovanja, a ne samo iz novih zaduživanja jer će i nove vlade morati da vraćaju ogromna zaduženja prethodnih, koja samo od 2020-te do sada iznose više od dvije milijarde eura a očekuju se i velika zaduženja u narednim godinama - istakao je Mugoša.
Ukazao je i na površna i dnevnopolitička tumačenja javnog duga u kontekstu procentualnog odnosa prema BDP-u.&nbsp;
- Veoma je važno sagledati problematiku strukture BDP-a Crne Gore, kojeg dominantno čini potrošnja dok u kontinuitetu bilježimo veoma indikativan spoljnotrgovinski deficit. U 2024. je pokrivenost uvoza izvozom bila najmanja u posljednjih 15 godina i, nažalost, smo imali najveći spoljnotrgovinski deficit u poslednjih 15 godina (oko 3,5 milijarde eura), dok su ove ove godine još gori trendovi - naglasio je Mugoša.
Kako je dodao, mikro preduzeća, koja su osnova privrede jer čine 93 odsto ukupnog broja preduzeća i zapošljavaju oko 39 odsto radne snage, u posljednjih šest godina posluju sa gubicima, dok je njihov kapital danas za četvrtinu (25 odsto) manji nego 2019. godine.
- U odnosu na kraj 2020, više od 2.000 preduzeća više je u blokadi a iznos blokiranog duga se udvostručio (sada je više od 1,5 milijarde eura) - naveo je Mugoša.
Sa druge strane, kako pojašnjava, u budžetu Crne Gore stavka koja se odnosila na unapređenje konkurentnosti crnogorske privrede je sa blizu šest miliona prije par godina smanjena na manje četiri miliona eura ove godine.
- Crnogorskoj ekonomiji je nasušno potrebna ozbiljna strategija razvoja, utemeljena na relevantnim i dugoročno održivim analizama, koja će za period od narednih desetak godina jasno definisati strukturne reforme čija realizacija će doprinijeti neophodnoj diversifikaciji naše ekonomije, unapređenju njene likvidnosti, konkurentnosti i produktivnosti - kazao je Mugoša.&nbsp;
Neophodno je, što je i potvrđeno u najnovijem izvještaju Evropske komisije, ograničenje (smanjenje) budžetske potrošnje, održivo povećanje javnih prihoda, poštovanje fiskalnih pravila uz preispitivanje postojeće fiskalne politike i pripremu sveobuhvatne analize fiskalnih rizika.
- Insistiranje na ekonomskoj logici utemeljenoj na administrativnom i predizbornom rastu potrošnje, bez suštinske racionalizacije neproduktivnih rashoda, i ogromnom zaduživanju ne vodi ka stabilnosti i održivosti finansijskog sistema - zaključuje Mugoša koji je i predsjednik skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fborismugosa%2Fstatus%2F1988624124831240192%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Mugoša: U narednim godinama porast javnog duga za 25 odsto

U Pljevljima je sinoć iznenada u 46. godini preminuo Dušan Dule Janjušević, potpredsjednik Opštinskog odbora Demokratske Crne Gore u tom gradu i bivši predsjednik Odbora direktora Rudnika uglja.
Janjušević je rođen 1979. godine u Pljevljima, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Diplomirao je na Fakultetu tehničkih nauka u Čačku.
- Napustio nas je iznenada veliki čovjek, prijatelj i brat, stub naše organizacije, istaknuti borac za Pljevlja, prvak u borbi za opstanak rudarsko-energetskog kompleksa i pravednu budućnost našeg grada. Dušan Janjušević obavljao je niz odgovornih privrednih i političkih dužnosti u kojima je ostavio neizbrisiv trag, a među njima dužnost predsjednika Odbora direktora Rudnika uglja Pljevlja i odbornika u Skupštini opštine Pljevlja. Tvoje ime, dragi naš Dule, čuvaćemo u našim srcima, a tvoje plemenito djelo koje si nam ostavio u naslijeđe biće putokaz u borbi za naša Pljevlja - piše u objavi na Fejsbuk stranici Demokrata Pljevlja.

Preminuo Dušan Janjušević

Grupa navijača iz Hrvatske napadnuta je večeras u blizini Brajića, na magistralnom putu Cetinje - Budva, kako nezvanično saznaje Antena M.
Reporterka Antene M sa Cetinja javlja da se navijači Hrvatske nalaze u cetinjskoj stanici policije na saslušanju, međutim ni jedan navijača Hrvatske kojeg je zatekla ispred stanice, a ni u samoj stanici policije nijesu bili spremni da daju više informacija.
Ispred same stanice nalazi se kombi splitskih tablica sa vidno polomjelnim staklima i drugim oštećenjima.&nbsp;
Navodno, navijači su cetinjskoj policiji prijavili da im je na magistralnom putu, u mjestu koje nijesu uspjeli precizno da identifikuju, nepoznata grupa prepriječila put, nakon čega su im šipkama polomljena stakla i retrovizori na njihovim vozilima.

Napadnuti hrvatski navijači, nepoznata grupa im šipkama polomila stakla i retrovizore

Pobijedio je furiozno, a protiv sebe imao je živog Milana Bandića (koji se u Njujorku zvao Endru Kuomo), razduženog esdepeovca (demokratu) kojeg su pred izbore podržali HDZ i DP (Tramp i Mask), kao i još niz protukandidata i smetala koji su mu trebalo da uzmu glasove.
Gradonačelnik Njujorka, grada u kojem bih volio da sam rođen, blizak mi je i zanimljiv zbog opreke koju i sam osjećam, u sopstvenom životu i na sopstvenoj koži — opreke između kompleksnog i nedorecivog identiteta i načina na koji taj njegov identitet pojednostavljuju ignoranti iz tobože patriotskog krda. Ti ignoranti, naime, Zohrana Mamdanija identifikuju kao šiitskog muslimana i komunistu. Obje oznake koriste se, naravno, kao krajnji oblik diskvalifikacije ili kao nimalo suptilna prijetnja smrću, stvarnom ili simboličnom.
Puno njegovo ime, međutim, glasi Zohran Kvame Mamdani. Njegov otac Mahmud porijeklom je iz Bombaja (danas Mumbaja), godinu dana stariji od svog slavnijeg sugrađanina Salmana Rušdija; rođen je u braku muslimana iz Gudžarata, kojima je urdu maternji jezik, a koji su se masovno raseljavali nakon završetka britanske vladavine Indijom. Roditelji Zohranovog oca zaputili su se prema južnoj Africi, gdje živi prilično brojna i uticajna indijska dijaspora. Mahmud se specijalizovao za afričke studije, bavio se kolonijalnim i postkolonijalnim politikama, i oženio jedanaest godina mlađu Miru Nair. Oni koji već ne znaju ko je Mira Nair, teško da će to ikada i saznati, jer ne gledaju dobre filmove — dovoljno je reći da je porijeklom iz ugledne hinduističke porodice, koja se, prema viđenju ignoranata, nikako ne bi smjela oroditi s muslimanima iz Gudžarata, nego bi, navodno, s njima trebalo da ratuje.
Kada im se 18. oktobra 1991. u Kampali, glavnom gradu Ugande, rodio sin, otac je poželio da mu srednje ime bude Kvame. Onaj po kome će dječak ponijeti ime sebe je, pak, definisao riječima: „Ja sam nedenominovani hrišćanin i marksistički socijalista!“ Zvao se Kvame Nkruma, bio je harizmatični predsjednik Gane, jedan od pionira Pokreta nesvrstanih i Organizacije afričkog jedinstva, kao i tvorac ideje o Sjedinjenim Afričkim Državama. S vlasti ga je 1966. srušila CIA; živio je u Gvineji, čiji ga je vođa, musliman Ahmed Seku Ture, u znak počasti imenovao za supredsjednika svoje države. Nažalost, Seku Ture svojom je zemljom vladao na brutalan način, pa nije ostao upamćen po dobru.
Kad je Zohranu bilo pet godina, iz Kampale se porodica seli u Kejptaun, a dvije godine kasnije u Njujork, gdje otac postaje direktor Instituta za afričke studije pri Univerzitetu Kolumbija. Majka za to vrijeme snima filmove. Zohranu je deset kad biva prikazano njeno Monsunsko vjenčanje, film s kojim osvaja Zlatnog lava u Veneciji i koji je i kod nas bio vrlo iznajmljivan u videotekama. Ali on, ipak, nastavlja očevim stopama, studira afričke studije u Mejnu, te započinje život koji je, iz perspektive ignoranta, fašista i bijednika koji svijet vide kao kastinski sistem iz kojeg izlaza nema, zasnovan na paradoksu: naime, Zohran je milo dijete iz dobro stojeće porodice visokog njujorškog srednjeg staleža, zaštićeno od socijalnih trauma, a od ranih dana bavi se stradanjem, tegobama i nevoljama socijalno ugroženih i deklasiranih slojeva. U socijalnom smislu, dakle, on nije autsajder, ali se bavi autsajderima.
Kako je kao svaki čovjek slobodan da bira svoj put, a na tom putu je i odluka hoće li stati na stranu materijalno-finansijskog ili na stranu duhovno-političkog i kulturnog ološa, Zohran Mamdani, što danas možda djeluje i demode, u ime duhovnog i kulturnog blagostanja staje na stranu materijalno-finansijskog ološa, staje na stranu sirotinje, iliti prezrenih na svijetu. To je, naravno, stvar određene vrste intelektualne, a možda i urođene plemenitosti te dobrog vaspitanja, ali postoji u njegovom opredjeljivanju i još nešto, što potpuno otklanja pojednostaviteljsku, fašističku teoriju o paradoksu u Zohranovom izboru.
Naime, sve ono od čega je taj čovjek načinjen i što čini zadate postavke njegovog identiteta: indijsko porijeklo, afričko rano djetinjstvo, formativna selidba u Njujork, tata emancipovani i sekularizovani gudžeratski musliman, mama hindu — ključ su za razumijevanje autsajdera. Jer ako želiš ostati sve to što jesi, nekako moraš biti i sve to pojedinačno. Zohran Mamdani bi, da je htio biti u skladu sa svojim kastinskim američkim statusom, a ne u skladu sa svojim identitetima, morao najprije zaboraviti da je Kvame, a potom, jedno po jedno, i sve ostalo. Svaka od njegovih pojedinačnih identitetskih odrednica je, naime, autsajderska.
Imao je divnu djevojku, koja mu je na kraju postala i žena: Rami Duvadži. Rođena Amerikanka, porijeklom iz Sirije, grafička dizajnerka, animatorka, ilustratorka, izrazito karizmatična dvadesetosmogodišnjakinja. Upoznali su se — Bože sačuvaj! — preko aplikacije za upoznavanje Hinge. Ali svako je združivanje u jedan život zasnovano na nekoj slučajnosti. Vjenčali su se na Menhetnu, pa još jednom u Kampali. Ona je, naoko, ostajala distancirana od njegove političke kampanje, da bi se na kraju pokazalo da ju je upravo ona dizajnirala. Odličan posao! Koristila je boje koje se u američkim političkim kampanjama ne koriste, fontove, fotografije i ilustracije koje sugerišu mnogo razvijeniji i bogatiji vizuelni kod — recimo kod stripa. I stvorila je nešto što Zohrana nije odvelo u pobjedu, nego je njegovoj pobjedi dalo boju, oblik i smisao. Različitost je ponovo učinila vrlo američkom. (Donald Tramp je u jednom od svojih bizarnijih nastupa rekao da je ljepši od Rami Duvadži. Najneobičnija gesta neosviještene homoseksualnosti za koju sam ikad čuo!)
Pobijedio je furiozno, a protiv sebe imao je živog Milana Bandića (koji se u Njujorku zvao Endru Kuomo), razduženog esdepeovca (demokratu), kojeg su pred izbore podržali HDZ i DP (Tramp i Mask), te još niz protukandidatića i smetala, koja su mu trebala uzeti glasove. Nastupio je kao totalno izvansistemski kandidat, sa stavovima koje pojednostavitelji, dakle fašisti, vrlo lako mogu zloupotrijebiti, prepakovati i lažno predstaviti građanima. Protiv sebe imao je užasnu propagandno-informativnu mašineriju Donalda Trampa, ali i uplašene mejnstrim medije, poput New York Timesa, koji se Trampu ne žele previše zamjerati. (Nemojte sad kukati kako NYT nije nastupao protiv Mamdanija — itekako jeste, vrlo podlo, neutralistički!)
Protiv sebe imao je i tajming, vrlo kratko vrijeme i svoju totalnu anonimnost. Naravno, protiv sebe imao je i to što se vrlo opušteno predstavlja kao — demokratski socijalista. Protiv sebe imao je i sve ono čega se malograđani s ove i s one strane Atlantika panično boje.
Na kraju je pobijedio, a da za tu pobjedu nije izgovorio nijednu prljavu riječ. Nije prećutao ništa od onoga što se u ovom trenutku ne bi smjelo prećutjeti. Tramp je zahtijevao od njujorških Jevreja da ne glasaju za njega, jer da će im se dogoditi Holokaust, ili će se morati iseliti u Izrael. Naravno, nije primijećeno da njujorški Jevreji nisu glasali za Mamdanija. Jesu — kao i svi drugi.
Meni je, njegovom dalekom simpatizeru, za kojeg on nikada neće čuti, niti će se sa njim upoznati, Mamdanijeva pobjeda draga iz identitetskih razloga. Otkako pišem, nastojim predstaviti svaki identitetski bod na osjetljivim svilenim potkama sopstvenog slučaja, moje porodice te zajednica među kojima živim. I što dalje idem, sve više se množe nesporazumi, jer ustrajavam na tome da je moje sve ono od čega sam sačinjen, uz što sam živio i u čemu sam odrastao. Sad mi je naprosto milo što je jedan od mojih — od onih čija se porijekla i životne putanje ne daju objasniti u jednoj rečenici — postao gradonačelnik grada u kojem bih se želio roditi. Ali isti ovakav, sa svim onim što čini svilenu potku, po kojoj se neodgonetljivim bodom veze nešto što ima početak, ali kraja nema, a ni objašnjenja.
Naravno da će Zohran Kvame Mamdani razočarati sve one koji od njegovog izbora imaju velika politička i životna očekivanja. Stvari u kulturi i civilizaciji tako stoje da je vrlo lako srušiti i razoriti i najmoćniju građevinu, lako je spaliti i najznačajniju knjigu, lako je ubiti Johana Sebastijana Baha i sjekirom rascijepati sve orgulje i klavire svijeta. Mnogo lakše nego još jednom skladati Toccatu i fugu u d-molu, koja jedva da traje osam i po minuta.
Tako je i u politici: ono što grmoje i smrdoje u čas unište, ne obnovi ni cijela jedna generacija. Tramp će nekoliko Amerika sravniti sa crnom zemljom prije nego što Zohran Kvame Mamdani riješi jedan problem u životu njujorških taksista. Tramp će, skupa s Putinom, pokrenuti još dvadeset ratova i bombardovati sedamnaest Jemena i Venecuela, prije nego što Zohran Kvame Mamdani učini besplatnim autobusni prevoz u Njujorku i na taj način pokaže građanima da neko na njih misli i da postoji vlast koja je za dobro zajednice. Demokratija je, to fašisti dobro znaju, pa im nije problem boriti se protiv nje — spora, skupa i neefikasna.

Zohran Mamdani, prvi gradonačelnik svijeta

Muškarac u njemačkom gradu Hamburgu preživio je nakon što ga je jutros pregazio voz na glavnoj željezničkoj stanici.
Policija je saopštila da je 45-godišnjak izgubio ravnotežu i pao s perona na glavnoj hamburškoj željezničkoj stanici oko 2.45 ujutru.
Putnici koji su čekali voz pokušali su da upozore mašinovođu nadolazećeg prigradskog voza, ali nijesu uspjeli da spriječe nesreću. Oni su pozvali hitnu pomoći i razgovarali s povrijeđenim muškarcem koji se nalazio pod vozom, kako bi ga umirili do dolaska pomoći.
Policajci i hitne službe uspjeli su da oslobode muškarca tako što su odgurali voz unazad.
Muškarac je prevezen u bolnicu s teškim povredama. Mašinovođi je obezbijeđena psihološku pomoć.
Nakon pregleda izjava svjedoka i video snimaka, policija je saopštila da nema naznaka da se radi o krivičnom djelu, niti o pokušaju samoubistva.
Oko 3.35 ujutru, hitna intervencija je bila završena, a mjesto nesreće očišćeno.

Hamburg: Čovjek preživio nakon što ga je pregazio voz

Iako se Spajić zarekao pred predstavnikom EU u Crnoj Gori Johanom Satlerom da se neće otvarati teme koje dijele narod u Crnoj Gori, prvi su poslanici PES-a otvorili temu da li je aneksija 1918. godine Crne Gore bila nasilna ili ne. To je otvorilo Pandorinu kutiju daljih velikosrpskih laži koje samo neobrazovane i polupismene neznalice mogu otvarati. Ako nešto uopšte čitaju onda su to najvjerovatnije takve istoričarske „velesile“ kao što je Aleksandar Raković, Čedomir Antić i slični. Konačno, Spajić je paradigma te filozofije po kojoj je laž istina i obratno. A onda su počeli da se javljaju neki koji su se prije 20 godina skinuli sa majčinog mlijeka, koji u životu nijesu pročitali bilo što o istoriji Crne Gore, posebno iz partije koja je ideološki sljedbenik organizatora „Sarajevo safarija“ i poštovalac svih ratnih zločinaca u istoriji srpskog naroda, SNP-a, sa nevjerovatnom idejom da nasilnu aneksiju Crne Gore 1918. godine nazove „istorijskom voljom naroda u Crnoj Gori“?! Kako to oni znaju? Ko im je to rekao? Je li tzv. Podgorička skupština mjerilo na osnovu čega to tvrde? Pa pošto su naprasno postali evropejci, baš bih volio da mi ti pametnjakovići navedu ijednu zemlju koja je priznala Podgoričku skupštinu kao izraz volje crnogorskog naroda, uključujući i SSSR? <h2> PODGORIČKA SKUPŠTINA</h2> Evo, ja se intenzivno bavim proučavanjem svega što je svjetska štampa pisala o tim vremenima, pokupovao sam gomilu antikvarnih knjiga koje se bave godinama kada je nasilno anektirana Crna Gora i ne nađoh nijednu zemlju koja tzv. Podgoričku skupštinu smatra legalnom i legitimnom, osim onih koji su je organizovali. To jest, država Srbija. Pasionirano se baveći tom temom i stavom velikih sila prema tzv. Podgoričkoj skupštini, baziranih na delegacijama koje su slali u Crnu Goru, a kojih je bilo na desetine, jedini zaključak koji se može izvesti je da sve velike sile plebiscitarno smatraju Podgoričku skupštinu ujdurmom vlastodržaca Srbije i okupacione srpske vojske u Crnoj Gori. O tome se može objaviti na stotine dokumenata. Da te neobrazovane i nezainteresovane partijske populiste interesuje da saznaju istinu i išta iz istorije Crne Gore, lako bi se uvjerili u istinitost ovoga što pišem. Poznata manipulacija, u Vučićevom stilu, da se radi o italijanskoj propagandi, što je zvanični Beograd besmisleno ponavljao, obesmišljena je izvještajima delegacija Britanskog parlamenta i američkog predśednika Vudroa Vilsona. Da tu partijsku boraniju iz SNP-a interesuje istorija svoje zemlje pročitali bi rasprave o zločinima u Crnoj Gori o kojima je raspravljao britanski parlament 1920. godine, nakon izvještaja grofa de Salisa, koji je kao izaslanik britanskog parlamenta i Forin ofisa boravio 1919. godine u Crnoj Gori, izvukavši jedva živu glavu, zahvaljujući francuskim vojnicima, kada su ga srpske snage uhvatile u Virpazaru. Sve o čemu pišem mogu dokumentovati faksimilima originala iz arhiva i svjetske štampe. Volio bih da mi ta partijska nepamet iz SNP predoči bar jedan dokument, osim iz srpskih izvora, kojim mogu potvrditi svoje laži. Čikago tribjun je imao svog izvještača u Parizu, pa ću prenijeti pisanje Čikago tribjuna što su izvještači izvjestili svoje vlade po povratku iz Crne Gore.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251116071148_4e3b8cd1031312945d264262ea24e9cfce106ae59ebda054cad426a619507611.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251116071148_4e3b8cd1031312945d264262ea24e9cfce106ae59ebda054cad426a619507611" data-rendition-name="original" width="648" height="496" loading="lazy" alt="Izvod o Anglo-američkoj komisiji"><figcaption>Izvod o Anglo-američkoj komisiji</figcaption></figure>  <h2>IZVJEŠTAČI O OKUPACIJI CRNE GORE</h2> Čikago tribjun iz 1919. godine: POD SRPSKOM OKUPACIJOM, CRNA GIRA DANAS PREDSTAVLJA MJESTO NAJKRVAVIJEG POKOLJA U EVROPI Zvanični posmatrači donijeli užasavajuće izvještaje u Pariz Pariz, 3. septembra 1919. godine – Američka i britanska vojna intervencija u Crnoj Gori radi sprječavanja raširenog masakra crnogorskih rojalista od strane Srba, u preporuci neutralnih posmatrača koji su došli u Pariz juče i koji danas pišu energične izvještaje svojim vladama. „Pod srpskom okupacijom, Crna Gora danas predstavlja mjesto najkrvavijega pokolja u Evropi“, izjavio je zvaničnik koji se vratio. „Ukoliko se Engleska i Amerika ne umiješaju, niti jedan crnogorski rojalista neće ostati živ. Srbi ih masovno ubijaju“. Konfiskovana hrana Amerikance posebno zanimaju izvještaji koje su donijeli neutralni posmatrači, prema kojima je cio kontigent američke hrane koju je Huverova administracija uputila u Crnu Goru, dospio u ruke Srba. Crnogorci se prvo moraju odreći sopstvene zemlje i zakleti na vjernost srpskom kralju Petru, da bi dobili išta od tih zaliha. Ukoliko to ne učine, bacaju ih u zatvor. Zatvori u Cetinju i Kotoru su, prema zvaničnicima, puni Crnogoraca, a svakodnevno se dovode crnogorski komiti uhvaćeni u brdima i nad njima se vrši egzekucija. Žele kralja nazad Jedan od zvaničnika koji se vratio, odbio je da mu se navede ime, rekao je: „Crnogorci su možda spremni na promjenu starog oblika svoje patrijarhalne Vlade, ali trenutno svi Crnogorci žele povratak svojega kralja da ih spasi srpskog jarma“. Ušli su u rat na strani Antante, a sada ne samo da su sklonjeni sa mjesta na Mirovnoj konferenciji i ne samo da im je uskraćeno pravo na samoopredjeljenje, već je njihov kralj protjeran u egzil, a njihova zemlja je stavljena pod stranu vlast. Ukoliko se Nikola vrati u Crnu Goru, cijela država će ustati s njim. Revolt protiv Srbije sada je u punom zamahu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251116071148_7b0b90fe53085d82c1ed9201e36c1751077edd98643d116ca977c3a269b06ded.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251116071148_7b0b90fe53085d82c1ed9201e36c1751077edd98643d116ca977c3a269b06ded" data-rendition-name="original" width="937" height="1108" loading="lazy" alt="Čikago tribjun"><figcaption>Čikago tribjun</figcaption></figure>  Uskoro se očekuje zvanična objava određenih Vladinih izvještaja kojima se reguliše gore navedeno i nalaže američka i britanska vojna intervencija. Kralj Nikola i njegov dvor ostaju u Parizu, gdje primaju kraljevske subvencije od britanske i francuske vlade, koje takođe daju akreditacije ministrima na crnogorskome dvoru. <h2> FRANCUSKA SRAMOTA</h2> Britanija je tražila da sa američkim trupama u potpunosti okupiraju Crnu Goru i izbace iz zemlhe sve ostale vojne jedinice, uključujući i srpsku vojsku, kako bi se održao fer i legitiman referendum crnogorskog naroda o njegovoj budućnosti, poštujući zakone Kraljevine Crne Gore. Pogađate, tu inicijativu nije podržala Francuska, čija je uloga u nestanku Crne Gore jedna od najvećih sramota te države. Izvinjenje čovjeku koji je tobožnji nasljednik kraljevske loze Petrovića je više nego nedovoljno za iskupljenje Francuske zbog sramne uloge koju je odigrala u zabrani napuštanja Francuske kralju Nikoli, prijeteći mu prekidom diplomatskih odnosa i blokadom svih bankarskih računa, stavljanjem veta na izvještaj grofa de Salisa, urgiranjem kod srpske vlade na Krfu da što prije okupira Crnu Goru prije nego se kralj Nikola vrati u nju, okretanjem leđa na ponašanje srpskih okupacionih trupa na terenu u Crnoj Gori, masovnim hapšenjima, ubistvima, zločinima neshvatljivih ljudskom umu, poput stavljanja mački pod ženske kotule i njihovo šibanje do smrti osobe pod čiju kotulu su ih stavljali, itd. Šerman Majls, izaslanik američkog predśednika Vudroa Vilsona, u svom izvještaju direktno izražava stav da tzv. Podgorička skupština nije izraz volje crnogorskog naroda, već da je „posljedica vojne moći“ srpskih snaga, navodeći da je „na Cetinju general major iz Srbije, koji mi je nagovjestio da je on ... svarni guverner Crne Gore“. Izvještaj, takođe, govori o sistematskom „srpskom zlostavljanju Crnogoraca“ nad kojima sprovode „tešku represiju“. U izvještaju se navode i zločini prema Albancima, o tome da „u 15 sela u okrugu Rugova nije žive duše ostalo. Osam stotina je masakrirano, ne računajući ljude koji su pružali otpor... U Plavu i Gusinju 333 žena, đece i staraca je masakrirano“. Takođe se govori o logoru u Skadru, u kojem su se nalazili loše obučeni i odjeveni, po snijegu, žene đeca i starci, izbačeni iz svojih domova bez mogućnosti da sa sobom uzmu bilo koju topliju obuću ili odjeću. <h2> SRAMNE INICIJATIVE </h2> Nema te kolumne u koju mogu stati sve činjenice koje inicijative članova PES-a i SDP-a čine sramnim, bezočnim i nesojskim. Umjesto da se pokriju ušima od sramote, oni se još drsko obraćaju preko medija kao da predstavljaju nekakve istorijske autoritete koji nešto znaju o onome o čemu pričaju. Sa gađenjem mogu konstatovati da je nesrećna Crna Gora kad vidim ko sve dobija javni prostor i njegove izjave prenose u medijima. Samo ovakvi izborni zakoni, kakvi su u Crnoj Gori, mogu svakakvu fukaru izbaciti u prvi plan i omogućiti im da primaju ogromne prinadležnosti od zemlje koju organski mrze i lažima je diskredituju na svakom koraku. Pod hitno Crna Gora mora donijeti zakon o izborima koji će se obavljati sa otvorenim listama, tako da građani mogu da razne bezveznjakoviće vrate na nivo koji uzaslužuju, koji im pripada po intelektualnim kapacitetima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251116071148_dab5d8ac23169bba33fc54de26fb04806ea0db63230f496f2720fef13ea14b28.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251116071148_dab5d8ac23169bba33fc54de26fb04806ea0db63230f496f2720fef13ea14b28" data-rendition-name="original" width="748" height="891" loading="lazy" alt="Krfska deklaracija"><figcaption>Krfska deklaracija</figcaption></figure>  Volio bih da mi ti „istorijski autoriteti“ objasne kako je to čuvenom Krfskom deklaracijom iz jula 1917. godine srpsko rukovodstvo predviđelo kakve će odluke donijeti manipulativno izabrani delegati tzv. Podgoričke skupštine krajem 1918. godine, dakle godinu i nekoliko mjeseci nakon Krfske deklaracije, u kojoj nema dinastije Petrović, ni Crne Gore? Biće da su bili vidoviti, ili što je mnogo vjerovatnije, samo je najavljen plan kojim će se izvršiti nasilna aneksija Crne Gore, detronizovati dinastija Petrović i stvoriti Velika Srbija iz Niške deklaracije iz decembra 1914. godine. To je jedina istina! Vrijeme je da se predśednik vlade počne ponašati odgovorno i počne poštovati svoja obećanja, zakone Crne Gore, biti stvarni predvodnik svih ministarstava i davati ton strateškom opredjeljenju države, umjesto što se stalno otvaraju teme koje ne vode Crnu Goru evropskim integracijama, već konstantnim suprotstavljanjima, mržnji, sukobima i bestijalnim pokušajima stranih službi da Crnu Goru vrate u devedesete godine. Što je cilj revizije i laži o otvaranju teme nasilne aneksije Crne Gore iz 1918. godine, priče o legalizacije konate na Rumiji, što nijedna normalna država ne bi uradila, jer se radi o neurbanizovanom prostoru na visini od skoro 1,5 hiljada metara, što je cilj vraćanja imbecilne priče o povratku kapele Karađorđevića na Jezerski vrh, koji je zakonom zaštićen kao autentični prostor, sa najvećim kulturnim i umjetničkim značajem za Crnu Goru? Da ne govorimo da se to bez krvi ne može uraditi. <h2> NJUJORK TAJMS 1922.</h2> „Kada su srpske trupe, predvođene francuskim oficirima, ušle u Crnu Goru i izvršile aneksiju savezničke Crne Gore silom i krvoprolićem; i kada se crnogorski narod podigao na oružje protiv novih ugnjetavača, predsjednik Vilson, na jednoj od śednica Mirovne konferencije, sastavio je poruku koja je proslijeđena crnogorskom narodu posredstvom Crnogorske vlade i francuskih vojnih vlasti. Prema ovom telegramu, predstavnici velikih sila apelovali su na crnogorski narod da zaustave krvoproliće, uz uvjeravanje da će im biti omogućeno pravo slobodnog samoopredjeljenja. Termin 'slobodno samoopredjeljenje' može se razumjeti samo na dva načina: kao pravo na samoopredjeljenje kako ga predviđa crnogorski Ustav ili samoopredeljenje kakvo je odobreno čak i neprijateljskim provincijama, kao što su Šlezvig, Gornja Šleska i sl. Ukoliko je poruka predśednika Vilsona crnogorskom narodu značila prvi metod, onda je Crna Gora trebalo da bude obnovljena na isti način kao Belgija i Srbija. Ukoliko je, međutim, pod pojmom 'slobodno samoopredjeljenje' podrazumjevan drugi metod, onda je ono trebalo biti sprovedeno plebiscitom, koji bi prirodno značio povlačenje srpske okupacione vojske, dok bi glasanje kontrolisale velike savezničke sile. Međutim, ni jedno ni drugo nije još sprovedeno u praksi, tako da pitanje Crne Gore i dalje ostaje otvoreno, dok su velike sile trebale da to riješe u korist ustavne slobode crnogorskog naroda.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251116071148_dd96883964207191d4d5a0981f5768c774e32b051251683169b6943cc0359e49.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251116071148_dd96883964207191d4d5a0981f5768c774e32b051251683169b6943cc0359e49" data-rendition-name="original" width="412" height="280" loading="lazy" alt="Njujork Tajms 1922."><figcaption>Njujork Tajms 1922.</figcaption></figure>  Uzimajući u obzir sve prethodne činjenice, kraljevska Vlada Crne Gore ne može da vjeruje da bi Vlada SAD – najcivilizovanije države na svijetu – počinila akt koji bi značio raskidanje diplomatskih odnosa sa Crnom Gorom. Takav akt ne samo da bi pomogao kriminalnim namjerama Beograda, već bi prenebregao sve principe međunarodnog morala i pravde, a SAD bi bile krive za nepoštovanje date riječi o poštovanju suvereniteta Crne Gore“. Njujork Tajms 16. april 1922. godine

Lažometar 26

Najmanje jedna osoba iz Crne Gore i dvije iz Srbije u strukturi Balkanske istraživačke mreže (BIRN) bile su pod kontrolom Bezbjednosno informativne agencije (BIA), a učestvovale su kreiranju skaredne mape ekstremista krajnje desnice u Crnoj Gori u kojoj je targertirano više građanskih altivista, među kojima i dvije novinarke, kazao je predsjednik Evropskoga pokreta u Crnoj Gori &nbsp;Momčilo Radoluvić.
Radulović je na Cetinjskom forumu, u okviru panela "Dezinformacije, toksični narativi i istorijski revizionizam", kazao, pored ostalog, da se nakon objave ove mape sastajao sa onima koji stoje iza BIRN-a i da su imali žestoke rasprave.&nbsp;
- Moram reći da su dosta nevoljno neke stvari primili k znanju i dosta nevoljno uradili neke stvari koje su, ipak, dale rezultate i vidljive su makar u toj strukturi. Ona više ne okuplja radikalne elemente koji su pod direktnom kontrolom BIA, makar troje njih unutra, od kojih je jedna osoba odavde, a dvoje iz Srbije. Imate situaciju da morate da se borite - istakao je Radulović.
Ta borba je, naglasio je, fantastično iznijeta i za sada je rezultirala sa više presuda u korist targetiranih novinara i građanskih aktivista.
- Određena struktura BIRN-a se morala povući makar u tom slučaju - zaključio je Radulović.
Novinarka Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović autorke su skandaloznog propagandnog uratka BIRN-a objavljenog 16. novembra 2022. godine u kojem je targetirano devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnji desničari i vjerski fanatici.
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tužbe protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, pred Osnovnim sudom u Podgorici podnijeli su novinarka Antene M Tanja Pavićević, novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Osnovni sud Podgorica je u aprilu ove godine donio prvostepenu presudu po kojoj je Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović 1.000 eura zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fpresuda-jovanovic-i-tomovic-postupale-nesavjesno-krive-za-klevetanje-tanje-pavicevic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se, pored ostalog, u obrazloženju presude.
I Opštinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv BIRN-a, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

Radulović: Najmanje jedna osoba iz Crne Gore i dvije iz Srbije u strukturi BIRN-a bile pod kontrolom BIA

Rasprava i radionica pod nazivom „Strateški pogled na proširenje EU i nedostatak diskusije u Njemačkoj“ već je u samom naslovu ukazala na problem o kojem se od dolaska nove vlade početkom maja govori u Berlinu.
Tu raspravu je organizovalo Njemačko društvo za spoljnu politiku (DGAP).
Mnogi koji se u njemačkoj prijestonici bave Zapadnim Balkanom mišljenja su da demohrišćansko-socijaldemokratskojvladi Fridriha Merca, uprkos usredsređenosti na spoljnu politiku, region Zapadnog Balkana nije visoko na listi prioriteta.
Doduše, na mjesto ministra spoljnih poslova došao je Johan Vadeful, koji kroz razne dužnosti i članstva u parlamentarnim tijelima ovaj region prati već godinama, ali uprkos tome ovom regionu ne posvećuje toliku pažnju kao njegova prethodnica na toj poziciji, Analena Berbok.
Prvi znak je i ukidanje funkcije posebnog izaslanika za zapadni Balkan, funkcije koju je obavljao političar Zelenih Manuel Zaracin.
<h2>Velika očekivanja od Njemačke</h2>
I predstojeća, prva posjeta novog ministra spoljnih poslova regionu, ne ukazuje, kako je tokom rasprave u DGAP-u rekao poslanik njemačkih Zelenih Boris Mijatović, na to da Njemačka regionu pridaje posebnu pažnju. „Šest zemalja u dva dana“, pri čemu je posjeta Bosni i Hercegovini u nedjelju uveče označena kao „radna“.
Pri tom se od Njemačke, kako je tokom rasprave rekla državna sekretarka u Ministarstvu evropskih poslova Crne Gore Biljana Papović, mnogo očekuje kada je u pitanju postavljanje smjernica i određivanje tempa napretka zemalja.
Od šest zemalja regiona zapadnog Balkana, Crna Gora i Albanija su otišle najdalje, pri čemu Crna Gora sljedeće godine očekuje zatvaranje svih pregovaračkih poglavlja. Cilj za ulazak je 2028. godina.
- Mi se držimo krilatice "28 u 28" - kaže u razgovoru za Dojče vele Papović, aludirajući na želju Podgorice da Crna Gora 2028. postane 28. članica Evropske unije.
Kao realnu mogućnost vidi da napredak Crne Gore u procesu evropskih integracija može da ima širi efekat na region i može da posluži možda i snaženju podrške Evropskoj uniji u zemljama regiona, prije svega Srbiji ali i šire.
<h2>Opasnost blokada zbog bilateralnih problema</h2>
Ali ne radi se samo o ispunjenju kriterijuma, već i o dinamici unutar same Evropske unije i njenoj spremnosti za prijem novih članica. Nakon zatvaranja poglavlja sledi mukotrpan proces ratifikacije u državama članicama. Podrška prijemu novih članica je, čak i u zemljama čiji građani ne slove kao evroskeptični, niska – u Njemačkoj ispod 49 odsto za naspram 47 odsto protiv.
Osim toga, tu je i problem blokade zbog bilateralnih pitanja, poput aktuelne bugarske blokade pregovora Sjeverne Makedonije. Mijatović je rekao da se u Sjevernoj Makedoniji s pravom pitaju: „Šta ako ispunimo i ove zahtjeve Bugarske, nakon što smo već zbog Grčke promijenili ime, i ako se nakon toga pojavi neki novi zahtjev?“
I Slovenija je godinama zbog graničnog spora u Piranskom zalivu kočila ulazak Hrvatske u EU. Crna Gora je imala sa članicom EU Hrvatskom bilateralnih problema, ali su oni, kako kaže Papović, u međuvremenu riješeni.
- Od samog početka pregovora Hrvatska je bila izuzetno snažan partner Crnoj Gori u ovom procesu i mnogo su pomogli u ostvarivanju mnogih obaveza na ovom našem putu. Tačno je da postoje mnoga otvorena pitanja između Hrvatske i Crne Gore i mi smo već u prethodnoj godini formirali radni tim koji radi na rješavanju ovih otvorenih pitanja i trudimo se da ovim zahtjevima pristupimo kao prioritetu. Svakako ne vidimo da bi Hrvatska blokirala ulazak Crne Gore u Uniju i naše puno članstvo - kaže Papović.
<h2>Naredna godina ključna</h2>
Zaključak rasprave, u kojoj je učestvovao i Tomas Haglajtner, direktor Odeljenja za strategiju proširenja pri Evropskoj komisiji, jeste da se napokon, 22 godine od famoznog „obećanja iz Soluna“, kojim je svim zemljama regiona pružena evropska perspektiva, u procesu približavanja punopravnom članstvu nešto događa.
Nikola Ksavijeref iz DGAP-a smatra da će 2026. biti ključna u ovom procesu, i to ne samo zbog kretanja u samim državama kandidatima, nego i unutar same Unije, pri čemu se ukazuje na izbore u Mađarskoj.
- Mislim da sljedeća godina može definisati, ne samo za Crnu Goru nego i za ostale zemlje, postoji li uopšte šansa za članstvo, kao i pitanje modaliteta kojim će se taj proces odvijati - kazao je Ksavijeref.

Dok se Crna Gora nada brzom ulasku u EU, zvanični Berlin previđa cijeli region?

Srbija je najlošije rangirana zemlja Zapadnog Balkana prema Globalnom indeksu organizovanog kriminala za 2025. godinu, dok se Crna Gora nalazi na 10. mjestu.
Nalazi se na četvrtom mestu, od 44 evropske zemlje koje su analizirane.
Lošije rangirane su jedino Rusija, Ukrajina i Italija.
Godišnje izvještaje o Indeksu organizovanog kriminala objavljuje Globalna inicijativa za borbu protiv transnacionalnog organizovanog kriminala (GI-TOC), organizacija civilnog društva sa sedištem u Ženevi.
Prema ovogodišnjem, izvještaju za 2025. godinu, Bosna i Hercegovina (BiH) je na šestom mjestu. Podaci za Kosovo nisu objavljeni.
Globalni indeks organizovanog kriminala procjenjuje nivo kriminala i otpornost na organizovani kriminal u 193 države svijeta.
Izvršni direktor GI-TOC, Mark Šov ukazao je na to da organizovani kriminal "potkopava demokratiju, suverenitet država, pa čak i međunarodni mir i bezbjednost".
- Globalni indeks organizovanog kriminala nije samo alat za mjerenje kriminala: on je ogledalo koje reflektuje šta se dešava unutar država i međunarodnog sistema - poručio je Šov.
<h2>"Kavački i škaljarski klan - ključan uticaj na kriminalni pejzaž Crne Gore"</h2>
Kada je riječ o nivou otpornosti na kriminal, Crna Gora je na 37. mjestu.
U izvještaju se podvlači da je Crna Gora dom dvije dominantne mafijaške grupe – kavačkog i škaljarskog klana, koji imaju značajan uticaj na kriminalni pejzaž zemlje.
Napominju da se njihove operacije protežu širom Crne Gore, ali i u druge države.
- Uprkos pojačanim naporima policije, uključujući hapšenja ključnih članova, ove grupe i dalje kontrolišu kriminalna tržišta kroz regrutovanje novih članova, čak i u zatvorima - piše u izvještaju.
Glavni izvori prihoda klanova su trgovina kokainom i pranje novca, pri čemu Europol procjenjuje da kontrolišu najmanje 30 odsto kokaina koji iz Južne Amerike stiže u Evropu, navodi se.
Klanovi, dodaje se, održavaju jake veze sa kriminalnim organizacijama u EU, Latinskoj Americi i na Zapadnom Balkanu, dok luke Bar i Kotor predstavljaju ključne ulazne tačke za šverc kokaina.
- Dodatno, bave se iznudom i reketiranjem, koristeći nasilje i zastrašivanje za očuvanje svojih kriminalnih aktivnosti, što je dovelo do eskalacije sukoba i porasta broja ubistava između klanova - piše u izvještaju uz napomenu da je Crna Gora među zemljama sa najviše incidenata sa vatrenim oružjem u regionu.
Autori izvještaja ukazuju i da su procurjele enkriptovane komunikacije otkrile kako se kriminalni prihodi koriste za političku zaštitu i uticaj na pravosuđe i policiju.
- Akteri povezani sa državom održavaju duboke veze sa organizovanim kriminalom, olakšavajući nezakonite aktivnosti kroz korupciju i regulatorne slabosti - navodi se u izvještaju.
Dodaju da su visoki zvaničnici bili umiješani u transnacionalne kriminalne aktivnosti, uključujući trgovinu drogom, ilegalnu trgovinu duvanom i nelegalnu seču šuma.
- Iako se sprovode istrage i hapšenja, stalna umiješanost državnih zvaničnika slabi efikasnost organa reda - zaključuju i ukazuju na dokaze o miješanju kriminalnih grupa u izbore u Crnoj Gori.
Takođe napominju i da privatni sektor u Crnoj Gori omogućava rad organizovanog kriminala, naročito kroz trgovinu nekretninama i finansijske kriminalne aktivnosti.
Osim toga, ističe se da je finansijski kriminal u Crnoj Gori duboko ukorijenjen i da ga karakterišu loše upravljanje javnim sredstvima, nepravilnosti u finansiranju političkih aktivnosti i korupcija velikih razmjera.
- Nepravilnosti u korišćenju sredstava EU i prevare u procesima privatizacije dodatno ističu sistemske slabosti u finansijskom sektoru - dodaje se.
Takođe, izvještaj pokazuje da je trgovina ljudima i dalje prisutan problem u Crnoj Gori.
Posljednjih godina među žrtvama je zabilježen značajan porast broja ruskih državljanki i državljana, navedeno je.
Pored toga, romska djeca često bivaju prisiljena na prosjačenje i nelegalna vjenčanja, dok nadležni često takve slučajeve tretiraju kao "kulturnu praksu".
Zaključak je i da bezbjednost granica predstavlja izazov, s obzirom na to da Crna Gora služi kao ključna tranzitna tačka za razne ilegalne aktivnosti.
Autori izvještaja napominju da uprkos obavezama da se suzbije organizovani kriminal i korupcija, političke podjele i nestabilnosti i dalje ometaju efektivno upravljanje i sprovođenje zakonodavnih reformi.
Takođe ističu da visoko-profilisane oslobađajuće presude u slučajevima pranja novca izazivaju zabrinutost u vezi sa nezavisnošću pravosuđa i kvalitetom istraga.
<h2>"U Srbiji ključni državni akteri"</h2>
Po nivou kriminala u vrhu, po otpornosti na kriminal pri dnu liste - na 35. poziciji od 44 analizirane evropske države Globalnog indeksa.
U Srbiji "državni akteri imaju ključnu ulogu u pejzažu organizovanog kriminala", ocijenili su autori izvještaja, ukazujući da političke elite navodno utiču na ključna kriminalna tržišta.
Dodaju da korupcija unutar državnih institucija olakšava i nezakonite finansijske transakcije i štiti kriminalne poslove, te da su "visoki državni zvaničnici povezivani s ozloglašenim figurama iz svijeta organizovanog kriminala".
- Srbija ostaje jedno od glavnih čvorišta krijumčarenja na Zapadnom Balkanu - napominje se.
Takođe, prema izvještaju, Srbija predstavlja sastavni dio rute za krijumčarenju heroina ka zapadnoj Evropi, dok srpske kriminalne mreže igraju značajnu ulogu u globalnom krijumčarenju kokaina.
Izvještaj podvlači i da je ova zemlja "domaćin nekoliko mafijaških grupa" koje, uprkos hapšenjima ključnih članova, i dalje dominiraju različitim segmentima evropske trgovine drogom.
- Navijačke grupe fudbalskih klubova takođe su uključene u kriminalne aktivnosti, pružajući logističku podršku za krijumčarske operacije i učestvujući u paravojnim aktivnostima - dodaju.
Spominje se i u kontekstu trgovine oružjem.
Srbija je, navode, tranzitna zemlja u toj trgovini, pri čemu oružje koje potiče iz ratova u bivšoj Jugoslaviji, kao i iz Turske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije i potencijalno Ukrajine - prolazi kroz Srbiju ka zapadnoj Evropi.
- Kriminalne mreže sa Kosova, iz Albanije i Srbije olakšavaju ovu trgovinu, dok su korumpirani državni zvaničnici navodno bili umiješani u ilegalne pošiljke oružja - ističe se.
Dodaje se i da je u posljednjih nekoliko godina zabilježen "porast krijumčarenja oružja iz Srbije na Kosovo, uključujući oružje vojnog tipa".
Autori Globalnog indeksa bave se i ulogom Srbije u trgovini ljudima.
- Izvještaji ukazuju da su pojedinci iz vlasti i policije umešani u prinudni rad, trgovinu ljudima u svrhu seksualne eksploatacije i krijumčarenje oružja velikih razmjera, uz minimalnu odgovornost - navodi se.
Spominju se i rastuće veze sa Rusijom, Kinom i zalivskim državama koje "izazivaju zabrinutost zbog netransparentnosti stranih ulaganja i infrastrukturnih projekata". To, kako se ističe, podstiče sumnje na korupciju.
Finansijski kriminal u Srbiji veoma je ukorijenjen, ocjenjuje se i dodaje da su u njih "često umiješani visoki državni zvaničnici".
Privatni sektor u Srbiji, navodi se u izvještaju, duboko je ispreplijetan s organizovanim kriminalom - "veliki broj preduzeća posluje pod uticajem visokih političkih funkcionera", zbog čega "dobijaju povlašćen tretman u tenderima i investicijama, često služeći kao posrednici za tokove nezakonitog novca".
S druge strane, napominju, preduzeća koja nisu povezana s političkim krugovima trpe stalne pritiske i inspekcije.
Ukazuju i da vladajuća Srpska napredna stranka (SNS) ima značajan uticaj na javne institucije, medije i izborni proces, što doprinosi sumnjama u demokratsko upravljanje.
U Globalnom indeksu organizovanog kriminala za 2025. godinu navode i da se organizovane kriminalne grupe u Srbiji koriste za zastrašivanje političkih protivnika i manipulaciju izbornim procesima.
Pored toga, dodaje se da politička elita posjeduje gotovo neograničenu moć, a da javnost na drugoj strani ima nizak stepen povjerenja u demokratske institucije.
U tom kontekstu, zaključuje se i da "široko rasprostranjeni protesti odražavaju nezadovoljstvo upravljanjem".
Globalni indeks bavi se i korišćenjem bezbjednosnih službi u političke svrhe u Srbiji.
Takvo korišćenje, "zajedno sa izvještajima o vezama između pripadnika organa reda i grupa organizovanog kriminala", dodatno je, kažu, "smanjilo povjerenje javnosti".
- Iako je Srbija uspostavila antikorupcijske agencije i uvela mjere za unapređenje odgovornosti, njihova efikasnost je oslabljena slabim sprovođenjem, nedostatkom resursa i institucionalne nezavisnosti - jedan je od zaključaka.
Napominje se i da slučajevi korupcije i organizovanog kriminala često ne dovode do osuđujućih presuda.
<h2>"Korupcija prisutna na svim nivoima vlasti u BiH"</h2>
Kada je riječ o otpornosti na kriminal BiH je među najniže rangiranim zemljama – na 42. mjestu.
Državni akteri uključeni u kriminal imaju ključnu ulogu u omogućavanju organizovanog kriminala u Bosni i Hercegovini, piše u izvještaju.
- Korupcija je prisutna na svim nivoima vlasti, a visoki zvaničnici su povezani sa trgovinom drogom, finansijskim kriminalom i nezakonitom eksploatacijom prirodnih resursa - ističe se u izvještaju.
Podsjećaju da su nekim od vodećih političkih ličnosti uvedene međunarodne sankcije zbog njihovog doprinosa korupciji i podrivanja državnih institucija.
Autori izvještaja ukazuju i na to da su neki policijski službenici uhapšeni zbog direktnog učešća u švercerskim operacijama, dok su političari koristili svoj uticaj kako bi zaštitili kriminalne mreže.
Kao poseban problem, podvlači se trgovina ljudima. Autori izvještaja napominju da su žene i djevojke izložene su seksualnoj eksploataciji, dok su romska djeca često žrtve prinudnog prosjačenja, seksualne trgovine i kućnog ropstva.
Dodaju i da je krijumčarenja migranata duboko ukorijenjeno, te da BiH predstavlja ključnu tranzitnu tačku duž balkanske migrantske rute, a da korupcija među pripadnicima granične policije dodatno pogoršava problem.
- Ovo tržište je usko povezano s krijumčarenjem oružja, pri čemu izvještaji ukazuju da kriminalne organizacije prodaju oružje migrantima uključenim u mreže krijumčarenja - napominje se.
Rat u Ukrajini, dodaje se, doveo je do porasta trgovine oružjem, pri čemu oružje iz BiH, uprkos regulatornim ograničenjima, navodno dospijeva u zone sukoba.
Napominju i da zemlja funkcioniše kao tranzitni centar za kokain iz Južne Amerike namijenjen zapadnoevropskom tržištu.
U izvještaju se ocjenjuje i da strani akteri imaju značajan uticaj na organizovani kriminal u zemlji, iskorišćavajući slabu kontrolu granica i podijeljen politički sistem.
- Regionalne kriminalne organizacije iz Srbije, Crne Gore, Hrvatske i Albanije imaju snažno prisustvo, sarađujući sa lokalnim akterima u švercu droge i oružja - dodaje se u dokumentu.
Pored toga, turski, saudijski i zapadnoazijski akteri uključeni su u ilegalne finansijske šeme, dok grupe koje podržava Rusija koriste političku bliskost bh. entiteta Republike Srpske sa Moskvom, za jačanje uticaja.
Ističe se da je finansijski kriminal je rasprostranjen u Bosni i Hercegovini, da mnoge privatne kompanije služe kao posrednici u pranju novca i finansijskim prevarama, a da preduzeća u vlasništvu politički povezanih osoba imaju povlašćen položaj u postupcima javnih nabavki.
Kao jedan od rasprostranjenih problema podvlači se i nezakonita sječa šuma u koju su, kako navode, često umiješane političke elite i lokalni zvaničnici.
Dodaju i da se nezakonita eksploatacija uglja i drveta takođe sprovodi uz podršku političkih figura koje izdaju lažne dozvole u zamjenu za mito.
Zaključuje se da se BiH suočava sa stalnim izazovima u oblasti političkog upravljanja, naročito u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, a da podijeljen politički pejzaž zemlje, posebno secesionističke politike RS i njeno odbijanje da poštuje institucije na državnom nivou, dodatno komplikuju upravljanje.
Takođe u izvještaju Globalnog indeksa organizovanog kriminala navedeno je da se pravosudni sistem u Bosni i Hercegovini suočava sa neefikasnošću, političkim miješanjem i neujednačenom primenom zakona, što otežava efikasno procesuiranje organizovanog kriminala i korupcije.
Posebno je, smatraju, problematična praksa otkupa zatvorskih kazni do godinu dana.

Drita Lola podnijela ostavku na poslaničko mjesto, povukla se sa javnih funkcija

Bajramspahić: Veoma zabrinjavajuće što nemamo zeleno svjetlo za zatvaranje niti jednog pregovaračkog poglavlja

Poslanici sjutra o predlozima za članove Tužilačkog savjeta i viceguvernerima

SNP Zeta: Ljudi u šatorima spremni da bdiju nad svojom zemljom, to nije hir već poruka

Vadeful: Ko želi u EU mora da preuzme odgovornost, makar to zahtijevalo i teške korake

Ministar vanjskih poslova Njemačke sjutra u Crnoj Gori

Adžić: Velikosrpska istorijska i politička alhemija mora propasti - Laži imaju kratke noge

Vučić želi da izbjegne nacionalizaciju NIS-a po svaku cijenu, Mali poručio da je vrijeme da Srbija razmišlja o sebi

Mugoša: U narednim godinama porast javnog duga za 25 odsto

Preminuo Dušan Janjušević

Napadnuti hrvatski navijači, nepoznata grupa im šipkama polomila stakla i retrovizore

Drita Lola podnijela ostavku na poslaničko mjesto, povukla se sa javnih funkcija

Zohran Mamdani, prvi gradonačelnik svijeta

Hamburg: Čovjek preživio nakon što ga je pregazio voz

PRATITE TVe UŽIVO