Odlukom odbornika vladajuće većine u Kolašinu je, uz negativno mišljenje predsjednika Opštine Petka Bakića, odbijen svaki od 19 amandmana koje je naš odbornički klub podnio na Prijedlog odluke o budžetu za 2026. godinu. Ostavljamo građanima Kolašina da sami prosude koliko aktuelna vlast misli na njih - kazali su Kluba odbornika DPS-SD-Građani.
Ističu da se na juče održanoj sjednici Skupštine Opštine Kolašin raspravljalo o veoma važnim odlukama koje su trebale biti usvojene u interesu građana Kolašina.
- Juče je po ko zna koji put uklonjena maska kojom se vlast prikriva, a ispod koje se krije neozbiljnost, nestručnost, nemar i nerad. Kakva je ozbiljnost odbornika vlasti najbolje govori činjenica da su se za vrijeme rasprave koja je trajala skoro dvanaest (12) sati za diskusiju javila samo dva (2) odbornika vladajuće većine, uz po jednu izgovorenu rečenicu. Interesantno je da se na raspravu o budžetu nije javio ni jedan odbornik vlasti, pa je jasno koliko i oni sami vjeruju da je budžet u interesu grada i građana - istaknuto je u saopštenju.
Osim što je predložen van zakonskog roka, kako dodaju, budžet je urađen nekvalitetno.
- Naročito u kapitalnom dijelu pa je i stoga bila potrebna intervencija amandmanima, ali nažalost, odbornicima vlasti i predsjedniku Opštine to nije bilo dovoljno, uz njegovu nevjerovatnu konstataciju da su subvencije za članarine u sportskim klubovima, pomoć penzionerima za prevoz i lijekove populističke - navode u saopštenju.
Po konstataciji Bakića, kako su rekli, subvencije za đačke ekskurzije nijesu potrebne kolašinskoj djeci jer ekskurzije nijesu obavezne.&nbsp;
- Voljom odbornika vlasti građani Kolašina su ostali bez kapitalnih saobraćajnih projekata, a Fudbalski klub Gorštak bez sredstava za proslavu 100 godina kluba - dodali su u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Politika

Klub odbornika DPS-SD-Građani: Odbijeno 19 naših amandmana na budžet za 2026, građani da prosude koliko vlast misli na njih

Poslanici su sa 54 glasa podržali odluku da sutkinji Ustavnog suda Desanki Lopičić ostane na funkciji sutkinje Ustavnog suda do izbora novog sudije ove sudske instance.
Ovu odluku su podržali svi prisutni poslanici u parlamentu, nije bilo glasova protiv ili uzdržanih.
Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić kazao je da je njoj 27. decembra istekao mandat.
- Kad sudiji Ustavnog suda prestane funkcija zbog isteka mandata, a predlagač ne predloži ili Skupština na izabere novog sudija, Skupština će donijeti odluku o prestanku funkcije sudiji Ustavnog suda kome je istekao mandat i odluku da nastavi da vrši funkciju sudije Ustavnog suda do izbora novog, ali ne duže od godinu - obrazložio je Mandić.
Podsjetio je da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović predložio sudiju Višeg suda u Podgorici Predraga Krstonijevića.
- S obzirom na to da se Skupština još nije izjasnila o ovom prijedlogu, u obavezi smo da donesemo odluku da Lopičić prestaje funkcija zbog isteka mandata, te da nastavlja da vrši funkciju sutkinje do izbora novog - rekao je Mandić.
Ova odluka, kako dodaje, stupa na snagu danom donošenja.
Nezavisna poslanica Radinka Ćinćur je pitala da li to znači da neće izabrati kandidata Milatovića, ističući da je Lopičić napunila 66 godina.
- Da li je politika inata i osvete jača od politike osvete, te da li se vraćamo u 19. vijek ili idemo u Evropu - upitala je Ćinćur.
Mandić je rekao da će, prema njegovim informacijama, Krstonijević biti izabran u utorak.
- Mislim da za to postoji većina, ali moramo da donesemo odluku koja će da reguliše ovo - naveo je Mandić.
J. B.&nbsp;

Lopičić nastavlja da vrši funkciju sutkinje Ustavnog suda do izbora novog

Premijer Milojko Spajić prihvatio je poziv saveznog kancelara Republike Austrije Kristijana Štokera za prisustvo Novogodišnjem koncertu u Beču, koji se prvi put održava pod dirigentskom palicom maestra Janika Nezé-Segena.
Austrijski kancelar je ovim povodom istakao da Crna Gora, posebno prethodnih godina, kao nijedna druga zemlja kandidat, predstavlja ambiciozan i uspješan proces pristupanja.&nbsp;
- Evropska unija vas konačno mora nagraditi - poručio je Štoker.&nbsp;
Kako je saopšteno iz Vlade, kancelar Štoker i premijer Spajić iskoristiće ovu priliku za potvrdu snažnog partnerstva Crne Gore i Austrije, ali i za slanje važnog signala podrške evropskoj perspektivi Crne Gore.&nbsp;
- Umjetnost i kultura kao ujedinjujuća sila na najbolji način simbolizuju zajedničku evropsku budućnost Austrije i Crne Gore što je vrijednost koju obje države žele da još snažnije afirmišu u godinama koje dolaze - navedeno je u saopštenju Vlade.

Austrijski kancelar pozvao Spajića na Novogodišnji koncert: "EU vas konačno mora nagraditi"

Nakon što su nedavno imali verbalni obračun u holu Skupštine, predsjednik Odbora direktora Elektroprivrede Milutin Đukanović i lider GP URA Dritan Abazović razmijeni su teške riječi i uvrede na prvoj zajedničkoj sjednici odbora Skupštine Crne Gore na kojoj se govori o odgovornosti za štetu u životnoj sredini u Opštini Pljevlja.
Abazović je, tokom današnje sjednice, ustvrdio da da bi tužilaštvo imalo posla po pitanju puštanja u rad rekonstruisane Termoelektrane Pljevlja, te da nadležni treba da snose krivičnu odgovornost.
- Da ste me pitali dao bih vam soluciju. Ako je Termoelektrana od posebnog značaja, a jeste za naš elektrosistem, trebalo je, kad nijeste mogli da dobijete saglasnosti, da predložite lex specialis u kome bi konstatovali da ono što važi za druge slične objekte ne važi za TE. S obzirom da to niste uradili, Vi ste svjesno, sa umišljajem, počinili krivično djelo koje podrazumijeva povredu više članova Krivičnog zakonika. I ako kukalo tužilaštvo ikad profunkcionište, moraćete da odgovare. Kazne zatvora samo po jednoj odredbi su između jedne i tri godine - konstatovao je Abazović.
On je poručio Đukanoviću da neće dozvoliti da ovaj slučaj padne u zaborav.
- Ako mislite da ćemo, zato što imate neki dogovor između sebe, dozvoliti da se rugate državi i puštiti da radite što oćete - to zaboravite! da Nećemo dozviliti da, sjutra kad se bude gradio neki drugi energetski objekat, sami sebi dajemo dozvole - poručio je Abazović.
Na to je rekao Đukanović, vrijeđajući lidera URA-e.
- Ti si potpuna budala - kazao je predsjednik Borda direktora EPCG.
Abazović je poručio da ne vrijeđa, uz riječi: "Da ti je zadnji put da si rekao. I prošli put ti se digao šećer, pa sam te ostavio na miru!"
Đukanović mu je dobacio: "Sram te bilo", a Abazović mu je uzvratio istim riječima uz poruku "Poći ćeš u zatvor".
Data je pauza, nakon čega je predsjedavajući Dejan Đurović rekao da se u politici se dešavaju malo povećane tenzije, te da se nikad se ne zna "kad neko može sa kim završiti u nekoj političkoj ekipi ili koaliciji u budućnosti".&nbsp;
- Zato, poštovani građani, morate imati toleranciju kada su političari u pitanju - kazao je Đurović.

Tamara Klikovac

Nova svađa lidera GP URA i direktora Borda direktora EPCG - Đukanović: Ti si potpuna budala; Abazović: Poći ćeš u zatvor

Identitetske teme usporavaju put Crne Gore ka članstvu u Evropskoj uniji (EU), ali i dodatno komplikuju koalicione odnose, kazao je poslanik Pokreta Evropa sad (PES) i predsjednik skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu, Miodrag Laković.
On je rekao da se zemlja nalazi u previše važnom trenutku u kontekstu finalizacije pregovaračkog procesa i da je neke druge stvari potrebno ostaviti po strani.
- Ako u okviru vlasti imamo aktivnosti koje podrivaju postizanje strateških državnih ciljeva, onda treba više da sarađujemo sa opozicijom, to je moj stav - poručio je Laković<a href="https://www.pobjeda.me/clanak/lakovic-ako-neko-u-vlasti-podriva-drzavne-ciljeve-treba-vise-da-saradujemo-s-opozicijom"> u intervjuu za Pobjedu</a>.
Naročito je, kako je naveo, to važno kada su u pitanju imenovanja, poput onih koja se tiču kompletiranja Ustavnog suda.
Laković je kazao da je važno ko će biti vlast nakon 2027. i sa kojom će državnom politikom Crna Gora ući u EU.
Ipak, napominje da je trenutni fokus na EU agendi, a ne na konfiguraciji 45. Vlade.
Govoreći o izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu, Laković je kazao da taj projekat traje godinama i da se sigurno moglo kvalitetnije raditi na njegovoj promociji i interakciji sa građanima tog zetskog sela i Zete.
- Ali da se ne vraćamo predaleko unazad, gradonačelnik (Saša) Mujović je, sa svojim timom, uložio maksimalne napore da javnosti predstavi benefite projekta i odagna sve dileme i sumnje - naveo je Laković.
Njegova argumentacija je, kako je rekao Laković, potpuno utemeljena u struci i nauci i teško joj je kontrirati egzaktnim podacima.
- Međutim, kad se u temu umiješa politika i politički interesi, ona je često glasnija od nauke - dodao je Laković.
Odgovarajući na pitanje novinara, on je kazao da lider Demokratske narodne partije Milan Knežević nije jedini političar iz vlasti koji se protivi izgradnji postrojenja, ali da jeste najglasniji i sa najviše uticaja na lokalnu zajednicu.
Ta činjenica, prema riječima Lakovića, svakako komplikuje koalicione odnose.
- Ja sam više puta ponavljao da, pozivajući se na koalicioni sporazum, ako kao koalicija više nemamo zajedničke prioritete koje smo njime definisali, svaki subjekat treba da preispita svoju poziciju u Vladi i parlamentarnoj većini. Do kada će PES biti tolerantan na opstrukcije, vidjećemo - kazao je Laković.
To će, kako je rekao, svakako odlučiti organi Pokreta.
- Moje mišljenje je da je pred nama period donošenja važnih odluka u tom smislu - naveo je Laković.
On je kazao da ne bi rekao da istraživanja pokazuju pad rejtinga PES-a, ali da smatra da ta partija ponekad trpi političku štetu zbog ponašanja koalicionih partnera radi višeg cilja i specifičnog istorijskog trenutka u kojem se Crna Gora nalazi.
Govoreći o bezbjednosnoj situaciji, Laković je ocijenio da je ona stabilna i pored brojnih izazova sa kojima se sektor bezbjednosti suočava.
- Vidimo prisutnost i aktivnosti struktura organizovanog kriminala, koje nerijetko za posljedicu imaju obračune vatrenim oružjem i ubistva - kazao je Laković.
Kako je rekao, Uprava policije je u prethodnih godinu ipak postigla neke značajne rezultate na rasvjetljavanju ubistava.
- Što se tiče tragičnih događaja na Cetinju, razmatrali smo na Odboru za bezbjednost i odbranu sve aspekte ovih slučajeva - kazao je Laković.
On je podsjetio da nakon prvog tragičnog događaja Odbor nije prihvatio izvještaj tadašnjeg direktora Uprave policije, što je bio zakonski osnov za njegovu smjenu.
- Nakon drugog tragičnog događaja nijesmo imali takav stav iz dva razloga: jer je utisak bio da je policija postupila brže i efikasnije, a vršilac dužnosti direktora je u tom trenutku na funkciji bio 15 dana - naveo je Laković.

Laković: Ako neko u vlasti podriva strateške državne ciljeve, onda treba da sarađujemo sa opozicijom

Centar za građansko obrazovanje (CGO) podsjeća da Vlada Crne Gore i tokom 2025. godine nastavlja praksu donošenja velikog broja odluka putem elektronskih i telefonskih sjednica, čime se, napominju u toj organizaciji, ozbiljno narušavaju transparentnost rada izvršne vlasti, kvalitet odlučivanja i demokratski standardi. U CGO-u podsjećaju da se na sjednicama Vlade odlučuje o pitanjima koja direktno utiču na funkcionisanje institucija, pravni poredak i svakodnevni život građana i građanki.&nbsp; - Umjesto otvorene i dokumentovane rasprave, odluke se često donose u netransparentnoj proceduri, bez javno dostupnih zapisnika, kao i audio ili video zapisa, čime se javnosti uskraćuje pravo na informisanost, a najvišim funkcionerima omogućava izbjegavanje pune odgovornosti - ocijenio je Nikola Obradović, saradnik na programima u CGO-u. Prema podacima CGO-a, Vlada Milojka Spajića je od konstituisanja 31. oktobra 2023. do 26. decembra 2025. godine održala ukupno 266 sjednica, od kojih je čak 162, odnosno 60,9 odsto, održano elektronskim ili telefonskim putem.&nbsp; - Izuzimajući konstitutivnu sjednicu, održano je 100 redovnih i svega tri tematske sjednice, što dodatno ukazuje na izostanak sistemskog i strateškog pristupa u radu Vlade - naveo je Obradović. On je saopštio da je tokom 2025. Vlada održala 127 sjednica, od čega su svega 42 održane u redovnom formatu, a 83 telefonskim putem, uz dvije tematske sjednice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250527070532_be7bd65910c4685ada9b550caa54ed644975b4f94dea63a22e7d66e8260c455e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250527070532_be7bd65910c4685ada9b550caa54ed644975b4f94dea63a22e7d66e8260c455e" data-rendition-name="original" width="3648" height="5472" loading="lazy" alt="Nikola Obradović"> <figcaption>Nikola Obradović(Photo: Centar za građansko obrazovanje)</figcaption> </figure>  - Činjenica da se dvostruko više odluka donosi van redovne institucionalne procedure ozbiljno dovodi u pitanje poštovanje osnovnih principa demokratskog odlučivanja i javnog nadzora nad radom izvršne vlasti. To podriva legitimitet Vlade, jer ključne odluke nastaju u procesu koji ne obezbjeđuje adekvatnu odgovornost i transparentnost. Elektronski format ne može zamijeniti otvorenu i argumentovanu raspravu, posebno kada se odlučuje o pitanjima koja imaju dugoročne posljedice - naglasio je Obradović. On ističe da zabrinjava i izostanak tematskih sjednica, koje bi morale biti mehanizam za razmatranje složenih i strateških pitanja, naročito u oblastima od posebnog značaja za evropske integracije, vladavinu prava i ekonomski razvoj. CGO podsjeća da su elektronske i telefonske sjednice prihvatljive isključivo u izuzetnim i jasno opravdanim situacijama, kada je neophodno hitno reagovati radi zaštite ključnih interesa države ili građanstva.&nbsp; - Njihova dominantna primjena ukazuje na nedostatak političke volje za poštovanje principa odgovornog upravljanja - kazao je Obradović. Stoga CGO poziva Vladu Crne Gore da prekine praksu rutinskog održavanja telefonskih sjednica i da se vrati redovnim i tematskim sjednicama, uz javno dostupne zapisnike i prenose uživo, kako bi se obezbijedilo poštovanje demokratskih principa, pravo javnosti da zna i puna odgovornost nosilaca vlasti.

Ozbiljno narušavanje transparentnosti: Vlada dvostruko više odluka donosi na telefonskim sjednicama

Rano je govoriti o izbornim listama prije nego što sredimo elementarne preduslove da izborna reforma može da liči na onu koja je u principu potrebna i obećana, ocijenila je za Antenu M politikološkinja i docentkinja na Univerzitetu Donja Gorica Nikoleta Đukanović.
Pitanje da li bi u Crnoj Gori trebalo uvesti otvorene izborne liste, prethodnih dana dodatno je aktuelizovano, nakon inicijative predsjednika države Jakova Milatovića za održavanje referenduma na kojem bi se građani i građanke izjasnili o ovom segmentu izborne reforme.
Govoreći o otvorenim izbornim listama, Đukanović ocjenjuje da je dosadašnja izborna reforma urađena jako površno.
- Nije riječ naravno o sveobuhvatnoj izbornoj reformi i zakon koji su usvajali u julu ove godine podrazumijeva samo par izmjena, koje su naravno jako dobre, ali ne podrazumijevaju ni dio onoga što je obećano i dio onoga što je u stvari potrebno realizovati u okviru izborne reforme. Sve su to, po mom mišljenju, prioritetnije stvari od otvorenih lista - naglašava Đukanović.
Sagovornica Antene M ističe da su otvorene izborne liste jako dobro rješenje, ali je, kako ukazuje, pitanje u kojoj mjeri i na koji način mogu da se primijene u Crnoj Gori.
- I imamo li mi preduslove da bi to uopšte mogli da implementiramo. Dakle, prije nego što se pristupi izmjenama zakona koje bi podrazumijevale uvođenje otvorenih izbornih lista, mi prije toga moramo da unesemo veliki broj izmjena u smislu biračkog spiska, Zakona o ličnoj karti, da ne govorimo o Zakonu o izboru odbornika i poslanika, Zakonu o predsjedniku itd, pa tek onda da govorimo o otvorenim izbornim listama - podvlači Đukanović.
Smatra da je inicijativa predsjednika vezano za referendum populističko rješenje, koje, kako navodi, podrazumijeva nezadovoljstvo njegovim ličnim partijskim ishodom u PES-u.
- Pa se prije nada da će ga građani više glasati kao pojedinca, nego kao člana partije, odnosno, konkretno nekog partijskog člana. Što se tiče referenduma, i to mi je veoma diskutabilno pitanje, zato što sam sigurna da će građani uvijek izabrati da glasamo ljude po imenu i prezimenu, ali mi nemamo preduslove da to može da se implementira. Duboko partitokratsko društvo, koje će zloupotrijebiti svoje pozicije na vlasti za zapošljavanje, da bi kao pojedinci dobili više glasova - naglašava Đukanović.
Upravo to je, ocjenjuje politikološkinja najveći problem.
- Tako da mislim da je o tome rano govoriti prije nego što sredimo elementarne preduslove da izborna reforma može da liči na onu koja je u principu potrebna i obećana - zaključuje Đukanović.

Đukanović: Rano je govoriti o otvorenim listama bez preduslova za implementaciju, Milatovićeva inicijativa populističko rješenje

Načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore, brigadni general Miodrag Vuksanović izjavio je da je zadovoljan rezultatima koje je armija postigla u godini za nama – profesionalizmom i požrtvovanošću, učešćem u međunarodnim misijama u kojima pripadnici vojske dobijaju pohvale. On je u emisiji Radija Crne Gore “Epoleta” najavio nabavku novog naoružanja i dalje unapređenje životnog standarda. Vuksanović je istakao da u Vojsci Crne Gore nema mjesta za partijski ili ideološki uticaj.
Načelni Generalštaba brigadni general Miodrag Vuksanović na kraju godine sumira rezultate. Funkciju čelne ličnosti naše armije preuzeo je prije šest meseci, a neposredno po preuzimanju nove dužnosti naša država i društvo bili su na velikom iskušenju uslijed katastrofalnih požara. Vojska se odmah stavila na branik života građana i njihove imovine.
- Katastrofalni požari koji su zahvatili gotovo cijelu državu bili su ozbiljan test, ali i potvrda da je Vojska Crne Gore pouzdan oslonac s građanima. Posebno možemo biti ponosni na spremnost, požrtvovanost i profesionalizam naših pripadnika i pripadnica, kako u vanrednim situacijama u zemlji, tako i u međunarodnim misijama - kazao je Vuksanović.
Vojnički poziv je utkan u istoriju Crne Gore, u našu tradiciju i etiku. Novo vrijeme zahtijeva da se Vojska transformiše u modernu instituciju, koja će biti potpuno u službi građana, da vojnike krasi profesionalizam i patriotizam.
- Mogu sa punom odgovornošću reći da smo na dobrom putu. Vojsci Crne Gore nema mjesta za partijski ili ideološki uticaj. Napredovanje i raspoređivanje zasnivaju se isključivo na znanju, sposobnostima i rezultatima. Tolerancija na politički aktivizam u uniformi je nultna - istakao je načelnik.
Živimo u vremenu bezbjednosnih izazova. Savremene prijetnje uključuju hibridne aktivnosti, dezinformacije, sajber napade i druge oblike malignih uticaja, kaže načelnik Generalštaba.
- Vojska Crne Gore doprinosi bezbjednosti prije svega kroz jačanje sopstvenih odbrambenih kapaciteta, unapređenje nivoa obučenosti i interoperabilnosti sa saveznicima, kao i kroz aktivno učešće u zajedničkim NATO aktivnostima, vježbama i operacijama. Osobna pažnja posvećena je suprotstavljanju hibridnim prijetnjama i malignim uticajima - kazao je Vuksanović.
Sa koliko novca će u narednoj godini Vojska Crne Gore raspolagati, da li će to biti dovoljno da se ostvari sve što je planirano, kao i da se izvrši obaveza o većem izdvajanju za odbranu 5% BDP u narednih 10 godina, pitali smo načelnika Gneralšaba.
- NATO plan potrošnje predstavlja ozbiljan izazov za sve saveznike. Budžet Vojske Crne Gore u narednoj godini biće uvećan, ali moramo biti realni. Povećanje izdvajanja ka pet odsto BDP je dugoročan proces koji zahtijeva pažljivo planiranje. Sredstva koja će Vojska Crne Gore imati na raspolaganju biće usmjerena prvenstveno na modernizaciju, opremanje i unapređenje životnog standarda pripadnika - kaže general Vuksenović.
Najavljuje neke od najznačajnijih nabavki oružja i opreme u godini pred nama.
- Potpisan je ugovor sa Republikom Italijom o nabavci skoro 90 terenskih vozila Marke i Veko, čija je ukupna vrijednost blizu 20 miliona eura. A u narednom periodu očekuje se i opremanje protivoklopnim sistemima Spike, mobilnim inobacačkim oruđima Spear, novim pješadijskim naoružanjem, kao i nabavka novih helikoptera - najavio je Vuksanović.
Na pitanje da li se u Crnoj Gori razmišlja o ponovnom uvođenju vojnog roka, Vuksanović je rekao da je trenutno u fokusu tromjesečni model dobrovoljnog služenja vojnog roka, koji se je pokazao kao vrlo uspješan.&nbsp;
- Smatranje obaveznog vojnog roka zahtijevalo bi širok društveni konsenzus, dodatna sredstva i infrastrukturu. U ovom trenutku smatram da dobrovoljni model najbolje odgovara potrebama Crne Gore. Naravno, otvoren sam za dalju diskusiju u obaveznom vojnom sastavu, ali to je pitanje koje se ne može rješavati jednostrano, niti brzo - kazao je Vuksanović.
Na pitanje mogu li se pripadnici Vojske Crne Gore i njihove porodice nadati da će njihova služba i žrtva u godinama koje dolaze biti sve više vrednovana i da će njihov životni standard rasti, načelnik generalštaba je najavio da će unapređenje životnog standarda ostati jedan od ključnih prioriteta.&nbsp;
- &nbsp;Povećanje zarada, rješavanje stambenih pitanja i bolji uslovi rada su procesi koji su već započeti i koji će se nastaviti. Sa jasnim ciljem da se standard naših pripadnika približi standardima najmodernijih savezničkih armija - zaključio je Vuksanović.

Vuksanović: Povećanje izdvajanja od pet odsto BDP-a je dugoročan proces koji zahtijeva pažljivo planiranje

Uvjeren sam da će Siniša Bjeković kroz profesionalan i nepristrasan rad u okviru svog predstojećeg mandata dodatno osnažiti ulogu institucije Zaštitnika - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović na mreži Iks čestitajući Bjekoviću novi mandat ombudsmana.
Odluku Skupštine da imenuje Bjekovića, kako navodi na mreži Iks (X), pozdravlja kao važan korak ka jačanju institucionalne zaštite ljudskih prava i sloboda, povjerenja građana u institucije, kao i ukupne demokratske stabilnosti Crne Gore.
- Posebno očekujem snažan fokus na zaštitu najranjivijih grupa, borbu protiv diskriminacije, unapređenje položaja djece i mladih, te jačanje kulture poštovanja ljudskih prava u svim segmentima društva - naveo je Milatović.
Očekuje, kako dodaje, i punu saradnju svih državnih organa sa institucijom Zaštitnika, kao i otvoren dijalog sa civilnim društvom, medijima i međunarodnim partnerima, kako bi se preporuke i nalazi ove institucije dosljedno uvažavali i sprovodili u praksi.
- Čestitam Bjekoviću na izboru i želim mu uspješan mandat, u interesu svih građanki i građana Crne Gore - poručio je Milatović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fjakovmilatovic%2Fstatus%2F2005010124989927782%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Milatović čestitao Bjekoviću: Uvjeren sam da će dodatno osnažiti ulogu institucije Zaštitnika

Poslanici Skupštine Crne Gore podržali su usvajanje Zakona o budžetu za 2026. godinu, kao i odluku o zaduživanju za iduću godinu.
Za usvajanje ovog budžeta glasalo je 50 poslanika, njih sedam je bilo protiv, dok je jedan bio uzdržan. I odluka o zaduživanju je podržana sa istovjetnim brojem glasova.
Zakon o budžetu i odluka o zaduživanju za 2026. će stupiti na snagu danom objavljivanja u Službenom listu Crne Gore.
Nijedan opozicioni amandman nije usvojen, a za budžet nijesu glasali poslanici opozicije. Budžet nije podržao ni lider Demokratske narodne partije Milan Knežević zbog, kako je kazao, diskriminatorskog odnosa prema Zeti, ali je kazao da će ga ostali poslanici iz njegove stranke podržati "kako ne bi ispaštali građani na sjeveru". On je rekao i da će prije tražiti od predsjednika Srbije Aleksandra Vučića 1,2 milion eura, nego što će pristati na ponudu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da mu, kako je rekao, "DPS-ovci skriveni u Vladi grade bulevar u Zeti".
On je rekao i da neće glasati za imenovanje Šćepanovića ako do izbora imenovanja ne pozove građane Botuna na razgovor za sjutra (nedjelja).
Predloženi budžet za narednu godinu planiran je u iznosu od 3,79 milijardi eura, uz stabilan rast izvornih prihoda koji se procjenjuju na 3,08 milijardi eura, odnosno 36 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP).
Kapitalni budžet za narednu godinu iznosi 305 miliona eura, 25 miliona više nego prethodne godine, i obuhvata 396 projekta ukupne vrijednosti 9,7 milijardi eura.&nbsp;
Budžet zadržava stabilan nivo deficita od 3,2 odsto BDP-a uz ostvarivanje suficita tekuće potrošnje od 72,9 miliona eura, odnosno 0,9 odsto BDP-a.
Za otplatu duga i finansiranje kapitalnih izdataka u narednoj godini planiran je iznos do 710 miliona eura. Kada je riječ o otplati duga, u narednoj godini dospijeva na naplatu 383,6 miliona eura. &nbsp;
Predstavljajući budžet u novembru, ministar finansija Novica Vuković je insistirao na podatku da će zaduženje za 2026. biti 710 miliona.
Onda je dodao i moguća zaduženja: dvije milijarde za kapitalne projekte i preko milijardu za vraćanje dugova i obezbjeđivanje rezerve do 2028.
Zaduženja će se realizovati kroz kreditne aranžmane sa međunarodnim finansijskim institucijama, domaćim i stranim bankama, emisiju državnih zapisa i drugih dužničkih hartija od vrijednosti, uz mogućnost garancije Svjetske banke.
Amandmanom je omogućeno i zaključivanje svop ugovora i finansijskih derivata radi zaštite od kamatnih i valutnih rizika, uključujući kredit kineske Exim banke za izgradnju auto-puta Bar-Boljare.
<h2>Izbori i imenovanja</h2>
Poslanici su podržali i da se aktuelni ombudsman Siniša Bjeković ponovo imenuje za zaštitnika ljudskih prava i sloboda. Za je glasalo 50 poslanika, protiv i uzdržanih nije bilo.
Bjeković je, po izglasavanju, položio zakletvu u okviru koje je rekao da se zaklinje da će štititi ljudska prava i slobode u skladu sa Ustavom i zakonima i da će se pridržavati načela prava i pravičnosti.
Poslanici su dali i pozitivno mišljenje da Šćepanović bude imenovan za direktora Uprave policije u punom mandatu. Ovo mišljenje Odbora za bezbjednost i odbranu su podržali sa 46 glasova za, četiri poslanika su bila uzdržana, dok nije bilo glasova protiv. Direktora Uprave policije postavlja Vlada.
<h2>Pozitivno mišljenje</h2>
Poslanici su usvojili i Zakon o osiguranju, Zakon o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima, Zakon o mirnom rješavanju radnih sporova, Zakon o opštoj bezbjednosti proizvoda, Zakon za sprovođenje regulative (EU) 2023/988 o opštoj bezbjednosti proizvoda, Zakon o kolektivnim tužbama za zaštitu interesa potrošača, kao i Zakon o akcizama.
Usvojeni su i Zakon o reprogramu poreskog potraživanja jedinice lokalne samouprave, fonda, javne ustanove i privrednog društva čiji je osnivač jedinica lokalne samouprave, Zakon o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje, Zakon o poreskoj administraciji, kao i Carinski zakon.
Poslanici su podržali i Zakon o carinskoj službi, Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica, Zakon o klasifikaciji djelatnosti, Zakon o potvrđivanju Multilateralne konvencije za primjenu mjera koje se u cilju sprečavanja erozije poreske osnovice i premještanja dobiti odnose na poreske ugovore, kao i Zakon o bezbjednosti i interoperabilnosti željeznice.
U parlamentu su izglasani i Zakon o sprečavanju zagađenja mora sa brodova, Zakon o sigurnosti pomorske plovidbe, Zakon o izgradnji objekata, Zakon o državnom premjeru i katastru nepokretnosti, Zakon o državnoj imovini, kao i Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju.
Usvojen je i Zakon o slobodnom pristupu informacijama, Zakon o socijalnoj i dječijoj zaštiti i Zakon o ograničavanju duvanskih proizvoda.
Nastavak sjednice zakazan je za sjutra u 10 sati.
J. B.&nbsp;

Usvojen budžet za 2026, kao i odluka o zaduživanju, Šćepanoviću podrška za direktora UP u punom mandatu, Bjeković ponovo ombudsman

Prvi crnogorski satelit „Luča“ uspješno je lansiran u orbitu, saopštili su iz organizacije Montenegro Space Research, navodeći da je tim činom Crna Gora ispisala novo poglavlje svoje tehnološke i naučne istorije.
U saopštenju se navodi da je ideja o pokretanju inicijative za prvi crnogorski satelit proistekla iz ranih razgovora i entuzijazma grupe mladih ljudi, među kojima su Nikola Perović, Filip Jovićević i Nina Drakulić.
&nbsp;- Dok je cjelokupna realizacija projekta, njegov tehnički razvoj i institucionalno vođenje sprovedeno u okviru organizacije Montenegro Space Research - dodaje se u saopštenju.
&nbsp;Kako su kazali iz organizacije Montenegro Space Research, u narednom periodu slijedi faza inicijalne stabilizacije sistema.&nbsp;
&nbsp;- Prvi signal sa satelita očekuje se u kratkom roku, dok će puna operativna komunikacija biti uspostavljena u periodu do deset dana nakon lansiranja, u skladu sa standardnim procedurama za ovu vrstu misija - kazali su iz te organizacije.
&nbsp;Prema njihovim riječima, operator satelita je Nikola Perović, pozivni znak 4O6MSR.
Iz organizacije Montenegro Space Research su pojasnili da je primarna misija satelita mjerenje kosmičke radijacije.&nbsp;
Pored toga, kako su naveli, satelit je opremljen kamerom koja će snimati vizuale sa visine od oko 600 kilometara, kao i telekomunikacionim sistemima za prenos podataka ka Zemlji.
- Uz crnogorski satelit Luča, u okviru iste misije lansirani su i emiratsko-kuvajtski satelit QMR-KWT 2, katarski TriSat-3, ekvadorski Galapagos-1, kao i drugi sateliti, čime misija dobija izrazito međunarodni karakter - navodi se u saopštenju.
&nbsp;Ističe se da satelit, iako je pravno i tehnički u vlasništvu Montenegro Space Research, simbolično pripada svim građanima Crne Gore.&nbsp;
&nbsp;- Naša je želja da se svaki građanin osjeća dijelom ovog istorijskog projekta i da Luču doživljava kao svoju - poručili su iz te organizacije.

Prvi crnogorski satelit "Luča" uspješno lansiran u orbitu

Dolar je ove sedmice oslabio prema korpi valuta, najviše prema japanskom jenu, pa je na putu gubitka u ovoj godini više od devet odsto.
&nbsp;Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, pao je 0,7 odsto na 98,05 bodova.
&nbsp;Pritom je dolar prema evropskoj valuti oslabio 0,5 odsto, pa je kurs eura dostigao 1,1770 USD.
&nbsp;Američka valuta oslabila je i u odnosu na japansku, 0,8 odsto, pa je cijena dolara skliznula na 156,55 jena (JPY), prenosi Hina.
&nbsp;Pad dolara prema jenu posljedica je prijetnji japanskih vlasti da će intervenisati na tržištu kako bi se zaustavilo slabljenje jena.
&nbsp;Naime, premda je japanska centralna banka nedavno povećala kamatne stope na najviši nivo u 30 godina i poručila da je naredne godine zbog visoke inflacije moguće dalje povećanje kamata, jen je bio pod pritiskom zbog najave izuzetno podsticajne fiskalne politike.
&nbsp;Kako bi podstakla rast privrede, Vlada premijerke Sanae Takaichi predložila je rekordnu budžetsku potrošnju u narednoj fiskalnoj godini, uz ograničavanje daljeg zaduživanja.
&nbsp;To je na tržištu izazvalo zabrinutost zbog previše ekspanzivne fiskalne politike, pa su jedino prijetnje intervencijom mogle zaustaviti pad jena.
&nbsp;S druge strane, dolar se našao pod pritiskom u odnosu na euro i još neke važne valute, jer se na tržištu procjenjuje da će američka centralna banka naredne godine još u dva navrata smanjiti kamatne stope.
&nbsp;A kako su evropska i neke druge centralne banke pri kraju ciklusa smanjenja kamata, tako će se smanjiti razlika između kamata u SAD-u i tim zemljama.
&nbsp;Kako su u ovoj godini Federalne rezerve (Fed) smanjile kamate u tri navrata za po 0,25 procentnih poena, dolar je već mjesecima pod pritiskom. Tim više što ulagače već duže vrijeme zabrinjava neizvjesna carinska politika američkog predsjednika Donalda Trumpa.
&nbsp;Zbog toga je od početka godine dolarov indeks pao više od devet odsto, što je njegov najveći godišnji gubitak od 2003.

Dolar na putu gubitka u ovoj godini više od devet odsto

Članica Budve Bojana Gojković i Tomislav Đinović iz Bokserskog kluba Zlatičanin najbolji su bokseri Crne Gore u 2025. godini, u tradicionalnom izboru Bokserskog saveza.
Đinović je i prošle godine bio najbolji, dok je Gojković peti putuzastopno zaslužila to priznanje.
Za najboljeg pionira (U13) izabran je Matej Petrović iz BK Podgorica, dok je priznanje za najboljeg školarca (U15) dobio Nikola Ilić (BK Podgorica).
Pehar za najbolju školarku (U15) pripao je Eni Hot iz BK Feniks iz Bijelog Polja, najbolji u juniorskoj konkurenciji (U17) u 2025. godini je evropski šampion Matija Roganović iz BK Nikšić, dok je za najboljeg mladog boksera (U19) izabran Danilo Marković iz BK Power boksing.
Najbolji sudija je Blažo Jabučanin, dok je priznanje za najboljeg trenera pripalo Bošku Draškoviću iz BK Nikšić, koji je izabran i za najbolji bokserski klub u 2025. godini.
Saopšteno je da je Bokserski savez dodijelio priznanja &nbsp;na osnovu ostvarenih rezultata na domaćoj i međunarodnoj sceni, kao i ukupnog doprinosa razvoju crnogorskog boksa.
Predsjednik Aleksander Klemenko, koji je uručio pehare i priznanja najsupješnijim, kazao je da je crnogorski boks u proteklom periodu zabilježio snažan takmičarski i organizacioni napredak.
- Naš cilj je da nastavimo sa jačanjem baze, razvojem mladih talenata i unapređenjem uslova za rad, kako bi Crna Gora imala još više međunarodnih uspjeha u godinama koje dolaze - rekao je Klemenko.&nbsp;

Bojana Gojković i Tomislav Đinović ponovo najbolji

Zimska oluja je pogodila djelove sjeveroistoka Sjedinjenih Američkih Država, uključujući Njujork, Nju Džersi i sjeverni dio države Njujork, zbog čega su putovanja poslije Božića postala izuzetno rizična, istakli su američki zvaničnici.
Prema prognozama, oluja bi mogla da donese najveće količine snijega Njujorku u posljednjih nekoliko godina, prenosi ABC.
Obilne snežne padavine očekuju se u djelovima Njujorka, istočne Pensilvanije, Nju Džersija, Konektikata, zapadnog Masačusetsa i Roud Ajlenda.
Zbog oluje je do sada otkazano više od 1.500 letova, a najviše su pogođeni aerodromi u Njujorku, kao i Međunarodni aerodrom u Filadelfiji. U Njujorku i Nju Džersiju proglašeno je vanredno stanje.
Guvernerka Njujorka Keti Hočul apelovala je na građane da prate lokalne vremenske prognoze, izbjegavaju nepotrebna putovanja i preduzmu sve mjere predostrožnosti ukoliko moraju da putuju.
Najjače sniježne padavine zahvatile su u petak oblast tri države i nastaviće se tokom noći, što će, prema prognozama, dodatno da oteža saobraćaj na relaciji od Filadelfije do Njujorka i Olbanija.

Njujork i Nju Džersi zahvatila zimska oluja, otkazano 1.500 letova

Rusija je napala u subotu Kijev i druge ukrajinske regione raketama i dronovima uoči, kako je naveo predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski, ključnog sastanka s američkim predsjednikom Donaldom Trampom s ciljem postizanja dogovora o okončanju skoro četvorogodišnjeg rata.
Prije napada, Zelenski je kazao da će se njegovi sjutrašnji razgovori na Floridi fokusirati na teritoriju koju bi svaka strana kontrolisala nakon obustave borbi koje su počele u februaru 2022. godine, invazijom ruskog predsjednika Vladimira Putina na manjeg susjeda, prenosi Rojters.
U Kijevu su se čule eksplozije, aktivirani su sistemi ukrajinske protivavzdušne odbrane, a vojska je na aplikaciji Telegram objavila da se raspoređuju rakete.
Vazdušne snage su saopštile da ruski dronovi ciljaju glavni grad i regione na sjeveroistoku i jugu zemlje.
Rusija nije odmah komentarisala napade. 
Ukrajinske vlasti su rekle da je Rusija u četvrtak uveče pogodila ukrajinsku energetsku infrastrukturu i pojačala napade na južnu regiju Odesu, gdje se nalaze glavne ukrajinske morske luke.
Usred nastavka žestokih borbi, teritorija ostaje glavna diplomatska prepreka.
Nacrt od 20 tačaka u kampanji koju predvode Sjedinjene Američke Države (SAD) za postizanje mirovnog plana dovršen je 90 odsto, rekao je Zelenski novinarima u Kijevu.
On je naveo da je sporazum o bezbjednosnim garancijama između Ukrajine i SAD-a skoro spreman.
- Mnogo se toga može odlučiti prije Nove godine - naveo je Zelenski na društvenim mrežama.
Tramp je rekao da vjeruje da će sjutrašnji sastanak dobro proći. On je naveo i da očekuje da će uskoro razgovarati s Putinom.
Osim teritorije, ključno pitanje je i kontrola nad nuklearnom elektranom Zaporožje, koju je Rusija zauzela u prvim sedmicama rata.
Moskva zahtijeva da se Ukrajina povuče iz djelova istočne Donjecke regije koje ruske snage nijesu uspjele da zauzmu u nastojanju da osiguraju cijeli Donbas, koji uključuje i regiju Lugansk.

Ruski napad dronovima i raketama uoči sastanka Zelenskog i Trampa

Apelacioni sud u Beogradu juče je donio odluku da trajno oduzme dio imovine od osuđenog Darka Šarića, za koju se sumnja da je proistekla iz krivičnog djela.
Drugostepeni sud je donio odluku da odbije kao neosnovane žalbe osuđenog Darka Šarića i trećih lica, osim u dijelu koji se odnosi na oduzimanje garaže od N.Š, kao i žalbu tužilaštva na odbijajući dio rješenja i potvrdio prvostepeno rješenje.
S druge strane, sud je usvojio žalbe punomoćnika S.D, D.Š. i D.N.Š. u cjelosti i N.Š, u dijelu koji se odnosi na oduzimanje garaže površine 22,67 kvadratnih metara, i ukinuo prvostepeno rješenje i u tom dijelu predmet vratio prvostepenom sudu na ponovno odučivanje, objavljeno je na sajtu tog suda.
Prethodno je Viši sud u Beogradu usvojio zahtjev Javnog tužilaštva za organizovani kriminal i od Šarića je trajno oduzeta imovina proistekla iz krivičnog djela.
Od Šarića je oduzeta porodična stambena zgrada u Kragujevcu, stambeni objekat sa garažom i bazenom u Sremskoj Kamenici, nekoliko placeva i objekata u istom mjestu, kao i novac na dinarskom računu od 1.764.533,73 dinara, i na deviznim računima od 5.435,48 eura i od 3.162,69 eura, kao i sve pokretne stvari pronađene u nepokretnostima.
Pored toga, prvostepenim rješenjem od trećih lica je oduzeto i to od T.A. stan u Beogradu, od N.Š. takođe stan u Beogradu i jedan na Zlatiboru, od D.Š. dva stana i garaža u Beogradu, dok je od I.Š. oduzeta stambena zgrada u Beogradu, od D.Š. stan u Beogradu, od L.P. jedan stan, objekat, automobil "BMW", 17.250 eura i pokretne stvari, od S.D. je oduzet stan u Šapcu, od M.Š. 110.000 eura i od D.Š. sa deviznog računa 30.922 eura.
Prvostepenim rješenjem odbijen je zahtjev tužilaštva da se od Šarića trajno oduzme nekoliko parcela i objekata u Sremskoj Kamenici, kao i od trećeg lica N.Š. stan u Beogradu, prenosi Tanjug.
Darko Šarić je inače pravosnažno osuđen na kaznu zatvora od 15 godina zbog krijumčarenja 5,7 tona kokaina Južne Amerike u Evropu, dok se protiv njega pred Specijalnim sudom u Srbiji vode još dva krivična postupka.

Darku Šariću se trajno oduzima dio imovine

Završetak svake godine je vrijeme za sumiranje i analizu u dometima unutrašnje i vanjske politike i njenih rezultata u praktičnom smislu. Iako je nezahvalno u situaciji kada rijetko što funkcioniše u državi Crnoj Gori baviti se onima koji su na političkoj trpezi najmanje krivi za takvu situaciju, okolnosti nameću da nije moguće izbjeći širu sliku, uključujući i razmjere učinkovitosti suverenističkog političkog bloka i političkih partija koje se deklarišu kao dio tog korpusa. Očito je problem jasne diferencijacije od zla očigledna naklonost EU da Crnu Goru iskoristi kao primjer svoje otvorenosti za proširenje, kao motiv drugim zemaljama Zapadnog Balkana da pojačaju reforme i brže ispune kriterijume za članstvo. Dijelom zbog agresije Rusije na Ukrajinu, a dijelom zbog očitog mekog uticaja Ruske Federacije i Kine na prostorima Zapadnog Balkana, koji se širi i na neke bivše socijalističke zemlje, današnje članice EU. <h2>BURIDANOV MAGARAC</h2> Naklonost EU za prijem Crne Gore i očigledno formalizovanje uslova, bez ulaženja u samu suštinu da li se crnogorsko društvo istinski reformiše ili se radi o providnom simulakrumu, kao da je suverenistički blok stavila u poziciju Buridanovog magarca. Da li je prihvatljiva cijena urušavanja svega u državi zbog otvorene mogućnosti za relativno brzi ulazak Crne Gore u EU, izbjegavajući bilo kakav ozbiljniji otpor otvorenom urušavanju svih demokratskih principa, spajanju sve tri grane vlasti pod kontrolom vladajuće većine i otvorenoj diskriminaciji najbrojnije etničke grupe u Crnoj Gori, sa tendencijom promjene etničke strukture u cilju ostvarenja ideje „srpskog sveta“, kao parafraze Putinove politike o vraćanju istorijske imperijalne politike na prostore bivšeg SSSR-a. Dok, čini se, suverenistički blok mrtvijem snom spava, svodeći svoje aktivnosti samo na nesporno argumentovane govore u Skupštini, vladajuća većina je faktički osvojila svojim uglavnom poluobrazovanim, nesposobnim i autoritativnim kadrovima sve sfere društva: od pravosuđa, kulturnih i obrazovnih institucija, do bezbjednosnog sektora i institucija sile: vojske i policije. Kao da gaje iluzije u opoziciji da će se ulaskom u EU ti problemi vratiti na svoje mjesto, iako nikada nijesu ni bili na svom mjestu, kao što su se gajile iluzije da će pristupom članstvu u NATO Crna Gora riješiti problem svoje suverenosti i odbraniti se od otvorenih nasrtaja spolja. Bojim se da će ta zabluda skupo koštati Crnu Goru i da je sve očiglednije da većinska vlast koristi priliku da otvori sve više pitanja koja zadiru u sami habitus crnogorskog društva i njegov konstitutivni karakter, dok se maše crvenom maramom članstva u EU. Nekako se i može shvatiti strah građanskih političkih elita od konformizma koji odavno krasi pristalice crnogorskog suverenizma, samim tim i od fijaska javnih manifestacija nezadovoljstva, ali je teško razumjeti parlamentarno saučestvovanje u razgradnji ono malo institucionalnog suverenizma što je postignuto za vrijeme predavgustovske vlasti, kao i inertnost u korišćenju međunarodnih sudskih i političkih institucija u procesuiranju očiglednog kršenja osnovnih ljudskih prava i otvorenu diskriminaciju etničkih Crnogoraca i procrnogorskih institucija. Eskapizam ili ambivalencija?!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251227211236_980802b80a41b80b3545be8a5cd53b9b077f44bbe257ad07312139ff85375987.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251227211236_980802b80a41b80b3545be8a5cd53b9b077f44bbe257ad07312139ff85375987" data-rendition-name="original" width="1000" height="667" loading="lazy" alt="Andrija Mandić"><figcaption>DRŽI NA OKUPU ROGOVE U VREĆI: Andrija Mandić</figcaption></figure>  Na najvažnije državne funkcije postavljaju se ljudi bez ikakvih profesionalnih perfomansi i značaja, čak i osobe koje više priliče higijenskim radnicima u osnovnoj školi u nekoj crnogorskoj zabiti, nego direktorkama kulturnih ustanova, dok se smjenjuju svi koji ne pripadaju političko–religioznom komplotu koji drži na okupu rogove u vreći od većinske vlasti. Dok vreću drži vojvoda od Krnje Jele, Andrija Mandić. <h2> ZAŠTO ĆUTI OPOZICIJA</h2> Ako se Ustavni sud oglasio kao nenadležan za odlučivanje o tzv. Temeljnom ugovoru države Crne Gore sa Crkvom Srbije, zašto opozicija nije podnijela zahtjev sudu u Strazburu sa osnovnim zahtjevom da se definiše status tog Ugovora, jer on nije međunarodni zato što se međudržavni ugovori sklapaju sa državama, a ne pojedinačnim pravnim subjektima iz drugih država. Zato taj Ugovor nije ni ratifikovan u Skupštini, što bi moralo biti da je međudržavni ugovor. Drugo, kako je moguće ugovorom sa pravnim subjektom iz druge države uređivati unutrašnje pravo u Crnoj Gori, koja ima već donešen Zakon o slobodi vjeroispovijesti, koji moraju poštovati svi ugovori sa bilo kojom vjerskom zajednicom u Crnoj Gori. Zašto opozicija izlaskom iz parlamenta ne problematizuje snižavanje kriterijuma za rukovodeća mjesta u svim javnim oblastima, nepoštovanje konkursa i kriterijuma kvaliteta prilikom izbora kadrova i, konačno, zašto se dikriminušu kadrovi crnogorske nacionalnosti, iako očigledno ispunjavaju profesionalne i druge standarde, višestruko više od onih koji se biraju? Zašto država Crna Gora izdvaja ogroman novac za Crkvu Srbije i srpske manifestacije i institucije, dok procrnogorske institucije su na rubu opstanka, a mnoge se i gase? U kojoj je to zemlji moguće na čelo kulturnih i prosvjetnih ustanova postavljati osobe koje su otvoreni neprijatelji nezavisnosti Crne Gore i otvorene pristalice druge države? Kako je moguće da se u vojsci i policiji Crne Gore sprovodi partijski veting, u kojem nema kriterijuma koji je primaran u svim zemljama svijeta: bezrezervna odanost svojoj zemlji? Kad bi se primjenjivao taj kriterijum bojim se da bi, od ministra pa nadolje, otpala većina zapošljenih.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251227211236_672fe89d92cc250b60d0e3b0804a02242b5c0130515ea95708c5aec7a6e86387.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251227211236_672fe89d92cc250b60d0e3b0804a02242b5c0130515ea95708c5aec7a6e86387" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Profirije Perić i Dritan Abazović"><figcaption>TZV. TEMELJNI UGOVOR JE TREBALO DA ZAVRŠI NA SUDU U STRAZBURU: Profirije Perić i Dritan Abazović (Photo: Vlada CG)</figcaption></figure>  <h2> POLITIČKI ZATVORENICI</h2> Zašto se politički ne problematizuje postojanje političkih zatvorenika u Crnoj Gori i postojanja osoba iz vlasti koje su eskulpirane od svake odgovornosti, zahvaljujući tužiocima i sudijama koji su iz redova njihovih pristalica? Svako sa zrnom mozga vidi da su optužbe protiv bivšeg SDT Milivoja Katnića, njegovog bivšeg zamjenika Saše Čađenovića i bivšeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića najobičnije amaterske konstrukcije, nedostojne bilo kojeg brucoša pravnog fakulteta. Kako je moguće da Odbor za pravosuđe u izboru sudija Ustavnog suda postavlja pitanja o nacionalnoj pripadnosti i o tome kako bi presudili u slučaju kolokvijalno nazvanom „državni udar“? Kako je moguće prenebregnuti da je u navedenom slučaju „državni udar“ dokazima potkrijepljen svaki iskaz svjedoka saradnika, počev od materijalnih dokaza, do šifrovanih komunikacija, susreta sa optuženima, novca koji im je predavao, itd? Zašto je jedina odbrana optuženih u predmetu „državni udar“ kredibilitet svjedoka saradnika, kada se proces vodi upravo kako bi se u postupku potvrdilo da li su njegovi iskazi istiniti, što je izvođenjem dokaza nedvosmisleno utvrđeno? Institut svjedok saradnik je i zamišljen tako da osobe iz kriminalnog miljea otkriju tužilaštvu detalje na osnovu kojih oni mogu prikupiti dokaze i formirati optužnicu. Ne samo na osnovu svjedočenja svjedoka saradnika, što očigledni krivci i njihova politička sabraća pokušavaju da podvale. <h2> ISTORIJSKI REVIZIONIZAM</h2> Izostanak institucionalnih promjena sa ciljem sistemske podrške razvoju konsensualne političke kulture i konsekventne konstitucionalizacije i utemeljenja Crne Gore kao građanske, pravno uređene države, pokazuju se kao veoma bitan faktor i indikator nepostojanja stvarne evropeizacije Crne Gore. Sve što podśeća na otvorenost, građanstvo, pluralizam, univerzalizam i multikulturalizam pretrpjeli su krah i vraćaju nas aspektima kobnih posrtanja i sunovrata mračnih devedesetih. Demokratizacija sistema, ispostavilo se, nema neophodni građanski (očigledno daleko precjenjeni) potencijal, a snaga konzervativnih obrazaca je toliko jaka (često potcjenjivana) da je čak prevladala i među partijama vlasti koje se deklarišu kao prozapadne i građanske. Zahvaljujući tim konzervativnim obrascima Crna Gora se sve više odriče svoje antifašističke prošlosti i tradicije i potpada pod uticaj Crkve Srbije i njihovog ničim utemeljenog, zasnovanog samo na bajanju, bez ikakvih argumenata, istorijskom revizionizmu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251227211236_2149e9bd975d8ac1d00d47d159a53a1dfadd43938f2da6738bbe843ad195d57b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251227211236_2149e9bd975d8ac1d00d47d159a53a1dfadd43938f2da6738bbe843ad195d57b" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Boris Bogdanović"><figcaption>ŠTAZIJEVCI I SEKURITATEAVCI IZ DEMOKRATA: Boris Bogdanović (Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption></figure>  Istorijski revizionizam – kako ga definiše Todor Kuljić – predstavlja „preradu prošlosti nošenu jasnim ili prikrivenim namjerama pravdanja užih nacionalnih ili političkih ciljeva“. Drugim riječima, u slučaju istorijskog revizionizma na djelu je ne samo prevrijednovanje tj. novo ili modifkovano tumačenje prošlosti, već neposredna prerada (falsifkovanje, izostavljanje, izvrtanje, itd.) istorijskih činjenica i izvođenje odgovarajućih objašnjenja, koja imaju krajnje utilitarnu vrijednost u određenom kontekstu. Čini se kao da ne postoji svijest da iza istorijskog revizioionizma Crkve Srbije ne stoji samo formalna zamjena teza, već duboko ukorijenjena namjera da se promijeni i etnička i istorijska lična karta Crne Gore. U zabludi su suverenističke partije da se istorijski revizionizam Crkve Srbije i velikosrpskih partija može retorički vratiti na deponiju sa koje su ih konzumenti uzeli, jer iza njihovog konzumiranja ne stoji želja za istinom, već upravo suprotno. Neka vas zato ne čude štazijevci i sekuritateavci iz Demokrata, što reče jedna moja prijateljica, što postavljaju popove, vazda lakome na pare, da naprasno volontiraju i trkeljišu po arhivima. Ko zna, možda se jednog dana policija i vojska pojave sa kokardama na kapama. Čudo su volonteri!

Klub odbornika DPS-SD-Građani: Odbijeno 19 naših amandmana na budžet za 2026, građani da prosude koliko vlast misli na njih

Lopičić nastavlja da vrši funkciju sutkinje Ustavnog suda do izbora novog

Austrijski kancelar pozvao Spajića na Novogodišnji koncert: "EU vas konačno mora nagraditi"

Nova svađa lidera GP URA i direktora Borda direktora EPCG - Đukanović: Ti si potpuna budala; Abazović: Poći ćeš u zatvor

Laković: Ako neko u vlasti podriva strateške državne ciljeve, onda treba da sarađujemo sa opozicijom

Ozbiljno narušavanje transparentnosti: Vlada dvostruko više odluka donosi na telefonskim sjednicama

Đukanović: Rano je govoriti o otvorenim listama bez preduslova za implementaciju, Milatovićeva inicijativa populističko rješenje

Vuksanović: Povećanje izdvajanja od pet odsto BDP-a je dugoročan proces koji zahtijeva pažljivo planiranje

Milatović čestitao Bjekoviću: Uvjeren sam da će dodatno osnažiti ulogu institucije Zaštitnika

Usvojen budžet za 2026, kao i odluka o zaduživanju, Šćepanoviću podrška za direktora UP u punom mandatu, Bjeković ponovo ombudsman

Prvi crnogorski satelit "Luča" uspješno lansiran u orbitu

Dolar na putu gubitka u ovoj godini više od devet odsto

Klub odbornika DPS-SD-Građani: Odbijeno 19 naših amandmana na budžet za 2026, građani da prosude koliko vlast misli na njih

Bojana Gojković i Tomislav Đinović ponovo najbolji

PRATITE TVe UŽIVO