Pratite informativnu emisiju 24 sata na Televiziji E večeras od 19 sati.
Tema dana: POPLAVE I DALJE PRIJETE, NAJUGROŽENIJI DANILOVGRAD
Gošća emisije je &nbsp;Maja Vukićević , ministarka saobraćaja
 
Od ostalih tema u večerašnjoj emisiji bavimo se:
Da li je 2026. test za Crnu Goru? 
 
Američka vojska zaplijenila ruski tanker za naftu povezan sa Venecuelom 
 
Kako pravoslavni vjernici u Crnoj Gori proslavljaju Božić?

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Politika

24 sata na TV E: Gošća Maja Vukićević

Evropski put Crne Gore odvija se u ambijentu snažnih regionalnih i globalnih potresa. Dok Podgorica ostaje najdalje odmakla država Zapadnog Balkana u procesu evropskih integracija, paralelno se suočava sa otvorenim i prikrivenim pritiscima koji dolaze iz Srbije. U tom kontekstu, politika Aleksandra Vučića, uloga Srpske pravoslavne crkve, kao i rastući ruski uticaj, predstavljaju ozbiljan test za političku stabilnost i strateško opredjeljenje Crne Gore. O tim pitanjima, ali i o mogućim promjenama na političkoj sceni Srbije, stanju u srpskom društvu, protestima, represiji vlasti, kao i energetskoj zavisnosti Beograda od Moskve, za Portal ETV govorila je predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji Sonja Biserko.&nbsp; Portal ETV: Da li smatrate da će Beograd i Aleksandar Vučić pokušati, na sve moguće načine, da zaustave evropski put Crne Gore i njeno članstvo u Evropskoj uniji? BISERKO: Vučić će sigurno nastaviti sa opstrukcijom Crne Gore i njenog ubrzanog kretanja ka članstvu u EU. Međutim, treba imati u vidu da je situacija u Srbiji veoma fragilna i da će od toga zavisiti kakve su Vučićeve mogućnosti da djeluje u tom pravcu. Kada je riječ o Crnoj Gori, od nje same zavisi koliko je suštinski zainteresovana za članstvo. Čini se da određeni krugovi nijesu i da se trude da zadrže status quo. Ipak, vjerujem da će prevagnuti trezvenost crnogorskih građana.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250317230336_c2cd640f011faf8b505ffa28f8f77b665723ad8b13480de95348e23551ea65d8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250317230336_c2cd640f011faf8b505ffa28f8f77b665723ad8b13480de95348e23551ea65d8" data-rendition-name="original" width="1493" height="867" loading="lazy" alt="Aleksandar Vučić"> <figcaption>Aleksandar Vučić(Photo: AP)</figcaption> </figure>  <h2>Uloga SPC, BIA i ruskog faktora</h2> Portal ETV: Mislite li da bi u tom poduhvatu ulogu mogli imati Srpska pravoslavna crkva i Bezbjednosno-informativna agencija (BIA)? Šta, po vašem mišljenju, možemo očekivati u tom kontekstu? BISERKO: SPC je najvažniji eksponent Beograda i od 2020. godine imala je ključnu ulogu u formiranju svih crnogorskih vlada do sada. Međutim, treba imati u vidu da je i ruski uticaj veoma važan i da će, moguće, biti sve veći, jer je Zapadni Balkan poprište na kojem se prelamaju različiti interesi. Rusi Zapadni Balkan lako mogu destabilizovati, jer imaju jaku bazu u Srbiji, Republici Srpskoj, ali i u Crnoj Gori. <h2>Da li 2026. donosi politički preokret u Srbiji?</h2> Portal ETV: Da li je 2026. godina ona u kojoj bi neminovno moglo doći do promjena na političkoj sceni Srbije? Da li Vučić odlazi? BISERKO: Beograd će nastaviti sa svojom politikom, ali ipak treba imati u vidu da je Vučićeva politika doživjela krah na međunarodnom i unutrašnjem planu. Pitanje je kakav će biti njen epilog i ko će se nametnuti kao glavni akter nakon što on ode. To može potrajati, ali nema povratka na staro. Nažalost, do sada još nije došlo do jasne proevropske orijentacije. Poslije višedecenijske nacionalističke i populističke politike, društvo se osvješćuje, ali je jasno da je za to potrebno vrijeme. Rekla bih da je u pitanju proces koji će eventualno iznjedriti nove aktere. <h2>Pad Vučića – nemiri ili spor proces promjena?</h2> Portal ETV: Može li eventualni pad Vučića dovesti do nestabilnosti ili nemira u Srbiji? BISERKO: Da li će biti nemira – vlast je na proteste reagovala represijom, otpuštanjem sa posla svih onih koji su podržali studente, hapšenjima i podizanjem optužnica, kao i medijskim hajkama. Dakle, Srbija je kontinuirano u nekoj vrsti opsade. Ono što je značajno jeste da je strah razbijen. Strah je promijenio stranu. Režim reaguje panično i arogantno. Uglavnom se oslanja na lojaliste sa kriminalnim backgroundom, jer nema povjerenja u sopstveno okruženje. U toku je i paralelni proces u okruženju Vučića – u tužilaštvu, sudovima, ali i drugim institucijama. Za sada još uvijek čvrsto drži kontrolu nad medijima, koji su njegov važan instrument uticaja. Međutim, društvene mreže su postale ključne za komunikaciju studenata i demonstranata. Suštinske promjene biće spore. Ali da bi se to desilo, neophodan je veliki angažman svih ujedinjenih proevropskih aktera, naravno uz snažnu podršku Evropske unije. <h2>Sudbina NIS-a i ruski pritisak</h2> Portal ETV: Kako očekujete da će se završiti situacija sa NIS-om? Kakav potez, prema Vašem vašem mišljenju, može povući ruska strana? BISERKO: Sudbina NIS-a još uvijek je neizvjesna. Moskva nije pokazala namjeru da izađe u susret Vučiću, čemu se on nadao, i zato nije preduzimao mjere da diversifikuje nabavku energenata, uprkos preporukama Evropske unije, od koje je dobio i finansijsku podršku za to. To pokazuje da ne razumije međunarodni kontekst i da je daleko precijenio svoj međunarodni značaj. Osim toga, politički je kukavica da donese jedinu racionalnu odluku, a to je nacionalizacija NIS-a. Time je Srbija dovedena u poziciju ruskog taoca. Spekuliše se da bi Mađarska mogla biti kupac, ali to ne rješava problem Srbije, jer je jasno da iza toga stoji Moskva. Živimo u veoma dramatičnim vremenima i teško je anticipirati budući razvoj događaja.

Miraš Dušević

Biserko: Ova godina je test za Crnu Goru, sve jači udarci Vučića, SPC i Moskve

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović čestitao je rukovodstvu, skupštini i građanima 7. januar - Dan opštine Mojkovac.
- Ovaj januarski dan evocira uspomene na hrabrost mojkovačkih junaka koji su prije 110 godina cijeloj Evropi pokazali da na crnogorskom kršu kantar goloj sili uvijek pretpostavi hrabrost i srce. Zalogom svojih života na mojkovačkom snijegu, junaci su ime Crne Gore još jednom zlatnim slovima upisali u istoriju, a svoja imena u legendu - naveo je Milatović u čestitki.
On je rekao da spomen bitkama poput one na Mojkovcu obavezuje na čuvanje mira. 
- Danas, kada živimo u vremenu novih izazova i brzih promjena, taj amanet nam je još dragocjeniji. Istinska snaga jedne zajednice ne mjeri se samo u trenucima iskušenja, već i u sposobnosti da gradi, sabira i čuva ono što je najvrednije: suživot, dostojanstvo i vjeru u bolje sjutra - naglasio je Milatović.
On je istakao da su potencijali za razvoj Mojkovca brojni i značajni.
- Dolina Tare, okružena vrhovima Sinjajevine i Bjelasice, stvara prirodni amfiteatar koji moramo iskoristiti, stvarajući atraktivnu turističku destinaciju. Mojkovac može biti odredište avanturističkog, zimskog i ruralnog turizma. Ključni strateški projekti, poput izgradnje ski-centra Žarski, donijeće novu vrijednost lokalnoj ekonomiji, otvoriti prostor za nova radna mjesta i transformisati turističku ponudu - dodao je Milatović.
Poručio je da se moraju zaustaviti trend iseljavanja mladih iz mojkovačke opštine. Činjenica da svaka treća mlada osoba odlazi upozorava i, ističe Milatović, upućuje na obavezu revitalizacije lokalne privrede, "jer radna mjesta garantuju ostanak". 
- Zato je važno ulagati u putnu infrastrukturu, poljoprivredu i stočarstvo, kao i u ostale privredne grane koje osiguravaju bolji kvalitet života stanovnika Mojkovca - naglasio je predsjednik države.
Stoga je, dodaje on, potrebno da u ove ciljeve uđemo složno, uz saradnju lokalne samouprave, države i građana, sa jasnom vizijom i odgovornošću. 
- Ako budemo radili zajednički, Mojkovac može postati snažan, živ i prepoznatljiv centar sjevera Crne Gore, grad koji privlači posjetioce, ali i zadržava svoje mlade, pružajući im razlog da ostanu i stvaraju ovdje, na svom ognjištu. U to ime, još jednom vam šaljem iskrene čestitke povodom Dana opštine, uz iskrenu želju da period pred nama bude obilježen razvojem i napretkom Mojkovca, na korist svih njegovih stanovnika - poručio je Milatović u čestitki.

Milatović: Spomen bitkama poput one na Mojkovcu obavezuje na čuvanje mira, danas je taj amanet dragocjeniji

Predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić čestitao je rukovodstvu i građanima Mojkovca 7. januar - Dan opštine.
- Uvijek živo sjećanje na pretke koje je krasilo slobodoljublje, solidarnost i spremnost na epska odricanja i žrtve, i dalje izaziva poštovanje i predstavlja stalnu inspiraciju - istakao je Spajić, dodavši da se nekadašnja beskompromisna opredijeljenost da se brani sloboda i pravda danas ogleda u iskrenom zalaganju da jačamo institucije, unapređujemo životni standard građana i čuvamo životnu sredinu.
Kako se navodi u čestitki, domaćinskim odnosom lokalne administracije, proaktivnošću i preduzimljivošću građanki i građana, te posvećenošću administracije na državnom nivou, stvaraju se uslovi za dalji razvoj Mojkovca i cijele Crne Gore.
- U prethodnom periodu, Vlada je u više navrata, kroz blagovremeno djelovanje resornih ministarstava i kapitalna ulaganja, na eksplicitan način dokazala brižnost i odgovornost za sve projekte i investicije koje su na fonu proklamovanih državnih politika i interesa. Naročito je na primjeru Mojkovca demonstrirana beskompromisna spremnost, da se podrži i zaštiti naša najveća vrijednost – zdravlje ljudi i prirodno okruženje - naglasio je Spajić.
On je poručio da je Vlada riješena da do kraja bude u službi progresa svih građana, njihovih realnih potreba i pozitivnih stremljenja.
- Da sagledavamo i usklađujemo lokalne planove i razvojne dinamike sa strateškim investicijama i državnom agendom - poručio je premijer Spajić, izražavajući uvjerenje da će Mojkovac, kroz dalje unapređenje infrastrukture, bolju iskorišćenost svih razvojnih potencijala, posebno u oblasti turizma, obnovljivih izvora energije, agrara, kulture i sporta, nastaviti da daje značajan doprinos razvoju sjevera i cijele države.

Spajić: Na primjeru Mojkovca demonstrirana beskompromisna spremnost da se podrži i zaštiti zdravlje ljudi i prirodno okruženje

Sukob koji traje duže od godine u Opštinskom odboru Nove srpske demokratije u Pljevljima između aktuelnog predsjednika podružnice Milana Lekića i predsjednika Opštine Darija Vraneša, prema nezvaničnim informacijama, biće okončan na Vranešovu štetu, jer je, u međuvremenu napavio neprijatelje i od Pokreta Evropa sad i Demokrata, koji sada, takođe, insistiraju na njegovoj smjeni. Izvori Portala ETV kažu da je Lekić konačno uspio da obezbijedi prevagu u Odboru, odnosno da dobije većinsku podršku za smjenu Vraneša, koju je prvi put pokušao još u septembru 2024. godine. Ipak, ne ide sve lagano, kako je Lekić zamislio i dobio „zeleno svjetlo“ od lidera partije, predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića. U Odboru ima više struja, pa iako je svim predloženim kandidatima zajedničko da su lojalni Lekiću, on sada mora naći kompromis ko je od njih najprihvatljiviji većini. <h2>TROJE KANDIDATA</h2> Portal Antena M objavio je prije nekoliko dana da kao najozbiljniji kandidati za novog predsjednika Opštine slove Bojan Strunjaš i poslanica NSD Milica Rondović, ali su, prema riječima naših izvora, znatnom dijelu Odbora neprihvatljivi.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107080148_508432d379effa1054086045fd44d30a9272a3782551657bc23528d51d8f861c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260107080148_508432d379effa1054086045fd44d30a9272a3782551657bc23528d51d8f861c" data-rendition-name="original" width="1072" height="657" loading="lazy" alt="Bojan Strunjaš "><figcaption>Bojan Strunjaš(Photo: RTV Pljevlja)</figcaption></figure>  - Strunjašu se zamjera što je u raspodjeli funkcija dobio poziciju direktora Srednje stručne škole u Pljevljima, jer neki smatraju da mu to nije pripadalo, a pozvaju se i na njegovu navodnu sklonost prekomjernom uživanju alkohola. Ima čak i onih koji mu prigovaraju zbog bliskih veza sa predsjednikom Srbije Aleksandom Vučićem, koje datiraju još iz vremena kada su zajedno bili u Radikalnoj stranci Vojislava Šešelja. S druge strane, Milici Rondović se zamjera da je važila za miljenicu i kadar bivšeg direktora jedne osnovne škole u Pljevljima iz redova DPS-a – kažu izvori Portala ETV iz NSD.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107080148_3d93879420b1a42d74f13328cb3f2de002bb895abd1d6ccb6f5d5fa9f6d7ced9.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260107080148_3d93879420b1a42d74f13328cb3f2de002bb895abd1d6ccb6f5d5fa9f6d7ced9" data-rendition-name="original" width="1207" height="873" loading="lazy" alt="Milica Rondović"><figcaption>Milica Rondović(Photo: NSD)</figcaption></figure>  Njihovoj kandidaturi, tvrde oni, najviše se protivi odbornik NSD-a u lokalnom parlamentu Slobodan Radović koji, navodno, godinama ima ambiciju da bude predsjednik odbora stranke. - On Lekića i ekipu konstantno podsjeća da je napravio brojne ustupke kada se birao predsjednik Opštine 2023. godine, ali i menadžment Rudnika uglja i rukovodstvo OO NSD u Pljevljima prošle godine, kao i kada je za šefa Kluba odbornika postavljen deseti sa izborne liste Marko Potparić – kažu naši sagovornici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107080152_f4be04f6193a7a16587055cd25694a09e8c5e5218a251a19a77a2a8a9f663e65.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260107080152_f4be04f6193a7a16587055cd25694a09e8c5e5218a251a19a77a2a8a9f663e65" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Marko Potparić"><figcaption>Marko Potparić(Photo: RTV Pljevlja)</figcaption></figure>  Radović je zapošljen u Rudniku uglja, a bio je treći na izbornoj listi na izborima 2022. - U privatnim razgovorima često ističe da ima dobre odnose sa Ivicom Dačićem – tvrde izvori Portala ETV. A ambiciju da bude novi predsjednik Opštine, prema njihovim riječima, ima i Potparić, kojeg podržava jedna struja. - On važi za Lekićevog čovjeka od povjerenja. Zapošljen je u Rudniku. Od svih odbornika NSD on je jedini uvijek stao u odbranu Lekića i njegove supruge, direktorice gradskog preduzeća „Čistoća“ – kažu naši sagovornici. Ko će od kandidata koji se pominju – Strunjaš, Rondović ili Potparić dobiti podršku većine članova pljevaljskog odbora NSD, prema riječima naših sagovornika, skoro je pa nebitno, jer su svi lojalni Lekiću i bez zadrške će ispunjavati njegove naloge. <h2>SLIJEDI NOVI SPORAZUM</h2> Portal PV Informer objavio je prije nekoliko dana da su od više izvora iz „parlamentarne većine dobili informaciju da će nakon praznika biti određenih konsultacija i dogovora unutar parlamentarne većine“, kao i „da bi se moglo očekivati ubrzo poslije praznika zakazivanje nove sjednice Skupštine opštine Pljevlja“. Sjednica lokalnog parlamenta na kojoj je trebalo da bude razmatran i Prijedlog budžeta za 2026. godinu nije održana 29. decembra, zbog nedostatka kvoruma. Pet dana ranije odbori Pokreta Evropa sad i Demokrata pozvali su NSD da hitno inicira koalicione konsultacije i pokrene proces redefinisanja odnosa unutar lokalne vlasti, odnosno zaključivanje novog koalicionog sporazuma, sa precizno definisanim pravima, obavezama i odgovornostima svih partnera. Ocijenili su da koalicioni dogovor iz 2023. godine „nije obezbijedio međusobno poštovanje pozicija“, te da je došlo do „umnožavanja problema i tačaka sporenja“, kao i do pojedinačnih djelovanja političkih partnera bez zajedničkog usaglašavanja ključnih lokalnih politika. Zbog neusvajanja budžeta u Pljevljima će morati da se uvede privremeno finansiranje. Ova situacija nije mnogo zabrinula NSD, jer su 31. decembra saopštili da će „nakon Božića odgovoriti na zahtjeve sadašnjih, a ujedno i budućih, koalicionih partnera i organizovati sastanak svih predstavnika lokalne vlasti u Pljevljima u cilju rješavanja nagomilanih problema u lokalnoj samoupravi“. - Nova srpska demokratija je svjesna toga da problem postoji, ali da nije nerješiv. Kao stranka koja je odgovorna prema svojim građanima i glasačima, potrudićemo se da u saradnji sa konstituentima lokalne vlasti u najkraćem roku riješimo problem koji opterećuje živote svih građana u Opštini Pljevlja – poručili su oni tada, jasno adresirajući da je problem Dario Vraneš.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107080152_a537fc6e30b6b711681fe4c52c866658934facb76c67a8322c5abf8e4136fcbc.webp" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260107080152_a537fc6e30b6b711681fe4c52c866658934facb76c67a8322c5abf8e4136fcbc" data-rendition-name="original" width="768" height="480" loading="lazy" alt="Pljevaljski parlament"><figcaption>Pljevaljski parlament(Photo: Stop kadar)</figcaption></figure>  <h2>PRIPREMA LI VRANEŠ ODGOVOR?</h2> Portal ETV objavio je 1. avgusta prošle godine da Milan Lekić priprema novi udar na Vraneša, nakon neuspjelog godinu ranije, ali da sada ima i punu podršku lidera partije Andrije Mandića. Pisali smo da Vraneš ima zaštitu vlasti u Srbiji i obećanje da će, ako pokuša da ga sruši, protiv Lekića u Srbiji, navodno odmah biti pokrenut krivični postupak zbog sumnje u zloputrebe ugovora iz 2022. godine o izvozu uglja Elektroprivredi Srbije dok je bio na čelu Rudnika uglja Pljevlja. - Na sastanku odbornika NSD i članova Opštinskog odbora većina je zauzela stav da je neophodno izvršiti kadrovsku promjenu predsjednika Opštine Pljevlja, odnosno smijeniti Vraneša. Još nije odlučeno ko bi mogao biti njegov nasljednik, a konačna odluka će biti usaglašena sa rukovodstvom stranke u Podgorici – kazali su tada naši nezvanični sagovornici, ističući da je Lekićev kandidat za novog predsjednika Opštine Bojan Strujaš. Izvori Portala ETV tada su tvrdili i da Vraneš sa svojim „krilom“ iz NSD pravi novu političku platformu. On, za sada, odbija da komentariše krizu vlasti u Pljevljima i očiglednu namjeru partije, ali i većine u lokalnom parlamentu, da ga smijeni sa mjesta predsjednika Opštine.

Kaćuša Krsmanović

Lekić krenuo u konačni obračun sa Vranešom

Džozef: Ulazak Crne Gore u EU bio bi ideološki udarac srpskom nacionalizmu, politička kohezija ključna za završnicu evropskog puta

Vlada koordinira i vodi proces, ali je neophodno opšte jedinstvo na evropskom putu, uključujući vladajuću većinu, opoziciju, sve političke subjekte, NVO sektor, slobodne građane i medije, rekla je u razgovoru za „24 sata“ na Televiziji E ministarka evropskih integracija Maida Gorčević.
Prethodna godina je bila izazovna i uzbudljiva, kaže Gorčević, ali i uspješna u procesu evropskih integracija, jer je, podsjeća ona, zatvoreno šest pregovaračkih poglavlja, koliko je i dogovoreno sa EK i državama članicama.
Naglasila je da su u prethodnoj godini naučili da probleme rješavaju koordinisanom akcijom Vlade, parlamenta i svih činilaca društva.
- Sama godina je bila izazov za našu administraciju, zato što smo uporedo sa ovih šest pregovaračkih poglavlja, od kojih smo jedno zatvorili u junu, a pet u decembru, morali da radimo i na svim onim problemima i izazovima za 2026. godinu. Ovo nije proces kada se mi fokusiramo na određeni broj poglavlja, nego radimo u kontinuitetu i pratimo sva pregovaračka poglavlja i sve obaveze kroz evropske integracije koje ima Crna Gora. Međutim, ova godina nije bila samo uspješna u dijelu zatvaranja pregovaračkih poglavlja, već je tu i dio koji se odnosi na finansijsku podršku od Evropske unije, druga dionica autoputa – 150 miliona, kao i još veliki niz projekata koje smo dobili kao finansijsku podršku i kroz IPA i kroz Reformsku agendu. Ali ono što me posebno raduje jeste politička podrška na kraju svih 27 država članica, što nije nimalo lako niti jednostavan posao - rekla je Gorčević.
Smatra da su u prethodnoj godini brzo djelovali, ali i vodili računa o kvalitetu, što je pokazatelj da bez jedinstva ne bi bilo rezultata kojim se na kraju godine ponose.
Gorčević ističe da će 2026. godina biti posebna i po jubileju – 20 godina od obnove nezavisnosti, a evropski put je, dodaje ona, najbolja promocija koju Crna Gora može da ima.
- Jedinstvo moramo održati i u 2026. godini. To znači da ne zatvaramo samo pregovaračka poglavlja u dijelu ispunjavanja, glasanja zakona i strategija – to znači da sada svi moramo da dišemo kao jedan, Crna Gora mora da bude jedan tim. To se ne odnosi samo na vladajuću većinu, to se odnosi na sve političke partije, na opoziciju, na parlamentarnu većinu, na NVO sektor, na akademsku zajednicu, na naše medije. Sada je trenutak kada svi zajedno moramo da istrčimo onaj posljednji krug i, vjerujte, koliko god da djeluje da je veliki izazov 20 pregovaračkih poglavlja, ja zaista vjerujem da će najveći pritisak biti na Vladi s obzirom na to da mi koordiniramo i vodimo proces. Ali nimalo neće biti jednostavno i lako izlobirati u državama članicama na kraju, jer ovo nije samo tehnički, nego i politički proces. Isto tako moramo voditi računa i o porukama koje šaljemo iz Crne Gore. Naše medije ne prati samo region, prate i države članice i jako je važno da sada pošaljemo poruku upravo tog jedinstva, da mi želimo i da mi jesmo sljedeća članica Evropske unije - istakla je Gorčević.
Poručuje da Crna Gora nema plan B i da se pregovarački proces mora dovesti do kraja. Na kraju, podsjeća ona, evropsko pitanje je ono oko koga su svi saglasni – i vlast i opozicija.
Dodaje i da Rezolucija o evropskoj integraciji Crne Gore, koja dolazi od Odbora za evropske integracije kojim predsjedava predstavnik opozicije, pokazuje, smatra ona, da većina želi da sarađuje sa opozicijom na tim važnim temama.
- Nema podjela niti ima političkih kalkulacija ako govorimo o evropskim integracijama. Sama Rezolucija će u nekom narednom periodu, sigurna sam, biti izglasana u parlamentu apsolutnom podrškom svih poslanika. To je pokazatelj i nastavak Barometra 26 koji je sam premijer predstavio. To podrazumijeva da se neki lični, politički i svaki drugi interesi stave u drugi plan, a da jedino radimo na ovom jedinstvu i da, na kraju krajeva, pokažemo zaista volju da ne posmatramo stvari kroz ubiranje poena i marketing. Ova Rezolucija dolazi u trenutku kada izgleda da je možda najizazovnija godina iza nas, tako da vjerujem da je dobro što dolazi iz redova opozicije i dobro je što parlamentarna većina, Vlada i svi zajedno žele da se ona nađe na dnevnom redu parlamenta. Sve neke druge političke kampanje i političke poruke, koje je potpuno legitimno da se šalju i iz parlamenta i od samih političkih partija, mislim da su to pitanja koja mogu da dijele društvo i treba ih ostaviti za period kada završimo pregovarački proces. Ono što nas ujedinjuje – to je evropski put i to treba da ostane prioritet i tema koju guramo u prvi plan - naglasila je Gorčević.
Komentarišući mogućnost izlaska DNP-a iz vlasti, ministarka kaže da jedna partija ne može usporiti evropski put Crne Gore. Sve dok je na čelu Vlade, cijeni ona, Milojko Spajić, na agendi se ništa neće naći prije evropskog puta.
- Evropski put je jedina stvar koju Vlada premijera Spajića želi da završi u toku svog mandata. Mi ovdje ne kalkulišemo nikakvim uskopartijskim niti ličnim interesima, posebno ako pođemo od činjenice da 2027. godine, u godini kada treba ratifikacija u parlamentima, dolazimo sa završenim tehničkim dijelom procesa. Ne manipulišemo građanima, posvećeni smo rezultatima, posvećeni smo da završimo svoj dio posla, zato što vidimo da je ovo istorijska šansa za Crnu Goru i zato što smo svjesni da je, i zbog geopolitike i raznih drugih činjenica, ovo jedna šansa koja, nijesam sigurna, da će se skoro ponoviti, ako posmatramo iz ugla proširenja Evropske unije - rekla je Gorčević.
Podsjeća da je Poglavlje 27 izuzetno zahtjevno finansijski i administrativno, ali i u dijelu tehničkih ispunjavanja zadataka, poput kolektora u Botunu, koji je, kako ističe, samo jedna od tih obaveza.
Dodaje i da se već sada pregovara sa Evropskom komisijom oko tranzicionih perioda, i to ne samo za Poglavlje 27, već i za niz drugih poglavlja za koja će biti potrebno prolongiranje.
- Tu postoje razne druge obaveze. Ako posmatramo TE Pljevlja, Solanu u Ulcinju, postoji niz određenih reformi koje nijesu baš popularne među građanima, niti su to reforme koje su vrlo jednostavne, brze, lake ili, na kraju krajeva, koštaju malo. To su obaveze koje imamo radi evropskog puta, sa određenim rokom zatvaranja. Poglavlje 27 se mora zatvoriti do kraja 2026. godine, međutim, to samo zatvaranje poglavlja ne znači da ćemo uspjeti da zatvorimo i zaokružimo apsolutno sve naše obaveze - zaključila je Gorčević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FSQq7J_WHRzI%3Fsi%3D3Jv6JtvukqR2e-8i&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Gorčević: Svi moramo da dišemo kao jedno, Crna Gora mora da bude jedan tim

Sjednica Predsjedništva Demokratske narodne partije (DNP) zakazana je za 9. januar, saznaje Pobjeda. Na sjednici tog ključnog partijskog organa biće razmatrano dalje učešće DNP-a u državnoj i lokalnoj vlasti u Podgorici, nakon intervencije policije u Botunu.
Prema nezvaničnim saznanjima, tema sjednice biće politička situacija nastala tokom protesta građana koji se protive izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu, kao i odnos partije prema daljem ostanku u vlasti.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 52.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.pobjeda.me%2Fclanak%2Fpredsjednistvo-dnp-a-9-januara-o-izlasku-te-partije-iz-vlasti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Predsjednik DNP-a Milan Knežević ranije je saopštio da će podnijeti ostavku na funkciju predsjednika partije, kao i na poslanički mandat, ukoliko Predsjedništvo ne prihvati njegov predlog da DNP napusti Vladu i vlast u Podgorici.
Knežević je tokom blokade kružnog toka ka Aerodromu Podgorica, gdje su se okupili građani Botuna i Zete, ponovio da će Predsjedništvu predložiti povlačenje iz državne i lokalne vlasti.
– Ako Predsjedništvo ne prihvati, u što sumnjam da neće prihvatiti, podnijeću ostavku na mjesto predsjednika partije i poslanika i doći ovdje sa ovim narodom da štitim interese građana Zete – poručio je Knežević.
U Botunu i Zeti trenutno je na snazi dogovor prema kojem je policija deblokirala ulice i prilaze tom naselju, dok su protesti obustavljeni. Za sada nije poznato da li su u toku pregovori, koje je, prema ranijim najavama, predložio Andrija Mandić.

Predsjedništvo DNP-a 9. januara o izlasku te partije iz vlasti

Uvođenje otvorenih lista ključno je za dalju demokratizaciju, veću odgovornost izabranih predstavnika i ozbiljnu pripremu Crne Gore za članstvo u Evropskoj uniji (EU), ocijenila je poslanica Posebnog kluba Jevrosima Pejović, dodajući da velike partije odugovlače taj proces jer ne žele da izgube kontrolu nad mandatima.
Pejović je, u intervjuu agenciji MINA, kazala da su pregovori sa EU najvažniji napredak koji je obilježio minulu godinu na crnogorskoj političkoj sceni, ali da rezultati na tom polju ipak nijesu onakvi kakvi su mogli biti.
„Moramo biti svjesni da mi kao sistem nijesmo dali maksimum, jer od najavljenih deset poglavlja za godinu imamo zatvorenih tek pola“, navela je Pejović.
Ona je upozorila da proces evropskih integracija nije jednosmjeran, odnosno da ne zavisi isključivo od EU i geopolitičke situacije, već prije svega od domaćih institucija i političkih aktera.
„Izuzetno je opasno kada čujemo tvrdnje da će nas EU unijeti u Brisel, jer to nije tačno i taj proces itekako zavisi od nas“, naglasila je Pejović, dodajući da Crna Gora treba da iskoristi priliku koja joj je pružena, a ne da bude pasivna.
Prema njenim riječima, politička volja za ulazak Crne Gore u EU postoji, ali ne dijele svi akteri iste prioritete.
„Svima je u interesu ulazak Crne Gore u EU, ali nijesam sigurna da svi imamo jednake prioritete“, kazala je Pejović.
Kako je navela, nekima su evropske integracije visoko na listi prioriteta i političke agende, dok su drugima neki drugi interesi i politički ciljevi važniji.
„Čini mi se da je to onaj dio političke mudrosti koji nedostaje. A to je da se svi politički subjekti koji se zalažu za članstvo u Uniji, kojima je taj cilj prioritet, više dogovaraju, bolje sarađuju i tu agendu guraju u prvi plan“, navela je Pejović.
Na pitanje da li postoji jasna politička volja i opredijeljenost za člasnstvo u okviru same parlamentarne većine, Pejović je kazala da postoji jasna opredijeljenost samo za lične političke interese. „Gdje se lični politički interesi preklope sa evropskim integracijama, tu se oni zalažu i za evropske integracije“.
Ona je kazala da je svjesna da ne dijele svi isti entuzijazam oko ulaska Crne Gore u Uniju, ali da želi da svojim političkim djelovanjem izvrši pritisak da oni politički odreaguju za isunjenje aktivnosti koje bi omogućile zatvaranje poglavlja.
Komentarišući izbornu reformu, Pejović je kazala da načelna saglasnost o uvođenju otvorenih ili polu-otvorenih lista postoji, ali da to ne odgovara najvećim političkim igračima na sceni.
„To ne odgovara najvećim političkim igračima jer na taj način gube kontrolu nad svojim funkcionerima“, rekla je Pejović, dodajući da se čini da je upravo to kamen spoticanja.
Ona je odbacila tvrdnje da crnogorski sistem ili građani nijesu spremni za otvorene liste, navodeći primjere država sa slabijim kapacitetima i ističući da je Crna Gora jedina država u regionu, pored Srbije, koja još nema otvorene liste.
„Ne pristajem na to da se govori kako se otvorene liste ne mogu implementirati u našem sistemu“, kazala je Pejović, dodajući da problem leži u strahu partijskih elita od gubitka unutrašnje kontrole i potrebe za većom demokratizacijom.
Kako je ocijenila, velike partije se ne mogu snaći u sistemu otvorenih lista jer tada partijske vođe gube uticaj i prinuđeni su za više demokratizacije unutar samih partija.
Na pitanje da li smatra da se proces uvođenja otvorenih lista odugovlači kako bi partije zadržale kontrolu nad mandatima, Pejović je odgovorila potvrdno, navodeći da oni „ne žele da režu granu na kojoj sjede“.
Pejović je naglasila da je pritisak javnosti i institucija ključan kako bi se proces izborne reforme nastavio i kako bi došlo do uvođenja otvorenih lista.
Govoreći o benefitima otvorenih lista, ona je istakla da bi najveću korist imali građani jer bi mogli direktno birati i pozivati na odgovornost svoje predstavnike.
„Kada znate kome ste dali povjerenje, onda možete tražiti i odgovornost ukoliko vam se čini da je odstupio od izbornog programa i obećanja“, navela je Pejović, dodajući da bi otvorene liste Crnoj Gori donijele veću demokratizaciju i da bi više ljudi bilo motivisano da izlazi na izbore u situaciji kada zna za koga glasa umjesto da zaključuje partiju.
Ona smatra da su otvorene liste nužan korak ukoliko Crna Gora želi da se ozbiljno priprema za članstvo u EU, podsjećajući da su to pravila po kojima se biraju članovi Evopskog parlamenta.
„Ne možete tvrditi da ste za integraciju u EU ukoliko ne pripremate sistem da građani mogu da biraju svoje predstavnike u Evropskom parlamentu“, kazala je Pejović, ističući da su to dva procesa koja idu jedan sa drugim u korak.
Govoreći o svojoj političkoj budućnosti i opcijama za pridruživanje nekoj od postojećih ili formiranja nove partije, Pejović je kazala da želi da nastavi politički angažman, ali i podsjetila na svoju primarnu profesiju kao psihološkinje.
Ona je ukazala na izazovan položaj mladih žena u politici, posebno onih koje planiraju porodicu.
„Mi poslanice smo jedine u cijeloj državi koje nemaju pravo na trudničko i porodiljsko“, navela je Pejović, dodajući da je muškarcima mnogo lakše planirati političku budućnost.
Komentarišući sukob predsjednika države Jakova Milatovića i ministra odbrane Dragana Krapovića u vezi sa razrješenjem komandanta Mornarice Vojske Crne Gore i slične događaje, Pejović je upozorila na štetnost javnih konflikata u sektoru bezbjednosti.
„Jako je opasno kada iz takvih sistema imamo senzacionalističke naslove“, kazala je Pejović, dodajući da Crna Gora kao mala država i članica NATO-a mora slati jasne i usaglašene poruke.
Kako je naglasila, Crna Gora nema luksuz da šalje disonantne tonove ka spolja.
Pejović je pozvala nosioce najviših funkcija da pokažu veću odgovornost u javnim nastupima, posebno u oblasti bezbjednosti.
„Bezbjednost naših građana nije poligon za dnevno-političke igrice“, istakla je Pejović, podsjećajući da je situacija na globalnom nivou opasna i da bi donosioci odluku morali da se dogovaraju.
Ona je naglasila da politizacija sektora bezbjednosti zarad kratkoročnih političkih poena ugrožava kredibilitet države.
„Niko nema luksuz da se sa sektorom bezbjednosti igra ili da ga nepromišljenim izjavama ili postupcima ponižava“, navela je Pejović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DzmbVjRfMsjM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pejović: Uvođenje otvorenih lista odugovlače velike partije

Davor Đenero, istaknuti hrvatski analitičar i stručnjak za prilike u Crnoj Gori, u razgovoru za Portal ETV analizira aktuelnu političku situaciju u Crnoj Gori i perspektive njenog pristupanja Evropskoj uniji. Đenero detaljno razmatra izazove koje Crna Gora mora prevazići, moguće političke blokade, kao i uticaje regionalnih sila na crnogorski integracioni put.
<h2>Može li Crna Gora sa sadašnjom vlašću u EU?</h2>
Portal ETV: Može li Crna Gora sa aktuelnom vlašću u EU ili je potrebna rekonstrukcija vlasti prije članstva?
ĐENERO: Godina u koju ulazimo trebalo bi da bude odlučujuća za zatvaranje pristupnih pregovora i u toj godini Crna Gora bi trebalo da zatvori čak 20 poglavlja. Na kraju prošle godine skinuta je „pozlata“ s priče o kapacitetima crnogorskog pregovaračkog tima i spremnosti javne uprave za članstvo. To se desilo sa dva poglavlja – poljoprivredom i ribarstvom – koja su budžetski veoma važna i koja otvaraju prostor za evaziju evropskog novca.
Iako su diplomatskom akcijom krajem prošle godine oba poglavlja „privremeno zatvorena“, ostalo je jasno da dio aktuelne Vlade ne obavlja svoj posao kako treba, da se Ministarstvo poljoprivrede pokazalo nekompetentnim, a da je ministar, koji dolazi iz stranke van evropskog bloka u Crnoj Gori, agresivno tvrdio da je riječ o političkoj opstrukciji.
Kao što sukob ministra odbrane, koji nije dio bloka stranaka koje zagovaraju evropsku integraciju Crne Gore, sa predsjednikom države kontaminira političku scenu, kao i zahtjevi predsjednika Skupštine za ustavnom reformom koja ne dotiče prilagođavanje crnogorskih institucija acquisu, već predstavlja pokušaj udara na ustavnu definiciju Crne Gore, te aktivnosti populističkih političara u Botunu usmjerene na blokadu ispunjavanja kriterijuma za zatvaranje poglavlja o zaštiti životne sredine – tako i u ovoj godini valja očekivati dodatne udare iz kruga stranaka iz koalicije Za budućnost Crne Gore i Bečićevih Demokrata.
Za Crnu Goru je ključno da završi pregovore sa parlamentarnom većinom koja je proevropski orijentisana i koja će uspostaviti dogovor o brzom rješavanju svih pitanja preduslova za članstvo u EU. Isto tako, važno je da se nakon parlamentarnih izbora 2027. godine održi takva politička većina, sposobna da završi osjetljiv proces ratifikacije Ugovora o pristupanju u parlamentima svih država članica.
Siguran sam da Crna Gora može završiti pristupne pregovore samo sa konzistentnom proevropskom većinom, dakle bez DF-a i Demokrata, ali je jednako važno da takva većina opstane i nakon završetka pregovora kako bi obavila veoma osjetljiv posao ratifikacije.
<h2>Hoće li Hrvatska usporavati Crnu Goru?</h2>
Portal ETV: Hoće li Hrvatska, zbog aktuelnih političkih dešavanja i pojedinih političara, zatezati i potencijalno usporiti Crnu Goru ka EU?
ĐENERO: Interes Hrvatske je da Crna Gora što prije postane članica EU, jer bi se time konsolidovala crnogorska državnost i zatvorio prostor patogenim uticajima totalitarnog režima iz Moskve i autoritarnog režima Aleksandra Vučića.
Međutim, Hrvatska nema interesa da otvara evropski prostor crnogorskim političkim opcijama koje su pod uticajem Beograda i Moskve i koje bi potencijalno u Uniju mogle unositi nepotrebne nestabilnosti, poput onih koje je Crna Gora nakon 2020. godine generisala unutar NATO saveza.
<h2>Odnos Beograda prema Podgorici</h2>
Portal ETV: Kakav će biti odnos Beograda prema Podgorici kako bude napredovao crnogorski integracioni put?
ĐENERO: Bojim se da će u Crnoj Gori biti nastavljeno ono što smo već vidjeli prošle godine – djelovanje „Vučićeve nevidljive ruke“. Sve će jasnije biti da blok DF–Demokrate, po instrukcijama iz Beograda, otežava pristupni proces Crne Gore.
Mine su već posijane – neke smo već pomenuli (promjena Ustava, pročistač), neke već sada blokiraju zatvaranje poglavlja (poštovanje načela sukcesije vojne imovine), a teško je zamisliti šta se može desiti u čak dvadeset pregovaračkih poglavlja i koji od ministara može ponoviti ono što je krajem prošle godine uradio ministar Vladimir Joković sa svojim timom.
Jedno je sigurno: režim u Beogradu ne gleda blagonaklono na mogućnost da Crna Gora iduće godine završi pristupne pregovore, baš kao što 2016. godine nije gledao blagonaklono na pristupanje Crne Gore NATO savezu. Razlika je u tome što akteri koji su tada bili opozicija danas formalno učestvuju u vladajućoj koaliciji, a jedan od njih, kao predsjednik parlamenta, de facto obavlja kontrolnu funkciju u Crnoj Gori.
<h2>Mađarska i eventualni uticaj Srbije</h2>
Portal ETV: Da li postoji bojazan da Mađarska, zbog eventualnog uticaja Srbije, bude kamen spoticanja za Crnu Goru?
ĐENERO: Crna Gora treba da se fokusira na pitanja koja su u dometu njene administracije. Kao što je pokazao slučaj francuskih rezervi, priča o Vučićevom uticaju na predsjednika Makrona bila je potpuno promašena. Francuska administracija je rezervama branila budući budžet EU i sprječavala evaziju fondova.
U narednoj godini nedostaci koje je propustilo Jokovićevo ministarstvo u crnogorskom pravnom sistemu biće otklonjeni. Mađarska, ko god bude premijer i kakva god koalicija upravljala tom državom, nema razloga posebno pogodovati Vučićevom režimu. Nijedna članica EU neće se u odlučivanju voditi interesom „prijateljske“ neeuropske države, već zaštitom acquisa i sopstvenih interesa.
Uticaj „Vučićeve nevidljive ruke“ ne treba tražiti u Briselu, gdje preovladava povoljna klima za crnogorsko pristupanje EU, već na domaćoj crnogorskoj političkoj sceni.
<h2>Pitanje Prevlake</h2>
Portal ETV: Hoće li se otvoriti pitanje Prevlake i kako se može riješiti?
ĐENERO: To zavisi isključivo od Crne Gore. Samo jednom je postojala prijetnja da pitanje razgraničenja na Prevlaci postane ozbiljno bilateralno pitanje koje bi moglo dovesti u pitanje pristupanje EU. To se desilo kada je nekompetentna vlada Zdravka Krivokapića pokušala da pokrene pitanje kopnenog razgraničenja, što je već riješeno odlukama Badinterove komisije i sukcesijom.
Dovodeći ovo u pitanje, Krivokapićeva vlada bi de facto blokirala sopstveni pristupni proces. Kopneno razgraničenje je definitivno riješeno, a na moru već funkcioniše „privremeni sporazum“ koji je oblikovao ugledni hrvatski međunarodni i pomorski pravnik, profesor Bakotić. Od njegovog stupanja na snagu nijedan incident na moru nije zabilježen.
Dakle, ukoliko „Usual Suspects“ u crnogorskoj koaliciji – svi Mandići, Kneževići i Bečići i njihovi sljedbenici – ne dovode u pitanje postojeći poredak, bilateralno pitanje razgraničenja Hrvatske i Crne Gore na moru neće biti na dnevnom redu ove godine.

Đenero: Vučićeva “nevidljiva ruka” i blok Mandić-Bečić udaraju na evropsku Crnu Goru

Ruski predsjednik Vladimir Putin pojavio se u kameo ulozi u popularnom ruskom crtanom filmu za djecu, u kojem se obraća naciji novogodišnjom porukom, u društvu mačke i psa koji govore. Stanovnici Prostokvašina, izmišljenog sela po kojem je serija dobila ime, ostali su iznenađeni kada je animirana verzija kremaljskog „vožda“, okružena psom Šarikom i mačkom Matroskinom, pozdravila građane Rusije u novogodišnjoj noći.
<h3>Reakcije posjetilaca tematskog parka</h3>
Odrasli koji su u tematski park Prostokvašino u Moskvi došli sa svojom djecom oprezno su komentarisali kameo pojavljivanje predsjednika.
- Ha, čujte, ne znam… Mislim da se u crtanom filmu može svašta dogoditi. Zašto ne?- rekla je jedna Moskovljanka. Druga posjetiteljka parka kazala je da djeca znaju ko je Putin i da im je „vjerovatno važno i zanimljivo“ da ga vide u crtanom filmu. Dodala je i da bi to moglo pobuditi interes gledalaca izvan Rusije.
Putinov prošlogodišnji kameo nastup pratila je i Julijana Slaščeva, predsjednica Upravnog odbora studija Sojuzmultfilm, koja je navela da Rusija svoje animirane filmove plasira u bivše komunističke i bliskoistočne zemlje, te da želi da proširi prisutnost na kineskom tržištu.
Pojava predsjednika u Prostokvašinu mogla bi predstavljati svojevrstan oblik „meke moći“, koji bi doprinio promociji Rusije i njene kulture, ocijenila je Slaščeva.

Putin se pojavio u ruskom crtanom za djecu

Obilne padavine koje su predhodnih dana zahvatile Crnu Goru , na sjeveru su izazvale ozbiljne probleme, pa i u saobraćajnoj infrastrukturi na području Mojkovca. Usled izlivanja Bjelojevićke rijeke i aktiviranja velikog klizišta, potpuno je prekinut putni pravac ka ski-centru Žarski , a nadležne službe upozoravaju na mogućnost dodatnog urušavanja terena.
Za portal RTCG, načelnik službe zaštite i spašavanja Mojkovac, Marinko Medojević, kazao je da je Bjelojevićka rijeka odnijela oko kilometar i po puta i trenutno teče preko asfalta, dok opasnost i dalje postoji zbog mogućnosti dodatnog urušavanja okolnog terena. Komunalne službe su angažovane na terenu. Iako nema neposredne ugroženosti po stanovništvo, materijalna šteta je velika, a razmjere klizišta zahtijevaju hitnu reakciju.
Medojević je uputio apel nadležnim institucijama , ističući da sanacija terena nije moguća bez snažne mehanizacije i značajnih ulaganja.
- Put prema ski-centru Žarski je u prekidu, odnešeno je kilometar i po puta. Bjelojevićka rijeka ide asfaltom, a opasnost i dalje postoji jer bi moglo doći do dodatnog urušavanja terena. Komunalna služba je na terenu. Materijalna šteta je velika, i klizište je ogromno. Apelujemo na sve u državi da nam pomognu kako bi se ovo saniralo, jer situacija nije bezazlena. Bez jake mehanizacije i ozbiljnih ulaganja, ništa se neće moći uraditi- zaključio je Medojević.
Nadležne službe su na terenu, a prioritet u narednom periodu biće obezbjeđivanje prohodnosti puta ka ski-centru Žarski.

Vremenske nepogode prekinule put ka ski-centru Žarski

Policijski službenici uhapsili su sinoć dva lica u Plužinama zbog ugrožavanja sigurnosti i vožnje u alkoholisanom stanju, saopšteno je iz Uprave policije.
- Službenici Stanice policije Plužine postupali su po prijavi zaposlenih u Zavodu za hitnu medicinsku pomoć u Plužinama, da se u prostorijama te zdravstvene ustanove nalazi lice koje je tokom noći, u više navrata ometalo medicinsko osoblje u radu i upućivalo im riječi prijeteće sadržine po život- navodi se u saopštenju.
Kako iz policije navode, izlaskom na lice mjesta zatečen je Đ.J. (25) iz Plužina, koji je doveden u službene prostorije Stanice policije u cilju sprečavanja nasilja i preduzimanja daljih mjera i radnji. Nakon prikupljenih obavještenja, po nalogu državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću, Đ.J. je lišen slobode zbog sumnje da je počinio krivično djelo ugrožavanje sigurnosti.
- U odvojenim aktivnostima, policijski službenici su lišili slobode i N.L. (35) iz Nikšića, koji je upravljao vozilom marke „VW Polo“, bez registarskih oznaka, pod dejstvom alkohola u organizmu u koncentraciji od 2,15 g/kg. On je u zakonskom roku priveden sudiji za prekršaje- zaključuje se u saopštenju.

24 sata na TV E: Gošća Maja Vukićević

Biserko: Ova godina je test za Crnu Goru, sve jači udarci Vučića, SPC i Moskve

Milatović: Spomen bitkama poput one na Mojkovcu obavezuje na čuvanje mira, danas je taj amanet dragocjeniji

Spajić: Na primjeru Mojkovca demonstrirana beskompromisna spremnost da se podrži i zaštiti zdravlje ljudi i prirodno okruženje

Lekić krenuo u konačni obračun sa Vranešom

Džozef: Ulazak Crne Gore u EU bio bi ideološki udarac srpskom nacionalizmu, politička kohezija ključna za završnicu evropskog puta

Gorčević: Svi moramo da dišemo kao jedno, Crna Gora mora da bude jedan tim

Predsjedništvo DNP-a 9. januara o izlasku te partije iz vlasti

Pejović: Uvođenje otvorenih lista odugovlače velike partije

Đenero: Vučićeva “nevidljiva ruka” i blok Mandić-Bečić udaraju na evropsku Crnu Goru

Putin se pojavio u ruskom crtanom za djecu

Vremenske nepogode prekinule put ka ski-centru Žarski

Plužine: Dvoje uhapšeno zbog prijetnji osoblju Hitne pomoći i vožnje u alkoholisanom stanju

24 sata na TV E: Gošća Maja Vukićević

PRATITE TVe UŽIVO