Sve poruke koje dolaze iz Evropske unije ukazuju na to da, zbog raznih geostrateških i političkih interesa, postoji interesovanje da se Crna Gora priključi, a političke snage u Crnoj Gori, odnosno veći dio činioca izvršne vlasti su političke ideologije koje je vode daleko od Evrope, bez obzira na to što se deklarišu kao Evropejci. Vuk nikad nije čuvao ovce, zato ne možemo očekivati od nekih snaga koje su do juče vodile politike suprotno euroatlantskim idejama da preko noći promijene svoje stavove - kazao je u informativnoj emisiji "24 sata" na Televiziji E lider Demokratske unije Albanaca Mehmed Zenka.
Smatra i da je legitimno da se mijenjaju stavovi.
- Bez obzira na to što se spuštila zapaljiva retorika, po dubini je prepušteno da drugi ljudi radikalno djeluju naspram države Crne Gore i političke situacije u državi. Pomirujućim tonovima žele sebe da prikažu drugačije, a ustvari ta slika nije ništa drugo bez prepravljena koja unutar sebe skriva neke druge ideologije protiv kojih smo se decenijama borili i apsolutno nemaju nikakvih dodirnih tačaka sa Evropom - ocijenio je Zenka.
Na pitanje može li aktuelna politička garnitura uvesti Crnu Goru u EU do 2028. odgovara: "Jedino ako nas Evropa na silu uzme".
- Jer s ovom garniturom nemamo šanse da se priključimo EU, jer je polovina vodeće politike apsolutno protiv ulaska, nego da se priključi nekim drugim geostrateškim pozicijama i politikama - ocijenio je Zenka.
Smatra da ako nema hrabrosti u vlasti, naročito onih orjentisanih prema Evropi, da je ovo izuzetno opasno za njih da promijene partnere i strateške pozicije tako što će ući u prekompoziciju vlasti sa drugim činiocima koji bi donijeli članstvo u EU.
- Mislim da tu ima velikog straha, na osnovu onog što čujem od nekih činioca koji pozivaju one za koje misle da bi mogli promjenu vlasti porukama: "Pazite dobro što činite, mi smo vam pomogli da dođete do vlasti". Sve je pitanje koliko su iskreni na putu prema EU i koliko imaju hrabrosti da to ostvare, da se okreću prekompoziciji i napokon Crna Gora ide ka nekom prosperitetu - kazao je Zenka.
Na pitanje kakve posljedice mogu biti po Vladu, ali i po evropski put Crne Gore u odnosu na dogovor političkih aktera da svi izbori budu 2027. godine, te može li biti prekompozicije vlasti, ocjenjuje da može biti vanrednih lokalnih izbora.
- Mislim da je dobro da se održavaju lokalni i parlamentarni izbori u jednom danu, to je jedno od dobrih rješenja - rekao je Zenka.
Smatra i da su otvorene liste dobro rješenje koje bi moglo da se inkorporira u izborni zakon.
Na pitanje kako komentariše djelovanje lidera Demokratske narodne partije Milana Kneževića koji je više puta ponovio da će napustiti vlast zbog gradnje sistema za prečišćavanje otpadnih voda, potom Vladi postavio nove ultimatume koji se tiču identiteskih pitanja, odgovara da je njima bio cilj još od popisa stanovništva da bi se izdejstvovalo da na mala vrata ulaze politike koje su Crnu Goru debelo koštale.&nbsp;
Podsjeća i na poruke političkih predstavnika Srbije, naročito predsjednika Aleksandra Vučić koji je rekao da je on bio tad na vlasti da Crna Gora ne bi mogla lako da ostvari samostalnost.&nbsp;
- Sreća pa smo to tad ostvarili - istakao je Zenka.
Podsjeća da se od jedne male države tražio procenat od 55 odsto.
- To smo postigli. Našli su pogodan momenat zahvaljujući greškama činioca vlasti, čiji sam bio dio do 2020. godine, i zna se kako je to teklo, što se griješilo, ali ceh je plaćen. Za pet godina se ništa nije moglo promijeniti izuzev što se išlo na povećanje plata i penzija, bez obzira na to što su se i životni troškovi povećali. Ali od 2020. se više igra otvorenih karata, nema mjesta za prikrivene politike. Jedan politički dio Crne Gore koji traži da se ona priključi nekakvim drugim politikama, bez obzira na to što nemaju hrabrosti da kažu da bi voljeli da se Crna Gora prisajedini Srbiji, vidimo da nekim ustavnim promjenama traže da nađu riječ koja bi odgovarala tim stranama - kazao je Zenka.
Smatra da standard Švajcarske i Luksemburga možemo da ostvarimo, samo ako smo iskreni u svojim namjerama.
- Crnoj Gori treba ljubav, treba je voljeti, a ako se ne može dobro učinjeti, onda barem neko zlo da se zaustavi - zaključio je Zenka.
J. B.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Politika

Zenka: Vuk nikad nije čuvao ovce, aktuelna politička garnitura može uvesti Crnu Goru u EU jedino ako nas Evropa na silu uzme

Naša je obaveza da se borimo protiv asimilacije i ugnjetavanja Crne Gore i Crnogoraca, za državni interes Crne Gore, za ustavnu, građansku Crnu Goru, za nacionalni identitet zbilja ugrožene crnogorske nacije, za stvarni, a ne spinovani ili fingirani evropski put Crne Gore - poručio je predsjednik Crnogorske evropske partije Novak Adžić.
Ističe da "partijske kalkulacije, oportunizam, bojažljivost, strah, povlačenje pred agresijom, permanentnom, Crkve Srbije i njenih političkih eksponenata, vazala režima u Beogradu i Moskvi, nije zdrava opcija".&nbsp;
- Sve moramo, naučno, stručno, politički itd, uraditi, ako hoćemo i možemo, da se izdejstvuje od Carigradske patrijaršije tomos o autokefalnosti Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi. Ne pričam o kadrovskim pitanjima, to je irelevantno, i ne zanima me to, nego je bitno za opstanak Crne Gore i etničkih i nacionalnih Crnogoraca, da svi rodoljubi Crne Gore, zajedno i jednodušno rade u sadasnjosti i budućnosti da se, kanonskim, pravnim i politickim putem, legitimno oslobodimo diskriminacije i ugnjetavanja - kazao je Adžić.&nbsp;
Dodaje da Crnogorci koji ne priznaju legalnost i legitimnost nasilne aneksije i okupacije Crne Gore iz 1918. i tada nametnutu, okupatorskom silom, kao istorijsku (jer to u Crnoj Gori ona nije do 1920), Crkvu Srbije, i njenu ideologiju, koji žele svoju Crnogorsku crkvu, ne ugrožavajući i ne vrijeđajući druge, osjećaju se ne samo kao građani drugog reda, već kao da žive pod velikosrpskim klero-nacionalističkim aparthejdom.&nbsp;
- Obaveza nam je da nađemo, dogovorno, realno, bolje solucije da bi ostvarili ljudska prava, koja su nam davno oteta, zgažena - poručio je Adžić.

Adžić: Naša obaveza da se borimo protiv asimilacije i ugnjetavanja Crne Gore i Crnogoraca

Transparentnost i inkluzivnost zakonodavnog procesa postaju kolateralna šteta kada se zakoni usvajaju ubrzano, bez adekvatne rasprave i konsultacija sa stručnom i zainteresovanom javnošću, kazao je saradnik na programima u Centru za građansko obrazovanje Nikola Mirković.
Mirković je to rekao Agenciji MINA, komentarišući to što je crnogorski parlament na kraju decembra usvojio veliki broj zakona, neke i bez skupštinske rasprave.
– Ipak, svjedoci smo da se neki važni zakoni ili izglasavanja u parlamentu, a koja imaju političku težinu za konstituente vlasti, veoma dugo ne mogu usvojiti, pa je zaključak da postoji ozbiljna razlika u pristupu onome što jesu realne potrebe i državni i javni interesi i onome što su interesi partija koje čine vlast – naveo je Mirković.
On je ukazao na to da je intenzivna dinamika rada Skupštine u velikoj mjeri uslovljena procesom evropskih integracija, a što je definisano i Programom pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji (EU) i Reformskom agendom.
Na političkoj ravni, kako je dodao, tu je ambiciozan plan Vlade i premijera Milojka Spajića da do kraja ove godine privremeno zatvore sva pregovaračka poglavlja.
– Naravno, svemu tome je dinamiku dala EU, jer je jedan od njenih fokusa sada i politika proširenja u čemu se mnogo novih šansi otvara za Crnu Goru, uključujući pored političkih prilika i značajna finansijska sredstva za svaki reformski korak – rekao je Mirković.
Kako je istakao, da bi se zaista došlo do cilja, neophodne su brojne i kompleksne zakonske reforme.
– A imajući u vidu kampanjski pristup zadacima od strane donosilaca odluka, nije iznenađenje da se mnogo toga završava onda kada dođe posljednji rok – naveo je Mirković.
On je kazao da je očekivano povećanje broja zakona koje Skupština treba da usvoji do jeseni, jer je broj poglavlja planiranih za zatvaranje u ovoj godini rekordan.
– Međutim, takav tempo nosi ozbiljne rizike po kvalitet zakonskih rješenja. Kada se zakoni usvajaju ubrzano, bez adekvatne rasprave, konsultacija sa stručnom i zainteresovanom javnošću i bez dovoljno vremena za amandmansko djelovanje, transparentnost i inkluzivnost zakonodavnog procesa postaju već hronična kolateralna šteta – ocijenio je Mirković.
On je kazao da na to treba dodati i različite političke trgovine, koje su, kako je rekao, nosiocima vlasti nerijetko iznad retoričke posvećenosti reformama koje iziskuje proces evropskih integracija.
– Na to ukazuju i konstrukcione greške koje se pokušavaju u posljednji čas uključiti u zakonske tekstove, kao i činjenica da neki važni zakoni veoma dugo čekaju dok traju pregovori konstituenata vlasti oko sasvim drugih pitanja – naveo je Mirković.
Prema njegovim riječima, to jasno ukazuje na raskorak između stvarnih javnih i državnih interesa i partijskih interesa onih koji čine parlamentarnu većinu.
Na pitanje koje su moguće posljedice za kvalitet zakona kada se veliki broj njih usvaja u kratkom vremenskom periodu, Mirković je odgovorio da postoji realan rizik da se u takvim okolnostima usvajaju neprecizna, nedovoljno razrađena ili normativno manjkava zakonska rješenja.
Kako je kazao Mirković, greške koje se naprave u fazi donošenja zakona često se kasnije ispostave kao skupe i teško popravljive.
– U kontekstu evropskih integracija, loša zakonska rješenja mogu dovesti i do ponovnog otvaranja nekog od privremeno zatvorenih pregovaračkih poglavlja, što bi bio ozbiljan politički i institucionalni udarac – upozorio je Mirković, dodajući da takođe postoji opasnost da Crna Gora uđe u EU sa formalno usklađenim, ali suštinski nefunkcionalnim propisima.
On je rekao da su takva iskustva imale i neke novije članice EU koje su bile na „brzoj traci“, navodeći da to nije dobro ni za funkcionalnost države, niti njen ugled u EU.
Govoreći o parlamentarnoj kontroli, Mirković je ocijenio da je kontrolna funkcija Skupštine vrlo slaba.
– A onda kada se i pokušava demonstrirati, uglavnom se odnosi na dio „igara“ u čijoj osnovi su partijski interesi, a mnogo manje demokratski nadzor nad izvršnom vlašću.
Na pitanje šta broj održanih kontrolnih saslušanja u prošloj godini, kojih je prema podacima Centra za demokratsku tranziciju bilo 13, govori o kontrolnoj ulozi Skupštine, Mirković je odgovorio da broj saslušanja sam po sebi nije dovoljan pokazatelj efikasnosti.
– Iako je u prošloj godini bilo nešto više kontrolnih saslušanja nego u prethodnim, ostaje činjenica da je ovaj saziv Skupštine, kroz suštinski nedemokratsko djelovanje parlamentarne većine, uveo praksu uskraćivanja prava koje opozicija ima još od 2010, a kojima im se garantuje određena prohodnost inicijativa za kontrolna saslušanja – naveo je on.
Mirković je kazao da, kada se govori o tom pitanju, treba imati u vidu i originalne inicijative i njihov sadržaj, odnosno da li su one obesmišljene ili su predstavljale iskorak u onim pitanjima za koje su inicirane.
Odgovarajući na pitanje da li i u kojoj mjeri drugi organi vlasti poštuju parlamentarnu kontrolu, on je rekao da izostanci premijera sa Premijerskog sata i način na koji se prema toj instituciji odnosio kada bi se pojavio, ukazuju na ozbiljno potcjenjivanje uloge Skupštine, naročito njene kontrolne funkcije.
– Kada se tome doda neodazivanje vrhovnog državnog tužioca i specijalnog državnog tužioca na kontrolna saslušanja, jasno je da prema Skupštini ne postoji poštovanje ni od drugih aktera nad kojima treba da vrši određeni nadzor – kazao je Mirković.
On je ocijenio da za sve to najveću krivicu nosi Skupština, koja je, kako je rekao, dopustila da ima takvu poziciju koja je kao instituciju ponižava.
– I to se ne nadoknađuje povremenim prijetnjama, poput poruke – mi smo vas izabrali, mi ćemo vas i smijeniti. Dobro bi bilo da se svi akteri sjete da su i sami izabrani voljom građana i da isto tako mogu biti smijenjeni već na narednim izborima, koji nijesu daleko – naveo je Mirković.
Na pitanje zašto Crna Gora još nema Zakon o Skupštini, on je kazao da političkim akterima u crnogorskom parlamentu ne odgovara usvajanje tog pravnog akta.
– Najkraći odgovor je: zato što političkim akterima u Skupštini to ne odgovara. Zakon o Skupštini bi jasnije uredio unutrašnju organizaciju, prava i obaveze poslanika, ali i uveo mehanizme odgovornosti i sankcionisanja – naveo je Mirković.
Takav zakon bi, kako je istakao, ojačao institucionalni integritet Skupštine, ali bi istovremeno ograničio prostor za političke zloupotrebe i neodgovorno ponašanje poslanika.
– Upravo zbog toga, politička volja za njegovo donošenje i dalje izostaje, ali je to i veoma dobar indikator karaktera vlasti, odnosno ograničenja njihovog demokratskog kapaciteta – zaključio je Mirković.

Mirković: Transparentnost kolateralna šteta "brzih zakona"

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić zakazao je dvije vanredne sjednice za ponedjeljak, 2. februar 2026. godine, na kojima će se razmatrati 49 tačaka iz različitih oblasti.
Na Prvoj vanrednoj sjednici Skupštine u 2026. godini, na dnevnom redu će se, pored ostalog, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sanaciji kreditnih institucija, Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poštanskim uslugama, Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore, Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o državnom tužilaštvu...
Pred poslanicima će biti i Prijedlog zakona o potvrdivanju Sporazuma o saradnji u oblasti energetike između Vlade Crne Gore i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima, Prijedlog zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost...
Na Drugoj vanrednoj sjednici Skupštine poslanici će raspravljati o Prijedlogu zakona o dopuni Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, Prijedlogu zakona o izmjenama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o socijalnom stanovanju, Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o porezu na promet nepokretnosti, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ostvarivanju prava na finansijsku podršku licima koja su bila zaposlena u sektoru drvoprerađivačke i šumarske industrije, Prijedlogu zakona o dopuni Zakona o željeznici...
Takođe, na dnevnom redu će biti Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama zakona o zaštiti prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora, Prijedlog zakona o ljekovima, Prijedlog zakona o dopuni zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju...
Vanredne sjednice sazvane su na zahtjev Vlade Crne Gore.
Sjednice su zakazane za 11 i 12 sati.

Vanredna zasijedanja 2. februara, na dnevnom redu 49 tačaka

Slovačka podržava proširenje Evropske unije (EU) na Zapadni Balkan, ali insistira da proces bude pravedan, predvidiv i zasnovan na istim pravilima za sve kandidate, bez dvostrukih standarda, kazala je ambasadorka te države u Crnoj Gori Eva Ponomarenkova.
Ponomarenkova je, u intervjuu Agenciji MINA, kazala da se Crna Gora izdvaja kao najnapredniji kandidat, ističući da se kredibilitet procesa proširenja EU gradi onda kada se uspjeh u reformama istinski nagrađuje napretkom u pregovorima.
Ona je podsjetila da je Slovačka među dugogodišnjim i posvećenim zagovornicima proširenja na zemlje Zapadnog Balkana.&nbsp;
- Proširenje EU predstavlja ulaganje u stabilnost i bezbjednost Evrope. Istovremeno, ono podstiče reforme u zemljama kandidatima - kazala je Ponomarenkova.
Prema njenim riječima, u Slovačkoj vjeruju da su države Zapadnog Balkana prirodno bliske evropskom prostoru, a među njima se Crna Gora izdvaja kao najnapredniji kandidat.
- U isto vrijeme, Slovačka dosljedno naglašava da proces mora biti pravedan, predvidiv i zasnovan na istim pravilima za sve kandidate. Protivimo se „dvostrukim standardima“ i različitim pristupima prema pojedinim kandidatima - rekla je Ponomarenkova.
Ona je podsjetila da je to nedavno ponovo istakao i slovački premijer Robert Fico, koji je na samitu Zapadnog Balkana, u decembru prošle godine u Briselu, istakao protivljanje nejednakom postupanju.
- Kredibilitet procesa proširenja gradi se upravo onda kada se uspjeh u reformama istinski „nagrađuje“ napretkom u pregovorima - naglasila je Ponomarenkova.
Upitana da li smatra da je cilj Crne Gore da postane članica do 2028. godine realan, Ponomarenkova je kazala da je taj cilj ambiciozan, ali i ostvariv ukoliko se zadrži tempo reformi u državi.&nbsp;
Prema njenim riječima, zatvaranje još pet poglavlja u decembru može se smatrati pozitivnim signalom konkretnog napretka, dok će ova godina biti ključna da se pokaže da se rezultati mogu postići kada postoji dovoljno političke volje.&nbsp;
- U tom kontekstu, želim da istaknem efikasnu saradnju unutar cjelokupnog političkog spektra, kao i napore koje Vlada ulaže u proces integracija - kazala je Ponomarenkova.
Govoreći o spremnosti EU za proširenje, ona je rekla da je sve jasnije da proširenje ima geopolitičku i bezbjednosnu dimenziju.&nbsp;
- Istovremeno, EU mora unapređivati sopstvenu spremnost – kapacitete, odlučivanje i unutrašnje reforme. Oba procesa moraju se odvijati paralelno: reforme u zemlji kandidatu i spremnost unutar Unije, kako bi ishod bio održiv i vjerodostojan - kazala je Ponomarenkova.
Na pitanje šta vidi kao ključne izazove u procesu evropskih integracija Crne Gore, Ponomarenkova je odgovorila da se oni i dalje ogledaju u vjerodostojnoj primjeni vladavine prava i postizanju opipljivih rezultata u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala.&nbsp;
- To znači jačanje kapaciteta i stabilnosti ključnih bezbjednosnih i pravosudnih institucija, povećanje integriteta sistema i obezbjeđivanje da se reforme pretoče u vidljive rezultate, kao što su efikasnije istrage, kvalitetne sudske odluke i rast povjerenja javnosti - rekla je Ponomarenkova.&nbsp;
Uporedo sa tim, kako je istakla, ponavljaju se i praktični zadaci unutrašnje bezbjednosti: efikasnija borba protiv pranja novca, jače upravljanje granicama, savremeni informacioni sistemi i dalje usklađivanje sa politikama EU tamo gdje je potrebno.&nbsp;
- U ovoj fazi presudna je dosljedna primjena reformi, što znači njihovo održavanje tokom vremena i isporučivanje konkretnih rezultata - kazala je Ponomarenkova.
Ona smatra da evropska perspektiva ostaje i najbolji okvir za održavanje stabilnosti i dobrih odnosa na Zapadnom Balkanu.
Prema njenim riječima, od suštinskog značaja je stabilnost zasnovana na reformama, snažnoj regionalnoj saradnji i sposobnosti da se osjetljiva pitanja rješavaju na način koji smanjuje tenzije.&nbsp;
- Evropska perspektiva ostaje najjači okvir koji daje smjer, motiviše reforme i podržava praktičnu saradnju. Važno je da taj proces ostane vjerodostojan i pravedan - naglasila je Ponomarenkova.
Slovačka zainteresovana za ponovno uspostavljanje avio-linije između Podgorice i Bratislave.
Govoreći o odnosima Crne Gore i Slovačke, Ponomarenkova je ocijenila da su oni prijateljski, stabilni i bez otvorenih pitanja, ali je ukazala i na činjenicu da investiciona i ekonomska saradnja dugoročno zaostaju za političkom
- Naša saradnja je od samog početka, od „ponovnog rođenja Crne Gore“ 2006. godine, bila zasnovana na veoma pozitivnim osnovama - kazala je Ponomarenkova, dodajući da je Slovačka Crnu Goru podržala u transatlantskim naporima i da nastavlja da podržava u evropskim težnjama.
Najbolja prilika, ali i izazov, za dalje jačanje bilateralnih odnosa dvije države Ponomarenkova vidi u mogućnosti da se snažni politički odnosi pretoče u opipljive rezultate, posebno u oblasti privrede.
- Postoji značajan prostor za ekonomsku i investicionu saradnju, koja dugoročno zaostaje za političkom saradnjom - rekla je Ponomarenkova, ističuči da bi u Slovačkoj voljeli da vide više interakcije između poslovnih zajednica dvije zemlje.&nbsp;
Kako je dodala, podrška zajedničkim projektima i identifikovanje sektora u kojima se dvije države međusobno dopunjuju predstavljaju pravi put naprijed.&nbsp;
- Perspektivne oblasti saradnje su energetika, saobraćajna infrastruktura, turizam i pametni gradovi - rekla je Ponomarenkova.&nbsp;
Ona smatra da u Slovačkoj postoji mnogo kompanija sa inovativnim pristupom koje nude savremena rješenja za različite probleme.&nbsp;
- Bilateralna saradnja u stručnim, naučnim i oblastima lokalne samouprave takođe u posljednje vrijeme dobija novi zamah - kazala je Ponomarenkova.
Prema njenim riječima, vrlo konkretan pokretač unapređenja odnosa jeste bolja povezanost.&nbsp;
- Kao što sam više puta ranije isticala i što mogu sa sigurnošću ponoviti, Slovačka je veoma zainteresovana za ponovno uspostavljanje direktne avio-linije između Podgorice i Bratislave - kazala je Ponomarenkova.&nbsp;
To bi, kako je dodala, olakšalo poslovne kontakte, razvoj turizma i kontakte među ljudima.
Ponomarenkova je istakla i da je Slovačka zainteresovana za jačanje regionalne saradnje, ukazujući posebno na aktivnosti Međunarodnog Višegradskog fonda, koji djeluje na osnovu napora četiri države članice Višegradske grupe – Češke, Mađarske, Poljske i Slovačke.
Podsjećajući da je cilj Višegradskog fonda jačanje regionalne saradnje i pomoći zemljama na putu ka EU, posebno u okviru programa za Zapadni Balkan, Ponomarenkova je navela da se time grade dugoročna partnerstva među institucijama i stručnjacima i realizuju praktični projekti koji podržavaju modernizaciju regiona.
To je, kako je naglasila, korisno za proces pristupanja EU na obje strane.
Slovačka za postizanje mira u Ukrajini isključivo diplomatskim sredstvima
Na pitanje o ratu u Ukrajini i ulozi EU u očuvanju mira i bezbjednosti, Ponomarenkova je podsjetila da Slovačka podržava postizanje pravednog i trajnog mira, prvenstveno političkim i diplomatskim sredstvima.&nbsp;
- Slovačka Vlada takođe naglašava da, prema njenom stavu, sukob nema vojno rješenje, pa zato Slovačka ne šalje oružje i odbacuje dalje finansiranje vojnih potreba Ukrajine iz državnih sredstava - navela je Ponomarenkova.
Međutim, kako je podsjetila, Slovačka je pomagala i nastavlja da pomaže Ukrajini, prije svega u civilnim i humanitarnim oblastima.&nbsp;
Ponomarenkova je pojasnila da Slovačka podržava one koji su pogođeni ratom kroz projekte oporavka, pomoć u energetici i praktične inicijative, uključujući podršku razminiranju.&nbsp;
- Uloga EU je od suštinskog značaja i zasniva se na očuvanju evropske bezbjednosti, jačanju otpornosti, kao i istovremenom stvaranju prostora za mirna rješenja i dugoročnu stabilnost u Evropi - zaključila je Ponomarenkova.

Ponomarenkova: Ulazak Crne Gore u EU ambiciozan cilj, ali ostvariv ako se zadrži tempo reformi

U trenucima izrazito povećanih globalnih neizvjesnosti, u kojima se stavovi ključnih strateških saveznika naše zemlje, Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije, sve češće razilaze, Crna Gora mora dodatno ojačati fokus na ono što je u njenim rukama, kazao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.&nbsp;
To su, kako je naveo na mreži X, društvena kohezija, stabilne institucije i povjerenje među građanima. &nbsp;
Takav fokus, ističe Milatović, podrazumijeva potpuno otvoren i iskren dijalog o svim važnim pitanjima, ali i jasnu odgovornost svih političkih aktera.&nbsp;
- U ovom trenutku nema prostora za političku tvrdoglavost niti za djelovanje vođeno uskim partijskim ili ličnim interesima. Državni interes mora biti iznad svega - naglasio je on.
Iskustvo uči, kaže Milatović, da je Crna Gora najjača onda kada razumije sopstvenu raznolikost kao prednost, a ne kao izvor podjela.
- Mi smo jedni drugima najbliži, bez obzira na nacionalnu, vjersku ili jezičku pripadnost, i ta činjenica mora biti polazna tačka svake odgovorne politike - naglasio je predsjednik države.
Crna Gora je, poručuje, naša zajednička kuća i njena stabilnost i napredak zahtijevaju, kako kaže, ozbiljan rad, dosljednost i zajednički cilj.
- Vrijeme je da se oko tog cilja okupljamo dosljedno i odgovorno, svjesni da se stabilna država gradi dugoročnim i promišljenim odlukama - zaključio je Milatović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FJakovMilatovic%2Fstatus%2F2012813316804968785&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Milatović: Nema prostora za političku tvrdoglavost i usko partijske ili lične interese, državni mora biti iznad svega

Iako se Crna Gora početkom 2025. godine na prvi pogled predstavlja kao pozitivna priča u regionu Zapadnog Balkana – sa napretkom u pregovorima sa Evropskom unijom, stabilnom parlamentarnom većinom i pohvalama zapadnih partnera – ispod te površine kriju se duboki politički, bezbjednosni, ekonomski i identitetski problemi koji ozbiljno ugrožavaju demokratski i državni kapacitet zemlje, navodi se u <a href="https://wbnet.org/hybrid-pressure-and-internal-capture-montenegros-hidden-security-crisis/" target="_blank">prvoj analizi</a> stanja u Crnoj Gori, koju je izradila nevladina organizacija WestBalkanNet: Regionalni forum za demokratiju, pomirenje i strateške analize (WBN), <a href="https://www.antenam.net/clanak/hibridni-pritisci-i-unutrasnje-zarobljavanje-skrivena-bezbjednosna-kriza-crne-gore">prenosi Antena M</a>.
Politički sistem je izrazito ranjiv zbog zavisnosti vlasti od tvrdo pro-srpskih i pro-ruskih struktura, koje koriste institucije, naročito pravosuđe i bezbjednosni sektor, selektivno i politički motivisano. Vladavina prava je ozbiljno narušena, mediji i novinari izloženi su pritiscima, a civilno društvo je oslabljeno i nedovoljno aktivno u suprotstavljanju autoritarnim tendencijama.
- Nekadašnja koalicija poznata kao Demokratski front (DF), kao i sve autoritarnije Demokrate, predvođene Aleksom Bečićem, i dalje imaju preveliki politički uticaj. Ove partije održavaju blisku saradnju sa režimom Aleksandra Vučića u Srbiji i ideološku usklađenost sa Rusijom Vladimira Putina, sprovodeći dvostruku strategiju: ili pretvaranje Crne Gore u „trojanskog konja“ ruskih i kineskih geopolitičkih interesa unutar NATO-a i EU, ili, ukoliko to ne uspije, potpunu sabotažu evropskog puta Crne Gore. Za političko rukovodstvo u Beogradu, Crna Gora unutar EU dok Srbija ostaje izvan tog okvira predstavlja strateški poraz; stoga je njihov preferirani ishod vjerovatno sprječavanje crnogorskog članstva, a ne njegovo olakšavanje - navodi se u analizi.
<h2>Napadi na nacionalni identitet i kulturu</h2>
Posebno zabrinjava, kako navode, sistematski napad na crnogorski nacionalni identitet, jezik i kulturu, u kojem ključnu ulogu ima Srpska pravoslavna crkva, djelujući ne samo kao vjerski, već i kao politički i geopolitički akter. Kroz obrazovni sistem, kulturne institucije i simboličke poteze, promoviše se negacija crnogorske državnosti i identiteta, što predstavlja dio šire strategije hibridnog djelovanja Srbije i Rusije.
- Simboličke borbe oko jezika, istorije i kulture nijesu sporedne; one su sastavni dio šire strateške ofanzive čiji je cilj razaranje društvene kohezije u Crnoj Gori i delegitimizacija crnogorskog nacionalnog narativa. Napadima na institucije koje čuvaju i razvijaju poseban crnogorski identitet – od škola i univerziteta do kulturnih nagrada – prosrpske i proruske snage nastoje da crnogorsko društvo učine podložnijim narativima koji odgovaraju geopolitičkim interesima Beograda i Moskve - navode autori analize.
<h2>Bezbjednosna situacija daleko od stabilne</h2>
Analizirajući bezbjednosnu situaciju u zemlji, autori navode da, iako je Crna Gora danas mirna članica NATO-a, njena bezbjednosna slika je daleko od stabilne. Dodatno je komplikuje slika politički kompromitovanog Savjeta za odbranu i bezbjednost, u kojem pro-srpski lideri imaju mogućnost blokade ključnih odluka, uključujući i mehanizme NATO zaštite.
- Prema važećem zakonodavstvu, sve ključne odluke Savjeta za bezbjednost i odbranu donose se jednoglasno. To Andriji Mandiću, političaru sa snažnim nacionalističkim i anticrnogorskim stavovima, daje mogućnost da blokira vitalne odluke – od vojnih raspoređivanja i aktiviranja mjera nacionalne odbrane, do pokretanja konsultacija po članu 4 ili čak članu 5 Sjevernoatlantskog ugovora, mehanizama predviđenih za reagovanje na bezbjednosne prijetnje i kolektivnu odbranu. U praksi, to znači da se crnogorski bezbjednosni štit unutar NATO-a može neutralisati iznutra, ukoliko se politički uticaj iskoristi za blokadu konsenzusa - navodi se u analizi.
<h2>Botun - dio hibridnih pokušaja destabilizacije Crne Gore iznutra i opstrukcije njenog evropskog puta</h2>
Unutrašnja bezbjednosna situacija već pokazuje znake napetosti, pišu autori analize i dodaju da su radikalni prosrpski i proruski politički akteri uspjeli da lokalne društvene sporove pretvore u šire bezbjednosne krize, poput protesta u Botunu.
- Najnoviji obrt u ovoj priči jeste prijetnja jedne od glavnih prosrpskih i proruski orijentisanih partija u Crnoj Gori – Demokratske narodne partije – da će povući podršku Vladi ukoliko se Ustav Crne Gore ne izmijeni u skladu s radikalnim srpskim nacionalističkim ciljevima asimilacije. Važno je naglasiti da je lider te partije ujedno optužen u predmetu koji se odnosi na pokušaj državnog udara uz navodnu podršku ruske vojne obavještajne službe (GRU). Ovaj potez jasno pokazuje da protesti nikada nijesu bili isključivo vezani za lokalno pitanje upravljanja otpadnim vodama, već predstavljaju dio hibridnih pokušaja destabilizacije Crne Gore iznutra i opstrukcije njenog evropskog puta - navodi se u dokumentu.
<h2>Vanjska politika i diplomatska slabost</h2>
Kada je riječ o spoljnopolitičkom planu, Crna Gora, kako se navodi, formalno ostaje usklađena sa EU i NATO, ali u praksi vodi opreznu i često defanzivnu politiku prema Srbiji, nauštrb sopstvenih interesa i odnosa sa ključnim partnerima poput Hrvatske i Kosova.&nbsp;
Diplomatski aparat je spor, ideološki podijeljen i nedovoljno efikasan. Autori analize posebno problematizuju diplomatsku službu Crne Gore.
<h2>Ekonomski izazovi</h2>
Ekonomski, kako to vide autori analize, i pored solidnog rasta, zemlju opterećuju strukturni problemi: prenaduvan javni sektor, partitokratija, neodrživa javna potrošnja i slaba privatna inicijativa. Programi povećanja plata, dodaju, nijesu donijeli trajno poboljšanje životnog standarda, dok su inflacija i intervencionizam dodatno narušili investicionu klimu.
- Ekonomska stabilnost Crne Gore ugrožena jednako ozbiljno kao i njena politička i bezbjednosna stabilnost. Dubinski strukturni problemi – preglomazan javni sektor, neefikasno upravljanje i nepovoljna investiciona klima – i dalje sputavaju zemlju u ostvarivanju punog ekonomskog potencijala - navodi se u analizi.
Parlamentarna opozicija politički slaba
Autori su se bavili i opozicijom u Crnoj Gori i došli do zaklučka da parlamentarna opozicija, predvođena DPS-om, iako istorijski zaslužna za nezavisnost, NATO i evropski put, danas je politički slaba, kompromitovana nasljeđem klijentelizma i paralizovana strahom od istraga. Njena neodlučnost, ideološka konfuzija i izostanak jasne odbrane državnih interesa ostavljaju prostor da anti-crnogorske snage djeluju gotovo bez otpora.
- Dio problema leži i u mlađim strukturama unutar opozicije. Riječ je o političarima koji uživaju parlamentarne privilegije bez tereta izvršne odgovornosti i koji su često skloniji konformizmu nego aktivnom političkom djelovanju. Život u opoziciji, oslobođen teških odluka i odgovornosti koje nosi vlast, doveo je do gubitka osjećaja hitnosti i političke borbenosti kod značajnog dijela opozicionog kadra. Ta „zona komfora“ učinila ih je manje efikasnim u suprotstavljanju vlasti i spremnijim da tolerišu status quo, čak i kada on podriva dugoročne interese države - navodi se u dokumentu.
<h2>Preporuke za Crnu Goru i Zapad</h2>
Autori smatraju da je situacija u Crnoj Gori krajnje zabrinjavajuća, a demokratska i suverena budućnost države nalazi se na prekretnici.
- Ukoliko se hitno ne preduzmu korektivne mjere, Crna Gora rizikuje da sklizne u stanje političke degradacije, ekonomske nestabilnosti i, u konačnici, autoritarizma. Potrebna je brza i odlučna akcija – kako unutar same Crne Gore, tako i od strane međunarodne zajednice – kako bi se osiguralo da budućnost zemlje ostane čvrsto vezana za Zapad i da njen put ka članstvu u EU ne bude zaustavljen - poručuju autori.
Analiza sadrži i dva seta preporuka, jedan namijenjen Crnoj Gori, dok se drugi odnosi na Zapad.
Crnoj Gori se preporučuje razvoj novih političkih snaga, koje će ponuditi patriotsku, procrnogorsku ideologiju zasnovanu na nacionalnim interesima i ekonomskoj racionalnosti. Dodatno, neophodno je, kako se navodi, promovisati crnogorski nacionalni identitet i kulturu, preispitati ideološki okvir, te smanjiti uticaj Srpske pravoslavne crkve.
S druge strane, zapadnim partnerima se preporučuje da povećaju podršku civilnom sektoru i nezavisnim medijima u Crnoj Gori, primjena strožije politike uslovljavanja u oblasti vladavine prava, borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, posebno kroz poglavlja 23 i 24. NATO treba da nastavi pritisak na Crnu Goru kako bi se bezbjednosni sektor očistio od prosrpskih i proruskih elemenata koji ugrožavaju bezbjednost Alijanse, dok EU i SAD treba jasno i javno da se suprotstave političkom uticaju Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori.
Brza i odlučna primjena ovih preporuka, kako se zaključuje, može značajno unaprijediti izglede Crne Gore za stabilnu i prosperitetnu budućnost, osigurati njen put ka članstvu u EU i učvrstiti njenu poziciju kao pouzdanog saveznika u NATO-u.
- Suprotno tome, izostanak djelovanja – kako crnogorskih političkih elita, tako i Zapada – vodi ka ozbiljnim posljedicama. Crna Gora rizikuje da postane autoritarna, antizapadno orijentisana država, destabilizovana unutrašnjim podjelama, ruskim uticajem i prosrpskim nacionalizmom. Takav scenario mogao bi dovesti do građanskih nemira, kolapsa procesa evropskih integracija i faktičkog obesmišljavanja članstva u NATO-u. Ulozi su izuzetno visoki – a vrijeme za djelovanje je sada - zaključak je analize nevladine organizacie WestBalkanNet: Regionalni forum za demokratiju, pomirenje i strateške analize (WBN).

Hibridni pritisci i unutrašnje zarobljavanje: Skrivena bezbjednosna kriza Crne Gore

Pitanje izgradnje kolektora u Botunu otvorilo je niz društvenih, ekoloških i političkih dilema, ali i ogolilo način na koji se važne teme zloupotrebljavaju u dnevno-političke svrhe. Lider pokreta Preokret i odbornik u Skupštini Glavnog grada Podgorice, Srđan Perić, u razgovoru za Portal ETV upozorava da se iza navodne brige za građane krije neodgovorna politika, gubitak povjerenja i opasan populizam koji sada dolazi na naplatu.
<h2>Razdvajanje stvarne brige građana od političke manipulacije</h2>
Perić ističe da se zabrinutost građana Botuna mora jasno odvojiti od političke manipulacije, da je povjerenje moguće vratiti isključivo kroz dijalog i obavezujuće garancije, te da su aktuelni protesti dijela vlasti protiv sopstvene vlasti primjer političkog licemjerja.&nbsp;
On podsjeća da je bilo više institucionalnih prilika da se pitanje lokacije kolektora riješi ranije, ali da su one svjesno propuštene, zbog čega danas cijenu plaćaju građani.
<h2>Dijalog i garancije kao jedini put ka povjerenju</h2>
- Kada govorimo o pitanju kolektora, odnosno postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, valja razdvojiti zabrinutost građana Botuna od političke priče koja je napravljena u vezi sa ovim slučajem - kazao je lider pokreta Preokret i odbornik u Skupštini Glavnog grada Podgorica Srđan Perić za Portal ETV.
On je naglasio da se sa građanima mora razgovarati i da je njihovo uključivanje u proces neophodno.&nbsp;
- Sa građanima se treba i mora razgovarati, nužno je da oni budu uključeni u proces, povjerenje se mora vraćati, a to je najbolje činiti time što će postojati pisane i obavezujuće garancije za ono što bi bio dogovor - rekao je Perić.
<h2>Decenije institucionalnog nemara prema Zeti</h2>
Podsjetio je i na dugogodišnje probleme koje su trpjeli stanovnici Zete.&nbsp;
- Zećani su više decenija trpjeli zbog institucionalnog nemara, u tom periodu su doživjeli ozbiljnu štetu i država mora da učini sve što može da se sanira bazen crvenog mulja, da nema odlaganja opasnih materijala u krugu KAP-a, te da postoje konkretni kriterijumi da se garancije ispunjavaju onako kako su dogovorene - poručio je on.
<h2>Pažljiv pristup umjesto politike ponižavanja</h2>
Perić je ponovio da pristup mora biti izuzetno pažljiv.&nbsp;
- Ponavljam, pristup mora biti veoma pažljiv kako bi se sa građanima ostvarila komunikacija koja bi snažila povjerenje, a ne koja bi ga razarala i koja ne bi ponizila niti jednu stranu. Samo to je put ka dugoročno održivom rješenju - kazao je Perić.
<h2>Kolektor kao sredstvo za predizbornu mobilizaciju</h2>
Govoreći o političkoj dimenziji problema, Perić je rekao da je jasno da je ova tema poslužila dijelu vlasti za podizanje političke retorike.&nbsp;
- Ova tema je poslužila dijelu vlasti da podigne retoriku što joj može koristiti za ulazak sa identitetskom temom u godinu koja prethodi izbornoj i repozicioniranje unutar same vlasti - rekao je on.
<h2>Paradoks vlasti: protest protiv sopstvene moći</h2>
Prema njegovim riječima, svjedočimo paradoksalnoj situaciji.&nbsp;
- Mi sada svjedočimo tome da oni koji su dio vlasti protestuju protiv vlasti iz koje crpe moć i privilegije, sa namjerom da nakon izbora tvore istu vlast sa onima sa kojima su sada u "klinču" - kazao je Perić.
<h2>Identitetske teme kao priprema za postizborne koalicije</h2>
On je dodatno pojasnio taj politički obrazac.&nbsp;
- Sada su u prvi plan stavljene identitetske teme, govori se o nacionalnoj ugroženosti, hvataju se startne pozicije da se na tim temama vodi kampanja, da bi se, pazite, potom napravila koalicija sa istim tim koje sada kritikujete - rekao je Perić, podsjećajući da je taj model već viđen na prethodnim lokalnim izborima u Podgorici.
- Tada je lista koju je predvodio predsjednik države na kraju većinski tvorila vlast sa onima koje je snažno i vrlo opravdano kritikovala tokom cijele kampanje - dodao je on.
<h2>Propuštene institucionalne prilike i politička odgovornost</h2>
Perić je podsjetio da su politički subjekti koji se danas protive gradnji kolektora imali više prilika da svoj stav institucionalno iskažu.&nbsp;
- Imali su prilike da taj stav iskažu prilikom glasanja Prostornog plana na Vladi i u Skupštini, potom prilikom usvajanja PUP-a Podgorica i, na kraju, prilikom usvajanja Budžeta Glavnog grada - rekao je Perić.
<h2>Ćutanje vlasti tokom ključnih javnih rasprava</h2>
Kako je naveo, u svim tim dokumentima se na direktan ili indirektan način podrazumijeva upravo ta lokacija.&nbsp;
- Dodatno, nikome iz vlasti nije bilo sporno kada se javna rasprava u vezi sa PUP-om Podgorica premjestila u kancelarije Ministarstva, a to je bila prilika krajem 2024. godine da se ova tema podrobno debatuje - kazao je on.
<h2>Cajtnot kao posljedica političkog oklijevanja</h2>
Perić je dodao da je nakon promjene vlasti 2020. godine postojala realna šansa da se ovo pitanje otvori na vrijeme.&nbsp;
- Prije nego je bio potpisan ugovor sa izvođačem radova, mogla je da se aktualizuje ova tema. Ništa se od toga nije desilo, nego se čekalo da se uđe u cajtnot - rekao je Perić.
<h2>Cijena populizma koju danas plaćaju građani</h2>
Podsjetio je i na promjenjive stavove nosilaca izvršne vlasti.&nbsp;
- Premijer i gradonačelnik su obećavali da se neće graditi kolektor na toj lokaciji ako su građani protiv, potom su taj stav korigovali. Sada plaćamo cijenu populizmu - poručio je on.
<h2>Razotkrivanje politike kao uslov zaštite javnog interesa</h2>
Na kraju, Perić je istakao da je razotkrivanje ovakve politike od ključnog značaja.&nbsp;
- Jako je važno razotkrivati ovu vrstu politike kako bi se ona prevazilazila i kako bismo se okretali ka rješenjima - kazao je Perić, dodajući da bi takav politički preokret bio u interesu građana, dok bi moć partijskih igara bila svedena na mjeru koja ne ugrožava javni interes.

Miraš Dušević

Perić: Dio vlasti koristi Botun za podizanje političke temperature

Poslanice Demokratske partije socijalista (DPS) saopštile su danas da bijednici i kukavice za tastaturom prijete odbornici DPS-a u Bijelom Polju Elzi Numanović, te pozvale su nadležne da hitno reaguju i zaštite odbornicu DPS-a.
- Sramotni, bijedni i jadni napadi na Elzu Numanović, odbornicu DPS-a u Bijelom Polju, odraz su istine da se Crna Gora danas ne nalazi samo u političkoj, već i u dubokoj moralnoj krizi. Upućivati prijetnje jednoj prosvjetnoj radnici i političarki, zbog javno izrečenog stava povodom toga što je crnogorska javnost bila u prilici da čuje četničke pjesme u izvedbi direktora bjelopoljske škole, je kukavički čin onih koji su jaki samo za tastaturom. Zato pozivamo nadležne organe da hitno počnu da rade svoj posao, da identifikuju one, koji u ime i za račun nazadnih, nakaradnih, retrogradnih politika šire mržnju i pokušavaju da siju strah putem društvenih mreža, te da preduzmu sve mjere da se Elza i sve druge Elze u crnogorskoj politici ne osjećaju nebezbjedno i nesigurno kad god odluče da progovore o anomalijama i devijacijama u oslobođenoj posttridesetoavgustovskoj Crnoj Gori - istaknuto je u saopštenju poslanica DPS-a Aleksandre Vuković Kuč, Zoje Bojanić Lalović, Aleksandre Despotović, Nele Savković Vukčević i Sonje Popović.
U saopštenju se dodaje da "u vremenu kad svjedočimo pokušajima povampirenja četništva i neskrivenih pokušaja istorijskog revizionizma, moralna je, a ako hoćete baš i patriotska obaveza, biti Elza koja se hrabro i dostojanstvo suprotstavlja i pojedincima i politikama koje ratne zločince slave kao heroje".
- U krajnjem, stojimo uz Elzu Numanović, ženu koja se nepokolebljivo bori za opstanak antifašističke Crne Gore i koja ne da, onima koji zarad fotelja naprasno obukoše evropske dresove, da đeci ove države ukradu evropsku budućnost - poručile su poslanice DPS-a.

Poslanice DPS-a: Bijednici i kukavice za tastaturom prijete Numanović, nadležni da hitno reaguju

Produbljivanje saradnje Skupštine Crne Gore sa izraelskim Knesetom predstavlja moralni, politički i pravni sunovrat crnogorskog parlamenta, ocijenili su iz Pokreta solidarnosti sa Palestinom.
Predstavnici crnogorskog i izraelskog parlamenta potpisali su nedavno memorandum o saradnji kojim su, kako je saopšteno, definisani modaliteti saradnje parlamentarnih službi u oblastima zajedničkog interesovanja, poput sajber bezbjednosti, vještačke inteligencije i inovacija.
Iz Pokreta solidarnosti sa Palestinom su rekli da više od dvije godine građani Crne Gore i civilni sektor, kroz masovne proteste, javne apele, inicijative i peticiju, dosljedno i jasno zahtijevaju prekid svake institucionalne saradnje sa Izraelom i stavljanje u skupštinsku proceduru Rezolucije o osudi zločina koje Izrael čini nad palestinskim narodom.&nbsp;
Oni su kazali da, uprkos tome, Skupština Crne Gore bira da ignoriše glas građana i zahtjeve građana i krene suprotnim putem.
- Pokret solidarnosti sa Palestinom najoštrije osuđuje potpisivanje memoranduma o saradnji između Skupštine Crne Gore i izraelskog Kneseta u trenutku kada Izrael i dalje sprovodi masovna ubistva palestinskih civila u Gazi, uključujući djecu, dok istovremeno intenzivira sistemsku kampanju etničkog čišćenja na okupiranoj Zapadnoj obali i u Istočnom Jerusalimu - navodi se u saopštenju.
Navodi se da taj čin predstavlja ne samo političku provokaciju, već i duboko moralno kompromitovanje institucije koja bi morala da bude čuvar međunarodnog prava i ljudskih prava.
- Umjesto da se uvaži jasno izražena volja građana, svjedočimo procesu u kojem se saradnja sa Izraelom produbljuje, dok se režim koji je predmet postupaka pred Međunarodnim sudom pravde zbog kršenja Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju genocida politički nagrađuje - rekli su iz Pokreta solidarnosti sa Palestinom.
Takvo postupanje, prema njihovim riječima, predstavlja otvoreno odricanje od vrijednosti na kojima bi trebalo da počiva crnogorski parlamentarizam.
Iz Pokreta solidarnosti sa Palestinom su kazali da izraelski počinioci ratnih zločina moraju odgovarati i snositi posljedice za svoja djela, umjesto da budu nagrađivani političkom i institucionalnom saradnjom.
- Parlament Crne Gore i njegov predsjednik, produbljivanjem odnosa sa Izraelom, daju zeleno svjetlo za dalje kršenje međunarodnog prava i aktivno doprinose izraelskoj nekažnjivosti - navodi se u saopštenju.
Dodaju da normalizovanje genocida i ratnih zločina koje Izrael čini predstavlja direktnu prijetnju globalnoj bezbjednosti, miru i samim temeljima međunarodnog prava.
&nbsp;Iz Pokreta solidarnosti sa Palestinom su rekli da parlament Crne Gore, umjesto da štiti ljudska prava i principe na kojima je utemeljen savremeni međunarodni poredak, bira put političke kolaboracije sa izraelskim državnim režimom.
- Koji sprovodi sistematsko ubijanje civila, bombardovanje djece, kolektivno kažnjavanje palestinskog naroda, etničko čišćenje i otvoreno kršenje međunarodnog humanitarnog prava, režimom koji ignoriše odluke Ujedinjenih nacija i Međunarodnog suda pravde i koji svoju politiku gradi na nekažnjivosti, vojnoj okupaciji i institucionalnom nasilju - zaključili su u saopštenju.

Pokret solidarnosti sa Palestinom: Produbljivanje saradnje sa Knesetom moralni sunovrat crnogorskog parlamenta

Predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta danas je saopštio da je nakon konsultacija sa državama članicama EU, povodom tenzija oko Grenlanda, potvrđeno da je EU „strogo posvećena“ jedinstvu u principima međunarodnog prava teritorijalnog integriteta i nacionalnog suvereniteta, kao i da je EU jedinstvena u podršci i solidarnosti sa Danskom i Grenlandom.
U saopštenju se dodaje da je EU takođe posvećena „priznavanju zajedničkog transatlantskog interesa za mir i bezbjednost na Arktiku, posebno radeći kroz NATO“, ali je Brisel isto tako spreman da se brani „protiv bilo kakvog oblika prisile“.
Takođe, Košta je dodao da je na konsultacijama konstatovana i „spremnost za dalju saradnju sa SAD po svim pitanjima od zajedničkog interesa“, ali i da je „zajednička procjena da bi tarife potkopale transatlantske odnose i da su nespojive sa trgovinskim sporazumom EU i SAD“.

Košta: EU je jedinstvena u podršci Danskoj

Privremena predsjednica Venecuele Delsi Rodrigez ponovo je potvrdila da Karakas ima suvereno pravo da održava diplomatske odnose sa Kinom, Kubom, Iranom i Rusijom, odbacujući miješanje SAD i osuđujući agresivni stav Vašingtona prema njenoj zemlji, prenose danas mediji.
Tokom godišnjeg predstavljanja rezultata rada izvršne vlasti u venecuelanskom parlamentu, Rodrigez je istakla pravo zemlje da sama kreira svoju spoljnu politiku, prenijela je Pres TV.
Ona je naglasila da je, uprkos neprijateljskim akcijama Vašingtona, njena vlada "odlučila da izabere diplomatski put" kako bi se suočila sa krizom nametnutom Venecueli.
Opisujući aktuelni trenutak kao početak "nove političke ere", Rodrigez je značajan dio svog obraćanja u parlamentu posvetila odavanju počasti predsjedniku Nikolasu Maduru i njegovoj supruzi Siliji Flores, koji su kidnapovani tokom američke agresije 3. januara, prenosi Pres TV.
Potvrđujući posvećenost osnovnim principima političkog pokreta koji je osnovao bivši lider Ugo Čavez, Rodrigez je pripisala Maduru zasluge za rad vlade.
Ona se takođe obavezala da će nastaviti napore za oslobađanje Madura i njegove supruge.
Privremena predsjednica i njen brat, predsjednik Narodne skupštine, Horhe Rodrigez, zauzeli su umjeren ton prema opoziciji.
Oni su naglasili potrebu za političkom koegzistencijom i prihvatili odgovornost za poboljšanje političke klime u zemlji, čak i dok se spoljni pritisak pojačava.
Rodrigez je takođe upozorila da fašistički ekstremizam neće biti tolerisan i da će država odlučno djelovati da mu se suprotstavi.
- Čitava Venecuela je ugrožena, i pošto je suverenitet u pitanju, mi ćemo voditi diplomatsku bitku - poručila je ona.
Osvrćući se na nedavne razgovore između američkog predsjednika Donalda Trampa i opozicione liderke Marije Korine Mačado u Americi, Rodrigez je rekla da ako bi ikada otputovala u Vašington kao privremena predsjednica, učinila bi to dostojanstveno, stojeći uspravno, noseći venecuelansku zastavu, a nikada na koljenima.

Rodrigez: Venecuela ima pravo da održava odnose sa drugim zemljama

Dva brza voza iskočila su iz šina u nedjelju na jugu Španije, saopštio je operater željezničke mreže, dok je državni televizijski kanal RTVE, pozivajući se na policijske izvore, naveo da je pet osoba poginulo.
Nesreća se dogodila u blizini Adamusa, nedaleko od Kordobe. Neutvrđen broj putnika je povrijeđen, prenosi RTVE pozivajući se na izvore Civilne garde.
- Voz Irijo 6189 Malaga – (ka Madridu) iskočio je iz šina u Adamusu i sudario se sa susjednim kolosekom. Voz koji je saobraćao na relaciji Madrid - Uelva, a koji se kretao susjednim kolosekom, takođe je iskočio iz šina - naveo je Adif, koji upravlja željezničkom mrežom, u objavi na društvenim mrežama, prenosi Rojters.
Adif je saopštio da se nesreća dogodila oko deset minuta nakon što je voz Irijo u 18.40 sati krenuo iz Malage ka Madridu.
Irijo je privatni željeznički operater u italijanskom vlasništvu. Kompanija se nije odmah oglasila povodom zahtjeva za komentar.
Adif je obustavio sav željeznički saobraćaj između Madrida i Andaluzije.
Službe hitne pomoći Andaluzije saopštile su na društvenim mrežama da je sav željeznički saobraćaj zaustavljen i da su ekipe hitne pomoći na putu, uključujući najmanje devet ambulantnih i vozila za hitnu podršku.
Salvador Himenez, novinar RTVE-a koji se nalazio u vozu na relaciji Kordoba - Madrid, podijelio je snimke koji prikazuju zadnji vagon voza prevrnut na bok, dok evakuisani putnici sjede pored vagona.

Dva brza voza iskočila iz šina u Španiji: Najmanje pet osoba poginulo

Južnoafrička Republika proglasila je stanje nacionalne katastrofe zbog nevremena i poplava u kojima je od decembra poginulo na desetine ljudi.
Obilne kiše i oluje koje već nekoliko sedmica potresaju Južnoafričku Republiku i susjedni Mozambik odnijele su 30 života u južnoafričkim pokrajinama Limpopo i Mpumalanga na sjeveroistoku, kao i najmanje osam u Mozambiku.
Vlasti još tragaju za preživjelima i pokušavaju izvući tijela, dok se voda u pojedinim područjima počela povlačiti, uključujući poznati Nacionalni park Kruger, prenosi Srna.
U nekoliko regija Mozambika rijeke su se izlile iz korita, preplavivši čitava naselja i prisiljavajući hiljade ljudi na bijeg.