Treba na odgovorne pozicije birati ljude koji svojim iskustvom ispunjavaju uslove, kazao je poslanik SD-a Boris Mugoša, nakon konsultacija sa premijerom Milojkom Spajićem.
Podsjetimo, predsjednik Vlade pozvao je predstavnike svih parlamentarnih stranaka na konsultacije u vezi sa izborom sudija Ustavnog suda.
U dopisu Kabineta predsjednika Vlade se navodi da je „izbor sudija Ustavnog suda jedna od najvažnijih obaveza u sklopu utvrđene dinamike ispunjavanja obaveza na putu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji”.
- Nažalost u prethodnom periodu bilo je fingiranje dijaloga i vidio sam da su iz parlamentarne većine uvidjeli greške. Vrijeme treba to da pokaže. Insitucije treba da se popunjavaju sa kvalitetnim ljudima. Nadam se da ovaj sastanak treba to da promijeni - rekao je Mugoša novinarima ispred Vlade.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Politika

Mugoša: Parlamentarna većina uvidjela grešku

Skupština će do kraja godine odlučivati o predlogu Građanskog pokreta URA o ostvarivanju prava na finansijsku podršku svim radnicima državnih preduzeća koja su pošla u stečaj.
Šef poslaničkog kluba Građanskog pokreta URA, Miloš Konatar, kazao je da će se taj zakon odnositi na sve bivše zaposlene bez izuzetaka.
Konatar je rekao da je URA ispunila obećanje dato bivšim zaposlenima u državnim preduzećima koja su pošla u stečaj i predložila zakon kojim se ispravlja višedecenijska nepravda prema njima.
- Dakle, osim metalske, rudarske, drvoprerađivačke i šumarske industrije, sada je red da se obeštete i bivši zaposleni iz svih ostalih sektora nekadašnjih državnih preduzeća - naveo je Konatar.
On je podsjetio da je, kao dio vlasti 2021. godine, URA bila jedan od donosilaca zakona o obeštećenju bivših zaposlenih u metalskoj i rudarskoj industriji, dok su kao opozicija ove godine podržali zakon kojim su se obeštetili bivši zaposleni u drvoprerađivačkoj i šumarskoj industriji.
- Sada je red da se donese zakon kojim će se obeštetiti i svi drugi bivši zaposleni državnih preduzeća koja su pošla u stečaj - zaključio je Konatar.

Konatar: Skupština će do kraja godine odlučivati o predlogu URA-e

Klub poslanika Bošnjačke stranke podnio je više amandmana na Zakon o socijalnoj i dječjoj zaštiti, sa ciljem da se dodatno stimulišu radno sposobni korisnici materijalnog obezbjeđenja da zasnuju radni odnos i aktiviraju na tržištu rada. Kako navode, poseban akcenat stavljen je na period prelaska sa socijalne pomoći na stabilan prihod iz rada.
Predloženim rješenjima, korisnicima materijalnog obezbjeđenja koji su u kontinuitetu 12 mjeseci uključeni u programe aktivne politike zapošljavanja ili koji u tom periodu zasnuju radni odnos, biće omogućeno da nastave da primaju 100 odsto naknade materijalnog obezbjeđenja, što do sada nije bilo zakonski predviđeno.
– Jedini način izlaska iz stanja socijalne potrebe jeste aktivacija na tržištu rada, poručila je poslanica Bošnjačke stranke Edina Dešić.
Iz Bošnjačke stranke ističu da su prepoznali prepreke sa kojima se suočavaju socijalno ugrožene porodice, posebno u tranzicionom periodu do zaposlenja, te da je cilj amandmana da taj proces učine sigurnijim i održivijim. Navode da su se prilikom kreiranja rješenja vodili međunarodnim istraživanjima, koja su pokazala da je postepeni model izlaska iz sistema socijalne pomoći najefikasniji.
– Vođeni rezultatima relevantnih analiza i institucionalnim angažmanom, posredstvom poslaničkog kluba BS, uspjeli smo da pružimo konkretan odgovor na izazove sa kojima se susreću naši građani – saopšteno je iz Bošnjačke stranke.
U poruci na kraju ističu da ovakva rješenja doprinose evropskom standardu socijalne zaštite.

BS: Korisnici materijalnog obezbjeđenja će imati socijalna primanja i nakon stupanja u radni odnos

Predloženim izmjenama Odluke o javnim parkiralištima i garažama u Beranama uvodi se rješenje koje ozbiljno narušava pravnu sigurnost građana, upozorila je odbornica DPS-a u lokalnom parlamentu Mirjana Babić.
Ona ističe da je odredba kojom se Parking servisu daje ovlašćenje da, zbog tri neplaćene parking karte, zadrži odnosno faktički oduzme vozilo – pravno neprihvatljiva i opasna po imovinska prava građana i građanki.
– Podzakonski akt, kakva je opštinska odluka, ne može zamijeniti zakon, niti lokalna vlast može Parking servisu dati ovlašćenja koja pripadaju sudovima i javnim izvršiteljima. Parking servis nije izvršni organ, niti sud, niti izvršitelj i samim tim ne može sprovoditi mjere za koje nije nadležan – navodi Babić.
Prema njenim riječima, ovakvo rješenje direktno narušava ustavne principe vladavine prava, podjele vlasti i pravne sigurnosti, a njegova primjena bi neminovno dovela do brojnih sudskih postupaka.
– Opravdano se postavlja pitanje ko bi snosio odgovornost za eventualnu štetu – Parking servis, Opština Berane ili oba subjekta. Troškovi postupaka, odštete i kamata na kraju bi pali na teret budžeta, odnosno svih građana – upozorava ona.
Dodaje da sporna odredba nije samo u suprotnosti sa Ustavom i važećim zakonima, već i sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, koja štiti pravo na imovinu i zabranjuje njeno oduzimanje bez jasnog zakonskog osnova i pravičnog postupka.
– Apelujem na predlagača odluke da povuče sporni član i da se pitanje naplate parkinga riješi na zakonit i ustavan način, bez mjera koje direktno ugrožavaju imovinska prava građana i mogu proizvesti ozbiljne pravne i finansijske posljedice po Opštinu Berane – zaključila je Babić.

Babić: Sporne izmjene odluke krše Ustav i ugrožavaju imovinska prava građana Berana

Reforma lokalne samouprave o kojoj danas govorimo nije rezultat rada jednog resora, jedne institucije ili jedne politike. Ona je proizvod ozbiljnog, sadržajnog i odgovornog međuresorskog dijaloga, vođenog u protekle dvije godine, u kojem su učestvovali svi ključni državni organi, jedinice lokalne samouprave i međunarodni partneri, poručio je ministar javne uprave, Maraš Dukaj, na sastanku sa predstavnicima više resora, povodom usaglašavanja Predloga zakona o lokalnoj samoupravi.
Ministar javne uprave održao je danas sastanak sa ministrom socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji, Damirom Gutićem, kao i sa državnom sekretarkom Ministarstva zdravlja Milena Cojić, a povodom usaglašavanja Predloga zakona o lokalnoj samoupravi, sa posebnim fokusom na decentralizaciju.
- Tokom sastanka razmotrena su ključna sistemska rješenja predviđena Predlogom zakona, sa ciljem unapređenja normativnog okvira u oblasti lokalne samouprave, uvođenjem asimetrične decentralizacija, koja je ocijenjena kao jedini realan model decentralizacije u Crnoj Gori- navodi se u saopštenju.
Kako se ističe, učesnici sastanka razmijenili su stavove o obimu i dinamici prenosa nadležnosti sa državnog na lokalni nivo, uz naglašenu potrebu da se proces decentralizacije sprovodi uz odgovarajuće jačanje administrativnih i finansijskih kapaciteta jedinica lokalne samouprave, kao i jasno definisane mehanizme nadzora i odgovornosti.
- Posebno je istaknuto da Predlog zakona predstavlja dio Operativnih zaključaka Posebne grupe za reformu javne uprave, koji ujedno čine završna mjerila za zatvaranje pregovaračkog poglavlja 23, te da je njegovo usvajanje i dosljedna primjena od ključnog značaja za dalji napredak Crne Gore u procesu evropskih integracija- poručeno je iz MJU.
Zaključeno je da je otvoren, inkluzivan i međuresorno usaglašen pristup od suštinske važnosti za postizanje održivih i sistemski utemeljenih rješenja, kao i za obezbjeđivanje uspješne implementacije zakonskih odredbi u praksi.
- Proces decentralizacije ne može biti improvizacija niti se može voditi političkim impulsima. Ministarstvo javne uprave ovom procesu je pristupilo odgovorno, najprije kroz temeljnu analizu stanja, uključivanje svih relevantnih aktera i sagledavanje realnih kapaciteta sistema. Ovaj zakon je dokaz da se reforme mogu sprovoditi partnerski, da međuresorska saradnja nije prepreka, već snaga sistema. Upravo iz tog zajedničkog rada proistekao je model asimetrične decentralizacije, koji predstavlja temelj daljeg razvoja lokalne samouprave u Crnoj Gori i odgovor na demokratska očekivanja građana i evropske obaveze države- zaključio je Dukaj.

Dukaj: Reforma lokalne samouprave proizvod međuresorskog dijaloga svih ključnih državnih organa

Odbornik SDP-a u SO Tivat i predstavnik Evropskog saveza, Ćazim Lisičić, reagovao je na izjave predsjednika Opštine Tivat Željka Komnenovića, poručujući da je njegova dužnost da ukazuje na probleme koji utiču na kvalitet života građana.
– Podsjećam predsjednika opštine da sam predstavnik građana u lokalnom parlamentu i da mi je, po toj osnovi, ne samo pravo već i obaveza da ukazujem na društvene anomalije koje direktno utiču na kvalitet života građana – naveo je Lisičić.
On je ocijenio da je pozivanje na “naslijeđene probleme”, nakon skoro šest godina mandata aktuelne lokalne vlasti, poražavajuće.
– Tvrdnja da je riječ o naslijeđenom problemu, nakon gotovo šest godina vaše vlasti, poražavajuća je i za vas kao predsjednika opštine i za vaše koalicione partnere. Da li vam je malo šest godina i gotovo dva mandata ili će za ovaj “nerješivi” problem biti potrebne decenije pod vašom vlašću – pita Lisičić.
Ističe da njegov zadatak nije da ćuti, već da govori onda kada problemi traju, a rješenja izostaju.
– Koristim se isključivo činjenicama. Ukazivanje na činjenice ne znači odsustvo dodira sa realnošću, već upravo suprotno – suočavanje sa njom. Ako se realnost nekome ne dopada, to ne znači da ona ne postoji. Pozivanje na prošlost umjesto preuzimanja pune odgovornosti za sadašnjost postalo je, nažalost, prepoznatljiv obrazac vašeg djelovanja. To možda jeste vaš modus operandi, ali građanima Tivta ne donosi rješenja. Niti sam osporavao da je problem kompleksan, niti da su uključeni državni organi; naprotiv, ukazivao sam da se iza te “kompleksnosti” predugo skriva nečinjenje na lokalnom nivou – poručio je Lisičić.
Naglašava da građane ne zanimaju formalni akti i najave, već konkretna rješenja.
– Građane koji svakodnevno trpe posljedice lutajućih grla ne interesuju informativni akti, sastanci i najave, već konkretni i vidljivi rezultati na terenu. Vrijeme je da pokažete da imate rješenja, a ne da se bavite diskvalifikacijom onih koji na probleme ukazuju. Ne pišem zbog dokolice, već zbog građana koji imaju pravo na bezbjedno i uređeno okruženje – dodao je on.
Lisičić zaključuje da će nastaviti da javno govori o svim pitanjima od javnog interesa, bez obzira na reakcije lokalne vlasti.
– Nastaviću da javno govorim o pitanjima od javnog interesa, jer je to moja dužnost kao predstavnika građana, bez obzira odgovara li to nekome ili ne. Djela zaista govore više od riječi. Građani Tivta ih čekaju već predugo – zaključio je Lisičić.

Lisičić odgovorio Komnenoviću: Da li vam je malo šest godina vlasti ili će ovaj problem čekati rješenje još decenijama

Vlada Crne Gore je 19. decembra, bez održavanja sjednice, na osnovu pribavljene saglasnosti većine članova, odlučila o Prijedlogu za postavljanje Lazara Šćepanovića za direktora Uprave policije (UP).&nbsp;
Odlučeno je, kako je navedeno u saopštenju, i o Predlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prevozu u drumskom saobraćaju s Izvještajem sa javne rasprave, Predlogu zakona o ugovornim odnosima u željezničkom saobraćaju s Izvještajem sa javne rasprave, Predlogu uredbe o bližim uslovima za dodjelu državne pomoći, Predlogu amandmana na Predlog zakona o budžetu Crne Gore za 2026. godinu.
Osim toga, odlučeno je i o Predlogu amandmana 1 na Predlog odluke o zaduživanju Crne Gore za 2026. godinu, Predlog odluke o raspodjeli dobiti Pošte Crne Gore AD Podgorica ostvarene u poslovnoj 2024. godini, Predlog odluke o imenovanju ovlašćenog revizora za reviziju finansijskih izvještaja Pošte Crne Gore AD Podgorica za 2025. godinu.
Vlada je odlučila o Informaciji o potrebi donošenja nove Odluke o dodatku na osnovnu zaradu za obavljanje poslova na određenim radnim mjestima, Predlogu za davanje saglasnosti za isplatu varijabilnog dijela zarade za visoko rukovodni kadar Uprave za statistiku, za period oktobar-decembar 2025. godine, Kadrovskim pitanjima, Predlogu za prestanak vršenja dužnosti v.d. generalne direktorice Direktorata za finansiranje, ugovaranje i sprovođenje sredstava EU podrške u Ministarstvu finansija Sanje Bečanović i Predlogu za određivanje v.d. generalne direktorice Direktorata za finansiranje, ugovaranje i sprovođenje sredstava EU podrške u Ministarstvu finansija Sanje Bečanović.
- Predlogu za prestanak vršenja dužnosti v.d. direktora Uprave za igre na sreću mr Spasoja Papića, Predlogu za određivanje vršioca dužnosti direktora Uprave za igre na sreću mr Spasoja Papića, Predlogu za prestanak vršenja dužnosti v.d. direktorice Uprave carina mr Maje Vučinić, Predlogu za određivanje vršiteljke dužnosti direktorice Uprave carina mr Maje Vučinić, Predlogu za prestanak vršenja dužnosti v.d. generalne direktorice Direktorata za unapređenje konkurentnosti privrede u Ministarstvu ekonomskog razvoja mr Anđele Gajević i Predlogu za određivanje vršiteljke dužnosti generalne direkotrice Direktorata za unapređenje konkurentnisti privrede u Ministarstvu ekonomskog razvoja mr Anđele Gajević - navedeno je u saopštenju.&nbsp;

Vlada donijela odluku o postavljanju Lazara Šćepanovića za direktora Uprave policije

Administracija predsjednika SAD Donalda Trampa smjenjuje gotovo 30 karijernih diplomata sa ambasadorskih i drugih mjesta u ambasadama. Prema pisanju američkih medija, među njima je i američka ambasadorka u Crnoj Gori – Džudi Rajzing Rajnke.
To se događa u okviru napora za preoblikovanje američkih diplomatskih predstavništava i postavljenje osoblja za koje se smatra da potpuno podržava Trampove prioritete, oličene u poruci "Amerika na prvom mjestu", piše <a href="https://apnews.com/article/diplomacy-ambassadors-state-department-1a10058998c86e799ce4e5132a99da18" target="_blank">Associated Press</a>.
Šefovi misija u najmanje 29 zemalja obaviješteni su prošle nedjelje da se njihova postavljenja završavaju u januaru, rekla su dva zvaničnika Stejt departmenta koji nijesu željeli da im se navede ime. Oni koji su pogođeni promjenama ne gube svoj posao u spoljnoj službi i vraćaju se u Vašington na druge dužnosti ako žele da ih preuzmu, rekli su ti zvaničnici.
Svi povučeni ambasadori preuzeli su dužnost za vrijeme administrcije predsjednika Džozefa Bajdena, ali su ostali na tim mjestima poslije prvobitne čistke na početku Trampovog drugog mandata u januaru, kada su ciljani uglavnom politički postavljeni namještenici. To se promijenilo u srijedu kada su počeli da dobijaju obavještenja iz Vašingtona da treba da odu, piše Associated Press.
Stejt department nije komentrisao konkretan broj osoblja ili ambasadora kojih se to tiče, ali je saopšteno da se radi o standardnom procesu u svakoj adminsitraciji. Kako je saopšteno, ambasador je "lični predstavnik predsjednika i predsjednikovo je pravo da osigura da ima pojedince u ovim zemljama koji unapređuju njegovu agendu 'Amerika na prvom mjestu'".
Najviše pogođena smjenama je Afrika, gdje su povučeni ambasadori iz 13 zemalja - Burundi, Kamerun, Zelenortska ostrva, Gabon, Obala Slonovače, Madagaskar, Mauricijus, Niger, Nigerija, Ruanda, Senegal, Somalija i Uganda.
Na drugom mjestu je Azija sa promjenama ambasadora u šest zemalja - Fidži, Laos, Maršalska ostrva, Papua Nova Gvineja, Filipini i Vijetnam.
U Evropi smjene su se dogodile u Jermeniji, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori i Slovačkoj.
Na Bliskom istoku u dvije države - Alžiru i Egiptu, koliko i u Južnoj i Centralnoj Aziji - u Nepalu i Šri Lanki) i na Zapadnoj hemisferi - u Gvatemali i Surinamu.

Tramp smijenio Rajzing Rajnke

Prva konsultativna sjednica Savjeta za saradnju organa državne uprave i nevladinih organizacija (NVO) biće održana danas.
&nbsp;Kako je objavljeno na sajtu Vlade, sjednicom će predsjedavati ministar regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama Ernad Suljević.
&nbsp;Na dnevnom redu sjednice je konstituisanje Savjeta za saradnju organa državne i NVO, kao i usvajanje Poslovnika o radu i izbor zamjenika predsjednika Savjeta.
&nbsp;Vlada je u februaru usvojila Odluku o Savjetu za saradnju državnih organa i NVO, na predlog resornog ministarstva.
&nbsp;Iz Vlade je tom prilikom saopšteno da će formiranje tog tijela mogućiti razmatranje svih važnih pitanja i akata od značaja za rad i funkcionisanje NVO, a koja se odnose na davanje mišljenja, savjeta i preporuka u cilju unapređenja prakse u toj oblasti.

Danas prva sjednica Savjeta za saradnju organa državne uprave i NVO

Kako se Crna Gora, uprkos unutrašnjim krizama i podjelama, približava završnici pregovora sa Evropskom unijom, iz Beograda stižu sve nervozniji tonovi. Posljednje izjave predsjednice Narodne skupštine Srbije Ane Brnabić, koje su proizvele kratku polemiku sa potpredsjednikom crnogorskog parlamenta Borisom Pejovićem, nijesu incident već refleks duboke frustracije srpske vlasti zbog činjenice da Crna Gora uspijeva da napreduje ka EU, dok Srbija godinama tapka u mjestu.&nbsp;
Predsjednik Građanskog demokratskog foruma u Srbiji, Zoran Vuletić tim povodom za Portal Analitiku ocjenjuje da će osjećaj poraza u Beogradu rasti kako se bude približavao datum prijema Crne Gore u EU, jer evropski iskorak naše zemlje ogoljava sve promašaje politike koju, kako kaže, njegova država vodi decenijama.
<h2>Većina Srba saglasna s politikom vlasti u Beogradu prema Crnoj Gori</h2>
- Kada predsjednik Vučić upućuje kritiku bivšim vlastima jedna od najvećih zamjerki je: „Dozvolili ste da nam ode Crna Gora“, a bivša vlast (Tadić/Koštunica) pognute glave glasno ćuti na tu kritiku. Nažalost, ubjedljiva većina Srba je saglasna sa ovom nakaradnom politikom. Ovakav gubitnički stav tj. politika takođe važi za Kosovo i BiH- navodi Vuletić.
Kaže kako je „uz slabe i bezidejne političare u opoziciji potpuno normalno da kompletna Srbija bude frustrirana svojim istorijskim neuspjehom jer je posljednja u čitavom regionu“.&nbsp;
- Frustracija će biti sve veća kako se bude nazirao datum prijema Crne Gore u EU. Najveći razlog tome je sličnost i bliskost dva naroda. Srbi ne mogu lako da se pomire sa tim da Crna Gora može da bude normalna demokratska država, prosperitetna i da njeni građani uskoro neće čamiti po deset sati pri ulasku u Šengen zonu- ističe on.&nbsp;
<h2>Crna Gora pred vratim EU prije svega zahvaljujući Milu Đukanoviću</h2>
Sagovornik Analitike ukazuje i da se Ana Brnabić, kao najbolja učenica Šešelja, ističe kao jastreb, i bez obzira što, kako kaže, zaista ne razumije suštinu politike prva je u svađi sa crnogorskim zvaničnicima.
- Perfidni Boris Pejović joj odgovara cinično izjednačavajući bivšeg predsjednika države Mila Đukanovića sa Aleksandrom Vučićem. Zaboravlja da je uz pomoć Vučićeve logistike, propagande, novca i državne crkve Srbije danas u vrhu vlasti. Isto to je zaboravila i Ana Brnabić, a znala je da se obraduje „rijekama slobode“. Naravno, oboje konsezualno zaboravljaju da je Crna Gora pred vratima EU prije svega zahvaljujući Milu Đukanoviću i DPS-u. Bijedno sa obje strane!- izričit je sagovornik Analitike.
<h2>Crnogorska i srpska vlast čekaju da zastari „slučaj Marović“</h2>
Brnabić je u polemici s Pejovićem uporno pokušavala da relativizuje njegove pozive da Srbija izruči Svetozara Marovića, kojeg prema mišljenju Vuletića, Beograd „čuva“ iz svojih interesa.
- Imajući u vidu genezu „slučaja Marović“ rekao bih da je on iskoristio priliku u konstantnom pokušaju Srbije da saplete i uspori Crnu Goru na putu ka EU. Srbija ga je 2016. zaštitila i gotovo sigurno pomogla da pobjegne iz Crne Gore jer joj je u tom momentu bilo stalo da se ne razvija dalja borba protiv korupcije. Danas ga ne izručuje iz istog razloga- smatra Vuletić.
Kaže kako ne misli da je Marović bilo čime zadužio vlast u Srbiji.
- Da je tako pokazalo bi se to odavno. Jednostavno su se poklopili interesi, Srbija opstruira Crnu Goru, a on provodi de facto kaznu ograničenim kretanjem u Beogradu. U svemu tome moram da pomenem bizaran odnos crnogorskih vlada unazad pet godina prema tom slučaju, deklarativno traže izručenje, mole, a ni sami ne znaju što bi sa njim kada bi ga Srbija izručila. Jednostavno pobjednici iz 2020. zajedno sa Srbijom i Marovićem čekaju da zastari slučaj- ukazuje Vuletić.
<h2>Knežević glavna zvijezda u Srbiji, od Mandića više očekivali</h2>
Na pitanje da li ga iznenađuje što Brnabić nije odgovorio njoj jednaki po funkciji, predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić, kaže da su njih dvoje bili do nedavno istomišljenici.
- Ne bi imalo smisla da Mandić ulazi javno u sukob sa „Srbijom“. Siguran sam da je rukovodstvo Srbije ljuto ili preciznije mnogo više očekivalo od Mandića na zaustavljanju Crne Gore ka EU. Trenutno je Milan Knežević glavna zvijezda u Srbiji. Vidljivo je da se i on jedva uzdržava od kritike Mandiću zašto ne čini više na opstrukciji Crne Gore- navodi sagovornik Analitike. 
&nbsp;
Međutim, Vuletić primjećuje da pažljivijem posmatraču ne može da promakne prije svega Kneževićevo nezadovoljstvo ličnim statusom u vlasti nakon promjena 2020. godine.
- Rekao bih da je ljubomora na Mandića jedan od razloga zašto nastupa na Pinku kad god poželi prilagođavajući ton sentimentu većini Srba. Pejović u ovom dijalogu dođe kao nužno zlo, jer Brnabić ne može da odgovori Mandić- smatra Vuletić.&nbsp;
<h2>Srpsko društvo otupjelo, ne razumije zašto nikada neće stići u EU</h2>
Komentarišući nedavnu izjavu Vučića da će šefici EK Ursuli fon der Lajen predložiti da zemlje Zapadnog Balkana zajedno uđu u EU, Vuletić podsjeća i da se u petak obratio Briselu, Vašingtonu i Moskvi sa upozorenjem da se Srbija ozbiljno naoružava i da moraju da povedu računa o tome ako planiraju da je napadnu.&nbsp;
- Zamislite tu konfuziju i beznađe čuvene politike četiri stuba? Vučićev javno izrečeni besmisleni prijedlog je obraćanje otupjelom srpskom društvu koje ne razumije zašto je najnazadnije u regionu i da ovakvi kakvi smo nikada nećemo stići u EU. Da smo okovani zabludama decenijskom propagandom kako smo lideri regiona po svim pitanjima najčešće možemo potvrditi stalnim retoričkim pitanjem na slavama i po kafanama koje svi postavljaju, zar su Rumuni i Bugari bili bolji kada su ulazili u EU?- navodi Vuletić.
Ističe i da Srbi vrlo površno poznaju Rumuniju i Bugarsku.&nbsp;
&nbsp;- To je folklorni nivo poznavanja susjeda, ali tobože znaju sve odgovore. Zamislite tek kada Crna Gora bude ušla za nekoliko godina u EU kakav će to šok da bude za veliku većinu u Srbiji, a tek višesatno čekanje na EES kontrolu pri odlasku na more. Ta većina u Srbiji nije sposobna da procesuira jednostavnu činjenicu, u tim državama je uvijek bilo oko 70 odsto građana za EU, za razliku od nas gdje je trenutno ispod 30 procenata. Vučićev potcjenjivački prijedlog je dobio najbolji odgovor od vašeg premijera Spajića, samo vi požurite a mi ćemo vas čekati u EU. Nadam se da mu se nije omakla reakcija- kazao je Vuletić.&nbsp;
<h2>Srbija potrošila svoje kapacitete 90-ih, nema suštinske opasnosti za Crnu Goru</h2>
Dodaje kako bi odnos Srbije i Crne Gore uporedio sa onim Rusije i Ukrajine.
- Rusija je napala Ukrajinu jer nije mogla da podnese njen napredak ka EU. Ne miri se režim u Kremlju sa primjerom Južne i Sjeverne Koreje u Evropi. To su vrlo bliski i slični narodi sa tako velikim razlikama u razvoju. Pravdaju agresiju željom Ukrajine za NATO članstvom što je besmislica prvog ranga kada pogledate 1.300 kilometara NATO granice iz Finske, uspostavljene usred rata- &nbsp;kazao je Vuletić.
Upitan koliko daleko je režim u Beogradu spreman da ide kako bi zaustavio proces evropskih integracija naše zemlje, smatra da bi Crnoj Gori danas bilo mnogo teže da nije u NATO i da Srbija nije potrošila sve svoje kapacitete 90-ih epohalnim političkim i vojnim porazima.
- Ovako ostaju utihnuli Mandić i nezadovoljni Knežević kao najmoćnije oruđe u rukama Srbije. Dakle, nema suštinske opasnosti za vas, dragi prijatelji. Iskreno se radujem političkom uspjehu Crne Gore- poručio je Vuletić.
<h2>Srpska vanjska politika četiri stuba je potpuno propala</h2>
Na pitanje kako bi ocijenio stanje u kojem se nalaze pregovori Srbije i EU, odgovara kako ih praktično nema.
- Srbija četiri godine nije otvorila nijedno pregovaračko poglavlje. Srpska genijalna vanjska politika četiri stuba je potpuno propala. Prezir stiže sa svih strana, iako najmanje iz EU. Mi smo javno jedino prema EU pokazali netrpeljivost ovim kardinalnim potezom. Da bi svi razumijeli, ovaj potez se možda najbolje opisuje poslovicom o čobaninu koji se naljutio na selo… Ipak, Evropa ima strpljenja za Srbiju, iako se mi ovako ponašamo. Mnogo su racionalniji funkcioneri EU u Briselu nego što to ovdje ljudi mogu da zamisle, dobro nas poznaju. Da nije tako i da nas ne štiti geografija odavno bismo bili kao Bjelorusija- ukazao je Vuletić.
Upozorava da je Srbija sama sebe izolovala i da će ako ovako nastavi otići „na put bez povratka“ i postati „rupa na evropskom tepihu“.&nbsp;
- Dva moćna propagandna centra rade protiv EU. Sa jedne strane radikalska vlast preko svih medija sa nacionalnim frekvencijama dokazujući da nas mrzi cio Zapad, a sa druge opozicioni United Media dokazuju da nam je EU namijenila ulogu rudarske deponije i želi da nam otruje pijaću vodu preko RioTinta. Uz politički impotentne opozicione političare nemamo se čemu nadati- podvlači Vuletić.
<h2>Očito je da SAD gube strpljenje sa Srbijom</h2>
Narušene odnose Beograd nema samo sa Briselom već i sa Vašingtonom koji uveo sankcije Naftnoj industriji Srbije (NIS), kompaniji u većinskom vlasništvu ruskog Gazproma.
- Nažalost, propaganda uspješno objašnjava kako su američke sankcije NIS-u uperene protiv Srbije, a ne protiv Rusije. Kriza sa NIS-om je potpuno ogolila politiku Srbije i zabludjelost naroda, cio svijet vidi da smo rusko roblje osim nas samih. Pitanje je da li ćemo išta shvatiti i kada nam najnoviji američki zakon o Zapadnom Balkanu konačno protjera i ruski gas. Umjesto da se zahvalimo Sjedinjenim Američkim Državam (SAD) i EU što nam otvaraju vrata za prijem u Evropsku uniju, čime nas oslobađaju ruskog ropstva, pretpostavljam da ćemo još intenzivnije zamrzijeti Zapad- ocijenio je Vuletić.
Kaže kako „i dalje ubjedljiva većina građana Srbije misli da je bio genijalan potez Borisa Tadića i Koštunice kada su predali/poklonili NIS Putinu za tobože čuvanje Kosova“.&nbsp;
- Političke zablude su najskuplje. Prije nedjelju dana je Tadić kritikujući Vučića uz samouvjeren osmjeh rekao da bi on uvijek prije kupio ruski suhoj ili kineski borbeni avion umjesto francuskog rafala. Mora se priznati da je Srbija puna proruskih agenata, propagatora, političara… Ima ih u svim institucijam i porama društva. Zbog svega toga očito je da SAD gube strpljenje oko Srbije, za razliku od EU koja nas i pored svega još tapše po ramenu. Nažalost, sve je manje ljudi koji to vide- kazao je Vuletić.
<h2>Neophodno formirati nedvosmisleno proNATO i proEU listu</h2>
Komentarišući izjavu lidera Stranke slobode i pravde Dragana Đilasa koji očekuje da će Srbija imati prijevremene parlamentarne izbore, sagovornik Analitke smatra da ovakva opozicija u potpunoj defanzivi nije spremna da se suprotstavi Vučiću.&nbsp;
- Uostalom, teško je definisati opoziciju u Srbiji čim se maknemo od toga ko je za Vučića, a ko je protiv njega. Jesu li za Srbiju i region perspektivni opozicionari koji smatraju da je Vučić izdao Kosovo prihvatajući Briselski i Ohridski sporazum? Ima li nade sa onima koji su se zajedno sa Vučićem radovali litijaškim „rijekama slobode“ u Crnoj Gori? Jesu li pravi opozicionari koji glorifikuju Ratka Mladića kao što je to Vučić činio dok je bio generalni sekretar kod Šešelja i kada je neko od njih rekao da treba u dogovoru sa EU da prestanemo sa kupovinom ruskog gasa? I još mnogo sličnih pitanja ima- navodi Vuletić.
Smatra kako su stvari sada prilično jednostavne.
- Neophodno je da se formira jasna i nedvosmislena proNATO i proEU lista koja će krenuti od potpuno drugačije regionalne politike. Obrisi takve liste se naziru u savezu Pokreta slobodnih građana (PSG) i Zeleno-levog fronta (ZLF). Dobro su krenuli, ali su stali. Nema sljedećeg koraka kojim bi pozvali i sve ostale organizacije i pojedince koji bi im se pridružili isključivo zbog takve politike. Realno je da bi takva lista osvojila 10-ak procenata glasova, što bi značilo oko 25 poslanika. Bez tih poslanika nema buduće vlade, naravno uz mogući dobar rezultat studentske liste i liste koja se očekuje desnije od studentske- objašnjava Vuletić.&nbsp;
Ističe kako su tri opozicione liste jedina formula za osvajanje maksimalnog broja mandata u skupštini.&nbsp;
- Eventualno isforsirana jedna opoziciona lista koja bi objedinila sve političke opcije ne može da osvoji maksimalni potencijal opozicionih mandata, bar pet procenata ljudi neće glasati za takvu listu. Zar nam nije to već jasno iz prethodna dva izborna ciklusa. Pogrešno je povlačenje paralele sa Demokratskom opozicijom Srbije i Slobodanom Miloševićem iz 2000. godine, bile su sasvim drugačije okolnosti- ističe Vuletić.
<h2>Autoritet SPC nema veze sa vjerom</h2>
U izjavama opozicionih prvaka u Srbiji u zadnje vrijeme se često mogu čuti kritike na račun Srpske pravoslavne crkve (SPC) zbog njenog odbijanja da uputi oštrije kritike vlasti tokom posljednjih godinu koju su obilježili protesti. Ipak, naš sagovornik kaže kako, zapravo, nema suštinske kritike.
- Više je to škrgutanje zubima zašto malo i njih ne pomaze tzv. crkveni velikodostojnici. Nema riječi kritike na crkvenu nacionalističku ideologiju kojom djeluju u susjednim državama. Jesu li im ikada zasmetale litije u Crnoj Gori? Oko toga su bili saglasni sa Vučićem i patrijarhom koji je desantom ustoličavao Joanikija. Nikada niko od njih riječ nije rekao kada su iz crkvene porte u Srebrenici na dan obilježavanja genocida puštali vesele pjesme Mitra Mirića i Ere Ojdanića… Da budem jasan, mislim na opoziciju koju dominantno kreiraju televizije N1 i NovaS posljednjih deset godina- kazao je Vuletić.&nbsp;
Sagovornik Analitike ističe i kao postoje neke organizacije i manje grupe aktivista i pojedinaca koji se ne mire sa takvom politikom ali sa, kako je kazao, veoma uskim prostorom za djelovanje.&nbsp;
- Što se tiče autoriteta koji SPC uživa on se ne može urušiti zbog bliskosti sa Srpskom naprednom strankom (SNS), jer crkva nije ni stekla autoritet sa nastankom „pravovjernog“ SNS. SPC ima toliki autoritet jer se bavi politikom na najgori nacionalistički način, a većina Srba ne propušta priliku da pogriješi pri izboru. Otud toliki autoritet i on nema veze sa vjerom. Ovo je jako teško što sam rekao, i zaista ne želim ni najmanje da povrijedim osjećanja iskreno verujućih ljudi kojih ima u Srbiji- zaključio je Vuletić.

Vuletić: Kako se bude bližio prijem Crne Gore u EU frustracija u Srbiji će rasti

Najviši katolički velikodostojnik u Svetoj zemlji pozvao je Palestince da ne samo prežive, već i da obnove život u Gazi, dok je u nedjelju predvodio božićnu misu u crkvi Svete Porodice, koja je tokom rata bila meta smrtonosnog izraelskog napada. Kardinal Pjerbatista Picabala, latinski patrijarh Jerusalima, posjetio je crkvu u Gazi četvrti put od početka izraelske agresije na Gazu, a prvi put nakon julske eksplozije u župi, u kojoj je bilo poginulih i velike materijalne štete.
– Naša situacija je vrlo nesigurna, kao i kod mnogih drugih širom Gaze. Često mislimo da će sile svijeta odlučiti našu budućnost, ali u stvarnosti, mi smo ti koji ćemo odlučiti kako obnoviti sve što je uništeno. Ohrabrujem vas – ne gubite nadu. Sada ulazimo u novu fazu: ne smijemo samo preživjeti, već moramo i obnoviti život, rekao je Picabala vjernicima tokom propovijedi.
Patrijarh je dodao da nova faza zahtijeva – „duh Božića, duh svjetlosti, nježnosti i rasta“.
– Sada se čini nemogućim, ali nakon dvije godine užasnog rata – još smo ovdje, naglasio je.
Picabalina posjeta dolazi u trenutku dok borba za opstanak stanovnika Gaze i dalje traje, više od dva mjeseca nakon američkim posredovanjem uspostavljenog primirja između Izraela i Hamasa. Ograničen pristup humanitarnoj pomoći, nesigurnost u snabdijevanju hranom, izraelska vatra i poplave dodatno pogoršavaju stanje u enklavi. Prema podacima Ministarstva zdravstva u Gazi, od 11. oktobra poginula je najmanje 401 osoba, dok je od početka sukoba 7. oktobra 2023. ubijeno 70.925 Palestinaca, a 171.185 ranjeno.
Zvona crkve odjekivala su Gazom dok je beba Mario krštena kao simbol „novog života“ i „nove nade“. U crkvi su bile postavljene crveno-zlatne kugle, zeleni vijenci i ukrasne trake, dok je u uglu stajala velika božićna jelka.
Jedanaestogodišnji Džordž Bisan kazao je za CNN da je još u šoku zbog napada na crkvu u julu.
– Kada su bombardovali crkvu, mnogi su bili povrijeđeni, a neki su poginuli. Moja želja za Novu godinu je da odem odavde, da se sretnem sa porodicom u inostranstvu i da živimo u miru. Želimo da živimo, rekao je dječak.
Za hrišćane u Gazi posjete vjerskih lidera predstavljaju podršku i utjehu u svakodnevnoj borbi za opstanak.
– Takve posjete doživljavaju se kao čin podrške i istrajnosti, kazao je Ramez Al-Suri, raseljen iz Gaze. – Narod Gaze voli život i teži miru.
Al-Suri je izgubio troje djece – Suhajlu (14), Džuliju (12) i Madžida (11) – u izraelskom napadu na grčko-pravoslavnu crkvu Svetog Porfirija, jednu od najstarijih aktivnih crkava na svijetu, oktobra 2023. godine. Napad je, prema navodima, ciljao pripadnike Hamasa, a život je izgubilo najmanje 17 osoba.
– Nijedno dijete nije ostalo. Sva su postala žrtve ovog rata. Sa dolaskom Nove godine, nadamo se da će to biti godina ljubavi i mira, godina u kojoj će svi ljudi moći živjeti slobodno i s nadom u bolje sjutra, poručio je Al-Suri.

„Još smo ovdje“: Nakon dvije godine patnje, hrišćani Gaze ponovo ukrašavaju crkve za Božić

Jedan od branilaca optuženog Zorana Lazovića, advokat Zoran Piperović kazao je da se tužiteljka Mira Samardžić na sva pitanja bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića "upućenih njoj, kazala da se ne sjeća, što je frapantno".
- Znači ničega se žene ne sjeća. I ono što je ona radila se ne sjeća. Nijesam htio da budem nepristojan, mada bih bio i pristojan da sam to pitao, jer pravo bi pitanje bilo – Da li se sjeća ko joj je rekao da se ne sjeća?- upitao je advokat Piperović.
On smatra da ovo što se danas čulo u sudnici, za osobu koja je bila tužilac toliko godina, prosto je frapantno.
- Prosto nije za javnost, to joj ruši dignitet. Ja ne znam da li je njoj muka posle ovoga. Iako je &nbsp;ona dama, možda ovo nije džentlmenski, ali ona je pred sudom dužna da govori istinu. Dakle, na najprostija pitanja, jednostavno odgovorila samo – ne sjećam se - smatra Piperović.
Ono što mu iskustvo govori, kako je kazao, da ovako kratki odgovori i ovakva nesjećanja, ne zna da li su baš iz njene glave.&nbsp;
-Iz čije su, ne znam, ali jesu li iz njene ne znam. Vidjeli smo uostalom da sve što radimo, sve što se sprovodi, ide upravo na vodenicu odbrane i ja ću, evo sad unaprijed da vam kažem 24. nakon saslušanja Sanje Jovićević i još jednog svjedoka, da tražim ukidanje pritvora. Da li ćemo tražiti ukidanje pritvora ili zamjenu pritvora nekom drugom mjerom, vidjećemo. Ali sada je već evidentno i jasno da je ono potvrđivanje optužnice bilo samo isključivo jedno – a to je da ova dva čovjeka umru u zatvoru - naglasio je Piperović.

Piperović: Da li se Samardžić sjeća ko joj je rekao da se ne sjeća?

„Mi iz iskustva znamo da tlačitelj nikada slobodnom voljom ne daje slobodu, dakle ona mora biti zahtjev potlačenih“ – Mahatma Gandi. Zvanični Beograd je ispoljio ogromnu nervozu i anticrnogorsku pizmu na naklonost Brisela da iz oportunih razloga podrži pristupanje Crne Gore članstvu u EU iako, i sam priznajem, postoji više argumenata protiv prijema, nego za. Kao neko ko sebe smatra posvećenim pristalicom evropskih vrijednosti, na kojima je formirena ideja ujedinjene Evrope od strane ljevičarske ideologije iz vremena dominacije liberalnih ideja, apsolutno ne vidim ništa zajedničko, ni na političkom, ni na ideološkom, ni na kulturnom planu, sa bilo kim iz vladajuće većine. Što je najgore, u suštinskom smislu ne postoji nikakva razlika u načinu formiranja institucija i načinu vladanja u Srbiji i Crnoj Gori. Jedina razlika je što je način formiranja institucija i načina njihovog funkcionisanja u Srbiji posljedica autoritativne, sada već i sa elementima diktature jednog čovjeka, predśednika Srbije Aleksandra Vučića, dok je u Crnoj Gori njihovo formiranje proizvod ogoljenog nasilja parlamentarne većine. O društvenom konsenzusu u bilo kojoj sferi društva, što jeste odlika demokratskih država, nema ni govora. <h2>PROGONI KAO KONSTANTA</h2> Hana Arent je davno konstatovala da „obezdržavljenost u masovnim razmjerama praktično je stavila svijet pred neizbježno i krajnje zbunjujuće pitanje da li uopšte postoje neotuđiva ljudska prava, dakle prava koja su nezavisna od bilo kog posebnog političkog statusa i proističu isključivo iz puke pripadnosti ljudskom rodu“. Kada je u pitanju Crna Gora, pored političkog statusa, neophodno je istaći nacionalni i religiozni status, mada se oni često poklapaju sa političkim. Sva individualna i grupna ljudska prava zavise od pripadnosti ili simpatija prema partijama političke većine, po pravilu su etnocentristička i religiozno unilateralna. Odnosno, od političke opredijeljenosti, pripadnosti poželjnom nacionalnom i vjerskom korpusu zavisi položaj u društvu i nivo poštovanja vaših ljudskih prava. Medijska okupacija i pretvaranje mnogih elektronskih medija u puke kopije beogradskih žutila, zloupotreba pravosudnog sistema u obračunu sa procrnogorskim, nezavisnim, kritičkim medijima, ogoljena diskriminacija crnogorske kulture, tradicije i crnogorskog jezika, favorizovanje srpstva i nametanje lažne istorije i tradicije u kojoj se Crnoj Gori oduzima svaka autentičnost i boji srpskim bojama, imaju cilj da se Crnoj Gori oduzmu temlji na kojima je opstajala čitav milenijum i koji je u savremenom svijetu čine potencijalno evropskom i građanskom državom. Najnovija žrtva anticrnogorske, velikosrpske patološke mržnje prema svemu časnom i crnogorskom je smjena direktorke Nacionalne biblioteke Dragice Lompar, zato što je pošteno i profesionalno radila svoj posao i razotkrila prevaru o dodjeli „Trinaestojulske nagrade“ jednom infamantu za neobjavljenu zbirku pjesama. Slično je i sa progonom od strane politizovanog tužilaštva nezavisnih medija i njihovih finansijera, čime se želi ugušiti svaka kritička misao i ugasiti nezavisni, procrnogorski mediji. I sve se to zamotava u farsičnu oblandu obračuna sa propagandno kriminalizovanim „bivšim režimom“, sa kojim povezuju svaki medij koji je kritičan prema sadašnjoj vlasti. Uz sramno ćutanje predstavnika EU u Podgorici i briselske administracije. <h2>VOJVODA RAJO OD KRNJE JELE</h2> Nikada do kraja dekonstruisane, ideološke matrice koje su devedesetih godina prošlog stoljeća uspostavile i potom održavale totalitarni poredak režima Slobodana Miloševića i njegovih satrapa u Crnoj Gori i u dvijehiljaditim su, posebno od početka vladavine Aleksandra Vučića i Srpske napredne stranke, održale kontinuitet u još gorem i lukavijem obliku. Umjesto sile oružja prešlo se na promjenu svijesti, sa istim konačnim ciljem - širenja nacionalnog prostora i, uz pomoć Crkve Srbije, poistovjetiti ga sa prostorom na kojem Crva Srbije ima uticaj. Najbolji primjer za to je prostor Crne Gore. Upravo zato su se vladajuća većina i Crkva Srbije uprli da se autokefalna Crnogorska crkva istorijski predstavi kao dio Crkve Srbije, iako većinu vremena postojanja CPC - Srpska crkva nije ni postojala.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251220231212_8ad381e675e838c14277082cff2dd3918baac8b8889e0b62907add62686c71e7.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251220231212_8ad381e675e838c14277082cff2dd3918baac8b8889e0b62907add62686c71e7" data-rendition-name="original" width="446" height="319" loading="lazy" alt="vojvoda "> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251220231212_cb2fcf1f68fd5b290e528a359ae29cd0a51564e4fefb8f4557f27315846c5c35.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251220231212_cb2fcf1f68fd5b290e528a359ae29cd0a51564e4fefb8f4557f27315846c5c35" data-rendition-name="original" width="452" height="557" loading="lazy" alt="vojvoda"> </figure>  Na prijemu, u organizaciji predśednika crnogorskog parlamenta, vojvode Raja od Krnje Jele, obilježena je 120-godišnjica donošenja prvog crnogorskog Ustava 1905. godine, uz zvanice koje taj datum, kao i datum proglašenja Crne Gore kraljevinom, doživljavaju kao formalno razbijanje srpskog nacionalnog prostora. Vojvoda Rajo od Krnje Jele je održao govor u prigodnom velikosrpskom maniru, citirajući odredbe Ustava, namjerno preskačući član 40, kojim je definisano da „Crnogorska je crkva autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ....“. Pošto član 39. tog Ustava o narodnim bojama velikosrbi pokušavaju pretvoriti u boje crnogorske zastave, poklanjam vojvodi Raju od Krnje Jele zvaničnu razglednicu Crne Gore na dan proglašenja kraljevine 28. avgusta 1910. godine, sa crvenom zastavom na balkonu dvorca na Cetinju, kao i sliku dvorca na Kruševcu, takođe sa crvenom zastavom na krovu, odakle su zvanice odvođene na Cetinje. Mora da se kralj Nikola zbunio kad nije stavio po vojvodinoj želji trobojku?  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122023128_32fca63c09acb62e09dc3c343accb5d200cfb4c1827cd1c22f9ac37c4781d913.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025122023128_32fca63c09acb62e09dc3c343accb5d200cfb4c1827cd1c22f9ac37c4781d913" data-rendition-name="original" width="415" height="399" loading="lazy" alt="ustav cpc "> </figure>  Siguran sam da vojvoda Rajo od Krnje Jele, tog rasadnika urbane, građanske Crne Gore, izuzetno poštuje Valtazara Bogišića, jedno vrijeme ministra pravde Crne Gore i tvorca čuvenog Opšteg imovinskog zakonika za Crnu Goru iz 1872. godine, posebno njegovu izjavu „što se grbo rodi vrijeme ne ispreavi“, ili, što bi savremeni pravnici rekli, „iz neprava ne može nastati pravo“. Pa da malo podučimo vojvodu, kako ne bi ubuduće tendenciozno zaobilazio ono što mu kvari sliku o „srpskoj Crnoj Gor“. <h2>PRIZNANJE IZDAJE</h2> U Ustavu Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, u tački 22 izričito piše: „Odluke Sv. Sinoda o spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakoga obavezne potrebito im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“. Sastav Svetog Sinoda Crnogorske pravoslavne crkve objavljen je u Državnom kalendaru Knjaževine Crne Gore za 1910. godinu: „Predśednik Mitropolit Mitrofan, članovi: episkop Kiril Mitrović, arhimandrit Mihailo Dožić, iguman Prokopije Vračar, protođakon Filip Radičević, protojereji Aksentije Bojović i Pavle Petrović. Sekretar đakon Ivo Kaluđerović“. Iz navedenog sastava se vidi da sekretar Sv. Sinoda nije bio njegov član, da nije imao pravo glasa, tj. odlučivanja, već da se bavio administrativnim poslovima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122023128_c76fde3a23e246c94622a8f3c36a27559a4206fd6d6fe9dc64a0a87053c2582d.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025122023128_c76fde3a23e246c94622a8f3c36a27559a4206fd6d6fe9dc64a0a87053c2582d" data-rendition-name="original" width="423" height="210" loading="lazy" alt="sveti sinod "> </figure>  Crnogorska pravoslavna crkva je prisajedinjena Ujedinjenoj srpskoj crkvi Zapisnikom sa „izvanredne śednice Svetoga Sinoda Pravoslavne Crkve u Crnoj Gori“ od 16. 12. 1918. g, koji su potpisali Mitropolit autokefalne Crnogorske crkve Mitrofan Ban, mitropolit pećki dr Gavrilo Dožić i episkop nikšićki Kiril Mitrović. Zapisnik je potpisao i sinodski zapisničar Ivo Kaluđerović, za kojeg smo već napisali da po Ustavu CPC nije imao pravo odlučivanja. Ako uporedimo sastav Sinoda sa potpisnicima Zapisnika, viđećemo da Gavrilo Dožić nije bio član Sinoda. Što će reći da su samo dva potpisa validna. Pored toga, crkveni kanoni izričito propisuju da o statusu crkve može odlučivati isključivo crkveni sabor, nikako sinod, posebno ne sa dva člana od sedam.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122023128_832905ebef745d984e97ab2d246f7314b8e93fbdba8cd5a565eccf6e5d37db27.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025122023128_832905ebef745d984e97ab2d246f7314b8e93fbdba8cd5a565eccf6e5d37db27" data-rendition-name="original" width="446" height="341" loading="lazy" alt="Zapisi o tzv.ujedinjenju"> </figure>  Što se tiče načina donošenja odluka Sv. Sinoda, oni su Ustavom CPC iz 1904. g. bili precizno regulisani. U čl. 25 piše: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“, tj. najmanje četiri člana od ukupno sedam, i to tri koji su po položaju (mitropolit Crne Gore, episkop zahumsko-rasijski i arhimandrit cetinjski (čl.11) i jedan po izboru (jedan od tri protroprezbitera (čl.11). Da ne pominjemo već navedeni član 22. da odluke Sinoda ne mogu biti izvršne bez „Knjaževskog odobrenja“. Da je Crna Gora pravna država, kao što nije, odavno je odluku iz Zapisnika od 16. 12. 1918. g. trebalo staviti van pravne snage, jer iz neprava ne može nastati pravo! Ako je odluka tzv. Podgoričke skupštine o prisajedinjenju Crne Gore Srbiji slučaj poznat u pravu kao pravni akt inexistant (akt koji ne postoji), takav je onda i bilo koji drugi akt ili odluka koje slijede iz njega. To se odnosi kako na „odluku“ dva člana Sv. Sinoda o „samoukinuću“ sopstvene autokefalne Crnogorske pravoslavne crkve i „ujedinjenju“ u Ujedinjenu Srpsku pravoslavnu crkvu, tako i na dekret regenta Aleksandra iz 1920. godine o ukidanju Crnogorske pravoslavne crkve. U knjizi „Srpski zločini u Crnoj Gori“, izdatoj od strane Kraljevske Crnogorske štamparije u Rimu 1921. g. piše: „Mitropolit crnogorski (Mitrofan Ban) umro je koncem mjeseca septembra 1920. u 76. godini na Cetinju. Na samrtnom času izjavio je, da je u decembru 1918. pod prijetnjom smrti od strane Srba priznao aneksiju Crne Gore Srbiji i da je ovu izjavu učinio grofu Salisu, izaslaniku Vel. Britanije za anketu u Crnoj Gori. Potonje riječi mitropolitove su bile dirljivi apel na Kralja i narod crnogorski, tražeći da mu oproste ono što je i sam smatrao izdajstvom svoje otadžbine“. <h2>SIMBOLI SRPSKE OKUPACIJE</h2> Vojvoda Rajo je na obelježavanju 120-godišnjice objave Ustava iz 1905. g. prigodu začinio i osobom u crnogorskom ruhu, ali sa pogrešnom kapom. Trebalo je Rajo da priupita onog srpskog istoričara Aleksandra Stamatovića, od kad je 4S silom nametnuto na kapi u Crnoj Gori. Znao bi da u vrijeme donošenja Ustava na crnogorskim kapama niđe nije bilo 4S, te da je to još jedan od bezočnih falsifikata koje svako malo izbacuje. Kao što nema većeg bezobrazluka i poganštine od nazivanja kapele koju je podigao Aleksandrar Karađorđević na Jezerskom vrhu Njegoševom kapelom. Vojvoda se predstavlja kao veliki antikomunista, iako su u vrijeme socijalizma više poštovane „svetinje“ nego što ih on poštuje. U vrijeme socijalizma, kad je građena brana na Pivi i seljen Pivski manastir, svaki kamen je obilježen brojem i prenešen na novo mjesto manastira. I to je rađeno 13 godina. Kamen po kamen. Pa onda restaurirano tako da je sačuvan originalan izgled. Njegoševa kapela je 1924/5 samo oburdana niz Koprivinu stranu. Komunisti je ne bi rušili, već bi svaki kamen bio vraćen na svoje mjesto i bila bi sačuvana originalna Njegoševa kapela. Da je Srbima bila svetinja i oni bi to uradili. Ali nijesu. Njima je trebala kapela kao svetinja koju je sagradio okupator, kao dokaz da je podjarmio Crnu Goru! I sad jedan ponavljač nikšićke gimnazije „Stojan Cerović“, nedostojan da pominje Njegoševo ime, hoće po drugi put da oburda Njegoševu kapelu i vrati simbol srpske okupacije Crne Gore na Lovćen. E pa teško preko nas živih!

Obezdržavljenost

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić, bez ijednog pogleda ili riječi, nonšalantno je prošao pored majke Slobodanke Krgović, koja štrajkuje glađu ispred zgrade parlamenta, boreći se, kako kaže, za dostojanstvo svih majki sa troje i više djece čija su primanja zamrznuta još od 2016. godine.&nbsp; Mandić se uputio ka službenom automobilu, potpuno ignorišući ženu koja stoji sa transparentom i apeluje na državni vrh. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoTE8wNc6vVQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Krgović jističe da je na ovaj vid protesta primorana, jer majke godinama bezuspješno pokušavaju da dobiju makar minimum institucionalne pažnje. – Ja sam počela štrajk glađu da bih apelovala na predstavnike vlasti da nam povećaju primanja koja su zamrznuta od 2016. godine, a u jednom periodu ih nijesmo ni primale. Donijet je zakon 2021. i od 2022. dobijamo ta fiksna obeštećenja. Tražimo da se odmrznu primanja i da se usklađuju jednom ili dvaput godišnje, kao sva ostala, u odnosu na troškove života – kazala je Krgović. Podsjeća da su majke već protestovale ispred Skupštine, ali da nije bilo reakcije institucija. Peticiju koju je potpisalo 7.500 majki parlament još nije razmotrio, iako je budžet na dnevnom redu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122211124_e723e5ab81ffbd4b5c777b30ccd9b44b8f7dc7c6d69d4973c422bcbae48aafdb.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025122211124_e723e5ab81ffbd4b5c777b30ccd9b44b8f7dc7c6d69d4973c422bcbae48aafdb" data-rendition-name="original" width="677" height="388" loading="lazy" alt="krgović"> </figure>  – Zato smo zabrinute. Ako se usvoji budžet bez razmatranja naših zahtjeva, pitanje je šta dalje. Zato sam i ponijela transparent sa iznosima primanja: 192 eura za majke sa biroa i 336 za majke iz radnog odnosa – navela je ona. Krgović poručuje da očekuje hitnu reakciju Skupštine prije izglasavanja budžeta, jer u suprotnom – protest bi mogao da se radikalizuje. – Moj štrajk glađu trajaće do petka. Ako ne bude reakcije, majke iz cijele Crne Gore će doći ovdje i radikalizovaćemo štrajk: blokade saobraćaja i druge mjere. Ali vjerujem da do toga neće doći. Očekujem da me neće pustiti da kolabiram ovdje, već da ćemo dobiti poziv. Predali smo zahtjeve Skupštini i Vladi – kazala je ona. Majke, dodaje, traže tri konkretne stvari: - &nbsp;korekciju i usklađivanje primanja, - &nbsp;isplate preko banaka i uplatu doprinosa za PIO, - sastanak sa predstavnicima vlasti – koji do sada nije zakazan. Uprkos njenom prisustvu pred samim ulazom, predsjednik Skupštine prošao je pored nje bez reakcije, sa potpunim &nbsp;odsustvom empatije prema ženi koja zbog egzistencijalne borbe rizikuje zdravlje. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FKY4h1YSluAc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

VIDEO: Mandić nonšalantno prošao pored majke koja štrajkuje glađu; Krgović: Ne tražim ništa lično već pravdu za 7.500 majki

Pljevlja su među najzagađenijim mjestima u Evropi. Tokom zimskih mjeseci koncentracije sumpor-dioksida, PM čestica i drugih otrovnih gasova višestruko premašuju dozvoljene granice. Djeca završavaju na kiseoniku. Stariji se guše u sopstvenim domovima. Broj oboljelih od respiratornih i malignih bolesti iz godine u godinu raste - poručio je građanski aktivista Pavle Čolović u otvorenom pismu svjetskim liderima, predsjednicima država, premijerima, ministrima zdravlja i životne sredine, predstavnicima Ujedinjenih nacija (UN), Evropske unije (EU) i međunarodnih ekoloških organizacija.
Naglasio je da se obraćam iz Pljevalja - malog ali, kako je rekao, najljepšeg grada na sjeveru Crne Gore - koji već decenijama polako umire - ne od rata i gladi - već od vazduha koji udišu.
- Posebno zabrinjava činjenica da je Termoelektrana Pljevlja zvanično prošla takozvanu „ekološku rekonstrukciju“, u koju je uloženo skoro 100.000.000 eura. Javnosti je obećano smanjenje zagađenja, usklađivanje sa evropskim standardima i zaštita zdravlja građana - naveo je on.
Danas, nakon tog enormnog ulaganja, stanje je, podvlači Čolović, nikada gore.
- Zagađenje je veće, zdravstvene posljedice su teže, a povjerenje građana potpuno urušeno. Postrojenja za odsumporavanje i denitrifikaciju ne funkcionišu kontinuirano, mjerni sistemi se gase upravo kada je zagađenje najizraženije, a odgovornost se prebacuje sa institucije na instituciju - naglasio je on.
Čolović je podvukao da ovo pismo nije politički pamflet – nego vapaj jednog grada.
- Ovo je optužnica savjesti. Ovo je pitanje: kako je moguće da se uloži 100 miliona eura, a da građani danas udišu otrovniji vazduh nego ranije? – naveo je Čolović.
Oni, kako je rekao, traže hitnu međunarodnu pažnju i nezavisni monitoring kvaliteta vazduha u Pljevljima, međunarodnu reviziju efekata ekološke rekonstrukcije Termoelektrane Pljevlja, pritisak na nadležne institucije da poštuju ekološke i zdravstvene standarde, zaštitu osnovnog ljudskog prava - prava na život i zdrav vazduh.
- Zagađenje ne poznaje granice, nacije ni ideologije. Ako danas ćutimo nad Pljevljima, sjutra će neko drugi pisati isto pismo iz nekog drugog grada. Ne tražimo privilegije. Tražimo istinu, odgovornost i pravo da naša djeca imaju isto pravo na zdrav život kao djeca u Parizu, Berlinu ili Oslu - zaključio je Čolović dodajući da se nada da će čuti glas jednog malog grada prije nego potpuno utihne.

Čolović: Tražimo nezavisni monitoring kvaliteta vazduha u Pljevljima i međunarodnu reviziju efekata ekološke rekonstrukcije TE Pljevlja

Grupacija nastala u aktu protivprirodnog bluda staljinizma i velikosrpskog fašizma čiji je viđeni potrčko aktuelni direktor DACG nije slučajno pregla da poklopi bezbjednosni sistem Crne Gore, kazali su dekan na Faluketetu za crnogorski jezik i književnost Aleksandar Radoman, prodekan Adnan Čirgić i profesor Boban Batrićević odgovarajući na prozivke direktora Državnog arhiva Crne Gore Danila Mrvaljevića.
Mrvaljević je na mreži Fejsbuk Radomana, Čirgića i Batrićevića oslovio s “babetine”, te dodao da mu je drago da "idu trojica na njega" jer "pojedinačno nijesu dorasli".&nbsp;
Reagovanje Čirgića, Radomana i Batrićevića prenosimo u cjelosti:&nbsp;
Da nije bilo najnovijeg Fejsbuk izbljuvka direktora Državnoga arhiva Crne Gore, pitanje na osnovu kojih referenci je izabran na tu poziciju i dalje bi bilo misterija. Novo javno uneređivanje direktora DACG razriješilo je tu misteriju. A evo o čemu je riječ. Grupacija nastala u aktu protivprirodnog bluda staljinizma i velikosrpskog fašizma čiji je viđeni potrčko aktuelni direktor DACG nije slučajno pregla da poklopi bezbjednosni sistem Crne Gore.&nbsp;
U toj misiji po svoj prilici im se logičnim učinilo da tom sistemu neizostavno mora pripadati i Državni arhiv. Jer čemu bi ti vražji arhivi inače služili do da čuvaju neke tajne. Što bi bio smisao arhivistike ako ne da čuva i pothranjuje konspirativne spise koji u datom momentu mogu poslužiti da se neko kompromituje i difamira. Od ekipice koju krase sumnjive diplome i odsustvo radnog staža u bilo kom poslu a objedinjava je patološki resentiman i mržnja prema 2006. godini, bilo bi nepravedno očekivati da išta drugo i misle o arhivu.
E tu dolazimo do pitanja referenci našeg direktora. Ako je arhiv mjesto đe se pohranjuju tajne i kuvaju intrige ko bi mogao biti bolji direktor arhiva od lokalne mutikaše. Otud njegov ispljuvak počinje s babetinama, nastavlja glasinama, vrhuni prijetnjama (u maniru B. B. - imamo saznanja, bolje da ih ne obznanimo) i okončava pljuvačinom. Pritom okađen doktrinom poltrona aktuelnog režima o svetoj i moralnoj borbi protiv bivše vlasti. Samo s ljudima koji nikad nijesu bili dio niti jedne vlasti. Ostavljamo stoga direktora i kolektivno i individualno da bazdi u svom budžaku intriga i mržnje okružen ekipom najbizarnijih i najbesprizornijih tipova koje je crnogorska politika ikad viđela saglasni s njim u jednom - u moru ližisana aktuelnog režima zbilja nije ničim zamiritao da ga izdvojimo.
Što se pak tiče onoga da mu je drago što trojica idu na njega, da bude jasno: nijedan od nas ne ide na njega. Nijesmo mi muve pa da idemo na Danila Mrvaljevića.
Javnost ćemo pošteđeti dalje polemike s direktorom DACG jer nam namjera nije ni bila da s njime polemišemo no da ga pozovemo, u vezi sa saopštenjem grupe građana, da se priśeti dužnosti direktora državne ustanove koja mu je povjerena. Budući da je svojom pisanijom potvrdio sve ono što svo Cetinje o njemu misli, nema razloga da se dalje glibamo. Nemamo ingerencija da ga spriječimo u njegovim očitim izdajničkim namjerama.
Adnan Čirgić
Boban Batrićević
Aleksandar Radoman

Mugoša: Parlamentarna većina uvidjela grešku

Konatar: Skupština će do kraja godine odlučivati o predlogu URA-e

BS: Korisnici materijalnog obezbjeđenja će imati socijalna primanja i nakon stupanja u radni odnos

Babić: Sporne izmjene odluke krše Ustav i ugrožavaju imovinska prava građana Berana

Dukaj: Reforma lokalne samouprave proizvod međuresorskog dijaloga svih ključnih državnih organa

Lisičić odgovorio Komnenoviću: Da li vam je malo šest godina vlasti ili će ovaj problem čekati rješenje još decenijama

Vlada donijela odluku o postavljanju Lazara Šćepanovića za direktora Uprave policije

Tramp smijenio Rajzing Rajnke

Danas prva sjednica Savjeta za saradnju organa državne uprave i NVO

Vuletić: Kako se bude bližio prijem Crne Gore u EU frustracija u Srbiji će rasti

Mugoša: Parlamentarna većina uvidjela grešku

„Još smo ovdje“: Nakon dvije godine patnje, hrišćani Gaze ponovo ukrašavaju crkve za Božić

Piperović: Da li se Samardžić sjeća ko joj je rekao da se ne sjeća?

Konatar: Skupština će do kraja godine odlučivati o predlogu URA-e

PRATITE TVe UŽIVO