Pljevlja su danas najslobodniji grad u Crnoj Gori, mjesto gdje svi narodi mogu slobodno obilježavati datume iz svoje istorije, a večeras pljevaljski Srbi obilježavaju jedan od najvažnijih datuma naše slavne prošlosti - poručio je predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš, prenose Vijesti.
U Pljevljima je večeras, u organizaciji Srpskog nacionalnog savjeta Crne Gore, SKC „Patrijarh Varnava“ i NVO „Biserinica“, održana svečana akademija povodom Dana ujedinjenja Crne Gore i Srbije i 107 godina od održavanja Podgoričke skupštine, kada je nestala država Crna Gora.
Vraneš je kazao da je Podgorička skupština bila legitimna "što potvrđuju brojni telegrami i čestitke međunarodnih zvaničnika, među kojima i tadašnjeg predsjednika Sjedinjenih Američkih Država (SAD)“.
Naveo je da su Pljevlja nakon oslobođenja 1912. godine najprije pripala Kraljevini Srbiji, a da su tek krajem 1913. uključena u sastav Crne Gore, što je, kako je rekao, učinjeno "bez većinske podrške stanovništva obje vjeroispovijesti".
On je naveo i kako su Pljevljaci u velikoj većini ipak težili pripajanju sa Srbijom.
- Jedino tako, mudro i staloženo sa istinom kao vodiljom, možemo dovršiti duhovno ujedinjenje srpskog naroda. Neka Pljevlja nikada više ne budu granica, već mjesto gdje se susreću i grle Crna Gora i Srbija i sestra im Republika Srpska - poručio je Vraneš, završivši govor riječima: "Neka bude Amin. Bože daj. Dogodine u Prizrenu".
Program manifestacije počeo je blagoslovom i pozdravnim slovom mitropolita Mileševskog Atanasija koji je kazao da "ovakvim manifestacijama i podsjećanjima na istoriju srpskog naroda" pokazuju da su "sposobni za velika djela".
- Kao i naši slavni preci. Sve što je kod nas najbolje rođeno je iz svetosavlja - poručio je Atanasije.
Svečanost je otvorena izvođenjem himni „Onamo, namo“ i „Bože pravde“. Iako je bio najavljen, akademik Matija Bećković nije prisustvovao, a njegovo pismo pročitao je voditelj programa Dragan Alorić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Politika

Vraneš: Podgorička skupština bila legitimna, Pljevlja su prisajedinjena Crnoj Gori suprotno volji većine naroda

Na Balkanu bijesni hibridni rat, a Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Bugarska su pod najvećim napadom - ocijenio je u emisiji "24 sata", na Televiziji E, profesor na Vojnoj akademiji "General Mihailo Apostolski" i bivši ministar unutrašnjih poslova Sjeverne Makedonije Oliver Andonov.
Kako naš sagovornik navodi, razlog tome je što se Crna Gora mora destabilizovati i zaustaviti u putu ka Evropskoj uniji, dok Sjeverna Makedonija ne smije da krene u pregovore za Evropsku uniju.
- Bugarska se unutar Evropske unije mora destabilizovati, a Srbija se mora držati kao hladan partner Rusije koji može uticati i na Bosnu, i na Crnu Goru i na Sjevernu Makedoniju. Tu svakako dolazi i uticaj iz Mađarske koji je i politički i ekonomski - naveo je Andonov.
Komentarišući nedavna hapšenja crnogorskih građana koji su se borili na strani Rusije u ratu u Ukrajini, kao i na upozerenja opozicije na podizanje nelegalnih objekata od ruskih državljana za koje se sumnja da su regrutni centri, profesor kaže da je sasvim moguće da ta dešavanja promaknu vlastima, jer se slično desavalo i u Sjevernoj Makedoniji.&nbsp;
Smatra da je crnogorska Vlada dužna da sprovede preventivne mjere službi bezbjednosti, te da &nbsp;je pitanje kako su crnogorski državljani regrutovani.
- To je taj dio ruskog globalnog, odnosno za nas ovdje na Balkanu, regionalnog uticaja i hibridnog rata - zaključio je Andonov.
<h2>Rješenje</h2>
Iako su na stolu dva plana - američki i evropski - za rješenje ukrajinske krize, treba prema njegovim riječima napomenuti da postoje sumnje u američki plan da on nije isključivo američki, što predstavlja ozbiljan upad u međunarodne odnose i upad unutar američke diplomatije i donošenja odluka.
- Plan koji je predlaže Evropska unija je veoma povoljniji, veoma konsolidovaniji za Evropsku uniju, NATO, a pogotovu za Ukrajinu. Kada ulazimo u mirovne pregovore u ratu koji je počela Rusija, jer je ona agresor na Ukrajinu, moramo imati imati u vidu i interes Ukrajine na prvom mjestu, jer je ona dio Evrope, a tek nakon toga ulogu SAD-a u prijedlogu mirovnih sporazuma. Onda moramo imati u vidu ratne ciljeve koje je Rusija uspostavila počinjanjem rata u Ukrajini. Na kraju, što nije nimalo manje važno, implikacije koje će se odnositi na narušavanje međunarodnog poretka nakon Drugog svjetskog rata. To je prije svega promjena granica silom, odnosno ucjene jačih nad slabijima - istakao je Andonov.&nbsp;
Ne smatra vrijednim komentarisiti postupke američkog izaslanika Stiva Vitkofa nakon kompromitujućih transkripata, telefonskih razgovora i način na koji je sačinjen prijedlog plana od 28 tačaka koji su postavljeni kao prijedlog SAD-a.&nbsp;
- Ozbiljno se pitam da li Vitkof radi za američku administraciju ili možda radi za Putinovu administraciju - naveo je Andonov.
Podsjeća da je osnovni cilj napraviti rješenje koje ne bi ugrožavalo teritorijalni integritet Ukrajine, a već se na djelu može vidjeti kako izgleda ugrožavanje teritorijalnog integriteta te zemlje.
- Ako podrazumijevamo pod ustupke ljudska prava ruske manjine u Ukrajini, to mora Ukrajina da učini. To se ne može izbjeći i ne treba se izbjeći, jer je to dio kopenhaških kriterijuma poštovanja ljudskih prava, tako da region gdje živi većinom rusko stanovništvo, Rusi kao državljani Ukrajine, moraju dobiti sva maksimalna prava i oblik autonomije, jezik i kulturu. To ne znači promjenu granica, to znači da bi ti regioni ostali pod centralnom upravom Ukrajine, ostali bi dio ukrajinske teritorije. Garancije po pitanju bezbjednosti Ukrajine su već 1994. godine potpisane Budimpeštanskim ugovorom, trebaju se vratiti, jer su tada garantovali i SAD i Evropa, tadašnja Rusija pod Jeljcinom, da će Ukrajina biti sigurna. Ovo što se danas događa je sasvim suprotno od toga - smatra Andonov.&nbsp;
Rusija bi, kako dodaje, zauzvrat mogla da dobije da se ne raspoređuju NATO trupe na teritoriji Ukrajine.
- To ne znači da ne može Ukrajina biti članica NATO-a, jer ne možete zabraniti jednoj suverenoj državi da se priključi ili izađe iz saveza, ali bi mogli da mogle da imaju neki popustljiv sporazum u kome bi NATO snage mogle da imaju izvan Ukrajine. Kad pričamo o ratu u Ukrajini, to je više izgovor ruske diplomatije. Zbog samog ulaska Ukrajine u Evropsku uniju ona bi na jedan specifičan način dobila ugovor o zajedničkim resursima i stvaranjem evropskih snaga, koje su u procesu stvaranja kao Koalicija voljnih, Ukrajina bi opet bila na neki poseban način članica NATO-a - naglasio je Andonov.&nbsp;
<h2>Pregovori</h2>
Dodaje da je Evropa direktno pogođena ratom u Ukrajini, jer je to evropska teritorija i evropski bezbjednosni prostor, a cilj Rusije je, kako tvrdi, da izbaci Evropu iz pregovora da ne bi Evropa bila sigurnosni akter na svjetskoj političkoj sceni.&nbsp;
Smatra da je uloga Evrope stopostotno potrebna i Evropa mora biti prisutna na svim pregovorima o Ukrajini i dati svoje prijedloge i viđenja, jer se tiče Evrope teritorijalno.
- Ako bi se to desilo onda bi se postavilo pitanje kakva je uloga Evrope i po pitanju centralne Evrope. Šta bi spriječilo Putina da dođe u dodir i sa centralnom Evropom, posebno imajući u vidu razvoj režima na Balkanu, gdje i mi kao Sjeverna Makedonija imamo problem upravo zbog naše Vlade i njenih političkih opredjeljenja da produžimo pregovore sa Evropskom unijom. Vidite šta je događa u Srbiji, vidite uticaj Srbije na Crnu Goru, onda vidite šta se događa u Mađarskoj, pa uticaj Mađarske u Sjevernoj Makedoniji. Vidite šta se događa u Slovačkoj, kako se ponaša (Robert) Fico i sada ovo što se događa Češkoj. Nijesu slučajna ta pomijeranja unutar država Centralne Evrope da bi to moglo nakon pada Ukrajine, koji je brana Evropi u ovom momentu, mi bi to mogli istorijski u našim krajevima reći da je to vojna krajina sada za sprečavanje ruskog direktnog uticaja na &nbsp;Evropu i na Balkanu. Mi bi imali ozbiljan problem, imala bi Evropa u centralnom dijelu ozbiljan problem i problem u Istočnoj Evropi - ocijenio je Andonov.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DVGTokRa0G6Q&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Andonov: Na Balkanu bijesni hibridni rat, Crna Gora se mora destabilizovati i zaustaviti u putu ka EU

(Odlomak iz knjige "Lovćenski feniks")
Za početak preispitivanja političkog djelovanja prozapadnih suverenista nužno je otvoriti unutrašnji dijalog, bez predrasuda i međusobnih optuživanja: staviti na sto sve opcije i dileme, kritički sagledati što je to dosad napravljeno dobro ili loše, na koji način i s kim nastaviti borbu za suverenu Crnu Goru i za nacionalni opstanak. U tom unutrašnjem dijalogu, prije svega je važno da ne bude tabu tema, i da sektaški, stranački ili privatni interesi, ne zamućuju ionako mutnu vodu. No, najteže se odreći stečenih ili usvojenih zabluda. U ovom času, nažalost, dominantna većina suverenista ne razumije uzroke sadašnjeg stanja, i ima iluziju da će se, samo po sebi: u povoljnijim međunarodnim okolnostima ilizbog grešaka parlamentarne većine, preokrenuti stvari u njihovu korist.
Ovo stanje svijesti suverenističke elite sugeriše, i kad bi im se neki slučajem posrećilo da ponovo preuzmu poluge moći upravljanja državom, da ne bi suštinski ništa mijenjali. To jest, i dalje bi se trudili ugađati na svaki način centrima i institucijama koje hrane velikosrpski nacionalizam, pokušavajući ga ponovo pacifikovati, i paralelno nastaviti s javnim diskursom afirmisanja multinacionalnih, građanskih, prozapadnih vrijednosti.
Duh oportunizma i ideološke dezorjentacije, u ovom času potpune velikosrpske dominacije, koja gotovo nesmetano vrši kulturno, nacionalno i političko preoblikovanje Crne Gore, stvaranja od nacionalnih Crnogoraca građane drugog reda, takoreći se normalizuje.Crnogorci se polako navikavaju na svakakva nepočinstva i poniženja, od svakodnevnih nekažnjivih javnih vrijeđanja na nacionalnoj osnovi: do toga da u državnoj upravi, pogotovo na odgovornim mjestima, ne može doći nacionalni Crnogorac, govornik crnogorskog jezika i poštovalac CPC.
Kulturne organizacije i umjetničke esnafske institucije koje afirmišu crnogorsku nacionalnu tradiciju i kulturu, u međuvremenu su ostale bez državne potpore, to jest, minimalnih sredstava za rad. U ovom času ne postoji nijedna struktura koja bi na neki način koordinirala sve važne društvene, kulturne i političke segmente, koje su 2006. godine pobijedile nas referendumu za nezavisnost.Vlasti, odnosno ideološki centri, koji su pripremili promjenu 2020. godine, notornim metodama ucjene i korupcije, produbili su i nepovjerenje između političkih stranaka koje većinski predstavljaju Crnogorce i onih političkih subjekata koje su osnovane da štite interese manjinskih zajednica. Takođe, ne postoji ni minimalna koordinacija suverenističkih stranaka i organizacija iz zemlje sa predstavnicima udruženja dijaspore, iz Evrope, Sjeverne i Južne Amerike, koji većinom podržavaju nezavisnu, građansku i multinacionalnu Crnu Goru.
Kad je jedan biološki organizam smrtonosno napadnut obično ima dvije reakcije: potpuno se preda ili se svim silama bori da preživi. Crnogorski kulturni i politički subjekti nastaviće se urušavati, ili će se trgnuti iz dosadašnje letargije, shvatiti što su dosad krivo radili, i s novim entuzijazmom krenuće u preispitivanje, prekompoziciju suverenističke opcije, nakon obuhvatne analizepostojećeg stanja. U tom smislu, neophodna je simbolička, propagandna i organizaciona redefinicija referendumskog suverenističkog bloka. Uz postojeće organizacije nužno je formirati Crnogorski kongres, nadstranačku, nadnacionalnu platformu, u koji bi se okupili politički, građanski i kulturni subjekti, iz zemlje i inostranstva.
Crnogorski suverenisti svih političkih i nacionalnih varijeteta, trebaju koristiti iskustva, Katalonaca, Škota, svojevremeno Albanaca s Kosova i Iraca, da bi Crna Gora ponovo postala vidljiva u međunarodnom kontekstu, i izvan oficijelnih struktura notornih diplomatsko-birokratskih institucija. Prvi zadatak u vajnskopolitičkom smislu je osvijetliti bizarnost, koja je nepoznata u modernoj istoriji, da je relativno većinski narod u nominalno suverenoj državi ugrožen, do prijetnji nestankom. Ovo stanje najbolje se može predočiti dokumentovanom prezentacijom ugrožavanja ljudskih prava Crnogoraca.
Stoga se borba za opstojnost crnogorske nacije treba voditi paralelno, na unutrašnjem i vanjskom planu, pa u okviru Kongresa, ili apartno, treba formirati fondaciju za pomoć kulturi i medijima, jer je taj domen od presudnog značaja za očuvanje nacionalne svijesti. Fondacija za kulturu i medije, sve dok se strateški ne preokrene politička situacija, trebala bi biti jedna od glavnih centara otpora. Jer, bez organizovanog otpora velikosrpskoj ideologiji, koja kontroliše barem osamdeset posto medijskog prostora i gotovo sto posto kulturnih resursa, proces asimilacije Crnogoraca i mijenjanja ukupnog političko-nacionalnog karaktera Crne Gore će se ubrzati.
Mediji sekundarno, agresivno, u realnom vremenu, utiču na svijest građana, ali kulturna asimilacija kao metastaza, ponekad i nevidljivo, oblikuje svijest, navike, sistem vrijednosti, estetske i etičke profilacije i nadgradnje. Jedan od ciljeva Fondacije treba biti pokretanje crnogorske Vikipedije, koja bi na relevantan način sveobuhvatno prikazala glavne istorijske, kulturne i političke tokove i ličnosti Crne Gore, i unekoliko parirala velikosrpskom prisvajanju crnogorske tradicije i kulture.
Osnivanje fondacije za kulturu važno je za pomoć određenim kulturnim subjektima i stvaraocima, ali i za kultivisanje naše političke i ekonomske elite, koja uglavnom podupire sport, i ponekad se ukaže na nekoj pozorišnoj premijeri ili otvaranju likovne izložbe.Jer, nezainteresovanost za kulturu, pogotovo za moderne kulturne forme, ima u Crnoj Gori relativno duboku tradiciju, ali i savremene specifičnosti. Prva generacija crnogorskih bogataša, trgovaca stokom i kamataša, među kojima su bili najpoznatiji, Njegošev brat Pero Tomov, veliki vojvoda Mirko, Marko Miljanov, Lazar Sočica, Đoka Mijušković, Mašo Vrbica, familija Matanović, bili su seljačkog porijekla – većina su i živjeli na selu – u stvari su bili ratnička aristokratija. Druga generacija, devedesetih godina 20-og vijeka, uzdigla se takođe u prvobitnoj akumilaciji kapitala stvorenoj u vanrednim okolnostima međunarodnih sankcija i rata u bliskom okruženju. Prva generacija ovdašnjih bogataša u Nikolino vrijeme, kao i oni koji su stekli imetak devedesetih godina, nije imala – za razliku od srpskih bogataša – ideju da bi od dijela toga bogatstva mogli stvoriti neke zadužbine.
Malobrojnoj nacionalnoj i državnoj zajednici, kojoj je ugrožen elementarni opstanak, da bi preživjela i stabilizovala se, osim političke svijesti o svojoj posebnosti, nužna je solidarnost, kolektivna i pojedinačna. Drastično socijalno raslojavanje 90-ih godina, koje je uglavnom bilo posljedica prvobitne akumilacije kapitala u doba međunarodne političke i ekonomske izolacije, dodatno je pospješila opštu kulturnu i moralnu devastaciju. Nova „antibirokratska“ elita koja je pod sloganom „nova razvojna filozofija“,smijenila umirući titoizam, pokazala je potpuno drugo lice u odnosu na svoje prethodnike, premda je izrasla iz istog šinjela. Kako se to obično događa u revolucionarnim prevratima, pogotovo u zemljama s manjkom građanske tradicije, konvertiti su postali veći kritičari socijalističke ideologije i ekonomije od autentičnih anikomunista. Dio bivših socijalističkih omladinaca, nakon samo osam godina,1997. godine, napravili su novi otklon, distanciranja od nacionalizma i ratne politike Slobodana Miloševića.
Otklon Đukanovićeve frakcije od Miloševića, 1997. godine, bio je lišen agresivne nacionalističke retorike: pa je i sporadično pozivanje na slavnu državnost i pretke bilo dozirano, uvijek začinjeno multikulturnim i multinacionalnim diskursom. Ovakav pristup je bio pragmatičan, i jedino moguć u društvu koje kontaminirano nacionalizmom i ksenofobijom – fantazijama o veličini i značaju svog povijesnog usuda – u predreferendumskom vremenu. Ipak, nedostatak nacionalne ideologije nakon 2006. godine, ključni je razlog sadašnjeg ponižavajućeg stanja crnogorske nacije i države.
Fraze o građanskoj državi, evropejstvu, modernizmu, polako su potrošili nepromjenjivost vlasti, stalni skandali – stvarni i izmišljeni – iz domena korupcije: ruinirali su vladajuću strukturu, u onoj mjeri u kojoj je velikosrpski nacionalizam jačao. Suverenistička vlast više nije u sebi nalazila nove idejne i političke pokretače, a tlapnje o građanskim vrijednostima – obojene tipično balkanskom malograđanštinom – svojevrsnim hibridom ljevičarstva i neoliberalizma, sve više su gubile vjerodostojnost i nekadašnju zavodljivost. (Ljevičarska ideologija – u ograničenom vremenskom periodu – ukoliko ima sposobno vođstvo, može biti jednako strasna, borbena i efikasna, koliko i radikalni nacionalizam. No, slom marksističko-ljenjinističkog komunizma devedesetih godina i aktuelno jačanje radikalnog nacionalizma na Zapadu sugeriše da je eros nacionalizma još neuništiv, i sposoban da se transformiše i prilagodi novim uslovima.)
Dakle, u kontekstu sadašnjeg posvemašnjeg društvenog urušavanja važno je osvijetliti jedan tipično crnogorski fenomen: simboličkog ljevičarstva i neoliberalizma. Jedinstvenog spoja tekovina siromašnih gerilaca komunista, postkomunističkih birokrata i njihove elite, koju dominantno čine obožavaoci Titova kulta i samoupravnog socijalizma i prve generacije bogataša, koji su podupirali državnu nezavisnost. Ovaj eklektični svjetonazor, koji je i empirijski kontradiktoran, emocionalno je plitak, intelektualno inferioran, bez postojanog duhovnog uporišta. (Savez postkomunističke plutokratije sa Crkvom – na primjer, u Srbiji, Rusiji, Ukrajini – mnogo je emocionalno dublji i ideološki kompaktniji: jer vezanost bogataške klase i „proleterijata rulje“ slojevitija je, a i dublja, dok religija nudi „carstvo nebesko vjerujućem narodu“, kao nadomjestak za poniženja i patnje onima koji nijesu imali sreću i bogatstvo na ovom svijetu.)
U idealu ovdašnjih Fukujaminih sljedbenika, eminentno kulturološki fenomeni imaju više marketinški, simbolični značaj, koji se praktikuju povodom raznih državnih jubileja, proslava, narodnih zabava. Zato kvazilijevi-neoliberalni koncept može funkcionisati samo dok je na vlasti, ali kad ova politička struktura postane opozicija režimu koji nedemokratskim sredstvima želi uništiti sve ono što je bilo dobro u prethodnom režimu – građansko, multinacionalno društvo – nije samo neprilagođena novim okolnostima, nego je i uplašena: bokserskim rječnikom stalno drži dupli dekung. Oni čekaju da konkretna opasnost prođe, da pažnju vlasti odvuku drugi problemi, ili da oslabi zbog unutrašnjih sukoba.U sadašnjoj opoziciji koja okuplja većinu nacionalnih Crnogoraca, jaka je struja koja u stvari vreba priliku da krene stopama stranaka nacionalnih manjina: da se nekako dokopa dijela vlasti. Vjeruju da bi na taj način – osim što bi se dio njih namjestio na odgovorne funkcije – uspjeli uticati i na politiku režima, a olakšati svojim saveznicima iz sektora biznisa da zadrže svoj status i uticaj.
Dugi period života proveden u vlasti, sa raznim privilegijama, neminovno uzrokuje određene uslovne reflekse, i u tom kontekstu treba razumjeti nesnalaženje suverenista u sadašnjim okolnostima. Jer, u tom iskustvu ideje imaju smisla samo kao argumenti u borbi za moć, a ne kao zamisli na kojima treba istrajavati, kamoli se žrtvovati za njih.
Zato se danas u suverenističkoj javnosti, mnogo češće govori o bjelašima i zelenašima, četnicima i partizanima, nego o političkim suđenjima i progonu Crnogoraca, danas i ovdje. Tako bivši funkcioneri, intelektualci, rijetki građanski aktivisti i borci protiv velikosrpskog nacionalizma, koji se bez dokaza hapse, ili su egzistencijalno, profesionalno i politički diskriminisani, nemaju od koga tražiti ni očekivati pomoć u ostvarivanju svojih ljudskih prava.

Formiranje Crnogorskog kongresa je nužno

Poslanica Demokrata Anđela Vojinović imenovana je za ambasadorku Crne Gore u organizaciji Ženski politički lideri (Women Political Leaders), saopšteno je iz Skupštine Crne Gore.
Predsjednica i osnivačica ove organizacije Silvana Koh-Merin naglasila je da će iskustvo Vojinović sa njenom posvećenošću ciljevima i misiji Women Political Leaders predstavljati značajan doprinos organizaciji.&nbsp;
- Vojinović je izuzetna predstavnica nove generacije žena političkih liderki u Crnoj Gori. Njena posvećenost, profesionalizam, obrazovanje, poznavanje stranih jezika i predanost unapređenju demokratskih vrijednosti i rodne ravnopravnosti izdvajaju je kao izvanredan izbor za ovu važnu ulogu. Uvjerenа sam da će njen integritet, snažna stručnost u oblastima javnih politika i proaktivan angažman u parlamentarnom radu doprinijeti misiji WPL-a i međunarodnom dijalogu među ženama liderkama - ocijenila je Koh-Merin.
Podsjetila je da je Crna Gora, kao domaćin nedavno održanog WPL Samita, pokazala snažnu posvećenost unapređenju uloge žena u politici i jačanju međunarodne saradnje, te da imenovanje poslanice Vojinović dodatno potvrđuje taj iskorak.
- Imenovanjem Vojinović Crna Gora dobija novu predstavnicu u globalnoj mreži žena liderki, prepoznatoj po unapređenju političkog učešća žena, promociji rodne ravnopravnosti i jačanju demokratskih procesa širom svijeta - navodi se u saopštenju.

Vojinović imenovana za ambasadorku Crne Gore u organizaciji Ženski politički lideri

Iako su iz Vlade i Elektroprivrede Crne Gore tvrdili da od naredne godine neće biti poskupljenja struje, ispostavilo se da ponovo ne govore istinu, jedno povećanje je već odobreno, a vjerovatno nam slijedi i drugo, istakli su iz Građanskog pokreta URA dodajući da su time potvrđene njihove tvrdnje i opravdana ranija upozorenja.
Iz URE su, kako su kazali, podsjetili da regulatorna agencija za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti (REGAGEN) u odluci o privremenim cijenama i naknadama za 2026. godinu planirala je poskupljenje troškova za prenosni sistem, što će, kako su objavili mediji, za građane značiti rast od oko dva odsto konačne cijene.
- Sada očekujemo i da EPCG bude prinuđena da uveća svoj dio na računu za struju na ime troškova proizvodnje, jer Crna Gora od naredne godine počinje da plaća taksu na ugljen-dioksid zbog pravila Evropske unije koja počinju da se primjenjuju i kod nas. Tako su lažna obećanja Vlade pala u vodu, osim ako ne dozvole da EPCG i dalje tone u minus, što će na kraju opet platiti građani - naglašavaju iz URE.
Iz URE dodaju "da će loše pripreme za rekonstrukciju Termoelektrane Pljevlja i nepostojanje strateškog planiranja rashoda za taksu, koju će plaćati zbog prljave energije, uticati na ionako visoku inflaciju i loš standard građana".&nbsp;
- Građani na izborima sigurno nijesu dali povjerenje Milojku Spajiću da zadužuje državu, podstiče ogromnu inflaciju i povećava cijenu struje - zaključili su iz URE.

URA: Vlada opet obmanula građane, poskupljenja struje će ipak biti

Nezavisna odbornica Jelena Radonjić iz Danilovgrada donijela odluku da ubuduće u lokalnom parlamentu u Danilovgradu nastupa ispred Pokreta narodnog povjerenja, saopšteno je iz ove partije. 
- Ovaj čin predstavlja potvrdu da su naše politike usmjerene ka istinskim interesima građana i stvaranju pravednijeg, sigurnijeg i stabilnijeg društva. Odbornica Radonjić je koautorka više naučnih radova, posebno iz oblasti ljudskih prava, rodne ravnopravnosti u bezbjednosnom sektoru i ranjivosti društvenih grupa u savremenim bezbjednosnim izazovima - dodaje se u saopštenju. 
Jelena Radonjić je, prema njihovim riječima, specijalista bezbjednosti i kriminalistike, magistrantkinja kriminologije na Fakultetu kriminalistike, kriminologije i sigurnosnih studija Univerziteta u Sarajevu, kao i magistrantkinja krivično-pravosudnog smjera na Univerzitetu Mediteran. 
- Njeno učešće na Međunarodnoj konferenciji „Žene, mir i bezbjednost“ u Sarajevu privuklo je značajnu pažnju stručne javnosti zahvaljujući sveobuhvatnoj analizi uloge žena u bezbjednosnoj arhitekturi Zapadnog Balkana. Na ovoj značajnoj međunarodnoj konferenciji bila je jedina učesnica iz Crne Gore, što dodatno potvrđuje stručni kredibilitet i prepoznatljivost njenog rada.Takođe, na CFS međunarodnoj kriminalističkoj konferenciji u organizaciji Univerzitetau Sarajevu i Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije, koautorski je učestvovala na temu hibridnih prijetnji, dajući doprinos razvoju savremenih pristupa bezbjednosnim politikama u digitalnom dobu - dodaje se u saopštenju. 
Pokret narodnog povjerenja, kako ističu, izražava zadovoljstvo i ponos što će ovako stručna, posvećena i društveno odgovorna osoba ubuduće djelovati u okviru našeg političkog djelovanja, uvjereni da će njen doprinos biti od izuzetnog značaja za lokalnu zajednicu i šire društvene procese.
- Napominjemo da sada imamo odbornike u sedam opština: Beranama, Pljevljima, Mojkovcu, Zeti — gdje naši odbornici čine dio lokalne vlasti — kao i od danas u Danilovgradu. Takođe imamo odbornike i u Bijelom Polju i Plavu - zaključuje se u saopštenju.

Radonjić odbornica Pokreta narodnog povjerenja u Danilovgardu

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović sastao se u Podgorici sa delegacijom Odbora za vanjske poslove Donjeg doma Parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva.&nbsp;
Kako je navedeno u saopštenju, razgovor je protekao u prijateljskoj atmosferi i potvrdi da Crna Gora i Ujedinjeno Kraljevstvo dijele dugoročne interese i vrijednosti: stabilnost regiona, prosperitet građana i snažne, pouzdane institucije.
- Fokus je bio na zajedničkim prioritetima: podršci evropskom putu Crne Gore, saradnji u oblasti bezbjednosti i vladavine prava, jačanju otpornosti društva uključujući borbu protiv dezinformacija, kao i zajedničkim ciljevima vanjske politike. Razmotrene su mogućnosti praktične saradnje kroz razmjenu iskustava i ekspertsku i tehničku podršku, te istaknut značaj konzistentne strateške komunikacije - dodaje se u saopštenju.&nbsp;
Kako se dodaje, razgovarano je o daljoj saradnji i intenziviranju komunikacije, uključujući kroz parlamentarnu diplomatiju.&nbsp;
- Kao snažni saveznici u okviru NATO-a, Crna Gora i Ujedinjeno Kraljevstvo nastaviće da unapređuju partnerske odnose u interesu sigurnosti, razvoja i evropske perspektive naše zemlje. Crna Gora nastavlja diplomatsku kampanju sa jasnim ciljem: 28. članica EU do 2028. godine - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Milatović sa britanskim parlamentarcima: Partnerstvo, zajedničke vrijednosti i konkretna saradnja

Do ruske agresije na Ukrajinu, EU je živjela u iluziji da ne treba da radi mnogo u vezi sa proširenjem na Zapadni Balkan, ocijenio je Peter Grk, generalni sekretar Bledskog strateškog foruma i nacionalni koordinator za Zapadni Balkan u Ministarstvu vanjskih poslova Slovenije.
Ruska agresija je, kako je kazao u Drugačijoj radio vezi, uticala na zemlje EU, ali i na one koje su bile rezervisane po pitanju proširenja, pa sada postoji ozbiljnost u zemljama EU da do tog proširenja dođe što prije.
- Ako imate, kako mi kažemo, nekakav “soft belly” u sred Evrope, a Zapadni Balkan jeste u sred Evrope, to šteti svim našim stvarima koje mi želimo da učinimo kako bi Evropska unija bila jedan odgovoran i stabilan igrač u globalnoj zajednici. Tako da Evropska unija radi na ideji kako da Zapadni Balkan dođe do stanja u kojem može dobro da funkcioniše u ovoj novoj realnosti - kaže Grk.
<h2>Nema ulaska u EU bez stvarnog usvajanja evropskih vrijednosti</h2>
EU je u svojim izvještajima o napretku ocijenila stanje u državama Zapadnog Balkana onako kako ga ona vidi, kaže Grk.
Priča o zatvaranju poglavlja, navodi, sada i nije najbitnija, već je ključna primjena zakona i uredbi koje države treba da usvoje.
- Ja mislim da to treba da shvate i političari na Balkanu. Nijedna zemlja, bez obzira koliko je strateški značajna za Evropsku uniju, proširjenje i konsolidaciju evropskog kontinenta, neće ući u Evropsku uniju ukoliko ne usvoji sistem vrijednosti koji je u Evropskoj uniji u ovom trenutku. Ja mislim da oni koji misle da će ući u Evropsku uniju zato što je to strateški bitno za bilo koga - griješe - jasan je Grk.
<h2>Crna Gora i Albanija najbliže Uniji, ali moraju završiti svoj dio posla</h2>
Evropska unija želi Crnu Goru i Albaniju, kao trenutno najnaprednije, u svojim redovima, ali će te zemlje, kako navodi, morati da odrade svoj dio posla. 
- Da li će Evropska unija primiti države Balkana, čak i ako ne ispune sve te uslove i ako ne usvoje vrijednosti Evropske unije, ja mislim da je odgovor ne. One ključne vrijednosti, na kojima se temelji Evropska unija, će trebati da se usvoje na jedan ili na drugi način. Tu ustupaka neće biti, jer treba da znamo da i one zemlje koje sada podupiru proširenje i Zapadne Evrope, a svi znamo koje su, to gledaju kroz prizmu spremnosti zemalja da funkcionišu normalno u Evropskoj uniji. Jer ako ne, onda će to proširenje imati negativne posljedice na Uniju, a to niko ne želi - poručuje naš sagovornik.
Političke elite zemalja ZB treba da se uozbilje i prepoznaju momenat u kojem se region i EU nalaze, naglašava Grk.
- Treba da prepoznaju da su se stvari promijenile, da ovo nije više igra koja se igrala prije pet ili deset godina. Da su sada stvari puno, puno ozbiljnije i ako neće oni da naprave iskorak, što se tog pitanja tiče, onda će njihov put ka Evropskoj uniji biti puno, puno teži - ističe Grk.
<h2>Propuštena šansa za Crnu Goru</h2>
Govoreći o nedavnom izboru sudija Ustavnog suda, gost Drugačije radio veze kaže da je ovo još jedna propuštena prilika.
- Propuštena prilika da Crna Gora pokaže da shvata momenat u kojem se nalazi, da Crna Gora pokaže Evropskoj uniji da zaista želi što brže da ispuni sve uslove, propuštena prilika koju treba što brže popraviti. Ako političke elite ne razumiju kontekst u kome se sve to događa, onda će taj put u Evropskoj uniji biti teži nego što bi zaista bilo. Ovo je nešto što nije dobro za Crna Goru. To traženje i popunjavanje Ustavnog suda traje već dugo vremena. Ja razumijem da je sve politika i da su neke stvari u političkom životu teške. Ali, ako se ne prave kompromisi, ako zaista Crna Gora želi u Evropsku uniju, onda treba da ih napravi. Ja mislim da je to jasno. Ako ne, onda će se taj put zaustaviti - poručuje Grk.
Put ka EU za Crnu Goru je sada otvoren i ona mora da napravi sve da tu priču zatvori, naglašava Grk.
Evropska unija, kako dodaje, vidi šta se događa u našoj zemlji i ko čini vlast u našoj zemlji, ali će aktuelnu Vladu podržavati dok god ona ispunjava ono što se od nje traži.
- Što bliže Crna Gora bude Evropskoj uniji, što se više zakona implementira i što će više stvari biti usvojeno što se tiče samog proširenja, to će se i faktor proruskih elementa u samoj Crnoj Gori i njihov pritisak umanjiti. Mislim da je to neka strategija Evropske unije. Ako se u nekom trenutku primijeti da to nije tako i da su ti pritisci preveliki, i da to šteti samom putu Crne Gore ka Evropskoj uniji, onda će se stvari i unutar Evropske unije promijeniti - smatra Grk.
Ili će Crna Gora da napravi to što se od nje očekuje, ili neće biti članica Unije, kaže Grk i zaključuje da je sada sve na našoj državi.

Grk: Izbor sudija Ustavnog suda propuštena prilika za Crnu Goru; Put u EU se bez pravljenja kompromisa može zaustaviti

Zbog narušavanja odnosa između dvije države uvođenjem viznog režima državljanima Turske, kao i zbog svih dešavanja u prethodnom periodu, poslanik SD-a Nikola Zirojević kazao je da je u Turskoj počela kampanja "bojkotujmo Crnu Goru". On je to saopštio na sjednici Odbora za međunarodne odnose i iseljenike tokom na kojoj je bilo kontrolno saslušanje ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića.
- Ta kampanja, koju su pokrenuli građani, odgovor je na sve ono što se dešavalo- dodao je.
Zirojević je pitao Ervina Ibrahimovića ko je predložio pomenutu tačku na sjednici Vlade.
- Ako ne kažete Vi, onda ću reći ja. I kažite mi na osnovu koje informacije je Vlada donijela takvu odluku, šta je to preporučilo uvođenje viza građanima Turske. Jer, premijer Spajić nam je rekao da tu odluku on nije predložio- konstatovao je Zirojević.

Zirojević: U Turskoj počela kampanja "bojkotujmo Crnu Goru"

Gradonačelnik Podgorice Šaša Mujović i poslanik DNP-a Milan Knežević sreli su se danas u holu Skupštine Crne Gore, gdje su vodili petominutni razgovor posvećen projektu izgradnje kolektora u Botunu.
Nakon završetka Omladinskog parlamenta u Skupštini Crne Gore, gradonačelnik Podgorice Šaša Mujović i poslanik Demokratske narodne partije Milan Knežević susreli su se u holu parlamenta.
Prema informacijama reporterke portala Standard, dvojica zvaničnika razgovarala su oko pet minuta.
Centralna tema bio je projekat izgradnje kolektora u Botunu, jedan od ključnih infrastrukturnih zahvata za Glavni grad.
Na kraju kratkog susreta, Mujović i Knežević su se rukovali.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FIuR0AlOQLro&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

(FOTO/VIDEO) Kratka rasprava u holu Skupštine: Knežević i Mujović razgovarali o Botunu

Dezerterstva, izbjegavanje regrutacije i minimalna starosna granica za regrutaciju od 25 godina doprinijeli su problemu s ljudstvom koji otežava odbranu Ukrajine od potpune ruske invazije koja će u februaru dostići četiri godine ako se ne postigne mir.
Međutim, potreba Kijeva da dovede ljude na front takođe stvara problem s ljudstvom u pozadini, pri čemu nedostatak radne snage pogađa mnoge industrije, a nekim gradovima praktično nema muškaraca u dobi za regrutaciju.
To je fenomen potaknut i regrutacijom i bijegom, jer su milioni Ukrajinaca napustili zemlju. Neki od njih su muškarci u dobi za regrutaciju koji su uspjeli izaći uprkos onome što je sada na snazi zabrana većini muškaraca starosti od 23 do 60 godina da napuste Ukrajinu.
- Nedostatak ljudi s tehničkim vještinama i obrazovanjem je katastrofalan - rekao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) Oleh Penzin, ukrajinski ekonomista.
Prema Državnom centru za zapošljavanje, najizraženiji nedostatak radne snage je u obrazovanju, kopnenom transportu, proizvodnji metalnih proizvoda, proizvodnji namještaja i industriji snabdijevanja energijom.
Strateška preduzeća poput kompanija odbrambene industrije i željeznica i dalje su uglavnom izuzeta od regrutacije, ali preduzeća širom Ukrajine se bore s tim, rekao je politički analitičar Kostjantin Batozki.
- Vaš zaposlenik može biti regrutiran u bilo kojem trenutku, i to je problem - kaže Batozki za RSE.
<h2>"Nema ko da kopa grobove"</h2>
U Makivu, malom gradu u Hmeljnickoj oblasti na zapadu Ukrajine, muškarci regrutne dobi su rijedak prizor. Većina ih je regrutovana ili su napustili zemlju, a oni koji su ostali drže se po strani kako bi izbjegli mobilizaciju, koju ponekad provode grupe regrutnih službenika, policije ili vojnog osoblja koje hapsi muškarce na ulici i dovodi ih u službu.
- Muškarci koji rade za računarom mogu raditi u svom stanu. Ali radnici... izlaze na posao, pokušavajući zaraditi novac za svoje porodice -- i okupljaju ih kao stoku - rekla je Katerina, stanovnica Makiva koja je dala samo svoje ime, za Current Time.
- Nema čovjeka da iskopa grob za mrtve - rekla je Katerina.&nbsp;
Navodi da je naučila koristiti motornu pilu i druge alate koje nikada prije nije koristila kako bi se snašla u svakodnevnom životu.
Prema podacima Državnog centra za zapošljavanje, regrutacija je otežala popunjavanje poslova koje su tradicionalno obavljali muškarci, a poljoprivreda je među pogođenim sektorima.
- Povećanom mobilizacijom, vozači traktora i mašinisti su promijenili svoja zanimanja u vojna. Sada se suočavamo s nedostatkom kvalifikovanog osoblja i do 15 posto - rekao je Oleh Homenko, direktor Ukrajinskog agrarnog poslovnog kluba.&nbsp;
<h2>Milioni su otišli. Hoće li se vratiti?</h2>
Neki farmeri se nadaju da će regrutovati tinejdžere, koji su znatno ispod starosne dobi za regrutaciju, za sezonski rad – praksa koja datira još iz sovjetskog doba.
- I ja sam učestvovao – zvalo se to stažiranje, ali je zapravo bio posao - rekao je Homenko.
Dok mnogi muškarci i neke žene služe u vojsci, oko šest-sedam miliona Ukrajinaca napustilo je zemlju otkako je Rusija pokrenula potpunu invaziju u februaru 2022. Prema Međunarodnoj organizaciji rada, oko 1,6 miliona odraslih osoba radno sposobne dobi napustilo je Ukrajinu, većina njih su žene.
- Ako uspijemo vratiti barem 40 odsto njih, to bi bila ogromna pomoć za ekonomiju - rekao je Penzin za RSE, misleći na muškarce i žene.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski govorio je o problemu radne snage u avgustu 2024.&nbsp;
- Ne možemo si priuštiti gubitak naše vojske i njenih rezervi, ali nam je takođe jako potreban radnik za naša radna mjesta. Moramo pronaći ravnotežu - naveo je Zelenski.
Vlada i preduzeća se bore za rješenja.
U evropskim zemljama s velikim ukrajinskim zajednicama, Ukrajina osniva centre jedinstva kako bi pružila podršku i savjete i Ukrajincima koji se integrišu u inostranstvo i onima koji razmatraju dobrovoljni povratak kada to postane moguće.
- Ovo je novi projekat i još se nema mnogo toga za reći - rekao je Batozki za RSE.
Danilo, 17-godišnji izbjeglica koji živi u Njemačkoj i dao je samo svoje ime, rekao je da nema planove da se vrati u Ukrajinu.
- Ako se vratim u svoj rodni grad, morat ću početi ispočetka. Tamo doslovno nemam ništa - rekao je za RSE.
<h2>Strani radnici</h2>
U domovini, neke ukrajinske firme dovode strane radnike ili razmatraju to.
U martu je Lamela, proizvođač namještaja u Tjačivku, na rumunskoj granici u zapadnoj regiji Zakarpatje, daleko od linija fronta, zaposlila radnike iz Bangladeša.
- Imamo mnogo žena - oko 60 odsto - koje rade na mašinama za male dijelove, ali postoje pozicije koje zahtijevaju mušku snagu - rekao je za Ukrajinski servis RSE Jaroslav Ščerban, komercijalni direktor Lamele.
Bivši ministar ekonomije Timofij Milovanov rekao je za novinski list Ukrajinska pravda da bi Ukrajini moglo biti potrebno do 10 miliona migranata kako bi donijela pozitivne promjene u ukrajinsku ekonomiju. Prema njegovom mišljenju, to će uglavnom biti radnici.
Batozki smatra da je prerano za takvu procjenu.&nbsp;
- Prvo moramo preživjeti rat, a zatim procijeniti šta nam je potrebno - rekao je.
Penzin je takođe rekao da bi mir mogao biti jedina stvar koja će zaista popraviti situaciju.
- Prva stvar koja je potrebna da se riješi nedostatak radne snage je okončanje rata, a onda će se sve s vremenom riješiti - rekao je.

Ukrajina se bori s manjkom radne snage dok ruski rat prazni fabrike i farme

Zagađenje vazduha dostiglo je "alarmantne" nivoe u iranskoj prijestonici Teheranu, što je navelo vlasti da zatvore škole i univerzitete i zabrane putovanje kamionima u regiji u najnovijoj ekološkoj krizi koja je pogodila ovu bliskoistočnu zemlju.
Indeks kvalitete vazduha u Teheranu i okolnim gradovima 29. novembra popeo se na između 170 i 200 - što se smatra "nezdravim" za sve starosne grupe, izvještavaju iranski mediji.
Prema riječima stručnjaka, nivoi kvalitete vazduha od nula do 50 smatraju se dobrim, dok se oni od 151 do 200 ocjenjuju kao "nezdravi". Iznad 200 smatra se "vrlo nezdravim".
Mohamed Džafar Gajempanah, zamjenik predsjednika Masuda Pezeškijana, rekao je da će "zagađenje vazduha ubijati ako postane veće od ovoga".
Teheranska uprava za kontrolu kvalitete vazduha savjetovala je stanovnicima da "izbjegavaju nepotrebna putovanja na otvoreno".
- Starije osobe i djeca, zajedno s kardiovaskularnim i respiratornim pacijentima, trebali bi ostati u svojim domovima što je više moguće - dodaje se.
Ograničenja su uvedena i na putovanje automobilom, dok su vladine kancelarije, banke i druga preduzeća radila sa smanjenim brojem osoblja i naređeno je nekim zaposlenima da rade na daljinu.
Ova vanredna situacija je najnovija ekološka kriza koja je pogodila Iran, koji takođe pati od ozbiljnih ekonomskih poteškoća usred finansijskih sankcija nametnutih zbog njegovog nuklearnog programa - za koji Zapad tvrdi da je osmišljen za izgradnju bombe, ali Teheran insistira da je u civilne svrhe.
Decenije lošeg upravljanja, pogoršane dugotrajnom sušom, dovele su Iran na rub onoga što stručnjaci nazivaju vodnim bankrotom. S praznim rezervoarima i rekordno niskim padavinama, vlasti su počele racionalizovati zalihe vode u Teheranu, gradu od oko 10 miliona stanovnika.
Pezeškijan je upozorio da bi vodna kriza mogla dovesti do evakuacije djelova Teherana i predložio mogućnost preseljenja glavnog grada u drugi grad.
Nedavna upozorenja vlasti nisu bila dovoljna, rekao je Kaveh Madani, direktor Instituta za vodu, životnu sredinu i zdravlje Univerziteta UN sa sjedištem u Kanadi, za Radio Farda program Radija Slobodna Evropa.
- Nivo njihovih upozorenja je prenizak u poređenju sa stvarnošću na terenu - rekao je Madani, koji je prethodno bio zamjenik šefa iranskog Ministarstva životne sredine.
Novinska agencija IRNA izvijestila je 29. novembra da je ogromna brana i elektrana Karkeh van pogona zbog smanjenja vode u jezeru brane. Karkheh je najveća zemljana brana na Bliskom istoku i jedna od najvećih na svijetu, izgrađena na rijeci Karkheh.
Napori da se ublaži nestašica vode doveli su do još jedne krize u zemlji.
Vlasti su 15. novembra pribjegle sijanju oblaka - prskanju hemikalija u vazduh kako bi izazvale padavine - u bazenu jezera Urmia na sjeverozapadu Irana. Međutim, taj program doveo je do obilnih kiša i velikih poplava u šest zapadnih provincija.
- Pored visokih troškova sijanja oblaka, količina padavina koju proizvodi nije ni blizu onome što je potrebno za rješavanje naše krize s vodom - rekla je za državnu televiziju Sahar Tadžbakp, šefica iranske meteorološke organizacije.

Teheran pod alarmantnim nivoom zagađenja dok ekološka kriza potresa Iran

Broj smrtnih slučajeva i povreda od nagaznih mina i neeksplodiranih ubojnih sredstava dostigao je četverogodišnji maksimum u 2024. godini, uzrokovan sukobima u Siriji i Mijanmaru, kao i povlačenjem evropskih zemalja iz sporazuma o zabrani njihove upotrebe, pokazao je novi izvještaj objavljen u ponedjeljak.
Prošle godine zabilježeno je više od 6.000 incidenata, uključujući 1.945 smrtnih slučajeva i 4.325 povreda, što je najveći broj od 2020. godine, prema izvještaju Landmine Monitor 2025, piše Rojters.
Gotovo 90 odsto žrtava bili su civili, od čega skoro polovina žene i djeca. Porast je uglavnom uzrokovan eksplozijama mina u zonama sukoba u Siriji i Mijanmaru, a nijedna od zemalja nije potpisnica sporazuma.
U Siriji se povratnici suočavaju s porastom rizika od neeksplodiranih ubojnih sredstava nakon pada bivšeg predsjednika Bašara al-Asada, navodi se u izvještaju.
Sporazum, koji je stupio na snagu 1999. godine, obavezuje 166 država, odnosno 85 odsto svijeta, da zabrane upotrebu, skladištenje, proizvodnju i transfer protivpješadijskih mina. Takođe zahtijeva od potpisnica da očiste kontaminirana područja i pruže pomoć žrtvama. Nekoliko evropskih zemalja nastoji se povući u trenutku kada globalna smanjenja finansiranja otežavaju napore na čišćenju.
Estonija, Finska, Latvija, Litvanija i Poljska su u procesu pravnog izlaska iz Otavske konvencije koja zabranjuje protivpješadijske mine, pozivajući se na rastuće vojne prijetnje iz Rusije, što, kako se navodi u izvještaju, predstavlja opasnost za sporazum.
Ukrajina je 29. juna objavila povlačenje iz Konvencije. Vojni analitičari naveli su da bi taj potez mogao pomoći u usporavanju ruskog napredovanja koje Kijev pokušava obuzdati više od tri godine nakon početka ruske invazije.
Izvještaj je takođe dokumentirao nove upotrebe mina od Ukrajine, kao i optužbe Tajlanda da su kambodžanske snage postavile protivpješadijske mine tokom spornog graničnog sukoba u julu, što Kambodža negira.

Broj žrtava od mina u svijetu dostigao najviši nivo u posljednje četiri godine

Lider opozicije Kameruna Aniset Ekane umro je danas u pritvoru paravojne žandarmerije saopštili se njegovi advokati i porodica, koji su rekli da su šokirani jer je Ekaneu "uskraćena zdravstvena pomoć dok je imao teškoće s disanjem i gušio se".
Ekaneova stranka nazvala je njegovu smrt ubistvom.
Ministarstvo odbrane Kameruna je potvrdilo Ekaneovu smrt rekavši da je umro "od raznih hroničnih bolesti" i da je pokrenuta istraga o okolnostima njegove smrti.
Ministarstvo međutim tvrdi da je vođa opozicije bio u Nacionalnom žandarmerijskom vojnomedicinskom centru i imao "odgovarajuću njegu Vojnomedicinskog korpusa, u saradnji sa svojim ličnim ljekarima i koristio je dodatnu naknadnu njegu u lokalnim bolnicama".
Ekane (73) i druge vodeće ličnosti njegove stranke "Afrički pokret za novu nezavisnost i demokratiju" uhapšeni su krajem oktobra i optuženi za pobunu, dok su zemlju potresali protesti zbog navoda o prevari na predsjedničkim izborima, rekao je njegov advokat Emanuel Simh za Asošijejted pres.
Ekane je bio među opozicionim ličnostima koje su se osporavale rezultat izbora od 12. oktobra na kojima je Pol Bija, najstariji predsjednik na svijetu sa 92 godine, proglašen pobjednikom.
Protivkandidat Isa Čiroma Bakari koji je prošlog mjeseca uspio da pobjegne u Gambiju, tvrdi je da je pobijedio i pozvao je Kamerunce da odbace zvanični rezultat.
Po objavljivanju rezultata izbora su izbili smrtonosni protesti u ključnim uporištima opozicije. Dok je Vlada Kameruna saopštila da je ubijeno 16 ljudi, opozicione ličnosti i grupe za ljudska prava procjenjuju da je broj žrtava veći od 55.

U pritvoru umro lider opozicije u Kamerunu pošto mu je uskraćena zdravstvena pomoć

Kako se ono kaže u filmovima - jedan poziv mijenja sve, je li tako? E, u crnogorskoj realnosti, kod Demokrata Alekse Bečića - jedna SMS poruka mijenja sve. &nbsp; Upravo tako: predsjednik fudbalskog kluba Budućnost Boris Spalević, član najužeg rukovodstva Demokrata, jednom, jedinom SMS porukom smijenio je doktora Nermina Abdića sa pozicije ljekara fudbalera ,,Budućnosti”, najvećeg i najpopularnijeg crnogorskog kluba. &nbsp; SPALEVIĆEVE JAVNE OBMANE Tako je Abdić, nekadašnji mladi navijač Budućnosti, kasnije iskusni ljekar koji je proveo 15 godina u klubu – ekspresno izbačen na tribine, a da ga predsjednik Budućnosti nije udostojio čak ni - ljudskog razgovora. &nbsp; Je li tako teško bilo pogledati u oči Abdiću ili Spalevića nije bilo briga jer je poslušno izvršavao partijsko naređenje? &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251201171240_5d58ad94b0beee5a70981b9cb0a513c18b8d35421ec853d05ce6c002b08b2a49.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251201171240_5d58ad94b0beee5a70981b9cb0a513c18b8d35421ec853d05ce6c002b08b2a49" data-rendition-name="original" width="1061" height="639" loading="lazy" alt="KAKO PARTIJA ZAPOVIJEDA: Boris Spalević"> <figcaption>KAKO PARTIJA ZAPOVIJEDA: Boris Spalević(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Kako god. Nakon buke u javnosti, Spalević, inače inžinjer poljoprivrede, odjednom se osjetio pozvanim da tumači pravo i štiti zakonitost rada u FK Budućnost. &nbsp; Pa je, kao odgovor na informaciju o smjeni Abdića, brže-bolje obavijestio da je on bio primoran na takav potez nakon što je, eto, inspekcija rada zaključila da je Abdić bio nezakonito ljekar jer je zapošljen za stalno u Kliničkom centru. &nbsp;&nbsp; I, naravno, dodao je Spalević, da sve nema nikakve veze sa politikom, da on nikada, ali baš nikada (!) ne bi to uradio samo zato jer je on odbornik svojih omiljenih Demokrata, a Abdić poslanik opozicione i omrznute Demokratske partije socijalista. &nbsp; I to bi, veli Spalević, bilo to: sve je zakonito i sve je bilo bez upliva politike. &nbsp;&nbsp; RAZLIČITI ARŠINI &nbsp; Nažalost, odavno je postalo pravilo: kad vam funkcioner Demokrata nešto javno saopšti - velike su šanse da ne govori istinu. &nbsp;&nbsp; Tako je i ovom slučaju. Boris Spalević, funkcioner Demokrata, dobro je znao – kada govori o zakonitosti – da obmanjuje. &nbsp; Jer, činjenice sve otkrivaju: kao što je Nermin Abdić, tako je i Aleksandar Petričić stalno zapošljen u Kliničkom centru Crne Gore. Čak su obojica na istom odjeljenju Ortopedije, samo što Petričić ima višemjesečni, za razliku od decenijskog specijalističkog staža koji ima Abdić. &nbsp; A pošto su obojica stalno zapošljeni u Kliničkom centru, onda je sve jasno: ako je Abdić bio nezakonito na klupi Budućnosti, onda će nezakonito biti i Petričić na klupi podgoričkog kluba.&nbsp; Kao što je jasno: Spalevićeva floskula o zakonitosti je bila samo maska, plašt kojim se htjela sakriti politički motivisana odluka. &nbsp; Samo, nemoguće je sakriti očigledno. Abdić je smijenjen baš zato što je istaknuti član opozicionog DPS-a; kao što je na Petričića pao izbor upravo zbog bliskosti sa vlašću: mlađani ljekar bio je na 39 mjestu izborne liste Pokreta Evropa sad i Demokrata &nbsp;,,Još jače dr Saša Mujović“ za izbore u Podgorici. &nbsp; Osim toga, veliki je poštovalac Crkve Srbije, kako se vidi iz njegovih profila na društvenim mrežama, što ga je kod bogobojažljivih Demokrata i PES-a, očito, preporučio za angažovanje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251201171240_f164dac8f6a6b525719d88bbb71692f5ac7a0fb134521f20bd64d4cedec05c91.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251201171240_f164dac8f6a6b525719d88bbb71692f5ac7a0fb134521f20bd64d4cedec05c91" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt='PETNAEST GODINA NA KLUPI BUDUĆNOSTI: Dr Abdić na jednoj utakmici ,,Budućnosti"'> </figure>  LAŽNI ŠAMPIONI I PRAVI GUBITNICI Da li je Petričić bliži PES-u ili Demokratama, to za Spalevića i ekipu na vlasti u Podgorici, kao i ekipi koja vodi fudbalski klub Budućnost, zaista nije bilo bitno. Najvažnija je bila maksima: umjesto ,,depesovca" - neka dođe neko naš. &nbsp; Matrica čišćenja koju ,,avgustovski oslobodioci“ upražnjavaju u državi od kako su došli na vlast u Crnoj Gori, sada se sprovodi u svim društvenim oblastima, pa i u sportu, pa i u Budućnosti. &nbsp; I baš kao što Demokrate obavljaju veting u policiji, u namjeri da iz službe uklone politički nepodbne, tako je Demokrata Spalević dobio zadatak da očisti mrznog ,,depesovca“ Abdića iz Budućnosti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120118120_17173b2496fc916bab3da76c9e9fd304d9c81e95cc6352e578cd9c63f8a87628.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120118120_17173b2496fc916bab3da76c9e9fd304d9c81e95cc6352e578cd9c63f8a87628" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt='VETING I U FK ,,BUDUĆNOST": Spalević u akciji'> <figcaption>VETING I U FK ,,BUDUĆNOST": Spalević u akciji(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Mučno je to, kad politika do kraja ovlada životima, pa i sportom. Jer se onda postavlja pitanje: da li će buduća sudbina države, u kojoj Demokrate kontrolišu sektor bezbjednosti, biti slična sadašnjoj sudbini fudbalskog kluba ,,Budućnost“? &nbsp; Za samo jednu godinu, šampionski tim Budućnosti je rasturen, najtalentovani igrači rasprodati, a kasa Budućnosti ostala prazna iako su igrači vrijedjeli više miliona eura. Bez novca koji je, očito, nezakonito završio u nečijim džepovima, ali i bez tima, i bez poleta, izgubljena je šansa da se Budućnost vrati u evropski fudbal na velika vrata, a ne kao slijepi putnik evropskog voza kojeg izbacaju na prvoj stanici. &nbsp; U profesionalnom sportu, rezultati rada su, kao i rezultati utakmica, lako vidljivi: zna se ko je šampion, ko je gubitnik. &nbsp; RAVNO DO DNA U politici - a posebno u crnogorskoj politici - to je mnogo, mnogo drugačije: uz uslužne medije, uz zastrašivanje političkih oponenata, uz nezakonito korišćenje tužilaštva, Demokrate Alekse Bečića, ali i ostale stranke vlasti, nastavljaju da za sve što u sistemu ne valja, krive staru vlast. &nbsp; I tako duže od pet godina. Uz političke čistke - od vrhovnih državnih institucija, državnih preduzeća, državnih službi, do, na kraju, sportskih društava u državnom vlasništvu – avgustovski oslobodioci, pod mantrom da čiste staru DPS vlast, tvrde da oporavljaju, da pokušavaju da ozdrave, državne institucije i državu. &nbsp; Kako to radi, koliko se pridržavaju prava i morala, treba se brinuti o zdravlju i institucija i države. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Oprosti Nermine, služba je - služba...

Suđenje Milošu Medenici koji se tereti da je formirao kriminalnu grupu čiji član je, prema stavu SDT-a, bila njegova majka - bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica i još 15 osoba danas je u Višem sudu trajalo nešto više od dvadeset minuta i advokati su iznijeli izjašnjenja na prijedloge tužilaca za dopunu dokaznog postupka.
Advokati Stefan Jovanović i Bojan Korać saopštili su da se protive provođenju skaj poruka za koje tužioci tvrde da je razmjenjivao bivši policajac Darko Lalović sa Milošem Medenicom.
Jovanović, koji zastupa Medenicu, kazao je da ništa inkriminišuće nema za njegovog branjenika ali da je protiv toga da se taj dokaz provodi.
Advokat Korać ukazao je sudskom vijeću, kojim predsjedava sutkinja Vesna Kovačević, da se nakon tri i po godine dostavlja "dokaz za Lalovića".
Ročište je bilo zakazano za 14.00 ali je ročište počelo u 14.45 jer je član vijeća bio na drugom suđenju. Nakon isteka radnog vremena branilac Vesene Medenice, advokat Zdravko Begović rekao je da ima porodičnu obavezu i da više ne može da prisustvuje ročištu.
On je naveo da ukoliko njegova branjenica smatra da neko drugi od advokata može da je zastupa da je on saglasan sa tim.
Medenica je na to rekla da s obzirom da je njen drugi advokat Zdenko Tomanović odsutan da smatra da njenog branioca niko ne može zamijeniti.
Advokat Begović je kazao da će napustiti sudnicu na što je sutkinja Kovačević rekla da će ga kazniti. Stav njegovih kolega je bio da to ne treba da radi, da će se i oni solidarisati sa njim ukoliko se to desi. Ukazali su i da je u postupku ostalo samo izjašnjenje vještaka i završne riječi.
Nakon kratke polemike i razmjene argumenata sutkinja Kovačević je odustala od kažnjavanja advokata Begovića.
Vesna Medenica je optužena da je bila član kriminalne grupe koju je formirao njen sin Miloš Medenica. Na optužnici osim Medenica je još petnaest osoba.
Na optužnici osim Miloša i Vesne Medenice su i Luka Bakoč ali i policajci Milorad Medenica, službenici Uprave carina i prihoda Ivana Kovačević, Marko Vučinić, Goran Jovanović, špediteri Marjan Bevanja i Savo Karanikić, zatim Vasilije Petrović sin vlasnika kompanije Cijevna komerc. Za pripadništvo u kriminalnoj organizaciji tereti se i Marko Popović, Bojan Popović, Marko Vučinić, Darko Lalović, Petar Milutinović, Nikola Raičević i Radomir Raičević kao i firma Kopad Company iz Nikšića.
Suđenje se nastavlja sjutra.

Sutkinja namjeravala da kazni advokata Begovića, svi advokati htjeli da napuste suđenje

Podgorički Viši sud prihvatio je jemstvo u iznosu od 920.000 eura u nekretninama i ukinuo pritvor bivšem načelniku Odjeljenja bezbjednosti Danilovgrad Marku Drobnjaku.
Informaciju je Portalu ETV potvrdila samostalna savjetnica za odnose sa javnošću u tom sudu Ivana Vukmirović.
Drobnjak je uhapšen početkom jula po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva zbog sumnje da je skrivao dokaze i dijelio službene informacije u određenim predmetima kako lica bliska kavačkom kriminalnomklanu ne bi bila procesuirana.
U akciji su, pored Drobnjaka, uhapšeni i navodni pripadnik "kavačkog klana" Mato Knežević, Podgoričanin Ivan Popović i još nekoliko osoba.

Ukinut pritvor bivšem načelniku OB Danilovgrad: Drobnjak na slobodi za 920.000 eura

Put Vrulja - Mijakovići koji smo danas otvorili smanjuje vrijeme putovanja od Pljevalja do Podgorice za oko pola sata, odnosno na nešto više od dva sata vožnje, kazao je predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić.&nbsp; Premijer Spajić, ministarka saobraćaja Maja Vukićević i direktor Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović prisustvovali su danas otvaranju puta Vrulja - Mijakovići (opština Pljevlja). Prema &nbsp;riječima Spajića, ovaj putni pravac bolje povezuje Pljevlja i Bijelo Polje kao dvije važne regionalne adrese ali i čitav pljevaljski kraj sa ostatkom Crne Gore.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251201151220_333ff383184afe39b26cf269ba35342219850020be12d447cc29ffd18120823e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251201151220_333ff383184afe39b26cf269ba35342219850020be12d447cc29ffd18120823e" data-rendition-name="original" width="1600" height="1144" loading="lazy" alt="Mijakovići -Vrulja "> </figure>  Riječ je o dionici dužine 7.5 kilometara u čiju je izgradnju država investirala preko 7 i po miliona eura (7.697.497,53 eura sa uračunatim PDV-om). Radovi na dionici podrazumjevali su izgradnju kolovoza širine 6,50m kao i izgradnju dva mosta dužine 128 i 160 metara. - Put Vrulja - Mijakovići koji smo danas otvorili skraćuje vrijeme putovanja od Pljevalja do Podgorice za oko pola sata, odnosno na nešto više od dva sata vožnje. Dionica Vrulja - Mijakovići važna je kako zbog boljeg povezivanja Pljevalja sa centralnim dijelom Crne Gore tako i zbog ravnomjernijeg regionalnog razvoja jer otvara potpuno novu perspektivu ovog kraja u smislu turističkog i privrednog razvoja - poručio je Spajić. On je istakao i da izgradnjom nove putne mreže cio sjever dobija razvojni podsticaj koji će svoj puni zamjac dobiti izgradnjom druge dionice autoputa Bar-Boljare.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251201151220_6c9758e4a4754e3611e906089339e6ceaa34248e596ecf4a37a930fb250f41e4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251201151220_6c9758e4a4754e3611e906089339e6ceaa34248e596ecf4a37a930fb250f41e4" data-rendition-name="original" width="1280" height="852" loading="lazy" alt="Mijakovići -Vrulja "> </figure>  - Nova godina donijeće i početak radova na putnom pravcu Pljevlja-Dajevića Han, a rekonstrukcija mosta na Tari ovom dijelu Crne Gore daće u turističkom smislu potpuno novu dimenziju. Sa svim drugim projektima koje će Vlada finansirati u Pljevljima daćemo snažan infrastrukturni zamjac i realizovati ulaganja kakva građani Pljevlja odavno zaslužuju - istakao je premijer. Ministarka Vukićević kazala je da danas sa ponosom otvaraju novu dionicu puta Vrulja – Mijakovići, dužine 7,5 km, koja predstavlja važan iskorak u unapređenju saobraćajne povezanosti opštine Pljevlja.&nbsp; - Osim izgradnje ovog puta u Pljevljima sprovodimo još nekoliko projekata. U toku je rekonstrukcija mosta na Đurđevića Tari, a već početkom naredne godine počinjemo radove na regionalnom putu Pljevlja – Dajevića Han, vrijednom 4,7 miliona eura. Planiramo i rekonstrukciju puta Pljevlja – Metaljka, ukupne dužine 15km. Ovi projekti potvrđuju našu posvećenost modernizaciji putne mreže i ravnomjernom razvoju sjevera Crne Gore - poručila je ovom prilikom. Vukićević Direktor Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović poručio je da je nakon završetka radova na putnim pravcima od Pljevalja prema Srbiji i prema Bosni i Hercegovini, završena i izgradnja puta Vrulja-Mijakovići koji značajno skraćuje vrijeme putovanja od Pljevalja do Podgorice. Vuksanović je za početak naredne godine najavio i početak radova na rekonstrukciji puta od Pljevalja ka Dajevića Hanu. Izvođač radova puta Mijakovići-Vrulja je kompanije "Bemax". &nbsp;