Potpredsjednik Vlade Crne Gore i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović boravi u zvaničnoj posjeti Republici Azerbejdžan, na poziv šefa azerbejdžanske diplomatije Džejhuna Bajramova.
- Tokom boravka u Bakuu, Ibrahimović je imao niz susreta sa najvišim državnim zvaničnicima, tokom kojih je razgovarano o unapređenju političkih odnosa i jačanju ekonomske saradnje između dvije države - saopšteno je iz Ministarstva vanjskih poslova.&nbsp;
Na sastanku sa ministrom Bajramovom ocijenjeno je da su odnosi Crne Gore i Azerbejdžana prijateljski i stabilni, uz obostranu spremnost da se dodatno razvijaju.
- Sagovornici su istakli značaj redovnog političkog dijaloga i najavili intenziviranje kontakata na visokom nivou u narednom periodu - navode iz MVP.&nbsp;
Poseban fokus razgovora bio je na saradnji u oblasti energetike, uključujući snabdijevanje gasom i razvoj obnovljivih izvora energije.
- Razmatrane su i mogućnosti za povećanje robne razmjene i direktnih investicija, uz ocjenu da postoji značajan neiskorišćen potencijal - navode iz MVP.&nbsp;
Ibrahimović je, kako je saopšteno, zahvalio Azerbejdžanu na dosadašnjim ulaganjima u infrastrukturne projekte u Crnoj Gori, ističući da ona doprinose jačanju investicione atraktivnosti zemlje.
- Tokom posjete, ministri vanjskih poslova potpisali su Memorandum o saradnji u oblasti konzularnih poslova, kojim se unapređuje institucionalna saradnja i olakšava pružanje usluga građanima obje države - navode iz MVP.&nbsp;
Ibrahimović sastao se i sa predsjednicom Narodne skupštine Azerbejdžana Sahibom Gafarovom, sa kojom je razgovarao o jačanju parlamentarne saradnje i značaju parlamentarne diplomatije u razvoju bilateralnih odnosa.
U susretu sa premijerom Alijem Asadovim razgovarano je o konkretnim ekonomskim projektima, investicijama, energetici i infrastrukturi. Ibrahimović je poručio da Crna Gora ostaje pouzdan partner Azerbejdžanu i otvorena za dugoročnu saradnju.
- Poseban dio razgovora bio je posvećen radu Mješovite komisije za ekonomsku saradnju, o čemu je Ibrahimović razgovarao sa ministrom finansija Sahilom Babajevim. Dogovoreno je jačanje aktivnosti Komisije, uz fokus na investicije, turizam i finansije, kao i snažniju promociju Crne Gore na azerbejdžanskom turističkom tržištu - navode iz MVP.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Politika

Ibrahimović u Bakuu: Odnosi Crne Gore i Azerbejdžana prijateljski i stabilni

Zakon o unutrašnjim poslovima koji je u skupštinsku proceduru poslala Vlada Crne Gore, nije ništa drugo do kopija prijedloga zakona koji je, pred kraj proljećnjeg zasijedanja, Skupština razmatrala na prijedlog poslanika Demokrata, Duška Stjepovića, kazao je poslanik SD-a i predstavnik Evropskog saveza Nikola Zirojević.&nbsp;
Zirojević je podsjetio da je tada kolegi Stjepoviću rekao da bi mnogo bolje bilo da o zakonu razgovaraju s njegovim stvarnim autorom i inicijatorom, nego sa njim koji je samo izvođač radova.&nbsp;
- Danas ulogu izvođača radova za prljavo zakonsko rješenje kojim se pokušava legalizovati politički progon policijskih službenika preuzima direktno Vlada Crne Gore i ministar unutrašnjih poslova kao predlagač - istakao je Zirojević.&nbsp;
Prema njegovim riječima, sve ovo se radi na izuzetno perfidan način, poredeći preko stotinu policijskih službenika sa nekolicinom onih koji pred nadležnim državnim organima iščekuju završetak pokrenutih procesa.&nbsp;
- Nevini, dok se ne dokaže suprotno, shodno Ustavu Crne Gore na koji parlamentarna većina često zaboravlja. Još tada, u julu mjesecu tekuće godine, bilo je jasno da je tzv. “veting” propao, da osnova za progon najvećeg dijela policijskih službenika nema, te da je cilj navedenog zakonskog rješenja da se dodatno obesprave ovi već obespravljeni ljudi. Dodatan problem predstavlja činjenica da je dolaskom novog direktora na čelo ANB-a prestalo štancanje bezbjednosnih smetnji na zahtjev čelnika Demokratske Crne Gore - saopštio je Zirojević.&nbsp;
U konačnom, kako je dodao, navedeno zakonsko rješenje protivi se brojnim međunarodnim konvencijama, a nema ni saglasnost Evropske komisije što može biti dodatan kamen spoticanja Crne Gore na njenom EU putu.&nbsp;
- Stoga pozivam Vladu Crne Gore da navedeno zakonsko rješenje povuče iz skupštinske procedure, a ukoliko se to ne dogodi, sve kolege u Parlamentu koji se suštinski, a ne deklarativno zalažu za evropski put Crne Gore, pozivam da glasaju protiv navedenih izmjena i dopuna zakona - zaključio je Zirojević.&nbsp;

Zirojević: Vlada preuzela ulogu "izvođača radova" za politički progon policajaca

Poslanik Socijalističke narodne partije (SNP) Bogdan Božović najavio je da će ta stranka predati inicijativu za izmjene Ustava Crne Gore, kojom se pravo na stanovanje definiše kao ustavna kategorija.
- U vremenu kada su cijene stanova i zakupa nerealno visoke i potpuno nesrazmjerne primanjima građana &nbsp;- država više nema luksuz da ovo pitanje tretira kao privremeni problem ili predizborno obećanje. Očekujemo podršku kolega &nbsp;poslanika, jer je riječ o temi za koju ne postoje partijske razlike i za koju građani s pravom očekuju jedinstven stav - kazao je Božović.
On je istakao da danas veliki broj građana, posebno mladi ljudi, i pored stalnog zaposlenja, ne može da riješi osnovno životno pitanje - krov nad glavom, dok mnogi rade i po dva posla kako bi obezbijedili ono što bi trebalo da bude dostupno normalnim radom i poštenim primanjima.
- To nije pitanje životnog stila, već pitanje socijalne sigurnosti i dostojanstva. Mladi koji nemaju šansu da riješe stambeno pitanje ne odlaze zato što to žele, već zato što su prinuđeni. Država koja ih na to ćutke gleda, gubi i ljude i budućnost - naveo je Božović.
Prema njegovim riječima, uvođenje prava na stanovanje u Ustav znači trajnu obavezu države da štiti one koji su najranjiviji, da vodi ozbiljnu i odgovornu stambenu politiku i da konačno stane na stranu građana, a ne tržišnih špekulacija i kratkoročnih profita.
- Ustav nije mrtvo slovo na papiru - on mora biti štit za običnog čovjeka. Pravo na dom ne smije zavisiti od sreće, veza ili nasljeđa, već mora biti garantovano svakom građaninu koji pošteno radi i želi da živi od svog rada. Ovo je pitanje ljudskog dostojanstva i socijalne pravde, a ne dnevne politike. Upravo zato i očekujemo podršku svih poslanika - zaključio je Božović.

1250x600

SNP inicira izmjene Ustava: Pravo na stanovanje da bude garantovano

Srpski svet je od manjina svoga naroda po raznim državama, stvorio jedno moćno sredstvo za borbu protiv njih samih. Unutar toga pojma, podrazumijeva se da je svaki srpski političar, bez obzira u kojoj državi živio i čiji građanin bio, dužan na poslušnost Srbiji i njegovom vođstvu – ocijenili su u Crnogorskoj stranci u osnivanju.
U Crnoj Gori tu činjenicu, ističu oni, demonstriraju na posebno ohol i drzak način.
- Viđeli smo to na primjeru okrugloga stola, održanoga povodom 120 godina ustavnosti Crne Gore. Predsjednica Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore, Jelena Božović istakla je da se obilježavanjem 120 godina od donošenja Nikoljdanskog ustava, prvog pisanog Ustava u crnogorskoj istoriji, podśeća na prelomni trenutak u kojem su po prvi put jasno uspostavljene granice vlasti i potvrđeno načelo da niko nije iznad Ustava. Dok je ona to izgovarala na video bimu je tekao snimak Ustava, član po član, i onda je naglo preskočen član 40. Jer u njemu ćirilicom piše: „Државна вјера је у Црној Гори источно-православна. Црногорска је црква аутокефална. Она не зависи ни од које стране Цркве, али одржава јединство у догмама с источно-православном Васељенском Црквом. Све остале признате вјероисповијести слободне су у Црној Гори“ – naveli su oni.
Istakli su da ni Božović - ni rektora Univerziteta Crne Gore Vladimira Božovića, iako je naglasio da instituti i principi sadržani u tom Ustavu, čine temelj koji je imao i ima snažan uticaj na ukupni razvoj i funkcionisanje crnogorskog društva, očito ne obavezuje ta činjenica iz člana 40 Nikoljdanskoga ustava.
- Iako Crnogorska pravoslavna crkva predstavlja kontinuitet pravoslavlja u zemlji i nosioca vjerskog autoriiteta, ne samo oni, već cijeli skup je subordinirao političkim interesima Srbije. Indirektno su stali na stranu agresivne svetosavske crkve, koja tendira da napravi nepremostivi jaz između Crnogoraca i Srba - naglasili su u Crnogorskoj stranci u osnivanju.
To je, podvlače oni, školski primjer dezinforamacije kojom se bombraduje Crna Gora.
- Legitimizirali su njene ekstremne stavove, fantazije i ideologiju kao državni projekat lišenja Crne Gore od Crnogoraca. U njihovoj interpretaciji etnički Crnogorci su žrtva, koje se trebaju riješiti i svi srpski problemi će biti riješeni. Zato smo riješeni da političkim sredstvima potražimo pravdu pred državnim, i institucijama Evropske Unije. Ničija nije gorela do zore - zaključili su u saopštenju.

CG stranka u osnivanju: Tražićemo pravdu zbog interpretacije da su Crnogorci žrtva koje se treba riješiti da bi srpski problemi bili riješeni

Predsjednik Vlade Milojko Spajić pozvao je predstavnike svih parlamentarnih stranaka na konsultacije u vezi sa izborom sudija Ustavnog suda koje su zakazane za poneđeljak u 11 sati.
To je saopšteno iz njegovog kabineta.
Kako su dodali u saopštenju, Spajić je u dopisu naglasio da je „izbor sudija Ustavnog suda jedna od najvažnijih obaveza u sklopu utvrđene dinamike ispunjavanja obaveza na putu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji”.
Dva mjesta u Ustavnom sudu ostala su upražnjena pošto je na sjednici Skupštine Crne Gore 25. novembra izabran samo Jovan Jovanović.
Mirjana Radović nije izabrana pošto je od 52 glasa, 47 bilo za, dva protiv, tri uzdržana - a za izbor sudija u drugom krugu glasanja je bila potrebna podrška 49 poslanika. Mirjana Vučinić, koju je predložio predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, nije izabrana za sutkinju Ustavnog suda. Od 56 glasova, 45 poslanika se izjasnilo da je za njen izbor, niko nije bio protiv, a bilo je 11 uzdržanih.
Ovi kandidati 14. oktobra nijesu dobili neophodnu dvotrećinsku podršku, odnosno 54 glasa u Skupštini Crne Gore nakon višesatne rasprave. Za izbor Vučinić tada je glasalo 16 poslanika, dok su čak 44 poslanika bila uzdržana. Za izbor Jovanovića tada je glasalo njih 45, jedan je bio protiv, a pet uzdržano, a za Radović su ranije glasala 44 poslanika, jedan je bio protiv, a pet uzdržanih.
Aktuelna ustavna kriza traje od ljeta prošle godine - kad je sudija Milorad Gogić ispunio uslove za starosnu penziju. Skupština od tada nije izabrala novog sudiju da popuni njegovo mjesto.
Osim toga, Ustavni odbor je u decembru prošle godine nezakonito i neustavno penzionisao sutkinju Draganu Đuranović.
Opozicija je na to reagovala blokadom parlamenta, nakon čega je napravljen dogovor pod pokroviteljstvom EU o rješavanju ustavne krize - odnosno odlukom da se primijene preporuke Venecijanske komisije, koja je i ocijenila da je Skupština bila dužna da poštuje proceduru prilikom penzionisanja sutkinje Đuranović.

Spajić za poneđeljak zakazao konsultacije u vezi sa izborom sudija Ustavnog suda

Režim u Beogradu se kladio kao i obično na pogrešnu kartu, pa im uprkos ponižavanju predsjednika Aleksandra Vučića i dodvoravanja Donaldu Trampu ipak prijete sankcije - poručio je novinar i profesor Univerziteta u Novom Sadu Dinko Gruhonjić.
On je, gostujući u emisiji Na kraju dana na Televiziji E, ocijenio da Srbija te sankcije može izbjeći jedino ako smijeni Aleksandra Vučića.
Prema Zakonu o demokratiji i prosperitetu Zapadnog Balkana, koji je usvojen u Predstavničkom domu Američkig kongresa, SAD-e su izrazile zabrinutost zbog stanja demokratije i uslova održavanja izbora Srbiji, a Zakonom je predviđeno da američki predsjednik Donald Tramp uvede sankcije najkasnije 90 dana od njegovog stupanja na snagu protiv osoba uključenih u korupciju ili destabilizujuće politike na Zapadnom Balkanu.
Gruhonjić cijeni da je to i poruka Kongresa i Senata sopstvenoj administraciji - da se SAD neće odreći uloge jednog od lidera u svijetu i da će na taj način pokušati da zadrže kurs koji je ta velesila imala kako prema regionu, tako i globalno.
- Ovo je veoma oštar zakon, ako govorimo o našem regionu, a naročito o Srbiji i on predstavlja sasvim sigurno jednu vrstu Damoklovog mača nad visokim funkcionerima režima u Beogradu, koji se očigledno - kao i obično - kladio na pogrešnu kartu. Imali smo prilike da vidimo potpuno suprotan efekat kroz kroz brojna poniženja koja je sam Aleksandar Vučić priredio sebi i nama u pokušajima da se najpoltronskiji mogući način dodvori Donaldu Trampu. Na kraju krajeva: i sam Donald Tramp je suštinski sadista koji voli da se iživljava nad slabijima od sebe i sa te strane Vučićeva taktika je bila potpuno promašena i pogrešna, a da ne govorimo o Kongresu i Senatu - rekao je Gruhonjić.
Smatra da Srbija može izbjeći sankcije jedino ako se vlast u Srbiji promijeni, a nada se i, kako je rekao, da je svijet naučio da su efikasnije sankcije pojedincima i visokim dužnosnicima režima - nego kažnjavati cjelokupno građanstvo u Srbiji za nepočinstva režima.
- Ogromna većina građana u Srbiji je protiv ovog režima, ali sa ovim režimom možemo se nadati nekakvom Danu mrmota i da ponovo proživimo noćnu moru koju smo već jednom, barem mi stariji, proživjeli i koje se nažalost još uvijek veoma živo sjećamo - zaključio je Gruhonjić.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DJZ2kasewOBs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Gruhonjić: Novi Zakon o demokratiji i prosperitetu predstavlja vrstu Damoklovog mača nad funkcionerima režima u Beogradu

Predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović sastao se sa posebnom savjetnicom ministra vanjskih poslova Hrvatske Vandom Babić Galić.
Kako je navedeno, oni su u Tivtu razgovarali o razvoju grada, odnosima sa hrvatskom zajednicom i mogućnostima njihovog unapređenja.&nbsp;
- Komnenović i Babić Galić razgovarali su i o svim aktuelnim pitanjima koja opterećuju dvije države. Ovom prilikom dogovoreni su dalji susreti, sa ciljem bržeg rješavanja otvorenih pitanja - naveli su iz Opštine Tivat.

Babić Galić bila u Tivtu, sastala se sa Komnenovićem

Vlast vršiti sa Mandićem, Kneževićem, SNP-om, a za vrhovnog političkog, moralnog i idejnog arbitra uzeti Srpsku pravoslavnu crkvu, jer su te strukture opasne po društvo i kad su u opoziciji, a ne kada su u vlasti i drže ključne poluge moći – nemaju se onda šta čuditi što se dešava Trinaestojulska nagrada, spomenik Pavlu Đurišiću i smjene u institucijama – rekao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata na Televiziji E, predsjednik SDP-a i jedan od lidera Evropskog saveza Ivan Vujović.
Danas su građani, kaže Vujović, sa impozantnog skupa na Gorici poslali poruku da se slobodni i antifašistički nastrojeni građani Crne Gore neće miriti sa fašizacijom društva koja je od 30. avgusta u kontinuitetu, a naročito u posljednjih godinu i po dana doživljava kulminaciju.
– Poslata je snažna poruka i te poruke će se, siguran sam, slati i ubuduće. Plašim se da će biti dosta povoda za tako nešto. Desila se jedna, najblaže rečeno, skandalozna stvar kad su neki učesnici današnjeg protesta pozvani na informativni razgovor zbog toga što su nosili transparent poznat sa fudbalskog stadiona, koji je postao reper za sve antifašističke pokrete i proteste u regionu – četnici i ustaše zajedno ste bježali. Imate situaciju, najgoru od svih distopija koja nam se može desiti: jedno takvo vrijednosno urušavanje da se građani koji tako govore o pokretima koji su bili fašistički – četničkom i ustaškom – tretiraju od strane tužilaštva kao govor mržnje. To je sve što treba da znamo o današnjoj Crnoj Gori i vrijednosnom pravcu u kojem se kreće, i čekamo objašnjenje tužilaštva povodom svega toga. Da li smo došli do te tačke kada se kritika i otpor prema ordinarno fašističkim pokretima i protagonistima iz bliže i dalje prošlosti tretira kao govor mržnje – rekao je Vujović.
Smatra da je u Crnoj Gori na sceni bezakonje, jer su legitimisane sve nazadne ideologije i pokreti iz bliže i dalje prošlosti, dok je s druge strane takođe na sceni bezakonje.
Dodaje i da je smjena direktorice Narodne biblioteke primjer bezakonja, jer se usprotivila nezakonitoj i skandaloznoj dodjeli Trinaestojulske nagrade.
– Kao što je i dodjela same nagrade bila nezakonita i falsifikatorska, znamo sve šta je pratilo taj tragikomični proces. S druge strane imate ideološku komponentu kome je nagrada dodijeljena, a u slučaju gospođe Lompar mogu samo reći da se radi o kadru Budimira Aleksića. Ako znamo koji je politički profil Nove srpske demokratije, a Budimir Aleksić predstavlja njenu tvrdu struju, onda je jasno kakav je kadar postavljen da rukovodi jednom od najvećih kulturnih institucija u Crnoj Gori. Možda treba da budemo zadovoljni što nijesu doveli Bećira Vukovića da kadruje tom institucijom, mada ne znam šta je gore od to dvoje – istakao je Vujović.
Ukazuje i na sve češću indoktrinaciju mladih ljudi od strane Srpske pravoslavne crkve, kroz razne zloupotrebe i manipulacije.
– Regrutuju se mladi ljudi kojima se ispira mozak, koji se indoktriniraju tako da ne mogu da sagledaju prave vrijednosti. Mene ne iznenađuje, ako je tačno, da je neki mladi čovjek do te mjere izmanipulisan da mu je priča o Srebrenici legitimna, da mu je Ratko Mladić heroj a ne zločinac. Što ne bi vjerovao ako mu to svakodnevno plasiraju ljudi ne sa margine, ne iz opozicije, nego ljudi na najvišim državnim pozicijama – naglasio je Vujović.
Ističe i da nema suštinske razlike između politike partija vlasti – DF-a, Demokrata, SNP-a – pa i jednog značajnog dijela PES-a koji, kako tvrdi, prikriveno slijedi tu politiku.
– Mislim da većina poslaničkog kluba PES-a više slijedi Andriju Mandića nego Milojka Spajića, što god se podrazumijevalo pod tom nejasnom i nedefinisanom politikom gospodina Spajića. To je ista politika i dio revizionizma, ne samo iz ’45, već i iz devedesetih godina. To je jedan velikodržavni mehanizam, retrogradna i destruktivna politika koja još uvijek nije poražena – rekao je Vujović.
Osvrnuvši se na slučaj Botuna, kaže da je riječ o „opštoj sprdnji“, jer, kako navodi, Milan Knežević „vrti vlast oko malog prsta“, a dio je te iste vlasti.
– Imate gradonačelnika Mujovića koji se ispravno zalaže za kolektor. Pazite o čemu mi danas razgovaramo, u koju tačku smo doveli društvo: da mi 2025/26. raspravljamo o tome treba li nam uređaj za prečišćavanje otpadnih voda. Na sceni je politička i socijalna paradigma koja ovo društvo vraća vjekovima unazad. Oni žele da nas vrate u 17. ili 18. vijek, ne samo ideološki, već i po elementarnim civilizacijskim pitanjima – zaključio je Vujović.

Vujović: Kritika fašističkih pokreta se od strane tužilaštva tretira kao govor mržnje

Crna Gora je tokom 2024. i 2025. godine ostvarila napredak ka daljem usklađivanju sa listom zemalja kojima je potrebna viza EU. Nakon regresije na početku 2025. godine, Crna Gora je kasnije ukinula sporazume o bezviznom režimu sa pet zemalja i smanjila broj sezonskih izuzeća od viza sa četiri na jedan, pa kao rezultat toga ukupan broj neslaganja između vizne politike Crne Gore i politike EU smanjena je sa 15 na devet, navodi se u danas objavljenom Izvještaju Evropske komisije (EK) o viznoj politici.
Kako se navodi u izvještaju, 27. oktobra 2025. godine, kao odgovor na unutrašnji incident vezano za turske državljane, Vlada Crne Gore uvela je privremeni vizni režim za građane Turske, sa primarnim ciljem očuvanja javnog reda i bezbjednosti crnogorskih građana. Pošto je privremena (iako bez poznatog datuma isteka), dodaje se, ova mjera se trenutno ne može smatrati trajnim prekidom bezviznog režima Crne Gore sa Turskom.
- Komisija će pratiti situaciju kako se bude razvijala - &nbsp;piše u izvještaju EK.
Zemlje bez viza koje primjenjuju šeme državljanstva za investitore predstavljaju inherentne bezbjednosne rizike jer potencijalno dozvoljavaju državljanima trećih zemalja koji bi inače bili podložni viznim zahtjevima da zaobiđu standardne bezbjednosne provere i dobiju pristup Šengenskom prostoru sticanjem državljanstva, upozoreno je.
- Crna Gora je zvanično okončala svoj program 31. decembra 2022. godine. Ipak, vlasti su nastavile da obrađuju zahtjeve za državljanstvo podnijete prije zatvaranja programa. Ministarstvo unutrašnjih poslova je 2024. godine izdalo 1.282 odluke o dodjeli crnogorskog državljanstva podnosiocima zahtjeva i članovima njihovih porodica. Od aprila 2025. godine, 29 preostalih zahjteva je još uvijek bilo u obradi - piše u izvještaju.
Crna Gora je, ističe se, odgovorila na neke od prethodnih preporuka Komisije, posebno smanjenjem liste zemalja u režimu bez viza a kojima su inače potrebne vize za EU. Tu je i nastavak monitoringa preostalih zahtjeva za državljanstvo.
- Međutim, neka pitanja ostaju da se riješe - dodaje se.
Prvo je usklađivanje sa EU listom viza
- Crna Gora mora da uskladi svoju viznu politiku sa listom trećih zemalja kojima je potrebna viza. Crna Gora ne smije da odobrava više sezonskih ukidanja viza, uključujući i one zemlje koje su uklonjene sa stalne liste zemalja bez viza. Crna Gora bi takođe trebalo da uskladi svoje vizne procedure sa šengenskim standardima, posebno uvođenjem prikupljanja biometrijskih podataka (uključujući digitalnu fotografiju i otiske prstiju) kao dio ispitivanja zahtjeva za vize - navedeno je u izvještaju.
U međuvremenu, Crna Gora mora da sprovede ciljane bezbjednosne mere, kao što je pojačana provjera dolazaka iz država oslobođenih viza, i da dokumentuje njihovu efikasnost u smanjenju ilegalnih migracija i bezbjednosnih rizika.
Kada je u pitanju infrastruktura za podnošenje zahtjeva za vize, u pripremi za prelazak na revidiranu viznu politiku, Crna Gora bi trebalo da proširi svoje kapacitete za izdavanje viza kroz digitalizaciju elemenata procesa izdavanja, kako bi omogućila državljanima zemalja koje su trenutno oslobođene viza da podnesu zahjtev za vizu nakon što se izuzeće ukine.
- Ovo će olakšati administrativnu obradu i podržati usklađivanje politika. Crna Gora mora da obezbijedi da se pravni osnov šeme državljanstva za investitore ukine i da se svi zahtjevi koji su na čekanju u okviru sada ukinute šeme obrade u skladu sa najvišim bezbjednosnim standardima. Pored toga, mogući slučajevi dodjele državljanstava prethodno putem ove šeme licima koja su podložna međunarodnim restriktivnim jmerama moraju biti preispitani i poništeni gdje je to potrebno - zaključeno je u izvještaju Evropske komisije.

EK: Crna Gora nastavila da usklađuje viznu politiku sa EU, broj neusklađivanja smanjen sa 15 na devet

Skupština Glavnog grada Podgorice razmatraće obiman dnevni red na predstojećoj sjednici, na kojoj će se odbornici izjasniti o budžetu za 2026. godinu, strateškim dokumentima razvoja, kao i o velikom broju odluka iz oblasti komunalnih djelatnosti, urbanizma, socijalne politike i kulture.
Centralna tačka dnevnog reda je Predlog odluke o budžetu Glavnog grada Podgorice za 2026. godinu, kao i dopuna dnevnog reda koja se odnosi na Predlog Strateškog plana razvoja Glavnog grada Podgorica za period 2026–2031.
Na sjednici će se razmatrati i više odluka iz oblasti upravljanja gradskim zemljištem, među kojima su predlog o prenosu prava svojine na građevinskom zemljištu Pravoslavnoj Mitropoliji crnogorsko-primorskoj, kao i odluke o davanju u zakup zemljišta radi postavljanja privremenih objekata. Odbornici će odlučivati i o određivanju lokacije za izgradnju sportskog igrališta sa mobilijarom, kao objekta od opšteg interesa.
Dnevni red obuhvata i niz normativnih akata koji se odnose na svakodnevni život građana, uključujući odluku o radnom vremenu, uslovima i načinu držanja kućnih ljubimaca, kao i izmjene kućnog reda u stambenim zgradama. Pred odbornicima će se naći i odluka o davanju naziva ulicama i podizanju spomen-obilježja.
Poseban dio sjednice posvećen je programima rada i poslovanja gradskih preduzeća i ustanova za 2026. godinu, uključujući „Vodovod i kanalizaciju“, „Čistoću“, „Deponiju“, „Komunalne usluge“, „Zelenilo“, „Pogrebne usluge“, „Tržnice i pijace“, kao i ustanove iz oblasti kulture, sporta i socijalne zaštite. Razmatraće se i cjenovnici komunalnih usluga, kao i aneksi ugovora o povjeravanju obavljanja komunalnih djelatnosti.
Odbornici će odlučivati o isplati zimnice zaposlenima u lokalnoj upravi za 2025. godinu, izmjenama Odluke o naknadama odbornicima, kao i o Programu rada Skupštine Glavnog grada za 2026. godinu.
Na dnevnom redu su i Povelja o društvenoj koheziji Glavnog grada Podgorice za period 2026–2028, kao i Lokalni akcioni plan za podsticanje rodne ravnopravnosti za period 2026–2028.
Sjednica će obuhvatiti i razmatranje više amandmana koje su podnijeli odbornici, dok će se po hitnom postupku raspravljati o programima rada Parking servisa i preduzeća „Putevi“ za 2026. godinu.

Skupština Glavnog grada u utorak o budžetu

Nećemo ćutati i okrenuti glavu na nasilje nad životinjama, poručila je Daliborka Rešetar iz nevladine organizacije „Kuća životinja“.&nbsp;
Ta NVO organizovala je večeras protest ispred zgrade Vlade Crne Gore nakon što je ruski državljanin, osumnjičen za seksualno zlostavljanje pasa, pušten da se brani sa slobode, prenosi <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/foto-video-jokic-zlostavljani-pas-zatvoren-a-osumnjiceni-za-zlostavljanje-na-slobodi-gdje-je-tu-pravda">Pobjeda.</a>
Rešetar je istakla da je javnost dužna da da odgovor na pitanje zašto je lice na slobodi.
Institucije, kako je kazala, nisu dale odgovor ni na pitanje šta je sa pisma sa spornih snimaka.
- Nasilnik je pušten na slobodu, a pas koji je žrtva nasilja je zatvoren u azilu. Gdje je tu pravda? - upitao je aktivista Nikola Jokć na večerašnjem skupu.
Poručio je institucijama da se neće povlačiti niti okrenuti glavu od nasilja nad životinjama.
Marta Darmanović, volonterka u podgoričkom azilu, rekla je da je srećan onaj ko nije pogledao snimke na kojima se vidi da jedan čovjek seksualno zlostavlja životinje.
Snimke su, podsjeća ona, pogledali i iz tužilaštva i policije, nakon što su im ih građanski aktivisti dostavili.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FGzpODH2n-88&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
- Zlostavljači životinja su među nama i njihove žrtve ne mogu da odgovore. Mi koji na te zločine nailazimo i ukazujemo često se osjećamo zlostavljano od institucija - kazala je Tamara Tomić iz organizacije „Srcem za šapice“.
Institucije svojom pasivnošću, dodala je, doprinosu problemu.
- Poštujte zakone Crne Gore - savjetovala je institucijama.
Maja Dragojević kazala je Pobjedi da su se okupili borci za sprovođenje zakona na polju zaštite životinja, a ne, kako ih često oslovljavaju, &nbsp;„borci za prava životinja“.
Na protestu su ponovljeni već iznijeti zahtjevi - hitna i odgovorna reakcija institucija. Zatražena je odgovornost za počinjeno nasilje nad životinjama i adekvatno procesuiranje državljanina koji je pušten da se brani sa slobode.
Slučaj koji je u novembru uznemirio crnogorsku javnost i otvorio ozbiljna pitanja o zaštiti životinja i institucionalnoj odgovornosti i dalje je bez jasnog epiloga.
Podgorička policija uhapsila je 10. novembra ruskog državljanina A. V. po nalogu Osnovnog državnog tužilaštva zbog sumnje da je počinio, a potom na društvenoj mreži Telegram i objavljivao, sadržaj seksualnog zlostavljanja životinja.
Prijavu podgoričkom tužilaštvu i Upravi policije protiv tog lica podnijeli su tada aktivista Nikola Jočić i Nevladino udruženje “Kuća životinja” iz Danilovgrada.
- Koristimo priliku da zahvalimo građaninu na društveno-odgovornom ponašanju i prijavi koju je podnio, a na osnovu koje je policija odmah postupila, a što je u krajnjem, u koordinaciji sa nadležnim tužilaštvom, dovelo do lišenja slobode A.V. - navela je Uprava policije tada u saopštenju.
Osumnjičeni je pušten da se brani sa slobode, dok nadležni organi nemaju precizan odgovor da li će, kako je ranije najavljeno, biti protjeran iz Crne Gore nakon okončanja postupka.

(VIDEO) Jokić: Zlostavljani pas zatvoren, a osumnjičeni za zlostavljanje na slobodi, gdje je tu pravda?

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici podiglo je optužnicu pred Osnovnim sudom u Podgorici protiv V. B. zbog osnovane sumnje da je izvršio produženo krivično djelo zelenaštvo, kao i produženo krivično djelo ugrožavanje sigurnosti.
Kako se navodi u saopštenju, okrivljeni je u periodu od decembra 2022. do juna ove godine, na teritoriji Glavnog grada Podgorice, u više navrata davao novac na zajam oštećenom M. Đ., koristeći njegovo teško imovinsko stanje, pri čemu je ugovarao i pribavljao za sebe nesrazmjernu imovinsku korist.&nbsp;
Oštećeni je, kako dodaju iz ODT-a, po osnovu glavnice i kamata okrivljenom isplatio ukupan iznos od 41.558,38 eura.
- Takođe, optužnicom se okrivljenom stavlja na teret da je u periodu od 24. do 29. maja 2025. godine, putem aplikacije za komunikaciju „WhatsApp“, u više navrata upućivao prijetnje oštećenom M. Đ., ugrožavajući njegovu sigurnost i izazivajući osjećaj straha za život i tijelo, zbog čega je oštećeni napustio Crnu Goru - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Podignuta optužnica protiv Podgoričanina: Sugrađaninu davao novac na zajam uz kamatu, prijetnjama ga prisilio da napusti Crnu Goru

Iz Uprave policije je saopšteno da je juče procesuirano 16 osoba, među njima 11 maloljetnika zbog nereda na Zabjelu od 28. oktobra ove godine.
Oni su precesuirani zbog narušavanja javnog reda i mira, uz nošenje fantomki i metalnih i drvenih predmeta.
- Naime, u nastavku intenzivnih aktivnosti policijski službenici Regionalnog centra bezbjednosti “Centar”, Odjeljenja bezbjednosti Podgorica juče su procesuirali još 16 lica od kojih 11 maloljetnih i pet punoljetnih. Podnijeti su zahtjevi za pokretanje prekršajnih postupaka protiv Đ.K. (18), D.B. (18), S.V. (18), B.P. (19) i V.Đ. (18), kao i 11 maloljetnih lica starih 16 i 17 godina, zbog počinjenog prekršaja iz člana 6 Zakona o javnom redu i miru - uznemiravanje građana ili ugrožavanje njihove bezbjednosti na javnom mjestu - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Oni su, kako su podsjetili iz UP, &nbsp;ovaj prekršaj, za koji je zaprijećena novčana kazna ili kazna zatvora do 30 dana, počinili na način što su, 28. oktobra 2025. godine, dok su se kretali u dvije grupe, sa fantomkama na glavi, u rukama nosili metalne šipke i drvene palice, na taj način uznemiravajući građane.
- Ovom prilikom je preventivnim djelovanjem i pravovremenom reakcijom policijskih službenika spriječeno narušavanje javnog reda i mira. Uprava policije naglašava da su sve preduzete mjere rezultat odlučnog i koordinisanog djelovanja, sa ciljem očuvanja javnog reda i mira i sprečavanja daljih incidenata koji bi mogli ugroziti bezbjednost građana. Policija će i u narednom periodu nastaviti sa pojačanim, neselektivnim, odlučnim i zakonitim djelovanjem, te bez obzira na to kakva vrsta okupljanja je u pitanju, preduzeti sve mjere i radnje iz svoje nadležnosti u cilju obezbjeđivanja stabilnog bezbjednosnog stanja u državi - zaključuju iz Uprave policije.&nbsp;

UP: Zbog nereda na Zabjelu policija procesuirala 16 osoba, među njima 11 maloljetnika

Gošća ove nedjelje u "Jutru s Majom" na Televiziji E je srpska glumica Milica Zarić, koja govori o glumi kao vječitom izazovu, radu sa Jagošem Markovićem, uspjehu serije “Tajna vinove loze”, ali i o njenom ocu, glumcu Draganu Zariću uz kojeg su odrastale mnoge generacije u velikoj Jugoslaviji.
Tema emisije biće stanje u podgoričkom Skloništu za životinje, a gošća je nova direktorica Maša Jovanović Džankić koja će govoriti o trenutnom stanju u azilu, izazovima upravljanja, novim zakonskim rješenjima i odgovornosti društva prema napuštenim psima.
O profesionalnim i ličnim aspektima diplomatskog života, radu u međunarodnim institucijama, ali i o tome šta ta karijera nosi iza zatvorenih vrata, govoriće crnogorski diplomata Ivan Ivanišević,&nbsp;
Gošće/panelistkinje su Jelena Božović producentkinja/muzičarka &nbsp;i Ivana Nina Ćupić direktorica JU Muzeji i Galerije Budve.

Emisija „Jutro s Majom“ donosi razgovore s Milicom Zarić, Mašom Jovanović Džankić i Ivanom Ivaniševićem

(FOTO, VIDEO) Burzan: Rade sve da nam državu unište, nećemo skrenuti sa staze; Sekulić: Dostojanstvo Crne Gore je naša linija; Marunović: Naše vrijeme tek dolazi

Zaprepašćena sam da je uopšte poslovna komunikacija, u kojoj sam učestvovala kao izvršna direktorica Portala Analitika, dovedena ili pokušava biti kriminalizovana i davati joj se neki drugi kontekst osim onog koji je poslovni - poručila je Tinka Đuranović koja se odazvala na poziv Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) za svjedočenje u slučaju istrage protiv biznismena Aleksandra Mijajlovića. Za danas je bilo zakazano i saslušanje glavnog i odgovornog urednika Televizije E Draška Đuranovića, ali je odloženo. Direktorica Analitike nije mogla iznijeti detalje sa današnjeg davanja iskaza jer je postupak u toku. - Uredno sam se odazvala na poziv za svjedočenje i izvršila tu obavezu svjedočenja - naglasila je ona. Smatra da je targetirana kao žena na čelnoj poziciji jednog medija. - Osim toga što smatram i doživljavam ovo kao pokušaj ličnog unižavanja reputacije i ličnog ugrožavanja egzistencije, smatram da je to prije svega targetiranje jednog medija i uticaj na reputaciju, egzistenciju i prihode tog medija, isticanjem poslovne komunikacije kao pokušaja da bude nekakva kriminalizovana priča - podvukla je Đuranović. Napomenula je da su obavijestili evropsku delagaciju u Crnoj Gori i da u se obratili Ujedinjenim nacijama, te da je glavna i odgovorna urednica koja je prisustvovala svim tim sastancima i obraćanjima to radila upravo radi zaštite novinarske profesije. - Jer je etički kodeks novinarki i novinara Crne Gore jedan od rijetkih kodeksa koji je ušao u zakon i koji pominje se u zakonu &nbsp;i naslanja se Zakon o medijima na njega - dodala je Đuranović. Istakla je da Portal Analitika radi profesionalno i da poštuje etički kodeks novinarki i novinara. - A ja sam tu da obezbijedim u poslovnom i finansijskom smislu uslove i legalno i legitimno poslovanje - zaključila je Đuranović. <h2>Đuranović: Postupanje SDT-a doživljavam kao pritisak, ne postoji osnov za davanje iskaza o bilo kakvoj vrsti kriminalne radnje</h2> Glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović kazao je da postupanje Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), koje ga je telefonskim putem pozvalo na saslušanje bez uredno uručenog poziva, doživljava kao pritisak i targetiranje medija, navodeći da ne postoji osnov za bilo kakav iskaz o krivičnim radnjama.&nbsp; Đuranović je telefonskim pozivom, u četvrtak 11. decembra, pozvan da da iskaz Specijalnom državnom tužilaštvu u istrazi protiv biznismena Aleksandra Mijajlovića koji je, prema naredbi o sprovođenju istrage SDT-a, kreirao mrežu medija za vršenje uticaja na društveno-političke prilike. Kako ističe poziv mu nije uručen, ali mu je saopšteno da je termin saslušanja 19. decembar u 8:30 sati. - Tražio sam, naravno, da po svim zakonskim procedurama mi se uruči taj poziv, s tim što sam imao neodložan privatni put van Crne Gore naredne nedjelje. Nije mi uručen poziv, ali rečen mi je termin da je to 19. decembra u 8:30 sati da će biti saslušanje mene kao svjedoka. Nažalost, to se nije desilo, tako da je termin pomjeren za nekih 5-6 dana - kazao je Đuranović ispred SDT-a. Ovo doživljava kao neku vrstu pritiska državnog tužilaštva, institucije koja bi, napominje on, trebalo da poštuje i zakone i Ustav. - Mislim da to nije u redu - ističe Đuranović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121913120_c617daa7b8ffdea8fb1bffd3d1a844400c8f8a0a80c3ec9ff2a7c4727518f9b9.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121913120_c617daa7b8ffdea8fb1bffd3d1a844400c8f8a0a80c3ec9ff2a7c4727518f9b9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Draško Đuranović"> <figcaption>Draško Đuranović(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On je podsjetio da se Televizija E, kao targetirani medij, obratila delegaciji Evropske komisije. - EK je zaista odgovorila promptno kao i Ujedinjene nacije, ali priča se nastavlja. Nadam se ne još zadugo, ali mi nećemo odustati od onoga što su profesionalni standardi koje poštujemo - poručio je Đuranović. On ne smatra da postoji osnov za davanje bilo kakvog iskaza o bilo kakvoj vrsti kriminalne radnje. - Ako je kriminal raditi svoj posao kao medij, onda prihvatamo da smo, uslovno rečeno, sa druge strane zakona. Ali mislim da je svima jasno da je ovdje riječ o nekoj vrsti targetiranja medija, neću reći progona, ali zaista pokušaja da se ono što je najvažnije za medije – poslovna i profesionalna reputacija, ugroze - zaključio je Đuranović.

Đuranović: Zaprepašćena sam što se poslovna komunikacija pokušava kriminalizovati, poziv SDT-a doživljavam kao targetiranje medija

Pod izgovorom „volonterskog rada“ planira se da popovi Crkve Srbije i njihovi učenici dobiju pristup najvažnijim državnim dokumentima - saopštila je grupa građana sa Cetinja navodeći da se radi o direktnom i opasnom nasrtaju na Državni arhiv Crne Gore i Nacionalnu biblioteku „Đurđe Crnojević“.
To, kako su podvukli, nije pomoć - nego pokušaj kontrole, falsifikovanja i otuđivanja crnogorske istorije.
Oni čekaju ishod razgovora NVO Centar za građanska prava s direktorom Državnoga arhiva. Od toga ishoda, poručuju, zavisiće njihova dalja i odlučna reakcija.
- Jasno i glasno poručujemo: Neće se dozvoliti da oni koji su 5. septembra 2021. godine došli na Cetinje brutalnim nasiljem danas slobodno vršljaju po crnogorskome kulturnom blagu i nastavljaju ono što tada nijesu uspjeli - brisanje crnogorskog identiteta - naglasili su u saopštenju.
Posebnu odgovornost, smatraju, snosi direktor Arhiva, gospodin Mrvaljević koji, prema njihovim riječima, kroz lične ustupke popovima Crkve Srbije pokušava otvoriti vrata institucije koja mora biti bedem kulturne baštine crnogorske države.
- Ako im treba obuka - neka svoje ljude šalju van Crne Gore, đe im je matica. Ako im treba znanje - neka direktor ide kod njih u Bogosloviju i drži im predavanja. Ali u crnogorski Arhiv i biblioteku - neće ući - decidni su oni.
Cetinje, kažu, ima svoju đecu, školovanu, nezapošljenu i sposobnu da čuva ono što je naše.
- A koja nije imala šanse ni da volontira. I izvan Cetinja i na Cetinju Crna Gora ima svoje stručnjake, one koji Crnu Goru vide kao hiljadugodišnju državu a ne kao srpski izlaz na more. Ne damo arhivsku građu, ne damo istoriju, ne damo budućnost. Ako nadležne institucije ne reaguju, građani Cetinja hoće. U svojoj kući, branićemo Crnu Goru - zaključeno je u saopštenju grupe građana Cetinja.

Grupa građana Cetinja: Planira se da popovi SPC i njihovi učenici, pod izgovorom „volonterskog rada“, dobiju pristup najvažnijim državnim dokumentima

Predrag Boljević, penzionisani vazduhoplovni inspektor, kazao je da je njemu i arhitekti Batu Raduloviću, na zahtjev tužilaštva, danas prišao policajac i zatražio lične podatke zbog transparenta koji su postavili ispred kapije brda Gorica, na kojem piše: „Ustaše i četnici, zajedno ste bježali“. Sve se odigralo uoči početka skupa koji je danas organizovala STEGA na Gorici.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Ffoto-video-pocelo-okupljanje-na-gorici-crna-gora-ne-pristaje-na-represiju&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Danas smo ispred kapije na Gorici zajedno postavili transparent koji su nedavno skandirali navijači naše reprezentacije. U jednom trenutku prišao nam je policajac u civilu i zatražio lične podatke, kako bi policija mogla da nas pozove na razgovor. Dali smo mu sve naše podatke - ispričao je Boljević za Portal ETV.
Kako je kazao, kasnije im je policajac rekao da je tužilaštvo ocijenilo da u tekstu na transparentu ima elemenata govora mržnje.
- Dotakli smo dno. Rekao sam da mi je čast što stojim ispred tog transparenta. Moji preci su znali da se bore protiv fašističkih hordi, a mi danas treba da znamo da se suočimo sa ovakvima. Ne bojimo ih se. Dno dna - naglasio je on.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FkBa2p9jUN54%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>