Ekološki aktivista Milorad Mitrović, govoreći o ekološkim problemima u Pljevljima, najavio je mogući referendum o izlasku tog grada iz Crne Gore.
Mitrović je gostujući u Jutarnjem programu TV Vijesti kazao da građani Pljevalja neće trpjeti ovakvo zagađenje i iživljavanje nad njima, te da su priče iz Instituta za javno zdravlja i prvog čovjeka Elektroprivrede iritantne.&nbsp;
- Ako ne preduzmu radikalne i konkretne korake možda će Pljevlja raspisati referendum, kao Botun, ali ovoga puta da izađu iz ovakve Crne Gore koja ih godinama eksploatiše - kazao je Mitrović.
Dio njegovog gostovanja, objavljen je u postu na mreži X. Pogledajte:&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FKonteZanovic%2Fstatus%2F2006090366181614037%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2006090366181614037%7Ctwgr%5E824890b2328b46bf9efa661cb7370e82e62cd527%7Ctwcon%5Es1_c10&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Politika

Mitrović: Pljevlja će, možda, raspisati referendum o izlasku iz Crne Gore

Poslanica SNP-a u Skupštini Crne Gore, Slađana Kaluđerović, saopštila je da ono što se danas desilo u Botunu predstavlja grubo gaženje osnovnih demokratskih i ljudskih prava i ozbiljnu sramotu za državu koja se poziva na vladavinu prava. Masovna hapšenja mirnih građana, među kojima su stariji ljudi i maloljetnici nijesu rješenje – to je poruka sile, a ne dijaloga i kompromisa, poručila je Kaluđerović.
- Scene iz Botuna su uznemirujuće i bolno podsjećaju na slike koje su građani Crne Gore poslali u prošlost. Privođeni su ljudi koji nijesu počinili nikakvo krivično djelo, već su mirno branili svoja osnovna ljudska prava i dostojanstvo. Među njima su žene, djeca i stariji građani – ljudi koji stoje iza jasno izražene volje sa referenduma. To nijesu kriminalci, već građani- smatra Kaluđerović.
Podsjetila je da su građani 30.avgusta 2020. godine glasali za promjene upravo da bi ovakve slike ostale iza nas, za državu u kojoj aparat sile ima mjeru, a dijalog prednost. Međutim, kakao je kazala, očigledno je da tolerantan odnos nijesu dobili svi. Posebno ne oni koji su se najviše istakli u borbi protiv takvog sistema i u njegovom političkom penzionisanju, rekla je Kaluđerović.
- Posebno zabrinjava očigledno nejednak tretman Zećana u odnosu na druge proteste širom Crne Gore, gdje su se mjesecima tolerisale blokade i okupljanja, čak i u jeku turističke sezone. Zeta je miran kraj i miran narod koji drži do časti i ponosa. Isti taj narod je i ranije, za vrijeme Ivana Vukovića, zbog istog pitanja, bio izložen hapšenjima i pritiscima – i tada smo rekli da će takva politika imati cijenu. Imala je- &nbsp;ističe Kaluđerović.
Podsjetila je da je ona, prije svega Zećanka, pa tek onda političarka.
- Zato bez zadrške stojim uz svoj narod. Zastrašivanje i policijska sila nijesu i nikada neće utišati glas građana. Takvo postupanje je neprihvatljivo i mora odmah prestati. Jednostrana rješenja nikada nijesu dobra, niti su dugoročno održiva. Ona trajno narušavaju političku i društvenu stabilnost, i samo je pitanje trenutka kada će oni koji danas ugrožavaju stabilnost sami osjetiti posljedice takve destabilizacije- &nbsp;kazala je Kaluđerović.
Ona je pozivala nadležne da hitno obustave ove aktivnosti i da se problem rješava razgovorom i kompromisom, a ne hapšenjima i prijetnjama.&nbsp;
- Nijedna sila ne može ugušiti slobodnu volju naroda - poručila je.

500x500

1250x600

1084x550

Kaluđerović: Dešavanja u Botunu grubo gaženje osnovnih demokratskih i ljudskih prava

Ovo je samo jedna vrsta sabotaže procesa evropskih integracija, mnogo prije nego što podrazumijeva bilo čiju brigu za zdravlje mještana Botuna, za njihovo mišljenje ili za njihovo slobodno iskazivanje stava, a postupak Milana Kneževića je isključivo politička igra koja treba da zadovolji potrebe njihovih partnera u Beogradu, a ne nešto što se zaista radi u korist građana – rekla je, gostujući u centralnoj informativnoj emisiji „24 sata“ na Televiziji E, politikološkinja Nikoleta Đukanović.
Prema njenim riječima, situacija u Botunu nije ništa što nije očekivano, pa je, umjesto ekološkog pitanja i pitanja zaštite životne sredine, poprimila oblik političkog spektakla.
– Gospodin Knežević i gospodin Mandić to sagledavaju kao neku vrstu radnog zadatka, a ne kao nešto za šta bi se zaista zalagali. Postupanje policije je bilo vrlo interesantno, kojoj su danas mnoge adrese sa vlasti čestitale, a ne prisjećajući se kako je ta policija reagovala u sličnim prethodnim dešavanjima, odnosno reakcijama slobodnih građana, starih ljudi, mlađih ljudi, intelektualaca i tako dalje, kada su oni bili hapšeni i kada je upotrijebljena sila protiv njih. Ne vidimo tu istu interpretaciju odnosa policije prema građanima. Ovdje ne mislim samo na dešavanja iz jula ove godine prilikom dodjele Trinaestojulske nagrade, nego i na mnoga druga dešavanja – reakcije studenata povodom tragedije na Cetinju, ustoličenja mitropolita – gdje je, u odnosu na današnje događaje, policija reagovala drugačije. Mislim da se ona apsolutno politizuje i instrumentalizuje u svrhu projekata određenih političkih partija, prije svega, u ovom slučaju, prosrpskih stranaka, tako da smo mogli vidjeti jednu privatizaciju i politizaciju, između ostalog, i policije – rekla je Đukanović.
Politikološkinja smatra da je važno početi projekat za prečišćavanje otpadnih voda, kako zbog životne sredine, tako i zbog zaštite zdravlja ljudi, kao i za proces evropskih integracija Crne Gore.
– Ako su naši političari i same političke partije takvi evropejci kao što kažu, onda bi trebalo da podrže ovaj projekat, a ne da ga sabotiraju i miniraju. Mislim da to ne rade zbog projekta, niti zbog stanovnika Botuna ili Zete, već to rade isključivo zbog političkih pritisaka sa strane. Mislim da je ovaj performans koji je radio gospodin Knežević danas i prethodnih nedjelja, u stvari, više neka vrsta radnog zadatka, nego nešto što može da se zdravorazumski opravda i objasni građanima – istakla je Đukanović.
Komentarišući najavu lidera DNP-a Milana Kneževića da će, zbog današnjeg postupanja policije, napustiti Vladu, politikološkinja kaže da, analizirajući njegove prethodne izjave i postupke, sumnja da će to što on kaže biti realizovano.
– Ako vidimo njegove dvije oprečne izjave danas: jedna da će povući svoje prisustvo iz većine koja podržava Vladu, a kasnije je rekao da će to pitanje kandidovati, čini mi se, na odboru svoje partije, što znači da se ograđuje i da je moguć neki drugi scenario. Tako da ja, iskreno, čisto sumnjam da je to njemu u korist. Mislim da je ovo isključivo politička igra koja treba da zadovolji potrebe njihovih partnera u Beogradu, a ne nešto što se zaista radi u korist građana. Jako mi je žao građana koji će na kraju biti izmanipulisani i zloupotrijebljeni. Ne znam da li su dobili neku kontrauslugu na kraju, ali mislim da je svaka partija njih na neki način izdala, počevši od PES-a, koji je na samom početku obećavao građanima Botuna da će pregovarati i izaći im u susret u odnosu na njihove potrebe. U jednom trenutku su čak i negirali izgradnju ovog projekta, odnosno njegovu implementaciju. A da ne govorimo o političarima koji su danas sa tim građanima, a koji, čini mi se, to rade isključivo iz nekih političkih razloga, a ne što su protiv tog projekta i što će sjutra preispitati svoje prisustvo u Vladi. Čisto sumnjam da će se to uopšte desiti – naglasila je Đukanović.
Vjeruje i da je reakcija predsjednika Opštine Zeta, Mihaila Asanovića, lična reakcija, stav pojedinca, a ne ono što će na kraju biti stav partije, a ako se i desi, biće to, kako kaže, nešto što je već viđeno.
– Prisjetimo se samo gospodina Milatovića koji je upravo zbog prisustva PES-a u vlasti doveo do novih izbora, da bi nakon tih istih izbora opet pravio koaliciju sa istim onim partnerima protiv kojih je navodno bio prije tih izbora. Tako da, u odnosu na ono što smo do sada vidjeli, čisto sumnjam da će doći do nekih većih promjena. Ja iskreno mislim da ovo pitanje političarima uopšte nije toliko važno da bi bilo razlog da ostanu bez funkcija, jer govorimo o velikom broju ljudi i velikom broju političkih partija. Ipak, mislim da je ovo samo jedna vrsta sabotaže procesa evropskih integracija, mnogo prije nego što podrazumijeva bilo čiju brigu za zdravlje mještana Botuna, za njihovo mišljenje ili za njihovo slobodno iskazivanje stava – rekla je Đukanović.
Osvrćući se na izjavu predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića, politikološkinja smatra da je i to politička izjava, jer se ne može izbjeći utisak da se svi političari pripremaju za izbore 2027. godine.
– Očigledno je da su svi politički akteri već počeli pripreme za te izbore, a njegovu reakciju vidim kao dodatno gubljenje kredibiliteta, što, nekako, uspješno radi jako dugo vremena. Umjesto da da svoj jasan stav prema tako važnom projektu za cijelu državu, a da ne govorimo o Podgorici i Zeti, on danas prosto poziva na preispitivanje ponašanja nadležnih organa, u ovom slučaju podgrijava situaciju, podržava Kneževića koji, na neki način, poziva na krvoproliće – istakla je Đukanović.
Ističe i da je reakcija predsjednika Skupštine Andrije Mandića interesantna, jer je nazvao Botun crvenom linijom, što može biti neka vrsta političke igre, ali je važna u kontekstu odnosa Mandića i premijera Spajića.
– Ako se sjetimo, prije samo par sedmica je Mandić veličao tu saradnju sa premijerom, govoreći da će oni sigurno biti okosnica nakon izbora 2027. godine, čime je, u stvari, aludirao na to da njihova koalicija i saradnja nemaju nikakve primjedbe i ništa što bi moglo da bude sporno za buduću saradnju. Danas je ipak to očigledno malo drugačije. Ja ovo nekako vidim kao pokušaj da se zadovolje njegovi birači koji jesu protiv – ne mislim samo na građane Zete – nego na nešto što može biti blisko stavu prosrpskih partija koje su apriori protiv ovog projekta, koje ga miniraju, i ovo je zadovoljenje onoga što treba da čuju njegovi glasači – naglasila je Đukanović.
Vjeruje da je podrška predsjednika Srbije Aleksandra Vučića Milanu Kneževiću miješanje u unutrašnje pitanje druge države, jer taj ekološki projekat nikako ne dotiče odnose dvije države.
Ističe da je u žiži i to kako je zapravo reagovao potpredsjednik Vlade Filip Ivanović, koji se pravda predsjedniku susjedne države zbog postupanja policije u svojoj državi.
– Vidi se da postoji lična konotacija i mnogo više zabrinjava reakcija PES-a i potpredsjednika Vlade Ivanovića, koji nekako pravda reakciju policije prema gospodinu Kneževiću, i to stiže na adresu gospodinu Vučiću – zaključila je Đukanović.

Đukanović: Performans Milana Kneževića u Botunu vrsta radnog zadatka

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović predložio je na današnjoj sjednici Skupštine da se za sudiju Ustavnog suda Crne Gore izabere Predrag Krstonijević.
Predsjednik Milatović je u Skupštini Crne Gore rekao da je 1. jula 2025. godine raspisao javni poziv za izbor jednog sudije Ustavnog suda. Nakon okončanja javnog poziva, u skladu sa zakonom, 26. avgusta 2025. godine utvrdio je listu prijavljenih kandidata.
 Milatović je rekao da su se na javni poziv prijavili su se sljedeći kandidati: Maja Šćepanović, Mira Kontić, Nikola Golubović, Siniša Bjeković, Nataša Radonjić, Elvis Duraković i Predrag Krstonijević.
Svi kandidati ispunjavaju uslove za izbor sudije Ustavnog suda, a predsjednik je obavio razgovore sa njima.
Odlučio je da za sudiju Ustavnog suda Skupštini Crne Gore predloži sudiju Višeg suda u Podgorici Predraga Krstonijevića.
- Predrag Krstonijević rođen je 1981. godine u Pljevljima. Diplomirao je na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Pravničku karijeru započeo je kao pripravnik u Osnovnom sudu u Pljevljima, nakon čega je radio kao advokat u periodu od 2010. do 2013. godine. Funkciju sudije Osnovnog suda u Kotoru obavljao je do 2022. godine, a od 2022. godine je sudija Višeg suda u Podgorici - kazao je Milatović.

Milatović predložio Predraga Krstonijevića za sudiju Ustavnog suda

Vlada se uvijek vodi državnim interesima, a ne politikanstvom, poručio je premijer Milojko Spajić dodajući da je početak gradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu u najboljem interesu cijele Crne Gore.
Spajić je, komentarišući najave lidera Demokratske narodne partije Milana Kneževića o izlasku iz Vlade nakon današnje akcije policije u Botunu, kazao da se Vlada ne vodi dnevno političkim temama.
- Uvijek smo se vodili državnim interesima, a ne politikanstvom i dnevno političkim temama. Jasno je da je najbitnije zdravlje građana, životna sredina koja mora da se očuva - kazao je Spajić novinarima u Skupštini nakon premijerskog sata.
On je rekao da su imali razgovore sa građanima Botuna, i to na više nivoa.
- Čuli smo njihovu zabrinutost i na to smo odgovorili ponudama, prvo Vlade, potom i gradonačelnika koji je tu ponudu pojačao sa pitanjima od lokalno-životnog interesa. Mislim da je ovo u najboljem interesu građana Botuna, Zete, Podgorice i čitave Crne Gore - kazao je Spajić.&nbsp;
On je pozvao na spuštanje tenzija.
- Molio bih da svi spustimo tenzije i da prvo očistimo crveni mulj, kako smo obećali, koji je napravio veliku štetu građanima. Ova Vlada je odlučila da zajedno sa Svjetskom bankom stane na kraj takvom ponašanju i garantujemo građanima Botuna da ćemo očistiti crveni mulj do kraja - poručio je Spajić.&nbsp;
Upitan koji je najbolji način za rješavanje najavljene blokade u Zeti sjutra, kazao da je razgovor rješenje.

Spajić nakon premijerskog sata: Vodimo se državnim interesima, a ne politikanstvom

Savjetnik za bezbjednost predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića Dejan Vukšić podnio je ostavku na tu funkciju, rečeno je Vijestima iz kabineta predsjednika Crne Gore.
Tako su odgovorili na pitanja Vijesti o krivičnoj prijavi i pritužbi koju je juče protiv Vukšića podnjela generalna direktorica Direktorata za unapređenje i zaštitu ljudskih prava i sloboda u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava Mirjana Pajković.
- Gdin Dejan Vukšić je danas obavijestio kabinet Predsjednika da podnosi ostavku na funkciju savjetnika Predsjednika Crne Gore. Sva dalja pitanja u vezi sa razlozima za ostavku uputite direktno Dejanu Vukšiću- odgovorili su iz Milatovićevog kabineta.
Pajković ga je u krivičnoj prijavi optužila da joj je prijetio, zloupotrebljavajući službeni fiksni telefon kabineta Predsjednika pozivao je "da se hitno javi u policiju":
- Ovako ponašanje ima elemente krivičnog djela bliže opisanih u prijavi, ali i apsolutno nedospustivo ruganje instituciji koju predstavlja i ruganje predstavnicima Uprave policije- navodi se.

Dejan Vukšić podnio ostavku na funkciju savjetnika predsjednika

Poslanik Građanskog pokreta URA Dritan Abazović pitao je premijera Milojka Spajića je li Termoelektrana Pljevlja puštena u rad u skladu sa zakonom i važećim propisima, te saopštio da se u njegovom pisanom odgovoru navodi da „rješenje o davanju ili odbijanju saglasnosti za probni rad TE još nije donijeto“.
- Zamolio sam premijera da ovdje, pred licem crnogorske javnosti, pokaže dokumenta ako je sve urađeno u skladu sa zakonom. Nijesam vidio da je pošao zvanično da podrži ljude u Pljevljima - odakle je on. Sa istim žarom nijesam protiv TE, bilo čega što bi nanijelo neku štetu Crnoj Gori. Jesam za to da se poštuju propisi. Neko će, za to što se tamo desilo, morati da odgovara - ocijenio je Abazović.
Spajić mu je odgovorio da su nadležni organi tu za sve nepravilnosti za koje tvrdi da postoje.
- Pođite u tužilaštvo tvrdnje i dokaze. Mislim da su naši organi otvoreni za vaše tvrdnje. Tužilaštvo radi sjajan posao. Potpuno su nezavisni. Pozivam ih da rade i na ovom slučaju. Nedoumice treba da se razriješe na pravnom a ne političkom terenu - naveo je Spajić.
Ocijenio je da je Abazovićev žar nedostajao kad je on bio premijer.
- Znate da je najveći zagađivač u Pljevljima lokalne kotlarnice koje su godinama i decenijama bile problem. Kada sam išao u Osnovnu i srednju školu u Pljevljima niko se nije okretao na zagađenje koje je bilo veće nego danas. Upravo smo na pragu da riješimo to zagađenje. Imamo plan da do maja imamo rješenje za završetak ekološke rekonstrukcije elektrane i da imamo napredak u poslu vrijednog 8.8 miliona eura i za toplifikaciju Pljevalja - naveo je Spajić.
Nakon njegovog izlaganja Abazović pročitao je pisani odgovor premijera Spajića u kojem se navodi da „rješenje o davanju ili odbijanju saglasnosti za probni rad TE još nije donijeto“.
Abazović je ocijenio i da Spajić možda živi u paralelnom univerzumu - pa da ga zato ne interesuje što se dešava ovih dana u Crnoj Gori.
- Crna Gora je osvanula sa intervencijom policije gdje su uhapšene 54 osobe. Osvanula je sa time oće li se ugasiti kotlarnica u Pljevljima po nalogu inspekcije ili ne. Trenutno je blokada puta prema Aerodromu, željeznici, a mi čekamo prve turiste koji trebaju da dođu na primorje na proslavu praznika. Juče su se stotine kamiona vozile Podgoricom iz protesta, protest u Pljevljima zbog zagađenja, tražili smo neke papire i dokumenta, a vi se pravite da je sve med i mlijeko i falite jedni druge rezultatima - dok se ovdje dešava nešto što ne bi trebalo, a naročito ne uoči praznika - rekao je Abazović.
U četiri ujutru se, kaže on, hapse organizovane kriminalne grupe ili ljudi koji imaju mogućnost da pruže organizovani otpor.
- Policija je mogla i u devet, 10 i u 11 jujutru. Tamo su građani bili evo dva mjeseca. Ne znam što će biti odluke nekadašnjeg DF-a, ja mislim da su oni u vječitoj trgovini. Zna da se da je izbor direktora Uprave policije (Lazara Šćepanovića) u punom mandatu bio jer to nije htio da uradi u v.d. mandatu... - naveo je on.

Abazović: Neko će morati da odgovara za TE Pljevlja, rješenje za probni rad ne postoji, Spajić: Za sve tvrdnje imate nadležne organe

Poslanik Socijaldemokrata (SD) Nikola Zirojević pitao je tokom premijerskog sata je li juče ili sinoć bila sjednica Vlade gdje su bile određene kadrovske promjene - pošto je potpredsjednik Vlade za bezbjednost i odbranu Aleksa Bečić izjavio da nema nikakve veze sa postupanjem policije u Botunu.
- Treba citirati korektno ako se poziva na mene. Ja sam precizno saopštio da se držim zakona nadležnosti i da neću raditi i pretvarati sektor bezbjednosti u ono u što su neki od mojih prethodnika. Ako je nekom neobično da postoji zakon u kojem je zapisano da je policija operativno nezavisna u svom postupanju... - odgovorio mu je Bečić.
Zirojević ga je podsjetio da on predstavlja partjiu koja je pozvala sektor bezbjednosti da upotrijebi silu nad građanima, jer će u suprotnom srušiti vladu, kada je bilo okupljanje na Belvederu, te da je likovao kada je uhapšena bivša direktorica Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) Jelena Perović.
- I tada ste i te kako imali veze sa radom Uprave policije, danas - kako vidimo - nemate. Podsjetiću da se iz vaših redova svakodnevno u plenarnoj sali najavljuju hapšenja, a danas kad se ovo dešava u Botunu - vi sa tim nikakve veze nemate... Podsjetiću na konstantne hvalospjeve na rad policije, a danas kada vam to odgovara - sa tim nikakve veze nemate... Govorili ste o maksimalnoj trpeljivosti - koju ste trebali da pokažete i prema građanima, uglavnom ženama i licima starije dobi, koji su se okupili pod Goricom braneći Ustav ove države. Njih ste zasuli suzavcem. Podsjetiću i da je Branislav Nenezić iznio ozbiljna saznanja za Dragalj i ne bi trebalo ni prema tome trebalo da pokazujete toliku trpeljivost - već ste, umjesto dva saobraćajna policajca, trebali da pošaljete nekoga da zaista provjeri šta se tamo dešava i da pođe - ne do prve crkve, nego dalje - rekao je on.
Zirojević je pitao Spajića smatra li da dio parlamentarne većine opstruira put u EU, namećući teme poput jezika, zastave, državljanstva, promjena Ustava i sličnih pitanja.
- Dok hrlite ka Evropi, vi imate otvorenu opstrukciju zatvaranja poglavlja 27, vama funkcioneri ne mogu preko Debelog brijega, jedan politički subjekt samo čeka priliku da nas što prije posvađa sa Hrvatskom, pričaju bajke o Podgoričkoj skupštini. Za to vrijeme, dio poslaničkog kluba vam je na jednoj, a dio na drugoj ili trećoj strani, insistira se na zakonima koji mogu imati koban uticaj po naš evropski put - konstatovao je on.
A.I.

Bečić: Policija je nezavisna, Zirojević: Sa njima imate veze samo kad vam odgovara

Policija je jutros u Botunu, u crnogorskoj opštini Zeta, rasturila blokadu mještana koji su tijelima sprječavali početak radova na izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. Ono što se čini kao lokalno komunalno pitanje izazvalo je burne reakcije u susjednoj Srbiji. Predsjednik Aleksandar Vučić i ministar kulture Nikola Selaković javno su stali uz lidera Demokratske narodne partije Milana Kneževića, koji je učestvovao u blokadi, a predsjednica parlamenta Ana Brnabić iskoristila je ovaj incident za napad na Evropsku uniju.
Predstavnici Vodovoda stigli su rano jutros, oko četiri sata, sa mašinama u Botun kako bi otpočeli radove na izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, ali su ih mještani spriječili da priđu lokaciji.
Nakon više sati, policija je rasterala građane i građanke koji su tijelima branili početak radova. Privedeno je više građana, među njima i predsjednik Opštine Zeta Mihailo Asanović, dok je lider Demokratske narodne partije Milan Knežević samovoljno ušao u policijsku maricu i poručio da će njegova stranka izaći iz vladajuće koalicije.
- Milan Knežević je branio samo na referendumu jasno iskazanu volju građana i zbog toga je uhapšen- rekla je predsjednica Narodne skupštine Ana Brnabić, koja se zbog dešavanja u susjednoj Crnoj Gori telefonski uključila u program prorežimske televizije Informer.
U Srbiji, samo tokom ove godine, imamo preko 23.000 neprijavljenih skupova, blokada i terora nad stanovništvom, i EU nam svaki put spočitava prekomjernu upotrebu sile. Vjerujem da će ovo što se desilo u Crnoj Gori, nažalost, biti pohvaljeno od strane EU. To su vam te evropske vrijednosti i to su vam ti dupli standardi. Dakle, ako radite kako neko drugi svira, onda ste dobri. Ako pokušavate da poštujete institucije, vladavinu prava i volju građana i naroda, ali ne igrate kako neko drugi svira, onda ste uvijek krivi, ocijenila je Brnabić.
Zatim je svoje kritike usmjerila prema Evropskoj uniji, poručujući da je sada sasvim jasna odluka predsjednika Vučića da Srbija ovog mjeseca ne učestvuje na Samitu EU i Zapadnog Balkana u Briselu.
- Ovo što se danas desilo, što se jutros desilo Milanu Kneževiću i drugima koji su privedeni i maltretirani — iako, ponavljam, samo su branili volju većine iskazanu na demokratskom referendumu — dokazuje da je Aleksandar Vučić bio u pravu kada nije otišao. Ovo je ogromna sramota: sramota za EU, sramota za Crnu Goru i sramota uopšte za neke ljude koji nam svakog dana spočitavaju vladavinu prava i demokratske vrijednosti, a ovako se ponašaju prema izabranim zvaničnicim- aporučila je Brnabić.
Osvrnula se i na raniju izjavu premijera Crne Gore Milojka Spajića da će njegova zemlja 2028. godine čekati Srbiju u EU.
- Samo ako takva bude EU, čekaće nas dugo. Nijesam sigurna da Srbija uopšte želi da uđe u takvu EU. Svaka im čast. I njima i Evropskoj uniji- kazala je predsjednica parlamenta i ocijenila da su današnja dešavanja u Zeti „nažalost, dobar način da se pokaže kako izgleda vladavina prava u zemlji kandidatu za članstvo 2028. godine“.
Podršku Kneževiću prethodno je pružio i predsjednik Vučić, koji je ocijenio da je predsjednik Demokratske narodne partije branio volju naroda iskazanu na referendumu.
- Danas je u Crnoj Gori uhapšen lider Demokratske narodne partije i, što je važnije, lider srpskog naroda Milan Knežević. Branio je volju naroda iskazanu na referendumu. U teškim trenucima uvijek sam bio i biću uz svoje prijatelje. Milan to jeste i ponosim se našim drugarstvom i nadam se da će uskoro biti na sloboda- napisao je Vučić na Instagram nalogu BudućnostSrbijeAV.
Reagovao je i ministar kulture Nikola Selaković, koji je ocijenio da privođenje Kneževića predstavlja grubo kršenje volje naroda i nasilje nad čovjekom koji se za prava svog naroda bori bez kompromisa i zazora.
- Izražavam punu podršku mom dragom bratu, prijatelju i saborcu, uz očekivanje da pravda bude što prije ispunjena njegovim puštanjem na slobodu i da Srbi u Crnoj Gori napokon postanu ravnopravni građani- &nbsp;rekao je Selaković.
U mjestu Botun, u crnogorskoj opštini Zeta, nadomak glavnog grada Podgorice, planirana je izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u industrijskoj zoni nekadašnjeg Kombinata aluminijuma (KAP).
Ipak, ovaj projekat, koji finansira Evropska unija, naišao je na protivljenje lokalnog stanovništva koje, kako je izvijestio BBC na srpskom, strahuje da bi zastarjela tehnologija mogla ugroziti njihove živote. Zećani su na nedavnom lokalnom referendumu ubjedljivo rekli „ne“ ovom projektu.

Vučić i Selaković podržali Milana Kneževića; Brnabić: Sramota za EU, sramota za Crnu Goru

Vlada Crne Gore je 29. decembra 2025. godine, u skladu sa članom 10 Uredbe o Vladi, bez održavanja sjednice i na osnovu pribavljene saglasnosti većine članova, usvojila niz važnih odluka iz oblasti zdravstva, urbanizma, infrastrukture, finansija, poljoprivrede i bezbjednosti.
U okviru najznačajnijih odluka, Vlada je utvrdila Predlog zakona o upravljanju podacima u oblasti zdravstva i digitalnom zdravlju, kao i Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, čime se nastavlja reforma zdravstvenog sistema. Usvojen je i Predlog granskog kolektivnog ugovora za zdravstvenu djelatnost, kao i predlog odluke o dodatku na osnovnu zaradu za obavljanje poslova na određenim radnim mjestima u zdravstvu.
Takođe, Vlada je podržala raspisivanje posebnog postupka zapošljavanja 514 policijskih službenika, utvrdila više zakona iz oblasti poreske i finansijske regulative, te donijela više urbanističkih odluka za Podgoricu, uključujući Lokalnu studiju lokacije “Central business district” i Detaljni urbanistički plan “Drač – Vatrogasni dom”.
Među infrastrukturnim odlukama posebno se izdvaja utvrđivanje javnog interesa za eksproprijaciju nepokretnosti radi rekonstrukcije puta Bar–Kamenički most–Krute, kao i odluka o saglasnosti za izvođenje pripremnih radova na projektu „Izgradnja bulevara Velje brdo“.
U nastavku je pregled svih odluka:
<h3>Zakoni i propisi iz oblasti zdravstva, socijalne i ekonomske politike</h3>
Vlada je odlučila o:
<ol>
 <li>&nbsp;Predlogu zakona o upravljanju podacima u oblasti zdravstva i digitalnom zdravlju</li>
 <li>&nbsp;Predlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti</li>
 <li>&nbsp;Predlogu zakona o povlastici na putovanje lica sa invaliditetom, s izvještajem sa javne rasprave</li>
 <li>&nbsp;Predlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sanaciji kreditnih institucija*, s izvještajem sa javne rasprave</li>
 <li>&nbsp;Predlogu zakona o proizvodnji naoružanja i vojne opreme, s izvještajem sa javne rasprave</li>
 <li>&nbsp;Predlogu odluke o dodatku na osnovnu zaradu u zdravstvu</li>
 <li>&nbsp;Predlogu granskog kolektivnog ugovora za zdravstvenu djelatnost</li>
 <li>&nbsp;Programu prevencije i kontrole malignih bolesti 2026–2028, sa akcionim planom</li>
</ol>
<h3>Urbanizam, prostorno planiranje i državna imovina</h3>
Odluke se odnose na: 
 6. Izmjenu Uredbe o povjeravanju poslova MORT-u, JP Morsko dobro i JP Nacionalni parkovi 
 7. Donošenje Lokalne studije lokacije „Central business district“, Podgorica 
 8. Donošenje DUP-a „Drač – Vatrogasni dom“, Podgorica 
 9. Izmjena odluke o imenovanju Savjeta za reviziju planskih dokumenata
<h3>Infrastruktura, imovina i eksproprijacija</h3>
<ol>
 <li>&nbsp;Utvrđivanje javnog interesa za eksproprijaciju u KO Dobra Voda, KO Pečurice, KO Leskovac i KO Krute Vladimirske radi rekonstrukcije puta Bar–Kamenički most–Krute</li>
 <li>&nbsp;Davanje saglasnosti Opštini Pljevlja za otuđenje nepokretnosti</li>
 <li>&nbsp;Saglasnost za izvođenje pripremnih radova za „Izgradnju bulevara Velje brdo“</li>
</ol>
<h3>Finansije, poljoprivreda, tržište i digitalni razvoj</h3>
<ol>
 <li>&nbsp;Informacija o statusu upravljanja nacionalnim internet domenom „.me“</li>
 <li>&nbsp;Avansna isplata 442.575,75 eura za decembarsku podršku mjeri 1.1.2 – tržišna proizvodnja mlijeka</li>
 <li>&nbsp;Preusmjeravanje sredstava sa Kabineta predsjednika Vlade na Ministarstvo vanjskih poslova</li>
</ol>
<h3>Bezbjednost i kadrovska pitanja</h3>
<ol>
 <li>&nbsp;Saglasnost za pokretanje posebnog postupka zapošljavanja za 514 policijskih službenika 
 38.1. Predlog za postavljenje direktora Uprave policije 
 38.2. Prestank dužnosti v.d. pomoćnika direktora Uprave za vode 
 38.3. Određivanje v.d. pomoćnika direktora Uprave za vode</li>
</ol>
<h3>Međunarodne aktivnosti i protokol</h3>
<ol>
 <li>&nbsp;Platforma za učešće premijera Milojka Spajića na Novogodišnjem koncertu Bečke filharmonije</li>
 <li>&nbsp;Platforma za posjetu ministra Vladimira Jokovića Njemačkoj i učešće na GFFA 2026</li>
</ol>
<h3>Ostale odluke</h3>
<ol>
 <li>&nbsp;Kopredsjedavajući Zajedničkim upravnim odborom Fonda za ubrzani razvoj</li>
 <li>&nbsp;Ponovno raspisivanje konkursa za idejno rješenje vizuelnog identiteta povodom 20 godina nezavisnosti</li>
 <li>&nbsp;Izvještaj o radu međuresorske radne grupe za 2025.</li>
 <li>&nbsp;Povlačenje amandmana Vlade na Predlog zakona o zaštitniku/ci ljudskih prava i sloboda</li>
 <li>&nbsp;Izmjena Zaključka Vlade (11-011/25-4882/2)</li>
 <li>&nbsp;Izmjena Zaključka Vlade (11-011/25-4728/3) 
 27–35. Mišljenja na više predloga zakona i amandmana iz oblasti socijalnog stanovanja, poreske politike, zaštite prirode, zdravstva i kontrole supstanci</li>
</ol>

Vlada usvojila ključne zakone iz zdravstva i urbanizma, odobrila eksproprijaciju za put Bar–Kamenički most–Krute i zapošljavanje 514 policijskih službenika

Širom Moskve večeras su prijavljeni nestanci električne energije nakon eksplozija za koje se vjeruje da su ih izazvali udari ukrajinskih dronova, zbog čega je više od 600.000 ljudi ostalo bez struje, prenosi <a href="https://www.klix.ba/vijesti/svijet/dio-moskve-u-mraku-vise-od-600000-potrosaca-ostalo-bez-struje-hitne-sluzbe-na-ulici/251230184">Klix.ba</a>
Brojni ruski Telegram kanali podijelili su snimke zamračenih ulica Moskve, zbog čega je veliki broj stanovnika ruske prijestolnice izašao napolje.
Nakon eksplozija, za koje se vjeruje da su izazvane udarom ukrajinskih dronova dugog dometa, više od 600.000 Moskovljana ostalo je bez električne energije.
U nekoliko stambenih dijelova grada upućeni su veliki agregati, što sugeriše da bi prekid snabdijevanja električnom energijom mogao potrajati.
Ministarstvo odbrane Rusije u saopštenju navodi da je protuzračna odbrana u razmaku od četiri sata oborila 109 ukrajinskih dronova, uključujući i one na širem području Moskve.
Gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanjin potvrdio je napad, dok ruska strana tvrdi da su svi dronovi uspješno presretnuti.

Dio Moskve u mraku: Više od 600.000 potrošača ostalo bez struje, hitne službe na ulici

Lopovi su koristili veliku bušilicu kako bi provalili u sef u poslovnici banke u zapadnoj Njemačkoj i ukrali procijenjenih 30 miliona eura.
Portparol policije uporedio je provalu sa holivudskim filmom o pljački „Ocean’s Eleven“, rekavši za novinsku agenciju AFP da je provala profesionalno izvedena.
Tokom pljačke štedionice Sparkasse u gradu Gelsenkirchenu, lopovi su provalili u više od 3.000 sefova u kojima se nalazio novac, zlato i nakit.
Prema navodima policije, za zločin su saznali nakon što je u ranim jutarnjim satima u ponedjeljak aktiviran protivpožarni alarm.
Još nije bilo hapšenja, a počinioci su i dalje na slobodi.
Prve istrage ukazuju da su uspjeli pristupiti banci i pobjeći preko susjedne garaže.
Svjedoci su prijavili da su tokom noći sa subote na nedjelju vidjeli nekoliko muškaraca kako nose velike torbe na stepeništu garaže.
Oštećeni klijenti banke zamoljeni su da kontaktiraju Sparkasse banku, koja je uspostavila telefonsku liniju za pomoć. Policija je u utorak osigurala ulaz u poslovnicu nakon što se veliki broj klijenata okupio ispred tražeći informacije.

Velika pljačka banke u Njemačkoj, lopovi ukrali 30 miliona eura

Glumcu Džordžu Kluniju dodijeljeno je francusko državljanstvo, zajedno sa suprugom Amal Kluni i njihovo dvoje djece, navodi se u zvaničnoj uredbi objavljenoj u francuskom državnom glasniku.
Objava potvrđuje namjeru na koju je Kluni aludirao početkom decembra, kada je pohvalio francuske zakone o zaštiti privatnosti koji njegovu porodicu štite od paparaca.
- Volim francusku kulturu, vaš jezik, iako sam i poslije 400 dana kurseva još uvijek loš u njemu- kazao je glumac tada – na engleskom jeziku – u intervjuu za radio RTL. „Ovdje se ne fotografišu djeca. Nema paparaca koji se kriju ispred školskih kapija. To nam je najvažnije“, rekao je.
Kluni, koji sada ima i američko i francusko državljanstvo, ima dugogodišnju povezanost s Evropom, još prije vjenčanja 2014. godine sa suprugom, britansko-libanskom advokaticom za ljudska prava, koja tečno govori francuski.
Kluni posjeduje imanje u italijanskoj regiji jezera Komo, kupljeno 2002. godine, a on i supruga kupili su i istorijsko imanje u Engleskoj.
Njihova nekretnina na jugu Francuske – nekadašnje vinsko imanje pod nazivom „Domaine du Canadel“, u blizini sela Brinjol – kupljena je 2021. godine. Takođe posjeduju stan u Njujorku i imanje u saveznoj državi Kentaki, ali su, prema navodima medija, tokom protekle decenije prodali kuće u Los Anđelesu i Meksiku.
Bračni par ima osmogodišnje blizance.
Kluni je za RTL kazao da, iako porodica često putuje, njihov dom u Francuskoj „mjesto gdje su najsrećniji“.
Pored glumačke karijere, Kluni je i reditelj i producent, a osvojio je dva Oskara – jedan za najbolju sporednu mušku ulogu u filmu Sirijana iz 2006. godine i drugi kao producent filma Argo iz 2012.
Kluni nije jedina holivudska ličnost koja traži francusko državljanstvo. Američki reditelj Džim Džarmuš izjavio je u petak za radio France Inter da i on planira da podnese zahtjev za francusko državljanstvo.
- Volio bih mjesto koje bi mi omogućilo da pobjegnem iz Sjedinjenih Američkih Država- kazao je, dodajući da ga privlači i francuska kultura.

Džordž i Amal Kluni dobili francusko državljanstvo

Vrhovni sud Crne Gore saopštio je da je usvojio zahtjev za ispitivanje sudske odluke u sporu povodom dodjele Trinaestojulske nagrade, ukinuo rješenje Upravnog suda i predmet vratio na ponovni postupak i odlučivanje.
Postupak je pokrenut po tužbi Dragana Hajdukovića iz Cetinja, podnijetoj protiv odluke Ministarstva kulture i medija – Žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade za 2025. godinu. Tom odlukom nagrada je dodijeljena Milošu Karadagliću, Bećiru Vukoviću i Velju Stanišiću. Hajduković je osporio odluku tvrdeći da su sve tri nagrade dodijeljene u okviru jedne oblasti – kulture i umjetničkog stvaralaštva, čime je prekršen član 17 Zakona o državnim nagradama, prema kojem se u jednoj oblasti može dodijeliti samo jedna Trinaestojulska nagrada.
Upravni sud je krajem jula odbacio tužbu kao nedozvoljenu, navodeći da odluka o dodjeli nagrade nije upravni akt kojim se odlučuje o pravu ili pravnom interesu tužioca.
Hajduković je potom podnio zahtjev za ispitivanje sudske odluke, tvrdeći da je došlo do povrede materijalnog prava i pravila upravnog postupka.
Vrhovni sud je u obrazloženju presude naveo da se zaključak Upravnog suda ne može smatrati pravilnim. Sud je podsjetio da je dodjela Trinaestojulske nagrade zasnovana na javnom pozivu, što predstavlja konkursni postupak – poseban vid javnog obećanja nagrade. U takvom postupku, učesnici imaju pravo da traže poništenje odluke ukoliko nagrada nije dodijeljena u skladu sa pravilima konkursa i zakonom.
Sud se pozvao i na praksu Evropskog suda za ljudska prava, ističući da pojedinačna ranija odluka ne predstavlja ustaljenu sudsku praksu, niti može ograničiti ovlašćenje Vrhovnog suda da preispituje i mijenja pravne stavove u cilju osiguranja jedinstvene i pravilne primjene prava.
Vrhovni sud je, imajući sve navedeno u vidu, ukinuo rješenje Upravnog suda i predmet vratio na ponovni postupak. Saopštenje je izdato iz Vrhovnog suda Crne Gore.

Vrhovni sud naložio novo odlučivanje o dodjeli Trinaestojulske nagrade

Službenicima Odjeljenja bezbjednosti Budva prijavljeno je da je u selu Markovići, opština Budva, pronađeno beživotno tijelo lica koje je identifikovano kao S.M. iz Budve, saopšteno je iz Uprave policije,
- Službenici Odjeljenja bezbjednosti Budva u saradnji sa Višim državnim tužilaštvom u Podgorici preduzimaju sve zakonom propisane mjere i radnje na utvrđivanju svih okolnosti pod kojima je nastupila smrt ovog lica- navodi se u saoptšenju,
U toku su uviđajne mjere i radnje a po prikupljanju više informacija javnost će biti obaviještena.

Budva: U selu Markovići pronađeno tijelo muškarca

Više od 60 odsto građana ima povjerenje u Državno tužilaštvo, saopšteno je iz Vrhovnog državnog tužilaštva.
IZ VDT-a reaguju na prezentovane <a href="https://etv.me/drustvo/cemi-gotovo-60-odsto-gradana-nema-povjerenje-u-pravosude">rezultate</a> istraživanja javnog mnjenja o povjerenju građana u pravosudni sistem Crne Gore Centra za monitoring i istraživanje - CeMI.&nbsp;
- Podsjećamo da prema Istraživanju o percepciji Državnog tužilaštva, sprovedenog uz podršku Misije Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS) u Crnoj Gori, u oktobru ove godine, Vrhovno državno tužilaštvo i Specijalno državno tužilaštvo i dalje ostaju institucije kojima građani najviše vjeruju - navode u saopštenju.&nbsp;
Kako navode, povjerenje u rad Specijalnog državnog tužilaštva ima čak 61,8 odsto ispitanika i Vrhovnom državnom tužilaštvu u istom periodu vjeruje 60,5 odsto ispitanika što potvrđuje kontinuitet povjerenja građana u rad Državnog tužilaštva.
- Prema istom istraživanju, 54,3 odsto ispitanika smatra da se u 2025.godini Državno tužilaštvo uspješno bori sa korupcijom i organizovan kriminalom,dok je u 2021.godini taj stav dijelilo svega 31,8 odsto ispitanika. Takođe,Regionalno istraživanje pravosuđa Svjetske banke za 2025. godinu potvrđuje poziciju Državnog tužilaštva Crne Gore kao jedne od najstabilnijih i najprifesionalnijih institucija u pravosudnom sistemu. Rezultati ovog istraživanja pokazuju da povjerenje građana u pravosudni sistem ostaje stabilno i relativno visoko, uz blag pad sa 59 odsto na 55 odsto u odnosu na 2020. godinu - istakli su u saopštenju.&nbsp;
Kako se zaključuje, rezultati Državnog tužilaštva Crne Gore u borbi pritv kriminala, posebno organizovanog kriminala i korupcije, su prepoznati u crnogorskom društvu u ovoj godin baš kao što su prepoznati i izvan Crne Gore od strane Evropske komisije i drugih meðunarodnih subjekata, a kako je to javno istaknuto u više navrata i u odgovarajućim izvještajima.

VDT reagovalo na nalaze CeMI-ja: Više od 60 odsto građana ima povjerenje u Državno tužilaštvo

Iako je od hapšenja proteklo 86 dana, biznismenu Aleksandru Mijajloviću koji se sve vrijeme nalazi u UIKS-u, nije dozvoljen telefonski kontakt sa porodicom, saznaje Televizija E.&nbsp;
U akciji Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) i Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) 3. oktobra uhapšen je Aleksandar Mijajlović, njegova bliska rođaka - viša državna tužiteljka Andrijana Nastić, kao i nekadašnji načelnik Centra bezbjednosti Podgorica Milovan Pavićević, policajac Vladan Lazović, bivši pomoćnik direktora Uprave policije i nekadašnji šef konta obavještajne zaštite Agencije za nacionalnu bezbjednost Drago Spičanović.&nbsp;
Naredbom za sprovođenje istrage petorka je osumnjičena za pravljenje mreže uticaja bez navođenja preciznog krivičnog djela u koje bi bili umiješani i crnogorski mediji. Ali, zašto je Aleksandru Mijajloviću zabranjeno javljanje porodici uz precizno definisanu kontrolu svih poziva iz telefonske govornice UIKS-a-nije poznato.&nbsp;
Uprava UIKS-a kazala je Televiziji E da je odobravanje telefoniranja u nadležnosti Višeg suda.&nbsp;
- Shodno članu 42. Pravilnika o bližem načinu izvršavanja pritvora, ističemo da je odobravanje dopisivanja i telefoniranja u nadležnosti suda, te je za navedeno potrebno obratiti se nadležnom sudu - kazali su u odgovoru.&nbsp;
Na upit Televizije E iz Višeg suda u Podgorici nije bilo odgovora.&nbsp;
U osamdeset dana istrage Specijalno državno tužilaštvo (SDT) saslušalo je petnaestak svjedoka, među njima i predstavnike Televizije E i portala Analitika, a spremaju se pozivi za urednike još četiri kritička medija, i ti podaci pokazuju da SDT nema namjeru da ubrzava istragu, sve u cilju da pritvorski osnov uticaj na svjedoke, što duže opstane na snazi.&nbsp;
A, u međuvremenu, neko se potrudio da Mijajlović nema dostojan tretman u UIKS-u.&nbsp;
Duže od 60 dana pritvoreni biznismen čeka dozvolu da se napravi rentgenski snimak povrijeđenog ramena u Kliničkom centru Crne Gore.&nbsp;
- Nema pismenog naloga, ali se htjelo izaći u susret zahtjevu SDT-a da pritvoreni Mijajlović ne može računati na bilo kakve olakšice, čak ni na preglede u Kliničkom centru - naveli su iz Višeg suda.&nbsp;
Prema informacijama naše medijske kuće, formalna odluka o dozvoli kontrolisanih telefonskih poziva je u rukama istražnog sudije Gorana Šćepanovića, a da postoje politički pritisci da Mijajlović bude što duže izolovan u Spužu pokazuje i poređenje sa postupanjem sudije Višeg suda u ranijem slučaju pritvora za biznismena.&nbsp;
Tada je korišćenje telefonske govornice dozvoljeno sedam dana nakon što je Mijajlović došao u UIKS, iako nijesu ni tada bili saslušani svi svjedoci.&nbsp;
Sada je očito neko odlučio da za biznismena Aleksandra Mijajlovića važe drugačija pravila.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDS5q0LVjAL4%2F%3Figsh%3DMWdpc2s2YnhxcXU2aw%3D%3D&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Mitrović: Pljevlja će, možda, raspisati referendum o izlasku iz Crne Gore

Kaluđerović: Dešavanja u Botunu grubo gaženje osnovnih demokratskih i ljudskih prava

Đukanović: Performans Milana Kneževića u Botunu vrsta radnog zadatka

Milatović predložio Predraga Krstonijevića za sudiju Ustavnog suda

Spajić nakon premijerskog sata: Vodimo se državnim interesima, a ne politikanstvom

Dejan Vukšić podnio ostavku na funkciju savjetnika predsjednika

Abazović: Neko će morati da odgovara za TE Pljevlja, rješenje za probni rad ne postoji, Spajić: Za sve tvrdnje imate nadležne organe

Bečić: Policija je nezavisna, Zirojević: Sa njima imate veze samo kad vam odgovara

Vučić i Selaković podržali Milana Kneževića; Brnabić: Sramota za EU, sramota za Crnu Goru

Vlada usvojila ključne zakone iz zdravstva i urbanizma, odobrila eksproprijaciju za put Bar–Kamenički most–Krute i zapošljavanje 514 policijskih službenika

Dio Moskve u mraku: Više od 600.000 potrošača ostalo bez struje, hitne službe na ulici

Velika pljačka banke u Njemačkoj, lopovi ukrali 30 miliona eura

Džordž i Amal Kluni dobili francusko državljanstvo

Mitrović: Pljevlja će, možda, raspisati referendum o izlasku iz Crne Gore

PRATITE TVe UŽIVO