Za nešto više od dvije godine rada Vlade Milojka Spajića, premijer se u skupštinskom plenumu pojavio svega jedanaest od predviđenih 18 puta (61 odsto). Uprkos tome što se, shodno utvrđenoj praksi, premijerski sat održava jednom mjesečno u toku redovnog zasijedanja Skupštine, Spajić je tokom 2025. godine na pitanja poslanika i poslanica odgovarao svega pet od predviđenih osam puta, navodi se u analizi Instituta Alternativa. Poslovnik Skupštine Crne Gore definiše da se premijerski sat održava najmanje jedanput dvomjesečno u toku redovnog zasijedanja Skupštine. Iz Institua Alternativa ističu da uprkos tome što ovakva norma može otvoriti dilemu u tumačenju, ni vlast ni opozicija ne spore da premijer mora da se odazove pozivu jednom mjesečno – u konačnom osam puta godišnje, po jedanput za svaki mjesec redovnog (proljećnjeg i jesenjeg) zasijedanja Skupštine. - Ovakvo tumačenje su u potpunosti ispoštovali Spajićevi prethodnici. Premijer 42. Vlade Crne Gore Zdravko Krivokapić je za vrijeme jednogodišnjeg mandata osam puta odgovarao na pitanja poslanika - po četiri puta za po četiri mjeseca redovnog zasijedanja Skupštine. Njegov nasljednik i premijer 43. Vlade Dritan Abazović je za četiri mjeseca trajanja sopstvene vlade tri puta odgovarao na poslanička pitanja. Uprkos tome što je nakon pada 43. Vlade Abazović ostao na premijerskoj poziciji u tehničkom mandatu više od godinu dana, u tom periodu nije održana nijedna sjednica premijerskog sata. Shodno medijskim navodima, to je bio dogovor šefova poslaničkih klubova, a što je rezultiralo time da se izvršna vlast više od godinu dana nije kontrolisala u parlamentu - naglasili su.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260119100148_84a27f6dbc4183b604e2edde8c9ed37b31983b1085e68973c9d3b6f8174cc302.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260119100148_84a27f6dbc4183b604e2edde8c9ed37b31983b1085e68973c9d3b6f8174cc302" data-rendition-name="original" width="1080" height="1350" loading="lazy" alt="premijerski sat "></figure>  Podsjetili su da je Vlada lidera Pokreta Evropa sad (PES) Milojka Spajića formirana je 31. oktobra 2023. godine. U pomenutom periodu, Spajić je umjesto 18 na poslanička pitanja odgovarao svega jedanaest puta. Čak, ako pojašnjavaju, pet sjednica premijerskog sata je u posljednje dvije godine odlagano jednom ili više puta, a tokom 2025. održano je tek pet od predviđenih osam sjednica posvećenih premijerskom satu. -- Od početka rada 44. Vlade Milojka Spajića ovaj kontrolni mehanizam Skupštine je na više načina obesmišljavan - dominantno na način što su sjednice premijerskog sata odlagane i otkazivane uprkos već zakazanim termina. Premijer je odgovore, bez usmenog dijela, nerijetko samo objavljivao na sajtu Vlade Crne Gore bez odgovaranja u plenumu, a dešavalo se i da opozicija fizičkom blokadom sprječava funkcionsanje parlamenta, što je bio slučaj prilikom održavanja sjednice premijerskog sata krajem decembra 2024. godine - ističu iz Instituta Alternativa. Prvi premijerski sat, dodaju, od formiranja 44. Vlade održan je 28. decembra 2023. godine. Na idući se pak, dodaju, čekalo četiri mjeseca; poslovničku obavezu Spajić je ispoštovao početkom aprila i maja 2024. godine. - Zakazivanje sjednica pratila su brojna odlaganja, odsustvo komunikacije na relaciji izvršne i zakonodavne vlasti, ali i usklađivanje termina sa preuzetim obavezama predsjednika Vlade. Tako je premijerski sat zakazan za 30. april 2024. godine otkazan i pomjeren za 9. maj, kada je i održan. Ovo je bilo samo jedno od brojnih odlaganja, a potom i otkazivanja sjednica premijerskog sata, što je praktično postala i praksa u radu - ističe se. Prema analizi, svega 24 sata prije održavanja četvrtog po redu premijerskog sata 29. juna 2024. godine, Spajić je obavijestio Skupštinu i javnost da neće prisustvovati zbog službene posjete Briselu, tražeći da novi termin bude 1. jul. - Predsjednik Skupštine Andrija Mandić otvorio je sjednicu 29. juna i najavio njen nastavak u terminu koji je predložio predsjednik Vlade, što je naišlo na negodovanje dijela opozicionih poslanika i poslanica. Prvog dana jula sjednica je nastavljena - predstavnici opozicione Demokratske partije socijalista nisu dozvolili održavanje ovog premijerskog sata uz tvrdnje da Spajić ne poštuje parlament i građane Crne Gore svojim prethodnim otkazivanjem. Predsjednik parlamenta je nove sjednice zakazao za 19. i 26. jul. Ni tada se Spajić nije odazvao pozivu - novo odgađanje uslijedilo je zbog njegovog odlaska u Pariz na otvaranje Olimpijskih igara, pa je na kraju određen datum 30. jul, kada je i održan premijerski sat - stoji u analizi.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260119100148_b7f6c3a87d260cf58680e80adfce575789b821f551b5268e9d50b3cc4a6a07f0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260119100148_b7f6c3a87d260cf58680e80adfce575789b821f551b5268e9d50b3cc4a6a07f0" data-rendition-name="original" width="1080" height="1350" loading="lazy" alt="Premijesrki sat "></figure>  Do kraja 2024. godine, održana su još dva premijerska sata - 29. oktobra i 22. novembra. Poslednji premijerski sat u 2024. Godini, uprkos zakazivanju sjednice, nije održan 22. decembra zbog bojkota i fizičke blokade opozicionih poslanika i poslanica. Predsjednik Skupštine Andrija Mandić je najavio izricanje kaznenih odredbi poslanicima zbog sprječavanja rada, a premijer je odgovore na poslanička pitanja objavio na sajtu Vlade Crne Gore. U 2025. godini, pojašnjava se, održano je pet sjednica premijerskog sata. Ni martovska sjednica nije prošla bez izmjene termina - umjesto 28. sjednica je održana 26. marta zbog, kako je navedeno, međunarodnih obaveza premijera. Kaznene odredbe, uključujući i udaljenje sa sjednica Skupštine u trajanju od 15 dana, izrečena je tek 3. februara, uprkos tome što se odnosila na aktivnosti opozicionih poslanika tokom održavanja sjednice premijerskog sata krajem decembra 2024. godine. Ipak, članom 109 Poslovnika Skupštine propisano je i da “kažnjeni” poslanici ne mogu postavljati poslaničko pitanje na prvoj narednoj sjednici posvećenoj poslaničkom pitanju, što je izazvalo negodovanje dijela opozicionih poslanika. - Nastavak odlaganja sjednica premijerskog sata obilježilo je i onaj koji je u konačnom održan 28. jula ove godine. Uprkos tome što je prvobitno zakazan za 27. jun, Spajić je ubrzo obavijestio Skupštinu da neće prisustvovati sjednici zbog Međuvladine konferencije. Tom prilikom, premijer je preporučio novi termin - 30. jun, ali je kao odgovor dobio obrazloženje predsjednika Skupštine Andrije Mandića da zbog prethodno ugovorene posjete Skupština nije u mogućnosti da zakaže sjednicu premijerskog sata. U konačnom, ovaj premijerski sat održan je 28. jula, kada je Spajić naveo da neće odgovarati na pitanja poslanika. Takva odluka predsjednika Vlade prošla je uz negodovanje opozicije i javnosti, ali i bez adekvatne reakcije predsjedavajućeg Borisa Pejovića, potpredsjednika Skupštine, ali i poslanika Spajićevog Pokreta Evropa sad. Nešto drugačiji odnos prema parlamentu Spajić je pokazao u toku Jesenjeg zasijedanja - u oktobru, novembru i decembru 2025. godine održana je po jedna sjednica posvećena premijerskom satu, bez prethodnih sporenja i odlaganja. Ipak, nepredvidivost premijerovog odazivanja i postavljanje uslova pod kojim će odgovarati na pitanja direktno utiču na (ne)stabilnost u radu parlamenta, ali i direktno obesmišljava institut premijerskog sata, čija je glavna funkcija nadzor nad izvršnom vlašću - dodaje se. Analiza je izrađena u okviru projekta „Jačanje javne debate i unapređenje kvaliteta javnog dijaloga u zakonodavnoj vlasti”, koji Institut alternativa sprovodi uz podršku Nacionalne zadužbine za demokratiju (National Endowment for Democracy). Analiza je isključiva odgovornost autora i ne odražava stavove Nacionalne zadužbine za demokratiju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Politika

"Zakazan, zauzet, odložen: Premijerski sat – obaveza na čekanju": Spajić u Skupštini svega jedanaest od predviđenih 18 puta

Kalezić: Za razliku od crnogorske, velikosrpska opcija ima zaokružen plan, zato je jača

Od samog konstituisanja, jedina konstanta aktuelne parlamentarne većine jeste njena nefunkcionalnost, neodgovornost i nesposobnost da se bavi pitanjima od suštinskog značaja za građane Crne Gore. To je u <a href="https://www.portalanalitika.me/clanak/huter-vlast-koja-ne-moze-da-rijesi-problem-u-jednom-naselju-nema-kapacitet-da-vodi-drzavu-vanredni-izbori-jedino-rjesenje">intervjuu za Portal Analitika </a>ocijenio poslanik Demokratske partije socijalista (DPS), Oskar Huter.
Prema njegovim riječima, unutrašnje podjele, loše upravljanje ključnim procesima i kontinuirani pad povjerenja javnosti jasno ukazuju da se ovoj većini bliži politički kraj.&nbsp;
<h2>Ili odbrana evropske Crne Gore ili nastavak političkog zarobljeništva</h2>
- Situacija u Botunu do kraja je ogolila nemoć aktuelne vlasti da upravlja čak i najjednostavnijim lokalnim problemima, a kamoli složenim državnim procesima. Mjesecima svjedočimo odsustvu odluka, prebacivanju odgovornosti između institucija i potpunom izostanku političke volje da se problemi rješavaju u interesu građana. Vlast koja nije u stanju da obezbijedi elementarnu funkcionalnost i zaštiti javni interes u jednom naselju nema kapacitet da vodi državu niti da upravlja reformama od kojih zavisi budućnost Crne Gore- kategoričan je Huter.
Stava je da su maske pale te da direktna miješanja političkih centara iz regiona postaju sve očiglednija i učestalija, bez, kako ističe, ikakvog pokušaja prikrivanja, sa jasnom namjerom planskog kočenja evropskih integracija Crne Gore.
- To postaje jasno čak i dijelu političkih aktera koji danas učestvuju u vlasti. Iako još nemaju snage da to otvoreno saopšte, neminovno dolazi trenutak kada će morati jasno da se opredijele – ili će stati u odbranu evropskog puta države ili će nastaviti da ćute pred politikama koje Crnu Goru guraju unazad i drže je politički zarobljenom- smatra sagovornik Analitike.
<h2>Sistem se raspada po šavovima&nbsp;</h2>
Ne bi se, kaže, oslanjao na obećanja lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića da će izaći iz vlasti, ali vjeruje da će ministri DNP-a, ukoliko su javno saopštili da će napustiti Vladu, biti prinuđeni da to i učine.
Upitan da prokomentariše trenutni odnos između Milana Kneževića i Andrije Mandića i položaj koalicije „Za budućnost Crne Gore“, naš sagovornik kaže da su nazivi koalicija promjenjivi – bilo da se zovu „Demokratski front“, „Za budućnost Crne Gore“ ili se pojave u nekom novom aranžmanu pred redovne ili vanredne izbore – ali da to neće promijeniti suštinu retrogradnih politika koje baštine njihovi ideološki i politički uzori.&nbsp;
- Moguće su određene prekompozicije, svjesni činjenice da su se odnosi snaga promijenili, što potvrđuju i istraživanja javnog mnjenja i rezultati lokalnih izbora u najvećim crnogorskim gradovima. Iza istrošenog legitimiteta iz 2023. godine pokušavaju da prikriju političku realnost, dok građane drže taocima ranijih dogovora, a sistem se raspada po šavovima. Vrijeme koje dolazi samo će potvrditi njihovu političku irelevantnost- izričit je Huter.
<h2>Demokrate love u mutnom, PES očigledno dezorijentisan</h2>
Komentarišući aktuelni položaj pojedinih konstituenata vladajuće većine, poslanik DPS-a kaže da Demokrate love u mutnom, dok je PES očigledno dezorijentisan.
- Preuzete resurse, bilo da je riječ o ministarstvima ili državnim preduzećima, Demokrate tretiraju kao lične i porodične feude, uz nastojanje da se kroz kontrolu bezbjednosnog sektora silom održe iznad cenzusa. Sa druge strane, unutrašnji rascjep, nakon izbornog uspjeha, između Spajića i Milatovića je pokazao da taj pokret nema funkcionalno rukovodstvo. Nakon toga su poslanice Pejović i Ćinćur istupile zbog neslaganja sa strateškim i ideološkim kursom PES-a. Zbog sličnih razloga je isključen i ministar Andrej Milović, koji je do tada bio „kičma“ aktuelnom premijeru- podsjeća Huter.&nbsp;
Pored ovih najistaknutijih funkcionera, kako dodaje, došlo je do rascjepa i u podgoričkom lokalnom odboru, što, dodaje, jasno ukazuje da su konstituenti bivšeg Demokratskog fronta rasparčavali i slabili ovaj pokret koji je u nizu lokalnih izbornih procesa bilježio kontinuirani pad podrške.&nbsp;
- Govorimo o partiji koja ima predsjednika Vlade u najglomaznijoj Vladi sa najvećim brojem ministara. Što smo bliže redovnim parlamentarnim izborima, sve je očiglednije da će DF potpuno progutati njihovo biračko tijelo- upozorava on.
<h2>Milatović izgubio politički kredibilitet, suverenističkom bloku ne treba nova stranka već ujedinjenje</h2>
Upitan da li bi stranka čije je osnivanje najavio predsjednik države Jakov Milatović mogla da promijeni odnos snaga na političkoj sceni Crne Gore , Huter ističe daje nezahvalno davati prognoze i hipotetički licitirati. Smatra da je Milatović nakon podgoričkih izbora u velikoj mjeri izgubio politički kredibilitet.&nbsp;
- Propustio je priliku da sačuva sopstveni integritet i pokaže sposobnost autonomnog političkog odlučivanja. Nakon takvog iskustva, teško je vjerovati da bi samostalno mogao da pređe izborni cenzus. Ukoliko bi se to ipak desilo, vjerovatno bi to išlo u korist onih kojima se i nakon podgoričkog raspleta morao povinovati- jasan je sagovornik Analitike.
Komentarišući najavljeno osnivanje jedne crnogorske partije, Huter ističe da nikome ne osporava pravo na samostalno političko djelovanje, ali dodaje i da ne vjeruje da su suverenističkom bloku potrebne, niti poželjne, nove partije ili pokreti.&nbsp;
- Skloniji sam uvjerenju da bi svi oni kojima su državni i nacionalni interesi primarni trebalo da se udruže i, pred izbore koji su pred nama, daju maksimum kako bismo, svi zajedno kao i 2006. godine, odbranili državu od razgoropađenih i povampirenih politika, koje su u proteklih šest godina sistematski razgrađivale Crnu Goru- jasan je on.
<h2>DPS neće biti dio aranžmana koji ugrožava nacionalne i državne interese</h2>
Poslanik DPS-a kaže da u novonastalim političkim okolnostima njegova partija vidi šansu koja je pred njima i siguran je da će je iskoristiti.&nbsp;
- DPS je prepoznat kao politička snaga koja je kroz dijalog umjela da riješi i najsloženija, višedecenijska pitanja. Kao što ni tada nijesmo djelovali sami, tako smo i danas svjesni da je Crnoj Gori potreban što širi politički i društveni konsenzus. Stožer tih procesa je DPS i uvjeren sam da će, na zadovoljstvo građana, vratiti Crnu Goru na put stabilnosti i prosperiteta- poručuje Huter.
Na pitanje da li smatrada turbulencije unutar vladajuće većine mogu dovesti do vanrednih parlamentarnih izbora te da li bi DPS u tom slučaju razmatrao saradnju sa nekim od partija većine, npr. PES-om, Huter ističe da je, imajući u vidu da vladajuću većinu čine politički subjekti bez dosljednosti istvarnog političkog kredibiliteta, čije se ključne odluke, po pravilu, donose van Crne Gore, teško očekivati bilo kakvo odgovorno ili predvidivo djelovanje.&nbsp;
- Umjesto politike u interesu građana, svjedočimo haosu koji prikrivaju isključivo borba za fotelje i goli opstanak na vlasti. Duboka i sve otvorenija neslaganja unutar većine jasno ukazuju na političko rasulo koje se održava samo zahvaljujući podjeli funkcija. Jedino demokratsko i održivo rješenje ove krize jeste hitno raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora, kako bi građani ponovo dali legitimitet vlasti- smatra Huter.
Sa druge strane, dodaje, ne treba isključiti ni scenario u kojem će se, po već ustaljenoj praksi, pokušati sa novim političkim trgovinama, dodatnim „prepakivanjima“ i daljim uvećavanjem ionako preglomaznog državnog aparata. 
&nbsp;
- U tom slučaju, mogli bismo svjedočiti formiranju novih ministarstava ili zapošljavanju dodatnih savjetnika, sve pod izgovorom navodnog „poboljšanja“ sistema, a zapravo radi očuvanja fotelja i kratkoročnih političkih interesa. Što se tiče eventualnih budućih koalicija, svakako je prerano govoriti o njima. Jedno je, međutim, potpuno sigurno – nikada nećemo biti dio bilo kakvog aranžmana u kojem se urušavaju crnogorski državni i nacionalni interesi- kategoričan je Huter.
Mišljenja je i da će od načina na koji će se aktuelna politička kriza razriješiti zavisiti kako će se najnovija dešavanja unutar vladajuće većine odraziti na evropski put Crne Gore.
- Po onoj staroj - svaka je kriza istovremeno i šansa, ova duboka kriza vladajuće većine, ukoliko rezultira njenim raspadom i vanrednim parlamentarnim izborima, može predstavljati prekretnicu za Crnu Goru. Takav rasplet otvorio bi prostor za formiranje stabilne, odgovorne i kredibilne vlasti, koja bi imala jasan cilj, ali i kapacitet da obnovi povjerenje evropskih partnera i vrati zemlju na ozbiljan, predvidiv i siguran put ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji- kaže sagovornik Analitike.
<h2>Vlast u Glavnom gradu više nema stabilnost i povjerenje građana</h2>
Savezi u Podgorici takođe su na ispitu nakon akcije Glavnog grada i policije u Botunu i početka izgradnje kolektora. Huter podsjeća da je aktuelna vlast u Podgorici nastala na neprincipijelnim političkim trgovinama. Slučaj Botun samo je, ističe, ogolio ono što je od početka jasno – da u toj većini ne postoji ni kapacitet ni odgovornost za upravljanje krizama i zaštitu javnog interesa.&nbsp;
- U takvim okolnostima, prekompozicija vlasti nameće se kao realna politička opcija. Da li će do nje doći ili će se većina vještački održavati novim kompromisima još neko vrijeme, zavisi od spremnosti aktera da snose odgovornost. Ono što je i laicima jasno je da vlast u Glavnom gradu više nema stabilnost ni povjerenje građana- ukazuje Huter.
<h2>Ne slažem se sa odlukom DPS Budva, ali nisam mogao uticati na njeno donošenje</h2>
Upitan da prokomentariše odluku Opštinskog odbora DPS Budva da podrži Nacrt Budžeta za ovu godinu koji uključuje i milionsko izdvajanje za Crkvu Srbije, sagovornik Analitike podsjeća da je politika vještina mogućeg i da često pojedini potezi nijesu lako razumljivi sa strane.&nbsp;
- Po svojoj prirodi sam najmanje političar – odluke donosim srcem, nerijetko i impulsivno – i upravo zato razumijem ogorčenje građana zbog činjenice da je milion eura opredijeljen Crkvi Srbije čije djelovanje u Crnoj Gori je u suprotnosti sa osnovnim principima na kojima crkva kao institucija treba da počiva. Posebno ako se ima u vidu sve što smo od nje doživjeli i preživjeli, ali i činjenica da su ta sredstva mogla biti usmjerena u mnogo racionalnije i potrebnije svrhe, poput izgradnje škola, bolnica, puteva i druge javne infrastrukture- kaže Huter.
Ipak, kako dodaje, osluškujući raspoloženje i potrebe biračkog tijela u Budvi, njegove kolege iz budvanskog opštinskog odbora procijenile su da je takva odluka u datim okolnostima najracionalnija.&nbsp;
- Sa tom odlukom se lično ne slažem i ne mogu je podržati, ali kao neko ko nije član Opštinskog odbora Budva nijesam imao nikakav uticaj na njeno donošenje- ukazuje Huter.
Kada je riječ o reakcijama pojedinih decenijskih koalicionih partnera DPS-a, koji su ovaj potez osudili, ističe da je teško to drugačije opisati osim kao – politikantstvo.
Upitan kako se ova odluka može odraziti na rejting partije čiji je poslanik, Huter podsjećada DPS bilježi stabilan i kontinuirani rast podrške i povjerenja građana u politiku koju zastupa.&nbsp;
- Taj trend nije rezultat pukih procjena, već jasnih političkih činjenica: potvrđen je na nedavnim lokalnim izborima, a dosljedno ga registruju i sva relevantna istraživanja javnog mnjenja. Građani prepoznaju dosljednost, odgovornost i jasnu državotvornu i proevropsku politiku, što se direktno reflektuje na jačanje naše političke pozicije- ocjenjuje Huter.
<h2>Dio medijske scene svjesno proizvodi dezinformacije s ciljem manipulacije&nbsp;</h2>
Na pitanje da prokomentariše pisanje pojedinih prosrpski orijentisanih medija da će krenuti stopama svojih kolega Drite Llolle i Nikole Janovića i napustiti partiju, Huter ističe da se ozbiljni i odgovorni mediji ne bave plasiranjem neistinitih, netačnih i neprovjerenih informacija.&nbsp;
- Nažalost, dio medijske scene funkcioniše po drugačijim principima, svjesno proizvodeći dezinformacije s ciljem manipulacije javnošću. Smatram apsolutno nepotrebnim komentarisanje bezimenih-nepotpisanih tekstova koje plasiraju ti i takvi mediji- zaključuje Huter.

Huter: Vlast koja ne može da riješi problem u jednom naselju nema kapacitet da vodi državu, predsjednik države izgubio politički kredibilitet

Sve poruke koje dolaze iz Evropske unije ukazuju na to da, zbog raznih geostrateških i političkih interesa, postoji interesovanje da se Crna Gora priključi, a političke snage u Crnoj Gori, odnosno veći dio činioca izvršne vlasti su političke ideologije koje je vode daleko od Evrope, bez obzira na to što se deklarišu kao Evropejci. Vuk nikad nije čuvao ovce, zato ne možemo očekivati od nekih snaga koje su do juče vodile politike suprotno euroatlantskim idejama da preko noći promijene svoje stavove - kazao je u informativnoj emisiji "24 sata" na Televiziji E lider Demokratske unije Albanaca Mehmed Zenka.
Smatra i da je legitimno da se mijenjaju stavovi.
- Bez obzira na to što se spuštila zapaljiva retorika, po dubini je prepušteno da drugi ljudi radikalno djeluju naspram države Crne Gore i političke situacije u državi. Pomirujućim tonovima žele sebe da prikažu drugačije, a ustvari ta slika nije ništa drugo bez prepravljena koja unutar sebe skriva neke druge ideologije protiv kojih smo se decenijama borili i apsolutno nemaju nikakvih dodirnih tačaka sa Evropom - ocijenio je Zenka.
Na pitanje može li aktuelna politička garnitura uvesti Crnu Goru u EU do 2028. odgovara: "Jedino ako nas Evropa na silu uzme".
- Jer s ovom garniturom nemamo šanse da se priključimo EU, jer je polovina vodeće politike apsolutno protiv ulaska, nego da se priključi nekim drugim geostrateškim pozicijama i politikama - ocijenio je Zenka.
Smatra da ako nema hrabrosti u vlasti, naročito onih orjentisanih prema Evropi, da je ovo izuzetno opasno za njih da promijene partnere i strateške pozicije tako što će ući u prekompoziciju vlasti sa drugim činiocima koji bi donijeli članstvo u EU.
- Mislim da tu ima velikog straha, na osnovu onog što čujem od nekih činioca koji pozivaju one za koje misle da bi mogli promjenu vlasti porukama: "Pazite dobro što činite, mi smo vam pomogli da dođete do vlasti". Sve je pitanje koliko su iskreni na putu prema EU i koliko imaju hrabrosti da to ostvare, da se okreću prekompoziciji i napokon Crna Gora ide ka nekom prosperitetu - kazao je Zenka.
Na pitanje kakve posljedice mogu biti po Vladu, ali i po evropski put Crne Gore u odnosu na dogovor političkih aktera da svi izbori budu 2027. godine, te može li biti prekompozicije vlasti, ocjenjuje da može biti vanrednih lokalnih izbora.
- Mislim da je dobro da se održavaju lokalni i parlamentarni izbori u jednom danu, to je jedno od dobrih rješenja - rekao je Zenka.
Smatra i da su otvorene liste dobro rješenje koje bi moglo da se inkorporira u izborni zakon.
Na pitanje kako komentariše djelovanje lidera Demokratske narodne partije Milana Kneževića koji je više puta ponovio da će napustiti vlast zbog gradnje sistema za prečišćavanje otpadnih voda, potom Vladi postavio nove ultimatume koji se tiču identiteskih pitanja, odgovara da je njima bio cilj još od popisa stanovništva da bi se izdejstvovalo da na mala vrata ulaze politike koje su Crnu Goru debelo koštale.&nbsp;
Podsjeća i na poruke političkih predstavnika Srbije, naročito predsjednika Aleksandra Vučić koji je rekao da je on bio tad na vlasti da Crna Gora ne bi mogla lako da ostvari samostalnost.&nbsp;
- Sreća pa smo to tad ostvarili - istakao je Zenka.
Podsjeća da se od jedne male države tražio procenat od 55 odsto.
- To smo postigli. Našli su pogodan momenat zahvaljujući greškama činioca vlasti, čiji sam bio dio do 2020. godine, i zna se kako je to teklo, što se griješilo, ali ceh je plaćen. Za pet godina se ništa nije moglo promijeniti izuzev što se išlo na povećanje plata i penzija, bez obzira na to što su se i životni troškovi povećali. Ali od 2020. se više igra otvorenih karata, nema mjesta za prikrivene politike. Jedan politički dio Crne Gore koji traži da se ona priključi nekakvim drugim politikama, bez obzira na to što nemaju hrabrosti da kažu da bi voljeli da se Crna Gora prisajedini Srbiji, vidimo da nekim ustavnim promjenama traže da nađu riječ koja bi odgovarala tim stranama - kazao je Zenka.
Smatra da standard Švajcarske i Luksemburga možemo da ostvarimo, samo ako smo iskreni u svojim namjerama.
- Crnoj Gori treba ljubav, treba je voljeti, a ako se ne može dobro učinjeti, onda barem neko zlo da se zaustavi - zaključio je Zenka.
J. B.&nbsp;

1250x600

1084x550

Zenka: Vuk nikad nije čuvao ovce, aktuelna politička garnitura može uvesti Crnu Goru u EU jedino ako nas Evropa na silu uzme

Naša je obaveza da se borimo protiv asimilacije i ugnjetavanja Crne Gore i Crnogoraca, za državni interes Crne Gore, za ustavnu, građansku Crnu Goru, za nacionalni identitet zbilja ugrožene crnogorske nacije, za stvarni, a ne spinovani ili fingirani evropski put Crne Gore - poručio je predsjednik Crnogorske evropske partije Novak Adžić.
Ističe da "partijske kalkulacije, oportunizam, bojažljivost, strah, povlačenje pred agresijom, permanentnom, Crkve Srbije i njenih političkih eksponenata, vazala režima u Beogradu i Moskvi, nije zdrava opcija".&nbsp;
- Sve moramo, naučno, stručno, politički itd, uraditi, ako hoćemo i možemo, da se izdejstvuje od Carigradske patrijaršije tomos o autokefalnosti Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi. Ne pričam o kadrovskim pitanjima, to je irelevantno, i ne zanima me to, nego je bitno za opstanak Crne Gore i etničkih i nacionalnih Crnogoraca, da svi rodoljubi Crne Gore, zajedno i jednodušno rade u sadasnjosti i budućnosti da se, kanonskim, pravnim i politickim putem, legitimno oslobodimo diskriminacije i ugnjetavanja - kazao je Adžić.&nbsp;
Dodaje da Crnogorci koji ne priznaju legalnost i legitimnost nasilne aneksije i okupacije Crne Gore iz 1918. i tada nametnutu, okupatorskom silom, kao istorijsku (jer to u Crnoj Gori ona nije do 1920), Crkvu Srbije, i njenu ideologiju, koji žele svoju Crnogorsku crkvu, ne ugrožavajući i ne vrijeđajući druge, osjećaju se ne samo kao građani drugog reda, već kao da žive pod velikosrpskim klero-nacionalističkim aparthejdom.&nbsp;
- Obaveza nam je da nađemo, dogovorno, realno, bolje solucije da bi ostvarili ljudska prava, koja su nam davno oteta, zgažena - poručio je Adžić.

Adžić: Naša obaveza da se borimo protiv asimilacije i ugnjetavanja Crne Gore i Crnogoraca

Transparentnost i inkluzivnost zakonodavnog procesa postaju kolateralna šteta kada se zakoni usvajaju ubrzano, bez adekvatne rasprave i konsultacija sa stručnom i zainteresovanom javnošću, kazao je saradnik na programima u Centru za građansko obrazovanje Nikola Mirković.
Mirković je to rekao Agenciji MINA, komentarišući to što je crnogorski parlament na kraju decembra usvojio veliki broj zakona, neke i bez skupštinske rasprave.
– Ipak, svjedoci smo da se neki važni zakoni ili izglasavanja u parlamentu, a koja imaju političku težinu za konstituente vlasti, veoma dugo ne mogu usvojiti, pa je zaključak da postoji ozbiljna razlika u pristupu onome što jesu realne potrebe i državni i javni interesi i onome što su interesi partija koje čine vlast – naveo je Mirković.
On je ukazao na to da je intenzivna dinamika rada Skupštine u velikoj mjeri uslovljena procesom evropskih integracija, a što je definisano i Programom pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji (EU) i Reformskom agendom.
Na političkoj ravni, kako je dodao, tu je ambiciozan plan Vlade i premijera Milojka Spajića da do kraja ove godine privremeno zatvore sva pregovaračka poglavlja.
– Naravno, svemu tome je dinamiku dala EU, jer je jedan od njenih fokusa sada i politika proširenja u čemu se mnogo novih šansi otvara za Crnu Goru, uključujući pored političkih prilika i značajna finansijska sredstva za svaki reformski korak – rekao je Mirković.
Kako je istakao, da bi se zaista došlo do cilja, neophodne su brojne i kompleksne zakonske reforme.
– A imajući u vidu kampanjski pristup zadacima od strane donosilaca odluka, nije iznenađenje da se mnogo toga završava onda kada dođe posljednji rok – naveo je Mirković.
On je kazao da je očekivano povećanje broja zakona koje Skupština treba da usvoji do jeseni, jer je broj poglavlja planiranih za zatvaranje u ovoj godini rekordan.
– Međutim, takav tempo nosi ozbiljne rizike po kvalitet zakonskih rješenja. Kada se zakoni usvajaju ubrzano, bez adekvatne rasprave, konsultacija sa stručnom i zainteresovanom javnošću i bez dovoljno vremena za amandmansko djelovanje, transparentnost i inkluzivnost zakonodavnog procesa postaju već hronična kolateralna šteta – ocijenio je Mirković.
On je kazao da na to treba dodati i različite političke trgovine, koje su, kako je rekao, nosiocima vlasti nerijetko iznad retoričke posvećenosti reformama koje iziskuje proces evropskih integracija.
– Na to ukazuju i konstrukcione greške koje se pokušavaju u posljednji čas uključiti u zakonske tekstove, kao i činjenica da neki važni zakoni veoma dugo čekaju dok traju pregovori konstituenata vlasti oko sasvim drugih pitanja – naveo je Mirković.
Prema njegovim riječima, to jasno ukazuje na raskorak između stvarnih javnih i državnih interesa i partijskih interesa onih koji čine parlamentarnu većinu.
Na pitanje koje su moguće posljedice za kvalitet zakona kada se veliki broj njih usvaja u kratkom vremenskom periodu, Mirković je odgovorio da postoji realan rizik da se u takvim okolnostima usvajaju neprecizna, nedovoljno razrađena ili normativno manjkava zakonska rješenja.
Kako je kazao Mirković, greške koje se naprave u fazi donošenja zakona često se kasnije ispostave kao skupe i teško popravljive.
– U kontekstu evropskih integracija, loša zakonska rješenja mogu dovesti i do ponovnog otvaranja nekog od privremeno zatvorenih pregovaračkih poglavlja, što bi bio ozbiljan politički i institucionalni udarac – upozorio je Mirković, dodajući da takođe postoji opasnost da Crna Gora uđe u EU sa formalno usklađenim, ali suštinski nefunkcionalnim propisima.
On je rekao da su takva iskustva imale i neke novije članice EU koje su bile na „brzoj traci“, navodeći da to nije dobro ni za funkcionalnost države, niti njen ugled u EU.
Govoreći o parlamentarnoj kontroli, Mirković je ocijenio da je kontrolna funkcija Skupštine vrlo slaba.
– A onda kada se i pokušava demonstrirati, uglavnom se odnosi na dio „igara“ u čijoj osnovi su partijski interesi, a mnogo manje demokratski nadzor nad izvršnom vlašću.
Na pitanje šta broj održanih kontrolnih saslušanja u prošloj godini, kojih je prema podacima Centra za demokratsku tranziciju bilo 13, govori o kontrolnoj ulozi Skupštine, Mirković je odgovorio da broj saslušanja sam po sebi nije dovoljan pokazatelj efikasnosti.
– Iako je u prošloj godini bilo nešto više kontrolnih saslušanja nego u prethodnim, ostaje činjenica da je ovaj saziv Skupštine, kroz suštinski nedemokratsko djelovanje parlamentarne većine, uveo praksu uskraćivanja prava koje opozicija ima još od 2010, a kojima im se garantuje određena prohodnost inicijativa za kontrolna saslušanja – naveo je on.
Mirković je kazao da, kada se govori o tom pitanju, treba imati u vidu i originalne inicijative i njihov sadržaj, odnosno da li su one obesmišljene ili su predstavljale iskorak u onim pitanjima za koje su inicirane.
Odgovarajući na pitanje da li i u kojoj mjeri drugi organi vlasti poštuju parlamentarnu kontrolu, on je rekao da izostanci premijera sa Premijerskog sata i način na koji se prema toj instituciji odnosio kada bi se pojavio, ukazuju na ozbiljno potcjenjivanje uloge Skupštine, naročito njene kontrolne funkcije.
– Kada se tome doda neodazivanje vrhovnog državnog tužioca i specijalnog državnog tužioca na kontrolna saslušanja, jasno je da prema Skupštini ne postoji poštovanje ni od drugih aktera nad kojima treba da vrši određeni nadzor – kazao je Mirković.
On je ocijenio da za sve to najveću krivicu nosi Skupština, koja je, kako je rekao, dopustila da ima takvu poziciju koja je kao instituciju ponižava.
– I to se ne nadoknađuje povremenim prijetnjama, poput poruke – mi smo vas izabrali, mi ćemo vas i smijeniti. Dobro bi bilo da se svi akteri sjete da su i sami izabrani voljom građana i da isto tako mogu biti smijenjeni već na narednim izborima, koji nijesu daleko – naveo je Mirković.
Na pitanje zašto Crna Gora još nema Zakon o Skupštini, on je kazao da političkim akterima u crnogorskom parlamentu ne odgovara usvajanje tog pravnog akta.
– Najkraći odgovor je: zato što političkim akterima u Skupštini to ne odgovara. Zakon o Skupštini bi jasnije uredio unutrašnju organizaciju, prava i obaveze poslanika, ali i uveo mehanizme odgovornosti i sankcionisanja – naveo je Mirković.
Takav zakon bi, kako je istakao, ojačao institucionalni integritet Skupštine, ali bi istovremeno ograničio prostor za političke zloupotrebe i neodgovorno ponašanje poslanika.
– Upravo zbog toga, politička volja za njegovo donošenje i dalje izostaje, ali je to i veoma dobar indikator karaktera vlasti, odnosno ograničenja njihovog demokratskog kapaciteta – zaključio je Mirković.

Mirković: Transparentnost kolateralna šteta "brzih zakona"

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić zakazao je dvije vanredne sjednice za ponedjeljak, 2. februar 2026. godine, na kojima će se razmatrati 49 tačaka iz različitih oblasti.
Na Prvoj vanrednoj sjednici Skupštine u 2026. godini, na dnevnom redu će se, pored ostalog, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sanaciji kreditnih institucija, Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poštanskim uslugama, Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore, Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o državnom tužilaštvu...
Pred poslanicima će biti i Prijedlog zakona o potvrdivanju Sporazuma o saradnji u oblasti energetike između Vlade Crne Gore i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima, Prijedlog zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost...
Na Drugoj vanrednoj sjednici Skupštine poslanici će raspravljati o Prijedlogu zakona o dopuni Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, Prijedlogu zakona o izmjenama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o socijalnom stanovanju, Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o porezu na promet nepokretnosti, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ostvarivanju prava na finansijsku podršku licima koja su bila zaposlena u sektoru drvoprerađivačke i šumarske industrije, Prijedlogu zakona o dopuni Zakona o željeznici...
Takođe, na dnevnom redu će biti Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama zakona o zaštiti prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora, Prijedlog zakona o ljekovima, Prijedlog zakona o dopuni zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju...
Vanredne sjednice sazvane su na zahtjev Vlade Crne Gore.
Sjednice su zakazane za 11 i 12 sati.

Vanredna zasijedanja 2. februara, na dnevnom redu 49 tačaka

Slovačka podržava proširenje Evropske unije (EU) na Zapadni Balkan, ali insistira da proces bude pravedan, predvidiv i zasnovan na istim pravilima za sve kandidate, bez dvostrukih standarda, kazala je ambasadorka te države u Crnoj Gori Eva Ponomarenkova.
Ponomarenkova je, u intervjuu Agenciji MINA, kazala da se Crna Gora izdvaja kao najnapredniji kandidat, ističući da se kredibilitet procesa proširenja EU gradi onda kada se uspjeh u reformama istinski nagrađuje napretkom u pregovorima.
Ona je podsjetila da je Slovačka među dugogodišnjim i posvećenim zagovornicima proširenja na zemlje Zapadnog Balkana.&nbsp;
- Proširenje EU predstavlja ulaganje u stabilnost i bezbjednost Evrope. Istovremeno, ono podstiče reforme u zemljama kandidatima - kazala je Ponomarenkova.
Prema njenim riječima, u Slovačkoj vjeruju da su države Zapadnog Balkana prirodno bliske evropskom prostoru, a među njima se Crna Gora izdvaja kao najnapredniji kandidat.
- U isto vrijeme, Slovačka dosljedno naglašava da proces mora biti pravedan, predvidiv i zasnovan na istim pravilima za sve kandidate. Protivimo se „dvostrukim standardima“ i različitim pristupima prema pojedinim kandidatima - rekla je Ponomarenkova.
Ona je podsjetila da je to nedavno ponovo istakao i slovački premijer Robert Fico, koji je na samitu Zapadnog Balkana, u decembru prošle godine u Briselu, istakao protivljanje nejednakom postupanju.
- Kredibilitet procesa proširenja gradi se upravo onda kada se uspjeh u reformama istinski „nagrađuje“ napretkom u pregovorima - naglasila je Ponomarenkova.
Upitana da li smatra da je cilj Crne Gore da postane članica do 2028. godine realan, Ponomarenkova je kazala da je taj cilj ambiciozan, ali i ostvariv ukoliko se zadrži tempo reformi u državi.&nbsp;
Prema njenim riječima, zatvaranje još pet poglavlja u decembru može se smatrati pozitivnim signalom konkretnog napretka, dok će ova godina biti ključna da se pokaže da se rezultati mogu postići kada postoji dovoljno političke volje.&nbsp;
- U tom kontekstu, želim da istaknem efikasnu saradnju unutar cjelokupnog političkog spektra, kao i napore koje Vlada ulaže u proces integracija - kazala je Ponomarenkova.
Govoreći o spremnosti EU za proširenje, ona je rekla da je sve jasnije da proširenje ima geopolitičku i bezbjednosnu dimenziju.&nbsp;
- Istovremeno, EU mora unapređivati sopstvenu spremnost – kapacitete, odlučivanje i unutrašnje reforme. Oba procesa moraju se odvijati paralelno: reforme u zemlji kandidatu i spremnost unutar Unije, kako bi ishod bio održiv i vjerodostojan - kazala je Ponomarenkova.
Na pitanje šta vidi kao ključne izazove u procesu evropskih integracija Crne Gore, Ponomarenkova je odgovorila da se oni i dalje ogledaju u vjerodostojnoj primjeni vladavine prava i postizanju opipljivih rezultata u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala.&nbsp;
- To znači jačanje kapaciteta i stabilnosti ključnih bezbjednosnih i pravosudnih institucija, povećanje integriteta sistema i obezbjeđivanje da se reforme pretoče u vidljive rezultate, kao što su efikasnije istrage, kvalitetne sudske odluke i rast povjerenja javnosti - rekla je Ponomarenkova.&nbsp;
Uporedo sa tim, kako je istakla, ponavljaju se i praktični zadaci unutrašnje bezbjednosti: efikasnija borba protiv pranja novca, jače upravljanje granicama, savremeni informacioni sistemi i dalje usklađivanje sa politikama EU tamo gdje je potrebno.&nbsp;
- U ovoj fazi presudna je dosljedna primjena reformi, što znači njihovo održavanje tokom vremena i isporučivanje konkretnih rezultata - kazala je Ponomarenkova.
Ona smatra da evropska perspektiva ostaje i najbolji okvir za održavanje stabilnosti i dobrih odnosa na Zapadnom Balkanu.
Prema njenim riječima, od suštinskog značaja je stabilnost zasnovana na reformama, snažnoj regionalnoj saradnji i sposobnosti da se osjetljiva pitanja rješavaju na način koji smanjuje tenzije.&nbsp;
- Evropska perspektiva ostaje najjači okvir koji daje smjer, motiviše reforme i podržava praktičnu saradnju. Važno je da taj proces ostane vjerodostojan i pravedan - naglasila je Ponomarenkova.
Slovačka zainteresovana za ponovno uspostavljanje avio-linije između Podgorice i Bratislave.
Govoreći o odnosima Crne Gore i Slovačke, Ponomarenkova je ocijenila da su oni prijateljski, stabilni i bez otvorenih pitanja, ali je ukazala i na činjenicu da investiciona i ekonomska saradnja dugoročno zaostaju za političkom
- Naša saradnja je od samog početka, od „ponovnog rođenja Crne Gore“ 2006. godine, bila zasnovana na veoma pozitivnim osnovama - kazala je Ponomarenkova, dodajući da je Slovačka Crnu Goru podržala u transatlantskim naporima i da nastavlja da podržava u evropskim težnjama.
Najbolja prilika, ali i izazov, za dalje jačanje bilateralnih odnosa dvije države Ponomarenkova vidi u mogućnosti da se snažni politički odnosi pretoče u opipljive rezultate, posebno u oblasti privrede.
- Postoji značajan prostor za ekonomsku i investicionu saradnju, koja dugoročno zaostaje za političkom saradnjom - rekla je Ponomarenkova, ističuči da bi u Slovačkoj voljeli da vide više interakcije između poslovnih zajednica dvije zemlje.&nbsp;
Kako je dodala, podrška zajedničkim projektima i identifikovanje sektora u kojima se dvije države međusobno dopunjuju predstavljaju pravi put naprijed.&nbsp;
- Perspektivne oblasti saradnje su energetika, saobraćajna infrastruktura, turizam i pametni gradovi - rekla je Ponomarenkova.&nbsp;
Ona smatra da u Slovačkoj postoji mnogo kompanija sa inovativnim pristupom koje nude savremena rješenja za različite probleme.&nbsp;
- Bilateralna saradnja u stručnim, naučnim i oblastima lokalne samouprave takođe u posljednje vrijeme dobija novi zamah - kazala je Ponomarenkova.
Prema njenim riječima, vrlo konkretan pokretač unapređenja odnosa jeste bolja povezanost.&nbsp;
- Kao što sam više puta ranije isticala i što mogu sa sigurnošću ponoviti, Slovačka je veoma zainteresovana za ponovno uspostavljanje direktne avio-linije između Podgorice i Bratislave - kazala je Ponomarenkova.&nbsp;
To bi, kako je dodala, olakšalo poslovne kontakte, razvoj turizma i kontakte među ljudima.
Ponomarenkova je istakla i da je Slovačka zainteresovana za jačanje regionalne saradnje, ukazujući posebno na aktivnosti Međunarodnog Višegradskog fonda, koji djeluje na osnovu napora četiri države članice Višegradske grupe – Češke, Mađarske, Poljske i Slovačke.
Podsjećajući da je cilj Višegradskog fonda jačanje regionalne saradnje i pomoći zemljama na putu ka EU, posebno u okviru programa za Zapadni Balkan, Ponomarenkova je navela da se time grade dugoročna partnerstva među institucijama i stručnjacima i realizuju praktični projekti koji podržavaju modernizaciju regiona.
To je, kako je naglasila, korisno za proces pristupanja EU na obje strane.
Slovačka za postizanje mira u Ukrajini isključivo diplomatskim sredstvima
Na pitanje o ratu u Ukrajini i ulozi EU u očuvanju mira i bezbjednosti, Ponomarenkova je podsjetila da Slovačka podržava postizanje pravednog i trajnog mira, prvenstveno političkim i diplomatskim sredstvima.&nbsp;
- Slovačka Vlada takođe naglašava da, prema njenom stavu, sukob nema vojno rješenje, pa zato Slovačka ne šalje oružje i odbacuje dalje finansiranje vojnih potreba Ukrajine iz državnih sredstava - navela je Ponomarenkova.
Međutim, kako je podsjetila, Slovačka je pomagala i nastavlja da pomaže Ukrajini, prije svega u civilnim i humanitarnim oblastima.&nbsp;
Ponomarenkova je pojasnila da Slovačka podržava one koji su pogođeni ratom kroz projekte oporavka, pomoć u energetici i praktične inicijative, uključujući podršku razminiranju.&nbsp;
- Uloga EU je od suštinskog značaja i zasniva se na očuvanju evropske bezbjednosti, jačanju otpornosti, kao i istovremenom stvaranju prostora za mirna rješenja i dugoročnu stabilnost u Evropi - zaključila je Ponomarenkova.

Ponomarenkova: Ulazak Crne Gore u EU ambiciozan cilj, ali ostvariv ako se zadrži tempo reformi

U trenucima izrazito povećanih globalnih neizvjesnosti, u kojima se stavovi ključnih strateških saveznika naše zemlje, Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije, sve češće razilaze, Crna Gora mora dodatno ojačati fokus na ono što je u njenim rukama, kazao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.&nbsp;
To su, kako je naveo na mreži X, društvena kohezija, stabilne institucije i povjerenje među građanima. &nbsp;
Takav fokus, ističe Milatović, podrazumijeva potpuno otvoren i iskren dijalog o svim važnim pitanjima, ali i jasnu odgovornost svih političkih aktera.&nbsp;
- U ovom trenutku nema prostora za političku tvrdoglavost niti za djelovanje vođeno uskim partijskim ili ličnim interesima. Državni interes mora biti iznad svega - naglasio je on.
Iskustvo uči, kaže Milatović, da je Crna Gora najjača onda kada razumije sopstvenu raznolikost kao prednost, a ne kao izvor podjela.
- Mi smo jedni drugima najbliži, bez obzira na nacionalnu, vjersku ili jezičku pripadnost, i ta činjenica mora biti polazna tačka svake odgovorne politike - naglasio je predsjednik države.
Crna Gora je, poručuje, naša zajednička kuća i njena stabilnost i napredak zahtijevaju, kako kaže, ozbiljan rad, dosljednost i zajednički cilj.
- Vrijeme je da se oko tog cilja okupljamo dosljedno i odgovorno, svjesni da se stabilna država gradi dugoročnim i promišljenim odlukama - zaključio je Milatović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FJakovMilatovic%2Fstatus%2F2012813316804968785&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Milatović: Nema prostora za političku tvrdoglavost i usko partijske ili lične interese, državni mora biti iznad svega

Iako se Crna Gora početkom 2025. godine na prvi pogled predstavlja kao pozitivna priča u regionu Zapadnog Balkana – sa napretkom u pregovorima sa Evropskom unijom, stabilnom parlamentarnom većinom i pohvalama zapadnih partnera – ispod te površine kriju se duboki politički, bezbjednosni, ekonomski i identitetski problemi koji ozbiljno ugrožavaju demokratski i državni kapacitet zemlje, navodi se u <a href="https://wbnet.org/hybrid-pressure-and-internal-capture-montenegros-hidden-security-crisis/" target="_blank">prvoj analizi</a> stanja u Crnoj Gori, koju je izradila nevladina organizacija WestBalkanNet: Regionalni forum za demokratiju, pomirenje i strateške analize (WBN), <a href="https://www.antenam.net/clanak/hibridni-pritisci-i-unutrasnje-zarobljavanje-skrivena-bezbjednosna-kriza-crne-gore">prenosi Antena M</a>.
Politički sistem je izrazito ranjiv zbog zavisnosti vlasti od tvrdo pro-srpskih i pro-ruskih struktura, koje koriste institucije, naročito pravosuđe i bezbjednosni sektor, selektivno i politički motivisano. Vladavina prava je ozbiljno narušena, mediji i novinari izloženi su pritiscima, a civilno društvo je oslabljeno i nedovoljno aktivno u suprotstavljanju autoritarnim tendencijama.
- Nekadašnja koalicija poznata kao Demokratski front (DF), kao i sve autoritarnije Demokrate, predvođene Aleksom Bečićem, i dalje imaju preveliki politički uticaj. Ove partije održavaju blisku saradnju sa režimom Aleksandra Vučića u Srbiji i ideološku usklađenost sa Rusijom Vladimira Putina, sprovodeći dvostruku strategiju: ili pretvaranje Crne Gore u „trojanskog konja“ ruskih i kineskih geopolitičkih interesa unutar NATO-a i EU, ili, ukoliko to ne uspije, potpunu sabotažu evropskog puta Crne Gore. Za političko rukovodstvo u Beogradu, Crna Gora unutar EU dok Srbija ostaje izvan tog okvira predstavlja strateški poraz; stoga je njihov preferirani ishod vjerovatno sprječavanje crnogorskog članstva, a ne njegovo olakšavanje - navodi se u analizi.
<h2>Napadi na nacionalni identitet i kulturu</h2>
Posebno zabrinjava, kako navode, sistematski napad na crnogorski nacionalni identitet, jezik i kulturu, u kojem ključnu ulogu ima Srpska pravoslavna crkva, djelujući ne samo kao vjerski, već i kao politički i geopolitički akter. Kroz obrazovni sistem, kulturne institucije i simboličke poteze, promoviše se negacija crnogorske državnosti i identiteta, što predstavlja dio šire strategije hibridnog djelovanja Srbije i Rusije.
- Simboličke borbe oko jezika, istorije i kulture nijesu sporedne; one su sastavni dio šire strateške ofanzive čiji je cilj razaranje društvene kohezije u Crnoj Gori i delegitimizacija crnogorskog nacionalnog narativa. Napadima na institucije koje čuvaju i razvijaju poseban crnogorski identitet – od škola i univerziteta do kulturnih nagrada – prosrpske i proruske snage nastoje da crnogorsko društvo učine podložnijim narativima koji odgovaraju geopolitičkim interesima Beograda i Moskve - navode autori analize.
<h2>Bezbjednosna situacija daleko od stabilne</h2>
Analizirajući bezbjednosnu situaciju u zemlji, autori navode da, iako je Crna Gora danas mirna članica NATO-a, njena bezbjednosna slika je daleko od stabilne. Dodatno je komplikuje slika politički kompromitovanog Savjeta za odbranu i bezbjednost, u kojem pro-srpski lideri imaju mogućnost blokade ključnih odluka, uključujući i mehanizme NATO zaštite.
- Prema važećem zakonodavstvu, sve ključne odluke Savjeta za bezbjednost i odbranu donose se jednoglasno. To Andriji Mandiću, političaru sa snažnim nacionalističkim i anticrnogorskim stavovima, daje mogućnost da blokira vitalne odluke – od vojnih raspoređivanja i aktiviranja mjera nacionalne odbrane, do pokretanja konsultacija po članu 4 ili čak članu 5 Sjevernoatlantskog ugovora, mehanizama predviđenih za reagovanje na bezbjednosne prijetnje i kolektivnu odbranu. U praksi, to znači da se crnogorski bezbjednosni štit unutar NATO-a može neutralisati iznutra, ukoliko se politički uticaj iskoristi za blokadu konsenzusa - navodi se u analizi.
<h2>Botun - dio hibridnih pokušaja destabilizacije Crne Gore iznutra i opstrukcije njenog evropskog puta</h2>
Unutrašnja bezbjednosna situacija već pokazuje znake napetosti, pišu autori analize i dodaju da su radikalni prosrpski i proruski politički akteri uspjeli da lokalne društvene sporove pretvore u šire bezbjednosne krize, poput protesta u Botunu.
- Najnoviji obrt u ovoj priči jeste prijetnja jedne od glavnih prosrpskih i proruski orijentisanih partija u Crnoj Gori – Demokratske narodne partije – da će povući podršku Vladi ukoliko se Ustav Crne Gore ne izmijeni u skladu s radikalnim srpskim nacionalističkim ciljevima asimilacije. Važno je naglasiti da je lider te partije ujedno optužen u predmetu koji se odnosi na pokušaj državnog udara uz navodnu podršku ruske vojne obavještajne službe (GRU). Ovaj potez jasno pokazuje da protesti nikada nijesu bili isključivo vezani za lokalno pitanje upravljanja otpadnim vodama, već predstavljaju dio hibridnih pokušaja destabilizacije Crne Gore iznutra i opstrukcije njenog evropskog puta - navodi se u dokumentu.
<h2>Vanjska politika i diplomatska slabost</h2>
Kada je riječ o spoljnopolitičkom planu, Crna Gora, kako se navodi, formalno ostaje usklađena sa EU i NATO, ali u praksi vodi opreznu i često defanzivnu politiku prema Srbiji, nauštrb sopstvenih interesa i odnosa sa ključnim partnerima poput Hrvatske i Kosova.&nbsp;
Diplomatski aparat je spor, ideološki podijeljen i nedovoljno efikasan. Autori analize posebno problematizuju diplomatsku službu Crne Gore.
<h2>Ekonomski izazovi</h2>
Ekonomski, kako to vide autori analize, i pored solidnog rasta, zemlju opterećuju strukturni problemi: prenaduvan javni sektor, partitokratija, neodrživa javna potrošnja i slaba privatna inicijativa. Programi povećanja plata, dodaju, nijesu donijeli trajno poboljšanje životnog standarda, dok su inflacija i intervencionizam dodatno narušili investicionu klimu.
- Ekonomska stabilnost Crne Gore ugrožena jednako ozbiljno kao i njena politička i bezbjednosna stabilnost. Dubinski strukturni problemi – preglomazan javni sektor, neefikasno upravljanje i nepovoljna investiciona klima – i dalje sputavaju zemlju u ostvarivanju punog ekonomskog potencijala - navodi se u analizi.
Parlamentarna opozicija politički slaba
Autori su se bavili i opozicijom u Crnoj Gori i došli do zaklučka da parlamentarna opozicija, predvođena DPS-om, iako istorijski zaslužna za nezavisnost, NATO i evropski put, danas je politički slaba, kompromitovana nasljeđem klijentelizma i paralizovana strahom od istraga. Njena neodlučnost, ideološka konfuzija i izostanak jasne odbrane državnih interesa ostavljaju prostor da anti-crnogorske snage djeluju gotovo bez otpora.
- Dio problema leži i u mlađim strukturama unutar opozicije. Riječ je o političarima koji uživaju parlamentarne privilegije bez tereta izvršne odgovornosti i koji su često skloniji konformizmu nego aktivnom političkom djelovanju. Život u opoziciji, oslobođen teških odluka i odgovornosti koje nosi vlast, doveo je do gubitka osjećaja hitnosti i političke borbenosti kod značajnog dijela opozicionog kadra. Ta „zona komfora“ učinila ih je manje efikasnim u suprotstavljanju vlasti i spremnijim da tolerišu status quo, čak i kada on podriva dugoročne interese države - navodi se u dokumentu.
<h2>Preporuke za Crnu Goru i Zapad</h2>
Autori smatraju da je situacija u Crnoj Gori krajnje zabrinjavajuća, a demokratska i suverena budućnost države nalazi se na prekretnici.
- Ukoliko se hitno ne preduzmu korektivne mjere, Crna Gora rizikuje da sklizne u stanje političke degradacije, ekonomske nestabilnosti i, u konačnici, autoritarizma. Potrebna je brza i odlučna akcija – kako unutar same Crne Gore, tako i od strane međunarodne zajednice – kako bi se osiguralo da budućnost zemlje ostane čvrsto vezana za Zapad i da njen put ka članstvu u EU ne bude zaustavljen - poručuju autori.
Analiza sadrži i dva seta preporuka, jedan namijenjen Crnoj Gori, dok se drugi odnosi na Zapad.
Crnoj Gori se preporučuje razvoj novih političkih snaga, koje će ponuditi patriotsku, procrnogorsku ideologiju zasnovanu na nacionalnim interesima i ekonomskoj racionalnosti. Dodatno, neophodno je, kako se navodi, promovisati crnogorski nacionalni identitet i kulturu, preispitati ideološki okvir, te smanjiti uticaj Srpske pravoslavne crkve.
S druge strane, zapadnim partnerima se preporučuje da povećaju podršku civilnom sektoru i nezavisnim medijima u Crnoj Gori, primjena strožije politike uslovljavanja u oblasti vladavine prava, borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, posebno kroz poglavlja 23 i 24. NATO treba da nastavi pritisak na Crnu Goru kako bi se bezbjednosni sektor očistio od prosrpskih i proruskih elemenata koji ugrožavaju bezbjednost Alijanse, dok EU i SAD treba jasno i javno da se suprotstave političkom uticaju Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori.
Brza i odlučna primjena ovih preporuka, kako se zaključuje, može značajno unaprijediti izglede Crne Gore za stabilnu i prosperitetnu budućnost, osigurati njen put ka članstvu u EU i učvrstiti njenu poziciju kao pouzdanog saveznika u NATO-u.
- Suprotno tome, izostanak djelovanja – kako crnogorskih političkih elita, tako i Zapada – vodi ka ozbiljnim posljedicama. Crna Gora rizikuje da postane autoritarna, antizapadno orijentisana država, destabilizovana unutrašnjim podjelama, ruskim uticajem i prosrpskim nacionalizmom. Takav scenario mogao bi dovesti do građanskih nemira, kolapsa procesa evropskih integracija i faktičkog obesmišljavanja članstva u NATO-u. Ulozi su izuzetno visoki – a vrijeme za djelovanje je sada - zaključak je analize nevladine organizacie WestBalkanNet: Regionalni forum za demokratiju, pomirenje i strateške analize (WBN).

Hibridni pritisci i unutrašnje zarobljavanje: Skrivena bezbjednosna kriza Crne Gore

Mitropolit Crnogorske pravoslavne crkve Mihailo uputio je vaseljenskom patrijarhu Vartolomeju predstavku u kojoj je naveo da, ako se, kao njihov klirik, na bilo koji način ogriješio o Vaseljensku patrijaršiju – želi da to bude predmet otvorenog, istinitog i bratskog dijaloga, te da je spreman da bude pozvan na kanonski sud Vaseljenske patrijaršije. To pismo je, istakao je, i zvanični apel i formalna peticija da se otvori ozbiljan, kanonski i istorijski utemeljen dijalog o statusu Crnogorske pravoslavne crkve.
Pismo prenosimo u cjelosti.
“Vaša Svesvetosti,
U vremenu velikih iskušenja za pravoslavnu sabornost i jedinstvo Crkve, Crnogorska pravoslavna crkva, njen klir i vjerni narod, sa dubokim poštovanjem prepoznaju istorijsku ulogu Majke Crkve Carigradske i Vašu ličnu, presudnu misiju u njenom savremenom ostvarivanju. Sa blagodarnošću i nadom gledamo na Vaše arhipastirsko služenje kao na organski nastavak vizije i djela blaženopočivših patrijaraha Atinagore I i Dimitrija I, koji su u temelje crkvenog života ugradili ideal pomirenja, dijaloga i sabornog jedinstva.
Snažno podržavamo Vaše neumorne ekumenske napore i Vašu postojanu posvećenost međuhrišćanskom dijalogu, prepoznajući u njima put ka vjerodostojnom i živom svjedočenju ljubavi Hristove u savremenom svijetu. U Vama vidimo ne samo prvoga po časti, već i istinskog pastira saborne savjesti Pravoslavlja, koji, u duhu Svetih kanona i Predanja Crkve, čuva ravnotežu između istine i ljubavi, slobode i poretka, istorije i eshatologije.
Obraćamo Vam se u vremenu u kojem se, nažalost, ponovo svjedoči pokušajima da se Vaše ime, Vaš autoritet i Vaše dostojanstvo diskredituju kroz sinhronizovane i perfidne kampanje, iza kojih, po svemu sudeći, stoje strukture ruskih bezbjednosnih i crkveno-političkih interesa. Najnoviji medijski spinovi koji se sada pokušavaju voditi i preko pitanja Crnogorske pravoslavne crkve imaju za cilj da Vas oslabe u Vašoj istorijskoj odluci o priznanju autokefalnosti Ukrajinske crkve, ali i u Vašem dosljednom zalaganju za kanonski poredak u balkanskim, baltičkim i drugim zemljama.
Kako su i Crnogorska pravoslavna crkva i Crna Gora već decenijama na meti istih centara moći, osjećamo moralnu i duhovnu obavezu da Vam se obratimo, ne samo kao izraz podrške, već i kao svjedočanstvo zajedničkog stradanja od istih mehanizama destabilizacije, dezinformacija i zloupotrebe pravoslavlja u političke svrhe.
Vaša Svesvetosti,
Dozvolite mi da ovom prilikom otvorim i jedno duboko lično, ali i crkveno pitanje, koje decenijama opterećuje mogućnost pravednog rješenja crkvenog statusa u Crnoj Gori. Vi dobro znate da su mi, u trenutku donošenja odluke o mom isključenju iz okrilja Vaseljenske patrijaršije, stavljene na teret dvije optužbe: prvo, da sam pristupio „sekti Antonija Abramovića” bez kanonskog otpusta, i drugo, da sam narušio kanonsko jedinstvo Srpske pravoslavne crkve.
Ovđe želim da to jasno, nedvosmisleno i istorijski tačno kažem: kao klirik Vaseljenske patrijaršije, moje sveštenosluženje i moj kanonski put nijesu se odvijali unutar jurisdikcije Srpske pravoslavne crkve, te je samim tim i optužba o „narušavanju njenog jedinstva” kanonski, istorijski i pravno neutemeljena.
Danas, pri kraju devete decenije svog života, stojim pred Bogom i pred Crkvom spreman da preispitam sve svoje postupke. Ako je moj najveći grijeh to što sam stao na čelo pokreta za obnovu autokefalnosti Crnogorske pravoslavne crkve i što sam se otvoreno suprotstavio jeresi velikosrpskog svetosavskog etnofiletizma — koji je bio i ostao političko sredstvo posrbljavanja Crnogoraca i pokušaj brisanja nezavisnosti i državnosti Crne Gore — tada sam spreman da taj krst nosim do kraja.
Ako sam se, kao Vaš klirik, na bilo koji način ogriješio o Vaseljensku patrijaršiju, želim da to bude predmet otvorenog, istinitog i bratskog dijaloga. I upravo zato, Vaša Svesvetosti, ovim putem izjavljujem svoju spremnost da budem pozvan na kanonski sud Vaseljenske patrijaršije — što do sada nije bio slučaj — kako bi se sve što mi se stavlja na teret razmotrilo javno, pravedno, nepristrasno i u duhu svetih kanona. 
Jer sam duboko uvjeren da se iza tih optužbi često ne krije istinska briga za kanonski poredak, već interes onih koji žele da pravoslavlje brane — ne od jeresi, već od Vas i od mene.
Ovo pismo, Vaša Svesvetosti, shvatite i kao zvanični apel i kao našu formalnu peticiju da se otvori ozbiljan, kanonski i istorijski utemeljen dijalog o statusu Crnogorske pravoslavne crkve. Spremni smo da, u tom cilju, formiramo multidisciplinarnu komisiju sastavljenu od kanonista, istoričara, pravnika i sociologa, koja bi Vaseljenskoj patrijaršiji predočila stvarno stanje u Crnoj Gori, uključujući i sistemsku diskriminaciju nad nesrpskim pravoslavnim življem. U tom duhu, sa sinovskom odanošću obraćamo se Vašem očinskom staranju, težeći punom, jasnom i neupitnom kanonskom jedinstvu sa Vaseljenskom Patrijaršijom.
Čvrsto vjerujemo da se pod Vašim svetim omoforom, mudrom i pravednom primjenom neotuđivih prerogativa Majke Crkve, može doći do trajnog i stabilnog uređenja našeg statusa u porodici pravoslavnih Crkava, u skladu sa poretkom drevnih i savremenih patrijaršijskih akata, na radost Vaseljenske Crkve i u slavu Jedinoga Boga. Naša je želja da se ovo pitanje ne rješava pod pritiscima, prijetnjama i propagandom, već u duhu istine, pravde i kanonskog poretka, koji je oduvijek bio temelj misije Vaseljenske patrijaršije.

Mihailo pisao Vartolomeju: Otvorite dijalog o statusu CPC, spreman sam za kanonski sud Vaseljenske patrijaršije

Britanski premijer Kir Starmer izjavio je da ne vjeruje da američki predsjednik Donald Tramp zaista planira vojnu akciju radi zauzimanja Grenlanda, sugerišući da se radi o „zveckanju oružjem“. Na direktno novinarsko pitanje, Starmer je odgovorio: „Zapravo ne.“ Dodao je da vjeruje kako se „ovo može i treba riješiti mirnom raspravom“, prenosi Sky News.
Istovremeno je naglasio da svaka odluka o budućnosti Grenlanda „pripada isključivo narodu Grenlanda i Kraljevini Danskoj“. 
- To pravo je temeljno i mi ga podržavamo- rekao je premijer. Dansku je nazvao bliskim saveznikom Ujedinjenog Kraljevstva i SAD-a te važnom članicom NATO-a, saveza koji je, kako je istakao, „izgrađen na poštovanju i partnerstvu, a ne na pritisku“.
Starmer je otkrio da je juče razgovarao sa Trampom, evropskim liderima i generalnim sekretarom NATO-a kako bi se pronašlo rješenje „ukorijenjeno u partnerstvu, činjenicama i međusobnom poštovanju“. Naglasio je da bi „preferirao rješenja umjesto slogana“ te saradnju sa saveznicima u Evropi, unutar NATO-a i sa SAD-om.
<h3>Kritika carina</h3>
Premijer je priznao da bi se Britanci mogli osjećati uznemireno zbog Trampovih komentara o carinama.
 - Potpuno razumijem zašto je ono što je predsjednik Tramp rekao o carinama tokom vikenda tako loše primljeno u ovoj zemlji- rekao je Starmer.
Dodao je da je važno jasno istaći „koja su naša načela i vrijednosti, a ne pretvarati se da nemamo razlike“.
 - Snažni, puni poštovanja savezi zahtijevaju zrelost da se kaže gdje se ne slažemo… i o tome sam razgovarao s predsjednikom. Nastavićemo to činiti- poručio je.
Iako je priznao neslaganja, Starmer je pohvalio Trampovu ulogu u „guranju naprijed“ mirovnih napora na Bliskom istoku i u bliskoj saradnji oko Ukrajine. 
Ipak, bio je jasan u osudi ekonomskih prijetnji.
- Korištenje carina na ovaj način potpuno je pogrešno. Trgovinski rat nije u interesu nijedne strane, a moj je posao uvijek djelovati u nacionalnom interesu Ujedinjenog Kraljevstva- poručio je britanski premijer.
<h3>Bezbjednosna saradnja</h3>
Upitan je li njegov pristup američkom predsjedniku bio „previše blag“ i da li je to razlog zašto se Ujedinjeno Kraljevstvo našlo na finansijskoj meti, Starmer je odgovorio da se ne slaže sa tom procjenom,
- Ne slažem se s tom procjenom. Pristup koji smo zauzeli donio je stotine milijardi funti stranih ulaganja u Ujedinjeno Kraljevstvo- istakao je, naglašavajući važnost toga za ekonomiju i radna mjesta.
Premijer je dodao da bezbjednosne službe Ujedinjenog Kraljevstva i SAD-a imaju „najbliži odnos na svijetu“. 
- Svakodnevno smo uključeni u pitanja sigurnosti, odbrane i razmjene obavještajnih podataka, 24/7… To nas čuva sigurnima na načine koje ne mogu objasniti- rekao je Starmer. 
Naglasio je da se to mora uravnotežiti sa održavanjem britanskih nuklearnih sposobnosti, koje je nazvao „jedinim najvažnijim sredstvom odvraćanja“.

Starmer: Rješenje treba biti mirno, a odluka o budućnosti Grenlanda pripada narodu tog ostrva i Danskoj

Tužiteljka u Osnovnom državnom tužilaštvu Sanja Ražnatović odbacila je krivičnu prijavu protiv Radana Katnića, sina bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, kojeg je Specijalno državno tužilaštvo pokušalo da okrivi da je u ilegalnom posjedu imao pištolj.
Osnovno državno tužilaštvo 30. decembra prošle godine odbacilo je krivičnu prijavu protiv Katnića, jer, kako je obrazloženo, ne postoji osnovana sumnja da je počinio krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja ili bilo koje drugo djelo koje se goni po službenoj dužnosti. Odluka je dostavljena Katnićevom advokatu Ljubomiru Rakoviću.
Iz obrazloženja odluke proizilazi da je Osnovno državno tužilaštvo formiralo predmet na osnovu spisa koje im je Specijalno državno tužilaštvo dostavilo u oktobru 2024. godine.
Katnić je saslušan tek skoro godinu kasnije, 19. septembra 2025, kada je pred tužiteljkom Ražnatović negirao navode krivične prijave.
<h2>BESKRUPULOZNO IŽIVLJAVANJE</h2>
Iz njegove izjave nedvosmisleno proizilazi da su on i njegova porodica tokom policijske akcije koju je naložio tužilac Šoškić, bili izloženi beskrupuloznom iživljavanju. Čitavu operaciju pratio je i Šoškić, kao i šef Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag Šuković, koji su sve vrijeme bili u telefonskoj komunikaciji sa inspektorom koji je rukovodio akcijom.
Radan Katnić, kako piše u spisima predmeta u koje je Portal ETV imao uvid, zahtijevao je da njegov iskaz bude integralno unešen u zapisnik, a zbog neprijatnosti koje im se dešavaju nakon hapšenja njegovog oca – 14. aprila 2024. godine.
- Tvrdim da u životu nijesam počinio nijedno krivično djelo koje mi se stavlja na teret optužbom – da sam neovlašćeno držao pištolj „zastava“. To je lako utvrditi iz podataka da je pištolj sa uredno važećim oružnim listom na ime moga oca pronađen u stanu moga oca u Dalmatinskoj ulici – ispričao je on na saslušanju.
Kazao je da je specijalni tužilac Miloš Šoškić zloupotrijebio službeni položaj, jer „na sve moguće načine vrši nelegitiman i nelegalan progon članova njegove uže porodice iz ličnih razloga ranijeg sukoba sa njegovim ocem, koji mu je bio nadređeni u Specijalnom državnom tužilaštvu“.
Detaljno je opisao kako je 14. aprila 2024. policija u šest sati ujutro došla na vrata njegovog stana, u kojem je živi sa ženom i kćerkom. Ispričao je da su ga maskirani policajci sa dugim cijevima – automatskim oružjem „hekler i koh“ ugurali u stan njegovog oca koji je na istom spratu. Kasnije je shvatio i da je oružje koje su policajci nosili bilo sa mecima u cijevima, spremno za upotrebu?!
- Suvišno je reći da sam u očevom stanu bio mimo svoje volje i prinudno, a u istoj situaciji, što sam kasnije saznao, nalazile su se moja supruga i kćerka od četiri mjeseca. Za moj stan nije postojala naredba za prestres, niti sam ja ikada bio obuhvaćen naredbom specijalnog tužioca Miloša Šoškića, ni tada, ni sada... Sa uniformisanim policajcima ušli su u stan i dva inspektora i neko od njih me pitao da li sam sin Milivoja Katnića, na šta sam odgovorio potvrdno. Nakon toga sam pitao što se dešava sa mojom porodicom i zašto sam prinudno doveden kad to nije stan u kojem živim – ispričao je Radan Katnić.
Inspektor mu je, kako piše u zapisniku, odgovorio da je u toku pretres po nalogu tužioca Šoškića zbog postupka koji je pokrenut protiv njegovog oca i pokazao mu je dokument. Katnić je tražio da vidi suprugu i kćerku, ali mu to nijesu dozvolili objasnivši da oni samo tehnički sprovode taj pretres, ponavljajući da se sve radi uz uputstvo i po nalogu tužioca Šoškića. Kasnije je od supruge saznao da su je u njihovom stanu sa bebom držale dvije inspektorke, na krevetu, i da joj nijesu dozvolile da se kreće i koristi telefon.
<h2>ŠOŠKIĆ I ŠUKOVIĆ PRATILI AKCIJU</h2>
Radan Katnić je ukazao i da nakon što se predstavio maskirani policajci su postali suptilniji, obraćali su se uz uvažavanje i poštovanje i objasnili da oni nijesu znali kod koga dolaze, da to organizuje tužilac i da postupaju u slučajevima teških zločinaca i ubica.
- Tek nakon toga odložili su oružje. Od ulaska u stan inspektori su non-stop bili u telefonskoj vezi sa Predragom Šukovićem i Milošem Šoškićem, to znam, jer obojicu poznajem i znam im boju glasa - rekao je Radan Katnić.
Nakon 20 minuta od ulaska u stan policajci su ga pitali da li u stanu njegovog oca ima oružja, na što im je odgovorio da ne zna i zatražio da se čuje sa njim. Otac mu je rekao da je u stanu stari pištolj u plakaru i objasnio gdje je ključ.
Ispričao je i da je pronašo ključ, otvorio plakar i našao pištolj i oružni list i to stavio na sto i inspektori su ga stavili u kesu. Nastavio je, kako je kazao, da sjedi i nekoliko je puta naglasio inspektoru da se tu nalazi protivpravno na što je dobio odgovor „da se sa stolice mrdati neće dok ne izvrše pretres i da čekaju Milivoja“.
- Inspektor mi je rekao da su kćerka i žena dobro i da im se ništa neće dogoditi. Obraćao mi se kulturno i za sve je zvao da pita Šoškića. Kada je prošlo četiri sata pitao sam hoće li više početi pretres na što su mi rekli da neće, jer moj otac ne može da dođe – ispričao je mlađi Katnić.
Pola sata kasnije potvrdili su da njegov otac neće doći, ali mu nije saopšten razlog.
Nakon nekog vremena stigao je, prema riječima Katnića, prijedlog tužioca Šoškića da potpiše da je on korisnik stana i da će mu poslije toga puštiti ženu i dijete.
U iskazu pred tužiteljkom Ražnatović, istakao je da je nekoliko puta pitao inspektore da li može imati neke posljedice zbog potpisivanja izjave da je on korisnik očevog stana, na što mu je policajac, nakon razgovora sa tužiocem, saopštio da Šoškić garantuje da je to samo tehnička i formalna stvar da bi se u zakonskoj proceduri dobio nalog za pretres.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2Fw9H0xbWHglA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<h2>ŽENA I DIJETE „ZAROBLJENI“</h2>
- Uz njegovo izričito obećanje da će mi pustiti ženu i dijete prihvatio sam da me odvedu u prostorije SPO-a gdje me je čekala izjava koju sam samo potpisao, a nijesam je ni pročitao, ali su mi rekli da tu piše samo da sam korisnik stana. Kada su me vratili kući održali su obećanje i pustili mi ženu i dijete – rekao je mlađi Katnić.
Kako pretres ni nakon toga nije počeo saopšteno mu je da se na osnovu njegovog potpisa traži nova naredba. Tada su mu dozvolili da koristi telelefon.
U 18.00 sati Radan Katnić je napuštio očev stan, a pretres je obavljen u prisustvu dva svjedoka. Policija u stanu Milivoja Katnića nije pronašla bilo šta nezakonito.
Radan Katnić je bio kategoričan da je prilikom pretresa očevog stana držan pod prinudom i mimo svoje volje, te da su se u tom slučaju stekli svi elementi krivičnog djela prinude i samovlašća.
Iživljavanje Specijalnog državnog tužilaštva nad bivšim glavnim specijalnim tužiocem Milivojem Katnićem i njegovom familijom traje od njegovog hapšenja u aprilu 2024. Katniće su pokušali da ostave i bez imovine, ali im Vrhovni sud to nije dozvolio.

Radan Katnić: Tužilac Šoškić progoni moju porodicu

Organizacioni odbor Tradicionalnog zimskog kotorskog karnevala 2026. godine uputio je javni poziv svim zainteresovanim karnevalskim grupama i pojedincima da se prijave za učešće, uz mogućnost ostvarivanja novčane nadoknade za izradu maski.
Zainteresovani su dužni da u prijavi navedu naziv karnevalske grupe ili pojedinca, naziv maske, broj članova, kratak opis maske, kao i broj žiro računa, JMBG i kontakt telefon odgovornog lica.
Za grupne maske, koje podrazumijevaju šest ili više učesnika, JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor obezbijediće finansijsku podršku u iznosu do 400 eura, dok je za pojedinačne maske predviđena nadoknada od 40 eura po učesniku.
Prijave se mogu podnijeti lično u prostorijama Kulturnog centra „Nikola Đurković“ Kotor, svakog radnog dana od 9 do 14 časova, ili putem elektronske pošte na adresu kult.c.kotor@hotmail.com
, najkasnije do 29. januara 2026. godine.
Organizator Tradicionalnog zimskog kotorskog karnevala je JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor, suorganizator Turistička organizacija Kotor, dok je pokrovitelj manifestacije Opština Kotor.