Službenici Odjeljenja bezbjednosti Cetinje uhapsili su juče člana organizovane kriminalne grupe S. L. (30) iz Prijestonice zbog sumnje na ugrožavanje sigurnost člana suprotstavljene organizovane kriminalne grupe P. L. i njegovog advokata N. M, saopšteno je iz Uprave policije.
Službenici Odjeljenja bezbjednosti Cetinje postupali su po prijavi advokata N. M. protiv S. L.
- Sumnja se da je S. L. 25. novembra nakon završenog ročišta u Osnovnom sudu u Cetinju uputio prijetnje po život i tijelo P. L. i njegovom zakonskom zastupniku N. M, koje je advokat potom prijavio tužilaštvu - navod se u saopštenju.
Osumnjičeni S. L. je, uz krivičnu prijavu, priveden državnom tužiocu u Osnovnom državnom tužilaštvu u Cetinju zbog sumnje da je počinio krivično djelo ugrožavanje sigurnosti.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Politika

Cetinje: Uhapšen član OKG osumnjičen da je prijetio članu suprotstavljene OKG i njegovom advokatu

Zatvaranje pet poglavlja na Međuvladinoj konferenciji u Briselu moglo bi uticati na Savjet da preporuči Evropskoj komisiji (EK) da počne sa izradom Nacrta ugovora o pristupanju, što bi bio politički signal država članica da su spremne na okolnost da Crna Gora okončava pregovarački proces.
To su u intervjuu agenciji MINA ocijenili nekadašnja ministarka evropskih integracija Gordana Đurović i glavni pregovarač Crne Gore sa Evropskom unijom (EU) Predrag Zenović.
Đurović smatra da je neizbor svih sudija Ustavnog suda, na sjednici crnogorskog parlamenta, propuštena prilika u vremenu kada ih više ne bi smjelo biti.
- Simbolično, ovo ubrzanje i najava IBAR-a, sve je i počelo izborom sudija Ustavnog suda. I sad smo napravili krug, opet smo na istom pitanju - dodala je Đurović.
Ona je ocijenila da je više faktora uticalo na to da ne budu izabrane sve sudije, od političkih relacija među partijama u parlamentu, vođenja sjednice i delegiranja te tačke dnevnog reda od predsjednika parlamenta.
- Mislim da su sve partije izvukle lekciju kako treba razgovarati. Svakako treba da bude uključena i opozicija. I u koaliciji nešto očito nije štimalo - kazala je Đurović.
Ona je istakla da je izbor sudija Ustavnog suda nešto bez čega ne možemo zadovoljiti ni pravne, ni političke kriterijume pristupanja.
Zenović je rekao da je na nivou načela važno da izbor čelnika svih institucija, a posebno onih koje su temelj sistema vladavine prava, bude blagovremen, bez zaostajanja, i da one funkcionišu u punom kapacitetu.
On je ocijenio da je važno da svi pokažu jedan vid uigranosti političke i svake druge, kako bi čelnici svih institucija mogli biti izabrani na vrijeme.
- Da ne dođemo u &nbsp;situaciju da opet narušavamo onaj balans između dinamike u vladavini prava i dinamike u tehničkom dijelu pregovora, budući da oni jedno od drugoga zavise - naveo je Zenović.
Đurović je kazala da su sudije Ustavnog suda vrlo važan dio procesa evropskih integracija.
- Veoma nezgodna situacija je što se to dešava u susret najavljenoj Međuvladinoj konferenciji, na kojoj očekujemo važne odluke o zatvaranjima poglavlja, odluke o tome da bi već trebalo i pisati nacrt pretpristupnog ugovora - istakla je Đurović.
Zenović je dodao da se još ne zna tačno kada bi mogla biti održana Međuvladina konferencija, ali da će biti između 15. i 18 decembra.
On je rekao da je zatvaranje pet poglavlja, koje se očekuje na Međuvladinoj konferenciji, u skladu sa dinamikom procesa pristupanja.
Upitana koliko je veliki korak zatvaranje pet poglavlja, Đurović je rekla da ima još dosta toga da se uradi, ali da bi, ako se 2026. gleda kao godina završetka pregovora, Međuvladine konferencije trebalo da budu održavane kvartalno.
- Svako poglavlje ima svoje zahtjevne zadatke vezano za zatvarajuća mjerila, a onda opet s druge strane imate političke kriterijume pristupanja koje prevazilaze ono što piše u zatvarajućim mjerilima, a imate i ekonomske kriterijume - objasnila je Đurović.
Ona je dodala da je tu i politički dio koji podrazumijeva uslovnu političku stabilnost i saglasnost svih partija da su integracije prioritet bez ikakvih opstrukcija i blokada.
Đurović smatra da bi bilo dobro ako je moguće da se uradi još jedan dio izborne reforme, kao i da bi trebalo otvoriti priču o promjeni Ustava.
- Ne mijenja se tako brzo Ustav. Ta procedura se ne dešava tako kratko. Hrvatska je promijenila ustav u šestom mjesecu 2010., godinu dana prije nego što je završila pregovore, Hrvatska je napravila ustav za Evropu - navela je Đurović.
Zenović smatra da ima vremena za promjenu Ustava, ali ne previše, i da postoje najmanje dva segmenta koja bi trebalo izmijeniti da oni budu u skladu sa evropskim standardima.
- Članstvo ministra pravde u Sudskom savjetu koje je sa više stanovišta problematično, i tu su nalazi kako Venecijanske, tako i Evropske komisije. I dio koji se odnosi na definiciju Centralne banke koju treba upodobiti ulozi, funkciji i smislu koju centralne banke imaju u savremenoj EU - objasnio je Zenović.
On je dodao da ima i drugih pravno-tehničkih usaglašavanja koja su važna, ali da su ta dva ključna i da je procedura za njih inicirana.
Zenović je kazao da sveukupni bilans Crne Gore može biti pozitivan samo ako u pregovorima svi činioci u svakom trenutku pokažu adekvatan odgovor.
- Onda nas očekuje i onaj drugi dio priče koji je politički, gdje i sve države članice moraju pokazati da su unutar sebe konsolidovane oko ideje da Crna Gore treba biti naredna članica - rekao je Zenović.
Govoreći o poglavlju 31. - Vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika, on je kazao da je Hrvatska blokirala njegovo zatvaranje, ali da nije pregovore, što je veoma važno.
- Pregovori su u rukama Zagreba i Podgorice, ministarstava vanjskih poslova, i idu na način koji je prikladan za takav vid bilateralnih izazova. Mi u pregovoračkoj strukturi isčekujemo ishode tog dijaloga, da vidimo zatvaranje Poglavlja 31, za koje je Crna Gora u potpunosti ispunila mjerila - dodao je Zenović.
Đurović je rekla da je složeno pitanje bilateralnih odnosa, zbog toga što unutrašnji politički puls u Crnoj Gori, predstavljen kroz različite aktere, može doprinijeti da se ta blokada produži.
- Hrvatska ističe da podržava Crnu Goru i da pažljivo prati događaje na političkoj i unutrašnjoj sceni. Ovu priliku treba iskoristiti, jer ovakav način ulaska nam se sad otvorio, uz kontinuiranu prijetnju Albanijom koja jako brzo napreduje, ali smo mi, ipak, značajno ispred - kazala je Đurović.
Ona smatra da je Crna Gora na dobrom putu, ako bude nastavljena geopolitička i politička podrška koja postoji, i ako ne bude više „autogolova", kao što je bio neuspjeli izbor svih sudija Ustavnog suda.
- I da pokažemo malo više političkog jedinstva. Vlada i tehnokratske strukture sigurno će uraditi sve što može. Naravno, to treba da bude praćeno budžetom koji zadovoljava ispunjavanje zatvarajućih mjerila, odnosno neophodne investicije - dodala je Đurović.
Ona je ocijenila da nije problem da se ne zatvore sva pregovaračka poglavlja naredne godine i da se uđe koji mjesec u 2027.
Đurović je kazala da su pitanje ispunjavanja političkih kriterijuma i politička stabilnost jednako važni kao i zatvaranje pregovaračkih poglavlja.
- Odluka o pisanju nacrta pristupnog ugovora bila bi velika i simbolična vododjelnica da smo blizu kraja pregovora. Odluka da Savjet preporuči EK da počne izradu nacrta ugovora o pristupanju zaista bi učinila proces značajno realnijim i bila bi upozorenje svima u zemlji da prate ta otvorena vrata za Crnu Goru - istakla je Đurović.
Zenović je rekao da je stanovište EK, i da je Savjet blizu tome, da se, ako se stvori taj adekvatan kvantum zatvorenih poglavlja, može &nbsp;govoriri i o početku izrade sporazuma o pristupanju.
On je ocijenio da geopolitika može da ubrza i istovremeno i da uspori proces pristupanja, ali da je on posebno zahtjevan za Crnu Goru.
- Budući da je velika pažnja svih država članica prema politici proširenja dovela do pooštravanja kriterijuma za pristup, posebno političkih i posebno u pogledu vladavine prava - kazao je Zenović.
On je dodao da je sa druge strane činjenica da je danas najsloženiji sistem evropskog prava, budući da se kontinuirano i progresivno uvećavao od nastanka Evropske zajednice, potom EU, do danas.
Zenović je rekao da bi Ugovor o pristupanju bio pobjednička tačka bespovratnosti cijelog procesa i politički signal država članica da su spremne na okolnost da se Crna Gora ubrzano kreće, odnosno okončava pregovorački proces.
- Mislim da će ova Međuvladina konferencija dati dovoljno te supstance neophodne da se inicira radna grupa i da se krene sa sporazumom, budući da je proces koji je za njega potreban takođe mukotrpan i dugotrajan, i zbog toga je bolje početi što prije - ocijenio je Zenović.
Đurović je kazala da je nije vrijeme za političke podjele i da onaj ko od 1. januara naredne godine bude radio na političkim podjelama - tokom imenovanja u Skupštini i usvajanja evropskih zakona - direktno radi protiv toga da Crna Gora uđe u EU.
Ona smatra da ne treba odustati ni od različitih ekspertiza koje mogu pomoći Vladi da dobro pregovara uslove pristupanja.
- Sve to košta, prije pristupanja i poslije pristupanja. Vrlo je važno da se to stigne u ovome kondenzovanom vremenu - rekla je Đurović, dodajući da bi već trebalo pregovarati sa državma koje će u naredne dvije godine predsjedvati EU - Kiprom, Litvanijom, Irskom i Italijom, jer će dosta zavisiti naravno od njihovog stava.
Na pitanje da li je moguće da Crna Gora uđe u EU, ali sa privremenim ograničavanjem prava veta, Zenović je odgovorio da Crnoj Gori ne bi trebalo nuditi ništa drugačije od onoga što danas podrazumijevaju osnivački ugovori, jer i u vladavini prava i spoljnoj politici pokazuje da može biti kredibilna i ravnopravna članica.
- Vjerujem da je to osnovna evropska ideja i vjerujem da Crna Gora neće sa sobom donijeti nikakav problem EU nego, naprotiv, da će donijeti priliku i šansu i da će dati jednu poruku da je proširenje i dalje najjača spoljna politika Unije - dodao je Zenović.
Đurović je dodala da komparativna praksa ne prepoznaje izuzeće u smislu kako se sprovodi proces donošenja odluka u ugovor o funkcionisanju EU.
- Najrigidnija je norma bila možda kod Rumuna i Bugara gdje su oni dobili takozvani mehanizam saradnje i monitoringa za oblast 23 i 24. po ostvarivanju članstva i oni su na to pristali - navela je Đurović.
Ona je objasnila da je to značilo da se nastavi sa mehanizmom dubinske kontrole vladavine prava i poslije ostvarivanja članstva. „Kod njih je taj mehanizam trajao tri puta po pet godina. Oni su čak i predsjedavali EU, a bili su pod mehanizmom nadzora u oblasti vladavine prava“, kazala je Đurović.
Ona je rekla da je, u međuvremenu, usvojena Regulativa o vladavini prava koja se vezuje za evropski budžet, gdje sve države jednom godišnje izvještavaju o toj oblasti.
- Ti izvještaji liče na naše koje mi već odavno pravimo. Istovremeno, četiri zemlje kandidatkinje iz regije, mi smo već dvije godine u tom mehanizmu evropske kontrole vladavine prava. &nbsp;I na kraju, na nas bi se mogle uvijek primijeniti odredbe člana 7 Ugovora o EU, tzv. nuklarna klauzula, koja pokreće mehanizme sankcija prema državi članici ukoliko ne poštuje oblast vladavine prava - dodala je Đurović.
Ona je rekla da takve sankcije danas trpi Mađarska, kojoj su značajno sredstva iz evropskih fondova zamrznuta, navodeći da je najstroža moguća kazna pod nuklearnom klauzulom gubljenje prava glasa, isključenje iz procesa odlučivanja.
Đurović je kazala da je pregovoračka pozicija Crne Gore slična kao što je bila i Rumunije i Bugarska, kada je bilo veliko proširenje, ili kasnije Hrvatske.
Ona je istakla da Crna Gore ulazi sa ravnopravnim statusom, ne kao članica drugog reda, nego kao država članica koja ima sva prava iz osnivačkih ugovora.
- O mehanizmima pojačane kontrole oblasti vladavine prava nije problem da se razgovara. To je i interes i Crne Gore, ali da se članstvo ne dovodi u pitanje, da će se desiti kako se do sada dešavalo u punopravnom kapacitetu - dodala je Đurović.
Ona je navela da nekoliko zemalja EU imaju institut referenduma, ukoliko je to vezano za neke međunarodne ugovore ili za promjenu sopstvenih ustava.
- Važno je napomenuti da za sve talase proširenja nije bilo slučajeva izjašnjavanja na referendumu, da se koristi referendumsko pravo na bazi ustava država članica da bi se dozvolilo nekoj zemlji da pristupi ili ne, nego su se procesi završavali u parlamentima - rekla je Đurović.
Upitan kako izgleda mapa puta Crne Gore prema očekivanom članstvu za dvije godine, Zenović je objasnio da su, nezvanično, otvoreni razgovori i o poglavlju 34. Institucije, jer se ono otvara i zatvara na samom kraju.
- Plan je da se do kraja naredne godine zatvore sva poglavlja, da je u međuvremenu već iniciran rad na sporazumu o pristupanju i da imamo sve ono što je neophodno da krenemo u tu završnu političku fazu -rekao je Zenović.
On je poručio da je proširenje važno za EU, jer je činjenica da se Unija nije deceniju i po širila, a da je to bila nekad njena najjača spoljna politika i da je to ono što se zove „meka moć EU“.
- Treba proširenje vidjeti kao šansu, priliku, posebno ako imate kandidata kakav je Crna Gora, koji nije u budžetskom, fiskalnom smislu preveliki udarac za okvir EU, a istovremeno je pod budnim okom kada je u pitanju vladina prava, koja ostvaruje napredak i ima 100 procentno usaglašenu spojnu politiku - kazao je Zenović.
Đurović smatra da se stvari moraju pomalo posmatrati i tehnokratski, jer ako se sve ispregovara do kraja naredne godine, a ugovor o pristupanju još ne bude gotov, onda se može ući u 2027. godinu.
- Računajmo, hipotetički, da se zaista radi o vrlo kratkom periodu usaglašavanja drafta ugovora o pristupanju. Onda se usaglašeni tekst, naravno, mora dijeliti sa državama članicama, kad Komisija i mi završimo. Onda sve države moraju formalno da se izjasne na tekst predloga ugovora na engleskom, koji onda mora da se prevede na 24 službena jezika EU - objasnila je Đurović.
Prema njenim riječima, onda mora da se parafira svaka strana, prije nego se pristupi ceromoniji potpisivanja.
- Tek onda se zaključuje da je to to. Onda se pravi svečani događaj potpisivanja ugovora o pristupanju. Onda od tada počinje datum ratifikacije. A znamo da su 2027. godine izbori i u Crnoj Gori. Onda imamo izbore u mnogim zemljama. Tako da je to uvijek nešto što produžava proces ratifikacije - rekla je Đurović.
Ona je ukazala i da su izbori za Evropski parlament u junu 2029. godine i da je EK, koja je dosta naklonjena Crnoj Gori, na mandatu do novembra 2029.
- Ima dosta koraka na toj mapi puta, ali može se naravno sve to postići kad postoji saglasje političkih aktera i naravno da mora da se radi, da svako odradi svoj dio posla - zaključila je Đurović.

Zatvaranje pet poglavlja moglo bi dovesti do početka izrade Nacrta ugovora o pristupanju

Milan je samo prosječan glumac u predstavi “Milan još nije izašao iz Vlade, a ka' će ne znamo”, kazao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, reagujući na odgovor lidera Demokratske narodne partije (DNP) na poziv da napusti vlast.
Knežević je juče poručio Milatoviću da, umjesto što zaustavlja kamione smrznute piletine na Bulevaru Revolucije jer mu smrde pileća krilca, treba da dođe u ujčevinu "da sa ovim časnim, poštenim narodom brani njihovo pravo na zdravu životnu sredinu".
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 52.6539%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fknezevic-milatovicu-umjesto-sto-zaustavljas-kamione-smrznute-piletine-jer-ti-smrde-krilca-dodi-u-ujcevinu-da-branis-pravo-na-zdravu-zivotnu-sredinu&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Milatović je na mreži X naveo da lista DF-a koju je na parlamentarnim izborima predvodio upravo Knežević ima 13 poslanika u Skupštini, te da u potpunosti kontroliše postupke Vlade Crne Gore. 
- Upravo od njih zavisi izgradnja kolektora u Botunu. Ako je Milan Knežević istinski protiv izgradnje kolektora u Botunu, zašto ne iskoristi tu svoju moć - upitao je Milatović.
On je pozvao Kneževića da odgovori Botunjanima zašto umjesto patetičnih govora koje svakodnevno drži ne uradi nešto u okviru institucija koje kontroliše? 
- Zašto je upravo njegova Vlada usvojila prostorni plan koji predviđa izgradnju kolektora? Zašto je upravo njegova Vlada dala saglasnost na gradnju kolektora, protiv kojeg se on navodno bori? Ili je njegovo ponašanje samo dio već viđene političke igre i trgovine? Iste one kao kad se kleo u Sv. Vasilija da će napustiti Vladu do kraja prošle godine ukoliko Bošnjačka stranka ne raskine koaliciju sa DPS-om u Bijelom Polju. Niti je Bošnjačka stranka raskinula koaliciju sa DPS-om, niti je Milan izašao iz Vlade. 
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fjakovmilatovic%2Fstatus%2F1997227884130275455%3Fs%3D48&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Milatović o Kneževiću: On je samo prosječan glumac u predstavi “Milan još nije izašao iz Vlade, a ka' će ne znamo”

Samo gledajte i uživajte u izgradnji pravne države i radu profesionalnih institucija, jer ovaj proces nezaustavljivo ide naprijed. Zato što je po meni ovo najvažniji proces u istoriji Crne Gore, kazao je predsjednik Demokrata Aleksa Bečić tokom posjete Piperima, gdje je boravio povodom deset godina od osnivanja partije.
Bečić je rekao da se svjedoči intenzivnim aktivnostima državnih institucija, jer se, tvrdi, započeti proces reformi i jačanja vladavine prava nezaustavljivo nastavlja.&nbsp;
- Ovo je utakmica u kojoj svakog dana morate da ostvarite po malu pobjedu. Svakog dana, vidite, ne možete više ni vi kao građani, vjerovatno, stići od ujutru do uveče da pročitate sva saopštenja MUP-a i Uprave policije. Ovamo akcija, ovamo racija, ovamo hapšenje, ovamo procesuiranje. Različiti vidovi kriminala, različita krivična djela, ali poruka jedna: država je vratila snagu, država je iznad svakog pojedinca i država nikada više neće dozvoliti da se vrati i živi ono vrijeme kada je ona bila stavljena na tacnu organizovanim kriminalnim grupama - kazao je on.
Bečić je stava i da veting ne smije biti ograničen samo na sektor bezbjednosti, već da mora obuhvatiti sve državne strukture, uključujući pravosuđe i druge oblasti društva.&nbsp;
- Vidite koliko danas ta riječ veting boli mnoge kad je pomenu čelnici sektora bezbjednosti, drugi državni funkcioneri ili naši poslanici u Skupštini Crne Gore. Valjda bi trebalo da ih ohrabruje, valjda bi trebalo da je pozdrave jer ima li što ljepše u jednom društvu, što zdravije, &nbsp;nego da se očisti sistem, da se očiste institucije sistema od onih koji su bili nedostojni državnih funkcija, državnih uloga, znački službenika časne uniforme crnogorskih službi bezbjednosti. Pa valjda bi kad neko kaže hoćemo veting, sprovodimo veting u skladu sa zakonom, objavljujemo rat organizovanom kriminalu trebalo svi to da podrže. Trebalo bi da kažu šta treba da uradimo, kako da vam pomognemo, koji zakon da usvojimo - kazao je Bečić.

Bečić u Piperima: Ne možete stići od ujutru do uveče da pročitate sva saopštenja MUP-a i policije - ovamo akcija, ovamo racija

Kako bi se sakrio iza Ministarstva ekonomskog razvoja i državnih kompanija i pokušao razvodniti odgovornost, svjestan katastrofalne odluke koju donosi, predsjednik Vlade Milojko Spajić sačinio je dokument koji je u zgradi Vlade pojedinačno potpisalo više državnih organa i Opština Budva sa investitorima Adriatic Properties, Aidway Investment Limited i Amanresorts menagment- naveli su večeras iz Građanskog pokreta URA.
Podsjetimo, kabinet predsjednika Vlade &nbsp;reagovao je povodom tvrdnji lidera GP URA Dritana Abazovića da je Vlada u tajnosti potpisala ugovor sa kompanijama Adriatic Properties i Aman, kojim je omogućena izgradnja kondo hotela u Miločerskom parku. Iz Vlade su naveli &nbsp;da nikakav dokument nije potpisan i da ne postoji „ekskluziva“, te da Abazović pokušava predstaviti kao tajno nešto što se već duže vrijeme pojavljuje u medijima.
Abazović je u podkastu „Petak sa Dritanom“ tvrdio da je ugovor potpisan tajno i kritikovao Vladu zbog nedostatka javnog predstavljanja dokumenta.
Iz URE su večeras dodali da će u ovom procesu očigledno biti posla i za Specijalno državno tužilaštvo jer je Spajić u bijegu od odgovornosti u potpisnike dokumenta dodao i kompanije koje ranije nijesu potpisale ni osnovni ugovor ni aneks.
&nbsp;Zato je važno, navode oni, &nbsp;da predsjednik Vlade odgovori na sljedeća pitanja:
- Ko je potpisao sporni dokument u ime Ministarstva ekonomskog razvoja i da li je potpis na to stavljen u Spajićevom kabinetu?
- Ko je potpisao u ime HTP Budvanska rivijera, da li je potpis stavljen u Vašem prisustvu i da li njen odbor bira Vlada Crne Gore?
- Ko je potpisao u ime HTP Miločer, ko je izuzeo mišljenje iz Odbora, a ko izuzeo mišljenje i da li je potpis stavljen u Vašen prisustvu?
- Ko je potpisao dokument u ime Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom, da li je potpis stavljen u Vašem prisustvu. ko je zbog ovog čina podnio ostavku, a ko zbog iste vrši pritisak na članove ove državne kompanije?
- Ko je potpisao u ime Sveti Stefan hoteli AD, ko je izuzeo mišljenje iz Odbora, a ko izuzeo mišljenje i da li je potpis stavljen u Vašen prisustvu?", dodaju iz URE.
Jasno je, kažu iz URE, da je premijer Spajić, inače poznat po svom svojim istinama, uhvaćen na djelu. Pokušava od građana da sakrije nepobitne činjenice a to mu neće poći za rukom.&nbsp;
- Pokažite dokument ili javno saopštite da odustajete od gradnje stanova u Miločerskom parku- zaključili su iz URE.

URA: Uhvaćeni ste na djelu, predstavnici državnih kompanija dolazili u zgradu Vlade i potpisivali tajno - pokažite dokument ili javno saopštite da odustajete od njega

Povodom tvrdnji gospodina Dritana Abazovića o navodnom „tajnom ugovoru“ sa kompanijama „Adriatic Properties“ i „Aman“, obavještavamo javnost da Vlada Crne Gore nije potpisala nikakav dokument, niti je riječ o „ekskluzivi“, kako je želi predstaviti bivši premijer, saopšteno je iz Kabineta predsjednika Vlade.
- Tačno je da predstavnici Vlade, strogo vodeći računa o državnim interesima, razgovaraju sa predstavnicima pomenutih kompanija, pokušavajući da nađu najbolje rješenje kojim će se zaustaviti arbitražni postupak u Londonu, a koji bi građane Crne Gore mogao koštati 100 miliona eura- navodi se u saopštenju,
Kako ističu, gospodin Abazović, u nedostatku pažnje, očigledno pokušava predstaviti kao ekskluzivu nacrt sa predloženim rješenjima koji se u domaćim i regionalnim medijima pojavljuje već neko vrijeme.
- Takođe, kao neko ko je obavljao funkciju predsjednika Vlade, gospodin Abazović bi morao znati da ugovor nije moguće potpisati sve dok Vlada na sjednici ne ovlasti predstavnike državnih preduzeća i Ministarstva ekonomskog razvoja da to učine — pa samim tim taj postupak ne može biti pokriven velom tajnosti- poručuju iz Spajićevog kabineta.
Zato mole gospodina Abazovića da prestane da dezinformiše građane, a ukoliko Vlada uspješno završi pregovore, sa velikim zadovoljstvom ćemo obavijestiti crnogorsku javnost.

Reagovanje Kabineta predsjednika Vlade: Gospodin Dritan Abazović, ogrnut plaštom „ekskluziviteta“, zlonamjerno dezinformiše crnogorsku javnost

Vlada Crne Gore u tajnosti je potpisala ugovor sa kompanijama Adriatic Properties i Aman, kojim je dozvoljena izgradnja kondo hotela u Miločerskom parku. Ono što nije moglo u vrijeme DPS-a, može u vrijeme PES-a, Demokrata i Demokratskog fronta, saopštio je lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović večeras u autorskom podkastu “Petak sa Dritanom”. On je ekskluzivno objavio ugovor o otvaranju Svetog Stefana sa zakupcima hotela Adriatic Propertiesom i Aman resortom, navodeći da je potpisan tajno ove sedmice, što je nazvao licemerjem sadašnje vlasti, koja je kao opozicija u ovom poslu vidjela korupciju. - Ako je neko dobio novac, dobio stanove ili drugu protivuslugu, onda smo džaba krečili- poručio je.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120521124_ff77c7b5b41b90a1f997ec53dd8498b6b8c78185db6b3107bb606c41b813e05f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120521124_ff77c7b5b41b90a1f997ec53dd8498b6b8c78185db6b3107bb606c41b813e05f" data-rendition-name="original" width="1800" height="1039" loading="lazy" alt="ugovor Vlade"> </figure>  Abazović je prenio da su Vlada Crne Gore, više državnih preduzeća i Adriatic Properties potpisali ugovor te da činjenica da to nije zvanično objavljeno ukazuje na određene spletke. - Pošto se nakon pet godina otvara Sveti Stefan, zar nije trebalo da to bude svečanost, da se pred kamerama i novinarima kaže koji su to uslovi, šta će biti u narednom periodu? Ne, nego su išli direktori državnih kompanija, jedan po jedan u Vladu, i Opština Budva, i potpisivali- rekao je.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120521128_b53e39c8bce4c03b2ac79e53076dc79623cccd10edcc307e350d01116be42620.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120521128_b53e39c8bce4c03b2ac79e53076dc79623cccd10edcc307e350d01116be42620" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt="UGOVOR VLADA"> </figure>

Abazović: Vlada tajno dozvolila gradnju apartmana u Miločerskom parku, ugovor potpisan ove nedjelje

Vranešev napad na Milku Tadić Mijović je rezultat političkog štićenja koje mu obezbjeđuju PES i Demokrate. Zato je ovo i njihova sramota, saopštila je Amina Cikotić, potpredsjednica SDP-a i predstavnica Evropskog saveza..
- Pošto je premijera Spajića očigledno strah da zatraži smjenu Darija Vraneša, a od Demokrata se ništa dobro svakako ne može očekivati, pozivam ministarke iz redova PES-a da reaguju- kazala je Cikotić.
Pozvala je &nbsp;ministarke da jasno i javno zatraže smjenu Vraneša, jer Spajić očigledno za to nema hrabrosti, kazala je ona. 

- Ako Maida Gorčević, Naida Nišić, Anđela Jakšić Stojanović i Majda Adžović žele da se i dalje pozivaju na evropske standarde, vrijeme je da prestanu služiti kao dekor politici primitivizma i mizoginije- istakla je predstavnica ES.
Vjeruje, kaže, da će pokazati je da nijesu figure u sopstvenoj partiji i Vladi, već ozbiljna politička snaga koja će znati da brani svoje ali i dostojanstvo svih žena u Crnoj Gori.

Cikotić: Ministarke da jasno i javno zatraže smjenu Vraneša, jer Spajić očigledno za to nema hrabrosti

Crna Gora mogla bi da zatvori poglavlje 21 (transevropske mreže) vec tokom prvih mjeseci naredne godine, poručila je ministarka saobraćaja Maja Vukićević u Briselu, gdje učestvuje na sastanku Savjeta ministara Transportne zajednice.
- Konkretno mogu da kažem da će Crna Gora ubrzo zatvoriti poglavlje 21. Ispunili smo sva završna mjerila i ono što se očekuje je da se to poglavlje završi u drugom kvartalu naredne godine, da se zatvori. I to je zaista veliki uspjeh sektora saobraćaja jer je bilo predviđeno da se zatvori tek u trećem kvartalu naredne godine. Svoje smo obaveze ispunili znatno ranije nego što se očekivalo, tako da će poglavlje uskoro biti zatvoreno - rekla je ministarka.
Vukićević je naglasila i da je u poglavlju 14 (Saobraćajna politika) ostvaren određeni napredak, da je ostalo još nekoliko obaveza koje treba završiti i da se očekuje da i ono bude zatvoreno u prvom kvartalu naredne godine.
Ministarka je najavila da su povodom uvođenja redovne avio-linije Brisel – Podgorica već počeli razgovori.
- Ukoliko ne bude zainteresnosti konkretno sada kod neke kompanije da otvori liniju, ta linija biće među strateškim linijama koje će ministarstvo raspisati početkom naredne godine. Tako da očekujem da uspostavimo direktnu liniju sa Briselom kao važnom destinacijom - kazala je ministarka Vukićević.
Naglašava da je po pitanju vazdušnog saobraćaja dosta urađeno.
- Prvi put u istoriji naši aerodromi su prešli cifru od tri miliona putnika u ovoj godini, dakle prvi put od kako postoje. Ugovorili smo veliki broj linija, pored Wizz Air-a, dolaze i mnoge druge kompanije, tako da će Crna Gora u narednoj godini biti znatno bolje povezana - zaključila je ministarka saobraćaja.
Vukićević na sastanku ministara Transportne zajednice učestvuje na poziv komesara Evropske komisije za održivi transport i turizam Apostolosa Cicikostasa.
Transportna zajednica predstavlja međunarodnu organizaciju osnovanu sa ciljem razvoja saobraćajne mreže između Evropske unije i zemalja Jugoistočne Evrope, čiji članovi su Evropska unija i šest zemalja Zapadnog Balkana - Albanija, Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija, Kosovo, Crna Gora i Srbija.

Vukićević: Zatvorićemo poglavlje 21 u drugom kvartalu naredne godine

Bivši poslanik Adnan Striković, po struci ljekar, kazao je sarkastično da osjeća potrebu da stane u zaštitu predsjednika Opštine Pljevlja, Darija Vraneša, takođe ljekara.
- Trpim dugo, ali vrijeme je da stanem u zaštitu Darija Vraneša. S obzirom na to da je studirao medicinu 14 godina i da je tek na prvoj godini specijalizacije iz hirurgije, mnogo je bolje — čak i sreća — da obavlja posao predsjednika Opštine Pljevlja- poručio je Striković na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FAdnanStrikovic%2Fstatus%2F1996886457584439744%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996886457584439744%7Ctwgr%5E8eaddf805035b94c402c6057638c86525338272c%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Striković: S obzirom na to da je studirao medicinu 14 godina, sva sreća da Vraneš obavlja posao predsjednika Opštine

Sjedinjene Američke Države ponudile su Poljskoj prodaju 250 korišćenih oklopnih transportera Strajker iz zaliha jedinica američke vojske koje se planiraju povući iz Evrope za simboličnu cijenu od dolara, piše UNN.
Poljski zamjenik premijera i ministar nacionalne odbrane Vladislav Kosiniak-Kamiš potvrdio je ovu informaciju, te dodao da se Varšava priprema prihvatiti ovu ponudu čim se dogovori logistika.
Prema njegovim riječima, prema predloženom planu, oklopna vozila Strajker koja se trenutno nalaze u Evropi biće prebačena u Poljsku umjesto da budu vraćena u Sjedinjene Američke Države nakon smanjenja američke vojne prisutnosti.
Ponuda je već odobrena od Generalštaba poljskih oružanih snaga, što je neophodan uslov za realizaciju ovakvih dogovora.
Vjerovatno je da će vozila Strajker djelimično pokriti potrebe kopnenih snaga koje bi mogle biti zadovoljene vozilima pješačke borbene jedinice Rosomak, smanjujući potrebu za novim domaćim narudžbama.
Trenutno vojska Poljske raspolaže sa više od 900 pješačkih borbenih vozila Rosomak, koja se proizvode u Poljskoj u modernizovanoj verziji sa kupolom ZSSW-30. Krajem novembra, poljska vojska je primila novu seriju ovih oklopnih vozila.
Ministar je izjavio da je što više oružja poljske trupe imaju, to bolje, te da je cijena u ovom slučaju više nego privlačna. Takođe je napomenuo da savladavanje različitih tipova opreme priprema poljske vojnike za saradnju sa saveznicima, od kojih neki takođe koriste Strajker.
Šef Generalštaba poljskih oružanih snaga, general Visłav Kukula je odbacio strahove da bi uvođenje novog tipa opreme moglo omesti razvoj poljske odbrambene industrije. U dogovoru sa Sjedinjenim Državama, sljedeći korak biće direktna inspekcija tehničkog stanja.
Prema riječima generala, ako bezbjednosna situacija ostane nepromijenjena, konačna odluka trebala bi biti donesena u drugoj polovini 2026. godine.

Amerikanci ponudili Poljskoj 250 oklopnih transportera za jedan dolar

Novozelanđanka Alis Robinson pobjednica je trećeg veleslaloma sezone alpskih skijašica, koji je za Svjetski kup vožen danas u kanadskom Tremblanu.
Ona je bila vodeća i nakon prve vožnje, a do pobjede došla je u ukupnom vremenu dva mnuta, 16 sekundi i 18 stotinki.
Robinson je u istoj disciplini slavila ove sezone i u Koper Mauntajnu, a u Tremblanu zabilježila je šestu pobjedu.
Kao drugoplasirana završila je Hrvatica Zrinka Ljutić, sa 94 stotinke zaostatka.
To je njen prvi podijum ove sezone, ukupno deseti u karijeri.
Pobjedničko postolje kompletirala je Kanađanka Valeri Grenije koja je sekundu bila sporija od pobjednice.
Na četvrtom mjestu završila je Švajcarkinja Kamil Rast, peta je bila Francuskinja Klara Direz, a šesta Amerikanka Mikaela Šifrin.
Robinson je trijumfom u Tremblanu preuzela vođstvo u poretku veleslaloma sa 232 boda.
Austrijanka Julija Šajb, pobjednica veleslaloma u Zeldenu, je druga sa 180, dok je treća Ljutić sa 142 boda.
U generalnom plasmanu Svjetskog kupa zauzima čelnu poziciju zauzima Šifrin sa 408 bodova.
Druga je Italijanka sa albanskim pasošem Lara Kolturi sa 286, a treća Lena Dir iz Njemačke sa 234 boda.

Robinson pobijedila u Tremblanu, Ljutić drugoplasirana

Šef poljske diplomatije Radoslav Sikorski poručio je danas američkom milijarderu Ilonu Masku, koji je pozvao na likvidaciju Evropske unije, da odleti na Mars, jer tamo nema cenzure nacističkih pozdrava.
Mask je poslije kazne od 120 miliona eura koju njegova mreža Iks mora da plati zbog kršenja propisa u EU prvo pozvao na likvidaciju Unije i povratak suvereniteta državama članicama, a poslije je u drugoj poruci upitao koliko vremena je ostalo do propasti EU.
- Odleti na Mars. Tamo nema cenzure nacističkih pozdrava - reagovao je na to pitanje, isto na mreži Iks, šef poljske diplomatije i vicepremijer Sikorski, aludirajući na to što je Mask na taj (nacistički) način podigao ruku tokom inauguracije američkog predsjednika Donalda Trampa.
Prije toga Sikorski je danas, povodom ruskih pohvalnih reakcija na prvu Maskovu poruku o likvidaciji EU i povratku suvereniteta državama članicama, poručio da je sada jasno i onima koji možda još sumnjaju čemu služi cijela ta priča protiv EU, sa zahtjevom da se vrati suverenitet nacionalnim državama.
- Ako neko još sumnja u to kome služi cijela anti EU priča o suverenitetu. Onima koji žele da zarađuju na sijanju mržnje i onima koji hoće da osvoje Evropu - prokomentarisao je Sikorski.

Šef poljske diplomatije predložio Masku da odleti na Mars, jer "tamo nema cenzure nacista"

Gotovo dvije trećine Amerikanaca želi da SAD nastavi slati oružje Ukrajini, čak i dok administracija američkog predsjednika Donalda Trampa ponovo pokušava pregovarati o okončanju skoro četverogodišnjeg rata, pokazala je nova anketa o prioritetima nacionalne sigurnosti.
Anketa Reagan National Defense Survey pokazala je da 64 odsto Amerikanaca podržava slanje smrtonosne pomoći vladi u Kijevu, devet procentnih poena više nego prošle godine i najviši nivo podrške od početka ruske invazije u februaru 2022.
Nešto više (65 odsto) podržava isporuku krstarećih raketa dugog dometa, poput Tomahavka, kako bi se omogućili napadi duboko unutar ruskog teritorija, dok 68 odsto podržava prodaju američkog oružja evropskim saveznicima koji bi ga potom isporučili Ukrajini.
Za razliku od 2024. godine, većina republikanaca (59 odsto) sada podržava slanje oružja Ukrajini u borbi protiv ruske invazije, u odnosu na 44 odsto prošle godine. Tri četvrtine demokrata podržava pomoć Ukrajini, što je porast sa 68 odsto u odnosu na godinu ranije.
Po drugim pitanjima koja se odnose na najsmrtonosniji evropski sukob od Drugog svjetskog rata, pluralnost Amerikanaca (45 odsto) podržava potpuno teritorijalno oslobođenje Ukrajine od Rusije, dok 23 odsto smatra da bi Kijev trebao ustupiti teritoriju u zamjenu za garancije mira i sigurnosti, a 22 odsto podržava prekid vatre duž trenutnih linija fronta.
U međuvremenu, skoro sedam od deset Amerikanaca (69 odsto) podržava da SAD i Evropa Ukrajini daju kolektivnu sigurnosnu obavezu sličnu NATO članu 5, a gotovo tri četvrtine (74 odsto) podržava uspostavljanje demilitarizirane zone pod kontrolom evropskih snaga uz podršku američke zračne moći.
Rezultati ankete objavljeni su dva dana nakon što su Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof i predsjednikov zet Džared Kušner razgovarali s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Kremlju.
Njih dvojica trebali su u četvrtak naveče informirati ukrajinsku delegaciju u Miamiju, ali za sada nema informacija o tome kako su ti razgovori protekli.

Rekordan broj Amerikanaca podržava slanje oružja u Ukrajinu

Danima je trajala drama mladog ljekara, doktora u Opštoj bolnici u Pljevljima dr Kerima Halilovića hoće li mu direktor ove zdravstvene ustanove dr Saša Grbović dati dozvolu da otputuje na prestižnu edukaciju u Davosu u Švajcarskoj, uključilo se i Udruženje ortopeda i traumatologa, Sindikat doktora medicine i Ministarstvo zdravlja, kao i ministar dr Vojislav Šimun lično i uspjeli su da izdejstvuju da Halilović dobije, ne slobodne dane, već se Grbović umilostivo i juče mu odobrio odmor?! Dr Halilović jutros je otputovao u Davos, ali ovaj slučaj otvorio je ozbiljno pitanje samovolje čelnika institucija u našoj zemlji, potvrdio u kolikoj mjeri su progonu izloženi ljudi koji se usude da se bore za svoja prava, ali i opasnu praksu nekažnjivosti uslovljenu, nažalost, najčešće političkim trgovinama, moćnika koji se iživljavaju nad za njih nepodobnima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6" data-rendition-name="original" width="1440" height="992" loading="lazy" alt="Dr Kerim Halilović "><figcaption>Dr Kerim Halilović(Photo: PV portal)</figcaption></figure>  Portal ETV još prije nekoliko dana uputio je pitanja ministru Šimunu, pored ostalih, hoće li dr Grbović snositi posljedice za svoje neprihvatljive postupke u slučaju dr Halilovića, ali nam nije odgovoreno. Logika aktuelnih vlastodržaca u Crnoj Gori je da kao noj zabiju glavu u pijesak i sačekaju da „oluja“ prođe. Bez osjećaja odgovornosti za javni interes i obaveze da saopšte građankama i građanima, koji ih plaćaju, informacije koje su od opšteg interesa. Odgovornost za slučaj dr Halilovića ove sedmice, pred skupštinskim odborom za zdravstvo, rad i socijalno staranje, zahtijevao je i dr Nermin Abdić koji je bio kategoričan da se radi o mobingu. - ...to je završeno. Imamo vrlo preciznu instrukciju kako postupiti u tom slučaju i to je dostavljeno. Obezbijedio sam ja lično zamjenu, u saradnji sa direktorom Opšte bolnice Bijelo Polje – kazao je Šimun, odgovarajući na pitanje Abdića. To je bio utorak, 2. decembar, međutim dr Halilović dozvolu od dr Grbovića dobio je tek juče, 5. decembra, dan pred put i to nakon druge pisane urgencije Ministartsva zdravlja?! - Odluka da mi ne dozvoli da idem na edukaciju je Grbovićeva odmazda. Skupljao sam pare da se prijavim za ovu edukaciju. To je najveći ortopedski institut na svijetu. Sve smjernice u ortopediji oni diktiraju. Još 20. oktobra sam mu tražio slobodne dane i on je odgovorio - ne može, iako mora da mi da slobodne dane za obuku. Odbio je i da mi dozvoli i da uzmem odmor – kazao je dr Halilović prije nekoliko dana za Portal ETV. A dr Abdić je zahtijevao od ministra Šimuna da „ispita“ slučaj dr Halilovića i poručio da će se, kao član Udruženja ortopeda i traumatologa Crne Gore, potruditi da on dobije epilog. - ... jer ako taj kolega nije u stanju da organizuje posao za četiri dana, a mi smo ga organizovali u mnogo težim vremenima za vrijeme korona krize, onda taj uvaženi kolega ne zavrjeđuje da bude direktor te institucije. Po meni je ovo klasični mobing – bio je kategoričan dr Abdić. Ministar Šimun sam je na Odboru saopštio da „zabrana edukacije zapošljenom predstavlja i izvjesno kršenje Zakona o zdravstvenoj zaštiti“. Nažalost, uskratio nas je za odgovor da li će zbog toga čelnik pljevaljske bolnice i snositi bilo kakvu odgovornost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="Opšta bolnica u Pljevljima"><figcaption>Opšta bolnica u Pljevljima(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dr Abdić je na Odboru podsjetio ministra da je on taj koji je „na vrhu priramide zdravlja“, uz konstataciju da se mora znati „ko kosi, ko vodu nosi“. Šimun je, ovoga puta, istina u posljednjem trenutku, uspio da on bude „kozbaša“, ali ponašanje i poruke dr Grbovića, kao i činjenica da je reagovao tek nakon urgencija Ministarstva, ukazuju da direktor pljevaljske bolnice ne haje za autoritet institucije, a još manje na zakonske propise. Edukacija u Davosu, koju je dr Halilović, inače, sam platio, kotira se, kako je saopštilo i Ministarstvo zdravlja, visoko na ljestvici medicinskih obuka. Iz Ministarstva su saopštili da se „program AO Davos Course ubraja u edukacije od izuzetnog međunarodnog značaja za oblast ortopedije i traumatologije, te da znanja i kompetencije stečene na takvim programima predstavljaju direktnu korist za zdravstveni sistem Crne Gore“. Kurs u Davosu održava se od od 6. do 12. decembra.

Šimun bez komentara hoće li čelnik pljevaljske bolnice biti kažnjen

Grupa građana koja protestuje na Kruševom ždrijelu saopštila je da će privremeno obustaviti proteste nakon što su u policiji potvrdili da Goran Jokić više nije načelnik RCB Centra. Poručili su da je njihova mala pobjeda tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese.
Više od deset mjeseci traje neprekidna i uporna borba građana Cetinja koji traže pravdu i istinu za sve stradale i ranjene u dva masovna zločina na Cetinju.
Na žalost, kako je grupa građana navela u saopštenju, institucijama sistema i najodgovornijima je trebalo deset mjeseci, nakon ćutanja i ignorantskog odnosa prema protestu, da sankcioniše samo jednu od karika u sistemu odgovornosti, odgovornoj za seriju propusta kada su ova dva zločina u pitanju.
Na drugoj strani, oni su, kako kažu, pokazali da upornost u duhu crnogorskog trajanja daje rezultate, te poručuju da neće stati na ovome.&nbsp;
- Vjerujemo da će sudske institucije i Ministarstvo pravde imati u vidu našu odlučnost i upornost, kao i težinu slučaja koji je pred njima i da neće dozvoliti naš povratak na Kruševo ždrijelo. Za razliku od onih kojima je bio cilj da ovaj grad izumre, mi smo za život, da život traje i bude najveća vrijednost i zato u prilog predstojećim, za nas bolnih, božićnih i novogodišnjih praznika privremeno obustavljamo protest,sa porukom, naša mala pobjeda je tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese - poručili su u saopštenju za javnost.
Zahvalili su se svima koji su im dali podršku, kako sa Cetinja tako i iz svakog crnogorskog grada, na bilo koji način, pa i onima koji su, kako kažu, izašli iz kolone zaustavljenih vozila i stali nekoliko minuta i dali riječ podrške.
- Značilo je. Zahvaljujemo se i onima koji su našem protestu dali početni inpuls, kad smo se kupilim u daleko većem broju. Posebnu zavalnost dugujemo pripadnicima MUP-a Crne Gore koji su na profesionalan i prije svega ljudski način vodili blokadu puta u cijelom trajanju - zaključili su u saopštenju.

Privremeno obustavljene blokade na Kruševom ždrijelu: "Naša mala pobjeda tek korak ka onome što će se desiti kroz sudske i druge procese"

06.12.
12:56h
Kada mi je čuvena Ana Vuković pročitala dio krivične prijave MUP-a RCG, koju je potpisao onomad Dževad Kožar, a odobrio Rajko Malović, u kojoj je pisalo da sam Moldavku S.Č. kupio u Baru za 2000 maraka (malo li je) od Bajrama Orahovca, vjerujte mi na riječ, manje sam bio iznenađen od onoga što sam čuo juče.
Kada su mi dvojica specijalnih tužilaca nakon što je saslušan posljednji svjedok u krivičnom predmetu protiv Ubović Ranka i Ivanović Vladana i nakon što sam im kazao da obavijeste sudije da je otpao pritvorski osnov, kazali - citiram:
"A, ne, postoje i neki uslovni razlozi za njega".
Dakle, drage kolege, na znanje vam.
Da postoje razlozi za pritvor i van norme iz člana 175 ZKP. Čisto da ste upućeni.
Dobro, nigdje nikada zakoni svjetski to ne pominju, ali smo ih juče uveli.
Koji ti je pritvorski osnov, pita pritvorenik cimera u Spužu. Ovaj odgovara - uslovni.
Onda onome ko je postavio pitanje ne bude dobro. Iako je, recimo, po zanimanju šumar.
Priznajem.Na mah sam pomislio da su Ubović i Ivanović možda tražili da ostanu i kad osnov određen rješenjem o određivanju pritvora otpadne.
Jednostavno, dopalo im se. I sljedstveno tome, ne izlazi otud.
Meni je iskreno samo jedno žao. A to je što pristojni, obrazovani i uljudni momci koji znaju svoj posao - tako olako bez neke, gaje kod sebe nagon koji zbog funkcije koje obnašaju može da bude pretežak za ljude.
Ili to zavisi - ko su ljudi. Ko je čovjek.
Ugodi zakonu - a ne nekim ljudima. Makar bili Demokrate.
P.S: Pekić u "Kako upokojiti vampira" napisa "Najbolje ideje se često dave u odvratnom mulju lojalnog odobravanja".
I jedna digresija za P.S.2: 
Pročitao sam juče saopštenje za javnost B. Bogdanovića oko Aca Mijajlovića i protesta povodom masakra na Cetinju i iznova se sjetih Kundere: "Na Vroclavskom trgu jedan čovjek povraća. Potpuno te razumijem, dobaci mu prolaznik".

Uslovni razlog za pritvor

Predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević pozvao je potpredsjednika Vlade Aleksu Bečića da primi na razgovor mještane Botuna koji danima protestuju protiv gradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.
Knežević je jutros pozvao sve Zećane da krenu ka Botunu, navodeći da policija očigledno priprema intervenciju time što je zaustavila saobraćaj za teretna vozila.
Međutim, ubrzo su se oglasili iz policije apelujući da se ne unosi panika među građanima i pojašnjavajući da njihove aktivnosti nemaju veze sa situacijom u Botunu, već da sprovode akciju kodnog naziva "Šljunak u cilju sprječavanja nelegalne ekploatacije i prevoza pijeska.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fup-nakon-knezeviceve-objave-ne-plasirati-neprovjere-informacije-sprovodimo-plansku-akciju&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Ipak, u Botunu se okupio veliki broj građana, a među njima je i lider DNP-a koji je okupljenim novinarima pokazao dopis upućen krajem avgusta v.d. direktora policije Lazaru Šćepanoviću, a koji je, navodi, ostao bez odgovora.
- Nema laži, nema prevare u Zeti. S potpisima građana Botuna 28. avgust,a na svetac, uputili smo poziv gospodinu Šćepanoviću s potpisima građana Botuna. Tri mjeseca je prošlo, pa da živi u Pekingu, a da su Botunjani pješke krenuli, sreli bi se dosad - naglasio je Knežević.
On je pitao Šćepanovića da li Botunjani zaslužuju da budu primljeni na razgovor? 
- A, pošto vidimo da ih ignoriše gospodin Milojko Spajić, kao i Šćepanović, prinuđeni smo da zamolimo gospodina Bečića da ih primi na razgovor, jer je naš Zećanin, i da porazgovara s ovim ljudima - kako bi splasnule tenzije - poručio je Knežević.
Komunalna inspekcija je mještanima Botuna dva puta uručila rješenje kojim se nalaže uklanjanje šatora postavljenog uz gradilište.
Botunjani su demontirali šatore, ali su nikli novi na lokaciji predviđenoj za gradnju postrojenja.
Nakon sastanka sa gradonačelnikom Podgorice Sašom Mujovićem, obje strane ostale su pri svojim stavovima – Glavni grad da je postrojenje neophodno, mještani da ga na toj lokaciji neće dozvoliti.
Mujović je istakao da je cilj bio pokazati poštovanje prema građanima Botuna te ih upoznati sa planiranim benefitima projekta.
– Ovo je prvenstveno zdravstveni projekat od značaja za Podgoricu i Zetu. Spremni smo da obezbijedimo sve garancije i kontrole kako bismo dokazali da nema štetnog uticaja – kazao je on.
Mujović je najavio da bi, po završetku izgradnje, oko 30 odsto teritorije Zete bilo priključeno na postrojenje, te da se razmatra model zajedničkog upravljanja kako bi benefite imale obje opštine, uz mjerne standarde kvaliteta vazduha i povlačenje projekta ukoliko se pokaže štetnost.
Podršku Glavnom gradu ponovo je izrazio i premijer Milojko Spajić.
– Vlada stoji iza Glavnog grada i iza realizacije ovog projekta – kazao je Spajić.
Rok za početak radova je 31. decembar. Odlaganje bi, prema riječima nadležnih, uzrokovalo značajne finansijske gubitke, ali i otvorilo pitanje kredibiliteta Crne Gore u procesu evropskih integracija.