Opštinski odbor Demokratske partije socijalista (DPS) u Nikšiću podnio je krivičnu prijavu protiv predsjednika Opštine Nikšić Marka Kovačević zbog sumnje da je počinio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. U toj partiji tvrde da je Kovačević, tokom 2025. godine, oštetio opštinski budžet time što je mimo Zakonom utvrđenog postupka određivanja i ispunjenosti uslova za postavljenje vršioca dužnosti u organima i službama Opštine Nikšić, postavio više osoba na radna mjesta sekretara sekretarijata, direktora uprave i rukovodilaca službi, od kojih pojedine ne ispunjavaju opšte odnosno stručne uslove. - Ovo je slikovit primjer bahatosti lokalne vlasti predvođene Markom Kovačevićem, koja ne haje za zakone i zakonske procedure onda kad je u opštinske jasle potrebno uhljebiti nekog partijama vlasti bliskog pojedinca - ističe se u saopštenju nikšićkog DPS-a.&nbsp; U toj partiji očekuju hitnu reakciju tužilaštva zbog, kako su rekli, još jedne očigledne zloupotrebe opštinskog novca zarad namirenja partijskih vojnika i srodnika aktuelnih vlastodržaca.&nbsp; - Na kraju, pozivamo tužilaštvo da se već jednom iz zimskog sna probudi i da prestane da ignoriše silna nepočinstva lokalne vlasti u Nikšiću povodom kojih gotovo pet godina već uredno podnosimo krivične prijave. Ukoliko i ovu krivičnu prijavu otćuti, tužilaštvo će se još jednom legitimisati kao produžena ruka parlamentarne većine u Nikšiću i Crnoj Gori - zaključeno je u saopštenju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026012318010_0b614b94b0340da7d1628335a766fb2da797eb29d3d92ebdb996763bae5f3efb.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2026012318010_0b614b94b0340da7d1628335a766fb2da797eb29d3d92ebdb996763bae5f3efb" data-rendition-name="original" width="1320" height="1886" loading="lazy" alt="Krivična prijava"> <figcaption>Krivična prijava(Photo: DPS Nikšić)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026012318010_dbbfca5a4cfae146354bf5f192eabc582ad59633a976b7dec608f99e8f7c7b88.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2026012318010_dbbfca5a4cfae146354bf5f192eabc582ad59633a976b7dec608f99e8f7c7b88" data-rendition-name="original" width="1303" height="1827" loading="lazy" alt="Krivična prijava"> <figcaption>Krivična prijava(Photo: DPS Nikšić)</figcaption> </figure>  &nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Politika

DPS Nikšić podnio krivičnu prijavu: Kovačević nezakonito imenovao vršioce dužnosti i oštetio budžet Opštine

Crna Gora pridaje veliki značaj odnosima sa Republikom Turskom, koji su duboko ukorijenjeni u istorijskim vezama, kontaktima među ljudima, ekonomskoj saradnji i zajedničkoj odgovornosti za stabilnost Jugoistočne Evrope. Crna Gora prepoznaje Tursku kao konstruktivnog i uvaženog partnera u regionu Zapadnog Balkana, poručio je u Istanbulu potpredsjednik Vlade Crne Gore i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović. Ibrahimović je učestvovao na Drugom sastanku ministara vanjskih poslova država Zapadnog Balkana i ministra vanjskih poslova Republike Turske, koji se održava u Istanbulu, u okviru Balkanske mirovne platforme, a pod pokroviteljstvom ministra vanjskih poslova te zemlje Hakana Fidana.&nbsp; U odvojenom razgovoru dvojice šefova diplomatije ukazano je na značaj Balkanske mirovne platforme i doprinosa same Turske regionalnoj stabilnosti i bezbjednosti.&nbsp; - Sastanak je bio prilika da se još jednom potvrdi značaj prijateljskih veza i konstruktivne saradnje Crne Gore i Turske - saopšteno je iz Ministarstva vanjskih poslova.&nbsp; Prilikom učešća na Balkanskoj mirovnoj platformi, Ibrahimović se susreo i sa predsjednikom Republike Turske, Redžepom Tajipom Erdoganom, što je, kako su rekli u MVP, još jedna potvrda snažnih odnosa dvije države.&nbsp; Na drugom ministarskom sastanku je razgovarano o jačanju regionalne stabilnosti kroz otvoreni politički dijalog, unapređenje međusobne saradnje i izgradnju povjerenja među državama regiona, kao i o definisanju zajedničkih projekata u oblastima od interesa. Ibrahimović je istakao da značaj Balkanske mirovne platforme leži u njenoj sposobnosti da povezuje države regiona kroz inkluzivan dijalog i konkretne oblike saradnje, naglašavajući da su inicijative koje promovišu mir, razumijevanje i partnerstvo od ključnog značaja za region koji nosi složeno istorijsko nasljeđe.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260123170116_c52c1e8389ad207f9174f68084cca49547ddb83cbc43be05bef220290732b20a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260123170116_c52c1e8389ad207f9174f68084cca49547ddb83cbc43be05bef220290732b20a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1186" loading="lazy" alt="Ibrahimović u Turskoj"> </figure>  Ibrahimović je naglasio da Crna Gora pridaje poseban značaj regionalnoj saradnji i dobrim susjedskim odnosima, koji predstavljaju temelj njenog evropskog puta.&nbsp; Podsjetio je da je Crna Gora tokom 2025. godine zatvorila šest pregovaračkih poglavlja sa Evropskom unijom, a da će za koji dan zatvoriti još jedno poglavlje, ocijenivši taj rezultat ne samo kao tehnički uspjeh, već i kao potvrdu političke zrelosti i institucionalne kredibilnosti države.&nbsp; U svom obraćanju, ministar je ponovio da Crna Gora ostaje čvrsto posvećena cilju da 2026. godine postane naredna članica Evropske unije, uz uvjerenje da su regionalna stabilnost i saradnja nezamjenjivi preduslovi tog procesa. Ibrahimović je, takođe, naglasio spremnost Crne Gore da, u duhu solidarnosti, podijeli svoja iskustva sa ostalim kandidatima za članstvo, kako bi cijeli region Zapadnog Balkana napredovao ka EU u doglednoj budućnosti.&nbsp; Ministar je zaključio da Balkanska mirovna platforma pruža priliku da dijalog uvijek bude na prvom mjestu, te da će Crna Gora nastaviti da djeluje kao konstruktivan, pouzdan i odgovoran partner, posvećen miru, saradnji, evropskim vrijednostima, snažnim odnosima sa Republikom Turskom i izgradnji regiona koji će biti obilježen zajedničkim povjerenjem u budućnost, a ne podjelama iz prošlosti.

500x500

1250x600

1084x550

Ibrahimović: Dijalog i saradnja temelj regionalne stabilnosti, Turska važan i konstruktivan partner Zapadnog Balkana

Generalna direktorica Direktorata za unapređenje i zaštitu ljudskih prava i sloboda u Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava, Mirjana Pajković, podnijela je danas ostavku na tu funkciju.
Kako je saopšteno, Pajković je ostavku podnijela iz ličnih razloga.

Mirjana Pajković podnijela ostavku u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava

Evropski savez Bijelo Polje saopštio je da ne pristaje na političke ucjene Bošnjačke stranke, poručujući da, ukoliko nema volje za nastavak saradnje u okviru postojećeg koalicionog sporazuma, ta partija može nove partnere potražiti u bivšem Demokratskom frontu i drugim opozicionim subjektima.
Povodom najave Bošnjačke stranke da će u posljednjoj godini mandata preispitati odnose sa dosadašnjim koalicionim partnerima, iz Evropskog saveza navode da smatraju obavezom da se jasno i nedvosmisleno odrede prema novonastaloj političkoj situaciji u Bijelom Polju.
Kako se ističe u saopštenju, Evropski savez ne prihvata izmjene važećeg koalicionog sporazuma bez opšteg konsenzusa, niti će učestvovati u kadrovskim kombinatorikama, političkoj trgovini ili pregovorima koji se vode iza leđa koalicionih partnera.
– Ukoliko je postojeći koalicioni sporazum za Bošnjačku stranku neprihvatljiv, slobodni su da nove partnere potraže u bivšem Demokratskom frontu i ostalim opozicionim partijama – navodi se u saopštenju.
Iz Evropskog saveza pojašnjavaju da se do sada nijesu javno oglašavali jer su čekali da im zvanično bude dostavljena najavljena platforma Bošnjačke stranke, na koju bi, kako ističu, dali jasan i odgovoran odgovor. Kako se to nije dogodilo, a u međuvremenu su, kako navode, vođeni razgovori između pojedinih političkih subjekata, poručuju da ih takvi razgovori ne interesuju niti ih obavezuju.
Podsjećaju i da bez Evropskog saveza, kako navode, ne postoji stabilna lokalna vlast u aktuelnom sazivu Skupštine opštine Bijelo Polje.
Evropski savez ističe da ostaje posvećen stabilnosti opštine i interesima građana, ali ne i, kako navode, interesima pojedinaca i političkih struktura koje lične i stranačke ambicije pokušavaju da predstave kao brigu za razvoj grada.
– Ne pristajemo na političko glumatanje i lažnu zabrinutost za budućnost opštine, kada je jasno da je suština ovakvog ponašanja pokušaj da se ucjenama obezbijedi još funkcija u susret izborima – poručuju.
Kako navode, ukoliko postoji iskrena volja da se nastavi zajedničko vršenje vlasti na osnovu postojećih principa i dogovora, Evropski savez je spreman na saradnju. U suprotnom, poručuju da Bošnjačkoj stranci žele sreću u potrazi za novim partnerima, uz uvjerenje da će građani, a posebno bošnjački narod, dati svoj sud na narednim izborima.
Iz Evropskog saveza očekuju ozbiljan, a ne ultimativan pristup, koji podrazumijeva prisustvo svih odbornika na narednoj sjednici Skupštine opštine i glasanje za budžet vrijedan više od 30 miliona eura, najveći u istoriji Bijelog Polja.
– Razvojni projekti i interesi građana ne smiju biti taoci političke trgovine niti pokušaja pranja političke savjesti – zaključuje se u saopštenju, uz poruku da Evropski savez neće pregovarati o foteljama, već da im je jedini interes stabilnost opštine, razvoj Bijelog Polja i odgovoran odnos prema građanima.

Evropski savez Bijelo Polje: Ne pristajemo na ucjene Bošnjačke stranke, partnere neka traže u DF-u

Poslanici opozicije u Skupštini Crne Gore podnijeli su Predlog za ocjenu ustavnosti i zakonitosti člana 100 Zakona o klimatskim promjenama Ustavni sud Crne Gore, ocjenjujući da se tom zakonskom odredbom grubo krše ustavni principi pravne sigurnosti, zabrane povratnog dejstva zakona i jednakosti subjekata pred zakonom.
Predlog su podnijeli poslanici Nikola Milović, Nikola Rakočević, Mihailo Anđušić, Zoja Bojanić Lalović, Sonja Popović, Nikola Zirojević, Adrijan Vuksanović i Mehmed Zenka.
Kako se navodi u inicijativi, osporeni član 100 propisuje da besplatno dodijeljeni emisioni krediti, stečeni na osnovu ranijeg zakonskog okvira, prestaju da važe 1. maja 2026. godine, čime se, kako tvrde poslanici, direktno zadire u zakonom stečena prava privrednih subjekata, bez jasno definisanog javnog interesa, proporcionalnosti i odgovarajuće pravne osnove.
U tom kontekstu navodi se da je Uniprom KAP zakonito stekao pravo na besplatne emisione kredite, koje je koristio za ekološku rekonstrukciju i unapređenje proizvodnih procesa, čime je, kako se ističe, značajno smanjena emisija gasova sa efektom staklene bašte.
Poslanici ocjenjuju da selektivno i retroaktivno ukidanje već stečenih emisionih kredita, bez jasno obrazloženog javnog interesa, predstavlja ne samo pravno problematičan potez, već i direktan udar na ekološku politiku države, sa, kako navode, očiglednim političkim ciljem – ugrožavanjem poslovanja jednog od rijetkih industrijskih subjekata u Crnoj Gori.
U saopštenju se dodaje da se time obesmišljava osnovni cilj sistema trgovine emisijama (ETS), koji podrazumijeva smanjenje ukupnih emisija kroz tržišne mehanizme, podsticanje investicija u čiste tehnologije i sprječavanje izmještanja energetski intenzivne industrije van Crne Gore.
Takođe se upozorava da ovakvo postupanje otvara pitanje diskriminacije jednog privrednog subjekta, upravo onog koji je, kako se navodi, poštovao pravila, ulagao u ekologiju i smanjivao zagađenje, te da takva odluka predstavlja ozbiljnu prijetnju javnom interesu, jer može negativno uticati na zdravlje građana Zete i Podgorice i dovesti do ponavljanja negativnih iskustava iz Pljevalja.
Poslanici podsjećaju da je Crna Gora, u okviru evropskih integracija i obaveza iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, uspostavila nacionalni sistem trgovine emisionim kreditima u skladu sa pravnom tekovinom Evropske unije i pravilima Energetska zajednica, te da je taj sistem potvrđen kao funkcionalan i usklađen sa evropskim standardima.
U inicijativi se navodi i da emisioni krediti imaju ekonomsku vrijednost i pravni karakter imovine, te da njihovo ukidanje predstavlja povredu prava na mirno uživanje imovine, zagarantovanog Ustavom Crne Gore i Protokolom 1 uz Evropsku konvenciju o ljudskim pravima.
Zbog rizika nastanka, kako se navodi, neotklonjive štete, predloženo je i da Ustavni sud donese privremenu mjeru obustave primjene člana 100 Zakona o klimatskim promjenama, do donošenja konačne odluke o njegovoj ustavnosti.
U zaključku se poručuje da se zaštita životne sredine ne može graditi na pravnoj nesigurnosti, retroaktivnosti i selektivnoj primjeni zakona, jer to, kako ističu poslanici, dugoročno vodi ka većem zagađenju, smanjenju povjerenja investitora i udaljavanju Crne Gore od evropskih standarda kojima teži.

Opozicioni poslanici osporili član 100 Zakona o klimatskim promjenama

Evropski savez Pljevlja saopštio je da je najnovija kriza vlasti u Pljevljima u potpunosti ogolila, kako navode, nesposobnost vladajuće koalicije, ocjenjujući da su borba za funkcije i političke fotelje ostali glavni prioritet lokalne vlasti, uprkos ozbiljnim problemima sa kojima se grad suočava.
U saopštenju se navodi da Pljevlja istovremeno trpe ekološke, socijalne i demografske posljedice lošeg upravljanja, dok vlast, kako ističu, pokazuje potpunu nezainteresovanost za rješavanje ključnih pitanja od značaja za građane.
Evropski savez podsjeća da su Pljevlja i prošle godine bila među gradovima sa najnegativnijim pokazateljima kada je riječ o iseljavanju, broju rođenih i preminulih, te da razlozi odlaska mladih nijesu samo ekološko zagađenje i nedostatak kulturnog, sportskog i društvenog života.
Kako navode, mladi napuštaju Pljevlja i zbog ambijenta koji je, prema njihovoj ocjeni, stvoren pod upravom predsjednika Opštine Dario Vraneš i skupštinske većine, u kojem, kako tvrde, jača nacionalizam, dok ostali segmenti društva stagniraju ili nazaduju.
Iz Evropskog saveza ocjenjuju sramnom ulogu onih koji su, kako navode, ćutali dok su se problemi gomilali, a sada bojkotuju sjednice kada su u pitanju raspodjela funkcija i politički interesi.
– Grad nema usvojen budžet, problemi se svakodnevno produbljuju, ali je vlastima, prema svemu sudeći, prioritet nova podjela fotelja – navodi se u saopštenju.
Evropski savez Pljevlja smatra da bi najpoštenije rješenje bilo vraćanje mandata građanima i raspisivanje izbora, kako bi javnost dala sud o radu aktuelne vlasti.
U saopštenju se dodaje da za takav potez, kako navode, nedostaje elementarna politička i moralna odgovornost, te se vlast optužuje za partijsko zapošljavanje, netransparentne tendere i trgovinu uticajem.
– Takva politika više ne nailazi na podršku građana Pljevalja, zbog čega se, kako ocjenjujemo, izbjegavaju izbori i politička provjera – navodi se.
U zaključku saopštenja poručuje se da Pljevlja zaslužuju odgovornu vlast okrenutu mladima, dostojanstvu građana i održivoj budućnosti, te da će, kako ističu, građani dati jasan odgovor kada za to dođe vrijeme.

Evropski savez Pljevlja: Borba za fotelje razotkriva stanje vlasti u gradu

Nakon tri godine kontinuiranog urušavanja lokalne samouprave, neizvršavanja budžetskih obaveza, narušavanja ugleda lokalnih ustanova i preduzeća, rasipanja novca građana i kompromitacije ranije uspješno započetih projekata, predstavnici lokalne vlasti u Pljevljima – čiji su konstituenti Pokret Evropa sad i Demokrate – javno konstatuju da je ovakav način upravljanja gradom neodrživ.
Umjesto preuzimanja odgovornosti za stanje u kojem se Pljevlja danas nalaze, ove partije, kako ocjenjujemo, pokušavaju da otkriju „toplu vodu“, iako je svakom građaninu odavno jasno da je lokalna vlast ušla u svoju završnu fazu.
Građani danas svjedoče ne samo bahatosti i neodgovornosti lokalnih vlastodržaca, već i međusobnim optužbama koalicionih partnera, koji se takmiče ko će prvi svaliti krivicu za katastrofalno stanje u Opštini Pljevlja, njenim finansijama, ustanovama i preduzećima.
Iz posljednjih saopštenja PES-a i Demokrata jasno se može zaključiti da pokušavaju da se operu od odgovornosti, pronalazeći krivca za potpunu nefunkcionalnost sistema u drugim političkim subjektima, prije svega u DF-u, odnosno NSD-u. Ostaje da se vidi dokle će trajati takav narativ, posebno imajući u vidu „pomirljive poruke“ koje su im u međuvremenu upućene iz njihovih koalicionih redova.
Dodatno, javnost s pravom očekuje odgovor na pitanje šta će biti sa najavljivanim razgovorima koji bi, navodno, trebalo da poprave odnose unutar vladajuće većine, a koje predsjednik Opštine uporno ignoriše.
Sve više se stiče utisak da se ti pregovori vode daleko od očiju javnosti, u partijskim centralama, pod simboličnim nazivom „toplifikacija vlasti u Pljevljima“. Kao valuta u tim dogovorima, kako se može zaključiti, pominju se funkcije, fotelje i pozicije sa izdašnim budžetskim raspolaganjima, dok će sve to, pretpostavljamo, biti precizirano nekim novim koalicionim sporazumom.
Da sumiramo – nakon tri godine zajedničkog vršenja vlasti, tokom kojih Pljevlja bilježe kontinuirano nazadovanje, PES i Demokrate su došli do zaključka koji su građani prepoznali još nakon prvih kadrovskih rješenja i imenovanja u lokalnoj upravi, sekretarijatima, upravnim odborima i na mjestu predsjednika Opštine.
Dok je fokus tzv. „oslobodilaca“ od samog početka bio usmjeren na ideološke obračune, populizam i dnevnopolitičke teme, grad je tri godine guran u provaliju iz koje će se teško izvući. Tekuća potrošnja odavno je premašila realne budžetske prihode, razvojni projekti praktično ne postoje, a ni najavljene investicije, uključujući i one bombastično predstavljane, nijesu se materijalizovale.
Pljevlja danas plaćaju cijenu neodgovornog upravljanja, a odgovornost za to ne može se sakriti međusobnim optužbama i zakašnjelim saopštenjima.

DPS Pljevlja: Nakon tri godine propadanja grada, vlast se nadmeće ko će koga prije optužiti za katastrofu

Crna Gora ostaje čvrsto i dugoročno posvećena jačanju kolektivne bezbjednosti i ispunjavanju obaveza u okviru Alijanse - poručio je načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore (VCG) Miodrag Vuksanović na sjednici Vojnog komiteta NATO u Briselu.
Iz Ministarstva odbrane saopšteno je da je Vuksanović rekao da Crna Gora ostaje pouzdan, odgovoran i kredibilan saveznik.
- U vremenu složenih i nepredvidivih bezbjednosnih izazova, jedinstvo NATO-a, spremnost za odvraćanje i sposobnost brzog prilagođavanja ostaju ključni stubovi naše zajedničke sigurnosti - rekao je Vuksanović.
On je dodao da će VCG nastaviće da, u skladu sa svojim kapacitetima doprinosi kolektivnoj odbrani Saveza.
Navodi se da su zasijedanju NATO Vojnog komiteta, na kojem su učestvovali načelnici generalštabova zemalja članica, razmatrana ključna pitanja u vezi sa aktuelnim bezbjednosnim okruženjem, sa posebnim fokusom na nastavak snažne podrške Ukrajini, jačanje odvraćanja i odbrane na istočnom krilu Alijanse, kao i bezbjednosne izazove u širem strateškom okruženju.
Ističe se da su razmatrane i NATO aktivnosti pružanja bezbjednosne pomoći i obuke za Ukrajinu (NSATU), kao i dalje unapređenje vojnih sposobnosti država članica u skladu sa novim planovima odbrane.
- Posebna pažnja posvećena je ubrzanju transformacije NATO-a, razvoju novih sposobnosti, primjeni savremenih tehnologija, kao i jačanju interoperabilnosti i spremnosti snaga za odgovor na savremene i buduće prijetnje - navodi se u saopštenju.
Dodaje se da je Vuksanović imao više bilateralnih susreta sa kolegama iz savezničkih država na marginama sastanka Vojnog komiteta, tokom kojih su razmijenili mišljenja o aktuelnim bezbjednosnim izazovima u Evropi i šire, kao i modelima daljeg unapređenja vojne saradnje.

Vuksanović: Crna Gora dugoročno posvećena ispunjavanju obaveza u okviru Alijanse

Potpredsjednik Vlade i šef crnogorske diplomatije Ervin Ibrahimović učestvovaće danas u Istanbulu na drugom sastanku ministara vanjskih poslova država Zapadnog Balkana i ministra vanjskih poslova Turske u okviru Balkanske mirovne platforme.
Kako je saopšteno iz Ministarsva vanjskih poslova (MVP), Balkanska mirovna platforma predstavlja novu regionalnu inicijativu za dijalog i saradnju među državama Zapadnog Balkana i Turskom.&nbsp;
Iz MVP su kazali da je cilj inicijative unapređenje regionalne stabilnosti, političkog dijaloga i saradnje u pitanjima od zajedničkog interesa.
- Učešće Ibrahimovića na ovom sastanku odražava posvećenost Crne Gore jačanju regionalne saradnje i očuvanju stabilnosti na Zapadnom Balkanu - navodi se u saopštenju.

Ibrahimović danas na sastanku Balkanske mirovne platforme u Istanbulu

Nastavak realizacije izgradnje auto-puta Bar Boljare učvršćuje strateško partnerstvo Crne Gore i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), a to je samo jedan u nizu zajedničkih projekata za naredni period.
To je poruka sa sastanka predsjednika Vlade Crne Gore Milojka Spajića i predsjednice EBRD Odile Renaud-Basso, koji je održan na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu.
Kako je saopšteno iz Vlade Crne Gore, ocijenjeno je da je tender za izgradnju druge dionice auto puta od Mateševa do Andrijevice, koji je vodila Evropska banka za obnovu i razvoj sproveden na odgovoran i transparentan način.
- Tokom razgovora razmotreni su potencijalni vidovi saradnje u različitim oblastima, a iz EBRD -a su poručili da su spremni da u velikoj mjeri učestvuju u projektima Vlade, čiji je cilj unapređenje saobraćajne infrastrukture, razvoj energetskog i turističkog sektora, kao i poljoprivrede - navodi se u saopštenju.
Zaključeno je da ubrzani i vidljiv uspjeh reformskih procesa na putu Crne Gore ka EU jasan signal EBRD-u da ulaže u Crnu Goru.

Spajić i Renaud-Basso: Druga dionica auto-puta samo jedan od zajedničkih projekata koji mijenjaju Crnu Goru

Iranski vjerski lider Mohamed Džavad Haj Ali Akbari izjavio je danas da bi Iran mogao ciljati investicije povezane sa Sjedinjenim Američkim Državama u regionu, kao odgovor na bilo kakav američki napad na Iran.
Donald Tramp je ranije izjavio da SAD imaju „armadu“ koja ide prema Iranu, ali se nada da je neće morati upotrijebiti. Tramp je ponovio upozorenja Teheranu da ne ubijaju demonstrante i da ne pokreću ponovo svoj nuklearni program.
- Bilion dolara koje ste uložili u region je pod dometom naših raketa - rekao je iranski vjerski vođa, ne precizirajući na koje tačno investicije misli.
Takođe, glavni iranski tužilac Mohamed Movahedi danas je negirao tvrdnje Trampa da je Iran otkazao pogubljenja 800 osoba uhapšenih tokom nedavnih nacionalnih protesta.
- Ova tvrdnja je potpuno lažna. Takav broj ne postoji, niti je pravosuđe donijelo takvu odluku - izjavio je Movahedi.
Iranski ministar vanjskih poslova Abas Aragči prošle sedmice rekao je za Fox News da „Iran uopšte nema plan za vješanje“, odgovarajući na pitanje o antivladinim protestima.
Savjet Ujedinjenih nacija za ljudska prava održaće hitnu sjednicu danas kako bi raspravljao o „alarmantnom nasilju“ koje se u Iranu koristi protiv demonstranata.
Grupe za ljudska prava navode da su hiljade ljudi, uključujući i prolaznike, ubijeni tokom nemira koji predstavljaju najveći izazov za iransku klerikalnu vlast od 2022. godine.

Iran prijeti ciljanjem američkih investicija kao odgovor na moguće napade

Proizvođač pilotskih sunčanih naočara koje je francuski predsjednik Emanuel Makron nosio na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu zabilježio je snažan rast vrijednosti dionica, nakon što su njegove naočare izazvale lavinu sarkastičnih šala i mimova na društvenim mrežama.
Italijanska kompanija iVision Tech, koja je 2023. godine preuzela renomirani francuski brend naočara Henry Jullien, u četvrtak je zabilježila rast vrijednosti dionica od 28 odsto. Tržišna kapitalizacija kompanije porasla je za oko 4,1 milion dolara, nakon što je Makron u Davosu, u Švajcarskoj, nosio njihove naočare tokom javnog nastupa.
Naočare koje je Makron nosio su model Pacific S 01 Double Gold, čija maloprodajna cijena iznosi 659 eura, odnosno oko 775 dolara, prenosi Forbes.
Predsjednik kompanije, Stefano Fulhir, rekao je za The Guardian da Makron posjeduje ove naočare još od 2024. godine, kada ih je kupio kao diplomatski poklon tokom samita G20, te da je tom prilikom kupio i dodatni par za ličnu upotrebu.
<h2>Viralni fenomen</h2>
Makron je naočare nosio kako bi prikrio subkonjunktivalno krvarenje, odnosno pucanje kapilara u desnom oku, koje je sam opisao kao „potpuno bezazleno“.
Njegov izgled ubrzo je postao viralni fenomen, a društvene mreže preplavile su fotografije na kojima je Makron montiran na filmske plakate poput Top Gun, Kobra i Terminator.
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp takođe se našalio na račun Makronovog izgleda, ironično komentarišući: „Gledao sam ga juče s onim prelijepim naočarama. Šta se, dođavola, desilo?“
Nakon što se proširila informacija da Makron nosi naočare brenda Henry Jullien, zvanična internet-stranica kompanije bila je van funkcije veći dio dana, izvijestio je Guardian.
<h2>Ključna pozadina</h2>
Kompanija Henry Jullien proizvodi sunčane naočare još od 1921. godine, a godišnje izrađuje oko 1.000 pari modela kakav je nosio Makron, naveo je Fulhir. Proizvodnja se odvija u fabrici sjeverno od Ženeve, u kojoj je zaposleno svega deset radnika.
Sve naočare se ručno sklapaju i izrađuju korišćenjem, kako navodi iVision Tech, „drevne tehnike“ pozlaćivanja zlatnim listićima, za razliku od znatno rasprostranjenije i jeftinije tehnike zlatnog premaza.
Brend je u središte pažnje dospio i prošle godine, kada je glumica Sigurni Viver nosila njihov model Melrose 15 na dodjeli nagrada Goya Awards u Španiji.

Makronove naočare izazvale rast vrijednosti dionica proizvođača

Prvi put za skoro četiri godine rata, predstavnici Ukrajine, Rusije i Sjedinjenenih Američkih država našli su za istim stolom. Trilateralni sastanak održava se u Abu Dabiju. Najveći kamen spoticanja, ako se oslonimo na javne izjave iz Kijeva i Moskve, je trenutno teritorija.
U Abu Dabiju predstavnici tri zemlje srijeću se prvi put od početka rata.
Susret je Rusija opisala kao razgovore o bezbjednosti te i delegaciju iz Moskve predvodi načelnik Vojne obavještaje službe admiral Igor Kostjukov.
Bezbjednjaka, koji je ujedno i šef kabineta predsednika poslao je i Kijev. SAD predstavlja ministar Armije Danijel Driskol.
Teritorije su na agendi, ukrajinske teritorije.
- Pitanje Donbasa je ključno. O tome će se razgovorati i kako tri strane vide to pitanje - rekao je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski.
Po pitanju teritrija i još koječega Moskva je i nakon sastanka ruskog predsjednika Vladimira Putina sa izaslanicima iz Vašingtona, opet ponovila da se oni rukovode formulom iz Ankoridža.
Problem je što nije jasno šta su se tačno to, tog avgusta 2025. godine, dogovorili na Aljasci predsjednik SAD-a Donald Tramp i Putin.
- Prvo, ne želimo da u javnosti iznosimo detalje onoga što se raspravlja. Zato i ne mogu i neću da vam kažem šta se tačno misli kad se kaže "formula iz Ankoridža." Verujemo da to ne bi bilo prikladno. Ruski stav je dobro poznat: Ukrajina i njene oružane sile moraju da napuste teritoriju Donbasa i da se odatle povuku. To je veoma važan uslov. Ima i drugih nijansi koje su na pregovaračkoj agendi - naveo je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
To bi uključivalo da je Ukrajina povuče i sa teritorije koje kontroliše i koje brani skoro četiri godine.
A u ostalim oblastima Ukrajine, zamrzavanje konflikta na liniji fronta, saznaje Rojters.
Iako javnih potvrda tome nema, Moskva insistira da se još na Aljasci Tramp saglasio na sve ovo i još štošta.
Sam američki predsjednik opet vjeruje da su ovog puta obje strane spremne da završe rat.
- Imao sam brojne razgovore u Ukrajini. Bilo bi lepo okončati taj rat. Znate, to nas ništa ne košta. Mi zarađujemo, ne želim da zarađujem, ali zarađujemo, dok je Bajden glupo potrošio 350 milijardi dolara i izgubio mnogo novca. Ali ovdje nije riječ o novcu, riječ je o 25 - 30 hiljada vojnika mjesečno, uglavnom vojnika - rekao je Tramp.
U Abu Dabiju na odvojenom, bialteralnom sastanku, srešće se i ruska i američka delegacija čiji je sastav manje bezbjednosan, a više političko-ekonomski.
Ukrajinski predsjednik nakon sastanka sa Trampom u Davosu izjavio je da je ključni dogovor o garancijama bezbjednosti dogovoren i da se čeka Tramp da zakaže dan i mjesto za potpisivanje.
Dosadašnje iskustvo govori da sve može da se promijeni.

Prvi put od početka rata predstavnici Ukrajine, Rusije i SAD za istim stolom: Šta je glavni kamen spoticanja

Francuska mornarica je, djelujući na osnovu obavještajnih podataka Ujedinjenog Kraljevstva, juče u Sredozemnom moru presrela tanker koji je prevozio rusku naftu. Ova akcija bila je usmjerena protiv sankcionisane ruske „flote u sjeni“. Francuska mornarica danas je objavila snimak akcije.
Francuske pomorske vlasti za Sredozemlje navele su da se sumnja kako brod, pod imenom Grinch, plovi pod lažnom zastavom. Francuska mornarica, čiji su specijalci ukrcali na tanker, otpratila je brod do luke radi dodatnih provjera, dodaje se u saopštenju.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fbayraktar_1love%2Fstatus%2F2014758626007695802%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2014758626007695802%7Ctwgr%5E5cdac2c58a9d81fc60a4fd4703b99d51311585a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Prihodi od nafte ključan su dio ruskog gospodarstva, omogućavajući predsjedniku Vladimiru Putinu da ulaže sredstva u ratne napore protiv Ukrajine, a da pritom ne pogorša inflaciju za stanovništvo i ne ugrozi stabilnost valute.
Francuska i druge zemlje obećale su da će suzbiti „flotu u sjeni“ naftnih tankera koji krše sankcije, a stručnjaci procjenjuju da ona broji više od 400 brodova. Takođe, pokušavaju osigurati sporazume sa državama pod čijim zastavama brodovi plove kako bi se olakšalo ukrcavanje na plovila.
- Odlučni smo da podržimo međunarodno pravo i osiguramo efikasnu primjenu sankcija. Aktivnosti "flote u sjeni" doprinose finansiranju agresorskog rata protiv Ukrajine - rekao je francuski predsjednik Emanuel Makron u objavi o presretanju, uz fotografiju francuskog helikoptera iznad broda.
Francuska misija sprovedena je u saradnji sa Ujedinjenim Kraljevstvom, koje je prikupilo i podijelilo obavještajne podatke koji su omogućili presrijetanje, navode francuski vojni zvaničnici koji su za Associated Press govorili pod uslovom anonimnosti.
Prema njihovim riječima, brod je plovio pod lažnom zastavom Komorskih ostrva, arhipelaga uz istočnu obalu Afrike, a posada je indijska. Presretnut je u zapadnom Sredozemlju, nedaleko od južnog španskog obalnog grada Almerije.