Većina studenata koja studira van granica Crne Gore nastavi i svoj radni angažman i život u inostranstvu. Cilj je napraviti početni korak i ostati u kontaktu sa njima kako bi bili uključeni u višegodišnje, održive projekte, ne samo finansijske, već i kadrovske. Crna Gora šalje u kontinuitetu poruke da su iseljenici njeni najbolji predstavnici i diplomate, ali i ljudi koji održavaju finansijski sistem Crne Gore – rekao je u intervjuu za centralnu informativnu emisiju 24 Sata na Televiziji E ministar za dijasporu Mirsad Azemović.
Registar dijaspore je, kaže Azemović, nasušna potreba Ministarstva dijaspore da bi se preko tačnih podataka o crnogorskoj dijaspori širom svijeta moglo strateški djelovati prema iseljenicima.
– Zaključili smo da je postojeći registar bio jako glomazan, komplikovan za popunu i da definitivno nije dao rezultate, pa smo pristupili izradi novog registra. U saradnji sa Ministarstvom javne uprave izradili smo registar kojim smo uklonili manjkavosti prethodnog, pojednostavili dosta pitanja, sveli to otprilike na dvije minute jedne ankete. Mogu vam reći da je naša dijaspora sa velikim zadovoljstvom prihvatila taj registar, iako je bilo otpora zbog loše interpretiranih namjera. Namjera je da registrujemo našu dijasporu i da znamo koji su njihovi afiniteti, obrazovni profili i, na kraju, da li oni žele da ulažu u Crnu Goru ili ne. Preko tog registra dobićemo kompletnu sliku naše dijaspore i znaćemo koje politike država treba da sprovodi – rekao je Azemović.
Podsjeća da su državi potrebni tačni statistički podaci o broju crnogorskih iseljenika, jer ta dijaspora, ističe on, doprinosi razvoju države kako u ekonomskom, tako i u kadrovskom smislu.
– Pokušavamo ljude dobrim politikama vratiti u državu, iskoristiti njihove kapacitete i u finansijskom dijelu, ali i iskustvo, stečena znanja i diplome. Važna je i činjenica da je naša dijaspora dobro konektovana sa velikim sistemima, fondovima i politikama u državama prijema, što predstavlja resurs za lobiranje Crne Gore u svijetu. Očekujem da će privući direktne strane investicije koristeći veze koje su uspostavili – istakao je ministar.
Dodaje da su budžetom opredijelili sredstva za unapređenje ključnih projekata, među kojima je i manifestacija Dani dijaspore, koja se ove godine održala u šest opština.
– Sljedeće godine računamo da možemo povećati broj opština partnera i iznos budžeta. Nastavljamo i online kurs crnogorskog jezika koji smo pokrenuli krajem ove godine – želja naše dijaspore koja traje godinama. Prva grupa završava u martu, a krećemo i sa novom. Računam na više zainteresovanih jer se već proširila pozitivna priča ove prve grupe. Pokrećemo i kancelariju za povratnike – naglasio je Azemović.
Da bi se crnogorski jezik izučavao svuda gdje egzistira dijaspora, potrebni su veći resursi i stručni kadrovi.
– Počeli smo konsultacije sa Ministarstvom prosvjete da vidimo kako najbolje možemo da im izađemo u susret. Treba istaći da kada je u pitanju dijaspora, djelujemo sa više adresa i institucija: Ministarstvo dijaspore, Ministarstvo prosvjete, Ministarstvo sporta, Univerzitet Crne Gore, Ministarstvo vanjskih poslova – rekao je Azemović.
Kao nedostatke navodi česte promjene na direktorskim pozicijama u nekadašnjoj Upravi, nedostatak kadrovskih kapaciteta i lošu percepciju dijaspore o funkcionisanju te institucije.
Ističe da je jezik najveća potreba iseljenika, ali i povezivanje dijaspore i države kroz kulturno-umjetničke programe.
– Trebalo je vremena da se vrati povjerenje dijaspore. Imamo preko 200 registrovanih udruženja sa kojima sarađujemo, a mnogo naše dijaspore individualno se uključuje u humanitarne aktivnosti. Zato smo morali obići većinu udruženja i vidjeti njihove potrebe – kaže Azemović.
Važna je, poručuje, veza dijaspore sa maticom jer su ti ljudi patriote koji prate dešavanja u Crnoj Gori.
– Dobili smo podatak da je na Montesongu glasalo 13.000 ljudi iz dijaspore, a 17.000 iz Crne Gore. To pokazuje koliko prate dešavanja. Moramo iskoristiti momenat njihove privrženosti matici da ih motivišemo da se vrate i da slobodnije ulažu kapital stečen u inostranstvu, da ga vraćaju u Crnu Goru za kvalitetne projekte – poručio je ministar.
Podsjetio je da je Ministarstvo dijaspore počelo sa nekoliko službenika, da su gradili sistem i intenzivno radili na medijskoj promociji.
– Samo ove godine dao sam više od 30 intervjua za crnogorske medije, mnogo i za štampane, i zadovoljan sam prisustvom u javnosti. Ovo je glomazna Vlada i nije lako doći do medijskog prostora; potrebni su kvalitetni projekti da biste privukli pažnju. Mislim da smo uspjeli da fokus stavimo na ovo Ministarstvo – zaključio je Azemović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Politika

Azemović: Moramo iskoristiti taj momenat privrženosti matici da motivišemo iseljenike da se vrate u državu

Predsjednik Odbora za evropske integracije i poslanik u Skupštini Crne Gore Ivan Vuković saopštio je da je imao sadržajan i koristan razgovor sa premijerom Milojkom Spajićem.
Kako je naveo na mreži Iks, saglasili su se da proces evropske integracije mora biti prioritetna obaveza svih političkih aktera u zemlji. 
- Crna Gora ima istorijsku priliku da postane 28. članica EU - dodao je Vuković. 
Kako zaključuje, naredna godina je ključna za uspjeh procesa.

500x500

1250x600

1084x550

Vuković i Spajić: Proces evropske integracije mora biti prioritetna obaveza svih političkih aktera u zemlji

Opštinski odbor DPS Pljevlja podnio je inicijativu za sazivanje vanredne sjednice Skupštine opštine, nakon što je Direkcija za ekološku inspekciju Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera donijela rješenje o pečaćenju kotlovskog postrojenja Kotlarnice u Skerlićevoj ulici.
Iz DPS-a upozoravaju da bi sprovođenje ovog rješenja usred zime značilo prekid grijanja za veliki broj domaćinstava i direktno ugrožavanje osnovnih životnih uslova građana Pljevalja.
Naglašavaju da je zaštita životne sredine neupitna obaveza, ali da takve mjere moraju biti praćene prelaznim i održivim rješenjima, posebno jer je jasno da proces potpune toplifikacije grada neće biti moguće realizovati u kratkom roku.
Zbog toga DPS Pljevlja predlaže da se odluka o pečaćenju stavi van snage, kao i da se u budžetu Opštine za 2026. godinu obezbijede sredstva za kompletnu ekološku rekonstrukciju kotlarnice u Skerlićevoj, kako bi ona mogla da radi u skladu sa propisima i standardima zaštite zdravlja ljudi i životne sredine.
– Naš cilj nije odlaganje rješenja, već odgovoran pristup koji omogućava da postojeća infrastruktura funkcioniše na ekološki prihvatljiv način, sve dok se ne obezbijedi trajni sistem grijanja – poručuju iz OO DPS Pljevlja.
Iz ove partije očekuju da će nadležni prepoznati ozbiljnost situacije i omogućiti hitno razmatranje pitanja na vanrednoj sjednici lokalnog parlamenta.

DPS Pljevlja traži hitnu sjednicu SO Pljevlja: Zatvaranje kotlarnice u Skerlićevoj mora biti riješeno bez ugrožavanja građana

Za sjutra je zakazana sjednica Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu Skupštine Crne Gore.
Na dnevnom redu su dva amandmana na Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš, koje su podnijeli poslanici Gordan Stojović, Slađana Kaluđerović i Bogdan Božović.
- Dnevni red će se dopuniti naknadno pristiglim amandmanima - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Podsjećamo, poslanici Nove srpske demokratije tražili su izmjene i dopune Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš kojim se briše iz člana jedan odredba da je dinastija „detronizovana protivno Ustavu za Knjaževinu Crnu Goru aktom nasilne aneksije države iz 1918. godine“.
Na dnevnom redu sjutrašnje sjednice Odbora su i Predlog zakona o izmjeni Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore, koji je podnijela Vlada Crne Gore, Predlog zakona o izmjeni Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, koji je podnijela Vlada Crne Gore, Predlog zakona o izmjeni Zakona o Državnom tužilaštvu, koji je podnijela Vlada Crne Gore i Amandmani Odbora na Predlog zakona o dopunama Zakona o parničnom postupku.
Početak zasijedanja zakazan je za 11 sati.&nbsp;

Sjutra sjednica Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu: Raspravljaće i o izmjenama i dopunama Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš

Demokratska narodna partija (DNP) i Nova srpska demokratija (NSD) zatražili su brisanje člana 1 iz Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović-Njegoš koji se tiče aneksije da bi podržali izmjene i dopune tog akta, dok opozicija podršku uslovljava zadržavanjem termina –nasilna aneksija– u zakonskom tekstu.
Poslanici crnogorskog parlamenta završili su danas raspravu o predlogu izmjena i dopuna Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš, a izjasniće se naknadno.
Izmjenama i dopunama tog zakona, koje su podnijeli poslanici Pokreta Evropa sad (PES) Miloš Pižurica i Gordan Stojović, između ostalog, predlaže se brisanje riječi –nasilna– iz formulacije koja se odnosi na aneksiju Crne Gore 1918. godine.
Predsjednik Skupštine Andrija Mandić rekao je da su predlagači sami predložili izmjene i dopune Zakona, nakon razgovora sa princom Nikolom.
– Imaju opoziciju i dio parlamentarne većine koji se spore oko jednog detalja i mislim da je naš poslanički klub dao jedan dobar predlog kako bi se ta većina obezbijedila i kako bi se uradilo ono što je potpuno ispravno – rekao je Mandić.
On je istakao da predlagač sam treba da procijeni kako da dođe do potrebne većine.
– Mi želimo da se taj dvorac vrati potomcima dinastije Petrović Njegoš, ali da bi se to uradilo morate da povučete neki potez – ili ćete da dodate ovo –nasilna– da imate glasanje i taj zakon, ili da maknete i da iz zakona izbacimo istorijski kontekst – rekao je Mandić i dodao da ne vidi zašto, ako se vraća neki dvorac, u Zakonu terba da bude odredište o nekom istorijskom kontekstu.
On je istakao da se predlog izmjena i dopuna zakomplikovao zbog člana 1, koji treba preurediti.
Pižurica je rekao da će kada bude glasanje vidjeti da li će imati potrebnu većinu.
– Još jednom molim da probate da nađete snage da izglasamo Zakon koji će najzad staviti tačku na tešku poziciju koju ima dinastija Petrović Njegoš i da izglasamo zakon koji će da vrati makar dio onoga što naša dinastija zaslužuje – dodao je Pižurica.
On je rekao da je cilj predloga da se Crna Gora dostojanstveno oduži dinastiji Petrović Njegoš, koja je stvarala njenu državnost, međunarodno priznanje i evropski indentitet.
– Ovaj zakon je civilizacijski gest, da se ispravi istorijska nepravda, a da se ne produbljuju nove podjele, njegova suština je da afirmišemo ono špto je najbolji dio naše tradicije, Cnru Goru kao otvoreno društvo i zajednicu svih građana, bez obzira na vjeru, porijeklo ili političko uvjernje – kazao je Pižurica.
On je istakao da zato taj predlog spaja Crnu Goru, umjesto da je dijeli po linijama prošlosti.
Pižurica je, obrazlažući predlog izmjena i dopuna, rekao da se tim predlogom uvodi rodna ravnopravnost, jer nasljednik dinastičke tradicije više nije samo prvorođeno muško dijete, već prvi put to može da bude i žensko dijete.
On je istakao da se predlogom predviđa da se dvorac Kruševac u Podgorici, sa pripadajućim zemljištem, prenese u vlasništvo potomcima dinastije Petrović Njegoš, što je, prema riječima Pižurice, čin istorijskog poštovanja i kulturnog kontinuiteta, a ne privilegije.
– Jasno se propisuje da u slučaju eventualne prodaje jedini kupac može biti Crna Gora, po unaprijed određenoj cijeni. Nema prostora za zloupotrebu i preprodaju, država ostaje krajnji garant i čuvar tog nasljeđa – rekao je Pižurica.
Kako je naveo, zakonom se vraća plac od pet hiljada kvadrata na Cetinju u vlasništvo države, čime se dodatno potvrđuje odgovornost i povjerenje između države i dinastije.
– Ono što je važno, porodica Petrović Njegoš, iako više od decenije čeka da joj se ispune preduzete obaveze, nije pokazala gramzivost, niti tražila više, već vraća imovinu koja je ranije bila dodijeljena, pokazujući time dostojanstvo i odsustvo pohlepe – naglasio je Pižurica.
On je istakao da najviše pažnje u javnosti nije izazvala nijedna od tih stvari, već jedna riječ – –nasilna–.
– Ona je izostavljena, ne zato što želimo da promijenimo istoriju, već zato što želimo da zakon bude terminološki, pravno, istorijski tačan – rekao je Pižurica i naveo da u međunarodnom pravu aneksija znači prisjedinjenje teritorije bez saglasnosti legitimne vlasti ili naroda.
Kako je dodao, aneksija već po definiciji sadrži element nasilja, pa zato govoriti o nasilnoj aneksiji ima smisla samo retorički, ne pravno ili lingvistički.
Pižurica je rekao da je u julu 2010. godine tadašnja Vlada predložila zakon u kojem nije bilo ni pomena riječi aneksija, a kamoli nasilna, a da je tek na insistiranje tadašnjeg predsjednika Skupštine Ranka Krivokapića novim predlogom zakona iz aprila 2011. godine dodat prvi član za koji se on strogo zalagao.
On je rekao da predložene izmjene i dopune imaju podršku i princa Nikole Petrovića.
Stojović je kazao da je Zakon o potomcima dinastije Petrović Njegoš nastao u direktnoj i kontinuiranoj komunikaciji sa predstavnicima te dinasije, uz puno uvažavanje njihovih stavova i osjećaja.
Kako je naveo, ako neko danas ima problem sa dinastijom Petrović Njegoš, onda ima problem sa fundamentom Crne Gore.
– Crna Gora nije nastala juče, ne počinje 21. maja 2006. godine, već traje vjekovima, a Petrovići su tu državu konačno oblikovali, odbranili – istakao je Stojović.
On je istakao da je tužno što se jedan naslijeđeni problem, koji je država bila dužna da riješi, koristi za stvaranje novih razdora.
Lider Demokratske narodne partije Milan Knežević rekao je da priča o aneksiji i nepravdi koja je nanesena dinastiji Petrović Njegoš ima nekoliko praznina.
– Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (SHS) i njena Skupština, na zathjev kralja Aleksandra Karađorđevića, donijela je posebnu odluku o obeštećenju dinasije Petrović Njegoš, sa desetinama miliona franaka, a to su desetine ili stotine miliona EUR u današnjoj vrijednosti, i onda su potomci dinastije Petrović Njegoš kupovali vile po Nici – rekao je Knežević.
On je rekao da su poslanici DNP-a spremni da glasaju za predložene izmjene i dopune Zakona o statusu potomaka dinastije, ako se iz uvoda izbaci anekcija.
– Ne možemo da prihvatimo da je Srbija anektirala Crnu Goru – dodao je Knežević.
Poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) Nela Savković Vukčević rekla je da bi izostavljanje riječi nasilna značilo po ko zna koji put ogriješiti se o žrtve, koje još nijesu ni prebrojane, jer gomile fascikli i dalje stoje u Državnoj arhivi.
– O tome se nije pričalo, tek poneki dokument, tek poneki komentar u najužem krugu porodice, zato što kad je došlo novo vrijeme za ideju bratstva i jedinstva ova tema takođe bila tema podjela – rekla je Savković Vukčević, navodeći da je to greška i da su podjele nastale 1918. godine kada je napravljen dubok jaz koji se ne može prevazići.
Ona je rekla da je tada zloupotrebom, pod podmuklim nazivom –bratskog ujedinjenja–, Crna Gora ostala bez dinastije, bez imena, jezika, nacije, kulture, svoje crkve.
– Ona je tada nestala, nije više postojala kao subjekt, prvi put u svojoj u istoriji se našla u tom položaju– navela je Savković Vukčević.
Ona smatra da je nasilna anekcija preblag naziv.
– Ako pitate mene to je preblagi naziv, jer se ovdje radilo o istrebljenju svega što se predstavljalo crnogorskim. To piše i u čitulji porodice Mijuškovića, koja kaže da se u posrbljavanju ne vodi računa gdje je rad svim tim nedjelima – istakla je Savković Vukčević.
Ona je Stojoviću rekla da stoji uz bjelaše i četnike.
– Na istoj toj strani ste. Zbog toga je ovdje predsjednik Skupštine četnički vojvoda, zbog toga je amblem simbol okupirane Crne Gore i Vi ste na naličju te istorije–, kazala je Savković Vukčević.
Poslanik PES-a Vasilije Čarapić rekao je da je Stojović uspio da uzdrma sve ono što je bila politika DPS-a bila u prethodnim decenijama.
– Uspio da uzdrma time što je targetirao istinu koju vi pokušavate moleskim radovima da sakrijete. Vi krečite određene segemnte istorije vaše partije, a Stojović je tu da kaže ono što je suština i da to razotkrije – naveo je Čarapić i dodao da je DPS ugrožen djelovanjem Stojovića.
On je istakao da je suština zakona da se Petrovićima izađe u susret, jer ih je DPS prevario.
– DPS je obećao dinastiji Petrović obeštećenje i zeleni dvorac na Cetinju i to nije ispunio i sada imamo situaciju da želimo da se odužimo dinastiji Petrović i da ispravimo nepravdu, jer su prevareni od Mila Đukanovića i DPS-a, jer se nije realizovano ono što im je obećano ovim zakonom – rekao je Čarapić i istakao da će PES, ako dobije podršku, obešteti dinastiju i ispraviti ono što je prema njima skrivljeno.
Poslanik Demokrata Boris Bogdanović rekao je da danas Skupština ispravlja nepravdu prema dinastiji Petrovića.
– Danas ispravljamo nepravdu i prema jednoj državi koju smo u jednom mračnom času odvojili od svojih svetinja i predali u ruke onih koji su je pretvorili u svoju fotelju, funkciju, mjesto kriminala i korupcije – naveo je Bogdanović.
On je istakao da je vrijeme da se Crna Gora vrati svom narodu, sebi i slavnoj dinastiji Petrović Njegoš.
Poslanik DPS-a Jevto Eraković rekao je da je današnju temu inicirao PES čija je ideja da izostankom jedne riječi iz prethodnog Zakona stvori istorijsku diskusiju.
– Da nije bilo toga, da je neko ponudio da se dinastiji Petrović obezbijede ove nadležnosti kako zakonsko rješenje i propisuje, sigurni budite ovaj zakon bi bio danas usvojen i predstavnici DPS-a bi glasali za ovaj zakon – kazao je Eraković.
Kako je naveo, niko nema pravo da govori da se predlogom o kojem se danas raspravlja ispravlja bilo kakva istorijska nepravda prema Petrovićima.
– Onaj ko zna crnogorsku istoriju zna kakva je veza između Erakovića i Petroviću, prema tome neću više da vas čujem da vi branite Petroviće, jer ovo nije branjenje Petrovića, nego pokušaj mijenjanja crnogorske istorije – naglasio je Eraković.
Poslanik Socijalističke narodne partije Bogdan Božović rekao je da u Zakonu postoje određeni članovi koji duže vremena služe kao tačka sporenja i podjela.
– Možda je trebalo povesti dijalog kako bi se pokušao postići kompromis oko nekih istorijskih događaja koji su bili duže vremena predmet sporenja – naveo je Božović ističući da dinastija Petrović Njegoš zaslužuje duboko poštovanje.
On je naveo da je istorijska uloga dinastije Petrović Njegoš komplementarna sa istorijskom istinom o nacionalnom karakteru Crne Gore.
– To je posebno izraženo krajem 19. i početkom 20. vijeka. Što se tiče politike kralja Nikole, ona se zasnivala kako se tada govorilo na prvjenstvu u srpstvu – dodao je Božović.
Poslanik Socijaldemokrata Nikola Zirojević rekao je da predložene izmjene i dopune u suštinskom smislu nijesu toliko loše i da bi ih podžao da nema izmjena člana 1 i brisanja riječi –nasilna– aneksija.
– Mi ne možemo i nećemo glasati za ovaj predlog, jasno je svima zbog člana 1. Naš stav je jasan da se 1918. godine desila nasilna aneksija Crne Gore – kazao je Zirojević.

Podijeljena mišljenja o izmjenama Zakona o statusu potomaka Petrović-Njegoša

Poslanici Nove srpske demokratije Dejan Đurović i Jovan Vučurović predložili su izmjene i dopune Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš kojim se briše odredba da je dinastija „detronizovana protivno Ustavu za Knjaževinu Crnu Goru aktom nasilne aneksije države iz 1918. godine“.
Kako su predložili, član 1 treba da glasi „radi istorijske i moralne rehabilitacije dinastije Petrović Njegoš ovim zakonom se uređuju pitanja od značaja za status potomaka dinastije Petrović Njegoš“.
Vučurović je kazao da je važno iz teksta zakona ukloniti bilo kakva jednostrana istorijska tumačenja kakva su sadržana u sadašnjem tekstu.
- Petrovići pripadaju čitavoj Crnoj Gori i treba da budemo makar oko nečega zajedno. Priča o aneksiji je neutemeljena jer niti je bilo aneksije Crne Gore niti nasilnog pripajanja. Narod Crne Gore je 1918. u ogromnoj većini bio za ujedinjenje i to je vjekovna težnja našeg naroda i jedan od najznačajnijih datuma u našoj istoriji - naveo je Vučurović u saopštenju.
Kako je rekao, volja naroda za ujedinjenjem je potvrđena na Konsultu naroda iz 1920. i to su činjenice.
- Međutim, imamo i druga tumačenja i zato tekst zakona treba osloboditi od toga - kazao je Vučurović.

Đurović i Vučurović predložili izmjene: Bez „aneksije“ u Zakonu o statusu dinastije Petrović-Njegoš

Predsjednik Jakov Milatović potpisao je ukaze o proglašenju 26 zakona.
To je saopšteno iz Kabineta Predsjednika Crne Gore.
Predsjednik Crne Gore potpisao je ukaze o proglašenju tri zakona, koje je donijela Skupština Crne Gore 28. saziva na Četvrtoj sjednici Drugog redovnog (jesenjeg) zasijedanja u 2025. godini, dana 27. decembra 2025. godine, i dvadeset i tri zakona koje je donijela Skupština Crne Gore 28. saziva na Sedmoj sjednici Drugog redovnog (jesenjeg) zasijedanja u 2025. godini, dana 27. decembra 2025. godine.
Proglašeni su sljedeći zakoni:
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o slobodnom pristupu informacijama;
Zakon o dopunama Zakona o ograničavanju upotrebe duvanskih proizvoda;
Zakon o dopunama Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti;
Zakon o bezbjednosti i interoperabilnosti željeznice;
Zakon o dopunama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poreskoj administraciji;
Zakon o izmjenama i dopunama Carinskog zakona;
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama;
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o državnom premjeru i katastru nepokretnosti;
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o izgradnji objekata;
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o mirnom rješavanju radnih sporova;
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju;
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica;
Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje;
Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju;
Zakon o izmjenama Zakona o carinskoj službi;
Zakon o izmjeni Zakona o državnoj imovini;
Zakon o Klasifikaciji djelatnosti;
Zakon o kolektivnim tužbama za zaštitu interesa potrošača;
Zakon o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima;
Zakon o opštoj bezbjednosti proizvoda;
Zakon o sigurnosti pomorske plovidbe;
Zakon o sprečavanju zagađenja mora sa brodova;
Zakon o reprogramu poreskog potraživanja jedinice lokalne samouprave, fonda, javne ustanove i privrednog društva čiji je osnivač jedinica lokalne samouprave;
Zakon o sprovođenju regulative (EU) 2023/988 o opštoj bezbjednosti proizvoda;
Zakon o budžetu Crne Gore za 2026. godinu i
Zakon o potvrđivanju Multilateralne konvencije za primjenu mjera koje se u cilju sprečavanja erozije poreske osnovice i premještanja dobiti odnose na poreske ugovore.
Ukazi o proglašenju ovih zakona biće objavljeni u „Službenom listu Crne Gore“.

Milatović proglasio 26 zakona

Pratite informativnu emisiju 24 sata na Televiziji E večeras u 19 časova.
Tema dana je protest kamiondžija u Podgorici.
Gost večerašnje emisije je Mirsad Azemović, ministar dijaspore.
U emsiiji ćemo se baviti i sljedećim temama:
- Između 100 i 150 vozača kamiona danas u podne započelo protestnu vožnju podgoričkim ulicama jer su nezadovoljni položajem i stanjem u drumskom prevozu. 
- Sud za prekršaje u Beranama oslobodio optužene za napad na fotoreportere i novinara na skupu u Gornjem Zaostru, gdje je podignut, pa uklonjen spomenik Pavlu Ðurišiću. 
- Poslanici raspravljali o predlogu PES-a da se iz Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš izbriše pridjev "nasilna" uz riječ "aneksija" 
- Koji su glavni zaključci nakon sastanka lidera SAD-a I Ukrajine na Floridi?

''24 sata'' na TV E: Gost Mirsad Azemović

Ponovno stavljanje Predloga zakona o ANB-u na dnevni red sjednice čiji sadržaj nije unaprijed poznat predstavljalo bi grubo narušavanje demokratske kulture, ocijenili su iz Akcije za ljudska prava (HRA).
"Povodom najavljene nove sjednice Skupštine Crne Gore za sjutra, 30. 12. 2025, za koju dnevni red još uvijek nije utvrđen, Akcija za ljudska prava (HRA) izražava zabrinutost zbog narušavanja principa transparentnosti zakonodavnog procesa. Ovakva praksa, koja otvara vrata donošenju zakona "preko koljena", lako može da uključi i Predlog zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB), koji posebno ugrožava ljudsko pravo na privatnost", upozoravaju u saopštenju.
Podsjećaju da je ovaj predlog zakona bio skinut sa dnevnog reda u julu, zajedno sa Zakonom o unutrašnjim poslovima i izmjenama zakona o javnim okupljanjima, posle, ističu iz HRA, ozbiljnih kritika NVO i opozicije, ali da nije formalno povučen iz procedure.&nbsp;
"Predsjednik Skupštine, Andrija Mandić, je saopštio da su predlozi zakona u ovom slučaju skinuti sa dnevnog reda da bi se u poboljšala komunikacija sa javnošću i međunarodnim partnerima. Međutim, o ovom predlogu zakona sa javnošću nije komunicirano, nije održana javna rasprava, niti je javnost informisana o mišljenju Evropske komisije. Isto važi i za amandmane na Zakon o unutrašnjim poslovima, koji su, uprkos tome, u međuvremenu progurani kroz dva skupštinska odbora. U tako netransparentnoj situaciji lako može doći do usvajanja zakona koji ne ispunjavaju standarde zaštite ljudskih prava, koje Crna Gora mora da prihvati prije pridruživanja EU", naglasili su iz HRA.
Imajući u vidu izjave ministra pravde, Bojana Božovića, da nijedan zakon iz nadležnosti Ministarstva pravde neće biti usvojen bez mišljenja Evropske komisije, HRA je saopštila da je danas zatražila od Ministarstva pravde i Ministarstva evropskih poslova objavljivanje mišljenja Evropske komisije o Predlogu zakona o ANB-u i Predlogu zakona o unutrašnjim poslovima.&nbsp;
Javnost, poručuju iz HRA, mora dobiti uvid u usklađenost predloga zakona sa evropskim standardima, od čega neposredno zavisi pridruživanje države EU, što bi trebalo da je prvenstveni opšti interes.
"Ponovno stavljanje Predloga zakona o ANB-u na dnevni red sjednice čiji sadržaj nije unaprijed poznat predstavljalo bi grubo narušavanje demokratske kulture. Zakoni koji utiču na ljudska prava moraju se usvajati isključivo kroz otvoren, inkluzivan i odgovoran proces, da bi se obezbijedilo poštovanje međunarodnih standarda, obaveza Crne Gore prema EU i međunarodnim tijelima za ljudska prava", zaključuju u saopštenju.

HRA upozorava na netransparentnost Skupštine i moguće usvajanje Zakona o ANB bez javne rasprave

Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu na današnjoj sjednici nije podržao Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš, koji su podnijeli poslanici PES-a Miloš Pižurica i Gordan Stojović. Poslanici Pokreta Evropa sad su tražili da se izmjenama Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš izbriše pridjev "nasilna" uz riječ "aneksija" ističići da to nema političku konotaciju, već da je to pleonazam. Nakon uvodnog obrazlozenja i rasprave koja je vođena, Odbor nije podržao Predlog zakona i predlaže Skupstini da isti ne usvoji. Za su bila četiri poslanika. Šest poslanika je bilo protiv i dva su bila uzdržana.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251229151216_aac6e2ed42a9229c83ac2bebc179f57f37701cd4677103bf754473e3dc3d997b.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251229151216_aac6e2ed42a9229c83ac2bebc179f57f37701cd4677103bf754473e3dc3d997b" data-rendition-name="original" width="970" height="683" loading="lazy" alt="Odbor odbio prijedlog Zakona o statusu potomaka Petrovića"></figure>  Podsjećamo, na sjednici Odbora 12. novembra 2025. godine poslanici su se izjašnjavali o ovom pitanju, ali tada nijesu glasali, već je to ostavljeno za kasnije. Tada su poslanici Socijalističke narodne partije Slađana Kaluđerović i Bogdan Božović podnijeli amandman da se "nasilna aneksija" zamijeni sa "ujedinjenje Crne Gore i Srbije". <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.3688%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fodbor-za-politicki-sistem-danas-o-zakonima-o-strancima-i-statusu-potomaka-dinastije-petrovic-wefsr78p&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Odbor nije podržao da se iz Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš izbriše riječ ''nasilna'' uz aneksija

Ukazom ruskog predsjednika Vladimira Putina Ministarstvo odbrane Rusije sprovelo je regrutacijski poziv za 135.000 vojnih obveznika koji će biti upućeni na obuku u regrutne centre.
Kao i prilikom prethodnih poziva za vojsku, ruski regruti imali su pravo da biraju vojnu službu u različitim vojnim rodovima i oružanim snagama, uzimajući u obzir svoje zdravstveno stanje i rezultate profesionalne psihološke selekcije.
- Jesenji poziv građana na vojnu službu 2025. godine je završen. U skladu s Uredbom br. 690 od 29. septembra 2025. godine koju je izdao predsjednik Rusije, u jesen ove godine na vojnu službu u Oružanim snagama Rusije i drugim trupama i vojnim formacijama pozvano je 135.000 regruta - navodi se u saopštenju Ministarstva odbrane Rusije.
Prema ruskim zakonima o regrutaciji i mobilizaciji vojnih snaga, pozivi za regrute se proglašavaju u proljeće i jesen.
Ruski parlament je 2023. godine usvojio zakon o povećanju maksimalne starosne granice za regrutaciju muškaraca sa 27 na 30 godina, čime se povećava broj mladića koji su obavezni da odsluže jednogodišnju vojnu službu.

Putin potpisao poziv za regrutaciju: Na obuku se upućuje 135.000 mladića

Emisija "Srećan dan" donosi inspirativne priče koje spajaju nauku, tehnologiju, muziku i emocije.
Crna Gora je napravila istorijski iskorak – lansiran je prvi crnogorski satelit Luča. O značaju ovog poduhvata za našu zemlju govori Nina Drakulić, magistrica telekomunikacija.
Otvaramo i jednu od ključnih tema savremenog doba – kako vještačka inteligencija utiče na zdravlje i zaštitu na radu. Da li nam AI olakšava posao ili donosi nove izazove, gdje su granice odgovornosti i bezbjednosti, analiziraju Danka Ćetković, NLP stručnjakinja, i Vladimir Krsmanović, koordinator za međunarodnu saradnju i projekte Saveza sindikata.
Muzička scena dobija zasluženo mjesto – grupa Bubnjivi i psi proglašena je za grupu godine. Sa Ivanom Ivanovićem, vokalom, gitaristom i autorom muzike i tekstova, razgovaramo o autentičnom zvuku, stvaralaštvu i godini ispunjenoj nastupima.
Za kraj, Srećan Al podsjeća na najljepše trenutke godine – one koji su nas nasmijali, pokrenuli i povezali.
Gledajte „Srećan dan“ od 9 do 11 sati na Televiziji E!

„Srećan dan“: Prvi crnogorski satelit, uticaj vještačke inteligencije i priča o bendu godine

Udruženje lokalnih javnih emitera Crne Gore izražava ozbiljnu zabrinutost zbog razrješenja Savjeta Radio Andrijevice, i poziva prvenstveno resorno Ministarstvo – Ministarstvo kulture i medija, kao i Agenciju za AVM usluge, da zauzmu jasan stav u ovom slučaju.
Naime, na sjednici SO Andrijevica, održanoj 28.12.2025. godine, razriješen je Savjet Radio Andrijevice, sa obrazloženjem da su pojedini članovi tog Savjeta bili na odborničkim listama na lokalnim izborima u ovoj opštini, navodi se u saopštenju NVO Udruženje lokalnih javnih emitera Crne Gore .
Međutim, članovi Savjeta Radio Andrijevice su na tu funkciju izabrani u vrijeme važenja Zakona o elektronskim medijima, kada sama kandidatura na odborničkoj listi nije predstavljala sukob interesa, već se sukob interesa odnosio na same odbornike (dakle ne i na kandidate), što je bilo normirano članom 17 ovog zakona – navodi se u saopštenju.
Zakon o AVM uslugama, kako su dodali, proširio je sukob interesa i na kandidate za odbornike, međutim, taj zakon je stupio na snagu 19. juna 2024. godine, a poslednji lokalni izbori u opštini Andrijevica održani su prije toga.
Dakle, ovdje se radi o tome da SO Andrijevica vrši retroaktivnu (povratnu) primjenu Zakona o AVM uslugama, što je neustavno i nezakonito. Na ovaj način direktno se urušava funkcionalna nezavisnost savjeta lokalnog javnog emitera – ukazali su.
Kako su saopštili izuzetno je sporno i to što u svakom slučaju mandat članovima Savjeta Radio Andrijevica ističe za svega nekoliko mjeseci, pa je upitno da li je zapravo krajnji cilj ovakvog postupanja SO Andrijevica &nbsp;– razrješenje direktora Radio Andrijevice, budući da je savjet tijelo koje imenuje i razrješava direktora.
Nažalost, dodali su, Radio Andrijevica nije jedini primjer političkih prelamanja preko lokalnog javnog emitera, kao i nezakonitih postupanja i pritisaka na savjete i direktore lokalnih javnih emitera.
Funkcionalna nezavisnost savjeta lokalnih javnih emitera jasno je propisana Zakonom o AVM uslugama. Nedozvoljen je bilo kakav nezakonit pritisak ili uticaj na članove savjeta i direktore lokalnih javnih emitera u njihovom funkcionisanju. Ovakva i slična postupanja ugrožavaju nezavisnost medija, a nezavisnost medija je jedan od najvažnijih stubova savremenog demokratskog društva – navodi se u saopštenju NVO Udruženje lokalnih javnih emitera Crne Gore.
Zakon o AVM uslugama, ukazali su, propisao je način finansiranja lokalnih javnih emitera upravo sa ciljem da ojača njihovu nezavisnost, uređivačku i svaku drugu, a ovakvo postupanje osnivača kakvo imamo na djelu u opštini Andrijevica je u direktnoj suprotnosti sa svim principima i ciljevima koje propisuju medijski zakoni u Crnoj Gori.
Stoga, kako smo naveli, pozivamo prije svega resorno Ministarstvo, a zatim i Agenciju za AVM usluge, da zauzmu stav po ovom pitanju, kako lokalni javni emiteri više ne bi bili predmet političkih podjela i trvenja, već kako bi im se omogućilo da u skladu sa zakonom pružaju javne usluge zbog kojih su i osnovani – zaključili su.

Udruženje lokalnih javnih emitera Crne Gore reagovalo povodom razrješenja Savjeta Radio Andrijevice

Obilne padavine u španskoj regiji Andaluziji izazvale su stotine intervencija hitnih službi i odnijele tri ljudska života, saopštila je regionalna vlast.
Prva žrtva pronađena je u mjestu Alhaurín El Grande, u provinciji Malaga, nakon što je osoba nestala zajedno s još jednim saputnikom kada je njihovo kombi vozilo odnijela rijeka. Civilna garda, vatrogasna jedinica, Civilna zaštita i druge hitne službe sprovele su operacije potrage i spašavanja. Tijelo druge osobe pronađeno je u podne. Preminuli su imali 53 i 54 godine.
Takođe je pronađeno tijelo osamnaestogodišnjaka koji se vodio kao nestao u mjestu Íllora, u provinciji Granada. Malaga je zabilježila najveći broj incidenata (343), a slijede je Granada s 58 i Almería s 48 slučajeva.&nbsp;
Druge andaluzijske provincije zabilježile su povremene incidente. Najčešći problemi uključivali su poplavljene kuće, garaže i ulice, zatvorene ceste, vozila koja su zaglavljena u vodi i blatu, te odrone kamenja, posebno u ruralnim i planinskim područjima.
Regionalna vlada aktivirala je Plan za vanredne situacije u slučaju rizika od poplava kako bi koordinisala resurse i osigurala javnu sigurnost. Trideset i šest andaluzijskih opština provelo je teritorijalne planove civilne zaštite, prvenstveno u onim provincijama koje su najviše pogođene padavinama.
Španski premijer Pedro Sánchez pozvao je na oprez povodom ove situacije. Hitne službe su nastavile preporučivati maksimalan oprez, uprkos tome što su se vremenske prilike smirile i većina upozorenja deaktivirana. Vlasti su savjetovale izbjegavanje nepotrebnih putovanja i upozorile građane da ne prelaze preko poplavljenih područja ili aktivnih vodotoka.

Velike poplave zahvatile djelove Španije: Sve hitne službe na terenu, tri osobe poginule

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine danas je usvojilo odluku kojom je legalizovana upotreba kanabisa u medicinske svrhe, piše Klix.
- Nakon godina borbe, opstrukcija, upornosti, konačno! Vijeće ministara je usvojilo odluku o legalizaciji kanabisa u medicinske svrhe. Kroz glavu mi prolazi prva konferencija u Parlamentu koju smo organizovali i na kojoj smo slušali svjedočanstva ljudi kojima je ulje kanabisa pomoglo. Pred očima su mi suze ljudi koji slušaju njihov vapaj za legalizovanjem lijeka. Prisjećam se svih sastanaka, gostovanja, lobiranja, molbi, svađa, ‘upozorenja’, poruka ljudi u potrebi, vrijedilo je - objavio je Saša Magazinović, bosanskohercegovački političar.
Naveo je da je danas presrećan i zahvalio svima koji su ovih godina učestvovali u borbi koja nije završena.
- Najvažniji korak je napravljen, ali đavo je u detaljima. Nastavljamo dalje, ali sada je mnogo lakše. Hvala punoIrfanu Ribićukoji je bio moj pokretač da se uključim u borbu za legalizaciju kanabisa u medicinske svrhe. Hvala ministarkiDubravki Bošnjakkoja je našla način da zaobiđe opstrukcije i predloži odluku -napisao je Magazinović.
Ova odluka u praksi znači da je sada kanabis po pravilniku iz kolone jedan (strogo zabranjeno), prebačen u kolonu dva (gdje je dozvoljeno korištenje pod strogom kontrolom).
U toj koloni su odavno opijum, morfijum i niz drugih sredstava koji se koriste u medicinske svrhe.

Vijeće ministara BiH usvojilo odluku o legalizaciji kanabisa u medicinske svrhe

Američki predsjednik ima povoljne ocjene kod svega oko trećine ljudi koji podržavaju stranke za koje Tramp želi da pobijede na vlasti u Francuskoj i Njemačkoj.
Predsjednik SAD Donald Tramp želi da ojača evropski desničarski populistički pokret, ali bi mogao imati više problema nego što očekuje u pridobijanju evropskih birača.
Lider MAGA (Make America Great Again) pokreta je nepopularan u Evropi, čak i među pristalicama desničarskih populističkih partija koje vidi kao saveznike, prema novoj anketi Politika (POLITICO) sprovedenoj u partnerstvu sa agencijom Public First, u kojoj je ranije ovog mjeseca ispitano više od 10.000 ljudi u pet zemalja. Njegovi najveći fanovi su u Velikoj Britaniji, gde je 50 odsto ispitanika bliskih partiji Reform imalo povoljno mišljenje o Trampu. Međutim, u Francuskoj i Njemačkoj, svega oko trećine ljudi koji su rekli da su podržavali desničarske partije izjavilo je da Trampa vidi u pozitivnom svjetlu.
Rezultati ankete dolaze nakon što je Trampova administracija predstavila novu strategiju nacionalne bezbjednosti usmjerenu na njegovanje „rastućeg uticaja patriotskih evropskih partija“, koje dobijaju sve veću podršku u Francuskoj, Njemačkoj i Ujedinjenom Kraljevstvu, iako to još nije pretočeno u izborne pobjede.
Novi podaci iz ankete Politika predstavljaju potencijalno upozorenje za desničarske populističke partije koje pokušavaju da privuku širu podršku, a istovremeno se približe Trampu, jer su ljudi koji su rekli da bi danas glasali za takve partije imali negativnije mišljenje o Trampu nego oni koji su ih podržavali u prošlosti, u Velikoj Britaniji, Francuskoj i Njemačkoj.
Američki predsjednik je još nepopularniji u opštoj populaciji. U Francuskoj i Njemačkoj, dvije trećine ispitanika imalo je negativno mišljenje o njemu. U Velikoj Britaniji, 55 odsto je izrazilo negativne stavove - tek nešto više nego u SAD, gde je 50 odsto reklo da ima negativno mišljenje. Tramp je najmanje popularan u Kanadi, gdje je 72 odsto ispitanika imalo negativan stav.
Pristalice „patriotskih“ desničarskih populističkih partija koje američka administracija pominje u svojoj bezbednosnoj strategiji znatno više podržavaju američkog predsjednika nego ostali, ali, što je ključno, čak ni one mu nisu dale snažnu podršku.

Politiko: Tramp nepopularan u Evropi - čak i među pristalicama desničarskog populizma

Hamasovo vojno krilo, brigade Izz ad-Din el-Kasam, danas je imenovalo novog portparola, pri čemu je potvrđena pogibija bivšeg portparola Abu Ubejda u izraelskom napadu na grad Gazu u avgustu.
U snimljenom govoru emitovanom u arapskim medijima, novi portparol je oplakivao pogibiju svog prethodnika Abu Ubejda, opisujući ga kao vođu koji je rukovodio medijskim biroom brigada el-Kasam.
- Danas žalimo za Abu Ubejdom, čije je pravo ime bilo veliki vođa Huthejfa Samir el-Kahlut, koji je preminuo nakon dvije decenije frustriranja neprijatelja - rekao je novi portparol Hamasa.
Novi portparol je takođe potvrdio da su izraelske snage u maju ubile Muhameda el-Sinvara, bivšeg komandanta brigada Izz ad-Din el-Kasam. Potvrđena je i smrt drugih visokih vojnih lidera, uključujući Raeda Saada, koji je ubijen ranije ovog mjeseca.
Abu Ubejda je, osim po svom ratnom nadimku, bio poznat i po svojim televizijskim obraćanjima, u kojima je saopštavao novosti o stanju na bojnom polju, hvalio vojne uspjehe Hamasa i ismijavao Izrael.
Tokom svojih pojavljivanja uvijek je imao lice prekriveno crvenom kefijom, pa se o njegovom privatnom životu malo znalo, zbog čega je u arapskom svijetu dobio nadimak „Maskirani“.
U intervjuu iz 2005. godine otkrio je da je njegovu porodicu cionistička milicija prisilno raselila tokom Nakbe 1948. godine i preselila u neimenovano selo u Pojasu Gaze. U vrijeme intervjua sugerisao je da ima oko 20 godina, što implicira da je rođen sredinom 1980-ih.
Izvori unutar Hamasa naveli su da je samo nekolicina ljudi znala njegov pravi identitet prije njegove smrti. Njegovo prvo veće pojavljivanje desilo se 2006. godine, kada je objavio zarobljavanje izraelskog vojnika Gilada Šalita.

Hamas imenovao novog glasnogovornika pokreta, zvanično potvrđena pogibija Abu Obeide

Agencija UN-a za palestinske izbjeglice (UNRWA) objavila je tragične podatke o posljedicama oluje Bajron koja je pogodila Gazu u proteklim danima i uništila više od 42.000 šatora, pogodivši 235.000 osoba.
- Mjeseci rata i raseljavanja primorali su ljude u Gazi da žive među urušenim ruševinama, u improvizovanim skloništima ili u krhkim šatorima. Iako je oluja Bajron, koja je pogodila Gazu od 10. decembra, bila prirodna nepogoda, njene posljedice su izazvane ljudskim djelovanjem - navela je UNRWA.
Procjenjuje se da je 17 zgrada urušeno, a više od 42.000 šatora ili improvizovanih skloništa pretrpjelo potpunu ili djelimičnu štetu u periodu između 10. i 17. decembra, što je, prema podacima Shelter Clustera u Gazi, pogodilo najmanje 235.000 ljudi.
Gazu je i proteklog vikenda pogodilo teško zimsko nevrijeme koje je višestruko uvećalo već ogromne patnje stanovništva izazvane izraelskom invazijom i blokadom.
Najmanje 15 osoba, uključujući tri bebe, umrlo je ovog mjeseca od hipotermije nakon kiša i naglog pada temperatura, saopštile su vlasti u Gazi.
Radnici hitnih službi upozorili su da se ne boravi u oštećenim zgradama zbog rizika od urušavanja, ali, s obzirom na to da je veći dio teritorije pretvoren u ruševine nakon neumornog i kontinuiranog izraelskog bombardovanja, mogućnosti za smještaj su izuzetno ograničene.
Procjene Ujedinjenih nacija iz jula pokazuju da je skoro 80 odsto zgrada u Gazi uništeno ili oštećeno. Od početka primirja između Izraela i Hamasa, ubijeno je 414 ljudi, a 1.142 su ranjene, dok je ukupan broj poginulih Palestinaca dostigao najmanje 71.266, prema podacima Ministarstva zdravlja.
Humanitarne organizacije upozoravaju da isporuke pomoći u Gazu značajno zaostaju za količinama predviđenim primirjem. Izraelsko vojno tijelo nadležno za nadzor humanitarne pomoći saopštilo je da je u protekloj sedmici u Gazu ušlo 4.200 kamiona s pomoći, zajedno sa sanitarnom opremom i zimskim potrepštinama, ali je odbilo da navede tačan broj isporučenih šatora.
Humanitarne organizacije naglašavaju da postojeće zalihe ne mogu zadovoljiti ogromne potrebe.
Od stupanja na snagu primirja, u Gazu je ušlo približno 72.000 šatora i 403.000 cerada, prema podacima Shelter Clustera, međunarodne humanitarne koalicije koju predvodi Norveški savjet za izbjeglice.
- Ljudi u Gazi preživljavaju u krhkim, vodom natopljenim šatorima i među ruševinama. U ovome nema ničeg neizbježnog. Isporuka pomoći nije dozvoljena u obimu koji je potreban - poručio je Filip Lazarini, generalni komesar UN-ove agencije za pomoć palestinskim izbjeglicama, na društvenim mrežama.