Poslanik PES-a Darko Dragović je u emisiji “Argumenti” istakao da su glavni krivci što nijesu izabrane sudije Ustavnog suda predsjednik države i opozicija, jer nijesu ispoštovali međusobni dogovor. Poslanica DPS-a Zoja Bojanić-Lalović pak smatra da je većina imala dovoljan broj poslanika da izabere sudije i problem je upravo u toj većini, a ne u opoziciji.
Poslanik Demokrata Nikola Rovčanin smatra da je Ustavni odbor bio mjesto na kojem je trebalo voditi dijalog i izabrati najbolje kandidate. Poslanik SD-a Nikola Zirojević je kazao da su podržali kandidata predsjednika države, jer nijesu mogli da nađu nikakvu konekciju sa partijama za razliku od kandidata koje je predložio Ustavni odbor.
Kako je naglasio Dragović, od početka su glasali za kandidate koje je predložio Ustavni odbor Jovana Jovanovića i Mirjanu Radović, jer su učestvovali u tom izboru, i smatrali da je sve što je prethodilo tom glasanju dalo dovoljno materijala da ih podrže. Očiglednio je da tako nijesu mislili svi u parlamentu.
- Što se tiče izbora predsjednika Jakova Milatovića, kandidatkinje Mirjane Vučinić, mi smo u prvom krugu bili jedinstveno uzdržani, a u drugom jedan dio bio za podršku, a jedna dio nije glasao ili bio uzdržan. Dobili smo informaciju da će opozicija da glasa za Vučinić, mi smo vidjeli da ako se ispoštuje taj dogovor od nas ne zavisi ništa. Imali smo rasprave u okviru kluba i određeni su smatrali da treba glasati za sve kandidate, drugi nijesu željeli da učestvuju u jednoj takvoj trgovini predsjednika države. Desilo se da taj dogovor između predsjednika i opozicije nije ispoštovan i niko ne može da targetira PES za to što nijesu izglasane sudije Ustavnog suda -naglasio je Dragović.
Poslanica DPS-a Zoja Bojanić Lalović je istakla da je odgovornost na parlamentarnoj većini.&nbsp;
- Zakonopisac je predvidio da se izbor sudija ostvaruje dvotrećinski, a u vlasti ima dovoljan broj poslanika da mogu i bez glasova opozicije da izaberu sudije. Tako da je jasno da je problem upravo u toj većini. Ustavopisac je predvidio da bude ovaj odnos snaga da bi došlo do razgovora vlasti i opozicije, a toga nije bilo. Nijednom nam se nijesu obratili. Za Vučinić smo prvi put glasali na osnovu njene biografije i ne vidim odgovornost opozicije, ako vladajuća većina ima dovoljan broj da izabere sudije - kazala je ona.
Bojanić Lalović dodaje da što se tiče nedolaska šest poslanika DPS na sjednicu, dio nije došao iz zdravstvenih razloga, a drugi zbog obaveza preuzetih ranije.
- Evo da se zna i kako funkcioniše parlament. Mi ne znamo kada će se desiti glasanje, zakaže se u tri sata, pa se pomjera, jer nema parkinga, ne karikiram. Mi smo recimo juče dobili poziv za sjutrašnju sjednicu 28. novembra, a dnevni red ćemo saznati na sjednici. Eto tako to funkcioniše. Tako da nije bilo političkih kalkulacija, i nije bilo razloga da ne dođemo na sjednicu kako se to želi predstaviti - objasnila je Bojanić Lalović.
Poslanik Demokratske Crne Gore Nikola Rovčanin naveo je su se na Ustavnom odboru mogla postaviti pitanja i donijeti odluke.&nbsp;
- Predsjednikov izbor je diskreciono pravo, a izostao je postupak da objasni zašto je kandidatkinja Vučinić najbolje rješenje, iako ne može da izdrži čitav mandat od 12 godina. Tu je trebalo da se da dobar razlog zašto baš ona, a to nije dobro iskomunicirano. Iz DPS kažu da je nedostajao dijalog, što znači da su ga imali sa Milatovićem. Pristalica sam da je bio potreban pravi parlamentarni dijalog, a to je na Ustavnom odboru. Nakon što je predsjednik dao predlog kandidata više nije bilo prostora za dijalog - smatra Rovčanin.
Kako je kazao očekivao je da će proći oba kandidata Ustavnog odbora. BS nije htjela da podrži nijednog kandidata, jer su htjeli jednog sudiju iz redova njihovog naroda i njihov stav je bio poznat.
- Ustavni odbor će u ponedjeljak raspisati poziv za jednog kandidata i nadam se da će biti pameti da se nađu modeli i dobro iskomunicira i izabere kandidat. Važno je da imamo Ustavi sud sa integritetom, koji će biti imun na sve uticaje - naveo je Rovčanin.
Poslanik SD-a Nikola Zirojević je istakao da kada smo dobili ovoliko brojnu Vladu, rečeno je da je to zbog toga da se obezbijedi kvalifikovana većina kako bi se lakše donosile odluke, pa, između ostalog, i odluka o popunjavanju Ustavnog suda.
- Imamo većinu koji broju od 51 do 54 poslanika, zavisno kako se koji dan osjećaju poslanici te većine, da li joj pripadaju ili ne, a onda sa druge strane imate tu većinu koja nije u stanju da obezbijedi dovoljan broj da se izabere sudija. Na Ustavnom odboru se ne dogovaramo, jer tamo je većina iz vlasti i možemo da pričamo, ali biće onako kako hoće ta većina. Mi smo se opredijeli za kandidatkinju Vučinić na osnovu njene profesionalne preferencije, jer da smo gledali ko je predlaže nikada je ne bi glasali. Nijesmo mogli da nađemo nikakvu konekciju njenu sa bilo kojom partijom, a javna je tajna da je kandidat koji je prošao blizak koaliciji Za budućnost Crne Gore, a kandidatkinja koja nije prošla, bilo je upitno da li je ispunjavala uslove, jer je kandidatkinja PES-a. Tako da u PES-u treba da vide ko ih je namagarčio i zašto - kazao je Zirojević.
Dodao je da ne postoji nijedan argument da su opozicija i predsjednik države krivi za ovu situaciju, te da se sada vidi kako može Ustavni odbor biti ažuran i već u ponedjeljak se zakazala nova sjednica iako se ranije znalo čekati i po godinu dana.
I on je ponovio da nijesu do sada nikada imali jasnu satnicu kada će biti glasanje, a poslanici imaju obaveze i van parlamenta i vjeruje da su zbog takvog odnosa odgovornih u skupštini i izostali sa sjednice.
Bojanić Lalović se nadovezala dodajući da među poslanicima ima ljekara i profesora koji imaju svoje obaveze i to što ne znaju dnevni red sjednica, pa se desi da odsustvuju, što je odgovornost vlasti.
Dragović je demantovao da su Radović i Jovanović kandidati bilo koje partije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Politika

Dragović: Za neizbor sudija kriva opozicija i predsjednik države; Bojanić Lalović: Problem je, ipak, u većini

Poslanik Socijaldemokrata i predstavnik Evropskog saveza, Boris Mugoša, istakao je u centralnoj informativnoj emisiji "24 sata" na Televiziji E da postoji velika razlika između zvaničnih tvrdnji o stanju u zdravstvu i stvarnog iskustva građana.
- Kažu da je dobro da ima ljekova, da građani ne moraju da kupuju osnovna medicinska sredstva kad dođu u ustanove zdravstvenog sistema, dok sa druge strane građani pričaju potpuno drugačiju priču i negdje po logici stvari realnije je ono što govore pacijenti, jer se oni susreću sa tim - rekao je Mugoša.
Kako je naglasio, tužna realnost crnogorske političke scene, posebno kada je riječ o parlamentarnoj većini, ogleda se u današnjem skupštinskom zasijedanju, gdje neki poslanici koriste pitanja premijeru da bi se obračunavali sa opozicijom.
- Vidjeli ste i neke poslanike koji pričaju da je sve sjajno i bajno. Čovjek se zapita da li da potroši par sati kad je u pitanju premijerski sat, ali mislim, sa druge strane, da je bilo suvislih pitanja iz opozicije koja se tiču ekonomsko-socijalne situacije. Moj kolega Nenezić je otvorio jedno osjetljivo pitanje i vidjećemo kako će se stvari dešavati u narednom periodu - naveo je Mugoša.
Poslanik je podsjetio na situaciju sa Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje, te dogovor o saslušanju po pitanju finansiranja zdravstvenog sistema.
- Parlamentarna većina se na sve načine trudila i na kraju, nažalost, uspjela da toj sjednici ne prisustvuje neko ko je na čelu Fonda zdravstva prethodne tri godine, ko je ukazivao na iste te izazove. Nijesmo ga mi kao Odbor pozvali, nego je on u skladu sa poslovnikom sam iskazao interesovanje i urađen je jedan presedan – prvo da mu se odbije prisustvo, a onda da se čak i o tome glasa. Ja sam prosto zamolio kolege iz vlasti da ne rade to, jer se uvode loše prakse. Govorio sam da će i oni možda nekad biti opozicija ili će neko doći poslije njih. Imam osjećaj da se političari ponašaju na način da dok su oni tu to je važno i to će da kontrolišu, a sve što se kasnije bude dešavalo ih apsolutno ne interesuje. Mislim da to nije dobro - naglasio je Mugoša.
On je dodao da je teško nešto sakriti u zdravstvu jer je to javan sistem kroz koji svakodnevno prolaze pacijenti, pa je nerazumljivo zbog čega poslanici parlamentarne većine rade ovakve stvari.
<h2>Finansijski problemi i nedostatak razvoja</h2>
Mugoša je ukazao i na konkretne probleme u zdravstvu, između ostalog i na to što je za testove za onkološke pacijente izdvojeno 300.000 eura umjesto neophodnih 500.000 eura za kontrolu i preventivu, da se ne liječe samo posljedice.
- Uvijek treba dati svakome priliku i onda argumentima pokušati da opovrgnete njegove tvrdnje, a ne na način da mu ne dozvoljavate da prisustvuje. Samo to nedozvoljavanje prisustva govori da se pokušalo da se ne čuje ta druga 'strana', neko ko je bio u tom sistemu duboko involviran. Na kraju krajeva, Vuka Kadića nije birao bivši režim nego je izabran 2022. godine. Ja sam tada rekao da meni Vuk Kadić ne treba da bi o politici pričao i ideološkim razlikama koje su potpuno legitimne, nego ta osoba treba da bude kao neko ko je tri godine bio na čelu Fonda za zdravstvo i kao neko ko je decenijama u zdravstvenom sistemu. Ali prosto vidite ono nevjerovatno glasanje gdje je devet članova Odbora bilo protiv da on dođe. Mislim da se to neće više dešavati u Skupštini. Možda je ovo jedan trenutak slabosti, ali ja, kako analiziram događaje, prosto, ova vlast ne dozvoljava da postoje kritičari te vlasti - rekao je Mugoša.
<h2>Ekonomski model i inflacija</h2>
On smatra da je ekonomski model vladajuće većine u početku izazvao pozitivne reakcije, ali da su građani razuvjereni onim na šta je opozicija ukazivala – da će vještačko povećanje zarada izazvati inflaciju.
Mugoša je ukazao da budžet nema razvojnu komponentu, jer je kapitalni budžet ispod 10 odsto izvornih prihoda budžeta, odnosno samo 3,5 odsto BDP-a, a ulaganje u konkurentnost privrede iznosi 0,12 odsto izvornih prihoda budžeta.
- Ta čuvena krilatica da je inflacija dobra za budžet i državu, loša za građane, koliko god da kritikujemo, ogolila je logiku vlasti i ne postoji rečenica koja je više ogolila tu realnost, a to je da mi u stvari imamo inflatorni budžet, da nama akcize i PDV čine više od 60 odsto prihoda. Akcize i PDV su porez na potrošnju i on najviše pogađa one koji imaju manje - istakao je Mugoša.
<h2>EU, NATO i spoljnopolitički prioriteti</h2>
Komentarišući nedavno glasanje za sudije Ustavnog suda, Mugoša je rekao da je javni interes bio da se pokuša doći do kandidata koji bi imali veći legitimitet uz podršku vlasti i opozicije.
On je naveo da je odluka EU da Crna Gora bude prva sljedeća članica Evropske unije dobra za zemlju.
- Meni su dva ključna spoljno-politička prioriteta nakon nezavisnosti bili NATO i članstvo u EU, jer to nema alternativu za Crnu Goru. Nadam se da ćemo uspjeti do kraja sljedeće godine sa ovakvim pristupom parlamentarne većine, ali uz ovakvu dinamiku biće mnogo teže - zaključio je Mugoša.

Mugoša: Političari iz kancelarija ne znaju šta se dešava u javnom zdravstvenom sistemu

Slovačka podržava cilj Crne Gore da 2028. godine postane 28. članica Evropske unije (EU) i vidi je kao lidera među državama Zapadnog Balkana, poručio je predsjednik Odbora za evropske poslove slovačkog parlamenta Jan Ferenček.
Potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović je tokom posjete Bratislavi održao niz odvojenih sastanaka sa članovima Parlamenta Slovačke, među kojima je Ferenek, kao i sa predstavnicima nekoliko slovačkih kompanija.&nbsp;
&nbsp;- Razgovori su potvrdili snažnu podršku Slovačke evropskom putu Crne Gore, kao i interesovanje za intenziviranje ekonomske saradnje dvije države- saopšteno je iz kabineta Ivanovića.
&nbsp;Kako se navodi, u razgovoru sa Ferenčakom su potvrđeni odlični odnosi između Crne Gore i Slovačke.
&nbsp;Ferenčak je poručio da Slovačka u potpunosti podržava cilj Crne Gore da 2028. postane 28. članica Evropske unije, naglasivši da Crnu Goru vide kao lidera među zemljama Zapadnog Balkana.
&nbsp;On je istakao da bi ulazak Crne Gore u EU bio snažan signal da je politika proširenja živa i vjerodostojna.
&nbsp;Ivanović je zahvalio na podršci i ohrabrujućim porukama, naglašavajući da je članstvo u EU prioritet spoljne politike Crne Gore.&nbsp;
&nbsp;- Vjerujemo da je 2028. realna i ostvariva godina za članstvo Crne Gore u EU- dodao je Ivanović.&nbsp;
&nbsp;Kako su kazali iz kabineta Ivanovića, na sastancima je razgovarano i o oblastima u kojima Slovačka može pružiti konkretan doprinos reformskim procesima i evropskim obavezama Crne Gore.
U saopštenju se navodi da je Ivanović sa predsjednikom Odbora za vanjske poslove Marijanom Kerijem razgovarao o jačanju ekonomskih odnosa.&nbsp;
&nbsp;Keri je naglasio da Slovačka i Crna Gora imaju prijateljske odnose bez otvorenih pitanja, kao i izuzetno kvalitetan politički dijalog.
On je rekao da je zadovoljan odlukom Vlade Crne Gore o otvaranju Ambasade u Bratislavi, ocjenjujući da to predstavlja važan iskorak u daljem jačanju partnerstva.
Govoreći o evropskim integracijama, Keri je poručio da je Crna Gora već odavno ispunila uslove da bude članica EU.&nbsp;
&nbsp;- Crna Gora je najnaprednija zemlja kandidat. Vaše članstvo bi poslalo snažnu poruku da proširenje nije samo obećanje već realnost- dodao je Keri.
&nbsp;Ivanović zahvalio je na iskrenoj i dugogodišnjoj podršci, navodeći da odlične političke odnose sada treba upotpuniti snažnijom ekonomskom saradnjom.&nbsp;
On se sastao i sa predstavnicima nekoliko slovačkih kompanija koje djeluju u različitim privrednim sektorima, uključujući infrastrukturne projekte, energetiku, i inženjerske usluge.&nbsp;
&nbsp;Ivanović je, kako je saopšteno, predstavio razvojne planove i potencijale Crne Gore, ističući da država nudi stabilno, predvidljivo i sve više evropski usklađeno poslovno okruženje.
- Razgovarano je o mogućnostima saradnje u oblastima izgradnje i modernizacije putne i željezničke infrastrukture, energetskog sektora, kao i u domenu inženjeringa i građevinskih projekata- navodi se u saopštenju.&nbsp;
&nbsp;Iz kabineta Ivanovića su rekli da su kompanije predstavile svoje projektne kapacitete i iskustvo, uz ocjenu da Crna Gora predstavlja atraktivno tržište za nove investicije i partnerstva.

Ivanović sa Ferenčekom: Slovačka podržava evropski put Crne Gore

Broj ugovora o djelu u potrošačkim jedinicama koje se finansijaraju iz budžeta države je za poslednjih deset mjeseci smanjen za 14,58 odsto, pokazao je drugi Izvještaj Komisije za analizu i praćenje ugovora o djelu i ugovora o obavljanju privremenih i povremenih poslova.
Vlada je na današnjoj sjednici usvojila Izvještaj o radu Komisije od juna do oktobra.
Iz Vlade je saopšteno da je od usvajanja prvog izvještaja o radu, odnosno od juna do oktobra, Komisija je održala 12 sjednica i razmotrila 185 zahtjeva budžetskih korisnika.&nbsp;
Kako se navodi, saglasnost je data na 163 zahtjeva, odbijena za 13, dok je devet zahtjeva djelimično prihvaćeno.&nbsp;
- Na osnovu dostavljenih podataka od potrošačkih jedinica koje se finansiraju iz budžeta države, a shodno utvrđenim kriterijumima Komisije, u decembru prošle godine, broj ugovora o djelu bio je 1.885, dok je zaključno sa 15. oktobrom ove godine, važećih ugovora 1.610, što je za 275 manje, odnosno za 14.58 odsto - kaže se u saopštenju.
Ističe se da je bBroj ugovora o obavljanju privremenih i povremenih poslova sa 63 smanjen na 18, odnosno za 71.42 odsto.
Vlada je danas usvojila i Informaciju o neplaćenoj ekstenziji projekta „Zajedno za opšte dobro - jačanje povjerenja građana u institucije i izgradnja otpornih zajednica" sa Predlogom dokumenta.&nbsp;
Projekat, kako je istaknuto na sjednici, sprovode UNDP, UNICEF i UNESCO, u saradnji sa Vladom Crne Gore, i uz podršku Fonda Ujedinjenih nacija za izgradnju mira (PBF), a završetak koji je prvobitno planiran za decembar ove godine, produžen je do jula naredne &nbsp;godine.&nbsp;
- To šestomjesečno produženj, koje je odobrio PBF kako bi se osigurali održivost i institucionalizacija rezultata pomenutog projekta, biće formalizovano kroz dopunjenu projektnu dokumentacjju, koju će potpisati premijer i šefovi UNDP, UNICEF i UNESCO - rekli su iz Vlade.&nbsp;
Pored Vlade, ključni partneri u projektu su lokalne samouprave, međusektorski savjeti, Skupština, institucija Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, organizacije civilnog društva, škole, univerziteti, mediji i institucije kulture.&nbsp;
Iz Vlade su kazali da projekat podstiče društvenu koheziju osnaživanjem zajednica za dijalog i zajedničke inicijative, koje doprinose opštem dobru, povjerenju u institucije, prevenciji štetnih narativa i nasilja.&nbsp;
- Takođe, projekat ima za cilj jačanje institucija, kroz podršku da odgovore na rezultate inkluzivnih dijaloga, koji reflektuju zajedničke zahtjeve zajednica - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Kako se dodaje, cilj projekta je i podrška institucijama da te preporuke usvoje i sprovedu i kreiraju inkluzivne, rodno odgovorne, pravno zasnovane politike i akcije društvene kohezije na lokalnom i nacionalnom nivou.
Na današnjoj sjednici Vlade utvrđen je i Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju.&nbsp;
Prema ocjeni Vlade, predloženim izmjenama i dopunama se ostvaruju brojni pozitivni efekti na cjelokupan sistem osiguranja u Crnoj Gori, čime se jača institucionalni okvir, unapređuje korporativno upravljanje i podiže nivo zaštite osiguranika i investitora.&nbsp;
- Uvođenjem dvodomnog sistema upravljanja u društvima za osiguranje stvaraju se uslovi za veću odgovornost i efikasniju kontrolu rada izvršnih organa, što doprinosi kvalitetnijem odlučivanju i transparentnijem poslovanju - rekli su iz Vlade.&nbsp;
Takva struktura, kako su istakli, osigurava bolju zaštitu interesa osiguranika i akcionara, ali i povećava povjerenje u tržište osiguranja u cjelini.&nbsp;
- Na tržištu osiguranja, ove izmjene će doprinijeti većoj stabilnosti i otpornosti finansijskog sistema kroz potpunu usklađenost sa relevantnim direktivama Evropske unije, među kojima se posebna izdvajaju Direktiva Solventnost II i Direktiva o distribuciji osiguranja - kaže se u saopštenju.&nbsp;
Kako se dodaje, time se Crna Gora dodatno približava evropskim standardima poslovanja i nadzora nad osiguravajućim društvima, što jača povjerenje investitora i potrošača, a istovremeno doprinosi razvoju konkurentnog i održivog tržišta. &nbsp;
- U konačnom, predložene izmjene zakona afirmišu razvoj stabilnog, transparentnog i konkurentnog tržišta osiguranja u Crnoj Gori, u potpunosti usklađenog sa evropskim standardima čime se osigurava veći nivo zaštite svih učesnika i doprinosi ukupnom jačanju finansijskog sistema zemlje - rekli su iz Vlade.

Broj ugovora o djelu u državnoj upravi smanjen za 14,58 odsto

Zakazana vanredna sjednica Predsjedništva Demokrata, napisao je na mreži Iks poslanik SD-a Nikola Zirojević povodom informacije da je Univerzitetu Megatrend i njegovim članicama oduzeta dozvola za rad.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FZirojevicNikola%2Fstatus%2F1994079498506035691%3Fs%3D20&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Funiverzitetu-megatrend-i-njegovim-clanicama-oduzeta-dozvola-za-rad&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

1250x600

Zirojević: Zakazana vanredna sjednica predsjedništva Demokrata

U selu Dragalj, KO Gornje Krivošije, opština Kotor,na prostoru od nekih 250k m2 izgrađeno je na stotine nelegalnih objekata. Ono sto je zanimljivo, po riječima mještana na tom prostoru se nikada nijesu nalazile kuće, kazao je poslanik SD-a i predstavnik Evropskog saveza Branislav Nenezić. Pomenuti objekti, prema njegovim riječima, nalaze se na nekih 1 km od glavnog puta i predstavljaju izolovanu, zatvorenu zajednicu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251127181156_5c284a4a912968520f7005e1219647991ca9416d15bf7f22d60e2deab1056a6f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251127181156_5c284a4a912968520f7005e1219647991ca9416d15bf7f22d60e2deab1056a6f" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Selo Krivošije "> </figure>  - Po riječima mještana sela Dragalj, radi se uglavnom o stranim državljanima koji uopšte ne komuniciraju sa lokalnom zajednicom. U sklopu naselja je izgrađen i vjerski objekat, po arhitekturi jasno da je riječ o ruskoj crkvi, a na otvaranju je bio ambasador Rusije. Crkva se nalazi na katarstarskoj parceli u vlasništvu Mitropolije crnogorsko-primirske - saopštio je Nnezić.&nbsp; Kako je naveo, kada je riječ o pravnim licima postoje katastarske parcele 657/14 i 657/15 u vlasnistvu DOO “Sveti Benedikt” na kojima je izgrađen objekat.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251127181156_860b45abc69146399a99da64ba21cf62d91a7334eedc8ea3f778bab01749cb4d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251127181156_860b45abc69146399a99da64ba21cf62d91a7334eedc8ea3f778bab01749cb4d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Selo Krivošije "> </figure>  - Inače ime Benedikt su mještani u više navrata pomenuli da ima veze sa prodajom i kupovinom zemljiśta na ovom lokalitetu. Ovo bi u iole ozbiljnoj zemlji značilo da su već sada u Krivošijama, selu Dragalj, policijske snage, ali ovo je Crna Gora u kojoj bezbjednosti sektor ne postoji - zaključio je Nenezić.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251127181156_19d02eaa6c7002f0ba2fe6160d986c660db0135897312827a715b74c34ebfa0c.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251127181156_19d02eaa6c7002f0ba2fe6160d986c660db0135897312827a715b74c34ebfa0c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1144" loading="lazy" alt="Selo Krivošije "> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251127181156_52a5d028807544d4cc592f182ff22d62365cc6033d387713348eae42be91617f.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251127181156_52a5d028807544d4cc592f182ff22d62365cc6033d387713348eae42be91617f" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Selo Krivošije "> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251127181156_8ca432217719f9b98429a49850f728aa8ff92a68926e8e47a1ae71e525a613b4.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251127181156_8ca432217719f9b98429a49850f728aa8ff92a68926e8e47a1ae71e525a613b4" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Selo Krivošije "> </figure>

Nenezić: U iole ozbiljnoj zemlji policijske snage bi već bile u Krivošijama

Vlada Crne Gore je na današnjoj sjednici utvrdila Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju, a predloženim izmjenama i dopunama se ''ostvaruju brojni pozitivni efekti na cjelokupan sistem osiguranja u Crnoj Gori, čime se jača institucionalni okvir, unapređuje korporativno upravljanje i podiže nivo zaštite osiguranika i investitora.''
- Uvođenjem dvodomnog sistema upravljanja u društvima za osiguranje stvaraju se uslovi za veću odgovornost i efikasniju kontrolu rada izvršnih organa, što doprinosi kvalitetnijem odlučivanju i transparentnijem poslovanju- pojašnjava se u saopštenju.
Takva struktura, kako je navedeno, osigurava bolju zaštitu interesa osiguranika i akcionara, ali i povećava povjerenje u tržište osiguranja u cjelini.&nbsp;
- Na tržištu osiguranja, ove izmjene će doprinijeti većoj stabilnosti i otpornosti finansijskog sistema kroz potpunu usklađenost sa relevantnim direktivama Evropske unije, među kojima se posebna izdvajaju Direktiva Solventnost II i Direktiva o distribuciji osiguranja. Time se Crna Gora dodatno približava evropskim standardima poslovanja i nadzora nad osiguravajućim društvima, što jača povjerenje investitora i potrošača, a istovremeno doprinosi razvoju konkurentnog i održivog tržišta- poručeno je iz Vlade,
U konačnom, u saopštenju se ističe da predložene izmjene zakona afirmišu razvoj stabilnog, transparentnog i konkurentnog tržišta osiguranja u Crnoi Gori, u potpunosti usklađenog sa evropskim standardima čime se osigurava veći nivo zaštite svih učesnika i doprinosi ukupnom jačanju finansijskog sistema zemlje.

Vlada utvrdila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju

Vlada je na današnjoj sjednici donijela Rješenje o određivanju Sabine Muratović za vršiteljku dužnosti generalne direktorice Direktorata za socijalno staranje i brigu o porodici u Ministarstvu socijalnog staranja, brige o porodici i demografije.
Kako je navedeno u saopštenju, na &nbsp;105. sjednici je donijeto Rješenje o imenovanju Snežane Vuković za zamjenicu Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore – Kancelarija u Podgorici.
Vlada je donijela i Rješenje o imenovanju Pavla Garčevića za savjetnika potpredsjednika Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj, Rješenje o prestanku vršenja dužnosti v. d. sekretara Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Damira Davidovića, Rješenje o prestanku vršenja dužnosti v. d. generalnog direktora Direktorata za inspekcijski nadzor, licence i drugostepeni postupak u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine mr Dušana Savićevića, Rješenje o određivanju Dalibora Đerića za vršioca dužnosti generalnog direktora Direktorata za inspekcijski nadzor u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Rješenje o razrješenju člana Upravnog odbora Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore Željka Leovca, Rješenje o imenovanju Milorada Radojičića za člana Upravnog odbora Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore, Rješenje o prestanku vršenja dužnosti v. d. generalnog direktora Direktorata za elektroenergetiku u ranijem Ministarstvu energetike Zvjezdana Vujovića.
Osim navedenog, Vlada je donijela Rješenje o određivanju Zvjezdana Vujovića za vršioca dužnosti generalnog direktora Direktorata za elektroenergetiku u Ministarstvu energetike i rudarstva.
Donijeto je Rješenje o prestanku vršenja dužnosti v. d. generalne direktorice Direktorata za pomorsku privredu, pomorce i usklađivanje propisa u Ministarstvu pomorstva mr Marijane Perić, Rješenje o određivanju mr Marijane Sekulović za vršiteljku dužnosti generalne direktorice Direktorata za pomorsku privredu u Ministarstvu pomorstva, Rješenje o imenovanju Operativnog tima Partnerstva za otvorenu upravu na čijem čelu je mr Marash Dukaj, ministar javne uprave.
Dejana Uskoković je, kako je saopšteno, određena za punomoćnicu – predstavnicu državnog kapitala, na IX vanrednoj Skupštini akcionara „Novi prvoborac“ AD Herceg Novi.
Vlada je donijela Rješenje o prestanku vršenja dužnosti v. d. generalne direktorice Direktorata za socijalno staranje u Ministarstvu socijalnog staranja, brige o porodici i demografije mr Sabine Muratović.
Donijeto je Rješenje o određivanju Vesne Bigović za vršiteljku dužnosti generalne direktorice Direktorata za inspekcijski nadzor u Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera kao i Rješenje o određivanju Vlada Šćepanovića za vršioca dužnosti generalnog direktora Direktorata za šumarstvo, lovstvo i drvnu industriju u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede

Muratović imenovana za v.d. generalne direktorice Direktorata za socijalno staranje

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović je danas, tokom posjete Pljevljima, kazao da razmišlja o raspisivanju referenduma za otvorene liste.
On je tokom obilaska Pljevalja poseban akcenat stavo na demokratizaciju političkog sistema.
- Partijski zaokruženo društvo nas je dovelo dovde. Otvorene liste su rješenje – da biramo građane, a ne političke partije. Zato razmišljam o raspisivanju referenduma za otvorene liste- istakao je predsjednik.

Milatović: Razmišljam o raspisivanju referenduma za otvorene liste

Parlamentarna većina u Skupštini opštine Berane još jednom je pokazala potpunu nezainteresovanost za standard građana i odsustvo elementarne društvene odgovornosti. Nakon drastičnog, preko 100 odsto poskupljenja cijene vode i povećanja cijena usluga Agencije za izgradnju i razvoj Berana, vlast je danas otišla i korak dalje – dodatno opterećujući džepove građana povećanjem cijena parkinga, poručili su odbornici DPS-a u Beranama.
- Ovakvi potezi jasno pokazuju da se odluke donose bez osjećaja za realnost u kojoj žive Beranci i Beranke, bez konsultacija, bez analize posljedica i bez minimuma brige za svakodnevni život ljudi koji se već bore sa rastućim troškovima. Umjesto da štite interese onih koje navodno predstavljaju, odbornici vladajuće većine iznova biraju politike koje direktno udaraju na standard građana- kazali su iz DPS-a.
Posebno zabrinjava činjenica da u Beranama i dalje imamo opštinska preduzeća koja ignorišu svog osnivača – Skupštinu opštine, i time u krajnjem ignorišu građane koji ih finansiraju. Kako ističu, redovno nedostavljanje izvještaja o radu, planova i programa predstavlja ne samo neodgovoran odnos prema javnim institucijama, već i otvoreno kršenje zakonskih obaveza. I pored toga, niko ne snosi odgovornost.
- Danas smo, takođe, čuli i zvanično priznanje da kadrovi nedostaju upravo tamo gdje treba zaposliti stručne i kompetentne ljude. To je rezultat dugogodišnje pogrešne prakse zapošljavanja po partijskom, a ne stručnom osnovu. S druge strane, opština, ustanove i preduzeća godinama funkcionišu na ivici održivosti zbog prevelikog broja zaposlenih na administrativnim poslovima po partijskim zaslugama, što direktno opterećuje budžet i sve građane Berana- navode iz beranskog DPS-a.
Sve ovo, kako kažu, je još jedan dokaz da trenutna vlast nema viziju, plan, niti sposobnost da upravlja javnim resursima u korist svih. Teret sopstvenog lošeg upravljanja prebacuju isključivo na građane.
- Smatramo da je krajnje vrijeme da se prekine sa praksom donošenja štetnih odluka koje se lome preko leđa stanovnika Berana, da se uspostavi puna odgovornost u radu lokalne uprave i da se javni sistemi počnu uređivati u skladu sa zakonom, principima transparentnosti i interesima građana- poručili su iz DPS-a u Beranama.

Klub odbornika DPS Berane: Povećanjem cijena parkinga vlast dodatno udarila na džepove građana

Filmski prvijenac crnogorske rediteljke Dušanke Belade – ,,Potop“, premijerno je prikazan u bioskopu ,,Sinepleks“ u Podgorici. U pitanju je film koji je nastao u produkciji Radio televizije Crne Gore, a ovom projekcijom obilježena je 81 godina postojanja RTCG.
Radnja ,,Potopa“ u centru ima potapanje Šavnika i izgradnju hidroelektrane, priču dobro poznatu crnogorskoj javnosti. U iščekivanju referenduma o izgradnji hidroelektrane, film pokreće ekološke teme, teme političke korupcije, slobode, kao i pritisaka na pojedinca, ali i kompromisa koje zarad ostvarivanja opšteg dobra nekad mora da učini.
Belada je prije projekcije kazala da su ovim filmom htjeli da na njima svojstven način prikažu stanje i trenutak u kojem se društvo nalazi, a ne da ispričaju priču.
- Nijesmo željeli da kritikujemo, niti da osuđujemo, već da prikažemo koje su to slabosti, lomovi i zbunjenosti koje se dešavaju pojedincu koji želi dobro sebi i svom okruženju, a pod pritiscima podjela, netolerancije unutrašnjih i spoljašnjih faktora to ne uspijeva da ostvari. Upravo zato smo kao simbol iskoristili Šavnik, grad na šavu tri slobodne pijaće rijeke, grad sa dva izlaska sunca i grad koji je u našem filmu glavni lik – rekla je ona, dodajući da su željeli da prikažu i prirodne ljepote i resurse Crne Gore na koje ne obraćamo dovoljno pažnje.
Belada je nakon premijere kazala da su ovim filmom pokušali da prikažu različita stremljenja u našem društvu.
- Liberalno naspram konzervativnog, moderno naspram tradicionalnog, strano naspram domaćeg i prosto ono što smatram da je najveći problem je taj crno-bijeli svijet u kojem živimo i nemogućnost da pokušamo ostvariti kontakt. To smo uvidjeli kao plodno polje za komediju, jer kroz humor se najlakše prepoznajemo – kazala je ona.
Producent filma je Vuk Vukadinović. Scenario potpisuje Jovan Bošković, snimatelj je Niko Tripunović, kostimografkinja Jovana Čelebić, kompozitor Milivoje Pićurić, montažer Luka Živković, a direktor fotografije Danilo Papić.
Uloge u filmu tumače: Momčilo Momo Pićurić, Stefan Kapičić, Branislav Bane Popović, Dragan Mićanović, Simo Trebješanin, Jovan Dabović, Pavle Bogojević, Jelena Laban, Marta Pićurić, Nada Vukčević, Miloš Pejović, Vukan Pejović, Davor Dragojević, Đorđije Tatić, Marko Baćović, Stefan Vuković, Miloš Kašćelan, Mirjana Spaić, Jelica Vukčević, Davor Klisić...
<h3>Momo Pićurić će zauvijek biti heroj crnogorskog glumišta</h3>
Dušanka Belada iskazala je neizmjernu čast što je imala priliku da sarađuje sa Momčilom Momom Pićurićem, ali i tugu što on više nije sa nama i što nije dočekao ovaj film.
- Imali smo čast što smo s njim sarađivali u ovom projektu i što je film sniman u njegovoj kući. To će biti njegova posljednja uloga, ali još jedna u nizu onih koji će nastaviti da žive. U našem filmu on igra narodnog heroja, a za sve nas koji smo imali priliku da sa njim sarađujemo, on će zaista biti i uvijek ostati heroj crnogorskog glumišta – rekla je ona.

Podjele koče čovjeka koji želi da čini dobro

Vrhovni vođa Irana, ajatolah Ali Hamnei izjavio je večeras da vlada američkog predsjednika Donalda Trampa &nbsp;"nije dostojna" bilo kakvog kontakta ili saradnje sa Islamskom Republikom i kao "potpunu laž" odbacio glasine da je Iran preko posrednika slao poruke Vašingtonu.
- Amerikanci čak izdaju svoje saveznike. Štite kriminalnu bandu koja vlada Palestinom- poručio je Hamnei narodu preko televizije aludirajući na podršku SAD Izraelu, neprijatelju Teherana.
Iran i SAD, neprijatelji više od četiri decenije, u aprilu su uz posredovanje Sultanata Omana počeli pregovore o iranskom nuklearnom programu, izvoru stalne napetosti između Teherana i Zapada.
Zapadne zemlje i Izrael, zakleti neprijatelj iranskog režima, tvrde da Iran pokušava da proizvede nuklearno oružje, ali Teheran to snažno negira i tvrdi da nuklearnu tehnologiju razvija samo u civilne svrhe.
Ti razgovori su prestali zbog iznenadnog napada Izraela na Iran 13. juna koji je pokrenuo 12-dnevni rat te dvije države, tokom kojeg su SAD intervenisale bombardovanjem tri velika iranska nuklearna centra.
Ajatolah je danas pohvalio "jedinstvo" iranskog naroda tokom tog rata protiv Izraela.

Vrhovni vođa Irana: Trampova administracija nedostojna bilo kakvog kontakta

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da će se ukrajinska i delegacija SAD sastati ove sedmice kako bi razradile formulu o kojoj se razgovaralo u Ženevi, a koja se odnosi na uspostavljanje mira i obezbjeđivanje bezbjednosnih garancija Kijevu.
- Naš tim, zajedno sa američkim predstavnicima, sastaće se krajem ove sedmice kako bismo nastavili usklađivati tačke o kojima smo pregovarali u Ženevi, u formatu koji će nas voditi ka putu mira i bezbjednosnih garancija- rekao je Zelenski u svom večernjem video-obraćanju.
Dodao je da će ukrajinska delegacija biti „dobro pripremljena i usmjerena na konkretan rad“.
Zelenski je takođe najavio nove razgovore sljedeće sedmice u kojima će učestvovati obje delegacije, kao i on lično, ali nije iznosio detalje.
- Sljedeće sedmice biće održani važni razgovori, ne samo s našom delegacijom, već i sa mnom. Pripremamo čvrstu osnovu za te razgovore. Ukrajina će čvrsto stajati na svojim nogama. Uvijek će stajati- naglasio je Zelenski.

Zelenski: Ukrajinska i delegacija SAD razradiće formulu mira ove sedmice

Sudija Višeg suda u Podgorici Nenad Vujanović donio je 18. novembra rješenje kojim se biznismenu Aleksandru Mijajloviću ukidaju mjere nadzora – obaveza javljanja od svakog mjeseca Odjeljenju bezbjednosti Podgorica i vraća mu se pasoš oduzet aprila prošle godine, nakon što ga je Specijalno tužilaštvo teretilo za stvaraje kriminalne organizacije koja je švercovala cigarete. &nbsp; Možda ova odluka Višeg suda o ukidanju mjera nadzora ne bi izazvala pozornost da, samo deset dana prije ove odluke Višeg suda, biznismenu Mijaloviću 7. novembra nije za 60 dana produžen pritvor u drugom predmetu. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251126201148_f68a9e831b61e95d957dfc79eb3f2b5e6378dafbc93fc4431c70fb68f5360d5f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251126201148_f68a9e831b61e95d957dfc79eb3f2b5e6378dafbc93fc4431c70fb68f5360d5f" data-rendition-name="original" width="1072" height="891" loading="lazy" alt="PASOŠ DA, SLOBODA NE: Rješenje Višeg suda "> <figcaption>PASOŠ DA, SLOBODA NE: Rješenje Višeg suda (Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  IMA PRITVOR – NEMA PRITVOR Dakle: Mijajloviću, kojem je u jednom predmetu ukinut pritvor, ukinuta je obaveza javljanja policiji i vraćen pasoš jer nema opasnosti za bjekstvo, a u drugom predmetu se određuje pritvor, između ostalog i zbog opasnosti od bjekstva?! &nbsp; I da sve bude čudnije: Specijalno tužilaštvo, koje je u oba predmeta tražilo pritvor, zahtijevalo je da se Mijajloviću zadrži obaveza javljanja Odjeljenju bezbjednosti u Podgorici, iako je biznismen u pritvoru u Spužu, i ne može fizički da se javlja svakog mjeseca policiji u Podgorici. &nbsp;&nbsp; Sudija Nenad Vujanović je, uz logično objašnjenje, odbacio nelogičan zahtjev SDT-a. - Ako okrivljenom Aleksandru Mijajloviću u tom predmetu bude ukinut pritvor, tada će se odlučiti da li je i koja od navedenih mjera potrebna, pa se navodi istaknuti u mišljenju Specijalnog državnog tužilaštva da je navedena mjera nadzora, zajedno sa određenim jemstvom, podobna da na kvalitetan način suspenduju opasnost od bjekstva – pokazuju nesonovanim – piše Vujanović u obrazloženju Rješenja. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251126201128_eb113260b89b9dd7935c6e84817e42b73f16012b57f9f2075ef55d505a461313.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251126201128_eb113260b89b9dd7935c6e84817e42b73f16012b57f9f2075ef55d505a461313" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="POD OPTUŽBAMA DA SU SERVIS VLASTI: Specijalno državno tužilaštvo "> <figcaption>POD OPTUŽBAMA DA SU SERVIS VLASTI: Specijalno državno tužilaštvo(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  TUŽILAČKI ,,POVRATAK U BUDUĆNOST” Detalji iz tužilačke Naredbe o sprovođenju istrage od 5. oktobra ove godine ukazuju na zloupotrebu institucionalne moći Specijalnog državnog tužilaštva. &nbsp; Tada je, samo na osnovu poruka iz Mijajlovićevog telefona, troje specijalnih tužitelja – Miroslav Turković, Ivana Petrušić Vukašević i Jovan Vukotić – osumnjičilo, osim podgoričkog biznismena, još pet osoba za stvaranje kriminalne organizacije. &nbsp; Koja je, po navodima SDT-a, između ostalog, imala za cilj da preko mreže medija, citiramo - ,,utiču na političku vlast, sredstva javnog informisanja, izvršnu vlast i na druge važne ekonomske i društvene činioce”. Specijalno tužilaštvo je de fakto – bez ijednog valjanog dokaza ili indicije – ubacilo u kriminalnu orgnaizaciju i medije koji su učestvovali u narušavanju ustavnog poretka i bezbjednosti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251126201132_788b7d858adcc7a0aa34c43529f515f2f0dd7dcdc9aac3236e7118091d02ec43.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251126201132_788b7d858adcc7a0aa34c43529f515f2f0dd7dcdc9aac3236e7118091d02ec43" data-rendition-name="original" width="3000" height="2352" loading="lazy" alt="TROJE TUŽILACA SASLUŠALO TRI SVJEDOKA ZA 50 DANA: Potpisi na Naredbi za sprovođenje istrage"> <figcaption>TROJE TUŽILACA SASLUŠALO TRI SVJEDOKA ZA 50 DANA: Potpisi na Naredbi za sprovođenje istrage(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  I to kako: ,,... okrivljeni A.Mijajlović preko ,,Mportala”, Portala ETV”, ,,CDM”, ,,Standarda”, &nbsp;,,Portala Analitike”, ,,Pobjede”, ,,Antene M” koristi radi sticanja nezakonite dobiti i moći za sebe i kriminalnu organizaciju, kreirajući javno mnjenje i stvarajući medijsku sliku isključivo u cilju suzbijanja konkurencije, lične i profesionalne diskreditacije svih lica, vjerskih, političkih i privrednih organizacija...” &nbsp; &nbsp;Koliko su osnovane tužilačke sumnje zapisane u Naredbi, pokazuje jedan frapantan podatak: Mijajlović se tereti za stvaranje kriminalne organizacije i mrežu uticaja preko medija u periodu od januara 2018. do februara 2024. godine, a Portal ETV, koji se nalazi na spisku, osnovan je 5. septembra 2024. godine?! &nbsp; &nbsp;Kako je Mijajlović mogao preko Portala ETV da ostvaruje nezakoniti uticaj - prije nego što je portal počeo da radi? Na to jednostavno pitanje – kako je moguć ,,povratak u budućnost” - &nbsp;niko od troje specijalnih tužilaca nije dao odgovor. &nbsp; &nbsp;PRITVOR BEZ KRAJA &nbsp;I to je još jedan pokaztelj da je Aleksandar Mijajlović bio unaprijed zacrtana meta progona. Ali ne i jedini: postupanje specijalnih tužitelja pokazuje da su od početka planirali Mijajlovića strpati u poduži pritvor. &nbsp; U zahtjevu za određivanje pritvora Mijajloviću, troje specijalnih tužitelja navelo je - mogućnost uticaja na svjedoke. Međutim, za pedeset dana od kako je određen pritvor Aleksandru Mijajloviću, Specijalno državno tužilaštvo, osim trojice policijskih službenika, nije saslušalo ni jednog svjedoka koji se izričito pominju u Naredbi za sprovođenje istrage. Iako istragu vode čak troje tužilaca! &nbsp; Očito da je neaktivnost SDT bila umišljajna - da se Mijaloviću, nakon 30 dana, produži pritvor za još dva mjeseca. Što je Viši sud i učinio 7. novembra. Time su prekršeni standardi Evropskog suda za ljudska prava, a mjera pritvora se pretvara u kaznu zatvora bez presude. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251126201132_6fc47fd35d37bf6585626b84fa88030711b3688f9fdb655d2d541c14c2391c00.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251126201132_6fc47fd35d37bf6585626b84fa88030711b3688f9fdb655d2d541c14c2391c00" data-rendition-name="original" width="647" height="600" loading="lazy" alt="MEĐUNARODNI STANDARDI: Presuda Evropskog suda za ljudska prava "> <figcaption>MEĐUNARODNI STANDARDI: Presuda Evropskog suda za ljudska prava(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  KRŠENJE MEĐUNARODNIH STANDARDA O tome svjedoči i slučaj Kontrada protiv Italije (Contrado vs Italy). &nbsp; -Nadležni sud mora utvrditi da li su nadležni državni organi vlasti pokazali naročitu revnost u vođenju postupka. To se precizira presudom od 24.08.1998. godine u predmetu Contrada protiv Italije, kao i presudom od 23. septembra 1998. godine, u predmetu I. A. protiv Francuske – ističe se u zapisniku sa suđenja.. &nbsp; Izostanak tužilačke akcije saslušanja svjedoka u slučaju istrage protiv Mijajlovića i još pet osoba znači i kršenje standarda koje su svojevremeno ustanovili i crnogorski sudovi. Do skora su domaći sudovi znali da odrede pravne posljedice &nbsp;neaktivnosti tužilaca u pritvorskim predmetima. &nbsp; To se najbolje primjećuje u jednom Rješenju Vrhovnog suda Crne Gore iz sada daleke 2019. godine. Vijeće suda u sastavu Radule Kojović, Svetlana Vujanović i Miraš Radović odbacilo je zahtjev Osnovnog državnog tužilaštva o produženju pritvora okrivljenom za krijumčarenje ljudi. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251126201132_b7c7d22cd8a0dd9ce93512921c1c0176b3d0934ee2e3f18edb9b668d9e9f5d5f.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251126201132_b7c7d22cd8a0dd9ce93512921c1c0176b3d0934ee2e3f18edb9b668d9e9f5d5f" data-rendition-name="original" width="986" height="723" loading="lazy" alt="ZABORAVLJENI CRNOGORSKI STANDARDI: Odluka Vrhovnog suda o odbijanju produženja pritvora"> <figcaption>ZABORAVLJENI CRNOGORSKI STANDARDI: Odluka Vrhovnog suda o odbijanju produženja pritvora(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  - Državni tužilac ne samo da nije postupao sa posebnom hitnošću, nego je zapaženo potpuno odsustvo bilo kakve aktivnosti u pravcu obezbjeđenja blagovremene izrade nalaza i mišljenja vještaka, kojim po očekivanju državnog tužioca bilo moguće otkriti identitet saučesnika u predmetnom krivičnom djelu – piše, između ostalog, u obrazloženju presude Vrhovnog suda. &nbsp;&nbsp; STANDARDI ,,AVGUSTOVSKE VEĆINE” Nije ovo jedina odluka Vrhovnog suda kojom se odbija tužilački zahtjev za pritvor, ima više sličnih rješenja, Višeg i Vrhovnog suda. &nbsp; Ali, sve je to bilo prije avgusta 2020. godine. Od tada crnogorske sudije nijesu odbacile jednu optužnicu, a vrlo rijetko se odbija zahtjev za produženje pritvora. &nbsp; Da li su prijetnje vetingom u pravosuđu, koja se čuju gotovo svakodnevno iz redova parlamentarne većine, uticale da aktuelne sudije odstupe od standarada koje propisuje Evropski sud za ljudska prava? Je li zlokobna retorika Borisa Bogdanovića, nalik onoj iz vremena južnoameričkiih diktatura - pominjanjem u parlamentu lova na ljude i pretvaranja političkih protivnika u predjela, jela i dezerte – raspirila u pravosuđu atmosferu straha i brigu za vlastitu bezbjednost? &nbsp; Mnogo je pitanja bez odgovora. Slučaj produženja pritvora biznismenu Aleksandru Mijajloviću, uz skidanje oznake tajnosti privatnih podataka iz naredbe o sprovođenju sitrage, pokazuje da se iza maske tužilačke akcije krije politički progon dijela izvršne vlasti. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Aleksandru Mijajloviću vratili pasoš dok je u pritvoru u Spužu?!

Poslanik Socijaldemokrata (SD) Branislav Nenezić je, na današnjoj sjednici posvećenoj premijerskom satu, saopštio da u okolini i u kotorskom selu Dragalj postoji stotine parcela sa stotinama nelegalnih objekata koja se vode na fizička i pravna lica, a koja, prema njegovom utisku, dominantno podsjećaju na one u susjednim zemljama koji služe za kampove, regrutovanje i obuku vojnika.
Nenezić je, postavljajući pitanje premijeru Milojku Spajiću o nelegalnoj izgradnji u Crnoj Gori, u tom kontekstu pokazao fotografiju crkve u izgradnji koja je u vlasništvu Mitropolije crnogorsko-primorske.
- Takođe, na glavnom magistralnom putu imamo još jednu parcelu u vlasništvu MCP na kojoj se nalazi ugostiteljski objekat koji ima teret poreskog duga na ime ruskog državljanina koji je suvlasnik i parcele i svih objekata na njoj, između ostalog i ugostiteljskog objekta. Pitanje je kako su se ovi nelegalni objekti priključili na energetski sistem, ko je uradio uličnu rasvjetu i ko živi u ovim objektima i za šta služe - pitao je Nenezić.
Ukazao je i da je danas objavljena informacija da je Danko Savić iz Danilovgrada uhapšen zbog sumnje da je učestvovao u oružanim formacijama Rusije.
- Evo danas se možemo pohvaliti novom akcijom policije i istaći da imamo i državljane Crne Gore koji su se borili na ratištima Evrope. Da li ćete kao prvi čovjek izvršne vlasti preduzeti određene mjere, što bojim se da nije situacija samo u selu Dragalj, već da ovakvih izolovanih zajednica imamo i u drugim djelovima države - istakao je Nenezić.
Spajić je ovo pitanje delegirao ministru urbanizma, prostornog planiranja i državne imovine Slavenu Radunoviću.
<h2>RIZIČNA FIRMA DARINKE HRNJEZ</h2>
Nenezić je nakon toga iznio više detalja, istučući da je jedno pravno lice posebno interesantno koje je vlasnik parcela na kojima se nalaze objekti u vlasništvu DOO „Sveti Benedikt“.
- To ime povezuje se dosta sa kupovinom, prodajom lokacija i parcela u ovom lokalitetu. Firma je označena kao veoma rizična, nema račun u banci, nema platnog prometa. Sve što ima je osnivački ulog od pet hiljada eura osnivača za isplatu zarade izvršnom direktoru koji je i osnivač u iznosu od 414,92 eura. Pitam: kako firma može da kupi zemljište od 1.000 kvadrata, napravi objekat od cca 200 metara kvadratnih, pratećim objektima, putem, a da nema novca na računu? - naveo je Nenezić.
Sve ovo bi, kako je rekao, bilo manje interesantno da osnivač i izvršni direktor nije strani državljanin, nekadašnja kandidatkinja za poslanicu parlamenta Austrije, izvjesna Darinka Hrnjez.
- Rođena je u Beču, studirala i radila u Austriji i Kanadi, stručnjak je za telekomunikaciji. Sad ja pitam premijera, neko ko je rođen u Beču, živio i radio u Kanadi i Austriji dođe da se kući u Godrnjim Krivošijama gdje nema vode - naglasio je Nenezić, navodeći da je ovo samo jedan od primjera sporne gradnje u tom mjestu.
<h2>NADLEŽNI ĆE PROVJERITI NAVODE</h2>
Ako je ovo ozbiljna država, Nenezić kaže da će koliko je danas sazvati sjednicu Vijeća za nacionalnu bezbjednost.
- Ovo je pitanje za ministra unutrašnjih poslova, potpredsjednika Vlade zaduženog za bezbjednost, šefa ANB-a. Znamo li ko su ljudi koji žive u golom kršu sela Dragalj gdje ne mogu da žive i privređuju? Da li ćete preduzeti radnje i mjere u Vašoj nadležnosti i od nadležnih institucija dati odgovor građanima ko živi u 300 nelegalnih objekata dominantno u šumama Gornjih Krivšija? - pitao je Nenezić.
Spajić je odgovorio da će relevantne institucije provjeriti ove navode i dati odgovor u najkraćem mogućem periodu.
Nenezić je rekao da iz odgovora premijera zaključuje da on, kao i potpredsjednik Vlade ne znaju ništa o ovome.
Potpredsjednik Vlade zadužen za bezbednosni sektor Aleksa Bečić kazao je da nema tog imena u Crnoj Gori, bio crnogorski ili strani državljanin, koji može biti zaštićen ili privilegovan.
- Prema svakom se primjenjuje Zakon, tako da mislim da će nadležni i Vaše navodi uzeti u obzir. Nadam se da ćemo u ovom domu unaprijediti i Zakon o strancima kako detektovani problemi, a tiču se velike fleksibilnosti koja je postojala u dosadašnjem rješenju i kada govorimo o osnivanju firmi i vrijednosti nekretnina koje su korišćene kao osnova za dobijanje privremenog boravka, uredili na način koji će u narednom periodu onemogućili bilo kakvu vrstu zloupotreba - kazao je Bečić.

Nenezić: U selu Dragalj ima na stotine nelegalnih objekata koji podsjećaju na one za regrutovanje i obuku vojnika

Neprimjereno je da neko od poslanika najavljuje hapšenja i to najviše šteti integritetu bezbjednosnih službi, ali i tužilaštvu koje bi trebalo da reaguje, jer ako političari i poslanici imaju neke informacije u smislu najave o akcijama hapšenja bilo koga, nevezano za to da li postoje dokazi ili ne, to jako narušava ugled samog tužilaštva i šalje poruku javnosti da je tužilaštvo pod određenom političkom kontrolom i da su političari ti, a ne tužioci, koji odlučuju kada će se i protiv koga pokrenuti postupak - ocijenio je za Televiziju E advokat Veselin Radulović.
Poslanik Demokrata Boris Bogdanović kazao je juče u Skupštini Crne Gore da je ono što je do sada ulovljeno samo predjelo, a da država prema dezert, te da "nijedno ime neće biti preskočeno".
Na koga se sprema lov i otkud to zna poslanik pitanje je koje niko iz izvršne vlasti ne postavlja. Još važnije - da li poslanici najavljuju akcije policije i tužilaštva i ko, zaista, odlučuje šta će biti na njihovoj agendi.
Radulović upozorava da je ćutanje prećutna saglasnost i da ozbiljno narušava ugled države pred međunarodnim partnerima.
- To jeste jedan vid zastrašivanja, koji me ne iznenđauje, nije prvi put. Uglavnom dolazi sa istih adresa - naveo je Radulović.&nbsp;
Da retorika i odnos Demokrata izazivaju pažnju međunarodne zajednice pokazalo je pismo upozorenja koje su Ujedinjene nacije poslale Vladi.&nbsp;
Naveli su da su napadi Demokrata na advokata Veselina Radulovića i direktoricu Akcije za ljudska prava Teu Gorjanc Prelević ozbiljan slučaj zastrašivanja.&nbsp;
Tri specijalne izvjestiteljke UN-a za nezavisnost sudija, slobodu izražavanja i branioce ljudskih prava ocijenile su da takvi napadi imaju „zastrašujući efekat“ i da ne postoje informacije da je vlast preduzela bilo kakvu istragu.&nbsp;
Vlada je ćutala duže od propisanih 60 dana. Kada je pismo iz UN-a objavljeno bez njihove reakcije, ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović udostojio se da odgovori.
Radulović ćutanje Vlade tumači kao jednu prećutnu saglasnost sa svime što se radi u bezbjednosnom sektoru, odnosno šta radi partija koja ga kontroliše.&nbsp;
- Nije me to iznenadilo, ali je zaslužilo reakciju i Vlade i državnog tužilaštva. Tu su osim uvreda i kleveta bili navodi koji se mogu tumačiti kao ozbiljne prijetnje - istakao je Radulović.&nbsp;
Nije ga iznenadilo što je Vlada odćutala to u roku koji im je ostavljen, a danas je objavljeno pismo koje je izvršna vlast poslala naknadno specijalnim izvjestiteljkama.&nbsp;
- Podsjetilo me na onu izreku da ne kune majka sina što se kocka, nego što se vadi. Tako izgleda dopis Ibrahimovića đe citira odredbe zakona i navodi da Vlada prati razvoj događaja i ne želi da se miješa, iako to nije predmet zahtjeva specijalnih izvjestiteljki. One traže da se Vlada izjasni šta su uradili povodom napada koji je rukovodstvo bezbjednosnog sektora uputilo na račun Gorjanc Prelević i moj račun. Vlada nije uradila ništa i ružno je za imidž države kada se na jedan takav način odgovori na dopis jedne tako važne adrese - ocijenio je Radulović.
Upravo zato, prema njegovim riječima, to više nije samo politički problem, već pitanje međunarodne reputacije države.&nbsp;
Da situacija nikad nije bila tako ozbiljna, dodaje, pokazuju i brojke - UN i Evropska unija oglasili su se tri puta. Crnogorska Vlada nijednom.&nbsp;
U zemlji koja se i dalje predstavlja kao najozbiljniji kandidat za Evropsku uniju političke prijetnje, institucionalno ćutanje i ignorisanje upozorenja najviših međunarodnih adresa se normalizuju, a poruke o "lovu" i "dezertima" ostaju bez ikakvog odgovora
Da su parlamentarne klupe postale poligon za politička suđenja bez procesa ocijenio je i poslanik Demokratske partije socijalista Oskar Huter.
On je juče u Skupštini Crne Gore kazao da se u Zakonodavnom domu krši pretpostavka nevinosti, a trebalo bi tu najglasnije da se govori o članu Ustava koji govori o tome.
- I to imamo priliku da čujemo svaki dan. Ne govori se o optuženima ili osumnjičenima nego se automatskio presudi ljudima za cijeli život i njima i njihovim porodicama - naveo je Huter.
Prilog novinarke TV E Amre Tahirović.

Radulović: Neprimjereno da neko od poslanika najavljuje hapšenja, to najviše šteti integritetu bezbjednosnih službi

Danko Savić (61), koji je uhapšen zbog sumnje na učestvovanje u oružanim formacijama Rusije, je nekadašnji pripadnik kozačkog pokreta i, kako je ranije objavio Radio Slobodne Evrope, Vojske Jugoslavije.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fuhapsen-danilovgradanin-osumnjicen-za-ucestvovanje-u-oruzanim-formacijama-rusije-na-racunu-imao-milion-i-po-eura&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
On je u junu ove godine uhapšen zbog sumnje da je počinio krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 140px; position: relative;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fdanilovgrad-pronadeno-vise-od-12-kilograma-eksploziva-municija-optika-amblemi-i-falsifikovane-legitimacije-uhapsena-jedna-osoba&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Tokom pretresa lokacija koje je Savić koristio, tada je pronađeno 12,2 kilograma eksploziva, 33 komada municije, optika za noćno osmatranje, dvije radio stanice, legitimacije sa različitim imenima, gas maska, vojne oznake, pečati, epolete i amblemi...
Hapšen je i 2018. godine kada je kod njega pronađeno oružje, trotil (vrsta eksploziva), panciri i vojna oprema.
Među oduzetim predmetima, kod njega su 30. juna pronađene i značke Granične jedinice Vojske Jugoslavije koje su bile zadužene za odbranu pograničnih područja i karaula. Ove jedinice su učestvovale u ratovima krajem devedesetih.
Ove značke dostupne su na <a href="https://www.limundo.com/kupovina/Kolekcionarstvo/Znacke/Militarija/Granicne-jedinice-vojske-Jugoslavije/44048653/AukcijaNijeNadjena" target="_blank">prodajnim platformama</a> za nekoliko eura.
Savić se ranije deklarisao kao ataman (kozački vojni zapovjednik) i dovodio u vezu sa Balkanskom kozačkom vojskom, koja navodno djeluje kao ogranak Centralne kozačke vojske Rusije, bliske predsjedniku Vladimiru Putinu.
Ataman Crne Gore kozački pukovnik Slobodan Pejović je potvrdio za RSE da je Savić bio vojno lice, rekavši da je iznenađen arsenalom oružja koji je kod njega pronađen.
- Znam ga kao mirnog i dobrog čovjeka. Ne vjerujem da je išta radio da bi to zloupotrijebio - rekao je on za RSE ranije.
Naveo je i da Savić od prije četiri godine nije njihov član.
- Zbog nekih neslaganja oni su osnovali drugu organizaciju, Kozačko bratstvo Crne Gore - dodao je on.
Kod Savića su pronađeni i simboli i dokumentacija Crnogorskog kozačkog bratstva.
<h2>Šta se zna o Crnogorskom kozačkom bratstvu?</h2>
Javno dostupni registri potvrđuju da je kao nevladina organizacija Crnogorsko kozačko brastvo osnovano 2. jula 2021. u Nikšiću.
Osnivač Crnogorskog kozačkog bratstva Jovan Burić je u izjavi za RSE potvrdio da su osnovani 2021. rekavši da je to bila "kratkotrajna organizacija koja je brzo prestala s radom".
Istakao je da nisu bili dio šire balkanske kozačke mreže i da su djelovali samostalno.

Dragović: Za neizbor sudija kriva opozicija i predsjednik države; Bojanić Lalović: Problem je, ipak, u većini

Mugoša: Političari iz kancelarija ne znaju šta se dešava u javnom zdravstvenom sistemu

Ivanović sa Ferenčekom: Slovačka podržava evropski put Crne Gore

Broj ugovora o djelu u državnoj upravi smanjen za 14,58 odsto

Zirojević: Zakazana vanredna sjednica predsjedništva Demokrata

Nenezić: U iole ozbiljnoj zemlji policijske snage bi već bile u Krivošijama

Vlada utvrdila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju

Muratović imenovana za v.d. generalne direktorice Direktorata za socijalno staranje

Milatović: Razmišljam o raspisivanju referenduma za otvorene liste

Klub odbornika DPS Berane: Povećanjem cijena parkinga vlast dodatno udarila na džepove građana

Podjele koče čovjeka koji želi da čini dobro

Dragović: Za neizbor sudija kriva opozicija i predsjednik države; Bojanić Lalović: Problem je, ipak, u većini

Vrhovni vođa Irana: Trampova administracija nedostojna bilo kakvog kontakta

Zelenski: Ukrajinska i delegacija SAD razradiće formulu mira ove sedmice

PRATITE TVe UŽIVO