Proces proširenja EU konačno je vidljiv i mjerljiv na primjeru Crne Gore, poručeno je sa sastanka predsjednika Vlade Milojka Spajića i predsjednika Vlade Češke Republike Andreja Babiša, koji organizovan na marginama Ekonomskog foruma u Davosu.
Na sastanku je konstatovano da Crna Gora i Češka imaju dobre, prijateljske odnose, zasnovane na bliskim istorisjkim i kulturološkim vezama, te čvrsto savezništvo u NATO-u.
Odlukom da otvori Ambasadu Crne Gore u Pragu, Vlada Crna Gore je, saopštio je premijer Spajić, iskazala posvećenost jačanju bilateralnih odnosa i produbljivanju ekonomske saradnje sa Češkom.
Predsjednik Vlade je istakao zahvalnost na snažnoj podršci Češke u evropskoj integraciji Crna Gore, posebno u predstojećem periodu u kome je Crnoj Gori potrebna dodatna političko-ekspertska pomoć, kao i na aktivnostima Češke u neformalnoj grupi zemalja članica EU „Prijatelji Zapadnog Balkana“.
Predsjednik Vlade je istakao da je ovo višestruko važna godina za napredak Crne Gore, godina u kojoj država obilježava dvije decenije od obnove nezavisnosti, završava zatvaranje pregovaračkih poglavlja i domaćin je važnih međunarodnih inicijativa - Samita EU-Zapadni Balkan, predsjedava Berlinskom procesu i Fondu za Zapadni Balkan, a vodiće i Komitet ministara Savjeta Evrope od novembra 2026. do maja 2027. godine.
Premijer Spajić je predstavio plan zatvaranja svih preostalih pregovaračkih poglavlja Crna Gore sa EU do kraja ove godine, te intenzivan rad izvršne i zakonodavne vlasti, uz uključenost svih segmenata društva, na ispunjavanju evropske agende.
Ukazano je na važnost unapređenja ekonomske saradnje Crna Gore i Češke i zaključeno da potencijal za projekte od obostranog interesa postoji u oblasti energetike, obnovljivih izvora energije, željezničke infrastrukture i drvne industrije.
Na sastanku je iskazano zadovoljstvo avio-povezanošću dvije zemlje, te saradnjom u oblasti željezničkog saobrraćaja, uz očekivanje da će češke kompanije nastaviti da učestvuju u projektima rekonstrukcije, modernizacije i održavanja crnogorskog željezničkog sektora.
Crna Gora, kako je istakao premijer Spajić, posebnu pažnju posvećuje jačanju bilateralnih odnosa sa susjedima i regionalnoj saradnji, te da će proširenje EU predstavljati istorijsku šansu za cijeli region Zapadnog Balkana.
Predsjednik Vlade Češke uputio je poziv premijeru Spajiću da u narednom periodu zvanično posjeti Prag.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Politika

Babiš poručio Spajiću: Konačno vidljiv i mjerljiv proces proširenja, Crna Gora u EU što prije

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović i lider i poslanik Demokratske narodne partije Milan Knežević ušli su u polemiku na društvenoj mreži Iks (X) nakon što je šef države kazao da Crna Gora poštuje pravo građana Grenlanda na samoodređenje, kao i njihovu odluku da budu dio Danske.
Knežević je pitao Milatovića "da li Crna Gora poštuje pravo građana Srbije na samoodređenje kao i njihovu odluku da Kosovo i Metohija budu dio srpske države".
- Ili da preformulišem, koja je razlika između: "Dogodine u Prizrenu i Dogodine u Kopenhagenu - pitao je Knežević.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMilanKnezevic80%2Fstatus%2F2013559546195653020%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2013559546195653020%7Ctwgr%5Ee8f1174e3830ddfccd74dc93e2a4ce6408fbbf69%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Stigao je i odgovor od Milatovića u vidu pitanja: "Da li Vlada Crne Gore poštuje pravo Milana Kneževića na samoodređenje?".
- Konkretno, na slobodan izbor trenutka u kojem će napustiti Vladu koju sam naziva krvavom? Jer, Milan još nije izašao iz Vlade, a kada će - ne znamo. P.S. Možda dogodine - pitao je Milatović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FJakovMilatovic%2Fstatus%2F2013655371210985728%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2013655371210985728%7Ctwgr%5Ee8f1174e3830ddfccd74dc93e2a4ce6408fbbf69%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Knežević: Da li Crna Gora poštuje pravo građana Srbije na samoodređenje; Milatović: Milan još nije izašao iz Vlade, a kada će ne znamo

Američka politika ima kontinuitet, a Zakon o autorizaciji nacionalne odbrane koji su podržali i republikanci i demokrate, a koji se dijelom odnosi i na Zapadni Balkan, donijeće ključne promjene za ovaj region, kazao je za Antenu M Dušan Janjić, predsjednik Foruma za etničke odnose. On je u emisiji Drugačija radio veza istakao da će u martu, najkasnije aprilu, početi proces međusobnog priznanja Srbije i Kosova.
- Već je usvojen taj Zakon o Zapadnom Balkanu, koji kada pročitate biće vam jasno da oni govore o međusobnom priznanju Srbije i Kosova, o završavanju procesa međusobnog priznanja. Znači, to piše i u zakonu, a zakon američkog Kongresa je dio Zakona o finansiranju nacionalne bezbjednosti, odnosno u vezi sa strategijom nacionalne bezbjednosti.Dakle, vrlo je jasno da će se finansirati i rješavanje tog problema - ističe Janjić, <a href="https://www.antenam.net/clanak/janjic-u-drv-amerika-zavrsava-balkanska-pitanja-srbija-i-kosovo-pred-medusobnim-priznanjem-srbija-na-putu-ka-nato-u">prenosi Antena M</a>.
Ovaj Zakon sadrži brojne tačke, objašnjava Janjić.
- Broj jedan, da nema bilo kakvih budućih rasprava oko granica. Drugo, da se razvija ekonomska normalizacija i neizvršene obaveze iz Vašingtona, o čemu Tramp govori. Ali tu se radi i o saradnji u energetskom sektoru, putnoj mreži koja je već počela, ali vrlo je bitno energetsko povezivanje Kosova i Srbije sa ostatkom regiona. Zatim, vojno-industrijski kompleks koji je jako važan za razvoj sajber bezbjednosti i u interesu je Amerike i njene investicije. I ima onaj važan dio koji svi zanemarujemo, status Kosova podrazumijeva i rješavanje problema statusa srpske zajednice. Ne spominje se Zajednica srpskih opština, ali se spominje regulisanje položaja Srpske pravoslavne crkve, drugi sporazum je o kulturnom nasljeđu i treći su garancije onog što se zove manjinska samouprava - pojašanjava Janjić.
<h2>Srbija i NATO: strateški razgovori sa SAD</h2>
Osim međusobnog priznanja dvije države, Janjić navodi da se dio američkog Zakona odnosi i na ulazak Srbije u NATO savez.
- Članstvo Srbije u NATO-u će biti regulisano kroz razgovore o strateškoj saradnji Srbije i Amerike ,o načinu kako to da se uradi, ali o tome će se već raspravljati. Dobio sam i potvrdu o tome da je srpska strana preko diplomata, ne preko ambasadora, dostavila svoju spremnost da učestvuje u toj vrsti razgovora. Dakle, šta da vam kažem, spremte se, spremte se, svi ćemo u NATO - poručuje Janjić.
<h2>Vučić sve bliži političkom kraju</h2>
Janjić vjeruje da je ovo godina slobode, te da se Aleksandru Vučiću bliži politički kraj, kome je sam doprinio.
- Mi vidimo da njegova politika, odnosno politika Srbije, više ne postoji. Sloboda je ostvarena uz veliku cijenu, jer je konačno shvaćeno da Srbija nema elementarnu energetsku bezbjednost. A ko nema energetsku bezbjednost, on je ugrožen. Građani su se već oslobodili straha od hiperinflacije, a protesti koji su trajali tokom cijele godine stvorili su jednog ozbiljnog igrača. Ovdje se dogodila digitalna revolucija. Više nije pitanje da li Vučić odlazi, nego kako i kada odlazi. Ako nastavi da radi ovo što radi, pitanje je da li će uopšte otići preko izbora - smatra Janjić.
<h2>Fokus Zakona i na Bosnu i Hercegovinu</h2>
Osim Srbije, Zakon se fokusira i na Bosnu i Hercegovinu, pa se, ističe Janjić, planira i donošenje Ustava Bosne i Hercegovine. Time bi se smanjio broj administrativnih jedinica radi racionalizacije i smanjenja birokratije i državnih troškova.
- Ostaje samo pitanje Sarajeva. Da li da Sarajevo bude jedna regija, pa ima svoj distrikt, ili da zapravo samo taj distrikt bude kao što je i Brčko. To još nije u raspravama, ja govorim o onome što je u procesu - navodi Janjić.
<h2>Poruka crnogorskim liderima: nema prečica</h2>
Govoreći o spekulacijama da je i jedan, u ovom trenutku, moćan crnogorski političar pokušao da, preko istih adresa, za sebe završi posao na način na koji je to uradio Milorad Dodik, ali nije imao dovoljno novca i nije uspio, Janjić kaže da je legitimno to tražiti iz Crne Gore. Ipak, kako dodaje, razlog neuspjeha vidi u političkom djelovanju crnogorskog funkcionera, koje je u suprotnosti sa američkim interesima, te vezama sa Rusijom.
- Nema šta iz Crne Gore da ponudiš, osim da zaista radiš na reformama, da zaista ne budeš trula daska u NATO-u i da zaista uđeš u EU - kaže Janjić.

Janjić: Amerika završava balkanska pitanja - Srbija i Kosovo pred međusobnim priznanjem, Srbija na putu ka NATO-u

Gnušam se šovinističkih istupa, promovisanja četništva i veličanja ratnih zločinaca i saradnika okupatora u bilo kojoj prilici, a naročito kad je to uvijeno u vjerske oblande - kazao je poslanik Pokreta Evropa sad u Skupštini Crne Gore Miodrag Laković.
On je, odgovarajući na mreži Iks (X) Đorđiju Kustudić koji je napisao da je vrijeme da on, Janović i ostali razumni i građanski orjentisani funkcioneri PES-a javno osudite ovakve šovinističke ispade koji polako prelaze u obrazac ponašanja, istakao da je saglasan.
- I nije teško, uopšte. Ja se gnušam šovinističkih istupa, promovisanja četništva i veličanja ratnih zločinaca i saradnika okupatora u bilo kojoj prilici, a naročito kad je to uvijeno u vjerske oblande. I to osuđujem u svakoj prilici - poručio je Laković.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FLakovicMiodrag%2Fstatus%2F2013625508433404084&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Laković: Gnušam se šovinističkih istupa, promovisanja četništva i veličanja ratnih zločinaca

Ako se tokom ove nedjelje zaokruže sve neophodne procedure već naredne sedmice možemo očekivati još jednu međuvladinu konferenciju na kojoj ćemo zatvoriti još jedno pregovaračko poglavlje, saopštila je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević.
- Naime, u pitanju je poglavlje kojim je rukovodilo Ministarstvo finansija – poglavlje 32. Odnosno, Finansijski nadzor, koje je, zaista, bilo spremno prethodne godine, ali, kao što znate, procedure koje imaju Evropska komisija, ali i članice imaju u svojim državama, zahtijevaju dodatno vrijeme - saopštila je ministarka Gorčević za TVCG u Briselu.
Kako je istakla, crnogorska delegacija imala je danas niz sastanaka sa predstavnicima Evropske komisije na temu, prije svega, vladavine prava i obaveza koje imamo za dva ključna poglavlja, odnosno poglavlja 23. i 24.
- Ono što zaista jeste uvjeravanje sa crnogorske strane je da ćemo ispuniti sve neophodne obaveze koje se očekuju na ovom putu, a sa druge strane Evropska komisija očekuje snažniju borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, odnosno očekuje od nas osnaživanje graničnih prelaza i, na kraju krajeva, jačanje našeg pravosuđa - rekla je Gorčević, prenosi portal RTCG.
Kako je kazala, sve ono što smo radili u prethodnoj godini prepoznato je od strane Evropske komisije.
- Ali ono što se od nas očekuje jeste još snažnije i još veće zalaganje kako bismo 2028. godine postali dvadesetosma članica. Međutim, ono što me e posebno radovalo danas tokom sastanaka sa predstavnicima Evropske komisije jeste dodatna činjenica, odnosno informacija, da ako se tokom ove nedelje zaokruže sve neophodne procedure, već naredne sedmice možemo očekivati još jednu međuvladinu konferenciju na kojoj ćemo zatvoriti još jedno pregovaračko poglavlje. U pitanju je poglavlje kojim je rukovodilo Ministarstvo finansija – poglavlje 32. Finansijski nadzor – za koje je, zaista, bilo spremno prethodne godine, ali, kao što znate, procedure koje imaju Evropska komisija, ali i članice imaju u svojim državama, zahtijevaju dodatno vrijeme - kazala je Gorčević.
Ona je naglasila da je to još jedan podsticaj za Crnu Goru i našu administraciju.
- Ali, na kraju krajeva, i nastavak svih onih rezultata koje smo imali u decembru mjesecu kada smo zatvorili pet pregovaračkih poglavlja, tako da i početak 2026. godine bude u duhu evropskih integracija, kako bismo sva pregovaračka poglavlja zatvorili do kraja ove godine - navela je Gorčević.
Navedimo i da bi brzo zatvaranje ovog poglavlja predstavljalo važan korak u ambicioznom planu Vlade da do kraja 2026. godine zatvori sva preostala poglavlja, čime bi se otvorio put ka punopravnom članstvu u EU do 2028. godine.
Poglavlje 32 tiče se usvajanja međunarodno prihvaćenih standarda javne unutrašnje finansijske kontrole, standarda eksterne revizije i najboljih praksi EU i njhove primjene na cijeli javni sektor. Sistem unutrašnjih finansijskih kontrola doprinosi unapređenju discipline i transparentnosti u korišćenju nacionalnih i sredstava EU. Osim toga, ovim poglavljem se reguliše i zaštita finansijskih interesa EU i zaštita eura od falsifikovanja.
Do sada je Crna Gora privremeno zatvorila 12 od ukupno 33 pregovaračka poglavlja (posljednjih pet u decembru 2025. – poglavlja 3, 4, 6, 11 i 13).
Zvaničnici u Podgorici i Briselu ocjenjuju da je tempo pregovora ubrzan u posljednje dvije godine, ali upozoravaju da izazovi predstoje – posebno poglavlja 23 (pravosuđe i temeljna prava) i 24 (pravda, sloboda i bezbjednost.
Premijer Milojko Spajić i ministarka Gorčević više puta su ponovili da je cilj realan, uz punu posvećenost reformama i nacionalno jedinstvo oko evropskog puta.
Evropska komisija i komesarka za proširenje Marta Kos nedavno su pohvalile Crnu Goru kao predvodnika među kandidatima, ali su istakli da brzina napretka zavisi od konkretnih rezultata na terenu.

Gorčević: Ako se završe procedure novo poglavlje zatvaramo naredne sedmice

Neosvijetljeno šetalište Vita Nikolića i Trebješka ulica nijesu tehnički kvar, već ogledalo katastrofalnog upravljanja gradom. Dok se građani u večernjim satima kreću kroz mrak i osjećaju nebezbjedno, gradska vlast se usuđuje da govori o „razvoju“ i „modernizaciji“, saopšteno je iz Demokratske partije socijalista (DPS) Nikšić.&nbsp;
Posebno je, prema njihovim rijčima, skandalozna činjenica da je javna rasvjeta plaćena čak 9.5 miliona eura iz kredita, i to bez saglasnosti Skupštine opštine i bez saglasnosti Vlade Crne Gore, na šta već duže vrijeme upozoravamo i zbog čega smo podnijeli i krivičnu prijavu.&nbsp;
- To nije greška – to je svjesno kršenje zakona, ignorisanje institucija i nesavjesno raspolaganje novcem građana - ističu iz nikpićkog DPS-a.&nbsp;
Pitanje je, ističu, jasno i ne može se izbjeći.
- Gdje je završio novac i ko je dozvolio da grad, nakon milionskog zaduženja, ostane u mraku? Ovakvo stanje nije izuzetak, već pravilo uprave koja funkcioniše bez plana, bez odgovornosti i bez kontrole. Milioni se uzimaju na kredit, a osnovna komunalna infrastruktura ne funkcioniše. Građani plaćaju, vlast se hvali, rezultati ne postoje, a SDT ćuti pred ovom finansijskom i institucionalnom bahatošću i nikako da iz fioke izvuče pomenuti predmet - dodaju iz DPS-a Nikšić.&nbsp;
Traže, kako kažu, hitno dovođenje javne rasvjete u potpuno funkcionalno stanje, kao i utvrđivanje političke i krivične odgovornosti svih koji su u ovom slučaju donosili odluke mimo zakona.&nbsp;
- Nikšić danas ne tone zbog nedostatka novca, već zbog nesposobne, bahate i netransparentne vlasti. Građani zaslužuju svjetlo – i u ulicama i u upravljanju gradom - zaključili su iz nikšićkog DPS-a.&nbsp;

DPS Nikšić: Tužilaštvo i dalje ćuti povodom nezakonitog zaduženja u iznosu od 9.5 miliona eura za rasvjetu koja ne radi, građani Nikšića ostavljeni u mraku

Potpredsjednik Vlade Crne Gore i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović primio je u nastupnu posjetu novoimenovanu predstavnicu Visokog komesara Ujedinjenih nacija za izbjeglice (UNHCR) za Centralnu i Jugoistočnu Evropu, sa sjedištem u Budimpešti, Nikol Epting, saopšteno je iz ovog resora.
Ibrahimović je, kako se navodi u saopštenju, istakao da Crna Gora pozdravlja odluku UNHCR-a o imenovanju šefice regionalnog predstavništva u Mađarskoj za nadležnog predstavnika UN programa za izbjeglice za Crnu Goru.&nbsp;
Naglasio je da se, kao što je u više navrata ranije naznačeno, uključujući i susret sa doskorašnjom otpravnicom poslova Kraus, odluka UNHCR-a o zatvaranju stalnog predstavništva u Podgorici vidi kao jasna poruka sistema Ujedinjenih nacija da su država i društvo Crne Gore sazreli i postali ozbiljan i pouzdan partner UNHCR-a, institucionalno osnažen i spreman da odgovori potrebama i obavezama koje proizilaze iz međunarodnog djelovanja i relevantnih konvencija u ovoj oblasti.
On je, kako se dodaje, dodatno naglasio da Ministarstvo vanjskih poslova i Vlada Crne Gore, uz najbolje želje za uspješan mandat regionalnoj predstavnici Epting, ostaju otvoreni za kontinuiranu komunikaciju o svim pitanjima od zajedničkog interesa, kao i za saradnju u širim inicijativama u kojima Crna Gora može biti pouzdan i odgovoran partner u regionu.
U tom kontekstu, uz redovnu saradnju Stalne misije Crne Gore u Ženevi sa centralom UNHCR-a, kao dodatni kanal komunikacije i razmjene informacija, kada god se ukaže potreba, može služiti i Ambasada Crne Gore u Mađarskoj.
- Sagovornici su se saglasili da je angažman i rad UNHCR-a u Crnoj Gori, uključujući kontinuiranu ekspertsku i tehničku podršku, kao i pomoć u reagovanju na krizne situacije i obezbjeđivanju adekvatne zaštite izbjeglih i raseljenih lica, lica bez državljanstva, tražilaca azila i migranata, od izuzetnog značaja. Takva saradnja je rezultirala vidno osnaženim nacionalnim kapacitetima i unapređenjem standarda zaštite i humanitarnog odgovora, u skladu sa očekivanjima od države koja je na pragu članstva u Evropskoj uniji - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Tokom sastanka, Epting je kazala da UNHCR pozdravlja i veoma cijeni pristup rješavanju stanja izbjeglica baziran na ljudskim pravima koji Crna Gora njeguje unazad decenijama i koji je, između ostalog, doveo do zatvaranja izbjegličkog poglavlja ‘90-ih i veoma dobrih rezultata u okončanju apatridije u našoj zemlji.
Naglasila je da je politika Crne Gore prema izbjeglicama prepoznata od strane UNHCR, a rezultati u eliminisanju apatridije joj daju kredibilitet u EU.
- Na putu ka EU, UNHCR ostaje partner Crnoj Gori, posebno u poglavljima 23 i 24 i jačanju kapaciteta u oblasti azila i upravljanja granicama - ističe se u saopštenju.&nbsp;
Ibrahimović je ukazao da je Crna Gora svjesna kompleksnosti aktuelnog trenutka u međunarodnim odnosima, uključujući izazove sa kojima se suočavaju multilateralizam i sistem Ujedinjenih nacija. Podrška međunarodnom poretku zasnovanom na pravilima i multilateralizmu, u čijem su središtu vrijednosti slobode, ljudskih prava i vladavine prava, ostaje jedan od ključnih prioriteta vanjske politike Crne Gore i temelj njenog ukupnog djelovanja i razvoja.
- U tom kontekstu, podrška međunarodnom humanitarnom pravu, međunarodnom pravu ljudskih prava i punoj primjeni ključnih konvencija koje čine osnov djelovanja UNHCR-a, kako bi se očuvala zaštita najranjivijih kategorija, i dalje ostaje jedan od ključnih pravaca djelovanja Crne Gore - zaključuje se.&nbsp;

Ibrahimović primio regionalnu predstavnicu UNHCR-a u nastupnu posjetu

Vlada je 16. januara 2026. godine, u skladu s članom 10 Uredbe o Vladi, bez održavanja sjednice, na osnovu pribavljene saglasnosti većine članova Vlade, odlučila o trećem polugodišnjem izvještaju o sprovođenju Reformske agende Crne Gore za Instrument EU za reforme i rast 2024-2027. godine
Vlada je odlučila i o Predlogu platforme za učešće predsjednika Vlade Crne Gore mr Milojka Spajića na 56. godišnjem sastanku Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, u periodu od 19. do 23. januara 2026. Godine
Na današnjoj sjednici odlučeno je i o Predlogu platforme za radnu posjetu ministarke evropskih poslova Maide Gorčević, ministra pravde mr Bojana Božovića i ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, Briselu, Kraljevina Belgija, u periodu od 19-20. januara 2026. godine
Odlučeno je o Predlogu platforme za učešće crnogorske delegacije koju predvodi ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, Damir Gutić, na predstojećem Inauguralnom Globalnom forumu njegovatelja za univerzalnu podršku, 15-16. januar 2026. godine, Madrid, Španija.
Kako je saopšteno, Vlada je odlučila o Predlogu platforme o učešću delegacije, koju predvodi mr Simonida Kordić, ministarka turizma, na internacionalnom sajmu turizma FITUR, 23 - 24. januar 2026. godine, Madrid, Španija
Odlučeno je i o Predlogu za prestanak mandata sekretara Ministarstva pomorstva Andriji Ražnatoviću na lični zahtjev, kao i o Predlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o legalizaciji bespravnih objekata.

Vlada odobrila treći polugodišnji izvještaj o sprovođenju Reformske agende za EU instrument 2024–2027

Kao što sam više puta javno govorio - konstantna priča o pomirenju je suštinski poslužila za podmirenje - funkcijama, privilegijama, partijskimi porodičnim zaposljavanjem… - poručuje poslanik SD Boris Mugoša.
Takođe, pita on, ko je posvađan da bi ga političari mirili.
- I da li političari građanima konstantno plasiraju priču da su posvađani, da bi ih isti ti kroz navedene sopstvene privilegije mirili… - navodi Mugoša na mreži Iks.
Da li pomirenje, pita on, znači promjenu samosvjesnog karaktera države, njenog viševjekovnog trajanja odnosno kulturnog i državotvornog identiteta.
- Da li pomirenje podrazumijeva fokus na istorijski revizionizam. Ajmo prvo da se pomirimo da živimo u građanskoj, sekularnoj, antifašističkoj državi, članici NATO saveza i prvoj sljedećoj članici EU. Da se prvo pomirimo oko sadašnjosti jer mi tu sadašnjost kreiramo! - zaključuje Mugoša.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FBorisMugosa%2Fstatus%2F2013546325216813180%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2013546325216813180%7Ctwgr%5Ee7322610f4a8fcd49a7c940e46bb68a6cc1b1fd1%7Ctwcon%5Es1_c10&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Mugoša: Političari građanima plasiraju priče da su posvađani, pomirenje im služi za podmirenje

Šef Odborničkog kluba Pokreta za Podgoricu Miloš Krstović podsjeća da je od najave DNP da uskrate podršku gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću prošlo deset dana, te da ima prostora za razgovor. Krstović je kazao da će se Pokret za Podgoricu o tome izjasniti kada predlog DNP dođe do Glavnog grada.-
- Nijesmo vidjeli formalizaciju inicijative DNP-a i imamo izlazak samo jednog odbornika. Kada budemo imali taj predlog pred sobom odnijećemo se odgovorno, sazvati sastanak odborničkog kluba i koordinacionog tijela Pokreta za Podgoricu i odgovoriti. Svakako nijesmo ni za kakav vid održavanja vlasti koji bi značio zastoj u razvoju glavnog grada - naveo je Krstović za RTCG.
Odgovarajući na pitanje šta je realnije rekonstrukcija ili politički zastoj Krstović je kazao da je u narednom periodu realnije očekivati politički zastoj u Glavnom gradu, ali da je rano o tome govoriti.

Krstović: Realno očekivati politički zastoj u Glavnom gradu

<a href="https://www.antenam.net/clanak/pod-cetnickom-zastavom-plivali-kod-niksica">Priredio: V.J.</a>
Jedna o varijanti zastava četničkih koljača, juče, 19. januara, istaknuta je na obali jezera Krupac kod Nikšića. Tu je eparhija budimljansko-nikšićka Crkve Srbije (SPC) organizovala, kako tvrde, „plivanje za časni krst”.
Prema video materijalu koji je emitovao RTV Nikšić, crna zastava kvislinškoga pokreta, čiji je jedan od glavešina u Crnoj Gori Đurišić odlikovan od Hitlera „gvozdenim krstom”, a od naciste Nedića iz Srbije činom potpukovnika – istaknuta je juče iznad „plivača”.
„Prva” četnička zastava obično ima antipravoslavni, štoviše otvoreno satanistički simbol – lobanju sa ukrštenim kostima u centralnome dijelu. Simbolizuje smrt.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 1514px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 71.7116%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fstorage-dev.medialib.dev%2Fmedia%2Fantenam%2F2026%2F01%2F20%2F1768933465gdz3wzhfyr4psj6j.jpg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
O kampanji skrnavljenja pravoslavlja – vjere u Hrista Spasitelja koja se, potpuno lišeno svakoga osnova iz svetosavske jerarhije dovodi u vezu sa zločinačkim pokretom iz Drugoga svjetskog rata – svjedoči niz izjava čelnikâ ogranaka Crkve Srbije Mićovića i Ostojića tokom 2025, ili pokušaj postavljanja spomenika koljaču Đurišiću.
Takođe i jučerašnje u Podgorici, isto uz SPC „plivanje”, pjevanje o monstrumu Đurišiću, te glavnom šefu četničke organizacije Mihailoviću; ali, da blesavost probije sve limite, pjevanje i o saradniku UDB-e Srbije Kalabiću – a taj presudno doprinio poslijeratnim vlastima u hvatanju Mihailovića, njegovom izvođenju na sud i presudi kao ratnome zločincu.

Pod četničkom zastavom plivali kod Nikšića

Rukometna reprezentacija Crne Gore završila je nastup na EHF Evropskom prvenstvu na krajnje razočaravajući način. U posljednjem kolu grupe D naši rukometaši doživjeli su ubjedljiv poraz od Švajcarske – 26:43 (16:22), što predstavlja najteži poraz u istoriji crnogorske selekcije u zvaničnim mečevima.
Turnir je naša reprezentacija završila sa čak 121 primljenim golom u tri utakmice, što dovoljno govori o problemima i ukupnom utisku koji je ostavljen na kontinentalnoj smotri. Poslije solidnog i ohrabrujućeg nastupa protiv Slovenije, uslijedila su dva teška poraza u kratkom vremenskom razmaku, koji su ostavili dubok trag.
Pred stručnim štabom i igračima sada je ozbiljan izazov – kako se psihološki i takmičarski oporaviti od ovakvog epiloga, naročito imajući u vidu da već u martu slijede pretkvalifikacioni mečevi za Svjetsko prvenstvo protiv selekcije Finske.

Debakl rukometaša na Evropskom prvenstvu: Crna Gora ubjedljivo poražena od Švajcarske

Godinu dana nakon što je Donald Tramp po drugi put položio zakletvu, jasno je da je njegov drugi mandat znatno uzdrmao i američku politiku i globalni poredak. Kako je ranije upozorio The Economist, Tramp je napao međunarodni sistem zasnovan na pravilima, narušio savezništva i uveo duboke podjele unutar same Amerike, sukobljavajući se s Kongresom, sudovima, medijima, univerzitetima i državnom administracijom.
Rastuće nezadovoljstvo vidi se i u anketama. Trampov neto rejting pao je sa +2 na –19, što je njegov najniži rezultat u ovom mandatu. Dok je na početku mandata 37 odsto Amerikanaca smatralo da zemlja ide u dobrom pravcu, sada to misli samo 31 odsto, dok 61 odsto vjeruje da SAD idu pogrešnim putem.
Posebno loše ocjene Tramp dobija za ekonomska pitanja i inflaciju – rejting njegove politike u toj oblasti pao je sa +6 na –27. Iako je ilegalna imigracija smanjena u odnosu na period administracije Džoa Bajdena, podrška Trampovoj imigracionoj politici takođe opada.
Analiza The Economista, zasnovana na podacima JutGova, pokazuje da je nezadovoljstvo Trampom prisutno čak i u saveznim državama koje su glasale za njega 2024. godine, što predstavlja upozorenje za republikance pred predstojeće međuizbore. Najveću podršku Tramp i dalje ima među bijelim i muškim biračima, dok su mlađi, pripadnici manjina i visokoobrazovani građani među njegovim najžešćim kritičarima. Zanimljivo je i da su penzioneri, tradicionalno pouzdana republikanska baza, sve manje entuzijastični.
Dok republikance najviše brinu imigracija, porezi i državna potrošnja, demokrate su fokusirane na zdravstvo i klimatske promjene – razlike koje dodatno produbljuju političke podjele u Sjedinjenim Američkim Državama.

Pad popularnosti Donalda Trampa: Čak 61 odsto Amerikanaca vjeruje da SAD idu u pogrešnom pravcu

Evropski parlament odlučio je da zamrzne proces ratifikacije trgovinskog sporazuma između Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država, kao odgovor na najnovije prijetnje američkog predsjednika Donalda Trampa, potvrdile su danas glavne političke grupacije u EP.
Ovu mjeru podržali su socijaldemokrate (SD) i poslanici Evropske narodne partije (EPP), dok je ona izazvala podjele među evropskim nacionalističkim strankama.
Predsjednica poslaničke grupe SD Iratkse Garsija Peres izjavila je novinarima da među političkim grupama postoji "većinski dogovor" da se zamrzne trgovinski sporazum koji su EU i SAD postigli prošle godine, piše Figaro.
Najveća politička grupa u EP, EPP, takođe je potvrdila obustavu daljih razgovora o tom sporazumu.
Predsjednik poslaničke grupe EPP Manfred Veber ocijenio je da je sprečavanje bescarinskog pristupa američkih kompanija evropskom tržištu "veoma snažan alat".
Predsjednica centrističke grupe Obnovimo Evropu (Renew) Valeri Aje istakla je da je riječ o "izuzetno moćnoj poluzi", navodeći da ne vjeruje da bi američke kompanije bile spremne da se odreknu evropskog tržišta.
S druge strane, dio nacionalističke desnice usprotivio se zamrzavanju sporazuma. Kopredsjednik grupe Evropskih konzervativaca i reformista (ECR) Nikola Prokaćini ocijenio je da je takva odluka "greška".
Suprotan stav ima grupa Patriote, na čijem je čelu francuski europoslanik Žordan Bardela, koja podržava "suspenziju" sporazuma. Bardela je poručio da je u odnosima sa SAD sada na snazi "odnos snaga". Dogovor, postignut tokom ljeta, predviđa carine od 15 odsto na izvoz iz EU u SAD, dok bi američki izvoz u EU bio oslobođen carina.