Evropski savez Tivta saopštio je da posljednja dešavanja u vezi sa radom komunalnih službi pokazuju „parametre“ upravljanja lokalne vlasti koji, kako navode, ne pogađaju samo Tivat, već „dosežu i do Kotora“.
U saopštenju se podsjeća da je direktor Komunalnog preduzeća Tivat, Vučeta Stanišić, juče informisao javnost da je prekid saradnje sa Komunalnim preduzećem Kotor doveo do akumulacije otpada na lokaciji „Ekonomija“, stvarajući dodatne probleme tivatskim komunalcima. Javnost je već upoznata i da je Komunalno preduzeće Tivat pokrenulo sudski spor protiv Komunalnog Kotor, koji će rješavati nadležni sud.
Evropski savez naglašava da je važno podsjetiti ko su ključni akteri: direktor Komunalnog Tivta Vučeta Stanišić nalazi se na listi koalicije „Narod pobjeđuje, Demokrate, DSS, Evropa sad! Za Tivat“, dok je direktor Komunalnog Kotor Vladimir Arsić drugi na istoj listi, odmah iza nosioca Željka Komnenovića.
- Dakle, međusobno se tuže rukovodioci sa iste liste ‘Narod pobjeđuje’. Njihovi ‘parametri koji govore drugačije’ doveli su, prema riječima samog direktora Stanišića, do dodatnih problema tivatskim komunalcima. Uprkos tome, primorani smo da slušamo tirade predsjednika Opštine Tivat o navodnoj malicioznosti opozicije koja, navodno, ‘kreira atmosferu nestabilnosti i haosa’ - navodi se u saopštenju.
Evropski savez poručuje da je „dovoljno pogledati činjenice da bi se zaključilo ko zaista proizvodi nestabilnost“.
- Poštovane građanke i građani, funkcioneri liste ‘Narod pobjeđuje’ međusobno se šalju na sud. Zato je jasno ko kreira haos, i zato je vrijeme da – dok čekamo i analizu poslovanja FK ‘Arsenala’ – ova ekipa napusti gradsku vlast i oslobodi i Tivat i Kotor od svojih ‘parametara’ - zaključuje se u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Politika

Evropski savez: „Parametri“ tivatske vlasti stvaraju probleme koji se prelijevaju i do Kotora

Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović oglasio se na svom profilu na mreži X, poručivši da Crna Gora ostaje istrajna na putu ka Evropskoj uniji i da reformske obaveze iz evropske agende planira da ispuni do kraja 2026. godine.
Ibrahimović je istakao da je članstvo svih država Zapadnog Balkana u EU poželjno i da predstavlja garant političke, ekonomske i bezbjednosne stabilnosti cijele regije. Međutim, naglasio je da Crna Gora, kao najnapredniji kandidat u procesu integracija, „nema pravo da čeka bilo koga“ na evropskom putu, već treba da zadrži lidersku poziciju i omogući svojim građanima napredak koji proizilazi iz članstva.
Prema njegovim riječima, Crna Gora je spremna da do 2026. sprovede sve ključne reforme, dok bi 2028. godina mogla biti realan trenutak za formalni ulazak u Evropsku uniju.
Ibrahimović je poručio da Crna Gora želi da bude „iskren partner i lobista“ državama regiona, ali da sopstveni evropski put mora graditi „bez odlaganja i bez čekanja drugih“.
Objavu je zaključio riječima: „Vidimo se u EU.“

610x380

500x500

1250x600

1084x550

Ibrahimović: Kroz članstvo Crne Gore države regije i svi kandidati za članstvo dobiće iskrenog partnera i lobistu u EU

Drugog dana zvanične posjete Crnoj Gori, u četvrtak 11. decembra, predsjednik Republike Grčke Konstantinos Tasulas održaće zajedničko predavanje sa predsjednikom Crne Gore Jakovom Milatovićem na Fakultetu političkih nauka Univerziteta Crne Gore, u okviru programa EU Akademije predsjednika.
Ranije tog dana, Tasulas će zajedno sa predsjednikom Milatovićem položiti vijenac na spomenik Partizanu-borcu na Gorici.
Predavanje, pod naslovom „Od Soluna do danas: obećanje koje postaje evropska stvarnost“, biće posvećeno evropskoj perspektivi Zapadnog Balkana, ulozi Grčke u procesu proširenja i aktuelnom trenutku evropskih integracija Crne Gore.
Posebnu težinu događaju daje činjenica da Grčka u drugoj polovini 2027. godine preuzima predsjedavanje Savjetu Evropske unije — u periodu kada Crna Gora očekuje završnu fazu pristupnih pregovora. Učešće predsjednika Tasulasa u EU Akademiji predstavlja snažnu poruku podrške evropskom putu Crne Gore.

Predsjednik Grčke Konstantinos Tasulas održaće predavanje na Fakultetu političkih nauka zajedno sa Milatovićem

Premijer Crne Gore Milojko Spajić saopštio je da je Grčka ponovo potvrdila snažnu i nedvosmislenu podršku evropskom putu Crne Gore, ističući da Atina Crnu Goru vidi kao prvog narednog kandidata spremnog za članstvo na osnovu ostvarenih rezultata.
U objavi na mreži X, Spajić je prenio poruke predsjednika grčkog Parlamenta Konstantinosa Tasulasa, koji je tokom susreta naglasio da će Grčka „učiniti sve“ kako bi Crna Gora ušla u Evropsku uniju tokom njenog šestomjesečnog predsjedavanja Savjetu EU — u drugoj polovini 2027. godine.
- Nedvosmislena podrška istorijskog prijatelja, pouzdanog partnera i saveznika — Grčke — Crnoj Gori da uđe u EU na temelju zasluga. Više nego ohrabrujuće su riječi predsjednika Tasulasa da će Grčka učiniti sve da Crna Gora uđe u EU već tokom njihovog predsjedavanja - naveo je Spajić.
Premijer je istakao zahvalnost na kontinuiranoj grčkoj podršci i pomoći, dodajući da se u „srdačnom razgovoru sa grčkom delegacijom“ govorilo i o jačanju bilateralne saradnje.
Prema njegovim riječima, obje strane saglasile su se da je pravo vrijeme za unapređenje postojećih i pokretanje novih linija ekonomske saradnje između Crne Gore i Grčke.

Spajić: Grčka pruža nedvosmislenu podršku da Crna Gora uđe u EU tokom njenog predsjedavanja 2027.

Izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, kao završni dio sistema za tretman otpadnih voda na teritoriji Podgorice, već dugo je jedna od vrućih ekološko-političkih tema. Kako se bliži planirani početak radova na izgradnji postrojenja koje je planirano i projektovano u Botunu, strasti se iz dana u dan uzburkavaju, a mnoga pitanja i dalje su bez jasnog odgovora. Jedan od najkompetentnijih sagovornika na ovu temu, čovjek koji je jedan od potpisnika ugovora o izgradnji postrojenja i bivši gradonačelnik Ivan Vuković za Pobjedu je govorio o realizaciji jednog od najznačajnijih projekata u istoriji Podgorice.
- U junu 2022. godine, kao tadašnji gradonačelnik Podgorice, imao sam čast da budem jedan od potpisnika ugovora o izvođenju radova na izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, vrijednog 47,3 miliona eura. Taj momenat predstavljao je krunu dvodecenijskih napora usmjerenih na rješavanje najvećeg ekološkog problema u ovom dijelu Crne Gore. Podsjećam da se, svakodnevno, usljed ograničenih kapaciteta za obradu otpadnih voda u okviru postojećeg postrojenja, hiljade kubika neprerađenih fekalija izliva u Moraču i, dalje, u Skadarsko jezero.
Kao odgovor na taj izazov, u partnerstvu sa tadašnjom vladom, stvorili smo planske, projektne i finansijske pretpostavke za početak izgradnje sistema za sakupljanje i prečišćavanje otpadnih voda. Posebno sam ponosan na činjenicu da smo finansijsku podršku za realizaciju projekta, u vidu povoljnog kredita od 35 miliona eura, dobili od renomirane KfW banke, u čijem vlasništvu Savezna Republika Njemačka učestvuje sa 80 odsto. Izuzetno sam ponosan i na to što smo uspjeli da zavrijedimo podršku Evropske unije koja je za ovaj projekat opredijelila čak 33 miliona eura bespovratne finansijske pomoći. Dodatni razlog za zadovoljstvo našeg tima predstavljao je izbor stručnog konsultanta za sprovođenje projekta, renomirane njemačke kompanije ,,Fichtner Water and Transport GmbH“, sa tradicijom dugom 103 godine i stotinama sličnih projekata realizovanih širom svijeta.
Uz njihovu podršku, tokom mandata gradske uprave na čijem čelu sam bio, realizovali smo dvije od četiri faze projekta – izgradnju više od 20 kilometara kanalizacione mreže u podgoričkim naseljima u kojima je prethodno nije bilo i izgradnju novog mosta u blizini postojećeg postrojenja, u čijem trupu se nalazi kolektorska cijev za prenos otpadnih voda s jedne na drugu obalu Morače. Završili smo i 90 odsto treće faze projekta, koja se odnosila na izgradnju glavnog kolektora od novog mosta do lokacije budućeg postrojenja.
Izgradnja samog postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda sa spalionicom kanalizacionog mulja predstavlja četvrtu, tehnički i finansijski najzahtjevniju fazu projekta. Na međunarodnom tenderu organizovanom u skladu sa procedurama koje je definisala KfW banka, najpovoljniju ponudu za izradu glavnog projekta i izgradnju postrojenja dostavio je konzorcijum turskih kompanija Kuzu Grup i Alkatas. Kompanije posjeduju ogromno iskustvo u oblasti izgradnje i upravljanja sličnim sistemima, među kojima je i onaj u Istanbulu, koji opslužuje 16 miliona ljudi. Prije nekoliko mjeseci, Kuzu Grup je pobijedila na tenderu za izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda (Mutlaa Wastewater Project) u Kuvajtu, vrijednom 488 miliona dolara.
Možete li da prokomentarišete neke aspekte tehničkih karakteristika opreme za PPOV (da li je riječ o opremi posljednje generacije, da li je tačno da ona može biti instalirana samo na predviđenoj lokaciji, kakav je uticaj spalionice koji mještani Zete najviše problematizuju…)?
VUKOVIĆ: Oprema za buduće postrojenje proizvedena je nakon okončanja tendera, u skladu sa karakteristikama predmetne lokacije i u skladu sa najvišim ekološkim standardima. Ovo je važno istaći, budući da su, u prethodnom periodu, u javnost plasirane dezinformacije o navodno polovnoj i tehnološki prevaziđenoj opremi koja će servisirati postrojenje.
Još jedna manipulacija s tim u vezi ticala se spalionice mulja, koja predstavlja sastavni dio projekta. Krajnje zlonamjerno, sa ciljem izazivanja panike među stanovnicima Botuna, pojedini politički akteri govorili su o tome da se spalionice nigdje više ne grade, da su čestice koje ispuštaju kancerogene i sl. Građana radi, kroz izgradnju spalionice rješava se problem odlaganja kanalizacionog mulja kakav, primjera radi, imamo na Primorju. Mulj sa tamošnjih postrojenja, nakon završetka tehnološkog procesa prečišćavanja vode, po pravilu se izvozi u Albaniju, što predstavlja finansijski i ekološki izazov. Spalionica koja će, u skladu sa najstrožim standardima zaštite životne sredine, funkcionisati u okviru budućeg podgoričkog postrojenja, omogućiće eliminaciju tog rizika i proizvodnju znatnih količina električne energije potrebne za rad cjelokupnog sistema.
Na kraju, lako dostupne statistike pokazuju da najveći broj spalionica kanalizacionog mulja i komunalnog otpada funkcioniše u najbogatijim evropskim državama – Norveškoj, Švedskoj, Danskoj, Njemačkoj, Nizozemskoj... Štaviše, tokom nedavne posjete Kopenhagenu, koji godinama unazad, uz Beč, važi za grad sa najboljim kvalitetom života na svijetu, napravio sam i sa crnogorskim građanima podijelio fotografiju na kojoj se, u istom kadru, na manje od kilometra udaljenosti, vide čuvena zgrada kopenhaške opere i najveća spalionica smeća u tom dijelu Evrope, ,,Amager Bakke“.
Da zaključim, zaokruživanje izgradnje sistema za sakupljanje i prečišćavanje otpadnih voda u Podgorici, kakvih u Evropi trenutno ima gotovo 30.000, svrstava nas u red država koje, na ekološki održiv i društveno odgovoran način, štite životnu sredinu. Iako je, u ovom trenutku, ova tema predmet brojnih manipulacija motivisanih isključivo političkim razlozima, nemam nikakvu dilemu da ćemo, u godinama pred nama, u potpunosti razumjeti značaj ovog projekta i biti ponosni na to kako smo, kroz njegovu realizaciju, odgovorili jednom ozbiljnom izazovu.
Nedavno ste izjavili da bi u slučaju kašnjenja realizacije ovog projekta mogla nastupiti šteta po Glavni grad u iznosu od oko 70 miliona eura, dok aktuelni gradonačelnik Saša Mujović navodi da bi taj iznos mogao biti 177 miliona eura. Kako objašnjavate ovoliku razliku u procjenama štete po Glavni grad?
VUKOVIĆ: Moja ocjena se odnosila na zbirnu vrijednost pomenutog ugovora sa konzorcijumom turskih kompanija i granta Evropske unije. Kazao sam da se plašim da bi probijanje rokova za početak gradnje postrojenja moglo rezultirati odštetnim zahtjevom u vrijednosti ugovora (47,3 miliona eura) i gubitkom evropskog novca (33 miliona). O kom god iznosu da je riječ, nema nikakve dileme da bi to značilo finansijsku i reputacionu katastrofu za Podgoricu i Crnu Goru. Zapravo, teško je uopšte zamisliti da bi se moglo dogoditi nešto gore u državi koja ima ambiciju da, kroz koju godinu, postane dio Evropske unije. Vladavina prava, ozbiljnost državne administracije, investiciona klima i, ukupno gledano, pouzdanost Crne Gore kao potencijalne članice EU… sve to je trenutno na ispitu nakon kojeg, ukoliko ne položimo, plašim se da neće biti popravnog.
Sa današnje tačke gledišta, smatrate li da je kampanja povodom izgradnje sistema mogla biti vođena na neki drugi način, s obzirom na to da građani Botuna i Zete tvrde da se sve radilo mimo njih? Možete li podsjetiti što je bilo urađeno na tom planu, kakva je bila komunikaciona strategija...
VUKOVIĆ: Prvu studiju koja je prepoznala predmetnu lokaciju kao optimalnu za izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda (PPOV) uradila je još 2004. godine svjetski poznata francuska kompanija ,,Sogreah“. Studiju je finansirala Vlada Republike Francuske. Četiri godine kasnije, usvojen je DUP ,,Industrijska zona – KAP“ kojim je potvrđeno da će se postrojenje graditi na toj lokaciji. Poznato je da se planska dokumenta usvajaju uz prethodnu obavezu organizacije javne rasprave, što pobija tezu o tome da je nešto moglo biti urađeno bez znanja mještana Botuna. U aprilu 2011. godine, uz finansijsku podršku Evropske investicione banke, renomirana holandska kompanija ,,White Young Green Consultants“ izradila je novu studiju u cilju pripreme za realizaciju projekta upravljanja otpadnim vodama. U februaru 2014. godine, uz prethodnu javnu raspravu, usvojen je Prostorno-urbanistički plan (PUP) glavnog grada, kojim je potvrđena lokacija budućeg postrojenja. Sastavni dio plana predstavlja i Strateška studija uticaja na životnu sredinu.
Tokom 2017. godine, kao rezultat rada njemačkih i domaćih eksperata, usvojene su i javnosti predstavljene sljedeće studije koje tretiraju ovo pitanje: Ažurirana studija izvodljivosti za izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda i proširenje kanalizacione mreže, Podgorica, Predstudija izvodljivosti: postrojenje za spaljivanje kanalizacionog mulja, Podgorica, Izvještaj o analizi tla sa lokacije budućeg postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, Podgorica i Analiza uticaja postrojenja za spaljivanje kanalizacionog mulja iz PPOV-a.
U decembru 2019. godine, nakon još jedne javne rasprave, usvojene su Izmjene i dopune DUP-a ,,Industrijska zona – KAP“. Lokacija za izgradnju postrojenja ostala je nepromijenjena.
Nakon političkih promjena 2020. godine, predstavnici mještana Botuna izvršili su pritisak na Vladu Zdravka Krivokapića kako bi se promijenila lokacija budućeg prečišćivača. Vladi su, tom prilikom, predložili dvije alternativne lokacije. Na njihovo insistiranje, tadašnji resorni ministar Ratko Mitrović formirao je stručnu komisiju od devet članova (od čega sedam inženjera) koja je imala zadatak da utvrdi opravdanost takvog zahtjeva. Na bazi detaljne studije naslovljene Analiza dokumenata u kojima je tretirana lokacija za prečišćavanje otpadnih voda iz Podgorice za period od 2004. do 2021, na osnovu 19 relevantnih kriterijuma, komisija je došla do zaključka da ,,lokacija za novo PPOV-a u Podgorici koja je predložena u DUP-u 'Industrijska zona – KAP' ima najviše bodova i da nijesu evidentirani ograničavajući faktori, dok lokacije predložene od strane mještana Botuna imaju manje bodova i ograničavajuće faktore koji mogu biti prepreka u realizaciji projekta“. U studiji se dalje navodi da „neki od ograničavajućih faktora mogu imati i eliminatorni karakter izgradnje PPOV-a na lokacijama predloženim od strane mještana Botuna u smislu izvodljivosti (tehničke, ekološke, ekonomske, kao i realizacije projekta sa aspekta zrelosti i vremenske dinamike)“. Ministarstvo je o rezultatima studije zvanično obavijestilo Vladu koja ih je, 11. juna 2001. godine, usvojila u formi Informacije o izgradnji sistema za prikupljanje i tretman otpadnih voda u Podgorici.
U septembru 2025. godine, Vlada Crne Gore usvojila je Izmjene i dopune PUP-a Podgorica. Tim krovnim dokumentom za buduće planiranje prostora u glavnom gradu potvrđena je lokacija budućeg postrojenja. Za njegovo usvajanje glasao je i jedan ministar iz redova Demokratske narodne partije (DNP).
Konačno, važno je istaći i to da su, u navedenom periodu, gradske vlasti imale stalnu komunikaciju sa predstavnicima mještana Botuna. Zahvaljujući tome, izlazilo se u susret njihovim zahtjevima, dominantno vezanim za unapređenje stanja infrastrukture u tom dijelu Podgorice (danas, Zete), uključujući i izgradnju 800.000 eura vrijednog podvožnjaka kojim je, kroz izmjene projekta Jugozapadne obilaznice, Botun dobio direktnu saobraćajnu vezu sa gradom. Osim toga, predstavnicima lokalne zajednice u više navrata je – bez uspjeha – nuđeno da, u društvu funkcionera Glavnog grada, obiđu neka od postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u gradovima zapadne Evrope. U namjeri da im dodatno približim detalje pomenutog projekta i potencijalne benefite za Botun i ostatak Crne Gore, i sam sam bio u prilici da sa njima razgovaram, ili barem pokušam razgovarati, u zgradi Opštine.
Na osnovu navedenog, Vašim čitaocima ostavljam da sami prosude o tome šta su pravi motivi kampanje kojoj svjedočimo i koliko su utemeljene kritike onih koji tvrde da realizacija projekta izgradnje sistema za sakupljanje i prečišćavanje otpadnih voda u Podgorici nije dovoljno ozbiljno pripremljena i iskomunicirana sa zainteresovanom javnošću.
Kako komentarišete posljednje prijedloge Vlade koji bi trebalo da doprinesu rješavanju ove situacije?
VUKOVIĆ: Najprije treba konstatovati da je, od trenutka potpisivanja ugovora o izgradnji postrojenja, izgubljeno ozbiljno vrijeme. Siguran sam da se to moglo izbjeći da su se ova i prethodna gradska uprava konsultovale sa ljudima koji su, u ranijem periodu, omogućili realizaciju tog projekta. Nažalost, prevladala je druga politička logika, karakteristična za ove prostore, koja podrazumijeva potrebu da se, kako bi se gradilo nešto novo, ono prethodno obavezno poruši ili, barem, pokuša diskreditovati. U svakom slučaju, dvije i po godine kasnije, priča o tzv. kolektoru konačno je vraćena u realne okvire. I to je, po mom sudu, najvažnije.
U tom smislu, osim u dijelu koji se tiče ,,prava prvenstva“ kada je zapošljavanje u pitanju (nijesam siguran da li zakon dozvoljava nešto slično), incijative Vlade i, prethodno, gradonačelnika Mujovića prema mještanima Botuna djeluju mi veoma korektno. Posebno bih istakao važnost rješavanja, potencijalno, najvećeg ekološkog problema u Crnoj Gori – bazena crvenog mulja. Eventualna kontaminacija podzemnih voda, rijeke Morače i vodoizvorišta Bolje sestre proizvela bi ne samo prirodnu katastrofu, već i ekonomske posljedice teže i dugotrajnije od onih koje smo doživjeli kao posljedicu pandemije korona virusa. Pošto vremena za gubljenje više nemamo, iskreno se nadam da će razum prevladati i da će ljudi u Botunu razumjeti da će upravo oni imati najveću korist od realizacije planiranih projekata.&nbsp;
<h2>Tajnost ugovora</h2>
Koliko je za transparentnu realizaciju ovog procesa opterećujuća činjenica da jedan dio ugovornih strana odbija da obezbijedi uvid u kompletan ugovor? Da li ova činjenica podgrijava sumnje u javnosti gdje se tvrdi da je u procesu sklapanja ugovora isplaćena višemilionska suma za konsultantske usluge / provizije?
VUKOVIĆ: Najprije želim da istaknem da me raduje juče objavljena informacija da je postignuta saglasnost ugovornih strana o tome da se sadržina ugovora u cjelini učini javno dostupnom. Inače, kada je u pitanju forma navedenog ugovora, radi se o opštepoznatom međunarodnom standardu za razvojne finansijske institucije. Jedna od takvih institucija (pored Svjetske banke, Evropske banke za obnovu i razvoj, Evropske investicione banke itd.) jeste i njemačka KfW, koja je definisala uslove pomenutog tendera. Taj standard podrazumijeva da se, nakon zaključivanja ovakvih ugovora, javnim učine njegove ključne odredbe, među kojima i iznos kredita, uslovi otplate (kamate i rokovi) i sl. Istovremeno, standard omogućava da se, u cilju zaštite intelektualne svojine i ostalih prava izvođača, kao povjerljive mogu označiti odredbe ugovora koje se tiču tehničkih karakteristika projekta, komercijalnih pregovaračkih elemenata i strateških informacija vezanih za projekat.
U tom smislu, dakle, ne postoji apsolutno ništa što odudara od uobičajene prakse kada se radi o projektima ove vrste. Štaviše, kopije ugovora o kojem je riječ sve vrijeme se nalaze u Glavnom gradu, Vladi Crne Gore (Ministarstvu finansija), Poreskoj upravi… Imajući u vidu tu okolnost, postaviću jedno, čini mi se, logično pitanje – ukoliko bi postojala sumnja da nešto s ugovorom nije kako treba, da li zaista neko misli da bi nadležni u pomenutim institucijama to krili od javnosti i od odgovornosti štitili mene, njihovog političkog suparnika?
Konačno, o kredibilitetu ljudi koji, neđeljama unazad, vode prljavu i, potencijalno, opasnu kampanju protiv mene, govore i tvrdnje o navodnih 13 miliona eura isplaćenih stručnom konsultantu, kompaniji „Fichtner“. Na jučerašnjoj konferenciji za medije, aktuelni direktor preduzeća Vodovod i kanalizacija, inače kadar Demokratske Crne Gore, kazao je da se ukupno radi o ,,nešto više od tri miliona eura“. Uostalom, sve ovo je lako provjerljivo, budući da se nijedan euro izvođaču i konsultantu ne može isplatiti bez prethodne saglasnosti Ministarstva finansija.
<h2>Ekologija ili politika</h2>
Koliko je, zapravo, briga za životnu sredinu ekološko, a koliko političko pitanje?
VUKOVIĆ: Plašim se da u Crnoj Gori postaje praksa da se pitanja iz domena zaštite prirode, koja bi morala biti stvar zajedničkog interesa cjelokupne društvene zajednice, brutalno i krajnje neodgovorno politizuju. O tome svjedoči i način na koji pojedini politički subjekti djeluju u odnosu na projekat izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Podgorici, odnosno na namjeru da se prošire kapaciteti deponije ,,Livade“. Umjesto da budemo zadovoljni zbog činjenice da smo stvorili pretpostavke da neke od najkrupnijih ekoloških problema rješavamo u maniru modernih evropskih država, mi gledamo i slušamo sitne političke profitere kako šire dezinformacije, manipulišu osjećanjima ljudi i svjesno podižu tenzije. Uostalom, samo pokušajte da, u racionalnim kategorijama, nekome ,,sa strane“ objasnite kako je, od modernog prečišćivača otpadnih voda sličnog onima koji postoje širom Evrope, za mještane nekog sela bolje da, u neposrednoj blizini kuća i imanja, imaju rijeku do te mjere kontaminiranu fekalijama da predstavlja septičku jamu na otvorenom. Jednako tako, zamislite reakciju sagovornika kog ubjeđujete da, umjesto na za to predviđenoj savremenoj deponiji, otpad treba odlagati u prirodi (jer alternative nema).&nbsp;

Vuković: Ozbiljnost državne administracije i pouzdanost Crne Gore kao potencijalne članice EU sada je na ispitu

Nedvosmislena je podrška istorijskog prijatelja, pouzdanog partnera i saveznika Grčke Crnoj Gori da uđe u EU na temelju zasluga, kazao je premijer Milojko Spajić.
Spajić se danas susreo sa predsjednikom Grčke Konstantinosom Tasulasom koji je boravio u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori.&nbsp;
On je na mreži X naveo da je više nego ohrabrujuće su riječi Tasulasa da će Grčka učiniti sve da Crna Gora uđe u EU već tokom njihovog šestomjesečnog predsjedavanja, odnosno u drugoj polovini 2027. godine.&nbsp;
- Zahvalni smo na kontinuiranoj podršci i pomoći, a u srdačnom razgovoru sa grčkom delegacijom saglasili smo se da je pravo vrijeme za unapređenje postojeće i pokretanje novih linija ekonomske saradnje između Crne Gore i Grčke - poručio je Spajić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMickeySpajic%2Fstatus%2F1998872131052953729&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Spajić sa Tasulasom: Nedvosmislena podrška istorijskog prijatelja i pouzdanog partnera i saveznika

Portparol Evropske Komisije Gijom Mersije saopštio je za TVCG izgradnja novog postrojenja za preradu otpadnih voda u Podgorici, finansiranog od strane Evropske unije, predstavlja savremeni, bezbjedan objekat usklađen sa pravilima EU, koji ne predstavlja prijetnju okolnim zajednicama.
- Naprotiv, on pruža ključnu zaštitu javnog zdravlja i životne sredine. Projekat je ispunio sve nacionalne administrativne, pravne i ekološke zahtjeve. Njegova izgradnja je od suštinskog značaja da Crna Gora ispuni svoje obaveze u skladu sa evropskim ekološkim standardima. Pozivamo sve aktere da se uzdrže od širenja neistina o navodnim ekološkim ili zdravstvenim posljedicama projekta. Daleko od toga da bude zagađivač, postrojenje predstavlja ključno rješenje dugogodišnjeg problema neprečišćenih otpadnih voda oko 150.000 građana koji zagađuju rijeku Moraču, Zetsku dolinu, područje Skadarskog jezera i Jadransko more - kaže on.
Dodaje da su upoznati sa opredjeljenjem vlasti u Podgorici da obezbijede javni pristup relevantnoj projektnoj dokumentaciji i odgovore na zabrinutosti lokalnih zajednica.
- Na kraju, podsjećamo da su pokušaji zastrašivanja ili diskreditacije predstavnika Evropske unije neprihvatljivi i suprotni jasno definisanom strateškom nacionalnom prioritetu evropskih integracija. Evropska unija stoji uz svog ambasadora, koji svoj mandat obavlja transparentno i u potpunosti u skladu sa politikama i vrijednostima EU - zaključio je.

Portparol Evropske Komisije: Postrojenje za preradu otpadnih voda savremen i bezbjedan projekat

Čega se pametan stidi to će Demokrate da prigrabe. Umjesto osjećaja stida i sramote, odlučili su, po ko zna koji put, policiju staviti u funkciju liječenja ličnih frustracija i kompleksa, kazao je međunarodni sekretar SD-a i predstavnik Evropskog saveza Miloš Đuričković.&nbsp;
Policija je, kako je kazao, odlučila da procesuira 35 građana koji su izrazili revolt zbog toga što je predsjednik Skupštine, četnički vojvoda, odlučio da dodijeli Trinaestojulsku nagradu jednom lupežu telefona i onom drugom
- Uprkos činjenici da je čitava javnost bila upoznata sa kršenjem procedura i zakona prilikom dodjele nagrade jednom lupežu i onom drugom, policija je odlučila da pruži asistenciju i primijeni represivne mjere nad građanima koji su tražili poštovanje zakona i najviše državne nagrade - dodaje Đuričković.
Prema njegovim riječima, pet mjeseci kasnije na optuženičkoj klupi naći će se 35 uglednih građana, dok će na slobodi, uživajući državne privilegije i apanaže, biti lupeži i kriminalci.&nbsp;
- Samo naprijed, „gospodo“, letite što više jer će vaš pad biti veličanstven! Tucite, hapsajte - naša poruka je jasna: milost vam ne tražimo, niti bi vam je dali - zaključio je Đuričković.&nbsp;

Đuričković: Čega se pametan stidi to će Demokrate da prigrabe

Nekadašnji funkcioner Demokratske partije socijalista i lider Stranke evropskog progresa (SEP) Duško Marković mišljenja je da su posljednji odlasci iz DPS-a stvar pojedinačnih odluka koje neće zakomplikovati političku situaciju. Sa druge strane, to što su DPS u gotovo mjesec napustili dvoje poslanika Drita Lola i Nikola Janović, poslanik te partije Nikola Rakočević smatra da neće uticati na rejting stranke.
To se, ističe Rakočević, nije dogodilo ni ranije, već su, kako napominje, doživjeli rast.
- To neće uticati na politički rejting DPS-a. Imali smo i druge primjere napuštanja DPS-a, pa je rejting partije rastao. A pojedinci koji su izlazi iz DPS-a su pravili vrlo respektabilne rezultate na javnoj sceni - rekao je Rakočević u emisiji "Iznova" na Nova M.
On je istakao da je Janović izuzetno izražen individualac i čovjek koji funkcioniše u timu.
- Pokazao je to i u sportu i politici. Dao je veliki doprinos našoj politici. Odlučio je u ovom trenutku da može dati mnogo veći doprinose van partije. Ne mislim da je to strašno, bilo bi strašno kada ne bi napravio konkretan rezultat i ponudu na političkoj sceni - ocijenio je Rakočević.
Marković je u emisiji "Iznova" kazao da bi volio da je DPS sa retoričkih reformi prešao na suštinske unutar svoje političke infrastrukture.
On je kazao i da je bilo situacija u kampanji za podgoričke izbore kada je DPS koristio netačnu retoriku u odnosu na ljude koji su bili u toj partiji.
- Bilo je situacija u kampanji za podgoričke izbore vezano za kampanju naše stranke da su mladi lideri DPS-a govorili: "Ko ne glasa DPS protiv je Crne Gore". To nije tačno. Ja sam na završnoj političkoj aktivnosti stranke uoči izbora pitao 200-300 delegate stranke da li u meni i ljudima koji stoji ovdje ovoj biti vide protivnke Crne Gore i njenih interesa - istakao je Marković.
Da neće biti komplikacija na političkoj sceni nakon posljednjih dešavanja, stava je i analitičar Zlatko Vujović koji dodaje da uticaj na rejting i poziciju DPS-a zavisi od toga da li će i kada Janović formirati svoju stranku, ili pokret.
- Ono što mi ne znamo kako će Janović nastaviti karijeru. On je najavio da će nastaviti kao nezavisni poslanik, ali ne vjerujem da je ikome to cilj u sistemu političkom i izbornom kakav je naš. To može biti trenutak u političkoj karijeri. Međutim, naš izborni sistem forsira pojedinca da ima listu i određen broj ljudi oko sebe. Da li će on postati dio neko tim, ili oko sebe okupiti svoj - pretpostavljam da ima neke namjere. Ako nema, onda bi bilo logično da je vratio mandat - ocijenio je Vujović.
T.K.

Marković: Odlasci iz DPS-a stvar pojedinačnih odluka koje neće zakomplikovati političku situaciju; Rakočević: Bez uticaja na rejting partije

Kada je riječ o turizmu, u toku je priprema Memoranduma o razumijevanju između Vlade Crne Gore i Vlade Grčke, koji će dodatno unaprijediti saradnju u ovoj važnoj oblasti. Grčka avio-kompanija Aegean Airlines, koja tokom ljetnje sezone dva puta nedjeljno saobraća na relaciji Podgorica–Atina, daje snažan impuls boljoj povezanosti i većem broju turista između naših država, kazao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović u toku sastanka sa &nbsp;Konstantinosom Tasulasom.
Prema njegovim riječima, Tasalusova posjeta potvrđuje tradicionalno dobre i prijateljske odnose koje Crna Gora i Grčka godinama njeguju i dalje unapređuju.
- Ujedno, predsjednik Tasulas je jedanaesti lider neke države članice Evropske unije koji dolazi u zvaničnu posjetu Crnoj Gori tokom mog mandata, što jasno govori o intenzitetu našeg političkog dijaloga sa državama EU i rastućoj podršci našem evropskom putu. Republika Grčka jedna je od najaktivnijih članica grupe Prijatelja Zapadnog Balkana i snažno zagovara politiku proširenja Evropske unije. Kroz dosljednu i principijelnu podršku, Grčka prepoznaje značaj integracije regiona u Evropsku uniju i važnu ulogu Crne Gore kao države koja prednjači u procesu pristupanja - kazao je Milatović.&nbsp;
Važno je, kako je kazao, istaći da će Grčka predsjedavati Savjetu Evropske unije u drugoj polovini 2027. godine, u periodu kada očekujemo da Crna Gora bude u završnoj fazi pristupnog procesa.&nbsp;
- Još od Solunske deklaracije 2003. godine, Grčka ima ključnu ulogu u izgradnji evropske perspektive zemalja Zapadnog Balkana. Pozdravljam doprinos Grčke ovoj viziji i zahvalan sam na nastavku snažne podrške Crnoj Gori Naše dvije države su i saveznice u okviru NATO, što dodatno učvršćuje naše partnerstvo, posebno u oblasti bezbjednosti. Koristim priliku da zahvalim Republici Grčkoj na kontinuiranoj podršci u zaštiti crnogorskog vazdušnog prostora kroz NATO misiju Air Policing. Pored Grčke, Italija je zaslužna za zaštitu crnogorskog vazdušnog prostora. Važno je naglasiti da crnogorski studenti pohađaju grčke vojne škole - istakao je Milatović.&nbsp;
Crna Gora i Grčka, prema njegovim riječima, imaju intenzivan politički dijalog i razvijenu saradnju u brojnim oblastima uključujući odbranu, turizam, kulturu i obrazovanje.&nbsp;
- U narednom periodu želimo da dodatno produbimo ekonomsku saradnju Crne Gore i Grčke, koja već počiva na stabilnim temeljima, uz prisustvo renomiranih grčkih kompanija u našoj zemlji. Zajednički rad na privlačenju novih investicija i povećanju trgovinske razmjene otvoriće prostor za još snažniji ekonomski razvoj. Samo u prošloj godini robna razmjena između Crne Gore i Grčke bila je skoro 250 miliona eura. Dogovoreno je i potpisivanje dva dokumenta u oblasti kulture: Memoranduma o razmjeni stručnjaka u oblasti kulturne baštine i Memoranduma o sprečavanju nelegalne trgovine kulturnim dobrima. Vjerujem da će oba dokumenta doprinijeti jačanju saradnje i zaštiti kulturnog nasljeđa naših država - naveo je Milatović.&nbsp;
Kako je poručio, Crna Gora je iskreno zahvalna na posjeti predsjednika Tasulasa i delegacije Republike Grčke, kao i na svemu što Grčka čini za evropsku budućnost naše države.&nbsp;
- U Crnoj Gori se uvijek radujemo gostima, ali prijateljima posebno. Nadam se da će predsjednik Tasulas iz naše zemlje ponijeti ono najbolje: toplinu ljudi i uvjerenje da Crna Gora ide snažno naprijed ka Evropi. Današnji razgovori predstavljaju važan korak u daljem jačanju naših prijateljskih odnosa, od kojih korist imaju kako građani Crne Gore tako i građani Grčke. Još jednom želim da izrazim zahvalnost predsjedniku Tasulasu na podršci koju Grčka pruža Crnoj Gori na našem putu ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji - zaključio je Milatović.&nbsp;

Milatović: Tokom posjete Tasulasa potvrđena snažna politička, ekonomska i bezbjednosna saradnja dvije države

Ministar javne uprave, Marash Dukaj, sa saradnicima učestvuje na konferenciji o sajber bezbjednosti Black Hat Europe 2025, koja se održava u Londonu, Ujedinjeno Kraljevstvo.
Tim povodom, ministar Dukaj je istakao da je prisustvo Crne Gore na jednom od najprestižnijih svjetskih skupova posvećenih sajber bezbjednosti potvrda kontinuirane posvećenosti države jačanju nacionalne digitalne otpornosti, unapređenju bezbjednosnih kapaciteta i usklađivanju sa evropskim i međunarodnim standardima.
Prema njegovim riječima, učešće Crne Gore na Black Hat Europe dodatno potvrđuje jasno strateško opredjeljenje ka izgradnji savremenog, otpornog i sigurnog digitalnog ekosistema, kao i ka nastavku aktivne saradnje sa međunarodnim partnerima u oblasti sajber bezbjednosti.
Konferencija Black Hat Europe 2025, koju organizuje Informa Tech, predstavlja jedan od najznačajnijih globalnih događaja u ovoj oblasti. Skup okuplja vodeće svjetske eksperte, istraživače, predstavnike tehnoloških kompanija i državnih institucija, pružajući platformu za razmjenu najnovijih saznanja, iskustava i inovativnih rješenja u zaštiti digitalnog prostora.

Dukaj na Black Hat Europe 2025 u Londonu: Crna Gora posvećena jačanju sajber bezbjednosti i digitalne otpornosti

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić sinoć je u Briselu, prilikom dolaska na sastanak u Evropskoj komisiji (EK), rekao predsjednici Ursuli fon der Lajen da je „upravo dobio poruku iz Moskve“. Fon der Lajen mu je na to odgovorila: „U redu, sačekajmo…“
Riječi su zabilježene kamerama i brzo su privukle pažnju evropskih novinara, posebno zbog osjetljivog trenutka u odnosima Evropske unije i Rusije, kao i zbog čestih kritika Brisela upućenih Srbiji zbog neusaglašenosti sa zajedničkom spoljnom politikom EU. Za sada nije poznato na šta se konkretno odnosi Vučićeva poruka iz Moskve, a nijedna strana još uvijek nije zvanično komentarisala ovaj događaj, prenosi Jutarnji list.
Inače, Ursula fon der Lajen i predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta poručili su Vučiću da je važno da Srbija radi na unapređenju vladavine prava i medijskih sloboda.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fmariatad%2Fstatus%2F1999010738384593342%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1999010738384593342%7Ctwgr%5Ee304e2ed0008168ebb73eb60297607&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

(VIDEO) Vučić u Briselu, pred kamerama, otkrio da je dobio poruku iz Moskve, Fon der Lajen ga prekinula

Evropski sindikalni institut (ETUI) iz Brisela, u saradnji sa Savezom sindikata Crne Gore (SSCG) i rumunskim sindikatom CNSLR-Frăția, organizovao je u Podgorici trodnevni regionalni trening na temu „Tranzicija na tržištu rada“, koji je održan od 9. do 11. decembra.
Predstavnici sindikata iz Crne Gore, Rumunije, Srbije i Sjeverne Makedonije imali su priliku da, uz podršku eksperata ETUI i predstavnice Generalnog direktorata Evropske komisije za zapošljavanje Linde Kunertove, analiziraju savremene trendove na tržištu rada i modele pripreme sindikata za izazove zelene i digitalne tranzicije – ključnih segmenata koncepta Pravedne tranzicije (Just Transition).
ETUI: Sindikalni pokret pokazuje odgovornost i spremnost za aktivan pristup
- Interesovanje za ovu obuku, motivacija i angažman pokazuju da je sindikalni pokret odgovoran i da nastoji da se aktivno uključi u pružanje adekvatnog odgovora na izazove koje donosi zelena i digitalna tranzicija - poručio je George Simion iz ETUI.
Na treningu je poseban akcenat stavljen na prekvalifikaciju i usavršavanje radnika, ali i na važnost da se te mjere ne posmatraju izolovano.
- Prekvalifikacija i usavršavanje vještina su neophodni za dvostruku tranziciju, ali obuka, da bi bila efikasna, mora biti uparena sa dodatnim mjerama socijalne zaštite - &nbsp;istakao je Franklin Kimimbi iz ETUI.
Upozorenje sindikata: Tranzicija ne smije postati paravan za interese kapitala
Predstavnici sindikata naglasili su da se mjere koje prate tranzicione procese moraju planirati i primjenjivati prije nego što dođe do gubitka radnih mjesta usljed automatizacije i digitalizacije, uz aktivno učešće sindikalnih predstavnika.
U suprotnom, kako upozoravaju, postoji realna opasnost da se „pod plaštom tranzicije tržišta rada ostvare interesi kapitala koji nijesu usklađeni sa interesima radnika, niti sa konceptom Pravedne tranzicije“.
Sindikalni predstavnici poručuju da sve politike moraju uključiti: dostojanstven rad; održiva ekonomska rješenja; adekvatnu i dostupnu socijalnu zaštitu.
- Pred radnike se postavlja jasna dilema – da li ćemo biti žrtve još jedne tranzicije, ili aktivni učesnici Pravedne tranzicije? Ona će opravdati svoj naziv samo ako budemo imali aktivnu ulogu u njenoj primjeni - poručili su iz Saveza sindikata Crne Gore.
SSCG naglašava da je za to neophodno kontinuirano jačanje znanja, vještina i kapaciteta sindikalnih organizacija, kako bi mogli biti snažan socijalni partner i uticati na kreiranje i sprovođenje pravednih politika tranzicije.

Podgorica domaćin regionalnog treninga o tranziciji rada: Sindikati upozoravaju na rizik dominacije interesa kapitala

Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović poručio je na drugoj Međunarodnoj konferenciji za sprečavanje krijumčarenja migranata, koja se održava u Briselu, da u budućnosti ne smijemo da dozvolimo da organizovane kriminalne grupe budu moćnije od institucija sistema.
Govoreći na panelu „Fokus na suzbijanje krijumčarenja migranata u digitalnoj oblasti“, kojim su predsjedavali izvršna direktorica EUROPOL-a, Ketrin de Bol i ministar unutrašnjih poslova Pakistana Saida Nakvija, Šaranović je istakao da digitalizacija, iako korisna, istovremeno postaje najveći prostor za djelovanje krijumčarskih mreža, koje koriste kriptovalute, društvene mreže i zatvorene komunikacione kanale za organizovanje ilegalnih ruta.
- Vrijeme reakcije je postalo ključni faktor bezbjednosti. Krijumčari evoluiraju svakog dana - i zato države moraju evoluirati brže. Crna Gora je zemlja koja više nije slaba karika na krijumčarskim rutama, već zemlja koju krijumčari migranata zaobilaze, poručio je Šaranović i dodao: „Crna Gora je mala zemlja, ali snažan i odgovoran saveznik. Zajedno sa evropskim partnerima, među državama koje postavljaju standarde, a ne onima koje ih samo slijede - naveo je on.
Šaranović je naglasio da Crna Gora već sprovodi intenzivnu modernizaciju policije, te da su pokrenute intenzivne aktivnosti na digitalinoj transformaciji sistema bezbjednosti sa ciljem da se kroz digitalizaciju procesa rada stvore uslove za dobijanje pravovremenih informacija koje će omogućiti snažan odgovor na sve oblike kriminala. 
Dodao je da crnogorska policija u onlajn prostoru već sprovodi aktivnosti koje uključuju online patroliranje, analizu digitalnih tragova, pristup elektronskim dokazima.
Kao jedan važan korak ka bržoj i efikasnijoj razmijeni operativnih podataka sa međunarodnim partnerima ministar je govorio o formiranju Međunarodnog operativnog 24/7 centra po EU standardima, a koji je prvi takav na Zapadnom Balkanu.
Sagovornici na panelu uputili su zajedničku poruku da je borba protiv digitalnog krijumčarenja migranata izazov koji nijedna država ne može voditi sama, te da je neophodno jačati partnerstva, razmjenu podataka i sinhronizovane operacije.

Šaranović: Crna Gora među državama koje postavljaju standarde, a ne onima koje ih samo slijede

Sud za prekršaje u Podgorici je odgovorio na pitanje M portala i Televizije E koga je sve Uprava policije procesuirala zbog protesta održanog pred vilom Gorica 8. jula ove godine. Evo njihovog odgovora:
Povodom mail -a upućenog ovom sudu dana 10.12.2025.godine, a nakon što smo izvršili provjeru kroz službenu evidenciju koja se vodi kod Suda za prekršaje u Podgorici, obavještavamo Vas da je Uprava policije, Odjeljenje bezbjednosti Podgorica, podnijela Sudu za prekršaje u Podgorici 35 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, a vezano za događaj koji se dogodio dana 08.07.2025.godine u Podgorici i to :
1.Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15311/25-19 protiv M. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
2. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15312/25-42 protiv P. A. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
3. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15314/25-36 protiv N. I. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
4. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15315/25-19 protiv J. F. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
5. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15316/25-48 protiv K. V. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
6. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15317/25-2 protiv D. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
7. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15318/25-44 protiv P. A. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
8. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15319/25-36 protiv P. M. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
9. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15320/25-19 protiv LJ. A. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
10. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15321/25-45 protiv R. D. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
11. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15323/25-2 protiv Đ. M. zbog prekršaja iz čl. 11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
12. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15324/25-48 protiv T. R. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
13. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15325/25-44 protiv M. B. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
14. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15326/25-42 protiv M. D. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
15. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15327/25-50 protiv R. H. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
16. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15328/25-49 protiv L. V. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
17. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15329/25-19 protiv G. M. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
18. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15330/25-47 protiv S. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
19. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15331/25-42 protiv V. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
20. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15332/25-45 protiv N. P. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
21. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15333/25-43 protiv V. LJ. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
22. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15334/25-43 protiv Š. B. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
23. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15335/25-36 protiv D. L. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
24. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15336/25-36 protiv S. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
25. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15337/25-4 protiv K. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore. 

26. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15338/25-50 protiv M. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
27. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15339/25-49 protiv H. H. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
28. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15340/25-4 protiv S. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
29. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15341/25-4 protiv K. I. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
30. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15342/25-19 protiv R. A. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
31. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15343/25-47 protiv L. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
32. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15344/25-50 protiv Š. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
33. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15345/25-42 protiv Š. E. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
34. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15346/25-44 protiv I. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
35. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15347/25-2 protiv H. O. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
Ukazujemo da Sud u javnim saopštenjima i medijskim obraćanjima koristi samo inicijale kada su u pitanju imena i prezimena okrivljenih, jer je takav način saopštavanja u skladu sa važećim zakonskim propisima i standardima izvještavanja, a kako bi se izbjeglo prejudiciranje krivice i osigurala objektivnost u informisanju javnosti.

Evo spiska osoba koje je Uprava policije procesuirala zbog protesta

Moj suprug Duško Roganović ni jedan euro nije dao mojoj porodici, niti bi moj otac penzionisani policijski funkcioner Duško Koprivica koji je živio časno i pošteno prihvatio da prenosi novac i zakopva ga u dvorištu porodične kuće - kazala je Bojana Roganović u Višem sudu u postupku koje SDT pokrenulo protiv četiri člana njene porodice tereteći ih za pranje novca.
Na optužnici je njen otac Duško, majka Radosava, brat Strahinja i suprug Duško Roganović koji je nedostupan crnogorskim vlasnika a, prema evidenciji policije, slovi sa visokorangiranog člana kavačke kriminalne grupe i potražuje se za učešće u ubistvu.
Koprivice i Roganović se, prema navodima optužnice, terete da su oprali 964.850 eura.
Bojana Roganović je pred sudskim vijećem kojim predsjedava sudija Nikola Boričić kazala da neće iskoristiti zakonsko pravo da ne svjedoči, jer su optuženi njeni najbliži srodnici.
- Spremna sam danas da dam iskaz. Sa mojim suprugom Duškom Roganovićem upoznala sam se 2016. godine. Moj otac je tražio da ga upozna i on je bio protiv te veze &nbsp;- ispričala je Bojana Roganovića.
Objasnila je da je njen suprug bio osuđen zbog ubistva, ali da je to bio "splet nesrećnih okolnosti" i željela je da ga porodica gleda njenim očima.&nbsp;
Ona je dodala da je nakon dva mjeseca veze odlučila da se preseli u Herceg Novi i dva mjeseca su živjeli u stanu, da bi nakon toga Duškov otac Niko Roganović poklonio im kuću na Savini i dao im novac da je renoviraju.
- Niko Roganović nam je dao finansijsku potporu i samo je tražio od nas da se fokusiramo na miran život, osnujemo porodicu i da nam ništa neće faliti - ispričala je Roganović.
U aprilu 2017. godine ispod auta Duška Roganovića je postavljena eksplozivna naprava i on je tada teško povrijeđen, amputurane su mu obje noge.
- Nakon toga njegov otac Niko podredio je svoj život oporavku svog sina i rekao da će dati sav novac za liječenje. Dva mjeseca u Beogradu je trajala borba za Duškov život - kazala je Bojana Roganović.
Nakon dva mjeseca od kada je Duško stigao u Herceg Novi sa liječenja, kako je navela, ubijen mu je otac.
Njenom tadašnjem &nbsp;momku, sada suprugu, nije padalo na pamet da se bavi kriminalom, bio je u bolovima od povreda sa druge strene otac mu je ubijen i to je teško podni.
Njenom suprugu osim oca, ubijen je rođeni brat Šćepan i brat od strica Valdimir Roganović.
- Tri godine policija je često dolazila kod njenog supruga da bi vidjeli da li ima neka saznanja o ubistvima njegovih najbližih - ispričala je Bojana Roganović.
U detaljnom iskazu navela je i da su dobili dijete u februaru 2021. i da je sredinom te godine njen suprug Duško Roganović otišao na liječenje u Austriju sa svojim dokumentima i to preko podgoričkog aerodrom.
- Da se krio ne bi išao na Aerodrom. Moj suprug nije imao kriminalni novac, jer je on jedini nasljednik. Moj svekar nam je ostavio dosta novca - kazala je Roganović.
Ona je na pitanje tužiteljke Tanje Čolan Deretić odgovorila da je liječenje njenog supruga plaćeno preko računa jer je njegov brat Šćepan imao građevinsku firmu.
Roganović je bila kategorična da njen suprug nije koristio tzv. štek stanove, niti se krio i sve vrijeme je bio u kući na Savini. Ona je navela i da misli da njen suprug nije koristio skaj aplikaciju.
- Ja nikada mog oca nijesam pitala vezano za supruga da nešto interveniše u policiji ili bilo što da pita za njega. Na to nijesam smjela ni pomisliti - kazala je svjedokinja.
Na pitanje branioca porodice Koprivice, advokata Danila Mićovića kazala je da Niko Roganović i njena svekrva Branka su 30 - 40 godina svojim radom stekli piceriju, ribarnicu, hotel, brod, stanove...
-Živjeli su skromno, moj svekar nije bio rasipnik - istakala je Roganović.
Ona je navela da njen suprug Duško Roganović ništa nije radio - ni nezakonite, niti zakonite poslove jer je bio loše zbog gubitka oca i braće a i imao je velike bolove i njegov oporavak je bio težak.
Bojana Roganović je rekla da u Nikšiću njena porodica ima kuću u kojoj živi i dva objekta sa apartmanima.
- Sve je pokriveno kamerama i nemogućebje bilo kopati po dvorištu nešto jer kuće gledaju na dvorište. Sve je &nbsp;pokriveno kamerama &nbsp;- naglasila je Roganović.
U optužnici protiv Koprivica i Roganovića navodi se da su se u oktobru 2019. godine pa nadalje udružili radi pranja novca. Kako se osnovano sumnja, Roganović je znao da novac potiče od kriminala i on je dao instrukcije Koprivicama kako da ga „prenose“.

Bojana Roganović: Moj suprug Duško nije imao kriminalni novac, njegova porodica je imala hotel, ribarnicu, stanove, lokale, brod i to su stekli svojim radom

Čast mi je bila što sam bio kod Vile Gorica sa hiljadama onih koji brane prave vrijednosti na kojima treba da se temelji Crna Gora, zbog kojih i jedino vrijedi da postoji, a oni koji procesuiraju ljude koji mirnim protestom iskazuju svoj stav su baš mnogo glupi - rekao je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, komunikolog Miodrag Strugar.
On je među 35 lica koja će biti procesuirana zbog protesta uoči dodjele Trinaeatojulske nagrade, a taj poziv od policije je, kako kaže, za njega velika čast. 
Podsjeća i da niko nije procesuiran zbog izlivanja spomenika četničkom komandantu, zbog pisanja i uzvikivanja parola ,,Ubij Turčina”, zbog prekida projekcije filma na albanskom jeziku i još mnogo primjera kojima crnogorska javnost svakodnevno svjedoči. 
- Čast mi je bilo biti na tom mjestu i biti sa tim ljudima, kao što mi je čast što sam među više hiljada ljudi koji žele da brane prave vrijednosti na kojima treba da se temelji Crna Gora, zbog kojih i jedino vrijedi da postoji. Moja osjećanja su bila pomiješana, bio sam srećan, radostan zbog toga što mi je potvrdila i moja majka sa kojom sam bio u tom trenutku koja mi je rekla ,,bravo sine, srećna sam što si na pravoj strani”, a ona ima 83 godine i to je sa jedne strane - ponos. Sa druge strane nijesam se mogao oteti čuđenju, znao sam da su bahati, znao sam da su spremni na sve, ali nijesam znao da su glupi, a ovim pokazaju da su baš mnogo glupi kad procesuiraju ljude koji iskazuju svoj stav prema nečemu, pa i prema bilo čemu. Da ne pričamo o tome ko je i na koji način dobio nagradu. Oni procesuiraju nas koji ne pristajemo da nam četnička ideologija bude vladajuća ideologija i da se i ova generacija i buduće generacije u Crnoj Gori obrazuju ili da su dio četničke ideologije koju oni očigledno žele da uspostave - rekao je Strugar. 
Podsjeća da je analizirao rad Demokrata koji drže bezbjednosni sektor, te ukazivao da koriste Gebelsove principe propagande, pokušavajući da ih primijene, ali nije bio, kako dodaje, u pravu da su to samo Demokrate, nego svi oni koji čine trenutnu crnogorsku vlast.
-Da nijesu svi onda bi im neko rekao nešto, ili ima šefa i nad šefom, ili bi se neko ogradio i rekao da to nije u redu. Vlast očigledno želi da uguši prvo kritičku misao, kritičku riječ, svaku vrstu pobune i misle da će nekoga da prepadnu. Oni znaju da nas neće prepasti, znaju da nas neće umiriti, da će uvijek naići na otpor, ali ono što oni pokušavaju je da pokažu svima u Crnoj Gori, svakome da pokažu da ako dignu glas protiv njih iz vlasti, ili protiv toga što ta vlast čini ili ne čini, a trebalo bi da čini, da će proći kao ovog puta nas 35, juče Boban Batrićević zbog nekog teksta, prekjuče neko drugi zbog neke misli ili teksta, u svakom slučaju vidimo da su spremni na sve i naravno da će im se ta spremnost obiti o glavu - poručio je Strugar.
Ukazuje da je prije tri dana izdato saopštenje u kome se pominju samo troje od 35 koji će biti procesuirani, poslanik DPS-a Oskar Huter, građanska aktivistkinja i članica Savjeta za građansku kontrolu policije i jedna mlađa žena, što je, kako kaže, prava slika Demokrata.
- Demokrate su počele tako što su imale tizer kampanju, a to je kampanja kad nešto malo otkrijete ali ne kažete sve i oni to nastavljaju i sad dok su na vlasti. Vjerovatno to na Megatrendu uče, ja ne znam gdje 15 godina neko studira pa misli da to tako treba, oni umjesto informišu građane, da informišu javnost, da su procesuirali nekih 35 ljudi zbog čega su ih procesuirali, da navedu osnov za to procesuiranje i da daju saopštenje u kome će dati sve te podatke, pa makar i sa inicijalima, kao što su to danas iz Suda za prekršaj uradili, oni idu sa tizer kampanjom. Zašto Aida Petrović, zato što je u Savjetu za građansku kontrolu policije, njima smeta kontrola policije, zato Aida Petrović. Zašto Oskar Huter, zato što je poslanik jedne opozicione partije, vrlo aktivan poslanik i vrlo dobar opozicioni poslanik, nijesu svi takvi, pa žele da naprave da je to bio partijski skup, a ne građanski skup i vrlo oni ciljano idu, komunikaciono. Naravno da griješe, ali to samo pokazuje ko su i kakvi su i na šta su sve spremni, jer da nije to tako oni bi odmah izašli sa cijelim saopštenjem sa svim podacima, sa inicijalima, informisali javnost da nešto rade, a ovaj način, hiljade ljudi je razmišljalo je li među tih 35 - naglasio je Strugar.
Smatra da su ciljano izabrali 35 osoba, jer se radi o osobama koje javno nastupaju, koje su prepoznatljive u javnosti, koje mogu da imaju uticaja, ali da u djelovanju tih osoba nije bilo elemenata kažnjivosti. 
- Bio sam na mnogo protesta, još kao mlad devedesetih godina, sami početak devedesetih i kasnije na protestima gdje su možda mogli naći elemente nekog kažnjivog djela, ovdje zaista nije bilo nego smo protestovali protiv toga da se najveća crnogorska nagrada dodijeli nekome ko to prvo ne zaslužuje zbog toga što je nepostojeće djelo za koje je dobio književnu nagradu i drugo zato što su to napravili da bi promovisali četničku ideologiju i negaciju Crne Gore. Njihov cilj je da obesmisle ne samo kulturu crnogorsku, ne samo sve one vrijednosti crnogorske, nego i postojanje Crne Gore same - rekao je Strugar. 
Prisjeća se da je tog dana i sam isprskan biber sprejem, kao i mnogi drugi učesnici protesta, od kojih su neki morali potražiti ljekarsku pomoć, a kao svijetli primjer navodi policajca koji mu je rekao da bi volio da je na suprotnoj strani. 
- Policajac mi je dao savjet da ne diram rukama oči, da će mi biti gore, pa sam mu rekao da imam iskustva i sa suzavcem, da znam to, malo smo se šalili i taj policajac mi je rekao ,,meni je posao da budem ovdje, a volio bih da sam sa druge strane”, to je moje iskustvo. Bilo je jako brutalnih, bez ikakvog razloga su počeli da nas prskaju i da pokušavaju da izazovu incident, to su oni radili - zaključio je Strugar.

Strugar: Znao sam da su bahati i da su spremni na sve, ali nijesam znao da su glupi

Baraninu Lazar Vulević (50), koji se sumnjiči za dvostruko ubistvo u Nikšiću, Više državno tužilaštvo odredilo je zadržavanje do 72 sata. Njega je saslušala viša državna tužiteljka Ana Kalezić, koja je odlučila da Vuleviću odrediti pritvor, nakon što se na salušanju branio ćutanjem. On je osumnjičen, da je upotrebom noža, ubio muškarca M.P. (74) i ženu M.V. (41). Tijela stradalih policija je pronašla u iznajmljenom stanu ženske osobe u ulici Peka Pavlovića, u blizini Sportsko-ribolovnog društva Nikšić.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251210111256_77c608e7496bc91e9473b5806e9e5dfdf454ea538eaf41f2309d699723864608.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251210111256_77c608e7496bc91e9473b5806e9e5dfdf454ea538eaf41f2309d699723864608" data-rendition-name="original" width="604" height="324" loading="lazy" alt="Privođenje Vulevića"> <figcaption>Privođenje Vulevića(Photo: ETV)</figcaption> </figure>  Lazar Vulević uhapšen je juče nakon intenzivne potrage. Policija ga je uhapsila u jednom napuštenom objektu u Baru uz pomoć psa tragača. Iz Uprave policije je saopšteno, da je prije dva dana nestanak M.P. policiji, oko 19.20 sati, prijavio član njegove porodice objašnjavajući da im se M. P. ne javlja na telefonske pozive i da nijesu uspostavili kontakt sa njim već dva dana. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FJrOO0Kz_7xc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Preduzimajući sveobuhvatne mjere i radnje na pronalasku ove osobe i utvrđivanju svih okolnosti policijski, službenici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić su locirali jedan stan koji je bio zaključan. U skladu sa zakonskim ovlašćenjima policijski službenici su ušli u unutrašnjost stana gdje su zatekli tijelo M.P, kao i tijelo M.V. sa vidnim povredama za koje se sumnja da su nastale upotrebom hladnog oružja - noža. Iznajmljeni stan je koristila M.V, - dodali su u policiji. Sa događajem je upoznat tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici koji je zajedno sa policijskim službenicima izvršio uviđaj na licu mjesta. Tokom preduzetih policijsko - tužilačkih aktivnosti policija je došla do saznanja o identitetu izvršioca ovog krivičnog djela, na čijem lociranju i lišenju slobode se intenzivno radi. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2Fi4n-dXROKS4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Motiv ovog teškog krivičnog djela je poznat nadležnim organima, a uzimajući u obzir njegovu težinu, ali i privatne prilike oštećenih lica i izvršioca, u ovoj fazi postupka ne možemo saopštiti više detalja, saopšteno je juče iz UP.