Novski ,, Bastaduri” imaju novu pjesmu i novi spot, a za njih je to nastavak uspješnih projekata. Nakon ,,Bjondine” i saradnje sa Mladenom Nikčevićem, ovog puta su muzičkoj sceni poklonili pjesmu ,,Opet sam ti otišao”, u saradnji sa Filipom Aleksićem.&nbsp;
Tim povodom su gosti emisije Srećan dan, na Televiziji E, bili Filip Aleksić i Vuksan Stamenković.
Spot za pjesmu ,,Opet sam ti otišao” nosi istinitu životnu priču, u njemu su uloge pripale familiji Milanović, Đorđu i Mirjani, pomorcu kojemu je plovidba život opredjeljenje, supruga i njihovo troje djece - rekao je gostujući u emisiji Srećan dan, na Televiziji E, režiser spota i član klape ,,Bastaduri” Vuksan Stamenković.
Rad sa ljudima sa kojima sarađuje i poznaje ih od djetinjstva, kaže Aleksić, je divno iskustvo iz kojeg nije proizašla pjesma već &nbsp;umjetničko djelo.
- Profesionalno je odrađen spot i pjesma, nema šta reći nego da je predivno iskustvo- rekao je Aleksić.
Do saradnje između ,,Bastadura” i Filipa Aleksića je došlo, prisjećaju se Aleksić i Stamenković, iz prijateljstva, spontanu u toku jednog neobaveznog izlaska, u jednom novskom lokalu.&nbsp;
Svi članovi ,,Bastadura” su aktivni, kaže Stamenković, koji je ujedno režiser spota za pjesmu ,,Opet sam ti otišao”, pa su odlučili da uzmu još jedan tekst od sugrađanina Danila Daša Vukovića.
- &nbsp;Zvali smo opet Mladena Nikčevića, on je to u svom stilu odmah ubacio u svoj studio, napravio malo aranžmana, malo muzike i eto krenulo se tako. Nekako to s Mladenom i sa nama ide sve lako, dobra je, pozitivna atmosfera, dobra je ekipa i onda to ide mnogo lakše nego na neka druga mjesta- zaključio je Stamenković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DURUHuFwVy9Q&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Kultura

Novski Bastaduri i Filip Aleksić donose emotivnu pjesmu ''Opet sam ti otišao''

Ikona francuskog filma, Brižit Bardo, preminula je u 92. godini, prenose francuski mediji.
Rođena je 28. septembra 1934. u 15. arondismanu Pariza, gdje je imala strogo odrastanje. Njena majka, koja je sanjala da postane balerina, prenijela joj je ljubav prema klasičnom baletu i upisala je u Konzervatorijum u Parizu.
Otac, zaljubljenik u film, prenio joj je fascinaciju velikim ekranom na kojem će se kasnije pojaviti.
Poznanstva njenih roditelja iz visoke društvene klase omogućila su joj prve korake u svijetu modne fotografije. Sa petnaest godina bila je na naslovnoj strani čuvenog magazina Elle. Mlada Brižit brzo je primijećena zbog svog buntovnog šarma i nevinog izraza lica, što joj je otvorilo vrata filmske industrije.
Godine 1952. sa samo sedamnaest godina, dobila je svoju prvu ulogu, Javot u filmu Le trou normand. Upravo kroz ovaj film upoznala je svoju prvu ljubav, Rodžera Vadima, jednog od pomoćnika režisera.
Ubrzo nakon što je napunila osamnaest godina, vjenčali su se, posle brojnih pregovora sa njenim roditeljima da prihvate brak.
Godine 1956. Brižit je postala zvijezda zahvaljujući ulozi u filmu I Bog stvori ženu (Et dieu créa la femme). Film je odmah postigao usjeh i postao hit i u Americi.
Bilo da je prikazana kao djevojčica ili fatalna žena, Brižit Bardo je svojim ulogama pomjerala moralne granice u vrijeme kada su golotinja i senzualnost često bili cenzurisani. 
&nbsp;

1250x600

Preminula legendarna francuska glumica Brižit Bardo

Aktivno uključivanje djece i mladih u kulturne procese predstavlja jednu od ključnih misija Ministarstva kulture i medija, zbog čega je novi konkurs namijenjen upravo njima, pružajući priliku da se kroz uključivanje u postojeće programe institucija kulture podstakne njihovo aktivno učešće u savremenom kulturnom životu, saopšteno je iz tog resora.
- Ovim konkursom „"ultura mladih snaga umjetnosti" želimo da kultura postane prostor u kojem djeca i mladi slobodno izražavaju svoje ideje, razvijaju kreativnost i uče da umjetnost doživljavaju kao dio svog identiteta i svakodnevice - kazala je Svetlana Višnjić, savjetnica u Ministarstvu kulture i medija.
Ona je rekla da Ministarstvo poseban značaj pridaje programima koji su usmjereni ka najmlađima.
Višnjić je podsjetila da pravo prijave na konkurs imaju fizička i pravna lica koja djeluju u oblasti kulture, uključujući umjetnike, kustose, pedagoge, kulturne radnike, kao i registrovane subjekte u kulturi, koji svojim znanjem, iskustvom i profesionalnim kapacitetima mogu doprinijeti kreiranju kvalitetnih programa namijenjenih djeci i mladima.
- Cilj konkursa je izgradnja snažnih i trajnih mostova između nosilaca kulturne djelatnosti i djece i mladih, uz poseban fokus na afirmaciju i zaštitu njihovih prava kada je riječ o pristupu kulturi i slobodi umjetničkog stvaralaštva. Posebnu pažnju posvetili smo mobilnosti i razmjeni kulturnih sadržaja na teritoriji Crne Gore, jer vjerujemo da kultura treba da bude dostupna svoj djeci i mladima, bez obzira na mjesto u kojem žive - poručila je Višnjić.
Iz Ministarstva su podjsetili da projekti koji se prijavljuju na konkurs mogu imati različite forme, od kreativnih i edukativnih radionica, preko pozorišnih i muzičkih produkcija, multimedijalnih i izdavačkih poduhvata, do inovativnih umjetničkih i kulturnih inicijativa usmjerenih ka djeci i mladima, uz poseban fokus na programe koji promovišu inkluziju, kreativni izraz i kulturnu baštinu.
- Posebno su poželjni programi koji razvijaju empatiju, solidarnost i kritičko mišljenje, kao i projekti koji se bave suzbijanjem vršnjačkog nasilja i doprinose razvoju kreativnih potencijala djece i mladih. Drugim riječima, konkurs podstiče inicijative koje mlade uče da osjećaju, da razmišljaju i da stvaraju, osnažujući ih da kroz umjetnost aktivno učestvuju u oblikovanju društva u kojem žive - rekla je Višnjić.
Projekti i programi biće sufinansirani u iznosu do 50 odsto ukupnih sredstava potrebnih za njihovu realizaciju, a konkurs je otvoren zaključno sa 31. decembrom, uz poziv svim zainteresovanima da prijave svoje projekte i doprinesu stvaranju snažne, inkluzivne i podsticajne kulture za djecu i mlade.

Konkurs "Kultura mladih snaga umjetnosti" otvoren do 31. decembra

Novogodišnjim koncertom učenika osnovnih muzičkih škola iz Herceg Novog i Budve Matica crnogorska je u prostorijama svog Ogranka u Herceg Novom zaključila programski dio aktivnosti za 2025. godinu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122710120_c9404ec57a77bc9e3d694bd87a6bd15bd92cf1d9734669d60497ba45ecadf88f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025122710120_c9404ec57a77bc9e3d694bd87a6bd15bd92cf1d9734669d60497ba45ecadf88f" data-rendition-name="original" width="643" height="854" loading="lazy" alt="Novogodišnji koncert u Herceg Novom"> <figcaption>Novogodišnji koncert u Herceg Novom(Photo: Matica crnogorska)</figcaption> </figure>  Na koncertu su nastupili učenici gitare iz klase profesora Nikolasa Morete iz Budve: Danil Avrosimov, Darija Tomanović i Uroš Pajković. Učenice Iskra Zloković i Kaja Krivokapić iz klase prof. Jelene Popović svirale su svoje violine, a predstavili su se i mladi pijanisti iz klase Petre Jović: Mario Brkić, Zana Sabirova, Milica Vlaović i Stefan Martinović.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122710120_d5cceece3191868a37846f01c88a1436d9e4fb387ebf0158f5175fb35a477268.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025122710120_d5cceece3191868a37846f01c88a1436d9e4fb387ebf0158f5175fb35a477268" data-rendition-name="original" width="854" height="643" loading="lazy" alt="Novogodišnji koncert u Herceg Novom"> <figcaption>Novogodišnji koncert u Herceg Novom(Photo: Matica crnogorska)</figcaption> </figure>  Svoje umijeće na harmonici pokazali su polaznici klase Bosiljke Kulišić: Mila Stanojević, Sergije Šuberić, Vasilije Dragojlović, Jovan Janda, Petra Stanojević i Goran Vasović.&nbsp; Na repertoaru su bila djela Ramoa, Hajdna, Burgmilera, Šostakoviča, kao i obrade tradicionalnih crnogorskih pjesama.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122710120_de097d35ea2a511360ab4c16c578b34554e651f882cdcbae269ce366f3234394.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025122710120_de097d35ea2a511360ab4c16c578b34554e651f882cdcbae269ce366f3234394" data-rendition-name="original" width="748" height="535" loading="lazy" alt="Novogodišnji koncert u Herceg Novom"> <figcaption>Novogodišnji koncert u Herceg Novom(Photo: Matica crnogorska)</figcaption> </figure>  &nbsp;

Ramo, Hajdn, Burgmiler i Šostakovič u izvedbi učenika iz Herceg Novog i Budve

Predstava „Smrt u Dubrovniku“, u režiji Petra Pejakovića i produkciji Dramskog studija Prazan prostor, realizovana u saradnji sa Akcijom za ljudska prava, biće izvedena u ponedjeljak, 29. decembra, u 20 časova, na Sceni Studio Crnogorskog narodnog pozorišta.
Uloge tumače: Slaviša Grubiša, Emir Ćatović, Pavle Prelević, Miloš Kašćelan, Kristijan Blečić i Maša Božović.
Autorski tim čine dramaturškinja Anja Pletikosa, autor muzike Ilija Gajević, kostimografkinja Lina Leković i scenografkinja Ivanka Vana Prelević.
Tekst predstave zasnovan je na više od trideset svjedočanstava koja su prikupili Akcija za ljudska prava i Dramski studio Prazan prostor. Predstava je dio projekta „Opsada Dubrovnika 1991–1992: Sjećanja na rat da se zlo ne ponovi“, koji finansira Evropska unija kroz regionalni program EU podrške izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu, a sprovodi UNDP.
Ovaj komad, koji je žiri 35. Festivala hrvatske drame Marulićevi dani u Splitu opisao kao „pozorišno remek-djelo“, u maju je osvojio nagradu za najbolju predstavu u cjelini na ovogodišnjem izdanju festivala.
Ulaznice su dostupne putem sajta www.cnp.me
&nbsp;i na biletarnici CNP-a. Publika informacije o repertoaru može pratiti i na društvenim mrežama Facebook i Instagram, kao i na Viber kanalu pozorišta.
Repertoari Crnogorskog narodnog pozorišta dostupni su i na svim letovima nacionalne avio-kompanije Air Montenegro.

U CNP- u predstava „Smrt u Dubrovniku“ na Sceni Studio

U okviru manifestacije „Novogodišnja priča u Prijestonici“, Cetinje i u narednim danima nastavlja sa bogatim muzičkim programom koji će obilježiti nastupi poznatih regionalnih izvođača.
Iz gradske uprave saopštili su, da večeras publiku na Dvorskom trgu očekuje koncert Peđe Jovanovića, koji će svojim baladama i prepoznatljivim hitovima donijeti veče ispunjeno emocijama.
Subotnje veče, kako navode, rezervisano je za koncert Saše Kovačevića, dok će u nedjelju praznični ugođaj upotpuniti koncert Tijane Bogićević.
Muzički program se nastavlja u ponedjeljak koncertom Jakova Jozinovića, čiji će nastup donijeti posebnu atmosferu kroz obrade poznatih hitova – najavili su iz gradske uprave.
Prijestonica Cetinje poziva građane i posjetioce da narednih večeri isprate muzički program i sadržaje koji se realizuju u okviru „Novogodišnje priče u Prijestonici“.

„Novogodišnja priča u Prijestonici“: Koncerti Peđe Jovanovića, Saše Kovačevića,Tijane Bogićević i Jakova Jozinovića

Potpredsjednik Vlade Crne Gore za obrazovanje, nauku i odnose sa vjerskim zajednicama Budimir Aleksić posjetio je Maticu srpsku – Društvo članova u Crnoj Gori i sastao se sa njenim novoizabranim predsjednikom Dušanom Krcunovićem, saopšteno je iz njegovog kabineta.
- Na sastanku je razgovarano o društvenom statusu ove značajne naučne i kulturne institucije u Crnoj Gori i nasušnoj potrebi da nakon petnaest godina njenog plodonosnog rada, ona dobije status kulturne organizacije od nacionalnog značaja. Bilo je, takođe, riječi o vraćanju pozicije srpskog jezika na poziciju službenog jezika u Crnoj Gori i tako ispravi nepravda koju je prethodni režim nanio najbrojnijoj jezičkoj zajednici u Crnoj Gori - &nbsp;navodi se u saopštenju.
Kako su zaključili, Krcunović je iskoristio ovu priliku da se zahvali Aleksiću na podršci i čestitkama koje mu je uputio povodom izbora za predsjednika Matice srpske – Društva članova u Crnoj Gori.

Aleksić posjetio Maticu srpsku – Društvo članova u Crnoj Gori: Nasušno potreban status kulturne organizacije od nacionalnog značaja

Fototipsko izdanje vrijednog crnogorskog rukopisa, „Cetinjskog psaltira“ iz XV vijeka, koje su objavili Matica crnogorska i Nacionalna biblioteka Crne Gore „Đurđe Crnojević“, od sada je dostupno i u elektronskom formatu. Digitalizaciju rukopisa omogućila je Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu (NSK), koja ovaj rukopis čuva pod signaturom R–3349.
Rukopisni „Cetinjski psaltir“ datira iz prve četvrtine XV vijeka, a nastao je, prema ocjeni stručnjaka, u nekom od skriptorijuma na području Skadarskog jezera, krajem vladavine Balšića do 1421. godine. Balšići su, kako se navodi u predgovoru priređivača Ivana Ivanovića, generalnog sekretara Matice crnogorske, i Dragice Lompar, bivše direktorice Nacionalne biblioteke, snažno podsticali prepisivanje bogoslužbenih knjiga u skriptorijumima skadarskog basena.
„Cetinje u posljednjoj deceniji XV vijeka postaje nova crnogorska prijestonica dinastije Crnojevića, a ‘Cetinjski psaltir’ jedna je od prvih rukopisnih knjiga donesenih u biblioteku novoosnovanog Cetinjskog manastira, sabornog hrama već oficijalizovane Crnogorske pravoslavne crkve. Formiranje biblioteke i aktiviranje prepisivačke djelatnosti predstavljali su osnov za uspostavljanje Cetinjskog duhovnog i književnog centra kao novog središta crnogorske pismenosti. ‘Cetinjski psaltir’ služio je i kao predložak za nove prepise ove važne starozavjetne knjige“, navode priređivači.
Izdanje prati i pogovor na crnogorskom i engleskom jeziku istaknutog medievaliste prof. dr Božidara Šekularca, koji je uradio kodikološki opis rukopisa i dao značajan doprinos realizaciji projekta. Šekularac ističe da je „Psaltir“ jedna od najznačajnijih bogoslužbenih knjiga, te da se broj njegovih izdanja u XV i XVI vijeku nadmašuje ukupan broj svih drugih bogoslužbenih izdanja iz istog perioda.
Elektronsko izdanje objavljeno je u tiražu od 100 primjeraka, a Matica crnogorska najavljuje da će uskoro u digitalnoj formi biti dostupna i ostala njena fototipska izdanja: „Praznični minej“ iz štamparije Božidara Vukovića Podgoričanina, „Psaltir s posljedovanjem“ iz štamparije Crnojevića i „Praesbiteri Diocleatis Regnum Slavorum“.
Iz Matice poručuju da sva ova djela svjedoče o kontinuitetu, dometima i bogatstvu crnogorske nacionalne kulture, pismenosti i duhovnosti.

Rukopisni „Cetinjski psaltir“ iz XV vijeka u elektronskom obliku

Nevladina organizacija „Crnogorski DNK kod“ i Centar za kulturu Prijestonice Cetinje organizuju predstavljanje rezultata višegodišnjeg genetičko-genealoškog istraživanja porijekla crnogorske vladarske porodice Petrović Njegoš. 
 
 Kako je saopšteno iz Centra za kulturu, ovaj projekat koristi savremene DNK metode i obimnu bazu podataka kako bi se, na naučno utemeljen način, istražilo porijeklo jedne od najznačajnijih crnogorskih porodica. 
 
 - Cilj istraživanja nije zamijeniti istorijske izvore, već ih dopuniti provjerljivim genetičkim dokazima, razjasniti ranija tumačenja i mitove, te približiti naučni pristup široj javnosti – navode iz Centra za kulturu. 
 
O projektu će govoriti: mr Arben Murić, predsjednik udruženja i mr Borislav Banović, izvršni direktor i autor prezentacije 
&nbsp;
Predstavljanje će se održati 29. decembra u galeriji Centra za kulturu Prijestonice Cetinje u 11 sati.

Genetski kod Petrović Njegoš: Nauka otkriva porijeklo vladarske porodice

Novi poslovni direktor Muzičkog centra Crne Gore Vučić Ćetković danas je na konferenciji za novinare, najavio razvoj, kako programske - umjetničke, produkcione i edukativne politike, tako i otvorenost Muzičkog centra za saradnju sa umjetnicima, institucijama kulture, obrazovnim sektorom, privredom, medijima i međunarodnim partnerima.
Ćetković je naglasio da su pred njegovim timom ambiciozni ciljevi koji će učvrstiti djelovanje i prepoznatljivost institucije koja kreira kulturne i muzičke politike u Crnoj Gori, kao i želja da je pozicioniraju kao primjer profesionalizma, umjetničke izvrsnosti i kulturne relevantnosti, ne samo u našoj zemlji nego i šire.
''Započinjemo reforme u funkcionisanju i promovisanju svih organizacionih jedinica koje će podrazumijevati veću zastupljenost i promociju najkvalitetnijih domaćih umjetnika u našim dvoranama, promociju van granica naše zemlje, ali i u drugim gradovima Crne Gore;vidljivu, sveprisutniju ulogu edukovanja muzičke publike i kroz pisanu riječ i kroz edukativne programe namijenjene različitim starosnim grupama'', dodao je Ćetković.
Poslovni direktor Muzičkog centra osvrnuo se i na ekonomski aspekt i stvaranje partnerstava.
''Kada govorimo o ambicioznim planovima razvoja uvijek razmišljamo i o finansijama i budžetima, koji su i temelj stabilnosti i glavni instrumenti razvoja. Iako je budžet definisan od strane osnivača, a to je iznos od cca 2,5 miliona eura kako stoji u nacrtu za 2026. godinu, svjesni smo da razvojni iskoraci zahtijevaju i dodatne izvore finansiranja. Upravo tu vidimo prostor za partnerstvo sa donatorima, fondacijama i društveno odgovornim kompanijama. Ulaganje u kulturu, a posebno u nacionalne orkestre, nije samo finansijska podrška – to je ulaganje u identitet, međunarodni ugled i dugoročnu vrijednost društva”, naveo je on.
Kako je dodao, Muzički centar je spreman da sa svakim partnerom gradi transparentne, dugoročne i obostrano korisne modele saradnje.
O baletskom ansamblu, Ćetković je rekao da je balet neodvojivi dio savremenog kulturnog identiteta i umjetničke scene, te da svi dosadašnji napori umjetnika i saradnika zaslužuju poštovanje, ali i da je istovremeno, obaveza Muzičkog centra da da otvoreno i profesionalno govori i o izazovima sa kojima se suočila.
''Sa jedne strane, uz neadekvatnu infrastrukturu u Muzičkom centru za ovu formu umjetnosti, kritične postavke baletskih predstava koje su do sada rađene u otežanim okolnostima, prije svega scenskim, organizacionim, infrastrukturnim, uopšteno, i prezentovanje ove umjetnosti na način koji ne zadovoljava sve kvalitativne aspekate, desile su se neke pozitivne okolnosti, a to je da su strani umjetnici otvorilil su puteve diplomatskih odnosa sa ambasadama zemalja iz kojih dolaze, da su naši umjetnici, iako ih je trenutno svega troje dobili su priliku da nastupaju pod plaštom nacionalnog ansambla i u konačnom, na putu ka Evropskoj uniji, realno je i optimistično stremiti ka operi u našoj zemlji koja bi kao muzičko-scenska forma prirodno, pod svoje okrilje prigrlila i ovaj teatarski oblik igre'', kazao je on.
Ćetković je dodao da je važno sagledati održive modele organizacije, u skladu sa međunarodnim praksama, jer u mnogim evropskim zemljama baletski ansambli funkcionišu u okviru nacionalnih pozorišta, operskih kuća ili kao samostalne institucije, sa jasno definisanom infrastrukturom, upravljačkom strukturom i produkcionim okvirima i da takvi modeli omogućavaju stabilnost, kontinuitet rada i umjetnički razvoj.
'' Naš cilj je da pronađemo najbolje rješenje za dugoročno funkcionisanje baleta. To podrazumijeva otvoren dijalog sa umjetnicima, resornim ministarstvom, institucijama i međunarodnim partnerima, kao i analizu modela koji bi baletskom ansamblu obezbijedili adekvatne uslove rada, jasnu pripadnost i održiv finansijski okvir. Muzički centar će u tom procesu biti konstruktivan partner, posvećen pronalaženju rješenja koja su u interesu umjetnika, publike i kulture u cjelini”, poručio je Ćetković.
Ko jedan od imperativa u razvoju Muzičkod centra Crne Gore, naveo je potrebu da postanu dostupniji svim građanima Crne Gore, da budu dobri domaćini, ali i rado viđeni gosti.
'' U tom kontekstu, vidimo prostor za zajedničke programe sa institucijama kulture, gradovima i umjetnicima iz regiona i Evrope, kroz razmjenu orkestara, dirigenata, solista i kreativnih timova'', saopštava Ćetković.
Kaže, zatim, da će poseban akcenat biti i na koprodukcionim projektima – projekatima koji prevazilaze okvire pojedinačnih događaja i ostavljaju trajan trag u kulturnom životu, što podrazumijeva nova naručena djela, savremene produkcije, tematske cikluse i interdisciplinarne projekte koji povezuju muziku i sa drugim umjetnostima.
Ćetković se osvrnuo i na izbor grada Nikšića za Evropsku prijestonicu kulture i rekao daInicijativa Nikšić – Evropska prijestonica kulture pruža priliku da lokalne kapacitete povežemo sa međunarodnim iskustvima, ali i da domaće umjetnike predstavimo evropskoj publici, kao i da Muzički centar želi da u tom procesu bude pouzdan partner, otvoren za saradnju i spreman da preuzme odgovornost u realizaciji kompleksnih i ambicioznih projekata.
Poslovni direktor Muzičkog centra se osvrnuo na temu koja danas ima sve veći značaj, a to je odnos kulture i ekonomije, odnosno potencijal koji kultura ima kao pokretač privrednog rasta i razvoja.
“Muzički centar vidi sebe kao aktivnog partnera privredi, kroz saradnje koje stvaraju novu vrijednost: od kulturnog turizma i međunarodnih događaja, do zajedničkih projekata sa kompanijama koje prepoznaju kulturu kao dio svog identiteta i društvene odgovornosti '', kaže Ćetković i dodaje '' Ulaganje u kulturu znači ulaganje u razvoj publike, brendiranje destinacije i jačanje kreativnog sektora, a sve to ima mjerljive ekonomske efekte. Upravo zato želimo da u narednom periodu intenziviramo saradnju sa poslovnom zajednicom, kroz jasno definisane partnerske modele koji su dugoročni, transparentni i obostrano korisni”, kazao je on.
Tokom sprvog obraćanja medijima, od preuzimanja funkcije poslovnog direktora, Vučić Ćetković je rekao da je važno istaći da se Muzički centar nalazi pred dvadesetom, jubilarnom sezonom Crnogorskog simfonijskog orkestra koji predstavlja osnovu institucije.
“Ovaj jubilej nije samo povod za slavlje, već i strateški trenutak za novi iskorak. Planiramo sezonu koja će objediniti vrhunske umjetničke programe, međunarodne goste, nove produkcije i posebne događaje koji će imati snažan kulturni, ali i ekonomski odjek '', kazao je on.
Dodao je da će dvadeseta sezona biti prilika da se Muzički centar dodatno otvori ka gradu, regionu i Evropi, da uključi novu publike i da pokaže kako kultura može biti snažan partner u razvoju savremenog društva.
“Naš cilj je da orkestru obezbijedimo stabilne uslove za rad, strateško planiranje i vidljivost koja odgovara njegovom kvalitetu. Vjerujem da Crnogorski simfonijski orkestar ima potencijal da postane jedan od ključnih kulturnih ambasadora Crne Gore, ali i važan faktor kulturnog, obrazovnog i ekonomskog razvoja. Upravo zato ćemo u narednom periodu raditi na jačanju njegove pozicije, kako unutar Muzičkog centra, tako i u širem kontekstu. Pred nama je period velikih izazova, ali i velikih mogućnosti. Uz odgovorno upravljanje, otvorenost za saradnju i zajedničku viziju, uvjeren sam da Muzički centar – zajedno sa Crnogorskim simfonijskim orkestrom – može nastaviti da raste, razvija se i ostavlja trajne vrijednosti za buduće generacije'', zaključio je Ćetković.
Umjetnički direktor Muzičkog centra Marko Simović, rekao je da je godina na izmaku bila u znaku intenzivnih i programskih aktivnosti koje su obilježile rad Muzičkog centra i Crnogorskog simfonijskog orkestra, kao i da su tokom godine realizovani su koncerti na kojima je sa našim simfonijskim orkestrom, nastupio Željko Lučić, kao i koncert pod dirigentskom upravom Muhai Tanga.
''Ovu godinu zaokružujemo gala koncertom Crnogorskog simfonijskog orkestra sa solistima koji su upravo članovi našeg ansambla i koji će se u petak, 26. decembra, predstaviti na koncertu, dok u programskom smislu ispraćamo 2025. godinu u svečanom tonu, kompozicijom 'The Bells of Christmas', kako to na, neki način, i tradicija nalaže'', kazao je Simović, najavljujući sjutrašnji koncert.
Umjetnički direktor je informisao medije da se u nastavku 19. sezone, očekuju koncerti na kojima će nastupiti Robert Lakatoš, zatim dobitnici Trinaestojulske nagrade, akademik Žarko Mirković i violinista Roman Simović, a zatim i gostovanje Kamernog hora Stokholmske katedrale i premijerno izvođenje Mahlerove Devete simfonije, dok je za zatvaranje sezone planiran nastup Vlatka Stefanovskog, Teodosija Spasova i Miroslava Tadića, uz jednog od možda najznačajnijih dirigenata sa kojima su do sada sarađivali – Kristijana Järvija.
Medijima se obratila Jelena Jovanović Nikolić, rukovoditeljka Izdavačko-edukativnog sektora Muzičkog centra Crne Gore, rekavši da je taj Sektor jedan od stožera razvoja, kako najmlađe muzičke publike u našoj zemlji, tako i publike svih starosnih dobi, ali da treba imati tretman korektivnog faktora u poimanju visokokvalitetne umjetničke muzike različitih žanrova.
'' Programima koje planiramo, kontinuirano ćemo doprinositi formiranju ukusa kod publike, kao i bontonu, prilikom prisustvovanja različitim muzičkim programima '', naglasila je Jovanović Nikolić.
Dodala je da u narednom periodu, planiraju promociju značajnih stručnih publikacija na kojima se radilo duži vremenski period, a koje je inicirala prije par godina.
Predstavnike medija je pozdravila je i Andreja Sokić, rukovoditeljka Sektora produkcije i marketinga MCCG, naglašavajući da je produkcioni tim na visoko profesionalnom nivou, odgovorio veoma izazovnim produkcionim zahtjevima kulturnog programa.
''Posebno bih istakla značajan produkcijski iskorak kada je u pitanju praizvedba opere Don Đovani u Crnoj Gori, koja je između ostalog prepoznata i kao jedan od pet najznačajnijihkulturnih događaja 2025. godine, u Crnoj Gori”, kazala je ona.
Istakla je da se, iz godine u godinu, radi na unapređenju produkcionih kapaciteta i uputila poziv svim ozbiljnim projektima, institucijama i privrednim subjektima, za jačanje saradnje u domenu produkcije i uspostavljanje partnerstava, naglašavajući da intenzivna i dobronamjerna međusektorska i međuinstitucionalna saradnja treba da postane praksa Crnoj Gori.

Predstavljeno novo rukovodstvo Muzičkog centra Crne Gore: Doprinosićemo formiranju ukusa i bontona publike

Državne institucije ostaju posvećene rješavanju ključnih ekoloških izazova koji već godinama utiču na kvalitet života građana u Crnoj Gori. Izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda predstavlja jedan od najvažnijih projekata održivog razvoja naše države, kao i bitan korak u ispunjavanju obaveza iz evropske agende - poručili su iz Pokreta Evropa sad (PES).
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.3819%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Ffoto-policija-pocela-obezbjedivanje-lokacije-u-botunu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Crna Gora, kako su kazali, &nbsp;planira izgradnju 30 novih postrojenja u narednoj deceniji, što je, podvlače u PES-u, preduslov za uspješno zatvaranje relevantnih poglavlja u procesu pristupanja Evropskoj uniji.
- Projekti ove vrste imaju jasno definisane rokove u okviru zakonskih rješenja i međunarodnih ugovora - naglasili su oni.
Prema njihovim riječima, policijska akcija koja je jutros sprovedena u Botunu izvedena je u skladu sa zakonskim procedurama i uz puno uvažavanje demokratskih standarda.
- Profesionalno postupanje nadležnih organa pokazuje spremnost državnih institucija da zaštite javni interes i obezbijede nesmetano sprovođenje projekata od strateškog značaja. Ulaganje u ekološku infrastrukturu je ulaganje u zdravlje, razvoj i evropsku budućnost Crne Gore — budućnost koja nema alternativu - navode iz PES-a.

PES: Policijska akcija u Botunu izvedena u skladu sa zakonom i uz puno uvažavanje demokratskih standarda

Neću da izađem odavde makar ostao ovdje da živim do kraja života - poručio je lider Demokratske narodne partije Milan Knežević u Botunu gdje u vozilu policije, takozvanoj marici, sjedi sa privedenim građanima.
Kako javlja naš reporter sa terena, Knežević i dalje sjedi u vozilu sa dijelom privedenih građana u Botunu. Knežević je poslanik Crne Gore i ima poslanički imunitet.
Knežević je rekao da svi u vozilu žele da idu u Centar bezbjednosti.
- Vi nas sad mučite ovdje. Mi možemo da vas prijavimo Etičkoj komisiji i otvorimo niz procedura jer nas namjerno držite ovdje i mučite, a mislim da nije fer poslije svega što smo prošli, a insistiramo samo da se pridružimo našim komšijama - istakao je Knežević.
Policajac mu je odgovorio da je on samovoljno ušao, te da samovoljno može da izađete.
- Ja sam ušao sa gospođom Ćetković, da je ne bi nosili. Mislim da je pošteno zbog ovih momaka da nas sprovedete u Centar bezbjednosti - rekao je Knežević.
Policajac mu je rekao da ukoliko cijeni da treba da ide u CB, da može poći sam.
Knežević je rekao da neće da se razdvaja od građana, a policajac mu je kazao da će omogućiti i njima da pođu sa Kneževićem.
- Mislim da nema bolje mogućnosti nego da upalite ovu maricu i krenemo, jer vi kažete da marica ne radi, a čitava crnogorska javnost vidi da radi. Mislim da nije dobro da obmanjujete javnost i da nas dodatno maltretirate, da nas držite u marici više od dva sata - poručio je Knežević.
Policajac mu je rekao da on sam sjedi tu.
- Ne ne, ja ovdje sjedim s njima, neću da se razdvajam od mojih Zećana - kazao je Knežević.
Policajac ga je pozvao da izađe, što je Knežević odbio.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FWcGJdtqXZOo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;

(VIDEO) Knežević neće iz marice: Neću da izađem odavde, makar ostao ovdje da živim do kraja života

Vrhovni sud Crne Gore saopštio je da je usvojio zahtjev za ispitivanje sudske odluke u sporu povodom dodjele Trinaestojulske nagrade, ukinuo rješenje Upravnog suda i predmet vratio na ponovni postupak i odlučivanje.
Postupak je pokrenut po tužbi Dragana Hajdukovića iz Cetinja, podnijetoj protiv odluke Ministarstva kulture i medija – Žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade za 2025. godinu. Tom odlukom nagrada je dodijeljena Milošu Karadagliću, Bećiru Vukoviću i Velju Stanišiću. Hajduković je osporio odluku tvrdeći da su sve tri nagrade dodijeljene u okviru jedne oblasti – kulture i umjetničkog stvaralaštva, čime je prekršen član 17 Zakona o državnim nagradama, prema kojem se u jednoj oblasti može dodijeliti samo jedna Trinaestojulska nagrada.
Upravni sud je krajem jula odbacio tužbu kao nedozvoljenu, navodeći da odluka o dodjeli nagrade nije upravni akt kojim se odlučuje o pravu ili pravnom interesu tužioca.
Hajduković je potom podnio zahtjev za ispitivanje sudske odluke, tvrdeći da je došlo do povrede materijalnog prava i pravila upravnog postupka.
Vrhovni sud je u obrazloženju presude naveo da se zaključak Upravnog suda ne može smatrati pravilnim. Sud je podsjetio da je dodjela Trinaestojulske nagrade zasnovana na javnom pozivu, što predstavlja konkursni postupak – poseban vid javnog obećanja nagrade. U takvom postupku, učesnici imaju pravo da traže poništenje odluke ukoliko nagrada nije dodijeljena u skladu sa pravilima konkursa i zakonom.
Sud se pozvao i na praksu Evropskog suda za ljudska prava, ističući da pojedinačna ranija odluka ne predstavlja ustaljenu sudsku praksu, niti može ograničiti ovlašćenje Vrhovnog suda da preispituje i mijenja pravne stavove u cilju osiguranja jedinstvene i pravilne primjene prava.
Vrhovni sud je, imajući sve navedeno u vidu, ukinuo rješenje Upravnog suda i predmet vratio na ponovni postupak. Saopštenje je izdato iz Vrhovnog suda Crne Gore.

Vrhovni sud naložio novo odlučivanje o dodjeli Trinaestojulske nagrade

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić oglasio se na Instagramu povodom današnje situacije u Botunu, &nbsp;pruživši podršku Milanu Kneževiću, lideru Demokratske narodne partije.
– Danas je u Crnoj Gori uhapšen lider Demokratske narodne partije, i važnije od toga, lider srpskog naroda Milan Knežević. Branio je volju naroda iskazanu na referendumu. U teškim trenucima, uvijek sam bio i biću uz svoje prijatelje. Milan to jeste i ponosim se našim drugarstvom i nadam se da će uskoro biti na slobodi – naveo je Vučić u objavi.

Vučić: Uvijek ću biti uz Milana Kneževića

Američki predsjednik ima povoljne ocjene kod svega oko trećine ljudi koji podržavaju stranke za koje Tramp želi da pobijede na vlasti u Francuskoj i Njemačkoj.
Predsjednik SAD Donald Tramp želi da ojača evropski desničarski populistički pokret, ali bi mogao imati više problema nego što očekuje u pridobijanju evropskih birača.
Lider MAGA (Make America Great Again) pokreta je nepopularan u Evropi, čak i među pristalicama desničarskih populističkih partija koje vidi kao saveznike, prema novoj anketi Politika (POLITICO) sprovedenoj u partnerstvu sa agencijom Public First, u kojoj je ranije ovog mjeseca ispitano više od 10.000 ljudi u pet zemalja. Njegovi najveći fanovi su u Velikoj Britaniji, gde je 50 odsto ispitanika bliskih partiji Reform imalo povoljno mišljenje o Trampu. Međutim, u Francuskoj i Njemačkoj, svega oko trećine ljudi koji su rekli da su podržavali desničarske partije izjavilo je da Trampa vidi u pozitivnom svjetlu.
Rezultati ankete dolaze nakon što je Trampova administracija predstavila novu strategiju nacionalne bezbjednosti usmjerenu na njegovanje „rastućeg uticaja patriotskih evropskih partija“, koje dobijaju sve veću podršku u Francuskoj, Njemačkoj i Ujedinjenom Kraljevstvu, iako to još nije pretočeno u izborne pobjede.
Novi podaci iz ankete Politika predstavljaju potencijalno upozorenje za desničarske populističke partije koje pokušavaju da privuku širu podršku, a istovremeno se približe Trampu, jer su ljudi koji su rekli da bi danas glasali za takve partije imali negativnije mišljenje o Trampu nego oni koji su ih podržavali u prošlosti, u Velikoj Britaniji, Francuskoj i Njemačkoj.
Američki predsjednik je još nepopularniji u opštoj populaciji. U Francuskoj i Njemačkoj, dvije trećine ispitanika imalo je negativno mišljenje o njemu. U Velikoj Britaniji, 55 odsto je izrazilo negativne stavove - tek nešto više nego u SAD, gde je 50 odsto reklo da ima negativno mišljenje. Tramp je najmanje popularan u Kanadi, gdje je 72 odsto ispitanika imalo negativan stav.
Pristalice „patriotskih“ desničarskih populističkih partija koje američka administracija pominje u svojoj bezbednosnoj strategiji znatno više podržavaju američkog predsjednika nego ostali, ali, što je ključno, čak ni one mu nisu dale snažnu podršku.

Politiko: Tramp nepopularan u Evropi - čak i među pristalicama desničarskog populizma

Hamasovo vojno krilo, brigade Izz ad-Din el-Kasam, danas je imenovalo novog portparola, pri čemu je potvrđena pogibija bivšeg portparola Abu Ubejda u izraelskom napadu na grad Gazu u avgustu.
U snimljenom govoru emitovanom u arapskim medijima, novi portparol je oplakivao pogibiju svog prethodnika Abu Ubejda, opisujući ga kao vođu koji je rukovodio medijskim biroom brigada el-Kasam.
- Danas žalimo za Abu Ubejdom, čije je pravo ime bilo veliki vođa Huthejfa Samir el-Kahlut, koji je preminuo nakon dvije decenije frustriranja neprijatelja - rekao je novi portparol Hamasa.
Novi portparol je takođe potvrdio da su izraelske snage u maju ubile Muhameda el-Sinvara, bivšeg komandanta brigada Izz ad-Din el-Kasam. Potvrđena je i smrt drugih visokih vojnih lidera, uključujući Raeda Saada, koji je ubijen ranije ovog mjeseca.
Abu Ubejda je, osim po svom ratnom nadimku, bio poznat i po svojim televizijskim obraćanjima, u kojima je saopštavao novosti o stanju na bojnom polju, hvalio vojne uspjehe Hamasa i ismijavao Izrael.
Tokom svojih pojavljivanja uvijek je imao lice prekriveno crvenom kefijom, pa se o njegovom privatnom životu malo znalo, zbog čega je u arapskom svijetu dobio nadimak „Maskirani“.
U intervjuu iz 2005. godine otkrio je da je njegovu porodicu cionistička milicija prisilno raselila tokom Nakbe 1948. godine i preselila u neimenovano selo u Pojasu Gaze. U vrijeme intervjua sugerisao je da ima oko 20 godina, što implicira da je rođen sredinom 1980-ih.
Izvori unutar Hamasa naveli su da je samo nekolicina ljudi znala njegov pravi identitet prije njegove smrti. Njegovo prvo veće pojavljivanje desilo se 2006. godine, kada je objavio zarobljavanje izraelskog vojnika Gilada Šalita.

Hamas imenovao novog glasnogovornika pokreta, zvanično potvrđena pogibija Abu Obeide

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp planira da u Mar-a-Lagu održi sastanak s premijerom Izraela Benjaminom Netanjahuom, a CNN u svojoj analizi navodi da će iz Tel Aviva stići identična poruka kao i na prethodnih nekoliko samita.
Američki medij navodi da Netanjahu javno hvali Trampa kao „najvećeg prijatelja Izraela“, ali da je privatno ton drugačiji i da traži aktivnije učešće SAD-a u ostvarivanju interesa zemlje koju vodi.
- Međutim, doček bi ovaj put mogao biti drugačiji. Tramp, koji je obećao da će djelovati kao predsjednik mira, poslednjih mjeseci je bio oprezan prema nekim izraelskim potezima, uključujući udare u Siriji. Svjestan je raspoloženja američke javnosti, koja ne podržava uvlačenje u još jedan rat na Bliskom istoku. Krhko primirje u Gazi, koje je Tramp s ponosom lično pomogao da se finalizuje tokom posjete regionu u oktobru, sada je na ispitu zbog nastavka smrtonosnih izraelskih operacija u palestinskoj enklavi i sporog procesa prelaska u drugu fazu sporazuma - navodi CNN.
U analizi se dalje navodi da je odnos između dvojice lidera u određenim trenucima bio zategnut zbog razlika u pogledima na spoljnu politiku u regionu, iako su javno predstavljali svoj odnos kao „odličan“.
Posebno je u fokusu druga faza mirovnog sporazuma u Gazi, odnosno odnos Izraela prema sprovođenju onoga što je dogovoreno.
- Sjedinjene Američke Države nastoje brzo da pređu u narednu fazu i žele da objave više detalja o upravljanju Gazom i novim međunarodnim stabilizacionim snagama, ali Izrael oklijeva s daljim povlačenjem iz Gaze bez razoružavanja Hamasa. To je izazvalo napetosti s nekim savjetnicima u Bijeloj kući, koji smatraju da Netanjahu namjerno usporava prelazak u drugu fazu - piše ovaj američki medij.
Međutim, ovo nije jedino pitanje oko kojeg se Tramp i Netanjahu razilaze, odnosno oko kojeg su već imali sukobe u prošlosti.
- Kada je Izrael u septembru izveo napade na lidere Hamasa unutar Katara, ključnog američkog saveznika, Tramp je bio bijesan jer je to prijetilo da ugrozi njegove mirovne napore u vezi s Gazom. Katar je imao važnu ulogu posrednika između Hamasa, SAD-a i Izraela u mirovnim pregovorima. Kasnije je, tokom sastanka u Ovalnom kabinetu, Tramp insistirao da se Netanjahu izvini katarskim liderima, čak držeći telefon u krilu dok je premijer Izraela obavljao poziv - piše CNN.
Pitanja su povezana i s aktuelnim dešavanjima, odnosno američkom podrškom predsjedniku Sirije Ahmedu el-Šari, kao i odnosom prema Iranu.
- Čak i nakon ‘12-dnevnog rata’ tokom kojeg je Tramp naredio bacanje bombi za probijanje bunkera na iranska nuklearna postrojenja, lideri SAD-a i Izraela ne mogu da se usaglase o odnosu prema Iranu. Izrael pažljivo prati iransko obogaćivanje uranijuma i sve je zabrinutiji zbog aktivnosti vezanih za balističke rakete - piše CNN.
Na kraju analize se navodi da Tramp i Netanjahu sukobe i dalje zadržavaju za privatne razgovore, dok javno pokušavaju da pošalju sliku „idealne saradnje i prijateljstva“.

Analiza CNN-a: Netanjahu ponovo od Trampa traži snažniju podršku, ali mu se odgovor možda neće svidjeti

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine danas je usvojilo odluku kojom je legalizovana upotreba kanabisa u medicinske svrhe, piše Klix.
- Nakon godina borbe, opstrukcija, upornosti, konačno! Vijeće ministara je usvojilo odluku o legalizaciji kanabisa u medicinske svrhe. Kroz glavu mi prolazi prva konferencija u Parlamentu koju smo organizovali i na kojoj smo slušali svjedočanstva ljudi kojima je ulje kanabisa pomoglo. Pred očima su mi suze ljudi koji slušaju njihov vapaj za legalizovanjem lijeka. Prisjećam se svih sastanaka, gostovanja, lobiranja, molbi, svađa, ‘upozorenja’, poruka ljudi u potrebi, vrijedilo je - objavio je Saša Magazinović, bosanskohercegovački političar.
Naveo je da je danas presrećan i zahvalio svima koji su ovih godina učestvovali u borbi koja nije završena.
- Najvažniji korak je napravljen, ali đavo je u detaljima. Nastavljamo dalje, ali sada je mnogo lakše. Hvala punoIrfanu Ribićukoji je bio moj pokretač da se uključim u borbu za legalizaciju kanabisa u medicinske svrhe. Hvala ministarkiDubravki Bošnjakkoja je našla način da zaobiđe opstrukcije i predloži odluku -napisao je Magazinović.
Ova odluka u praksi znači da je sada kanabis po pravilniku iz kolone jedan (strogo zabranjeno), prebačen u kolonu dva (gdje je dozvoljeno korištenje pod strogom kontrolom).
U toj koloni su odavno opijum, morfijum i niz drugih sredstava koji se koriste u medicinske svrhe.