Manifestacija „Novogodišnja priča u Prijestonici“ biće nastavljena od 9. do 11. januara na Dvorskom trgu, nakon što je program planiran za period od 4. do 7. januara odložen zbog nepovoljnih vremenskih uslova.
U nastavku manifestacije građane Prijestonice, kao i posjetioce iz drugih gradova, očekuje bogat i raznovrstan muzički program.
U petak, 9. januara, program počinje nastupom Edisa Agića u 18 časova, dok će u 20 časova nastupiti Indira Forza (ex Colonia).
Subota, 10. januar, biće u znaku „Crnogorskog jutra“. Publiku očekuju nastupi Šukrije Žutog Serhatlića u 11 časova i Jadranke Barjaktarović u 13 časova. U večernjem terminu, u 18 časova, nastupiće Danilo Ivanović – Čoda, dok je za 20 časova planiran koncert tribute sastava „Prava stvar“ – Tribute to Čola.
Završni dan manifestacije, u nedjelju 11. januara, otvara Hor „Luća“ nastupom u 12 časova. U večernjem dijelu programa, u 18 časova, nastupiće mediteranska klapa Assa Voce, dok će manifestaciju zatvoriti Leon Lasić sa programom „Tribute Oliver Dragojević“ u 20 časova.
Organizatori pozivaju građane i posjetioce da zajedno prisustvuju završnici „Novogodišnje priče u Prijestonici“ i u prazničnom duhu isprate kraj ovogodišnje manifestacije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Kultura

Nastavak „Novogodišnje priče u Prijestonici“: Trodevni muzički program na Dvorskom trgu

„Crnogorska Biblija“ štampana je na samom početku epohe knjige, koja je dugo ostala privilegija obrazovane elite evropskih zemalja. Pedeset osam godina poslije Cetinja, štampana je prva knjiga u Beogradu 1552, a u Moskvi godinu kasnije 1553. O crnogrskom štamparskom povigu pisao je i britanski državnik lord Vilijem Gledston.
Na današnji dan prije 532 godine, četvrtog dana mjeseca januara 1494. ugledni jeromonah Makarije „ot Černoj Gori“ ukoričio je 269 listova "Oktoiha prvoglasnika" i prvi primjerak svete knjige koja je uzvisila crnogorsku istoriju predao u ruke gospodaru Đurđu Crnojeviću. Bila je to prva štampana knjiga južnoslovenskih naroda i druga ćirilična knjiga u Evropi, pečatana nepune četiri decenije nakon Gutenbergovog otkrića magije pokretniih slova.
„Crnogorska Biblija“ štampana je na samom početku epohe knjige, koja je dugo ostala privilegija obrazovane elite evropskih zemalja. Pedeset osam godina poslije Cetinja, štampana je prva knjiga u Beogradu 1552, a u Moskvi godinu kasnije 1553. O crnogrskom štamparskom povigu pisao je i britanski državnik lord Vilijem Gledston: “Uostalom, to je bilo tek na sedam godina docnije, no što je prva knjiga štampana od Kakstna u stanovništvom i imovinom bogatoj prijestonici Engleske – onda, kad još ne bješe štamparije ni u Oksfordu, ni u Kembridžu, pa ni u Edinburgu. To je bilo 16 godina (1468) docnije no što je prva štamparija podignuta u Rimu, u prestonici hrišćanstva; a samo 28 godina (1456) pošto je prva knjiga – prvijenče tog velikog pronalaska – svjeta ugledalo!”
Gledstonove riječi zapisane u “Apoteozi Crnoj Gori” citirane su i na proslavi 400-te godišnjice Oktoiha, koja je upriličena u Knjaževini Crnoj Gori u julu 1893. godine. Na trodnevnoj svečanosti učestvovali su profesori sa Srbone, Oksforda, više Univerziteta iz Rusije, Švajcarskog univerziteta, Srpske kraljevske akademije nauka, Univerziteta u Draču, Konzervatorijuma u Pragu, zvanice iz Istre, Trsta, Zagreba, Dubrovnika, Bosne i Hercegovine, Vojvodine… Za više od 200 gostiju osmišljen je bogat program: svečana akademija na Cetinju, parastos Ivanu i Đurđu Crnojeviću na Ćipuru, obilazak Rijeke Crnojevića i ostataka grada na Obodu, razgledanje Podgorice, Duklje, izlet parabrodom po Skadarskom jezeru i obilazak ostrva Starčevo, predstave i koncerti u Zetskom domu, bakljade, konjičke trke, narodni dočeci, zdravice, topovska paljba… Svečanostima i brojnim čestitkama i telegramima koji su stigli sa svih evropskih dvorova, univerziteta, naučnih društava posvećeno je pet brojeva “Glasa Crnogorca”.
Proslava organizovana povodom četiri vijeka crnogorskog i južnoslovenskog štamparskog prvijenca pokazala je da je taj prosvjetiteljski podvig jednog malog naroda opkoljenog velikim silama bio svojevrsni kulturni fenomen u Evropi toga doba. Oktoih od četiri glasa, a potom još četiri svete knjige štampane na Cetinju ili na Obodu u razdoblju od 1494. do 1496. godine, bile su crnogorski svjetionik u poznom srednjem vijeku, koji obasjava minula stoljeća do današnjih dana.
Kulturne tekovine koje je ostavio crnogorski vladar Đurađ Crnojević, monah Makarije i njegovi štampari trajno su ugrađene u temelje naše države i identiteta, kao svjedočanstvo da je mala Crna Gora kadra činiti civilizacijske iskorake kojim bi se ponosili svi veliki narodi i države.

532 godine Oktoiha: Crna Gora je štampala knjige prije Oksforda, Beograda, Moskve

Svečana dodjela Povelje „Ivan Crnojević“ biće upriličena u Vladinom domu, u subotu, 4. januara, sa početkom u 12 časova, povodom Dana osnivanja Prijestonice Cetinje.
Najviše priznanje Prijestonice tom prilikom biće uručeno docentu dr Mihailu Vukmiroviću i Fakultetu za crnogorski jezik i književnost, za doprinos razvoju nauke, kulture i afirmaciji crnogorskog identiteta.

Dodjela Povelje „Ivan Crnojević“ 4. januara u Vladinom domu

Bokeljski simfonijski orkestar održao je novogodišnji koncert na punom trgu ispred Starog grada u Budvi, te je najfinijim notama klasične muzike uveličao prvi dan 2026. godine.
Svečani novogodišnji koncert realizovan je pod pokroviteljstvom Turističke organizacije Budva.
- Kako smo i najavljivali prvi januar 2026. smo započeli u visokom stilu koncertom klasične muzike u izvođenju Bokeljskog simfonijskog orkestra tako da smo svi mi prisutni imali priliku da uživamo u brojnim operskim arijama i strastvenim duetima. Klasična muzika se ovim koncertom približila širem društvu, te je naš trud da afirmišemo klasičnu muziku prilično urodio plodom. Na naše veliko oduševljenje svjedočili smo velikom broju ljudi koji su uživali u kompozicijama čuvenih kompozitora kakvi su Mocart, Pučini, Verdi i brojni drugi - istakla je predstavnica TO Budva, Ljubica Pribilović.
Veliku zahvalnost TO Budva na ukazanoj podršci izrazila je Milena Rajković, violinistkinja i PR Bokeljskog simfonijaskog orkestra.
„Izuzetnu zahvalnost dugujemo TO Budva na pozivu i nadamo se da će ovo postati tradicija na obostrano zadovoljstvo. Izveli smo vrhunske klasike kada je operska muzika u pitanju. Bila je zaista sjajna atmosfera i ja se nadam da smo prenijeli lijepu emociju budvanskoj publici,” navela je Rajković.
Koncert je održan pod sigurnom i autoritativnom dirigentskom palicom maestra Roberta Homena, renomiranog operskog i simfonijskog dirigenta, koji je napravio sinergiju između talenata solista i Bokeljskog simfonijskog orkestra.
- Dužnost dirigenta je da poveže sve elemente jedne muzičke priče kao što je ova. Izuzetno sam zadovoljan jer mislim da smo uspjeli da spojimo sinergiju između solista i orkestra. Kako je sunce dolazilo tako je energija između nas i publike bila sve veća. Drago mi je da smo imali tako dobar prijem i da se priča Bokeljskog simfonijskog orkestra zahuktava - istakao je Homen.
Publici se predstavila impozantna postava proslavljenih solista: Milica Zdravković (sopran), Ileš Bečei (tenor) i Amanda Stojović (mezzosopran).
Sopran Milica Zdravković ukazala je na važnost ovakvih koncerata koji širim masama približavaju klasičnu muziku.
- Vrlo je bitno raditi što više ovakvih koncerata da bi se što više promovisala klasična muzika. Jako sam zadovoljna što je posjećenost bila odlična. To me je obradovalo i dalo neku posebnu energiju da što bolje prođe koncert - &nbsp;ispričala je Zdravković.
Tenor Ileš Bečei izrazio je zadovoljstvo zbog uspostavljanja saradnje sa Bokeljskim simfonijskim orkestrom.
- Stvarno su me pozitivno iznenadili što se tiče kvaliteta sviranja. Uvijek kada ovako bude uspješan koncert, tada zaista počinje saradnja. Nadam se da ću ponovo sa njima nastupiti u Budvi jer je grad odličan i zahvalan sam TO Budva na pozivu - poručio je Bečei.
Kao posebne gošće koncerta, pridružile su se i talentovane Petra Lekić (flauta) i Lana-Asija Dabović (sopran).
- Ova saradnja je bila predivna. Zahvalna sam svim divnim kolegama i mislim da je koncert protekao u najboljem redu. Mislim da ovakvi događaji treba da budu češća pojava u Crnoj Gori, a pogotovo u Budvi, u ovakvom ambijentu - &nbsp;kazala je flautistkinja Petra Lekić.
Ovaj koncert je imao posebnu važnost za Budvanku Lanu-Asiju Dabović jer imala priliku da svojim sugrađanima prikaže svoj raskošni talenat.
- Volim da se vratim u svoj grad i da svake godine pjevam ovdje i da komšijama i prijateljima ponudim po mom mišljenju najbolji izbor muzike. Drago mi je što smo i ove godine uspjeli da privučemo publiku koja je ispunila cijeli trg - saopštila je Dabović.
Koncert Bokeljskog simfonijskog orkestra dio je bogatog sedmodnevnog novogodišnjeg programa u organizaciji TO Budva i Opštine Budva koji privlači veliki broj gostiju u crnogorsku metropolu turizma.
Novogodišnji program biće nastavljen večeras sa početkom od 20 časova kada će na trgu ispred Starog grada nastupiti CHEGI bend, Perper i kultno Bijelo dugme.

Koncert Bokeljskog simfonijskog orkestra oduševio brojnu publiku u Budvi

Budvani i brojni gosti novu, 2026. godinu dočekali su na trgu ispred Starog grada uz izuzetne nastupe Teodore Šćepanović, Emine Jahović i Ace Pejovića, kao i spektakularni višeminutni vatromet. Ovim veličanstvenim dočekom Opština Budva i Turistička organizacija Budva pokazale su spremnost da na visokom nivou organizuju događaje koji privlače veliki broj gostiju u crnogorsku metropolu turizma. Direktorica Turističke organizacije Budva, Ana Vujošević, istakla je da je organizacija sedmodnevnog novogodišnjeg programa i samog dočeka bila zahtjevna za cijelu Opštinu, te da su sve službe učestvovale. Posljednja dva i po mjeseca pripreme su se odvijale gotovo svakodnevno. Tokom sedam dana programa okupljeno je 24 muzička sastava sa preko 300 učesnika. Budva je u prazničnim danima bila prepuna gostiju, a svi anketirani posjetioci istakli su oduševljenje programom i atmosferom. Posebno su naglasili grandioznu binu, svjetlosne i zvučne efekte, spektakularni vatromet, energiju publike i toplu čaroliju božićnih kućica. Grad je još jednom potvrdio da je metropola turizma i zabave, pružajući nezaboravan doživljaj svima koji su odlučili da praznike provedu u Budvi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260101170152_7dd128316ee315e69f158f88e29c3dc5cb6dabe00295986614df3602148835b9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260101170152_7dd128316ee315e69f158f88e29c3dc5cb6dabe00295986614df3602148835b9" data-rendition-name="original" width="1620" height="1080" loading="lazy" alt="budva"> <figcaption>Foto: MediabiroMediabiro</figcaption> </figure>  Čast da Budvane uvede u novu godinu pripala je muzičaru Aci Pejoviću. Uz taktove njegovog hita „Ponoć“ iz filma Toma odbrojani su posljednji trenuci 2025. godine, nakon čega je nebo iznad Budve obasjao spektakularni vatromet. Pejović je potom energičnim nastupom, prepoznatljivim vokalom i emotivnim interpretacijama učinio da početak 2026. bude nezaboravan za publiku. Prije njega, budvansku publiku je zagrijala pop pjevačica Emina Jahović, koja je raznovrsnim repertoarom pokazala da se odlično snalazi i u emotivnim baladama i u bržim plesnim pjesmama. Ona je istakla da je presrećna što je ponovo nastupila u Budvi, gdje je već ranije imala nezaboravne nastupe, te je ovom prilikom izvela i pjesmu „Nije više tvoja stvar“ kao poseban poklon publici. Jahović je najavila i novu pjesmu „Kruna“, koja će biti objavljena 15. januara, na njen rođendan, uz prateći spot čije je snimanje zakazano za 4. januar u Beogradu. Odgovoran zadatak da otvori doček Nove godine u Budvi sjajno je ispunila mlada crnogorska pjevačica Teodora Šćepanović. Ona je nastupom potvrdila da je dorasla velikim binama i masovnoj publici, te je uzbuđeno istakla da je ovo njen najveći koncert do sada. Publiku je obradovala i izvođenjem svoje nove pjesme „Mokra bluza“. Nezaboravan provod u Budvi nastavljen je i 1. januara, kada je u podne na trgu održan Novogodišnji koncert Bokeljskog simfonijskog orkestra, dok će večeras od 20 časova na bini ispred Starog grada nastupiti CHEGI bend, Perper i Bijelo dugme. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DackNPDByZoA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

(FOTO/VIDEO)Veličanstven doček Nove godine uz Aca Pejovića, Eminu Jahović, Teodoru Šćepanović i spektakularni vatromet u Budvi

Crnogorsko narodno pozorište najavilo je bogat i referentan program za početak 2026. godine, koji obuhvata gostovanje Kazališta Marina Držića iz Dubrovnika, izvođenje nagrađivanih predstava iz sopstvene produkcije, kao i gostovanja nacionalnog teatra u Nikšiću i na Cetinju.
<h3>Gostujući program i predstave CNP-a</h3>
Predstava „U očekivanju oca“, prema drami Mira Gavrana u režiji Paola Tišljarića, u izvedbi Kazališta Marina Držića, biće igrana 15. januara na Velikoj sceni CNP-a.
Repertoar čine i ostvarenja iz produkcije nacionalnog teatra:
<ul>
 <li>&nbsp;„Princeza Ksenija od Crne Gore“ – tekst i režija Radmile Vojvodić</li>
 <li>&nbsp;„Pokojnik“ – po Nušiću, u režiji Egona Savina</li>
 <li>&nbsp;„Gospoda Glembajevi“ – režija Danila Marunovića</li>
 <li>&nbsp;„Bladi Mun“ – autorka Ana Đorđević</li>
 <li>&nbsp;„Večeras improvizujemo“ – režija Paola Mađelija</li>
 <li>&nbsp;„Šćeri moja“ – tekst Maje Todorović, režija Ane Vukotić</li>
 <li>&nbsp;„Gidionov čvor“ – režija Ivana Vanje Alača</li>
</ul>
Za predstave „Princeza Ksenija od Crne Gore“, „Gospoda Glembajevi“, „Večeras improvizujemo” i „Šćeri moja“ obezbijeđen je engleski titl.
<h3>Gostovanja u Nikšiću i na Cetinju</h3>
<ul>
 <li>&nbsp;Predstava „Naličje“, autorski projekat reditelja Borisa Liješevića, gostovaće 26. januara u Nikšićkom pozorištu.</li>
 <li>&nbsp;„Šćeri moja“ biće izvedena 30. januara u Kraljevskom pozorištu „Zetski dom“ na Cetinju.</li>
</ul>
<h3>Premijere u Erevatoriju CNP-a</h3>
Završena je prva faza proba za dvije nove produkcije:
<ul>
 <li>&nbsp;„Pred penzijom – Komedija o duši“ Tomasa Bernharda, u režiji Nataše Milićević – premijera u februaru,</li>
 <li>&nbsp;„Kockar“ prema Dostojevskom, u režiji Lidije Dedović – premijera u martu.</li>
</ul>
<h3>Februarska akcija: „Dvoje kao jedno – zaljubi se u pozorište“</h3>
Publiku i ove godine očekuje tradicionalna februarska akcija, u okviru koje će sve predstave iz produkcije CNP-a biti dostupne uz 50% popusta na ulaznice.
Repertoari nacionalnog teatra biće dostupni i na svim letovima Air Montenegra, a ponosni partner CNP-a je Crnogorska komercijalna banka.

Premijere „Pred penzijom“ u februaru i „Kockara“ u martu

Crnogorski glumac Lazar Đurđević osvojio je prvo mjesto na prestižnoj Međunarodnoj radionici glume pred kamerom (International Screen Acting Workshop), koja se održava na Filmskoj akademiji Baden-Virtemberg (Filmakademie Baden-Württemberg) u Njemačkoj, te je odlukom međunardnog žirija, sastavljenog od svjetski renomiranih kasting direktora, izabran i za stipendistu ovog programa. Ovaj izuzetan uspjeh predstavlja veliko priznanje, kako za samog umjetnika, tako i za crnogorsku glumačku scenu.
Pored Lazara Đurđevića, Crnu Goru je ove godine na radionici predstavljala i glumica Jelena Laban. Oni su izabrana među 14 polaznika iz cijele Evrope, u konkurenciji od više od 800 prijavljenih profesionalnih glumaca i glumica.
Međunarodna radionica glume pred kamerom već više od dvadeset godina održava se na Filmskoj akademiji Baden-Virtemberg, jednoj od vodećih filmskih akademija na svijetu. Program je pokrenut 2016. godine u saradnji sa platformom E-talenta, sa ciljem da mladim, ambicioznim evropskim glumcima pruži znanja i alate neophodne za rad u savremenoj, globalizovanoj filmskoj industriji.
Radionica je osmišljena za potrebe međunarodnih produkcija i koprodukcija, koje zahtijevaju nove talente i raznolike glumačke ekipe. Cilj kursa je razvoj glumačkih vještina polaznika kroz praktični i teorijski rad, a program obuhvata predavanja i radionice iz oblasti filmske glume, glumačkog koučinga, kastinga, samomarketinga, umrežavanja, kao i razumijevanja globalnih tokova u filmskoj industriji.
"Ovo je prvi put da crnogorski glumci učestvuju na ovoj radionici, a uspjeh Lazara Đurđevića predstavlja značajno priznanje za crnogorsku glumačku scenu", saopšteno je iz Filmskog centra Crne Gore.
Đurđević je tokom dosadašnje karijere igrao u predstavama nezavisnih teatara, kao i u produkcijama Crnogorskog narodnog pozorišta, kao i u predstavama Gradskog pozorišta Podgorica. Ostvario je i uloge u više filmskih projekata. Nedavno je snimio film „Požari“ u režiji Nine Tratnik u produkciji Code Blue Production, a u filmu „Odjek“ reditelja Ivice Vidanovića u produkciji Galileo production, čije je snimanje započeto ove godine, tumači jednu od glavnih uloga.

Lazar Đurđević nagrađen na međunarodnoj radionici glume u Njemačkoj

Novski ,, Bastaduri” imaju novu pjesmu i novi spot, a za njih je to nastavak uspješnih projekata. Nakon ,,Bjondine” i saradnje sa Mladenom Nikčevićem, ovog puta su muzičkoj sceni poklonili pjesmu ,,Opet sam ti otišao”, u saradnji sa Filipom Aleksićem.&nbsp;
Tim povodom su gosti emisije Srećan dan, na Televiziji E, bili Filip Aleksić i Vuksan Stamenković.
Spot za pjesmu ,,Opet sam ti otišao” nosi istinitu životnu priču, u njemu su uloge pripale familiji Milanović, Đorđu i Mirjani, pomorcu kojemu je plovidba život opredjeljenje, supruga i njihovo troje djece - rekao je gostujući u emisiji Srećan dan, na Televiziji E, režiser spota i član klape ,,Bastaduri” Vuksan Stamenković.
Rad sa ljudima sa kojima sarađuje i poznaje ih od djetinjstva, kaže Aleksić, je divno iskustvo iz kojeg nije proizašla pjesma već &nbsp;umjetničko djelo.
- Profesionalno je odrađen spot i pjesma, nema šta reći nego da je predivno iskustvo- rekao je Aleksić.
Do saradnje između ,,Bastadura” i Filipa Aleksića je došlo, prisjećaju se Aleksić i Stamenković, iz prijateljstva, spontanu u toku jednog neobaveznog izlaska, u jednom novskom lokalu.&nbsp;
Svi članovi ,,Bastadura” su aktivni, kaže Stamenković, koji je ujedno režiser spota za pjesmu ,,Opet sam ti otišao”, pa su odlučili da uzmu još jedan tekst od sugrađanina Danila Daša Vukovića.
- &nbsp;Zvali smo opet Mladena Nikčevića, on je to u svom stilu odmah ubacio u svoj studio, napravio malo aranžmana, malo muzike i eto krenulo se tako. Nekako to s Mladenom i sa nama ide sve lako, dobra je, pozitivna atmosfera, dobra je ekipa i onda to ide mnogo lakše nego na neka druga mjesta- zaključio je Stamenković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DURUHuFwVy9Q&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Novski Bastaduri i Filip Aleksić donose emotivnu pjesmu ''Opet sam ti otišao''

Ikona francuskog filma, Brižit Bardo, preminula je u 92. godini, prenose francuski mediji.
Rođena je 28. septembra 1934. u 15. arondismanu Pariza, gdje je imala strogo odrastanje. Njena majka, koja je sanjala da postane balerina, prenijela joj je ljubav prema klasičnom baletu i upisala je u Konzervatorijum u Parizu.
Otac, zaljubljenik u film, prenio joj je fascinaciju velikim ekranom na kojem će se kasnije pojaviti.
Poznanstva njenih roditelja iz visoke društvene klase omogućila su joj prve korake u svijetu modne fotografije. Sa petnaest godina bila je na naslovnoj strani čuvenog magazina Elle. Mlada Brižit brzo je primijećena zbog svog buntovnog šarma i nevinog izraza lica, što joj je otvorilo vrata filmske industrije.
Godine 1952. sa samo sedamnaest godina, dobila je svoju prvu ulogu, Javot u filmu Le trou normand. Upravo kroz ovaj film upoznala je svoju prvu ljubav, Rodžera Vadima, jednog od pomoćnika režisera.
Ubrzo nakon što je napunila osamnaest godina, vjenčali su se, posle brojnih pregovora sa njenim roditeljima da prihvate brak.
Godine 1956. Brižit je postala zvijezda zahvaljujući ulozi u filmu I Bog stvori ženu (Et dieu créa la femme). Film je odmah postigao usjeh i postao hit i u Americi.
Bilo da je prikazana kao djevojčica ili fatalna žena, Brižit Bardo je svojim ulogama pomjerala moralne granice u vrijeme kada su golotinja i senzualnost često bili cenzurisani. 
&nbsp;

Preminula legendarna francuska glumica Brižit Bardo

Aktivno uključivanje djece i mladih u kulturne procese predstavlja jednu od ključnih misija Ministarstva kulture i medija, zbog čega je novi konkurs namijenjen upravo njima, pružajući priliku da se kroz uključivanje u postojeće programe institucija kulture podstakne njihovo aktivno učešće u savremenom kulturnom životu, saopšteno je iz tog resora.
- Ovim konkursom „"ultura mladih snaga umjetnosti" želimo da kultura postane prostor u kojem djeca i mladi slobodno izražavaju svoje ideje, razvijaju kreativnost i uče da umjetnost doživljavaju kao dio svog identiteta i svakodnevice - kazala je Svetlana Višnjić, savjetnica u Ministarstvu kulture i medija.
Ona je rekla da Ministarstvo poseban značaj pridaje programima koji su usmjereni ka najmlađima.
Višnjić je podsjetila da pravo prijave na konkurs imaju fizička i pravna lica koja djeluju u oblasti kulture, uključujući umjetnike, kustose, pedagoge, kulturne radnike, kao i registrovane subjekte u kulturi, koji svojim znanjem, iskustvom i profesionalnim kapacitetima mogu doprinijeti kreiranju kvalitetnih programa namijenjenih djeci i mladima.
- Cilj konkursa je izgradnja snažnih i trajnih mostova između nosilaca kulturne djelatnosti i djece i mladih, uz poseban fokus na afirmaciju i zaštitu njihovih prava kada je riječ o pristupu kulturi i slobodi umjetničkog stvaralaštva. Posebnu pažnju posvetili smo mobilnosti i razmjeni kulturnih sadržaja na teritoriji Crne Gore, jer vjerujemo da kultura treba da bude dostupna svoj djeci i mladima, bez obzira na mjesto u kojem žive - poručila je Višnjić.
Iz Ministarstva su podjsetili da projekti koji se prijavljuju na konkurs mogu imati različite forme, od kreativnih i edukativnih radionica, preko pozorišnih i muzičkih produkcija, multimedijalnih i izdavačkih poduhvata, do inovativnih umjetničkih i kulturnih inicijativa usmjerenih ka djeci i mladima, uz poseban fokus na programe koji promovišu inkluziju, kreativni izraz i kulturnu baštinu.
- Posebno su poželjni programi koji razvijaju empatiju, solidarnost i kritičko mišljenje, kao i projekti koji se bave suzbijanjem vršnjačkog nasilja i doprinose razvoju kreativnih potencijala djece i mladih. Drugim riječima, konkurs podstiče inicijative koje mlade uče da osjećaju, da razmišljaju i da stvaraju, osnažujući ih da kroz umjetnost aktivno učestvuju u oblikovanju društva u kojem žive - rekla je Višnjić.
Projekti i programi biće sufinansirani u iznosu do 50 odsto ukupnih sredstava potrebnih za njihovu realizaciju, a konkurs je otvoren zaključno sa 31. decembrom, uz poziv svim zainteresovanima da prijave svoje projekte i doprinesu stvaranju snažne, inkluzivne i podsticajne kulture za djecu i mlade.

Konkurs "Kultura mladih snaga umjetnosti" otvoren do 31. decembra

Premijerka Danske Mete Frederiksen je rekla predsjedniku SAD Donaldu Trampu da “prestane da prijeti” u vezi sa preuzimanjem Grenlanda.
“Apsolutno nema smisla govoriti o potrebi da Sjedinjene Američke Države preuzmu Grenland”, rekla je, dodajući: “SAD nemaju pravo da anektiraju nijednu od tri nacije u Danskoj kraljevini.”
Njene izjave dolaze nakon što je Keti Miler – supruga jednog od Trampovih saradnika, Stivena Milera – objavila mapu Grenlanda u bojama američke zastave uz riječ “USKORO”.
Tramp je više puta iznosio mogućnost da Grenland postane anektirani dio SAD, ističući njegov strateški položaj i bogatstvo mineralima.
U izjavi, objavljenoj na sajtu danske vlade, Frederiksen je rekla da se obraća SAD “veoma direktno”.
Ona je navela da je Danska – “a samim tim i Grenland” – član NATO-a i da je pokrivena sigurnosnim garancijama saveza. Danska već ima odbrambeni sporazum sa SAD koji joj daje pristup Grenlandu, rekla je, i da je Danska povećala ulaganja u sigurnost u arktičkom regionu.
“Stoga bih snažno pozvala Sjedinjene Američke Države da prestanu sa prijetnjama prema istorijski bliskom savezniku i prema drugoj zemlji i drugom narodu koji su vrlo jasno rekli da nisu na prodaju”, poručila je ona.
Ranije je danski ambasador u SAD reagovao na objavu Miler – desničarske podkasterke i bivše Trampove saradnice u njegovom prvom mandatu – “prijateljskim podsjećanjem” da su dvije zemlje saveznici, uz napomenu da Danska očekuje poštovanje svog teritorijalnog integriteta.
Ova razmjena izjava dolazi nakon što su SAD u subotu izvele veliku vojnu operaciju u Venecueli, uhvativši njenog predsjednika Nikolas Madura i njegovu suprugu i prebacivši ih u Njujork.
Tramp je kasnije rekao da će SAD “voditi” Venecuelu, a američke naftne kompanije će “početi zarađivati za zemlju”.
Predsjednik SAD je ranije odbio da isključi upotrebu sile kako bi osigurao kontrolu nad Grenlandom, ogromnim ostrvom u Arktiku.
Tramp je tvrdio da bi uključivanje Grenlanda u SAD služilo američkim sigurnosnim interesima zbog njegovog strateškog položaja i bogatstva mineralima koji su ključni za visoku tehnologiju.
Nedavna odluka Trampove administracije da imenuje specijalnog izaslanika za Grenland izazvala je bijes u Danskoj.
Grenland, sa populacijom od 57.000 ljudi, ima široku autonomiju još od 1979, iako odbrana i spoljnopolitička pitanja ostaju u rukama Danske.
Dok većina Grenlanđana podržava eventualnu nezavisnost od Danske, ankete pokazuju ogromno protivljenje da postanu dio SAD.

Danska premijerka poručila Trampu da prestane da prijeti preuzimanjem Grenlanda

Kotor je do treće pobjede zaredom došao na svom parketu protiv Danilovgrada (95:85), a meč je na svoju stranu usmjerio u drugoj četvrtini koju je dobio 28:17 i potom u nastavku gotovo cijelo vrijeme održavao dvocifrenu razliku. Lider Kotorana ove sezone, Aron Džonson-Keš ponovo je bio najefikasniji sa 27 poena, a ispratili su ga Maksim Vukčević sa 20 i Jeng Mansur sa 18 poena i 10 skokova. U ekipi Danilovgrada Marko Mugoša je bio najbolji sa 21 poenom.
U subotu Teodo je izgubio kod kuće od SC Derbija 101:96. U pobjedi mladog sastava trenera Bojana Bakića petorica su meč završila sa dvocifrenim učinkom, a prednjačili su Todorović sa 19 i Nikezić sa 18 poena, uz odlične procente šuta. Kod Tivćana izdvojili su se stranci – Tarik Kul sa 23 i Džejden tarner sa 22 poena.
U subotu je odigrana i ranije odložena utakmica 12. kola, u kojoj je Lovćen prekinuo seriju od 5 poraza, trijumfom u Baru nad ekipom Mornara 79:77, u neizvjesnoj završnici. Cetinjani su nakon dvocifrene prednosti na startu posljednje četvrtine, u finišu morali da odbijaju nalet Mornara koji je prišao i na poen zaostatka, ali nije mogao do potpunog preokreta. Kod Lovćena je najbolji bio Kingsli Perkins sa 27 poena i 15 skokova, a svoju najbolju utakmicu sezone odigrao je mladi Mašan Jovanović sa 19 poena i 6 asistencija. U ekipi Mornara 24 poena Alstona Mejsona, a 19 Viktora Vujisića.
U ponedjeljak se igraju preostale tri utakmice 13. kola, Podgorica – Mornar (17h), Ulcinj – Jedinstvo (17h) i Sutjeska – Lovćen (18h).

Primorje godinu otvorilo pobjedom, Jedinstvo u ponedjeljak gostuje Ulcinju

Budžet Crne Gore za 2026. godinu izazvao je brojne kritike građana i stručne javnosti, a generalni sekretar Demokratske partije socijalista Nikola Milović ocijenio je da je riječ o potrošačkom dokumentu, nedovoljno investiciono orijentisanom i planiranom sa većim rashodima nego prihodima.
U intervjuu za Televiziju E, Milović je upozorio da će, ukoliko se ovakav budžetski okvir zadrži, ekonomski rast u narednoj godini biti poništen stopom inflacije. Kada je riječ o političkim aktivnostima DPS-a, najavio je da će fokus u 2026. biti na pripremama za izbore 2027. godine, uz predstavljanje novog ekonomskog programa građanima.
– Ovo je budžet kontinuiteta – treći koji predlaže aktuelna Vlada, a šesti koji predlažu oslobodioci od 2020. godine. Zajednička karakteristika svih budžeta u prethodnih šest godina, a posebno posljednja tri zbog eksperimentalnog programa Evropa sad 1 i 2, jeste izraženo potrošačko-populistički razvojni model ekonomije. Glavne karakteristike i ovog budžeta su da je potrošački, da nije dovoljno investiciono orijentisan i da je baziran na tome da su rashodi veći od prihoda, što znači da ćemo imati deficit budžeta. Jedini način da se ti rashodi, koji su veći od prihoda, regulišu jeste novo zaduživanje – kazao je Milović.
On ističe da pojedine budžetske stavke dostižu, kako navodi, istorijski maksimum.
– Konkretno mislim na ogromna izdvajanja za plate. U 2026. godini biće izdvojeno 726 miliona eura za zarade. Poređenja radi, 2019. godine taj iznos je bio 453 miliona. Preko 20.000 ljudi je zaposleno u javnom sektoru koji kontroliše država, dok ekonomija u tom periodu nije rasla, već se kretala veoma sporo. To je druga karakteristika ovog budžeta – predviđeni rast je zanemarljiv. Ako se uzme u obzir da imamo stopu inflacije koja je duplo veća nego u zemljama Evropske unije, jasno je da će ekonomski rast u narednoj godini biti poništen inflacijom – naglašava Milović.
Dodaje da su socijalna davanja dostigla maksimum i da iznose milijardu i 150 miliona eura.
– Takve procente imaju države koje vode izrazito populističku politiku – ističe on.
Milović podsjeća da zbirna stopa inflacije od 2020. godine iznosi 32 odsto.
– Za Fond PIO moraće da se izdvoji 850 miliona eura, a prvi put u istoriji Crne Gore desiće se da deficit budžeta iznosi 500 miliona eura, što je izuzetno opasno. S druge strane, država prihod planira da obezbijedi kroz porez na dodatu vrijednost, koji takođe dostiže maksimum i gotovo je duplo veći nego 2019. godine, a bazira se na potrošnji, novim nametima, akcizama i činjenici da se kompletna potrošnja finansira dijelom kroz inflaciju. Onda se vlast hvali rastom bruto domaćeg proizvoda, a pitanje je da li građani danas žive bolje nego 2019. godine – naveo je Milović.
Govoreći o kapitalnom budžetu, Milović je podsjetio da je on 2019. godine iznosio 272 miliona eura.
– Kada se na taj iznos doda stopa inflacije od 32 odsto, to bi značilo da kapitalni budžet u 2026. godini, da bi bio na istom nivou, mora iznositi 356 miliona eura. Umjesto toga, Vlada predlaže 305 miliona. Ovo je poraz crnogorske politike kada je riječ o kapitalnom budžetu i imaće zanemarljiv uticaj na investicionu aktivnost – poručio je Milović.
Govoreći o novom zaduženju, Milović je podsjetio da se država već zadužila 450 miliona eura, uz obrazloženje da je riječ o budžetskoj rezervi.
– Koji se to danas domaćin prvo zadužuje da bi štedio? Valjda prvo treba nešto da se stvori da bismo mogli da štedimo. Crna Gora mora svake godine da obezbijedi između 750 i 800 miliona eura rashoda u budžetu. Ako ih nema, mora da ih pozajmi – kaže Milović.
Osvrćući se na aktivnosti DPS-a, Milović je podsjetio na unutrašnje reformske procese u partiji.
– Prije dva mjeseca izabran sam za političkog sekretara, što je izuzetno izazovna pozicija u vrlo izazovnom periodu. Tu odgovornost sam prihvatio kao neko ko želi da iskoristi sva ekonomska znanja vezana za dostignuća koja je DPS baštinio u prethodnom periodu – od procesa ekonomske samostalnosti, uvođenja marke i eura, osnivanja CBCG, do stvaranja investicionog ambijenta i ulaska u NATO, kojim je Crna Gora dobila sigurnosni okvir i povjerenje investitora – ističe Milović.
Dodaje da će DPS u ovoj godini biti snažno okrenut pripremama za izbore 2027. godine.
– Formirali smo sedam komisija koje će početi sa radom početkom godine i kroz koje ćemo građanima ponuditi potpuno novi ekonomski program, koji će se odnositi na sve segmente funkcionisanja crnogorskog društva. Okrećemo se aktivnoj politici i direktnoj komunikaciji sa građanima, kako bi znali šta ih očekuje 2027. godine, kada DPS ponovo bude činilac vlasti – kazao je Milović.
Komentarišući aktuelnu parlamentarnu većinu, Milović je ocijenio da je teško očekivati njen dugoročni opstanak.
– Brutalnost političkog lijepka fotelja ih još drži na okupu, ali očekujem dodatne izazove i ne bih bio siguran da će opstati do 2027. godine. Već se naziru pukotine, a proces evropskih integracija zahtijeva iskrenost koju za sada ne vidim. Smatram da ova parlamentarna većina ne može završiti evropski put Crne Gore bez DPS-a – naglasio je Milović.
Zaključuje da DPS očekuje značajne političke promjene, uz fokus na predstojeće lokalne izbore zakazane za jun 2027. godine, ali i parlamentarne izbore.
– Sa tradicionalnim partnerima, sa kojima smo ostvarili nezavisnost, radimo na ekonomskoj platformi oporavka Crne Gore i pripreme za period nakon pristupanja Evropskoj uniji. To je šansa da Crnu Goru vratimo na pravi evropski put – zaključio je Milović.

Milović: Aktuelna većina neće završiti put ka EU, DPS se vraća sa novom ekonomskom platformom za oporavak

Ove zle figure će učiniti sve da izbjegnu odgovornost za štetu koju su nanijeli, ali na kraju moraju snositi posljedice, piše u analizi za Guardian kolumnista i voditelj emisije Politics Weekly America Džonatan Fridlend.
Ovo nije baš novogodišnja odluka, i sigurno nije predviđanje. Razmišljajte o tome prije kao o nadi, ili čak molbi, za narednih 12 mjeseci. Neka naredna godina bude vrijeme kada će lideri koji su nanijeli toliko štete svojim zemljama, i daleko šire, konačno biti pozvani na odgovornost. Neka 2026. bude godina obračuna.
Počnite od čovjeka čiji je domet najveći
Po moći koju drži. Takva je priroda američkog izbornog sistema da će Donald Tramp, koji se vratio na vlast prije manje od godinu , u narednih 10 mjeseci biti suočen sa sudom birača. Njegovo ime neće biti na glasačkom listiću, ali, ne zavaravajte se, izbori za Kongres 3. novembra će dati presudu o drugom mandatu Trampove administracije.
Red poraza njegove partije u Kongresu bi bio sam po sebi zadovoljavajući, povrijedivši njegov ogroman ego, ali imao bi i praktično značenje. Malo ko predviđa da će Republikanci izgubiti kontrolu nad Senatom, gdje bi Demokrati morali osvojiti barem četiri mjesta da preuzmu vlast – gotovo nemoguće s obzirom na geografski raspored 35 mjesta koja su u igri u novembru. Ali, u normalnim okolnostima, trebalo bi biti najsigurnija politička prognoza da Predstavnički dom neće više biti u rukama republikanaca za godinu dana.
Takav obrt bi razbio aureolu nepobjedivosti koja je okruživala Trampa otkako je pobijedio Kamalu Haris, dopuštajući mu da zastrašuje i ucjenjuje mnoge američke institucije, uključujući većinu medija, da mu preda mnogo više moći nego što mu pripada. To bi ga učinilo “slabom patkom”, nesposobnim da kroz neprijateljski Dom donese nove zakone.
Prije svega, to bi značilo da se Tramp konačno suočava sa tijelom koje je i voljno i sposobno da ga drži odgovornim: demokratski Predstavnički dom bi imao apetit i snagu za ozbiljnu kontrolu. Opremljen pravom da poziva svjedoke, mogao bi istražiti sve, od troškova Trampovih tarifa za američke poreske obveznike, do nevjerovatno drskog obrasca korupcije i privatnog bogaćenja koji je karakterisao ovu administraciju. I stalno u rukavu imao bi prijetnju trećeg procesa opoziva.
Tako da novembar zaista može donijeti obračun za Trampa, zbog čega on neće stati ni pred čim da spriječi takav ishod. Otuda riječi upozorenja: “u normalnim okolnostima”. Tramp će učiniti okolnosti nenormalnim, ako to bude potrebno da zadrži Dom. Taj napor je već u toku, bilo kroz manipulaciju izbornih mapa u Teksasu, ili kroz poteze da se oteža glasanje u demokratskim područjima širom zemlje.
Postoje ohrabrujući znakovi da institucije počinju da se odupiru – svjedočimo prošlonedjeljnoj odluci Vrhovnog suda koja ograničava Trampovu upotrebu američkih trupa na ulicama gradova pod demokratskom vlasti – ali ovo će biti jedna od borbi 2026, dok predsjednik koristi svaku priliku da izbjegne odgovornost koju bi mu donio poraz u jesen.
Njegov “soul brother” u regiji: Benjamin Netanijahu
U čovjeku kojeg je ugostio u Mar-a-Lagu ove sedmice, na njihovom šestom i posljednjem sastanku 2025: Benjamin Netanijahu. Osim toga, izborni rizik koji prijeti Netanijahuu, čiji je prvi mandat premijera Izraela počeo 1996, je mnogo neposredniji: u nekom trenutku između sada i oktobra, Izraelci će izaći na izbore u trci koja bi ga mogla potpuno ukloniti s vlasti.
Ključna je odgovornost Netanijahua. Mnogi širom svijeta žele da to bude za ubistvo desetina hiljada Palestinaca u Gazi, za neumorne zračne napade koji su ostavili pojas u ruševinama i za uskraćivanje humanitarne pomoći. Ali unutar Izraela, najviše se traži odgovornost za smrtonosne propuste 7. oktobra 2023, za nepažnju i strateške greške koje su ostavile niz južnih zajednica, i stotine ljudi na muzičkom festivalu, izloženih smrtonosnom napadu Hamasa.
Izraelski zvaničnici na svim nivoima, civilni i vojni, platili su tu katastrofu svojim poslovima – osim jednog. Samo Netanijahu nikada nije priznao najmanju odgovornost, niti se izvinio za činjenicu da je najkrvaviji dan u istoriji zemlje bio za vrijeme njegove vlasti. Odbio je da uspostavi istražnu komisiju poput onih koje su brzo uslijedile nakon prethodnih katastrofa, radije postavljajući lažnu istragu sa lojalistima – ekvivalent, kako je rekao otac jednog ubijenog talca, kao da pitate ledeni breg ko je potopio Titanik. Dakle, jedina šansa Izraelaca da drže odgovornim čovjeka koji ih je vodio 18 od posljednjih 30 godina biće na glasačkom listiću.
Uloge nikada nisu bile veće. Mnogi izraelski aktivisti se plaše da bi ovi izbori mogli biti posljednja šansa da se spasu ključne demokratske institucije koje su dugo pod stalnim napadom Netanijahua. Poput Trampa u SAD ili Viktora Orbana u Mađarskoj, koji takođe izlazi pred birače ove godine, Netanijahu je u eskalirajućem ratu sa sudstvom i nezavisnim medijima, pritiskajući ih sve jače, nadajući se da će “zagušiti”. I, poput svog prijatelja u Vašingtonu, Netanijahu neće stati ni pred čim da spriječi pobjedu svojih protivnika: suočen sa optužbama za korupciju, mora ostati na vlasti da bi izbjegao zatvor. Odgovornost, politička i pravna, ga užasava.
Region u napetosti: Iran
I on nije jedini lider u regionu koji se boji bijesa svog naroda. Iranci su više puta pokušavali da iskažu bijes prema režimu koji vlada njihovom zemljom 47 godina, ali su često brutalno suzbijani. Protesti su ponovo izbili u posljednjim danima, a vlasti su koristile smrtonosnu silu brže nego ranije – iako postoje ohrabrujući znakovi da neki u sigurnosnim snagama nisu voljni da učestvuju u uobičajenom suzbijanju. Godinama su mnogi u Iranu gubili nadu u režim posvećen da postane regionalna sila podržavajući teror i haos na Bliskom istoku i šire, dok obični Iranci plaćaju cijenu kroz sankcije i ekonomske teškoće. Obračun za to je odgađan više puta. Ali zahtjev za promjenom je glasan i, kako kaže iranski stručnjak Ali Ansari, “Prije ili kasnije nešto će morati da popusti.”
Na ulicama ili na glasačkom listiću, odgovornost bi mogla doći 2026. U Britaniji, laburistička vlada ima dobar razlog da se boji, pripremajući se za velike gubitke u svim pravcima, bilo prema Plaid Cymru u Velsu, Škotskoj nacionalnoj partiji u Škotskoj, Zelenima naročito u Londonu, ili Reform UK gotovo svuda. U pravednom svijetu, Najdžel Faraž bi se bojao birača, zabrinut da bi ga držali odgovornim ne samo za njegovu prljavu prošlost, već i kao čovjeka koji je služio kao glavni propovjednik za najkatastrofalniju nacionalnu odluku nakon Minhena, naime referendum o Brexitu, koji slavi 10. godišnjicu u junu.
Priznajem, malo je vjerovatno da će 2026. Faraž platiti za svoju vodeću ulogu u tom kontinuiranom kolektivnom samopovređivanju. Ali na kraju, Tramp, Netanijahu, Orban i drugi moraju se suočiti sa obračunom za bol koji su prouzrokovali i štetu koju su nanijeli. Neka ovo bude ta godina.

Od Trampa do Netanijahua – neka 2026. bude godina obračuna

Američki napad na Venezuelu ohrabrit će Kinu da ojača svoje teritorijalne zahtjeve nad područjima poput Tajvana i dijelova Južnog kineskog mora, ali neće ubrzati bilo kakvu potencijalnu invaziju na Tajvan, rekli su analitičari za Rojters.
Razmatranja kineskog predsjednika Xi Jinpinga o Tajvanu i njegov vremenski okvir odvojeni su od situacije u Latinskoj Americi te su više pod utjecajem unutrašnjih prilika u Kini nego poteza Sjedinjenih Država, naveli su oni.
Ipak, analitičari kažu da drzak potez predsjednika Donalda Trampa u subotu, kojim je zarobljen venezuelanski lider Nicolas Maduro, Kini pruža neočekivanu priliku koju će Peking vjerovatno u skorije vrijeme iskoristiti kako bi pojačao kritike Washingtona i ojačao vlastiti položaj na međunarodnoj sceni.
Dugoročno gledano, Peking bi mogao iskoristiti Trampov potez kako bi branio svoj stav protiv SAD-a u vezi s teritorijalnim pitanjima, uključujući Tajvan, Tibet te ostrva u Istočnom i Južnom kineskom moru.
“Dosljedni, dugogodišnji argumenti Vašingtona uvijek su bili da kineske akcije krše međunarodno pravo, ali sada to sami potkopavaju. To zaista stvara mnogo prostora i jeftine municije za Kinu da u budućnosti uzvrati SAD-u”, rekao je William Yang, analitičar u International Crisis Groupu, nevladinoj organizaciji sa sjedištem u Briselu.
Kina smatra demokratski upravljani Tajvan svojom provincijom, tvrdnju koju vlada ostrva odbacuje, i polaže pravo na gotovo cijelo Južno kinesko more, što je dovodi u sukob s nekoliko zemalja jugoistočne Azije koje također polažu pravo na dijelove te vitalne trgovačke rute.
Peking je osudio Trampov napad na Venezuelu, rekavši da je prekršio međunarodno pravo i ugrozio mir i sigurnost u Latinskoj Americi. Zatražio je od SAD-a da oslobodi Madura i njegovu suprugu, koji su pritvoreni u New Yorku i čekaju suđenje.
Nekoliko sati prije zarobljavanja, Maduro se sastao s visokom kineskom delegacijom u Caracasu, prema fotografijama koje je objavio na svom Instagram profilu.
U nedjelju je kineska državna novinska agencija Xinhua američki napad nazvala “golim hegemonističkim ponašanjem”.
“Američka invazija učinila je da sve više ljudi vidi činjenicu da takozvani ‘poredak zasnovan na pravilima’ o kojem govore Sjedinjene Države zapravo predstavlja ‘grabežljivi poredak zasnovan na američkim interesima'”, navela je državna agencija Xinhua.
Tajvan se, posebno, suočava s rastućim pritiskom Pekinga. Kina je prošle sedmice opkolila ostrvo u svojim najopsežnijim ratnim vježbama do sada, pokazujući sposobnost Pekinga da u sukobu odsiječe ostrvo od vanjske podrške.
Međutim, analitičari kažu da ne očekuju da će Kina iskoristiti situaciju u Venezueli kako bi to uskoro eskaliralo u napad.
“Preuzimanje Tajvana zavisi od kineskih sposobnosti koje se razvijaju, ali su još uvijek nedovoljne, a ne od onoga što je Trump uradio na udaljenom kontinentu”, rekao je Shi Yinhong, profesor međunarodnih odnosa na Univerzitetu Renmin u Pekingu.
Neil Thomas, saradnik za kinesku politiku u Asia Societyju, rekao je da Kina Tajvan smatra unutrašnjim pitanjem te da je stoga malo vjerovatno da će američke akcije protiv Venezuele navoditi kao presedan za bilo kakve vojne udare preko Tajvanskog moreuza.
“Peking će željeti jasan kontrast s Washingtonom kako bi isticao svoje tvrdnje da se zalaže za mir, razvoj i moralno liderstvo. Xiju Venezuela nije važnija od Kine. On će se nadati da će se to pretvoriti u močvaru za Sjedinjene Države”, rekao je Thomas.
Wang Ting-yu, visoki zastupnik vladajuće stranke Tajvana koji sjedi u parlamentarnom odboru za vanjske poslove i odbranu, odbacio je ideju da bi Kina mogla slijediti američki primjer i napasti Tajvan.
“Kina nikada nije oskudijevala u neprijateljstvu prema Tajvanu, ali joj zaista nedostaju izvodiva sredstva. Kina nije Sjedinjene Države, a Tajvan sigurno nije Venezuela. Da je Kina to zaista mogla izvesti, učinila bi to davno”, napisao je Wang na Facebooku.
Ipak, situacija pojačava rizike za Tajvan i mogla bi izvršiti pritisak na Taipei da traži veću naklonost Trumpove administracije, rekli su neki posmatrači.
Na kineskoj društvenoj mreži Weibo, rasprave o američkom napadu snažno su dominirale u nedjelju, pri čemu su neki korisnici govorili da bi Peking trebao učiti iz onoga što je Trump učinio.
Lev Nachman, profesor političkih nauka na Nacionalnom tajvanskom univerzitetu, rekao je da očekuje da će vlada Tajvana izraziti blago formuliranu podršku američkoj akciji u Venezueli.
“Ono što, po mom mišljenju, Trumpovi potezi mogu učiniti jeste da u budućnosti pomognu narativu Xi Jinpinga da stvori više opravdanja za djelovanje protiv Tajvana”, rekao je.

Kina bi mogla iskoristiti Trampov napad na Venecuelu da poboljša svoj imidž u svijetu

Policija je identifikovala tijela još 16 žrtava požara koji je izbio u jednom baru u švajcarskom ski-centru Kran-Montana.
Najmlađa identifikovana žrtva bila je četrnaestogodišnja djevojčica iz Švajcarske, dok je ukupno devet stradalih bilo mlađe od 18 godina. Među žrtvama su državljani Švajcarske, Italije, Rumunije, Turske i Francuske, saopštila je policija, prenosi BBC.
Time je ukupan broj identifikovanih žrtava u ovom požaru porastao na 24 osobe, navodi se u zvaničnom saopštenju nadležnih vlasti. U subotu je identifikovano osam švajcarskih državljana.
Prema preliminarnoj istrazi, vjerovatni uzrok požara tokom novogodišnje proslave u baru „Le Constellation“ bile su prskalice postavljene na boce, koje su nošene preblizu plafonu.

Policija identifikovala još 16 žrtava požara u Švajcarskoj

Bivši predsednik Srbije Boris Tadić ocijenio je vojnu intervenciju SAD u Venecueli i svrgavanje predsjednika Nikolasa Madura kao njegovu otmicu i akt „brutalnog kršenja međunarodnog prava i uspostavljanje principa koji predstavlja prijetnju bezbjednosti cijelog svijeta“.
- Nakon ovog akta svaka velika ili regionalna sila može izvršiti takav napad u zoni svojih interesa - napisao je Tadić, koji je i predsjednik Socijaldemokratske stranke, na društvenoj mreži Iks.
Nezavisno od ocjene karaktera Madurovog režima u Venecueli, prema njegovim riječima, taj čin je najopasniji presedan koji u međunarodne odnose „ponovo uvodi princip gole sile i legitimizaciju pljačke nacionalnih resursa nezavisnih država, članica Ujedinjenih nacija (UN)“.
Ocijenio je da se ne zna da li „režimski glasnogovornici“ u Srbiji više optužuju američkog predsjednika Donalda Trampa za otmicu Madura, ili više optužuju tzv. blokadere što su se suprotstavili tome da isti taj Tramp od Generalštaba u Beogradu napravi hotel i kazino.
- Još jedan tragični prikaz toga da Vučićev režim nema politiku, već samo gole lične interese, spram kojih na dnevnom nivou prave radikalne političke zaokrete. SNS birač, dakle, istovremeno podržava Vučića na Trampovoj hoklici i Vučića čiji glasnogovornici najoštrije osuđuju Trampa zbog napada na Venecuelu - ocijenio je Tadić.

Tadić o vojnoj intervenciji SAD u Venecueli: Nakon ovog akta svaka velika ili regionalna sila može izvršiti takav napad

Državni sekretar SAD Mark Rubio rekao je da predsjednik Donald Tramp ne želi da isključi mogućnost američke okupacije Venecuele ili slanja trupa u tu zemlju, nakon što je njegova administracija zarobila lidera Nikolasa Madura i poručila da će SAD za sada „upravljati“ zemljom.
-On ne smatra da treba javno da isključi opcije koje su Sjedinjenim Državama na raspolaganju, iako trupa na terenu trenutno nema...To nije ono što vidimo sada. Ono što sada vidimo jeste 'naftni karantin' koji nam omogućava da izvršimo ogroman uticaj na to šta će se dalje dogoditi- rekao je Rubio u emisiji CBS-a „Face the Nation".
Rubio kaže da Tramp želi da zadrži „mogućnost izbora" kada je riječ o slanju trupa u Venecuelu, ali je ukazao na „raspored snaga" SAD u regionu, za koji je rekao da će administracija zadržati tako što će nastaviti napade na navodne brodove koji prevoze drogu i održavati blokade sankcionisanih plovila koja ulaze u Venecuelu i izlaze iz nje. Dodao je da takve mjere mogu da parališu način na koji režim ostvaruje prihode.
-Nastavljamo sa karantinom i očekujemo da će doći do promjena, ne samo u načinu na koji se vodi naftna industrija, da bi radila u korist naroda, već i da se zaustavi trgovina drogom, kako više ne bismo imali ove probleme sa bandama- rekao je Rubio.
Na konferenciji za medije juče, Tramp je rekao da se SAD „ne plaše slanja trupa na teren ako bude trebalo". Na pitanje CNN-a da li zamišlja američke trupe na terenu dok SAD u suštini vode venecuelansku vladu u prelaznom periodu, Tramp je odgovorio: „Pa, ne – imaćemo prisustvo u Venecueli kada je riječ o nafti."
Rubio je rekao &nbsp;i da će SAD suditi o venecuelanskoj potpredsjednici Delsi Rodrigez na osnovu onoga što bude radila ubuduće, nakon što je predsjednik Tramp juče tvrdio da je ona „u suštini spremna da uradi ono što smatramo da je potrebno kako bi Venecuelu ponovo učinili velikom".
Rodrigez je juče oštro kritikovala američku operaciju u svojoj zemlji, zahtijevajući hitno oslobađanje zarobljenog venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura i njegove supruge Silije Flores, nazvavši Madura „jedinim predsjednikom Venecuele".
Međutim, Rubio je danas u emisiji NBC-a „Meet the Press" rekao da SAD „očekuju više usklađenosti i saradnje nego što su ranije dobijale" od Venecuele ubuduće.
-Procjenu ćemo donositi na osnovu toga šta oni (trenutni ljudi na vlasti u Venecueli) urade, a ne na osnovu toga šta javno govore u međuvremenu, niti na osnovu toga šta znamo da su u prošlosti radili u mnogim slučajevima – već na osnovu onoga što budu radili ubuduće- rekao je.