Nominacije za najprestižniju nagradu u oblasti filma "Oskar" se pomjeraju za skoro sedam &nbsp;dana kasnije od prvobitnog datuma zbog požara u Kaliforniji.
Nominacije će biti objavljene 23. januara, saopštila je danas Akademija filmske umjetnosti i nauke koja dodjeljuje nagradu „Oskar“.
- Svi smo užasnuti uticajem požara i gubicima koje su pretrpjeli mnogi u našoj zajednici. Akademija je uvijek bila ujedinjujuća snaga u filmskoj industriji, a mi smo posvećeni tome da zajedno stojimo pred teškoćama - rekli su izvršni direktor Akademije Bil Kramer i predsjednica Akademije Dženet Jang.&nbsp;
Pošto su požari i dalje aktivni u okolini Los Anđelesa, filmska akademija je takođe produžila period glasanja za nominacije do petka.
Dodjela naučnih i tehničkih nagrada, koja je ranije bila zakazana za 18. februar, biće naknadno pomjerena.
Dodjela 97. Oskara će se održati 2. marta u Dolbi teatru, uz direktan televizijski prenos sa početkom u 19 sati.
Nominacije za Oskara su odložene i 2021. tokom pandemije kovida-19.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Kultura

Odložene nominacije za nagradu "Oskar" zbog požara

Predstava „Šćeri moja“, Maje Todorović u režiji i adaptaciji Ane Vukotić biće izvedena večeras u 20 sati na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta (CNP). Sve ulaznice su rasprodate, saopšteno je iz CNP-a.&nbsp;
Drama “Šćeri moja” Maje Todorović nagrađena je kao najbolja na konkursu Crnogorskog narodnog pozorišta za savremeni domaći dramski tekst, a premijerno je izvedena 17. maja 2016. godine na Velikoj sceni u režiji Ane Vukotić.
Scenograf je Aleksandar Vukotić, kostimograf Leo Kulaš, asistentkinja kostimografa Lina Leković, Aleksandar Radunović Popaj je uradio muziku, Sonja Vukićević je koreograf predstave, Balša Poček je saradnik na dramaturgiji a izvršna producentkinja predstave je Nela Otašević.
Kako su naveli, glumačku ekipu predstave čine: Vanja Jovićević, Mirko Vlahović, Varja Đukić, Slavko Kalezić, Goran Vujović, Jovan Dabović, Slobodan Marunović, Danilo Čelebić, Zoran Vujović, Mišo Obradović i Dejan Ivanić.
U fokusu drame ,, Šćeri moja“ nalazi se položaj žene u savremenom svijetu i odnos prema ženskom djetetu. Sa ciljem da podstakne na razmišljanje i muškarce i žene, autorka je problematiku komada postavila u istorijski okvir. Priča prati transformaciju knjeginje Zorke Petrović od djevojčice koja se igra loptom do odrasle žene udate za Petra I Karađorđevića. Na tom putu vidimo društvo u kome i danas živimo – svijet u kojem se žene još uvijek ne tretiraju isto kao muškarci.

1250x600

1084x550

"Šćeri moja" večeras u CNP-u

Januar u Kulturno - informativnom centru (KIC) "Budo Tomović" počeće sa nastupom višestruko nagrađivanog hora „Zima“ koji će se podgoričkoj publici predstaviti 16. januara izvodeći kompozicije Johana Sebastijana Baha, Đakoma Pučinija, Grega Gilpina, Vladimira Lisa, Zdenka Runjića i Draga Britvića, Franca Gruvera, Karla Dženkinsa, Pola Makartnija i Džona Lenona, Arnoa Babadžanjana i dr, navedeno je u saopštenju KIC-a.&nbsp;
Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta, obilježiće 28. januara koncertom u okviru kojeg će biti izvedeno djelo „Kvartet za kraj vremena” francuskog kompozitora Olivijea Mesijana. Kvartet će izvesti klarinetista Veljko Klenkovski, violinistkinja Nadežda Artamonova, pijanista Bojan Martinović i violončelista Dimitrij Prokofjev.
U KIC-u će takođe u čast sjećanja na žrtve Holokausta, Vjerska zajednica Jevreja Crne Gore 30. januara prirediti koncert klasične muzike pod nazivom „Žute zvijezde”.
Ljubitelji teatra biće u prilici premijerno da pogledaju autorski projekat poznatog italijanskog umjetnika Roberta Atiasa, predstavu „13419 - potreba za povratkom“ koja će u organizaciji Ambasada Italije u Crnoj Gori biti izvedena 27. januara u DODEST-u.
- Promocija stvaraoca iz svih oblasti djelovanja, poznatih po stvaralačkim dometima u Podgorici i šire, cilj je tribine „Podgoričke priče” koja će 29. januara ugostiti producenta Ivana Đurovića - navedeno je u saopštenju.&nbsp;
Podsjećaju, dinamiku i raznolikost kulturnog života u Glavnom gradu, uspješno i sa posebnom pažnjom kreirali su i u 2024. godini, istrajni u želji da na pravi način snaže kulturni duh Podgorice.&nbsp;
- Posebno nas raduje što je tokom prethodne godine bilo više od 46 hiljada onih koji su uživali u oko 320 programa. KIC je iznova opravdao važno mjesto u stvaranju i pokretanju kulturnih inicijativa i projekata. Na tim osnovama, planirani su svi naši programi, samostalno ili udruženo sa brojnim organizacijama, ambasadama, institucijama, stvaraocima svih profila iz različitih gradova i država, sa onima koji kulturi pripadaju i reprezentuju je na najbolji način - zaključuju u saopštenju.&nbsp;

Januar u KIC-u počeće sa nastupom hora "Zima"

Predstava “Vidi kako Lokrum pere zube” biće izvedena u utorak, 14. januara na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta (CNP) s početkom u 20 sati, navedeno je u saopštenju CNP-a.&nbsp;
- Vidi kako Lokrum pere zube“ je predstava nastala dramatizacijom istoimenog romana hrvatske naučnice i spisateljice Ivane Lovrić - Jović, u kojem progovara o vlastitom odrastanju, posebno o djetinjstvu s ocem i bez njega. Vrijeme zbivanja razmješteno je i uz faktografski, djelo ima i povremeni fikcionalni karakter - naveli su u saopštenju.&nbsp;
Predstavu je režirao Paolo Tišljarić, u koprodukciji Kazališta Marina Držića iz Dubrovnika i Dubrovačkih ljetnjihigara.&nbsp;
Uloge tumače: Marija Šegvić, Sandra Lončarić, Mirej Stanić, Anja Đurinović, Perica Martinović, Nika Lasić, Boris Matić i Bojan Beribaka.
Uz reditelja Tišljarića, autorski tim čine: dramaturškinja Marijana Fumić, scenografkinja Vesna Režić, kostimografkinja Ana Mikulić, majstor svjetla Marko Mijatović, autor muzike Žarko Dragojević, autor video-projekcija Miran Brautović, asistentkinja scenografkinje Nikolina Kuzmić, asistentkinja kostimografije Petra Andrić, saradnik za muziku i obrade gitarskih songova Bojan Beribaka i inspicijentkinja Anita Bubalo.
- U duhu daljeg jačanja regionalne saradnje, do kraja mjeseca publiku u CNP-u očekuje još jedno gostovanje i to Narodnog pozorišta Sarajevo s predstavom “Hasanaginice” - autorskim projektom reditelja Danila Marunovića, 27. januara u 20 sati - zaključuju u saopštenju.

“Vidi kako Lokrum pere zube” u utorak na Velikoj sceni

Knjiga &nbsp;„Albanci i drugi: od Crne Bogorodice do Crvene jabuke“ kosovskog istoričara Ilbera Hise je djelo koje na pitak, popularnonaučan način, govori o kompleksnim istorijskim relacijama Albanaca i drugih južnoslovenskih naroda, kao i o njihovim međusobnim uticajima koji su rezultirali formiranjem širokog polja kulturne razmjene, vidljive i dan-danas, navedeno je u saopštenju časopisa Komun@.&nbsp;
Osim navedenog, kako su kazali, &nbsp;u knjizi su zastupljene specifične teme koje Hisa osvjetljava njegujući inovativan i nekonvencionalan pristup.&nbsp;
- To su, između ostalih: pitanje dualističke jeresi u srednjovjekovnoj Albaniji (s posebnim osvrtom na Svetog Vladimira Dukljanskog i albanske „novatijane), porijeklo i način života crnačke zajednice u Ulcinju, pravoslavni Albanci u Makedoniji (i njihova asimilacija); fenomen Crne Bogorodice; „Crvena jabuka“, koja predstavlja najudaljeniju sjevernu tačku etničkog prisustva Albanaca za vrijeme Osmanskog Carstva, ali i mnoge druge - naveli su u saopštenju.&nbsp;
Dodaju da je važno napomenuti i da ovo uzbudljivo štivo predstavlja značajan iskorak u odnosu na tradicionalnu istoriografiju, o čemu u predgovoru knjige govori austrijski istoričar i član Austrijske akademije nauka i umjetnosti Oliver Jens Šmit.&nbsp;
- Izbor tema, metodologija, kontekstualizacija albanske istorije u širem prostornom okviru te uzimanje u obzir sekundarne međunarodne literature čine Hisino djelo jednim od najoriginalnijih, ako ne i najoriginalnijim djelom albanske istoriografije posljednjih decenija - istakao je Šmit.&nbsp;
Dodao je da Hisinovo djelo kritički pristup ideologiji i distanca prema krutosti nacionalističkog predstavljanja istorije karakterišu knjigu koja bi morala da postane obavezno štivo za sve albanske studente istorije.
Ilber Hisa (1965) je kosovski istoričar, političar i diplomata sa bogatom karijerom u različitim sferama javnog djelovanja. Obavljao je funkciju ambasadora Kosova u Crnoj Gori od 2019, a prethodno je bio ambasador u Sjevernoj Makedoniji &nbsp;i koordinator Vlade Kosova za sjever zemlje. Takođe, bio je politički i bezbjednosni savjetnik gradonačelnika Mitrovice (2009) i član pregovaračkog tima o statusu Kosova (2007), gdje je djelovao i kao lobista pri Savjetu bezbjednosti UN i predsjednik Grupe za kulturnu baštinu. U periodu od 2004. do 2007. je bio &nbsp;poslanik u Skupštini Kosova i zamjenik predsjednika skupštinskog Odbora za bezbjednost, dok je 2004. osnovao reformističku stranku ORA, gdje je djelovao kao zamjenik predsjednika.
Ranije je radio kao urednik časopisa Kosovo &amp; Balkan Observer (2000–2004) i bio direktor think-tanka„Kosovo Action for Civic Initiatives“ (1997–2004). Jedan je od osnivača nezavisnog dnevnika Koha Ditore (1990) i lider pokreta građanske neposlušnosti protiv režima Slobodana Miloševića. Diplomirao je i magistrirao istoriju, dok je doktorat stekao u Skoplju, uz Fulbright stipendiju na USIP-u u Vašingtonu. Hisa je objavio niz knjiga i naučnih radova, te učestvovao u brojnim međunarodnim projektima i konferencijama o ljudskim pravima, demokratizaciji i bezbjednosnim pitanjima, dajući značajan doprinos razvoju kosovskog društva.
Njeno objavljivanje finansijski je podržalo Ministarstvo kulture i medija Crne Gore na konkursu za sufinansiranje projekata i programa u oblasti kulturno-umjetničkog stvaralaštva za 2024. godinu. Sa albanskog na crnogorski jezik knjigu je preveo Nikola Berišaj, uredio Amer Ramusović, a na koricama izdanja našla se umjetnička slika Ratka Odalovića.

„Albanci i drugi: od Crne Bogorodice do Crvene jabuke“ Ilberta Hise

Poznati reditelj, scenarista i tragač popularnog kviza „Potera“ Milorad Milinković preminuo je u 60. godini, potvrđeno je iz Filmskog centra Srbije.
Poznati reditelj preminuo je u porti crkve u Jabukovcu, gdje mu je iznenada pozlilo.
Milinković je rođen u Beogradu 1965. godine. Neki od njegovih najpoznatijih fimova su "Mrtav 'ladan", "Potjera za sreć(k)om" i "Čitulja za Eskobara".
On se bavio i muzikom, bio kantautor, di-džej i fudbalski komentator. Bio je vokal i gitarista rok grupe Morbidi i Mnoći i kasnije član bendova Big seks i Zmajevi.
Rođen je u Beogradu. U rodnom gradu je završio Matematičku gimnaziju 1983. Upisao je Akademiji umetnosti u Novom Sadu gdje je diplomirao 1991, odsjek režija.
Milinković je, takođe, postao poznat kao tragač u popularnom kvizu "Potera". Bio je i režiser domaće serije "Dojč caffe" koja je 2015. godine snimana u saradnji sa RTCG-om.

Preminuo reditelj Milorad Milinković

Pjesnik i muzičar Rade Šerbedžija je u emisiji Srećan dan, na Televiziji E kazao da je uvijek učio studente da budu plemeniti, dobri, blagi, oštri, jaki, revolucionarni i svoji, dodajući da im je uvijek pomagao da dođu do svoje slobode, jer smatra da svako od nas ima nešto interesantno u svojoj unutrašnjosti, biću i fizionomiji. 
Jedan od težih koncerata u njegovom životu, kako je kazao, je bio nedavni koncert u Nikšiću, a sve radi oporavka od operacije kuka, i pretjerivanja sa vježbama u teretani.
Za sebe kaže da nije pravi muzičar, iako pravi muzičari vole sa njim raditi zbog pravog osjećaja prijateljstva prema ljudima.
- Ima koncerata koje radim sa, vjerovatno, najvećim muzičarima trenutno na ovim prostorima, sa Miroslavom Tadićem, Vlatkom Stefanovskim…Muzika je moj hobi! Od ranog djetinjstva sam pjevao, posle sam sa Arsenom Dedićem, on me uveo, zapravo, u poluprofesionalni, sa moje strane, način bavljenja muzikom, jer sam išao sa njim na koncerte, sve moguće, i on me učio, na neki način, kao mladog dečka, jer sam imao 20 godina kad me pozvao prvi put da budem njegov gost, i bili smo prijatelji od mladosti moje - kazao je Šerbedžija. 
Ističe da je imao sreću da sa tako jednim velikim čovjekom druguje i nauči mnogo od njega. 
- Inače on nije volio kad glumci pjevaju, rekao je Rade nešto malo, svi ostali ništa, zezao se s tim stvarima, nije on doslovce tako mislio - kazao je Šerbedžija.
Njegova prva i najjača umjetnost je gluma, podsjeća Šerbedžija, teatar, film, televizija i to je ono za šta osjeća da je najpodesniji i naspremniji.
- Vjerovatno sam svojim životom, svim tim filmovima koje sam radio, i teatrom, dokazao da je imalo smisla da se bavim tim poslom. Ovo je sve usput, iako je, poslije nogometa, za koji sam imao najviše talenta, od svih ovih talenata, knjiga i pisanje bilo na drugom mjestu u mojoj mladosti. I stalno sam kao mlad, već od svoje četrnaeste, petnaeste godine, uvijek maštao da ću jednog dana studirati književnost, i da ću jednog dana, nijesam bio toliko ohol da kažem biti pjesnik ili književnik, nego da ću se jednoga dana baviti literaturom, možda biti profesor, ili novinar, ili bilo šta što je blisko pisanju, jer sam uvijek dobro pisao i imao najbolje zadatke u razredu - ističe Šerbedžija.
Kako kaže - savjete ne daje čak ni svojim studentima, jer je pravi profesor ne onaj koji uči učenike nego onaj koji uči od svojih učenika.
- Ja sam zaista doživio, i shvatio da je Sokrat u pravu da se uči od učenika, i najistinitiji teatar, najbožanstveniji teatar i upošte umjetnost te vrste je akademija i rad sa mladim ljudima, ono što dobiješ od njih ono što ja njima dam. Nikad nijesam davao savjete tipa e sad glumi ovako, učio sam ih da budu plemeniti, da budu dobri, da budu blagi, da budu oštri, da budu jaki, da budu revolucionarni i da budu svoji - naglasio je Šerbedžija. 
On je kazao da je uvijek pomagao studentima da što prije dođu do svoje slobode jer, kako smatra, svako od nas ima nešto toliko interesantno u svojoj unutrašnjosti, u svom biću, pa čak i u svojoj fizionomiji.
- Nije Robert De Niro najdivnija fizionomija glumačka, kad bi čovjek razmišljao, ima toliko zanimljivijih, naročito sa ženske strane gledanja, glumaca, ali De Niro ima to nešto svoje. Tako svako može biti od vas, govorio sam svojoj djeci, svako može biti Robert De Niro, ako uspije da dođe do svoje slobode i da ono što ima, to je jedno silno bogatstvo koje svi mi imamo, i posebnost, ako uspije da dođe do toga, i da hrabro to pokaže, kome već, svijetu…- zaključio je Šerbedžija.

Šerbedžija: Uvijek pomagao studentima da dođu do svoje slobode, svako od nas ima nešto interesantno u svom biću

Saradnja između Crnogorskog narodnog pozorišta i bugarskih teatarskih institucija se značajno unapređuje, saopšteno je CNP-a.
Direktor nacionalnog teatra, Ilija Subotić, i NJ.E. Stefan Dimitrov, ambasador Republike Bugarske, koji je boravio u radnoj posjeti CNP-u, su održali sastanak na kojem je inicirano unapređenje već postojeće saradnje.
Subotić je kazao da posjeta ambasadora Dimitrova CNP-u predstavlja važan korak u razvoju odnosa ka novim pravcima teatarske saradnje.
- CNP i pozorišne institucije iz Bugarske dugi niz godina nijesu imale formalnu saradnju, ali vjerujem da postoje brojne mogućnosti za razvoj bogatog kulturnog dijaloga u oblasti pozorišne djelatnosti između dvije zemlje, od značaja za uzajamno obogaćivanje naših naroda kroz umjetnost i kulturu- izjavio je Subotić.
Ambasador Dimitrov je istakao važnost organizacije Dana bugarske kulture u Crnoj Gori tokom 2025. godine, pri čemu bi, kako je dogovoreno, određreni segmenti bili realizovani u Crnogorskom narodnom pozorištu.
- Tokom susreta u CNP-u, obostrano je izražena spremnost da će se saradnja dodatno intenzivirati kroz pokretanje i realizaciju konkretnih inicijativa koje bi snažnije povezale institucije i umjetnike dviju zemalja- istakao je ambasador Republike Bugarske.
Na kraju razgovora, prenijeli su iz Crnogorskog narodnog pozorišta, Ambasador Dimitrov i direktor Subotić izrazili su posebnu zainteresovanost za stvaranje mogućnosti gostovanja Narodnog pozorišta „Ivan Vazov“ iz Sofije u CNP-u, uz uzvratnu posjetu crnogorskog nacionalnog teatra Bugarskoj.

Crnogorsko narodno pozorište intezivira saradnju sa bugarskim teatarskim ustanovama

Nakon pedeset brojeva i trinaest godina rada, Komun@ se danas prepoznaje kulturološkom činjenicom, zašto ne reći, respektabilnim izdavačkim crnogorskim projektom. Tematski koncipirana na njegovanju i afirmaciji istorijsko-državotvorne baštine Crne Gore, ispunila je po ocjeni stručne i građanske javnosti svoju programsku misiju koja je tragovima trajanja identitetskog i duhovnog bića postala biljeg kulture sjećanja ravan školskoj lektiri.
Gotovo hiljadu i šeststo stranica Komune impozantan je istraživačko stvaralački opus posvećen prošlosti Crne Gore o kojoj su svojom izuzetnom posvećenošću i znanjem bilježila najeminentnija imena crnogorske istorije, kulture, nauke, publicistike, diplomatije, etnologije, etike, umjetnosti, novinarstva... Sumarno, civilizacijski legat koji ostaje hronikom vjernog i serioznog tumača i prikazivača milenijumskog multikulturalnog trajanja Crne Gore i svih njenih identitetskih znamenja, Komun@ je zorno dokumentarističko-faktografski iznosila na svjetlost dana. Za buduće čitače, tumače, godina, vjekova i nasljeđa Crne Gore. Za podsticaj i snaženje važnosti kulture samosvjesti o našoj prošlosti, o našem znanju o nama i svojoj državi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fkultura%2Fstampan-50-jubilarni-broj-komune-posvecen-u-cjelosti-kotoru&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ime Crne Gore i njene istorijske borbe za slobodu, pravo, čast i ugled, sjećanje i poštovanje njenih najvećih sinova u svim etapama razvoja, čovječanske zaloge uzvišenog antifašističkog nasljeđa, te međusobnog poštovanja vjera, nacija, kultura, jeste taj rodni list Komune kojim se i sama upisuje u znamenite tragove crnogorske kulturne baštine.
Zahvalnost svima koji su svih prethodnih godina imali razumijevanje i podršku za plemenitost misije za koju se vrijedi čitavim bićem svog života boriti. Jer, da, upravo je Komun@ priča o borbi za slobodu i trajanje.
Komun@ – mjesto za sve one kojima je Crna Gora, prije i izvan svega, dom sa svojim suverenim, nezavisnim identitetom, kulturom, istorijom i duhovnošću.
U ime novih godina, stranica i brojeva Komune, u ime njenog svjedočanstva kao nepobitne istine vremena i prostora, čast i poštovanje svima koji Komunu doživljavaju mjestom oko koga se vrijedi okupljati, svjedočanstva bilježiti i pamtiti, prenoseći u nasljeđe neprolazne vrijednosti crnogorske države i njenog sveukupnog bića.

Jubilarni 50. broj časopisa Komuna: Civilizacijski legat kulture sjećanja

Izašao je iz štampe novi 50- jubilarni broj časopisa Komuna na čak 40 strana, 12 više od uobičajenih, koji poslije 13 godina postojanja na medijskoj sceni Crne Gore bilježi do sada 1.250 objavljenih tekstova na 1.564 strana koje je zabilježilo 600 autora sa 3.900 fotografija.
Predsjednik Programskog odbora ovog časopisa Željko Rutović rekao je, kako se navodi u saopštenju, da gotovo 1.600 stranica Komune impozantan istraživačko-stvaralački opus posvećen prošlosti Crne Gore o kojoj su svojom izuzetnom posvećenošću i znanjem bilježila najeminentnija imena crnogorske istorije, kulture, nauke, publicistike, diplomatije, etnologije, etike, umjetnosti, novinarstva.
- Sumarno, civilizacijski legat koji ostaje hronikom vjernog i serioznog tumača i prikazivača milenijumskog multikulturalnog trajanja Crne Gore i svih njenih identitetskih znamenja - naveo je on.
Pošto je redakcija časopisa odlučila da upravo jubilarni broj u cjelosti posveti drevnom gradu Kotoru, koji je upisan u listu svjetske baštine UNESCO-a još od 1979.godine među 1.030 zaštićenih svjetskih dobara, kako bi očuvao njegove univerzalne, bogate kulturno istorijske i prirodne vrijednosti kao jedan od najbolje očuvanih srednjovjekovnih gradova na Jadranskoj obali u uvodniku Vladimir Jokić u tekstu pod naslovom „Djela koja rastjeruju tišinu“ ističe: „ Kotor je više od mjesta-on je simbol života , istorije, hrabrosti i slobode, grad koji stoji kao svjetionik svjetske baštine kome se dive, ali i grad koji nas sve poziva na odgovornost pa naš zadatak nije samo da čuvamo ovo nasljeđe, već i da ga obogatimo, da gradimo puteve za budućnost“.
U ovom broju Komune o istoriji pomorsta piše Slavko Dabinović koji naglašava da je Kotor bio jako pomorsko uporište i prije dobrovoljnog potpadanja pod mletačku vlast bilo je postojanje Bratovštine kotorskih pomoraca, prema tradiciji iz IX vijekat, tj.808.godine kada je izvršena translacija iz Carigrada u Kotor relikvija Svetog Tripuna, zaštitnika grada.
Publikovan je i tekst mr Denisa Vukašinovića o bokeljskoj mornarici Kotor kao drevnoj pomorskoj organizaciji koja prkosi vremenu a „koja kao nematerijalno kulturno dobro objedinjuje bogastvo ljudskih vještina, umjetničkog izraza i zanatske umješnosti jer čuva i prenosi drvene obrede i izvođačke tradicije povezane s kultom Svetog Tripuna a istovremeno odražava duboku povezanost s prostorom i ambijentom u kojem tradicije stoljećima žive“...
U broju Komune posvećenom Kotoru je i tekst Nade Radović o dobrotskoj čipki kao nematerijalnom blagu Crne Gore, zatim tekst o kampanji kotorskog muzeja „Ponesi nasljeđe“ i tekst Zorana Radimira o porodičnoj zbirci Radimir o pokretnom kulturnom dobru od lokalnog i nacionalnog značaja koja je nastala i uvećavala se isključivo nasljeđem, a ne otkupom predmeta koje su posjedovale i koristile i druge kapetanske i građanske porodice Dobrote i Boke.
Tu je i tekst o muzeju grada Perasta pod naslovom „Od peraških kontova do dragocjenih knjiga“, zatim tekst o maloj i velikoj Grudi i praistorijskim tumulima u Grblju, praistorijskom blagu Lipaca koji je uvijek u sferi interesovanja naučne javnosti, o Vili Hipnos kao jednom od najznačajnih antičkih građevina u Risnu, Domicijanu u Kotoru kao jedinom primjeru neoštećenog porteta sa područja rimske provincije Dalmacije, kao i o kamenoj plastici lapidarijuma u Kotoru- jedinstvenoj grupi spomenika iz prošlosti Kotora koja se privremeno nalazi u romano-gotičkoj crkvi Svetog Mihaila na pjaci od kina u Starom gradu.
O kotorskim bedemima kojima je čitav Stari grad opasan, a koji su nastali većinom u XVI i XVII vijeku piše Irena Stanovčić, a o simbolu grada Kotora, katedrali Sv.Tripuna piše mr sc.don Rober Tonsati, kancelar Kotorske biskupije koji ističe da je katedrala SV.Tripuna- romaničko zdanje, u smislu sakralne arhitekture i umjetničkih dobara najveća znamenitost Kotora čija je gradnja započeta prije 900 godina, a dovršena svečanom posvetom 1166.godine.
O drevnom gradu Risan, stvarnostima i legendama piše Miraš Martinović u tekstu pod naslovom „Luka kraljica Teute i kovnica kralja Balajosa“, a Miroslav Marušić o jedinstvenom obredu i sačuvanoj ribarskoj tradiciji u mjestu Muo. On istovremeno u tekstu pod naslovom „ Kako artefakte prošlosti spasiti od zaborava“ se pita da li će u dogledno vrijeme Kotor dobiti gradski muzej jer „svako selo ima etnografsku zbirku ili etnografski muzej kojim pokazuje neku svoju kulturnu prošlost i nasljeđe“...
U ovom broju Komune i tekst Ivana Kerna o baroknoj lakoći postojanja: Gospi od Škrjela sa životnim djelom Tripa Kokolja u tekstu pod naslovom „Najveća likovna kreacija u Boki“, a tu je i tekst o Galeriji solidarnosti koji su osnovali likovni stvaraoci nakon katastrofalnog zemljotresa 1979.godine.
U tekstu pod naslovom „Pariski đak, crveni gradonačelnik i revolucionar“ Nenad Stevović piše o narodnom heroju i antifašisti Nikoli Đurkoviću koji je bio jedan od organizatora i učesnika opštenarodnog ustanka protiv fašističkog okupatora 13.jula1941. godine, a Dragan Mitov Đurović o novinaru i publicisti Tomu Grgureviću u tekstu pod naslovom „Barba bokeškog novinarstva“.
U posebnom tematskom broju Komune posvećenom Kotoru o Njegošu i Prčanju piše Marija Starčević u tekstu pod naslovom „Boka-lirska inspiracija vladike Rada“, dok Maja Grgurović piše o prepisu Gorskog vijenca kao vječnom plamenu Njegoševog stvaranja.
Tu su i tekstovi Irene Starčević o crkvama i palatama kao kulturnim vrijednostima Kotora, zatim Sare Lakićević o KotorArtu, jednom od najvećih i najznačajnijij festivala u državi i regionu pod naslovom „Posebno mjesto za Don Brankove dane muzike“, kao i tekst Milice Kašćelan o kotorskom festivalu pozorišta za djecu koji uskoro puni 33 godine postojanja.
Specijalno za ovaj broj Komune reportažu o điradi po Kotoru napisala je Dolores Fabian, a u tekstu o kotorskim vodama s naslovom „Biljeg na koži grada“ piše Dubravka Jovanović koja ističe „da plemeniti bokeški govor od šuga i mora, sve se manje zbori i piše“...
U najnovijem broju Komune publikovan je i tekst Jasmine Bajo o razvoju bibliotekarstva u Kotoru do XX vijeka i tekst Slavka Ostojića o jubileju -175 godina postojanja Pomorske škole u Kotoru koja predstavlja najstariju državnu školu na Balkanu, dok Dragan Mitov Đurović tragom uspomena podsjeća na osnivanje radio Kotora i nezaboravne kotorske medaljone.
U ovom broju Komune i redovi posvećeni gastro brendu bokeške kužine - čuvenoj kotorskoj poslastici krempiti autorke Milice Cvijović, a na nezaobilaznim sportskim stranicama Komune, uz sto dvije godine postojanja VPK Primorac i bogatoj istoriji kotorskog vaterpola piše Sabrije Vulić, kao i o Kotoru gradu fudbala više od vijeka u tekstu pod naslovom „Bokelj živi vječno“
I ovaj broj Komune uredio je Amer Ramusović, a tehnički dizajnirao Voislav Bulatović, a čitaoci će biti u prilici da ga pronađu na prodajnim mjestima širom Crne Gore poslije novogodišnjih i božićnjih praznika.

Štampan 50. jubilarni broj Komune posvećen u cjelosti Kotoru

Švajcarska skijašica Kamil Rast pobjednica je šestog slaloma sezone Svjetskog kupa alpskih skijašica, koji je večeras vožen u Flahauu.
Ona je bila osmoplasirana nakon prve vožnje, a do druge pobjede u Svjetskom kupu došla je u ukupnom vremenu minut, 55 sekundi i tri stotinke.
Ima i trijumf u istoj disciplini 1. decembra u Kilingtonu.
Rast je trijumfom u Flahauu preuzela vođstvo u poretku slaloma i generalnom plasmanu Svjetskog kupa.
Švajcarkinja je 16 stotinki bila brža od sunarodnice Vendi Holdener, a pobjedničko postolje kompletirala je Šveđanka Sara Hektor sa 38 stotinki slabijim vremenom od pobjednice.
Na četvrtom mjestu završila je vodeća nakon prve vožnje, Austrijanka Katarina Linsberger, peta je bila Švajcarkinja Melani Mejar, a šesta Amerikanka Pola Molcan.
Rast je vodeća u plasmanu slaloma sa 405 bodova.
Holdener je druga sa 345, dok je treća Ljutić, koja je u Flahauu ostala bez bodova, sa 309 bodova.
Rast je na čelu i u generalnom plasmanu Svjetskog kupa sa 533 boda.
Hektor je druga sa 507, dok je treća Federika Brinjone sa 479 bodova.

Rast slavila u Flahauu

Zbog planiranih radova na mreži, u četvrtak 16. januara, bez napajanja električnom energijom će ostati:
Podgorica 
-u terminu od 08 do 15 sati: Beri, dio Gornjih Kokota i Šteke,Ulica II sandžačke brigade, dio Ulica Španskih boraca, dio ulicaŽikice Jovanovića Španca, Ulica Koste Raćina i dio naselja preko Ribnice,Ulice Igmanska, Kadinjače, Triglavska, Plavska, Vardarska i dio naselja oko otpada Toskić preko rijeke Ribnice,Ulica Miloja Pavlovića
Tuzi
-u terminu od 08 do 15 sati:Akšabanovići, Vulevići, Gornji i Donji Milješ, Tuški Rogami, Krševo, Gurec, Kuće Rakića, naselje oko groblja, dio Kakaricke gore, Omerbožovići, Dinoša, Planinica, Ljuljanovići, Stanaj Adžaj, Trgaja, dio oko Cijevne, Pikalje, Prifte i Selište
Zeta
-u terminu od 09 do 10 sati:Berislavci, Plavnica, Bijelo Polje, Beglaci, dom zdravlja Golubovci i naselje oko njega, Šušunja
-u terminu od 09 do 14 sati:Ponari, Vukovci, dio Bijelog Polja, Bistrice, Kurilo, željeznička stanica Zeta i Regionalni vodovod
Danilovgrad 
– u terminu od 07 do 15 sati: Dio Filendara,Dio Komunice,Plana
Cetinje 
– u terminu od 09 do 12 sati:Ćeklići i Resna 
-u terminu od 10 do 12 sati:Donji Kraj, Brankov Krš, Lješev Stup, Prediš, Pejovići, Proseni Do, Lipa, Dugi Do, Ržani Do, Grab, Bata, Donja Zaljut, Musta Rupa, Jasen, Tisovac, Izvori i Kobilji Do
Nikšić 
– u terminu od 08 do 16 sati: Stubica, Stubički Dolovi, Paprati, Cerovo, Drenoštica, Bogetići, Vitasojevići 
-u terminu od 08 do 15 sati: Rudine, Trubjela, Trubjela (vojska), Krstac, Vonjin Do,Jabuke
Tivat
-u terminu od 08 do 14 sati: Donja Lastva
Kotor 
– u terminu od 09 do 13 sati: Gorovići 
-u terminu od 09 do 12 sati: Škaljari- područje ispod tunela Vrmac 
-u terminu od 08 do 16 sati: Kovači, Glavatičići, Višnjeva, Zagora, Trsteno, Platamuni, Krimovice
Ulcinj
-u terminu od 08 do 14:45 sati: Zoganje,Briska Gora, Darza, Sveti Đorđe, Sutjel, Ćurke
Budva
-u terminu od 13 do 14 sati:SL.plaža 3 
-u terminu od 12:30 do 13:00 sati:Bazen 
-u terminu od 14 do 15 sati: Dio Lazi 
-u terminu od 09 do 10 sati:Dio nas.Podkošljun 
-u terminu od 10 do 11:30 sati: Sl.Plaža 1 
-u terminu od 11:30 do 11:30 sati:TQ Centar 
-u terminu od 11:30 do 12:30 Sl.Plaža 2
Andrijevica 
– u terminu od 09 do 14:30 sati: Poda i Sućeska, Dio sela Trešnjevo
Berane 
– u terminu od 09 do 14:30 sati: Dio sela Buče,Rovca
Bijelo Polje 
– u terminu od 09 do 16 sati: Jabučno,Godijevo,Zaton – Klinac,Zaton – stara škola,Pavino Polje ,Dobrakovo,Njegnjevo – staro selo, Ribarevine,Gornja Lješnica,Gimnazija – Babića brijeg,Kruševo, Pripčići,Bliškovo, Slatka, Stožer, Grab, Grubješići, Kičava,Medanovići (naselje prema Gimnaziji), Cerovo 
Žurena, Brestovik, Pašića polje, Laholo, Kaševari, Kostići, Potoci, Dubovo, Brzava, Femića krš, Prijelozi, Zagrad,Cerovići, Muslići, Selakovići, Grančarevo, Ujniče, Glibavac, Tomaševo, Drndari, Pape, Potrk, Obod, Žaljevo, Lijeska, Galica, Sokolac, Pisana jela, Šljemena, Barice,Bliškovo
Kolašin 
-u terminu od 08 do 16 sati:Jasenova, Ocka gora, Međuriječje, Cerovica, Trešnjica, Liješnje, Bogutov do, Mrtvo Duboko, Bulje, Andrijevo, Smolice, RDC, Vlahovići, Andrijevo, Jasenov do, Gornja Rovca, Višnje, Velje Duboko, Trmanje,Đuđevina, Raičevine, Podi, Ulica, Sreteška gora, Bare, Smira, Drijen, Uljari, Petrova ravan, Sela,Osreci,Krušev lug,Mrtvo Duboko
-u terminu od 07 do 16 sati:Ljevišta
Mojkovac 
– u terminu od 08 do 15 sati: Rudnica,Jakovići,Gornja Polja,Tutići
Gusinje 
– u terminu od 09 do 14:30 sati: Izvori
Petnjica 
– u terminu od 09 do 14:30 sati: Laze
Plav 
– u terminu od 09 do 14:30 sati: Uže gracko jezgro Plava-Naselje Prnjavor i dio naselja Magaze
Pljevlja 
– u terminu od 09 do 13 sati:Orlja 
-u terminu od 12 do 15 sati:Naselje Potrlica, Romsko Naselje, Trlica, Repetitor Tvrdaš
Navedeni radovi se izvode u cilju kvalitetnijeg i sigurnijeg napajanja električnom energijom.U slučaju loših vremenskih uslova radovi će biti odgođeni.

U četvrtak isključenja struje u više opština zbog radova na mreži

U Crnoj Gori sjutra će biti promjenljivo oblačno, sa sunčanim intervalima i najvišom dnevnom temperaturom do 12 stepeni. 
 
U većini predjela na jugu sunčanije će biti prijepodne. 
 
Na sjeveru se ujutru po kotlinama očekuje magla ili niska oblačnost. 
 
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti slab do umjeren, uveče mjestimično pojačan, na jugoistoku povremeno umjeren do pojačan, na udare i jak, sjevernih smjerova. 
 
Jutarnja temperatura od minus 12 do osam, najviša dnevna od minus pet do 12 stepeni.

Sjutra promjenljivo oblačno, do 12 stepeni

Slovačke opozicione stranke zatražiće glasanje o povjerenju Vladi, najavio je lider najveće opozicione partije Progresivna Slovačka, Mihal Šimecka, optužujući premijera Roberta Fica da spoljnu politiku približava Rusiji i da ne rješava domaće probleme. 
 
Vladajuća ljevičarsko-nacionalistička koalicija Roberta Fica zadnjih mjeseci je sve nestabilnija, a većina joj je smanjena na 76 mjesta u parlamentu od ukupno 150, prenosi Rojters. 
 
Fico je suočen sa neslaganjem sa nekim poslanicima iz manjih stranaka u koaliciji i sporovima među svojim partnerima. 
 
Nije poznato kada će se održati glasanje o povjerenju Vladi. 
 
Opozicija treba da dobije većinu glasova da bi pobijedila i u tom bi slučaju slovački predsjednik morao da formira novu vladu. 
 
Parlament bi se mogao dogovoriti da se održe prijevremeni izbori, ali za to je potrebna podrška i opozicionog i vladinog bloka. 
 
Vlada je suočena s velikim domaćim problemima uključujući visok budžetski deficit, probleme u zdravstvenom sistemu i prekid dotoka ruskog plina preko Ukrajine. 
 
- Robert Fico je napustio Slovačku. Umjesto da bude u svojoj zemlji i radi na rješavanju problema, on leti po svijetu i klanja se diktatorima - rekao je Šimecka. 
 
Opozicija je, kako je dodao, posvećena tome da država ostane čvrsto usidrena u Evropskoj uniji i NATO savezu.

Slovačka opozicija će tražiti glasanje o povjerenju Vladi

Uprava policije je danas - demantujući izjavu bivšeg predsjednika Vlade Crne Gore Dritana Abazovića da ,,kritičnog dana na Cetinju policajci u jednom trenutku nijesu mogli da identifikuju ubicu" – sramotno obmanula crnogorsku javnost tvrdnjom da je Martinović ,,bio izolovan i opkoljen i da za to postoji video zapis sa kamere kao materijalni dokaz“.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FAEaPWfQiZbA%3Fsi%3DIFsFtf1yX7-tRpSZ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>POLICIJSKI SNIMAK: Skraćena verzija od 5 sekundi</div>
Da bi dokazali tvrdnje, iz Uprave policije su objavili snimak u trajanju od pet sekundi na kojem se vidi silueta čovjeka kako po snijegu prolazi dvorištom jedne kuće. Taj snimak je trebalo, po mišljenju čelnika MUP-a Danila Šaranovića, čelnika UP Lazara Šćepanovića i njegovog tima, da bude krunski dokaz kojim se demantuje priča lidera Ure.&nbsp;
Portal ETV, međutim, raspolaže cjelovitim video zapisom sa nadzorne kamere, na kojem se jasno vidi kako Martinović prolazi između kuća i ide ka ulici. Ispred njega tom ulicom protrčavaju naoružani policajci i u jednom trenutku se okreću i svjetlima obasjavaju Martnovića koji, sekund kasnije, pada u lijevu stranu.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F9xoOnO2eKYk%3Fsi%3DZTvxKzVsOu4I9o2T&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>UZNEMIRUJUĆE: PRAVA VERZIJA DOGAĐAJA: Snimak u trajanju od 22 sekunde </div>
Snimak nepobitno pokazuje da Martinović nije bio ,,izolovan i u obruču“, kako tvrde iz Medijskog tima za odnose sa javnošću UP, jer u jednom momentu Martinović usporava kretanje i gleda u pravcu policajaca. Iza Martinovića se ne vidi ni jedno lice, što znači da nije bio opkoljen. Samu smrt nadzorna kamera nije mogla da zabilježi jer jedan stub djelimično zaklanja pogled na kompletnu figuru Martinovića.&nbsp;
Danas na Cetinju je zakazana sjednica Savjeta za građansku kontrolu policije i valja očekivati da će se i ovaj postupak vrha Uprave policije temeljno analizirati.&nbsp;

UZNEMIRUJUĆE: Uprava policije beskrupulozno slagala javnost i pustila skraćeni video zapis smrti Martinovića, sve u pokušaju da demantuju Abazovića!

Ministarstvo unutrašnjih poslova večeras je, tek nakon pisanja Portala ETV, dostavilo medijima snimak za koji su iz Uprave policije u prethodnom reagovanju tvrdili da je dostavljen u „izvornom obliku“.
Podsjećamo da su iz Uprave policije demantujući bivšeg premijera Dritana Abazovića dostavili drugačije kadriran i mnongostruko kraći snimak u odnosu na materijal koji su medijima poslali večeras.
U saopštenju MUP navodi, demantujući UP, kako dostavljaju „cijeli video snimak koji potvrđuje sve naše tvrdnje da je ubica bio opkoljen policijskom zasjedom sa svih strana“.
- Ovim materijalnim dokazima jasno odbacamo sve manipulacije, a naročito onu koju je izrekao bivši premijer i bivši predsjednik Vijeća za nacionalnu bezbjednost, gospodin Dritan Abazović, kako se ubica Martinović nalazio među policijskim službenicima – navodi se u saopštenju.
Dalje tvrde, kako snimak sugeriše „logiku da se ubica ne vraća nazad, znajući da su policijski službenici i iza i ispred njega i da se nalazi u bezizlaznoj situaciji, pri čemu nakon izrečenog naređenja od strane policijskih službenika izvršava samoubistvo“.
- Još jednom napominjemo da u ovako složenim policijskim zadacima policijski službenici moraju voditi računa o riziku od unakrsne vatre i staviti gonjeno lice pod kontrolu bez rizika po građane i policijske službenike – zaključuju u saopštenju.
Pogledajte video:
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DeFU-FCTeOO4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

MUP nakon pisanja Portala ETV medijima dostavio snimak u „izvornom obliku“

I Milojko mora prvo premijera Spajića da razumije. Zaviri malo u njega, premijeru.
04.01.
15.00h
Sad gledam snimak koji mi je poslat.
Ubica, nekako tromim korakom hoda po snijegu, na livadi ili većem dvorištu.
Zatim se uočavaju policajci koji trče jedan za drugim u smjeru suprotnom od kretanja Martinovića.
On puca u sebe, valjda tada kreću policajci prema mjestu odakle se hitac čuo.&nbsp;
Gospodine Spajiću, znaš li što je tvoj ministar kazao. Ne znaš. Jer bi mu već tražio ostavku. Kazao je da ubica opkoljen od strane policije nije imao kud. Pozvan je da se preda. I pošto nije imao kud, ubio se.&nbsp;
Ako ne vjeruješ meni, sebi, ministru, Bogdanoviću, vjeruj svojim očima kada odgledaš snimak.
I nemoj više, kumim te, da na novinarsko pitanje, hoćeš li da tražiš ministru ostavku, odgovoriš - razumite moju poziciju.
Razumio bih te kao kuma, komšiju, poznanika. Ti si premijer, čovječe.
I Milojko mora prvo premijera Spajića da razumije. Zaviri malo u njega, premijeru.
I uradi ono što moraš. Makar zbog ona dva mališana.&nbsp;
Reci gospodi da su radili, da ništa nijesu uradili, osim što su se hapšenjima SDT-a, sopstvenim reklamiranjem svakom mislećem na vrh glave popeli.
Čovječe, imaš ministra koji u trenutku rasutih leševa po Cetinju, na tom istom Cetinju, valjda potrešen faktom da su mrtvi građani svuda oko njega, mrtav, a hladan, pita kamermane ima li svjetlosti u naočarima koje nosi.
I onda zamisli koliko je svjetlosnih godina bio od Trenutka.
I emocija.
Ovaj događaj pamtiće se stolećima. Ako hoćeš da budeš Milojko, daj ti ostavku. Pođi.&nbsp;
U suprotnom, budi premijer. Pa raščisti.
Jer, ko ne raščisti u politici biće očišćen na izborima, od građana na ulici.

Pismo Spajiću 2

Najmanje deset osoba je stradalo, a nekoliko je ranjeno danas na Cetinju nakon što je poslije 17 sati došlo do oružanog obračuna u jednom ugostiteljskom objektu u centru Prijestonice.
Policija traga za Cetinjaninom Acom Martinovićem koji je još na slobodi, a pucao je na još dvije lokacije - Humci i Bulevar. Među stradalima je i dvoje djece. Kako nam je nezvanično saopšteno iz Uprave policije, među ubijenima su i članovi porodice Martinovića.
Kako saznajemo, službenici policije su pronašli automobil Martinovića.
Na Cetinju su tužiteljka Andrijana Nastić i vršilac dužnosti direktora Uprave policije Lazar Šćepanović.
Prema saopštenju Uprave policije, A. M. je "upotrebom vatrenog oružja lišilo života nekoliko lica", a potom se dao u bjekstvo.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dqm2dnlcmT2U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Policija apeluje na građane Cetinja da ostanu prisebni i da ostanu u svojim objektima stanovanja, dok su sve raspoložive jedinice policije na terenu i preduzimaju aktivnosti iz svoje nadležnosti u cilju stavljanja situacije pod kontrolu i procesuiranja izvršioca.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DIOM3NjX_Oik&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
U Prijestonici je trenutno vanredno stanje, čuju se sirene policijskih automobiča i kola hitne pomoći.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DfHpxlFCrl3U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>