U nedjelju, 21. septembra, mali park preko puta Hotela Montenegrino, u ulici 21. novembra postaće mjesto susreta mladih umjetnika i umjetničkih kolektiva i lokalne zajednice, saopšteno je iz organizacije NVU ŠkArt.
Ideja marketa, kako se dodaje, jeste promovisanje crnogorske ali i regionalne umjetnosti i kreativnih industrija i stvaranje prostora za razmjenu iskustava i znanja u neformalnom mediteranskom okruženju. Sav prihod sa ŠkArtovog marekta ide direktno autorima, a njihove radove i rukotvorine moguće je kupiti isključivo gotovinom.
Ove godine publika će imati priliku da upozna neke nove, ali i da se ponovo sretne sa starim prijateljima marketa – od nakita i vintage garderobe, preko printova, grafika i ručnih radova, pa sve do zanimljivih kolektivnih projekata.&nbsp;
- Učesnici ovogodišnjeg marketa su Pebble i Drago's Treasury – ručno rađeni nakit, Srđa Dragović, umjetnički kolektivi Illustress, Matrijaršija i Treća ruka, vintage garderoba Anin Šifonjer, Bokeze – karte za igranje, Crack and the City – printovi i Milan Lučić – ručni radovi od konopa - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Za muzičku podlogu tokom popodneva i večeri biće zadužen johnk.muzikk.
“Manifestacija je podržana preko Programa manifestacija iz oblasti kulture Sekretarijata za društvene djelatnosti Opštine Tivat.”

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Kultura

U nedjelju Škartov pop up market u Tivtu

Nekada najpoznatija crnogorska pjevačica u regionu, Andrijana Božović, nakon duže diskografske pauze i porodične tragedije, vratila se na scenu u punom sjaju. Na festivalu „Biser Jadrana“ u Tivtu osvojila je dvije nagrade i ponovo zadobila oduševljenje publike širom regiona.
Božović je tokom karijere darovala publici brojne hitove, među kojima su „Moja željo najveća“, „Krila anđela“, „Kad nisi tu“ i „U srcu osvete“. Nakon perioda privatnih nedaća, kako kaže, presudila je želja da ponovo dijeli emocije kroz muziku.
- Drago mi je što sam ponovo tu, što me publika iz regiona i dalje sluša. Napravila sam pauzu, bilo je singlova, ali nisam radila na regionalnoj promociji. Uskoro će svi moji singlovi biti dostupni i na digitalnim platformama - kazala je Božović.
Pjesmu „Dobro je“ čuvala je osam godina prije nego što je odlučila da je predstavi na festivalu. Na „Biseru Jadrana“ osvojila je „Zlatni biser“ prve večeri, dok je u „Regionalnoj večeri“ nagrađena „Srebrnim biserom“.
- Nijesam otišla takmičarski nastrojena, zato me je sve iznenadilo. Srećna sam što je pjesma nagrađena, jer iza nje stoji tim kvalitetnih ljudi - &nbsp;rekla je Božović, navodeći autore Slavka Milovanovića, Sanju Perić, Marka Milatovića, Vladana Popovića i Božidara Boleta Martinovića.
Iako je tokom priprema za nastup njen sin Dario završio u bolnici, pjevačica je, uprkos brizi, izašla na scenu i zablistala. „Znala sam da će sve biti dobro – baš kao u nazivu pjesme“, poručila je.
Božović je prošle godine na „Biseru Jadrana“ nastupila u revijalnom programu, dok je sada kao takmičarka nagrađena. Pohvalila je organizaciju festivala i naglasila da pop muzika ponovo zauzima mjesto koje zaslužuje u regionalnom muzičkom prostoru.
„DOBRO JE“ – poruka je nove pjesme, ali i znak da je Andrijana Božović ponovo na sceni. Publika sada s nestrpljenjem očekuje njene nove nastupe i koncerte.

Andrijana Božović se vratila na scenu: Nagrade i ovacije publike širom regiona

Podgorički KIC pop hor raspisao je audiciju za prijem novih članova i članica, bez starosnih ograničenja, namijenjenu svima koji vole muziku, druženje i nastupe. Audicije će biti održane 18. i 25. septembra u 20 sati, u Kulturno–informativnom centru „Budo Tomović“, u horskoj sali u suterenu.
Kako navode iz hora, odluka o organizovanju dvostruke audicije donijeta je nakon velikog interesovanja Podgoričana za priključivanje ovom popularnom amaterskom ansamblu, koji već osam i po godina okuplja ljubitelje pop muzike različitih generacija – od studenata do penzionera.
KIC pop hor je sinoć otvorio novu sezonu nastupom na humanitarnom događaju Rotary E kluba Podgorica u Osnovnoj školi „Sutjeska“, gdje je predstavljen i novi dirigent hora Mladen Čelebić. On je rođen u Podgorici, školovao se u Sarajevu, a karijeru je gradio u Sremskoj Mitrovici i Beogradu, gdje je vodio različite horove i orkestre, radeći i kao muzički pedagog.
Hor, koji djeluje u okviru NVU Kutak uz menadžment Snežane Burzan Vuksanović i Sanje Radusinović, do sada je održao gotovo 140 koncerata, a novi jubilej obilježiće 28. septembra na Mundijalu prijateljstva u Ulcinju.

KIC pop hor raspisao audiciju za nove članove

Revija italijanskih filmova "Fare cinema", održaće se u okviru Podgoričkog kulturnog ljeta 19, 23. i 24. septembra u Njegoševom parku, u organizaciji Sekretarijata za kulturu Glavnog grada i Ambasade Italije u Crnoj Gori.&nbsp;
Projekcije su zakazane za 20 sati, a ulaz je slobodan.
Program u petak, 19. septembra, otvara film „Rinascere“, po scenariju i u režiji Umberta Marina.&nbsp;
- Film je inspirisan istinitom pričom o mladom italijanskom plivaču Manuelu Bortuzzu, čiji se život iz korijena mijenja nakon tragičnog događaja. "Rinascere" je snažna i dirljiva priča o dostojanstvu, istrajnosti i unutrašnjoj snazi, koja pokazuje da i iz velikog bola može proizaći motivacija, smisao i nada. Uloge tumače: Giancarlo Commare, Alessio Boni, Gea Dall’Orto, Francesca Beggio i drugi - precizirano je u saopštenju.
U utorak, 23. septembra, biće prikazan film „Momenti di trascurabile felicità“, po scenariju Danielea Luchettija i Francesca Piccola, prema istoimenoj knjizi "Piccola", u režiji Daniela Luchetti-a.&nbsp;
- Film prati Paola, običnog čovjeka iz Palerma, supruga i oca dvoje djece, čiji se život iznenada prekida u nesreći na skuteru. Duhovito i emotivno, film govori o prolaznosti života i dragocjenosti sitnih, svakodnevnih trenutaka. U glavnim ulogama su: Pierfrancesco Diliberto, Federica Victoria Caiozzo, Renato Carpentieri, Angelica Alleruzzo i drugi - navodi se u saopštenju.
Reviju će u srijedu, 24. septembra, zatvoriti film „Mancino naturale“, po scenariju Salvatorea Allocce, Emiliana Corapija i Massima De Angelisa, u režiji Salvatorea Allocce.&nbsp;
- U središtu priče je Isabella, majka, koja nakon smrti supruga, sama odgaja dvanaestogodišnjeg sina Paola. Film istražuje granicu između snova i realnosti, te pitanje koliko daleko roditeljska ambicija može ići, a da ne postane teret. Uloge tumače: Claudia Gerini, Alessio Perinelli, Francesco Colella, Massimo Ranieri, Katia Ricciarelli i drugi - precizirano je u saopštenju.

Revija italijanskih filmova "Fare cinema" u Njegoševom parku

Podgorička Narodna biblioteka "Radosav Ljumović", zajedno sa Udruženjem književnika Crne Gore, organizovala je večeras događaj posvećen Rajku Petrovom Nogu, a kako je navedeno, događaj je upriličen povodom 80. godišnjice rođenja tog pjesnika, rođenog u Bosni i Hercegovini, koji je preminuo 2022. godine u Beogradu.
Na skupu su govorili Budimir Dubak i Novica Đurić, dok je program vodio Dragan Alorić.
Time je podgorička biblioteka nastavila sa, u najmanju ruku, kontroverznim programima.
Naime, Nogo je u doba previranja i rata na prostoru bivše Jugoslavije, ali i nakon toga, imao niz problematičnih stavova - od "kusanja krvi" do otvorene odbrane presuđenih ratnih zločinaca Radovana Karadžića i Ratka Mladića.
 
 - Tu dvojicu što su utekli narod je prepoznao i svojijem krilom zakrilio. Nije narod, kako novi usrećitelji govore, njihov talac. Narod im je jatak. Da je drugačije, do sada bi ih na prevaru uhvatili i posjekli- navodio je svojevremeno Nogo, pri čemu je Karadžića i posjećivao u zatvoru prije nego će ovaj biti transportovan u Hag.
Bosansko-hercegovački mediji često će ga nazvati "zloglasnim Karadžićevim ratnim senatorom", a podsjetiće i da je u mladim danima u Sarajevu bio jedan od inspiratora progona Maka Dizdara.
Noga je 2022. godine, povodom Dana državnosti Srbije, odlikovao i predsjednik te države Aleksandar Vučić.
Oglasio se povodom programa u podgoričkoj biblioteci i reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić.
On je podsjetio na Nogov citat iz 1994. godine - "zar se naša braća muslimani ne boje naše krvi nenamirene? Mi moramo pokusati svoju porciju krvi."
- Širio je šovinizam, a drugi ga sprovodili u djelo. Udruženje književnika i Narodna biblioteka "Radosav Ljumović" promovišu inspiratora zločina. Crna Gora i Podgorica 'evropski', nema šta"- dodao je on.

Biblioteka ''Radosav Ljumović'' Književno veče u čast ''Karadžićevog ratnog senatora''

Film Nikole Vukčevića "Obraz" crnogorski je kandidat za Oskara za 2026. godinu, odlučila je komisija koju je obrazovalo Ministarstvo kulture i medija.
Ostvarenje rađeno prema scenariju Meline Pota Koljević i Ane Vujadinović premijerno je prikazano na festivalu u Kotbusu u novembru prošle godine.
Radnja se dešava u pograničnom dijelu Crne Gore tokom Drugog svjetskog rata, gdje jedno pravoslavno dijete, koje progone fašističke jedinice, pronalazi utočište u kući nepoznatog Albanca.
Uloge u filmu, između ostalih, tumače Edon Rizvanoli, Alban Ukaj, Nikola Ristanovski, Igor Benčina, Zef Dedivanović, Aleksandar Radulović i Branislav Popović.

Film "Obraz" je crnogorski kandidat za Oskar

Inkluzivna manifestcija „Samo me vidi“ koja se organizuje treću godinu zaredom biće održana ove godine u predivnom ambijentu parka 13. jul na Cetinju, u petak, 19. septembra, sa početkom u 12 časova.
Manifestacija je posvećena djeci i mladima sa poteškoćama u razvoju, koji će zajedno sa svojim vršnjacima tipičnog razvoja, studentima umjetničkih akademija, profesorima i umjetnicima iz cijele Crne Gore predstaviti svoj talenat, kreativnost i snagu – kroz umjetnost, pokret i riječ – saopštili su iz kompanije Modesty MK.
Kako su najavili poseban segment ovogodišnjeg programa je „Pišem ti pismo“, u kojem djeca i mladi upućuju pisma institucijama u Crnoj Gori – sa jasnim i iskrenim porukama o potrebi za većom inkluzijom, vidljivošću i prihvatanjem kroz kulturu. Pisma će nakon događaja biti poslata nadležnim institucijama.
Organizator manifestacije je kompanija Modesty MK uz podršku Ministarstva kulture i medija Crne Gore i Sekretarijata za obrazovanje, sport i mlade Prijestonice Cetinje.
Program uključuje:
muzičke nastupe uz pratnju prof. Tanje Bogdanović
plesno-dramske tačke u saradnji sa FDU Cetinje
glumačke nastupe uz mentorstvo glumice Branke Otašević
likovne radionice uz mentorstvo likovne umjetnice Lidije Martinović
izložbu „Azbuka inkluzije“ – 32 platna različitih tehnika na temu prihvatanja
kao i završno druženje u Hotelu “Gradska kafana”
Scenografija manifestacije biće posebna i emotivna – prostor će krasiti motiv pisama, ispisanih stihova i crvenih srca, koji simbolizuju poruke nade, prihvatanja i ljubavi koje djeca šalju svijetu – saopštili su iz kompanije Modesty MK.
Organizatori pozivaju građane da prisustvuju i pruže podršku djeci čiji je jedini jezik – ljubav. Jer, kao što poručuju iz Modesty MK – „Samo me vidi“ nije samo manifestacija – to je pokret srca.

Cetinje domaćin treće inkluzivne manifestacije „Samo me vidi“

Slavni holivudski glumac, Oskarom nagrađeni reditelj, Robert Redford, preminuo je danas u 89. godini, saznaje <a href="http://imao%20je%2089%20godina./" target="_blank">CNN</a>.
Poznat po glavnim ulogama u filmovima “Butch Cassidy and the Sundance Kid” i “All the President’s Men”, Redford je takođe režirao nagrađivane filmove poput “Ordinary People” i “A River Runs Through It”.
Njegova strast prema filmskoj umjetnosti dovela je do osnivanja Sundance instituta, neprofitne organizacije koja podržava nezavisni film i teatar, poznate i po godišnjem Sundance filmskom festivalu.
Redford je bio i posvećeni ekolog, preselivši se 1961. godine u planine Jute, gdje je predvodio napore za očuvanje prirodnog pejzaža te savezne države i američkog Zapada.

Preminuo Robert Redford

U Bijelom Polju je u toku sjednica kolegijuma predsjednika Skupštine opštine, na kojoj je, prema saznanjima TV Vijesti, dogovoreno da se Skupština sastane 2. oktobra 2025. godine kako bi odbornici raspravljali o prijedlogu za oduzimanje nagrade "Risto Ratković" Radovanu Karadžiću.
Inicijativu za oduzimanje nagrade je 26. juna uputila grupa nevladinih organizacija i građanskih aktivista Javnoj ustanovi "Ratkovićeve večeri poezije" u Bijelom Polju, koja dodjeljuje nagradu. Dok je dan kasnije sličnu inicijativu lokalnoj skupštini dostavio je i opštinski odbor Bošnjačke stranke.
Savjet javne ustanove "Ratkovićeve večeri poezije" u Bijelom Polju nedavno donio je odluku da se ime Radovana Karadžića ukloni iz javne evidencije dobitnika nagrade "Risto Ratković" čime su, kako su naveli simbolično željeli da se ograde od bivšeg dobitnika.
Karadžić je nagradu "Risto Ratković" dobio 1993. godine, tokom rata u Bosni i Hercegovini, a kasnije je pred Haškim tribunalom osuđen na doživotnu robiju za genocid u Srebrenici i druge ratne zločine.

SO Bijelo Polje će 2. oktobra raspravljati o oduzimanju nagrade "Risto Ratković" Radovanu Karadžiću

Peti međunarodni simpozijum Cetinjski filološki dani u organizaciji Fakulteta za crnogorski jezik i književnost, biće održan od 17. do 19. septembra 2025. na FCJK na Cetinju.&nbsp; Ovaj skup, kako se navodi u saopštenju, koji se već afirmisao kao jedno od najznačajnijih mjesta susreta filologa regiona, Evrope i svijeta okupiće naučnike i istraživače iz gotovo dvadeset zemalja uključujući SAD, Austriju, Belgiju, Njemačku, Švedsku, Ukrajinu i brojne države Balkana. - Ovogodišnje tematske oblasti obuhvataju jezik (s posebnim fokusom na štokavske standardne jezike, južnoslavistički i slavistički aspekt), te književnost, kulturu i folkloristiku naroda Balkana iz teorijske, istorijske, savremene i komparativne perspektive. Biće izloženo više od 70 referata u okviru plenarnih i tematskih sesija, a posebno mjesto zauzeće radovi iz oblasti montenegristike, južnoslavistike, slavistike i šire lingvističke i književne filologije - dodaju iz Fakulteta za crnogorski jezik i književnost.&nbsp; CFD V odlikuje izuzetno bogat naučni program, a učesnici će biti eminentni profesori, dekani i direktori relevantnih instituta i univerziteta, među kojima Abdula Redžepi (Priština), Jasmin Hodžić (Sarajevo), Elena Jovanova-Grujovska (Skoplje), Mehmed Kardaš (Sarajevo), Michał Rzepiela (Krakov), Milan Harvalík (Bratislava), Mark Grinberg (Kanzas), Krešimir Bagić (Zagreb), Mate Kapović (Zagreb), Rajmond Detrez (Belgija) i mnogi drugi. Kako ističu, poseban značaj skupu daje činjenica da će se ovom prilikom tokom trajanja konferencije potpisati i ugovori o institucionalnoj saradnji s vodećim međunarodnim naučnim ustanovama.&nbsp; - Prateći programi uključuju predstavljanje Instituta za poljski jezik Poljske akademije nauka kao i Instituta za lingvistiku Slovačke akademije nauka, zatim omaž Sretenu Peroviću te međunarodni panel posvećen izazovima demokratije na Zapadnom Balkanu i u zemljama Istočnog partnerstva - dodaje se u saopštenju.&nbsp; U okviru konferencije biće dodijeljene i Povelje FCJK za poseban doprinos montenegristici za 2025. godinu, koje su pripale uglednim filolozima Iliji Velevu, Milici Lukić i Jakovu Sabljiću. Cetinjski filološki dani prepoznati su kao nezaobilazna tačka u mreži slavističkih i južnoslavističkih konferencija, čime FCJK potvrđuje svoju misiju da gradi naučnu i kulturnu budućnost Crne Gore na provjerenim znanjima, utemeljenim vrijednostima i međunarodnoj saradnji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250916100932_d086b9a9b11a262a505c75338a8d119f0326b5f99dbfa88a6ff3763f4b017658.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250916100932_d086b9a9b11a262a505c75338a8d119f0326b5f99dbfa88a6ff3763f4b017658" data-rendition-name="original" width="1800" height="1272" loading="lazy" alt="CFD "> </figure>

Cetinjski filološki dani od 17. do 19. septembra na FCJK-u

U Budilniku na Televiziji E saznajemo gdje je Crna Gora 34 godine nakon što je usvojena Deklaracija na Žabljaku, a država proglašena ekološkom.&nbsp;
Pitamo i koliko je nelegalan otpad koji se nalazi u Skadarskom jezeru, štetan po floru, faunu, ali i zdravlje građana.&nbsp;
Govorimo o mogućnostima mladih umjetnika za pokazivanje talenata van granica Crne Gore, ali i o ovogodišnjem Dječijem festivalu GameOBrain.

Budilnik na TV E: Gdje je ekološka Crna Gora danas i koliko je štetan nelegalan otpad u Skadarskom jezeru

U Srećanom danu na od 9 do 11 sati, razgovaramo o granicama humora – gdje prestaje šala i počinje nerazumijevanje, i koliko duhovitost može da bude važna u komunikaciji.&nbsp;
Posebnu priču donosi Ivona Krnić Lubeničica, koja govori o svom životu na Instagramu i kako se kroz društvene mreže gradi autentičan identitet.&nbsp;
O snazi kroz sklad saznaćemo više od sportista iz Džudo kluba Budućnost – Ilije Vukotića, Šejle Spahić, prošlogodišnje prvakinje Balkana, i Luke Mihaljevića, osvajača zlatne medalje na Akademik Openu.

Srećan dan na TV E: Otkrivamo koje su granice humora, kako se gradi identitet na Instagramu i razgovaramo sa džudistima

-Ksenofobija je obilježje, ne samo malih, nerazvijenih nacija, nego i većih društava. Društvo se plaši novog i nepoznatog. Taj problem je dosta slojevit i ne bih ga jednoznačno posmatrao - tim riječima univerzitetski profesor, dr Dražen Cerović, u izjavi za TV E, komentariše lažne objave na društvenim mrežama da je državljanin Turske pokušao da otme dijete u Podgorici, što je demantovala Uprava policije.
&nbsp;-Mi smo, ne samo Crna Gora, nego čitav region nekadašnje Jugoslavije, zapljusnuti talasom migracija posljednjih nekoliko godina; ne samo iz Turske, nego i sa Bliskog istoka, generalno. Mnogi ljudi bježe od ratova, kriza i nalaze utočište. Među njima ima, najveći broj, običnih, normalnih, poštenih ljudi koji nijesu skloni konfliktu. Ali, sigurno da među njima ima ljudi, kao što ima među našom nacijom, ljudi sklonih kriminalu i vršenju raznih krivičnih djela i tako dalje. E, sad, kad se tu previše pojednostavljeno pogledaju stvarii, onda možemo govoriti o negativnom narativu prema jednoj naciji -ističe Cerović.
DVA PRAVCA
-Kada pogledamo jednu vrstu stanja kriminaliteta u društvu, u državi – evo, ja slučajno imam informaciju iz bezbjednosnog sektora i kazneno-popravnih institucija da ima puno ljudi, migranata, koji su počinioci raznih krivičnih djela – otimanja, za sada samo svojih sunarodnika, zbog novca, mučenja, držanja zbog otkupa i razne druge stvari… Tako da, što bi se narodski kazalo - gdje ima dima, ima i vatre. Ali. stvari ne smijemo posmatrati jednoznačno. Dakle, narativ koji je negativan o bilo kojoj naciji ili konfesiji vjerskoj, religioznoj, građanskoj grupi širi, naravno da je negativan. Ali. moramo biti svjesni da je jedna vrsta, pa makar i takvog građanskog aktivizma na društvenim mrežama, koji je vrlo upitan, vrlo su upitne, često, njegove namjere, može da bude često i znak, signal određenih negativnih impulsa na koji država i društvo moraju i trebaju da obrate pažnju”, kazao je profesor Cerović.
Društvenim mrežama proširila se vijest o navodnom pokušaju otmice djeteta u jednom šoping molu u Podgorica, a Uprava policije saopštila je da im taj ili sličan događaj nije prijavljen. Iz policije su apelovali na građane da ne plasiraju neprovjerene informacije i da ne šire paniku dijeljenjem lažne objave.&nbsp;
Cerović je, u izjavi za TV E, kazao da je stvar vrlo slojevita, te se može posmatrati i sa bezbjednosnog aspekta.
-Mnoge države Zapadnog Balkana, mnogo odgovornije od nas, kao što je Hrvatska, u velikom su strahu od migracija i određenih bezbjednosnih rizika koje donose sa sobom. Tako da nije u pitanju samo negativan narativ. Taj negativan narativ, kad se izdvojeno gleda, može se označiti kao takav, ali je, istovremeno, impuls da se građanstvo iz određenih zemalja iz našeg okruženja, uključujući i Crnu Goru, osjeća možda nesigurno, zato što često čuje o krivičnim djelima koja se vrše od strane ljudi koji su migracijama došli na naša područja i tako dalje. Zato ne bih mogao jednoznačno da odgovorim jer je, kažem, problem vrlo slojevit u tom smislu i u svakom slučaju iz dva pravca bi službe i država trebali da djeluju- ističe Cerović.&nbsp;
&nbsp;Smatra da, ako se radi o nekom negativnom narativu koji neko namjerno produkuje da bi povrijedio i ugrozio određenu grupu - da je to jedna vrsta državne reakcije. Sasvim druga je vrsta državne reakcije, ako određeni senzibilitet građanstva na neke negativne pojave koje imaju veze sa migracijama i migrantima, u Crnu Goru eksponiraju - pa makar i kroz društvene mreže, to može da bude jedan ozbiljan signal da treba u tom pvcu razmisliti oko nadzora nad određenim licima.&nbsp;
-Pitanje je veliko ko ulazi u Crnu Goru, sa kojim namjerama i tako dalje. Ja sam ubijeđen da ogroman dio tih ljudi sasvim nedužan i dolazi bježeći od velikog zla koje doživljava u svojim zemljama, ali sa druge strane, normalno da među njima može biti, da mora biti statistički gledano učinilaca krivičnim djela. Možda i specifičnih, za koje državne službe treba jako, jako da obrate pažnju - jasan je Cerović.
&nbsp;“SOCIJALNE MREŽE – ĐAVOLOVO DVORIŠTE”
Na pitanje da prokomentariše koliko je opasno što se ovakav narativ širi mrežama, te da li on može eskalirati, Cerović kaže da društvene mreže mogu biti jedan kanal subverzije, te da mogu – malo po malo – potkopavati temelje države.
-Prije desetak godina, jedan uticajni tviteraš, što bi se reklo u narodskom govoru, rekao je i nije mnogo pogriješio da su socijalne mreže đavolovo dvorište. Vidite, socijalne mreže, budući da na njima ne postoji nikakva cenzura, predstavljaju stjecište različitih vrsta sociopata, psihopata, političkih pokreta, subverzivnih organizacija, svega mogućeg negativnog. Naravno, i određenih pozitivnih stvari, o kojima sada ne govorimo jer su u fokusu neke druge. Tako da - socijalne mreže su svakako jedno ozbiljno oruđe hibridnog, taj se pojam hibridnog djelovanja često, puno odomaćio u našem govoru i jako puno ljudi ga pominje, a ne umije da objasni šta je tačno u pitanju. Dakle, socijalne mreže su jedna vrsta kanala preko kojih se mogu plasirati narativi. I oni se ozbiljno plasiraju. Zamislite, kad su pretprošli američki predsjednički izbori bili ozbiljno obilježeni aferom sa ,,Kembridž analitikom” i djelovanjem na neku tako krupnu stvar, kao što su predsjednički izbori. Dakle, najkrupnija politička stvar na svijetu, pa je uticaj socijalnih mreža i njegovog hibridnog djelovanja uticalo ozbiljno na prvu pobjedu, odnosno rezultat izbora u kojima je pobijedio Donald Tramp. Što kažu stari latini – ko može više, može i manje - objašnjava Cerović.
&nbsp;Ako je, kako dodaje, kroz njih moguće uticati na tako krupne tokove, dovoljno je zamisliti kako je moguće uticati na male zemlje, na njihove sisteme, događaje unutar tih zemalja, politički sistem, bezbjednost i mnoge druge stvari.
&nbsp;-Onda je jasno koliko socijalne mreže mogu biti, i često jesu, jedan kanal subverzije koju stvaraju, malo po malo potkopavaju temelje države, čine je nesigurnom. Uvijek, na svakoj vrsti stihije – nama se čini da je stihija, surfuju određene strukture vrlo precizno, koje imaju svoje jasno postavljene ciljeve, ali ih na jedan vrlo skriveni uticaj realizuju. Sasvim sigurno da nije otporna Crna Gora. Ne da nije otporna, nego je možda i prva na meti takvog uticaja, kao jedna jako slaba karika u sistemu NATO zemalja, do mjere da vrlo često sam skeptičan oko mnogih stvari - zaključuje Cerović.

CEROVIĆ: Država bi trebalo da reaguje u dva pravca slučaju hajke prema državljaniam Turske koji žive u Crnoj Gori

Fudbaleri Barselone upisali su pobjedu na startu nove sezone Lige šampiona, &nbsp;do koje su došli na Sent Džejms parku protiv Nukasla 2:1.
Junak trijumfa bio je engleski reprezentativac Markus Rašford, dvostruki strijelac u 58. i 67. minutu.
Počasni pogodak za Nukasl postigao je Entoni Gordon u 90. minutu.
Uspješan na startu bio je i Mančester siti, koji je pred svojim navijačima slavio protiv Napolija 2:0, golovima Erlinga Halanda u 56. i Žeremija Dokua u 65. minutu.
Domaći teren odbranio je i Klub Briž pobjedom protiv Monaka 4:1, Kopenhagen i Bajer Leverkuzen igrali su 2:2, dok je Ajntraht u Frankfurtu bio ubjedljiv protiv &nbsp;Galatasaraja 5:1.
Ubjedljiv pred svojim navijačima bio je Sporting, koji je u Lisabonu savladao Kairat 4:1.

Liga šampiona: Barselona slavila u Njukaslu, Ajntraht i Sporting ubjedljivi na startu sezone

Kako su glasnije priče o rekonstrukciji Vlade, drmaju se pozicije vlasti, a ministri iz redova Demokrata postaju sve nervozniji i sve usamnjeniji. To na svojoj koži ovih sedmica najbolje osjeća ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović.&nbsp; Njegov najbliži saradnik Lazar Šaranović, čovjek kojeg je direktno Šaranović postavio na poziciju direktora Uprave policije, okrenuo je ministru leđa i grozničavo pokušava da sebi nađe novo, uticajno, policijsko uhljebljenje. &nbsp; I već je našao metu. Prema informacijama Televizije E, namjera ambicioznog Šćepanovića je da sebi obezbijedi mjesto šefa Specijalnog polcijskog odjeljenja, jer je Predrag Šuković predao zahtjev za odlazak u penziju. ODLAZAK ŠUKOVIĆA I AMBICIJE ŠĆEPANOVIĆA Načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag Šuković najavio je krajem jula svom šefu, glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću odlazak u penziju, prvenstveno iz zdravstvenih razloga. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250917190912_36b78b5168ff5d65460ede5fcafb540f309f1e4cb94d2696ef8e251a1b80f996.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250917190912_36b78b5168ff5d65460ede5fcafb540f309f1e4cb94d2696ef8e251a1b80f996" data-rendition-name="original" width="1697" height="1251" loading="lazy" alt="OČEKUJUĆI KADROVSKE PROMJENE: Predrag Šuković i Vladimir Novović"> <figcaption>OČEKUJUĆI KADROVSKE PROMJENE: Predrag Šuković i Vladimir Novović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Šuković je imao najmjeru da formalne procedure završi već početkom septembra, ali je na molbu Novovića – navodno zbog hapšenja ,,krupnih riba prošle i sadašnje vlasti” u oktobru i novembru - prihvatio da penzionisanje odgodi za kraj decembra ili, eventualno, za februar sljedeće godine. &nbsp; To je definitvno krajnji rok do kada će Predrag Šuković obavljati fukciju čelnog čovjeka Specijalnog policijskog tima. &nbsp; Ta je informaciaj došla do Šćepanovića i inicirala akciju samokandidovanja. Ali i urušavanja kredibiliteta dosadašnjeg šefa SPO. Prema izvorima iz vrha MUP-a, Šćepanović i Šuković odavno nijesu u najboljim odnosima, što potvrđuju riječi vršioca dužnosti direktora Uprave policije koji je prije nekoliko mjeseci u užem krugu saradnika kazao da će, ako treba, „vetingovati i Šukovića“ čim sjedne u njegovu fotelju. STRAH OD REKONSTRUKCIJE Najnovija borba za fotelju, ovog puta za poziciju šefa Specijalnog policijskog odjeljenja, direktno je povezana sa sve glasnijim najavama da bi premijer Milojko Spajić početkom oktobra mogao staviti u paket rekonstrukcije, odnosno smjena - osim ministra odbrane Dragana Krapovića - i ministra policije Danila Šaranovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250917190916_9a48db79985debf579d150bde0f75520f9ef56a968712e76cc85cecc3cdb021d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250917190916_9a48db79985debf579d150bde0f75520f9ef56a968712e76cc85cecc3cdb021d" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="HOĆE LI BITI REKONSTRUKCIJE: Milojko Spajić i Branko Krvavac"> <figcaption>HOĆE LI BITI REKONSTRUKCIJE: Milojko Spajić i Branko Krvavac(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Istovremeno, to je i Šćepanovićev bijeg od moguće odgovornosti za brojne &nbsp;nezakonitosti u sprovođenju akcije ,,Značka”, odnosno čišćenja policije od politički nepodobnih. U pokušaju da od policije naprave partijsku vojsku Demokrate su urušile bezbjedosni sistem Crne Gore a glavna poluga u tome bio je upravo Lazar Šćepanović i policijske starješine koje je on mimo kriterijuma doveo na mjesta odlučivanja. &nbsp; Znajući da mu nakon odlaska Šaranovića u policiji preostaje jedino povratak na poziciju inspektora u Odsjeku za kriminalističko obavještajne poslove za koje ima stalno rješenje Šćepanoviću je preostalo jedino da potraži novog političkog poslodavca. POTRAGA ZA POLITIČKIM POSLODAVCEM &nbsp; Višestruko nagrađivani policijski oficir iz vremena vladavine DPS-a odmah nakon političkih promjena 2020. godine priklonio se Uri Dritana Abazovića. Kada je Abazovićev pokret politički oslabio, Šćepanović je zaštitu našao u zagrljaju Demokrata. &nbsp; Iako je bio udarna pesnica u takozvanom vetingu unutar policije Šćepanović više od godinu funkciju obavlja kao vršilac dužnosti, što je bio način da ga Demokrate i pored njegove servilnosti drže pod kontrolom. Nakon što je dalje djelovanje Demokrata u vrhu bezbjednosnog sektora postalo upitno, Šćepanoviću se odmah odlučio da se približi drugim strankama, prvenstveno PES-u Milojka Spajića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250917190916_3bc0f8ecb50d37b235aff96e658c2779f78173f18dc6e66905fb22a50f26aa7c.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250917190916_3bc0f8ecb50d37b235aff96e658c2779f78173f18dc6e66905fb22a50f26aa7c" data-rendition-name="original" width="1280" height="803" loading="lazy" alt="IZMEĐU ŽELJA I MOGUĆNOSTI: Lazar Šćepanović"> <figcaption>IZMEĐU ŽELJA I MOGUĆNOSTI: Lazar Šćepanović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  PRIBLIŽAVANJE SPAJIĆU &nbsp; Čelnik Uprave policije je na različite načine pokušao da se približi premijeru Spajiću preko ljudi bliskih lideru PES-a, poput premijerovog savjetnika Branka Krvavca ili Spajićevog ujaka Sretena Kankaraša, koji ima snažan uticaj u PES-u. &nbsp;&nbsp; Krajem avgusta Šćepanović se, sve u cilju vlastitih preporuka PES-u, sastao sa doktorom Zoranom Mrkićem i još nekim uticajnim predstavnicima Spajićeve partije u jednom lokalu u Nikšiću. Ipak, u akciji lobiranja za vlastite interese Šćepanović je nailazio na prpreke. &nbsp; Šćepanović je naišao na zatvorena vrata u ANB-u. Prema njegovim opservacijama, vrata tajne službe mu je zatvorio funkcioner PES-a i predsjednik Odbora za bezbjednost Miodrag Mišo Laković. &nbsp; &nbsp;Zato je, kao neku vrstu osvete, Šćepanović je počeo da unutar Uprave policije širi priče o &nbsp;sumnjivim finansijskim poslovima Lakovića, preko lanca pekara Sicilija. AMBICIJE BEZ KRAJA Borba za Šukovićevu fotelju je istovremeno i Šćepanovićev bijeg od odgovornosti za nezakonite akcije što je, po nalozima Demokrata radio u Upravi Policije. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250917190916_b452c7c5f09b1291ae93b38aae23c3ce80018b8ffd0e660da77daa98bc06c56e.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250917190916_b452c7c5f09b1291ae93b38aae23c3ce80018b8ffd0e660da77daa98bc06c56e" data-rendition-name="original" width="780" height="470" loading="lazy" alt="RAZLAZ: Šćepanović, Šaranović i Bečić"> <figcaption>RAZLAZ: Šćepanović, Šaranović i Bečić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Osim toga, realizujući partijske ciljeve Demokrata Šćepanović je zajedno sa Šaranovićem u potpunosti urušio sistem javne bezbjednosti – smanjenjm broja policajaca, nezakonitim otpuštanjem, primanjem u službu nekompetentnog kadra, izuzetno lošom organizacijom i opremljenošću polcije. I, bez obzira na to da li će uspjeti da nađe uticajnu funkciju i u narednom periodu, Šćepanović će se morati sigurno suočiti sa svim onim što je po partijskim nalozima Demokrata radio u Upravi Policije. Prije svega tolerisanje situacije u kojoj je kompletan njegov kabinet u vd stanju što nije zabilježeno do sada. Zatim, sprovođenje takozvanog vetinga, zakonski neutemeljenog progona kolega i bivših pretpostavljenih za koju su zakonsku osnovu pripremile Demokrate a Šćepanović sproveo kroz akciju kodnog imena ,,Značka“. Sve su to računi koji dolaze na naplatu. Zato je Lazar Šćepanović u trci sa vremenom, ne smije da čeka Spajićevu rekonstrukciju Vlade, jer bi i on mogao biti u paketu onih kojima se sprema smjena. I zato je sada sve karte bacio da bude ključni kandidat za šefa Specijalnog policisjkog odjeljenja. &nbsp; Pitanje je, međutim, da li je Šćepanović ipak pretjerao sa samolobiranjem i teško da će Predrag Šuković biti mnogo veseo što mu se fotelja izmiče prije nego što je i on planirao. Zato je sasvim moguće da Lazar Šćepanović postane i žrtva vlastite ambicije pa da ne bude novi šef SPO-a a da i ne ostane na poziciji čelnika Uprave policije. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Šćepanović mjerka Šukovićevo mjesto

Advokat Veselin Radulović dopunio je krivičnu prijavu protiv funkcionera Demokrta Borisa Bogdanovića zbog osnovane sumnje da počinio krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i ugrožavanje sigurnosti. U prijavi koju će Radulović danas predati Specijalnom državnom tužilaštvu a, u koju je Portal ETV imao uvid, navodi se da je Bogdanović nakon što je objavljena informacija da je protiv njega dopunjena krivična prijava zbog sumnje da je falsifikova isprave – diplomu, uputio niz primitivnih uvreda, kleveta i prijetnji. Bogdanović je u saopštenju advokta Radulovića označio kao „glasnogovornika bivših visokorangiranih policajaca koji su povezani sa kriminalnim strukturama“, kao dio „kriminalne piramide“, kao nekoga ko „štiti šverc i korupciju“, zatim da je „nagazio pogrešnog“ i da će „vidjeti šta znači politička i pravna šaka u vrh brade“. -Protiv Bogdanovića sam 15. septembra dopunio prijavu zbog osnovane sumnje da je počinio i krivično djelo falsifikovanje isprave. U javnom odgovoru na vijest o dopuni krivične prijave Bogdanović nije osporio navode iz krivičnih prijava i dopune prijave, već je nakon niza primitivnih uvreda i kleveta moj račun uputio prijetnje dovodeći me u vezu sa kriminalnim klanovima i kriminalnim strukturama - piše u prijavi Radulovića.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250917060952_a9a83f87da0e4434449cd2859a5f1314c5581310883d1460babb936bdf23dc30.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250917060952_a9a83f87da0e4434449cd2859a5f1314c5581310883d1460babb936bdf23dc30" data-rendition-name="original" width="907" height="561" loading="lazy" alt="Boris Bogdanović"> <figcaption>Boris Bogdanović</figcaption> </figure>  Advokat u prijavi kao dokaz navodi saopštenje koje je Bogdanović objavio na Fejsbuku. Radulović smatra da iako Bogdanović ne djeluje „kao osoba koja bi neposredno bila u stanju da realizuje prijetnju poput „šake u bradu“ ipak prijetnje se moraju shvatiti ozbiljno jer, kako se navodi u prijavi, Bogdanović je član političke partije za koju SDT posjeduje dokaze – skaj prepiske da su članovi kriminalnih organizacija u njenu korist kupovali glasove. Advokat je ukazao i da Bogdanovićeva partija upravlja sektorom bezbjednosti i odbrane, pri čemu neosnovana povezivanja predstavljaju ozbiljna targetiranja i ugrožavanje sigurnosti. -S obzirom da postoji osnovana sumnja da je ova prijetnja rezultat djelovanja kriminalne organizacije i da je nastavak pokazane spremnosti da se u njenom djelovanju primjenjuje nasilje i zastrašivanje , kao i da je prijetnja reakcija na krivične prijave koje sam prethodno podnio zato dostavljam ovu prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu – piše u prijavi advokata Radulovića. On podsjeća da su mu i ranije „članovi organizacije uputili prijetnje i ugrozili mu sigurnost navodima da mu predstoji „ćeranija“ i da će „plakati“ samo zato što radi svoj posao“. Nove prijetnje, prema stavu Radulovića, predstavljaju novi pokazatelj spremnosti kriminalne organizacije da u djelovanju primjenjuje nasilje i zastrašivanje. -Dodatno način javnog izražavanja prijavljenog Bogdanovića dodatno ide u prilog sumnjama u regularnost diplome za koju navodi da je stekao, jer diplomirani pravnici na krivične prijave ili podneske sigurno ne odgovaraju primitivnim uvredama, klevetama i prijetnjama da će „vidjeti šta znači politička i pravna šaka u vrh brade“. Naprotiv, na takav način odgovaraju upravo članovi kriminalne organizacije – piše u prijavi.

Radulović: Bogdanović na optužbe odgovorio ne kao pravnik, već kao član kriminalne organizacije

Vijest da je Nina Ofner Bokan odabrana za savjetnicu Andrije Mandića jeste odjeknula, ali nije iznenadila na skandale sviklu crnogorsku javnost. Iako bi, u svakoj normalnoj zemlji, informacija da je predsjednica Jevrejske zajednice postala dio najužeg tima jednog četničkog vojvode, izazvala nevjericu i indignaciju. Ali, u Crnoj Gori, evo pola decenije, paranormalnost je postala realnost, a (ne)očekivani obrti svakodnevica.&nbsp;
Nina Ofner Bokan zvanično se uhvatila u kolo četničkog vojvode Andrije Mandića na samom početku drugog mandata na čelu Jevrejske zajednice u Crnoj Gori. Za predsjednicu ove asocijacije prvi put je izabrana u septembru 2020. godine, 13 dana nakon promjene vlasti u Crnoj Gori.&nbsp;
- Svoje aktivnosti i interesovanja u budućnosti Ofner Bokan će usmjeriti na jačanje Jevrejske zajednice u Crnoj Gori, na očuvanje jevrejskog kulturnog i nacionalnog identiteta, na sprečavanje asimilacije - saopšteno je na dan njenog izbora i istaknuto da “u znak duboke privrženosti svojim jevrejskim korijenima Ofner Bokan nosi prezime svoje bake Edite, koja je pukom srećom uspjela da preživi holokaust”.
Ubrzo nakon izbora, predsjednica Jevrejske zajednice pokazala je da ima sentimente i prema drugoj strani istorije. U prvom saopštenju, kojim se oglasila povodom smrti Amfilohija Radovića krajem oktobra 2020. godine, navela je da “odlazak blagopočivšeg Mitropolita na drugi svijet predstavlja veliki gubitak za Mitropoliju crnogorsko-primorsku, SPC i sve njene vjernike, kao i za pravoslavni i hrišćanski svijet”.&nbsp;
Njena ožalošćenost i veličanje mitropolita Srpske crkve u Crnoj Gori zbunila je dio javnosti, koji nije zaboravio da je Amfilohije bio najodaniji sljedbenik zastupnika fašističke ideologije i antisemitizma Nikolaja Velimirovića, kojeg je Srpska crkva kanonizovala iako je ispisao najotrovnije stranice protiv Jevreja, tvrdeći da je njihov otac đavo.
Nina Ofner Bokan požurila je i da odmah nakon polaganja zakletve srdačno čestita izbor 42. Vlade u decembru 2020. i da Zdravku Krivokapiću i Dritanu Abazoviću poželi uspješno obavljanje premijerske i potpredsjedničke funkcije. Nepunu godinu kasnije svoj stav prema premijeru Krivokapiću iskazala je uručivanjem medalje “Operation Brothers” u znak „zahvalnosti za podršku, pomoć i odličnu saradnju“.
Predsjednica Jevrejske zajednice u Crnoj Gori brzo je uspostavla odličnu saradnju i sa ministarkom zdravlja Jelenom Borovinić Bojović kojoj je tokom susreta u Podgorici, u vrijeme ekspanzije korona epidemije, čestitala na, kako je rekla, izvanrednom uspjehu u radu koji je postigla od trenutka kada je stupila na tu dužnost.
Tokom poludecenijskog mandata Nina Ofner Bokan razgovarala je i sa tadašnjim predsjednikom Crne Gore Milom Đukanovićem, ali se nije nijednom pohvalila susretom sa predstavnicima boračkih i antifašističkih organizacija i udruženja, niti su mediji zabilježili sastanak sa nekom opozicionom strankom ili nevladinom organizacijom.
Na višegodišnjem putu do mjesta savjetnice Andrije Mandića, predsjednica Jevrejske zajednice posebno se istakla odbranom bivšeg ministra Vladimira Leposavića, kojeg je doživljavala kao “čovjeka sa krajnje istančanim senzibilitetom za potrebe nacionalnih i vjerskih manjina i ubijeđenog humanistu...”.&nbsp;
Na dan parlamentarne rasprave o smjeni Leposavića zbog negiranja genocida u Srebrenici, Nina Ofner Bokan objavila je saopštenje u kojem navodi da su reakcije na spornu izjavu ministra pravde, ljudskih i manjinskih prava zapravo „pokušaj političkog ubistva jednog čovjeka koji je sve, samo ne negator ili relativizator zločina“.
Od stava predsjednice tada se ogradio dio predstavnika Jevrejske zajednice u Crnoj Gori, izražavajući zabrinutost i uznemirenost zbog njenih „bezosjećajnih“ izjava i pokušaja da Jevreje „uvuče u neke političke igre“. Braniteljka ministra Leposavića najviše je povrijedila Majke iz Srebrenice i Žepe koje su takođe reagovale navodeći da je “izjava predsjednice Jevrejske zajednice neozbiljna i neutemeljena“. Za razliku od Srebrenice, ostalo je zabilježeno da je javno podržala donošenje Rezolucije o Jasenovcu u crnogorskoj Skupštini, koja je nanijela veliku štetu Crnoj Gori.
Nina Ofner Bokan pripada skupini rijetkih pojedinaca koji su i u djelu gradonačelnika Nikšića Marka Kovačevića prepoznali napore za očuvanje antifašističkih vrijednosti, bez primjesa nacionalizma ili govora mržnje.&nbsp;
- Kao predsjednica Jevrejske zajednice, smatram da je neprihvatljivo da se ovakva pitanja instrumentalizuju u političkim obračunima, i to na štetu pojedinaca koji su do sada pokazali istinski pijetet prema jevrejskim žrtvama i uložili napor u očuvanje antifašističkih vrijednosti - navela je Nina Ofner Bokan u jednom saopštenju.
Posebno poglavlje u njenoj biografiji, kojim zaokružuje kontinuitet svog višegodišnjeg djelovanja, predstavlja pakt sa aktulenim predsjednikom Skupštine Crne Gore.&nbsp;
Tokom obilježavanja Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta Andrija Mandić joj se predstavio ovim riječima: “Dolazim iz redova srpskog naroda, koji je tih mračnih godina sa jevrejskim narodom dijelio tu tužnu sudbinu, ali i herojsku borbu protiv nacizma i fašizma”.&nbsp;
Valjda je zato četnik-antifašista ove godine bio gost predsjednika Izraela, posjetio Jerusalim i u Memorijalnom centru Jad Vašem ostavio poruku kojom izjednačava stradanje jevrejskog i srpskog naroda, slijedeći narativ SPC. U pratnji predsjednika Skupštine, pored njegove ćerke, bili su i ministar Slaven Radunović, predsjednik Opštine Nikšić Marko Kovačević, jedan srpski episkop i predsjednica Jevrejske zajednice Crne Gore.
Tako je korak po korak, na mala vrata, mireći nepomirljive ideologije i etičke vrijednosti, predsjednica Jevrejske zajednice stigla do velikosrpskog vladajućeg ešalona u Crnoj Gori i našla utočište u štabu četničkog vojvode.
Nema više njene bake Edite, koja je pukom srećom preživjela holokaust, da opomene svoju unuku i Mandićevu savjetnicu da jednoj pripadnici jevrejskog naroda ne priliči kolaboracija sa snagama koje sistematski zatiru antifašističko nasljeđe. Da je podsjeti da između nacističke i četničke antisemitske paradigme nema suštinske razlike i da je prezime koje je naslijedila obavezivalo da bude gospođa, a ne sestra Nina Ofner Bokan.

Savjetnica u kolu četničkog vojvode

U diplomatiju ulazi Ivana Živković, stomatološkinja i dosadašnja direktorica Direktorata za javno zdravlje pri Ministarstvu zdravlja – ona će biti na poziciji savjetnice u Ambasadi Crne Gore u Atini, saznaje portal ETV.&nbsp;
Ovo je još jedno političko postavljanje.&nbsp;
Živković je u Direktorat za javno zdravlje stigla još u vrijeme dok je Ministarstvom zdravlja rukovodila Jelena Borovinić Bojović. Imenovana je tada kao kadar Nove srpske demokratije. Po struci je stomatolog, bez prethodnog diplomatskog iskustva.
Stanija Kalpačina, donedavna savjetnica u Skupštini Crne Gore, imenovana je za trećeg sekretara u Ambasadi Crne Gore u Beogradu, saznaje portal ETV.
Kalpačina je u Skupštini obavljala funkciju samostalne savjetnice I – urednice u Odsjeku za fonografske i štampane zapise.
Portal ETV ranije je objavio da će Anesa Ramović, saradnica potpredsjednika Skupštine i funkcionera Bošnjačke stranke Mirsada Nurkovića, takođe biti raspoređena u diplomatsku mrežu – kao treći sekretar u Ambasadi Crne Gore u Zagrebu. Njen predlog za imenovanje došao je od lidera Bošnjačke stranke i ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića.