Nakon šest dana u okviru kojih je održano šest rasprodanih izvođenja predstava velikog režisera Jagoša Markovića, četiri zanimljiva panela i okrugli sto, sinoć je spuštena zavjesa na prvo izdanje Međunarodnog festivala režije „Jagoš Marković“ izvođenjem predstave „Čarobnjak iz Oza", pred punim gledalištem u velikoj sali KIC-a „Budo Tomović“, uz dječji smijeh i gromoglasne aplauze.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207101248_4d3ff6209bdaf2683e90caeda5f1d0412bcfc23094d45f0a63027ac88a40f617.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251207101248_4d3ff6209bdaf2683e90caeda5f1d0412bcfc23094d45f0a63027ac88a40f617" data-rendition-name="original" width="1620" height="1080" loading="lazy" alt="Međunarodni festival režije „Jagoš Marković“"> </figure>  Zadovoljstvo načinom na koji je protekao cjelokupni festival izrazila je direktorica JU Gradsko pozorište, Sandra Vujović.&nbsp; - Gotovo svake večeri tražilo se mnogo karata više od dostupnog broja, što nam govori da je festival i više nego uspio i da podgorička publika i te kako vapi za kvalitetnim sadržajima. Ovaj festival nije samo revijalan i nije samo omaž Jagošu Markoviću i retrospektiva njegovog stvaralaštva, već je i jedno davanja novog života tom velikom režiseru tako da ga sačuvamo od zaborava, da nastavimo sa njim da se družimo makar na ovaj način, da budemo dobri domaćini kao što je on i sam u svom privatnom životu bio, da Podgorica postane novo mjesto okupljanja struke i prije svega mjesto gdje će publika u kontinuitetu tokom trajanja festivala moći da uživa u najkvalitetnijim i najboljim predstavama i režijama sa međunarodne scene - kazala je direktorica.&nbsp; Ukazala je i na nesvakidašnji izazov sa kojim su se susreli tokom organizacije festivala.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207101248_895197ce57cee65ce3c479081fa50022523d9daf5b737736eb744862aa640f44.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251207101248_895197ce57cee65ce3c479081fa50022523d9daf5b737736eb744862aa640f44" data-rendition-name="original" width="1620" height="1080" loading="lazy" alt="Međunarodni festival režije „Jagoš Marković“"> </figure>  - Najveći izazov je bio što su se karte rasprodale već prvog dana u roku od dva sata, a onda smo imali skoro 30 dana tokom kojih smo ljubazno morali da objašnjavamo ljudima da nema karata i da smo sve prodali. Voljeli bismo da je sala u KIC-u Budo Tomović bila dvostruko veća, jer i tada bi bila popunjena do posljednjeg mjesta - istakla je Vujović.&nbsp; Iako je prvo izdanje tek završeno, iz Gradskog pozorišta već najavljuju drugi Međunarodni festival pozorišne režije ,,Jagoš Marković" koji će biti takmičarskog karaktera. Nekadašnja selektorka Sterijinog pozorja i stalna pozorišna kritičarka dnevnog lista Politika Ana Tasić biće selektorka na drugom Međunarodnom festivalu pozorišne režije ,,Jagoš Marković", u decembru naredne godine.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207101248_0c06698f98a4834d53b4a31c95163840779eca84a761e1cfd94615c95390a022.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251207101248_0c06698f98a4834d53b4a31c95163840779eca84a761e1cfd94615c95390a022" data-rendition-name="original" width="1620" height="1080" loading="lazy" alt="Međunarodni festival režije „Jagoš Marković“"> </figure>  - Osnivanje međunarodnog pozorišnog festivala režije "Jagoš Marković” u Podgorici važno je zbog uspostavljanja posebnog prostora afirmacije pozorišne režije koja, iako je možda najvažniji elemenat u savremenom pozorištu, do sada nije imala posebno osmišljen festival koji bi mapirao puteve i domete pozorišne režije. U vezi sa tim dosadašnjim nedostatkom, festival ima mogućnost da okupljanjem značajnih rediteljskih poetika na jednom mjestu, Podgoricu pozicionira kao pozorišni centar, prvo u regionalnom, a onda možda i u širem kulturnom prostoru. Naravno, to pozicioniranje je proces, ne može se odviti preko noći, potreban je kontinuitet, upornost i strpljenje, ali je prvi korak učinjen, temelji su postavljeni. Program festivala će ići putevima rediteljske vizije Jagoša Markovića u pogledu traganja za stvaraocima koji izlaze iz okvira očekivanog, školskog, mrtvačkog teatra, za poetikama koje imaju scensku autentičnost, koje se izdvajaju osobenošću izraza, djelotvornim susretima, magičnim spojevima riječi, vizuelne i muzičke poezije. Takođe će nastojati da ide njegovim stazama u pogledu izuzetne komunikacije sa publikom, predanog glumačkog rada, kao i snažne emotivnosti, senzualnosti igre, koji su bitno karakterisali Markovićev rad u teatru. To su moje ideje vodilje koje sigurno neće biti nimalo lako ostvariti, ali će se tim putem krenuti uz veliku posvećenost i principijelnost - saopštila je Tasić.&nbsp; Prvo izdanje festivala "Jagoš Marković" je sinoć simbolično završeno upravo produkcijom Gradskog pozorišta – predstavom „Čarobnjak iz Oza“. Izuzetna gluma cijelog ansambla praćena maštovitom scenografijom, raskošnim kostimima i specijalnim efektima u Podgorici je oživjela priču o Doroti i njenim prijateljima iz Oza.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207101248_bf47672c45be40ae25ec0a24ebc32e3f55769604539bcf42faa25c6d584e5787.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251207101248_bf47672c45be40ae25ec0a24ebc32e3f55769604539bcf42faa25c6d584e5787" data-rendition-name="original" width="1620" height="1080" loading="lazy" alt="Međunarodni festival režije „Jagoš Marković“"> </figure>  U predstavi su igrali Kristina Obradović, Jelena Simić, Dejan Đonović, Božidar Zuber, Sanja Popović, Miloš Pejović, Vukan Pejović i Filip Đuretić. Tekst je, prema kultnom romanu L. Franka Bauma, napisala Aleksandra Glovacki, a režiju potpisuje Jagoš Marković koji je ovom predstavom pokazao svoju režisersku virtuoznost i kada je u pitanju dječje pozorište.&nbsp; Mnogobrojni mališani uživali su u svakom trenutku predstave, a svoje oduševljenje su pokazali gromoglasnim aplauzom na samom kraju.&nbsp; Ovo izvođenje „Čarobnjaka iz Oza“ posebno je bilo emotivno za glumicu Kristinu Obradović koja je briljirala u ulozi Doroti.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207101248_c51da3c3f491d8c62312298283763d48e1227cf77cda687b79f9167582f44e29.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251207101248_c51da3c3f491d8c62312298283763d48e1227cf77cda687b79f9167582f44e29" data-rendition-name="original" width="1620" height="1080" loading="lazy" alt="Međunarodni festival režije „Jagoš Marković“"> </figure>  - Večeras sam odigrala Čarobnjaka iz Oza pod posebnom emocijom iz mnogo razloga, a jedan od važnijih jeste i taj da sam zajedno sa svojom ekipicom iz predstave intimno odlučila da je došlo vrijeme za smjenu generacija i da treba da prepustim srebrne cipelice za hod po putu od žute cigle nekoj novoj, mlađoj Doroti. Predstave prestaju da se igraju bez da mi imamo neki veliki uticaj na takve odluke uprava, ali ovo je Jagoševa predstava i nažalost više ne postoji mogućnost za sasvim novi let. Nisam samo izašla iz neke predstave, već ću sa ogromnim zadovoljstvom, srećom i emocijom biti u gledalištu da gledam neku novu Doroti - poručila je Obradović.&nbsp; Obradović se prisjetila i posebne saradnje koju je imala sa rediteljem Jagošem Markovićem.&nbsp; - To je neponovljiva radost. Čak i kada je bilo teško ili kada smo bili u ćorsokaku, to je toliko izazivalo potrebu da se nađe izlaz iz neke naoko bezizlazne situacije, ali čak ni tada ta radost stvaranja nije jenjavala - kazala je glumica.&nbsp; Glumica Jelena Simić je takođe podijelila svoje uspomene na saradnju sa Markovićem.&nbsp; - Čarobnjaka iz Oza smo radili prije 11 godina, a ja taman toliko i radim u Gradskom pozorištu. Meni je to bila druga predstava sa Jagošem, nakon predstave Lukrecija iliti Ždero, i slobodno mogu da kažem da onoliko koliko me moj profesor na Akademiji naučio glumačkoj igri, toliko me Jagoš naučio kako to izgleda u jednom pozorišnom procesu. Svaki proces koji mi je bio bez njega mi je bio na neki način drugačiji, jer sam vrlo dobro razumjela njegove sugestije, njegovu energiju i njegov toliko unikatan način da nama prenese ono što je suština našeg zadatka. Pamtim rad sa njim, zato što je sa njim uvijek bilo lako. Sve što ste vidjeli u okviru Čarobnjaka iz Oza je vrlo izazovno za igru, ali razumjeti šta Jagoš traži od nas je bilo baš lako - ispričala je Simić.&nbsp; Nakon uspješne realizacije festivala, za Gradsko pozorište slijede pripreme za useljenje u novu zgradu i za proslavu 75. rođendana ove institucije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Kultura

Vujović: Festival i više nego uspio, podgorička publika vapi za kvalitetnim sadržajima

Prvi solistički koncert talentovanog mladog gitariste Petra Nikolića biće održan u okviru desetog Međunarodnog festivala Dani gitare u Podgorici u utorak, 9. decembra, u velikoj sali KIC-a „Budo Tomović”, u 20 sati. Program koncerta za solo gitaru činiće djela poznatih kompozitora među kojima su Heitor Villa-Lobos (Etude No. 11 i 7), Ángel Villoldo (arr. Dyens - El Choclo), Johann Sebastian Bach (Preludium-Presto from Suite BWV 996), Francisco Tárrega (Recuerdos de la Alhambra), Vittorio Monti (Czardas), Astor Piazzolla (Libertango), Isaac Albéniz (Asturias, Sevilla) i Anonimo (Spanish Romance). Petar Nikolić (2009) iz Crne Gore jedan je od najperspektivnijih mladih gitarista u Evropi. Gitaru svira od ranog djetinjstva, a trenutno je učenik drugog razreda Srednje muzičke škole ‚,Vasa Pavić“ u Podgorici, u klasi profesora Marka Prentića.&nbsp; Godine 2025. Petar je predstavljao Crnu Goru na međunarodnom takmičenju „Virtuosos Talent Show” u Budimpešti, gdje je osvojio specijalnu nagradu žirija. Njegove nastupe ocjenjivali su Plácido Domingo, José Carreras, Hauser, Dimash i druge svjetske zvijezde klasične muzike. U aprilu 2025. godine učestvovao je na svečanom „Virtuosos Gala Concertu” u koncertnoj sali ‚,Franz Liszt“ u Budimpešti, gdje je kao solista svirao sa Simfonijskim orkestrom Mađarskog radija, dobijajući ovacije publike. Tim nastupom postao je najmlađi crnogorski gitarista koji je ikada svirao sa simfonijskim orkestrom. U avgustu iste godine nastupio je i kao solista sa Južnočeškom filharmonijom na festivalu u Češkom Krumlovu.&nbsp; Tokom protekle godine Petar je osvojio 14 nagrada na međunarodnim i domaćim takmičenjima u Crnoj Gori, Srbiji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Grčkoj i Mađarskoj. Zahvaljujući brojnim nagradama, međunarodnim priznanjima i impresivnim koncertima, Petar Nikolić već sada se izdvaja kao jedan od najtalentovanijih mladih gitarista u Evropi. U drugom dijelu večeri, tačnije od 20:45 koncert će prirediti ugledni španski gitarista Huan &nbsp;Lorenco (Juan Lorenzo) i poznata flamenko plesačica An Sinel (Anna Sinel). Program koncerta donosi spoj gitarskog recitala posvećenog flamenko velikanima i plesnog segmenta ispunjenog ritmovima snažnog izraza. Huan Lorenco (Juan Lorenzo) flamenko gitarista zauzeo je istaknuto mjesto na evropskoj koncertnoj sceni. Tokom više od dvije decenije intenzivnog umjetničkog rada upriličio je oko 2.000 koncertni hnastupa, sarađujući sa nekim od najznačajnijih imena međunarodnog flamenka - gitaristima José Luis Postigo, Víctor Monge „Serranito”, Manitas de Plata, Merengue de Córdoba, Manolo Franco, Óscar Herrero; pjevačima José de la Tomasa, Segundo Falcón, Carmen Sánchez, Feliz de Lola, Javier Hidalgo; kao i plesačima José Greco, Antonio Márquez, Manolo Marín, Joaquín Grilo, El Junco, Juan Ortega, Joaquín Ruiz, Miguel Ángel Espino, Antonio Castro, Carmen Reina i drugima. Sa grupom „Flamenco Libre” koju je osnovao 1996. nastupao je u Italiji, Španiji, Francuskoj, Njemačkoj, Švajcarskoj, bivšoj Jugoslaviji, Tunisu, SAD i Rusiji. Godine 1997. učestvovao je u snimanju video projekta „La Feria de Abril” u flamenko instituciji „Fundación Cristina Heeren” u Sevilji, odakle je krenula velika evropska turneja. Realizovao je 2010. godine za „Guitart International Flamenco Edition” revolucionarni projekat - novu ediciju, reviziju i transkripciju prvog koncertnog repertoara za flamenko gitaru, originalno snimljenog 1936. godine, koji je označio početak flamenko koncertnog izvođenja. Tom prilikom dobio je originalnu gitaru Ramóna Montoye, najvećeg flamenko gitariste svih vremena, korišćenu za to istorijsko snimanje. Aprila 2013. godine izveo je ovaj repertoar na Univerzitetu u Sevilji, održavši koncert u sjedištu „Cátedra de Flamencología”, najprestižnije institucije na svijetu posvećene flamenko studijama. Koncert u „Casa de la Guitarra Auditorium” u Sevilji, u okviru festivala „Homenaje a losgrandes maestros de la Historia de la Guitarra Flamenca”, značajne manifestacije na kojoj nastupaju najistaknutiji flamenko gitaristi održao je 2013. godine. Trenutno je profesor na Konzervatorijumu u Terniju, gdje drži prvu službeno priznatu katedru za flamenko gitaru.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207091232_56a4d6221dc49a1af6c320b6ddcea7d9509193a8099a402ca86c31a86ebe2373.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251207091232_56a4d6221dc49a1af6c320b6ddcea7d9509193a8099a402ca86c31a86ebe2373" data-rendition-name="original" width="964" height="643" loading="lazy" alt="Huan Lorenco"> <figcaption>Huan Lorenco(Photo: KIC "Budo Tomović")</figcaption> </figure>  An Sinel (Anna Sinel) je španski ples studirala kod nekih od najpoznatijih majstora, među kojima su Reyes Orozco, Alicia Márquez, Ángeli Olga Pericet, Christian Lozano, Aida Gómez, Isabel Quintero, Dolores Giménez, Paloma Gómez, Mercedes Ruiz, Lucía Díez, Pastora Galván, Tamara López, Úrsula López, Belén Maya, Ana Morales i Maripaz Lucena, na školama „Amor de Dios” i „Conservatorio Superior de Danza de Madrid”. Dobitnica je stipendije Akademije Sociedad de Baile Español. Zahvaljujući saradnji sa Sherrill Wexler, Conchitom del Campo i Theom Dantesom, diplomirala je sa najvišim ocjenama kao instruktorka plesa, specijalizovana za španski ples. U Rimu je bila članica španske plesne grupe „La Cueva” pod vođstvom Marie Ire, gdje je takođe radila kao asistentkinja koreografa. Sa ansamblom je nastupala u više rimskih pozorišta, uključujući „Sala Umberto” i „Teatro dell’Angelo”, u predstavama kao što su „Todo cambia”, „Sami e gitani”, „Fantasia” i „Gracias a la Vida”. Kasnije je angažovana u predstavi „Os Quiero” u režiji Antonija Márqueza.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207091236_0aea5aa2dfb345c3468a94a037652856c222ff866dcf4fca96a5b2e23110a37f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251207091236_0aea5aa2dfb345c3468a94a037652856c222ff866dcf4fca96a5b2e23110a37f" data-rendition-name="original" width="639" height="963" loading="lazy" alt="An Sinel"> <figcaption>An Sinel(Photo: KIC "Budo Tomović")</figcaption> </figure>  Festival „Dani gitare u Podgorici” organizuju NVO Gitara i Aspekt Medija d.o.o. uz podršku Ministarstva kulture i medija Crne Gore, Sekretarijata za kulturu Glavnog grada, Ambasade Italije, Italijanskog kulturnog centra, Ambasade Španije, apoteke Gušmirović i KIC-a „Budo Tomović”. Ulaznice se po cijeni od pet eura mogu kupiti svakog radnog dana na biletarnici KIC-a (od devet do 20 sati), a broj za informacije i rezervacije je 020 664 237.

Petar Nikolić i flamenko duo Lorenzo-Sinel u utorak u KIC-u

Nova knjiga pjesama Gorana Sekulovića „Neprijatelj mojih kantovskih šetnji“ zauzela je važno mjesto u savremenoj crnogorskoj poeziji - ocijenjeno je na promociji održanoj sinoć u Kulturno-informativnom centru "Budo Tomović" u Podgorici, pred izuzetno posjećenim auditorijumom koji je okupio eminentne ličnosti crnogorske kulture i umjetnosti.
O knjizi su govorili akademici DANU, književnici i književni kritičari Slobodan Vukanović i Ljubomir Mudreša koji su, kako se navodi u saopštenju, u svojim izlaganjima naglasili filozofsku dimenziju Sekulovićeve poezije, njenu misaonu pročišćenost i duboku emotivnu strukturu.&nbsp;
- Posebno je istaknuto autorovo umijeće da intimno, zavičajno i univerzalno sjedini u jedinstven poetski izraz, prepoznatljiv po blagoj ironiji, meditativnim slikama i liričnom distanciranju od svakodnevice - istaknuto je u saopštenju.
Pjesnik Nikola K. Čelebić je rekao da mu je kao ljubitelju Sekulovićeve poetike bila posebna čast prisustvovati ovom nadahnutom književnom događaju.&nbsp;
- Pjesma „Jutro jugova čudesnih zvukova“ ostavila je najdublji trag na meni ne samo zbog svoje posvećenosti Aleksandru Lesu Ivanoviću, već i zbog načina na koji autor uspijeva da jugovinu pretvori u metaforu unutrašnjih kretanja, sjećanja i tihe životne filozofije. Riječ je o stihovima koji istovremeno nose toplinu zavičaja, ritam djetinjstva i snagu zrele poetske misli - istakao je Čelebić.
Sekulović je govorio o dvije njemu najdraže pjesme iz zbirke, a poseban trenutak nastao je kada je pročitao posvetu Aleksandru Lesu Ivanoviću, pjesmu „Jutro jugova čudesnih zvukova“, koja je izazvala snažan emotivni odjek među prisutnima.
JUTRO JUGOVA ČUDESNIH ZVUKOVA
(Aleksandru Lesu Ivanoviću)
Kad osvane jutro jugova,
To je moć čudesnih zvukova!
Smijeni li ga śevera jutro,
Svaki je trag jugova utro!
Tad je neveselo i hladno,
I oko je jugova gladno!
Ova raskoš kišne śete,
Śeti me kad bjeh' dijete!
Traju jutra jugova od tada,
Sa śeverom sve do sada:
Dozivaju jedno drugo stalno,
Ko' more priobalje valno!
Znam da je sudba to takva,
Da je druga bila bi nikakva!
Al' bih balsamovo jutro jugova,
Zbog njegovih čudesnih zvukova!
I još ću nešto reći za kraj:
Svako jutro jugova je raj!
Ne poznajemo ni sebe sama,
Dok ne krene s juga sjaj i tama!

Sekulovićeva knjiga pjesama „Neprijatelj mojih kantovskih šetnji“ zauzela važno mjesto u savremenoj crnogorskoj poeziji

Koncert "Pjevamo pjesme Ksenijine", Zdravka Đuranovića i Šukrije Žutog Serhatlića biće priređen u nedjelju, 7. decembra, u 20 časova, u Velikoj sali KIC-a "Budo Tomović". Soliste će pratiti orkestar Ivana Pekovića, a voditeljka programa je Nina Strugar.
Koncert "Pjevamo pjesme Ksenijine" Zdravka Đuranovića i Šukrije Žutog Serhatlića dio je manifestacije Decembarska umjetnička scena - DEUS 2025.
- Višedecenijska muzička karijera Zdravka Đuranovića, obilježena je brojnim hit pjesmama, među kojima se posebno izdvajaju one o Podgorici, potvrđene velikim brojem nagrada. Kao autor potpisuje više od 500 muzičkih djela, od kojih oko 250 na crnogorske muzičke teme, a oko 150 inspirisano Podgoricom. Đuranovićeve najpoznatije pjesme postale su dio podgoričke muzičke baštine. S velikim Narodnim orkestrom RTS-a, snimio je deset izvornih podgoričkih pjesama za radio arhivu- podsjećaju organizatori.
Šukrija Žuti Serhatlić, takođe rođeni Podgoričanin, živa legenda naše starogradske muzike, harmonikaš i kompozitor, tokom izuzetno bogate karijere iznjedrio je brojne hitove. Radni vijek proveo je u KIC-u "Budo Tomović", kao šef Orkestra Folklornog ansambla, ostajući vjeran tradiciji. 
Pored matičnog orkestra, vodi i Orkestar Podgorica, koji je posvećen očuvanju i njegovanju crnogorskog muzičkog nasljeđa. Slavu balkanskog melosa, Orkestar Podgorica pronio je širom svijeta gostujući po Evropi, SAD-u, Africi... Predstavljao je Crnu Goru na raznovrsnim domaćim i stranim manifestacijama i festivalima, na kojima je dobio značajna priznanja - Nagrada na festivalu u Edrenu (Turska), zlatna medalja na folklornom festivalu Efes (Turska) i srebrna na festivalu u Dižonu (Francuska). Sarađivao je s brojnim istaknutim umjetnicima na prostoru ex-Jugoslavije.

Koncert "Pjevamo pjesme Ksenijine" u nedjelju u KIC-u

„Putovanje Italijom“ Slobodana Vukovića je najnovija njegova knjiga u izdanju časopisa Komun@.
- Ovo su u stvari priče u putopisnom okviru, a rukopis koji sadrži Vukovićeva knjiga je putopisna proza, rafinisana, leporeka, poučna i pisana razbokorenom rečenicom koja plijeni - zapisao je, između ostalog, recezent Pero Zubac.
Mnogo što se, kako je ocijenio, da naučiti iz ove knjige - naročito o Njegošu.
- Mene je posebno dotakla. Čitalac se suočava sa opisanim prizorima gradova i predjela sa ličnostima iz Crne Gore u tim prostorima za koje je Slobodan Vuković, duhovito rekao: „Gdje je Crna Gora u Veneciji? Svuđe!” - naveo je on.
Promiču, kako je rekao, pred očima majstorski opisani znameniti italijanski gradovi.
- A posebna vrijednost su opisani susreti sa ljudima, dijalozi, autorske opaske, pitka priča o razgovoru Njegoša sa američkim admiralom. I nepoznata mi, a dragocjena zapisana Njegoševa misao: „Možda je jedino smrt put do najviše tajne, ali to niko nije posvjedočio“. Ja sam iz ove knjige, iz daleka, sa sjevera, bolje upoznao i zavolio Italiju zahvaljujući umijeću putopisanja Slobodana Vukovića - zapisao je Zubac.
S druge strane, prof. dr Sonja Tomović Šundić, koja je takođe recezent Vukovićeve knjige, ističe da je slika Italije iz pera Slobodana Vukovića čarobna.
- Kao što atribut čarobno nosi sve što izađe na svjetlost dana iz njegove stvaralačke radionice. Autor je vrstan publicista, ali posjeduje i dar da svoju putopisnu prozu ispisuje kao prvorazredno književno djelo,sa estetskim dometima i slikovitošću koja plijeni pažnju čitalaca - navela je Tomović Šundić.
Po njenim riječima, on je dočarao italijanske gradove, raskošne tragove Rima, Španske stepenice, Koloseum, njegove prekrasne trgove, fontane, galerije, muzeje, vrevu na ulicama, ali je i živo predstavio i nezaboravnu Veneciju, Bari, Napulj...
- Sve te gradove blagoslovene italske zemlje, toplinu juga i Mediterana. Čitajući njegove putopise imamo priliku da se upoznamo sa jednom od najvećih evropskih kultura, njenom renesansom, barokom i modernom umjetnošću koja Italiju čini vjekovima središtem naše civilizacije. Vuković je rafinirani opservator, njega zanose umjetnička djela, događaji koje pomno prati tokom putovanja, zanimljivi ljudi i pojave, ali i restorani i nacionalna kuhinja, vina i jela koja kuša, i koja mu pomažu da shvati način života, navike i običaje. Sve u svemu pred našim očima iskrsava to krasno podneblje u novom svjetlu, kroz brižljive opise i detalje, ali i inspiraciju i želju da svom unuku Maksimu, koji nosi ime njegovog oca, i koji je krajem Drugog svjetskog rata boravio u Italiji, pokaže veličanstvenu materijalnu i duhovnu zaostavštinu nama susjedne zemlje, od koje nas dijeli morska pučina - napisala je prof dr Tomović Šundić.
Ona takođe navodi takođe da bi „zapisi Vukovića bili nepotpuni bez podsjećanja na Njegoševa putovanja Italijom, o kojima svjedoči Ljuba Nenadović.
- Kao čovjek velikog obrazovanja, pisac nam ukazuje na najfinije spone, unutrašnje veze, pjesnika, i njegov dodir sa umjetnošću, i likovnošću, kolorita i bogatstvom izraza, koje putnike ovog i onog vremena ostavlja bez daha. Sudeći po svemu naša šira javnost će ovim novim djelom Slobodana Vukovića, dobiti štivo pitko za čitanje, prepuno simbola koji se slikovito utiskuju u našu svijest tako da postajemo aktivni sudionici jednog izuzetno nadahnutog načina pripovijedanja - zapisala je, između ostalog, ona.
Inače, Slobodan Vuković rođen je u Beranama 1940. godine, završio je Pravni fakultet, a u novinarstvo je ušao veoma rano, još kao student. Počeo u »Indexu«, listu studenata Novosadskog univerziteta i viših škola Autonomne pokrajine Vojvodine, tada najčitanijem u Vojvodini.
Bio je član prve redakcije lista „Koraci“, glasila Saveza omladine Crne Gore, zatim direktor Informativno-dokumentacionog centra Titograda, glavni i odgovorni urednik neđeljnog lista „Titogradska tribina“, sekretar Matice iseljenika Crne Gore, sekretar Republičke konferencije SSRN Crne Gore, glavni i odgovorni urednik dnevnog lista „Pobjeda“ u dva mandata, glavni i odgovorni urednik Novinske agencije Tanjug u Beogradu.
U društvenom životu Crne Gore učestvovao je više od pola vijeka. Izvještavao iz Ujedinjenih nacija, Sjedinjenih Američkih Država, Kanade, Latinske Amerike, Australije, Kine, Indonezije, Singapura, Rusije, niza evropskih zemalja. Svoje putopisne reportaže objavljivao u NIN-u, „Po- bjedi“, „Politici“, zagrebačkom „Danasu“, sarajevskom „Svijetu“.
Autor je sedamnaest knjiga. Jedan od rijetkih novinara koji je intervjuisao dva generalna sekretara Ujedinjenih nacija. Njegova zbirka „Ljudi i vrijeme“ je prva knjiga intervjua u savremenoj crnogorskoj publicistici.

„Putovanje Italijom“ Slobodana Vukovića u izdanju časopisa Komun@

U organizaciji Akcije za ljudska prava (HRA), sjutra, 5. decembra, od 14:30 do 17 časova u Evropskoj kući na Trgu Argentine u Podgorici, biće predstavljena knjiga sjećanja učesnika napada na Dubrovnik i branilaca toga grada iz perioda 1991–1992. godine.
Događaj će okupiti učesnike rata sa obje strane, koji će u razgovoru sa urednicima izdanja, rediteljem Petrom Pejakovićem i izvršnom direktoricom HRA Teom Gorjanc Prelević, otvoriti teme očuvanja sjećanja, savremenih društvenih okolnosti i važnosti sprječavanja ponavljanja tragedija iz prošlosti.
Govornici na promociji biće:
- Luko Brailo, novinar i publicista iz Dubrovnika
- Zlatko Bagoje, učesnik odbrane Dubrovnika i bivši zarobljenik u logoru Morinj
- Petar Vučeljić, svjedok iz Kotora
- Petar Pejaković, reditelj predstave Smrt u Dubrovniku i profesor FDU Cetinje
- Maša Božović, glumica
- Tea Gorjanc Prelević, izvršna direktorica HRA
Promocija se održava u okviru projekta „Opsada Dubrovnika 1991-1992: Sjećanja na rat da se zlo ne ponovi”, koji HRA i NVO Prazan prostor realizuju uz podršku Evropske unije, kroz regionalni projekat „EU podrška izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu”, koji implementira UNDP.
Ulaz je slobodan.

HRA: Promocija knjige sjećanja na opsadu Dubrovnika sjutra u Evropskoj kući

Mažoretke i Akrobatik klub „Fešta Kotor“ organizuju jubilarni 31. koncert, koji će ove godine imati poseban svečani karakter — u čast dvije decenije uspješnog postojanja i rada ovog kotorskog kolektiva.
Publiku očekuje raznovrstan i dinamičan program koji spaja mažoret ples, akrobatiku i scenski performans, uz učešće svih uzrasnih kategorija. Biće izvedene nove i zahtjevne koreografije, akrobatske tačke i scenski nastupi uz prepoznatljive kostime koji već 20 godina krase rad „Fešte“.
Tokom dvije decenije postojanja, „Fešta“ je izgradila bogatu tradiciju okupljanja djece i mladih, ostvarila značajne rezultate i učestvovala na brojnim manifestacijama i takmičenjima u zemlji i inostranstvu, postavši važan segment kulturne i sportske scene Kotora.
Termin i lokacija koncerta biće naknadno saopšteni, poručuju organizatori.

„Fešta Kotor" slavi 20 godina: Jubilarni 31. koncert

Promocija knjige pjesama i poetskih zapisa ''Neprijatelj mojih kantovskih šetnji'', autora Gorana Sekulovića, održaće se u petak, 5. decembra, u 19 časova, u Multimedijalnoj sali KIC-a "Budo Tomović", saopšteno je iz Sekretarijata za kulturu Glavnog grada.
O knjizi će govoriti akademici DANU, književnici, književni kritičari i publicisti, Slobodan Vukanović i Ljubomir Mudreša. 
 
- Sekulović na početku knjige piše: ''Znam da ove pjesme i ovi zapisi – nastali raznim povodima i dati u raznim formama u višedecenijskom rasponu – imaju sijaset stilističkih mana, ali se nadam da makar jedan dio njih nije mrtvorođenčad. U tome mi je pomogao Borhes koji kaže da poezija mora ispuniti dva uslova: imati podatak, informaciju i učiniti da se čitalac ośeća kao da je u blizini mora.- navodi se u saopštenju. 
 
Promocija knjige "Neprijatelj mojih kantovskih šetnji" dio je programa manifestacije Decembarska umjetnička scena - DEUS 2025.

DEUS: Promocija knjige pjesama ''Neprijatelj mojih kantovskih šetnji'', autora Gorana Sekulovića

Nakon Kotora, Bara i Podgorice, izložba Matice crnogorske „Kult Blažene Ozane Kotorke“ otvorena je sinoć u Herceg Novom, a izložbu je otvorio predsjednik Matice crnogorske Ivan Jovović koji je na samom početku odao počast jednoj od autorki teksta kataloga Milevi Pejaković-Vujošević, nedavno preminuloj predsjednici kotorskog Ogranka Matice crnogorske.&nbsp;
 
– To je veliki gubitak ne samo za Maticu crnogorsku već i za crnogorsku kulturu, imajući u vidu njen intelektualani i radni angažman, naročito njen doprinos sa pozicije dugogodišnje direktorice Pomorskog muzeja u Kotoru. Iskreno posvećena svom poslu, zaštiti i prezentaciji kulturne baštine Crne Gore, svoju profesionalnu djelatnost je okončala projektom za koji je smatrala da je neophodno da bude sastavni dio naše kolektivne memorije – Kult Blažene Ozane Kotorke – rekao je Jovović. 

Izložba je, prema riječima Jovovića, projektni zadatak Matice crnogorske koji je rađen s željom da tokove srednjovjekovne sakralne baštine Crne Gore, gdje Kult Blažene Ozane Kotorke zauzima posebno značenje, učine dostupnim, kako široj, tako i stručnoj javnosti, u zemlji i inostranstvu.&nbsp;
 
– Na ovoj postavci akumulirane su memoralije na Blaženu Ozanu Kotorku, koje su nastale tokom stoljeća u istorijskim spisima, književnim djelima, likovnoj i muzičkoj umjetnosti, uključujući fotografije nastale povodom ceremonije – poblaženja iz 1930. godine – rekao je Jovović.
Dodao je da izložba, uz prateći katalog predstavlja presjek društvenog života srednjovjekovnog Kotora, obuhvata najvažnije sastavnice Kulta Blažene Ozane Kotorke.&nbsp;
 
– Ova blaženica je, uz patrona grada i Kotorske biskupije Svetog Tripuna, i prije zvaničnog dekreta njenoj beatifikaciji od strane Svete Stolice 1927. godine, tokom minulih vjekova bila ličnost koja predstavlja neizostavni marker duhovnog identiteta Kotora, Boke i savremene Crne Gore. Njen kult je bio prisutan i duž Dalmacije, kao i u rodnoj Crnoj Gori, Lješanskoj nahiji, selu Relezi, gdje su je pravoslavni nazivali „Svetom Odivom“, s kojom su, po narodnom kazivanju, mještani ovog sela bili u srodstvu – rekao je Jovović. 

Katarina Kosić u dokumentima crkve, a u narodnom predanju Jovana Đujović, kao mlada crnogorska pastirica je došla u slobodni Kotor, s obzirom da je njena domovina pala pod osmansku vlast, i smjestila se u znamenitu kotorsku plemićku porodicu Buća, u kojoj je stekla prva znanja o katoličkoj vjeri. Potom je postala „ponizna kćer svetog Dominika“, odnosno monahinja dominikanskog reda, što je ostala do kraja života, provodeći ga u pokori i strogom postu.&nbsp;
 
– Na osnovu više hagiografskih izvora, kao i brojne stručne literature, upoznati smo sa životom i djelovanjem Blažene Ozane, s obzirom da su njeni savremenici zabilježili da su od kotorskih biskupa, preko predstavnika civilnih vlasti, pa do običnih građana od ove blaženice tražili savjet, utjehu i preporuku. Među svim tim radnjama i čudima, ostalo je zapisano jedno od njenih proročkih prikazanja upućeno Kotoranima prilikom opsade grada od strane osmanske vojske 1539. godine, predvođene Hajrudinom Barbarosom, gdje je smireno bodrila sugrađane riječima: „Borite se hrabro, budite uvjereni da će grad biti spasen“ – rekao je Jovović.&nbsp;
 
Istoričarka umjetnosti Radojka Abramović, koautorka teksta kataloga se osvrnula na najvažnije momente iz životopisa Blažene Ozane.
 
– Poput ptice, na svojim duhovnim krilima Blažena Ozana preletjela je beskrajno kameno more, vrhove Prokletija, zeleno plavu vodu Skadarskog jezera, Zetsku niziju i svoja krila svila u srednjovjekovnom Kotoru, pod vrletnim liticama brijega Sv. Ivan. Njena milost teče i poslije tjelesne smrti, jer Bog ne gleda na plemstvo roda, nego na plemenitost duše. Potrebno je još jedno njeno osvjedočenje u čudima pa da ova Blaženica dobije status svetice. Bez vjernih duša, ona je poput kraljice bez trona, zato joj se s nadom i strepnjom molimo i ona će nam uslišiti molitve. Na dan njenog upokojenja 27. aprila miriše pitasfor nadomak crkve, čini se miriše duša velike Blaženice. Njeno porijeklo, mošti koje počivaju u Kotoru, na granici Istoka i Zapada, mjesto je sticanja sjedinjene braće, pripadnika obije crkve. Poštovanje prema njoj najbolje ćemo izraziti naslijeđujući apostolsku ljubav prema Bogu i bližnjima. Ona je i putokaz kako da podesimo zemaljski život razvijajući ljubav i smisao žrtve, kao preduslov vječnog spasenja – rekla je Abramović.
 
U muzičkom dijelu programa nastupili su klarinetistkinja prof. Lara Bubanja i pijanista prof. Đuro Poznanović.
 
Zainteresovani građani izložbu „Kult Blažene Ozane Kotorke“ mogu pogledati do kraja decembra.

Izložba „Kult Blažene Ozane Kotorke“ otvorena u prostorijama Matice crnogorske u Herceg Novom

Kraljevsko pozorište „Zetski dom“ ugostiće u srijedu, 4. decembra u 20h jedno od najznačajnijih pozorišta iz regiona — Narodno pozorište Sombor, koje će izvesti Nušićevu komediju „Sumnjivo lice“, u režiji, adaptaciji i scenografiji Jagoša Markovića.
Kako navode i Kraljevskog pozorišta, ova kultna komedija Branislava Nušića, snažno ukorijenjena u balkansku svakodnevicu, progovara o korupciji, zabludama vlasti, birokratskom apsurdu i mentalitetu koji se ne mijenja uprkos protoku vremena. Markovićeva inscenacija ističe živu komiku teksta, dinamičnu glumačku igru i prepoznatljiv teatarski humor koji je obilježio njegov rad.
„Sumnjivo lice“ ostaje jedan od najaktuelnijih Nušićevih komada, jer sa lakoćom ogoljava slabosti društvenih struktura i odnosa moći, potvrđujući zašto je ovaj tekst više od vijeka omiljeni klasik regionalnih scena – saopšteno je.
Sve informacije o kartama mogu se dobiti na 067/428-655.

Narodno pozorište Sombor gostuje u Zetskom domu sa predstavom „Sumnjivo lice“

Novim Zakonom o strancima se neće regulisati problem migracione politike, ocijenio je za Antenu M ekonomski analitičar Mirza Mulešković. Naglašava da je i prethodnim zakonskim rješenjem bilo jasno propisano ko i pod kojim uslovima može boraviti u Crnoj Gori, pa su stranci koji su boravili u našoj zemlji, imali regulisan zakonski boravak.
- To treba naglasiti da ne bismo dovodili u situaciju da se kroz ovo zakonsko rješenje moglo drugačije ući u Crnoj Goru, već upravo, ako bi gledali taj aspekt koji će se direktno odnositi na ekonomiju, oni su morali da prođu sve kontrole i da na taj način dobiju boravište - ističe Mulešković.
Činjenica je, ističe Mulešković, da imamo veliki broj stranaca koji žive i rade u Crnoj Gori. Ali isto tako, dodaje, u posljednje vrijeme imamo podatke da su određeni stranci napustili Crnoj Goru. Ne smije se, kaže, zaboraviti da su upravo oni još od 2022. godine dominantno uticali na rekordan rast prihoda budžeta.
- Jer imate 100.000 novih građana koji troše, pa samim ti imate veće prihode u budžetu - pojašnjava Mulešković.
Bitno je, kaže, naglasiti da je u ovom trenutku preko 50% preduzeća registrovanih u Crnoj Gori u stranom vlasništvu, što jasno ukazuje da oni utiču na našu ekonomiju.
- Shodno onome što možemo da vidimo u proceduri i amandmanima Vlade, za produženje boravka izvršnih direktora u preduzećima koja su u većinskom vlasništvu stranaca neophodno je da imamo minimum tri zaposlena, od kojih su dva crnogorska državljanina. Ukoliko bi uzeli da je 50% kompanija trenutno u Crnoj Gori u stranom vlasništvu jednočlano, njima bi bilo neophodno da zaposle dodatnih 30.000 crnogorskih građana, a mi nemamo 30.000 crnogorskih građana na evidenciji Zavoda za zapošljavanje - pojašnjava on.&nbsp;
Ovakvu normu, kako kaže, stranci neće moći da ispune.
- Ono za šta sam se ja zalagao i što vidim kao moguće rješenje je da se u mjesto ovoga uvede ili plaćeni porez, odnosno nivo plaćenog porezu u toku godine, ili nivo prometa u toku godine da bi se na taj način pokazala ekonomska aktivnost određenog privrednog subjekta, jer samim tim ćemo izbjeći mogućnost da stranci ne mogu naći crnogorskog državljanina kao zaposlenog. I moramo biti svjesni da za određene privredne subjekte nije neophodno da imaju domaću radnu snagu - kaže Mulešković.
Odlazak stranaca u većem broju iz Crne Gore će, smatra, negativno uticati na javne financije.
- Jer oni svakako utiču na rast naše ekonomije, utiču na potrošnju i ako dođe do pada potrošnja zbog njihovog odlaska, mi ćemo imati problem sa javnim finansijama. A ne treba zaboraviti da se naše javne finansije dominantno finansiraju od strane indirektnih poreza, kao što je PDV koji zavisi od potrošnje. Samim tim moramo, kada donosimo zakonska rješenja, uraditi ekonomske analize i dati jasne projekcije kako će to uticati na svaki segment naše privrede. I samo ne treba zaboraviti da mi svake godine “uvozimo” veliki broj stranih radnika, jer crnogorske kompanije ne mogu da pronađu adekvatnu radnu snagu - kaže Mulešković.
Podatak Ministarstva unutrašnjih poslova da je Crnu Goru u posljednjih mjesec napustilo gotovo 9.000 Turaka, posljedica je, prema riječima Muleškovića, brze i nepromišljene odluke Vlade da se uvedu vize, ali i kritičan stav prema Zakonu o strancima.
- Iako želimo da unaprijedimo sistem, ne smijemo da postajemo rigiden sistem, ne smijemo da postajemo sistem gdje se neće moći ispuniti određeni uslovi jer Crna Gora je mala ekonomija. Crna Gora zavisi od stranih direktnih investicija, Crna Gora zavisi upravo i od potrošnje samih stranaca. Crna Gora ne može da bude konkurentna što se tiče veličine ekonomije, ali konkurentska prednost Crne Gore može da bude poslovni ambijent i liberalniji zakoni u odnosu na ostale zemlje, jer na taj način ćete da privučete strance da ulažu u Crnu Goru i razvijaju našu ekonomiju - kaže sagovornik Antene M.
Mulešković se nada da će se, u komunikaciji sa privrednicima i onima koji zastupaju interese stranaca u Crnoj Gori, ipak naći rješenje.
- Ovo su odluke koje mogu uticati negativno na našu ekonomiju i upravo zbog toga moramo da čujemo sve strane i donosioci odluka moraju uzeti u obzir ono što jesu zapravo činjenice koje dobijaju i od poslovnih udruženja. Jer to nijesu poslovne udruženja koja su trenutno u Crnoj Gori, ta poslovna udruženja već duži niz godina rade u Crnoj Gori. Upravo su oni bili inicijatori dovođenja određenih stranih investicija kod nas, a samim tim se moraju uzeti i razmatrati njihove preporuke, jer je to jedini način da kreiramo dobro zakonska rješenja - kaže Mulešković.
Bez dijaloga, zaključuje Mulešković, teško da možemo da imamo dobro zakonsko rješenje.

Mulešković: Novi Zakon o strancima ne rješava migracionu politiku i može usporiti ekonomiju

Dok se Naftna industrija Srbije (NIS) nalazi pod američkim sankcijama, raste strah građana od mogućih nestašica goriva i njegovih cijena, ali i od nestašica gasa. Ugovor sa Rusima još nije potpisan, iako je prethodni, koji je važio 10 godina, istekao još u maju. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić saopštio je juče da očekuje potpisivanje kratkoročnog ugovora sa Ruskom Federacijom, koji se, kako tvrde sagovornici Nova.rs, potpisuje na period od svega tri i maksimalno šest mjeseci. Pod znakom pitanja je i cijena.
Situacija sa NIS-om mogla bi mnogo toga da promijeni, jer bi prodaja ili preuzimanje ruskog udjela moglo da se odrazi i na gasni aranžman. Zapravo, vjerovatno već i ima veliki uticaj, jer ugovora sa Rusima još nema, a Vučić očekuje kratkoročni. Prethodni je trajao čak 10 godina uz cijenu koja je bila oko 30 odsto niža u odnosu na ostale države koje su imale ugovor sa Gaspromom, a novi bi, ukoliko se ispune očekivanja predsjednika, mogao da važi svega nekoliko mjeseci.
Miodrag Kapor, stručnjak za energetiku iz Udruženja „Monitor odgovornosti“, navodi da se ne bi oslanjao na sve što kaže predsjednik i da Rusija nije planirala da obustavi isporuku gasa.
- Kratkoročni ugovori se zaključuju na period od tri do šest mjeseci. Ne bih se oslanjao na sve što kaže predsjednik da je to stvarno tako. Ja bih prije ovo tumačio kao pokušaj da se i dalje objasni građanima da smo mi pod pritiscima zbog kojih nijesmo krivi. Ovdje se još uvijek stvara narativ, a posebno u posljednjih 10 godina, da mi navodno imamo veoma niske cijene prirodnog gasa od naših prijatelja, braće, kako god, i da zbog toga bilježimo dobre ekonomske rezultate između ostalog. Niti je jedno niti je drugo istina. Ta cijena je netransparentna, to zna samo Dušan Bajatović i njegov uzak krug saradnika. Pretpostavljamo da je nešto niža, ali to ne mora da znači - istakao je Kapor.
Smatra da je potpisivanje kratkoročnog ugovora dio strategije da se Srbija zadrži u ruskoj orbiti uticaja.
- Pokušava se predstaviti javnosti da je ovo neka bitka između Zapada i Istoka, gdje Srbija pokušava da ‘bude pametna, da bude neutralna’, i da Rusija prirodno štiti svoje interese… Pokušava da se prikaže da ona voli Srbiju, ali da mora da štiti svoje interese i da mi pažljivo biramo kako ćemo se odnositi prema toj Rusiji, te da zbog pritisaka Zapada moramo da preduzmemo neke nepopularne korake koji mogu da ugroze naše prijateljstvo sa Rusijom - naveo je Kapor.
Što se tiče cijene gasa u ovom kratkoročnom gasnom sporazumu, Kapor smatra da će ona ostati netransparentna i da neće biti nikakvog ucjenjivanja sa ruske strane oko NIS-a.
- Manje se ovdje radi o ekonomiji. Rusi bi se davno ratosiljali NIS-a i izvukli maksimalni mogući profit, a ne da puštaju da kompanija propada, konzervacijom Rafinerije i rizikovanjem prekida platnog prometa koji bi srušio akcije. U pitanju je politički uticaj. Cijena gasa će vjerovatno ostati netransparentna, tu neće biti ucjenjivanja. Mislim da se to ne dešava iza zatvorenih vrata Kremlja i Beograda, već da se razgovara kako da se u dovoljnoj mjeri zadovolji kolektivni Zapad, a da ostane postojeći politički poredak u Srbiji koji čvrsto stoji uz Rusiju. Ovo je predstava za javnost – ‘dobićemo jeftin gas, ugroženi smo’ – da se pokaže da se naše rukovodstvo bori sa pritiscima -naveo je Kapor.
Nezavisni energetski ekspert Dragan Vlaisavljević ističe da cijena gasa, iako je riječ o kratkoročnom sporazumu, ne bi trebalo da bude skuplja. On navodi da cijene tog energenta na berzama padaju i da su sada oko 28 eura po megavat-satu bez transporta.
- Ne očekujem da će biti skuplje, ali nije isključeno. Kratkoročnost ugovora već govori nešto drugo. To znači da je pozicija prodavca prema kupcu takva da on ne želi da zaključi dugoročan ugovor u ovom trenutku. To može da znači nepovoljniju poziciju po nas dugoročno, ali kratkoročno, za tih tri do šest mjeseci, nikakvih promjena neće biti - smatra Vlaisavljević.
Kada je riječ o uredbi Evropske unije o potpunoj zabrani ruskog gasa do 2027. godine, obojica sagovornika Nova.rs saglasni su da se ona neće odraziti na nas ni na eventualni kratkoročni ugovor koji je predsjednik Srbije spominjao.
- To važi za države Evropske unije, ne mora da znači da će se odnositi na nas. Bugarska ima pravo da zbog svoje nacionalne bezbjednosti obustavi dotok prirodnog gasa Srbiji, po međunarodnom pravu. To je uradila i Poljska, koja je odmah na početku agresije u Ukrajini obustavila dotok gasa prema Njemačkoj kroz Jamal gasovod. Bugarska to neće uraditi na svoju ruku bez dogovora sa EU i SAD. Ne postoje naznake da postoji prijetnja prekidu dotoka prirodnog gasa. Taj kratkoročni ugovor bi trebalo da se odvija nesmetano, osim ako Ukrajina, koliko vidimo, dronovima ne ugrozi snabdijevanje tako što će ugroziti infrastrukturu na ruskoj teritoriji ili na međunarodnim vodama. Postoji određena opasnost od prekida snabdijevanja koja je izvan moći EU i SAD - naveo je Kapor.
On smatra da je kod ove uredbe fokus na tome da EU prestane da uvozi ruske energente, prvo kratkoročno, a onda i dugoročno od 2027. godine. To se, po njegovom mišljenju, odvija po planu, tako da je sada Srbija manji fokus interesa, te da će taj kratkoročni ugovor koji bi Srbija trebalo da zaključi sa Rusijom vjerovatno neometano trajati do kraja.
Vlaisavljević ističe da bi ovaj kratkoročni ugovor vjerovatno važio najkasnije do ljeta sljedeće godine i da za to vrijeme neće biti nikakvog uticaja ove uredbe EU, već da će sve biti kao i do sada.
- Malo je vjerovatno da Bugarska prekine dotok gasa, jer taj neki dil koji je napravila EU za sada se ne odnosi na tranzite, tako da ne bi trebalo da bude problema. Ono što treba da bude od interesa jeste šta će se pregovarati od proljeća sljedeće godine za punjenje Banatskog dvora (jer će se on sada prazniti), odnosno koji će se gas koristiti i po kojoj cijeni. Tada kreće ona priča koja je malo dugoročnija – priprema za zimu 2026/2027 - naveo je Vlaisavljević.
Ono što nijesmo čuli od Aleksandra Vučića jeste da li će Srbija ući u pregovore sa nekim drugim partnerima o gasu, budući da nema dugoročnog sporazuma. Nismo obaviješteni ni šta je srpska strana tražila u tim pregovorima sa Rusima. Prema nekim informacijama, ranije je tražen ugovor na tri godine, ali se to mijenjalo zbog uredbe EU i moguće zabrane dotoka ruskog gasa kroz zemlje EU.

Cijena gasa bi mogla da ostane tajna, aranžman na samo šest mjeseci: Kakav kratkoročni ugovor Vučić očekuje od Rusa?

Inicijativa DPS-a da EU vodi proces provjere biračkih spiskova država Zapadnog Balkana u potpunosti je u duhu onoga što već godinama CeMI predlaže sa srpskim nevladinim organizacijama CRTA i CeSID. Naša inicijativa, jasno ukazuje da se birački spiskovi moraju uparivati regionalno, jer je problem prekograničnog glasanja sistemski, organizovan i ne može ga riješiti nijedna država sama – kazao je za Pobjedu analitičar i predsjednik Upravnog odbora CeMI-ja Zlatko Vujović, pozivajući i druge partije u Crnoj Gori, Srbiji, Bosni i Hercegovini i širom regiona da podrže tu inicijativu i da kroz svoje političke i evropske kontakte insistiraju da ona postane dio obaveznih EU uslova u procesu integracija.
DPS je najavio da će početkom naredne godine pokrenuti inicijativu u Briselu koja se tiče provjere i uparivanja biračkih spiskova u državama Zapadnog Balkana, da će tražiti da eksperti EU rade na uparivanju biračkih spiskova, te da svaka država – Srbija, BiH i Crna Gora – treba da otvori svoje spiskove i omogući njihovu međusobnu razmjenu, kako bi se spriječio nastavak izbornog turizma.
Na pitanje koliko je najavljena inicijativa DPS-a slična onoj koju je ranije podnio CeMI sa organizacijama CRTA i CeSID, Vujović je kazao da je ta inicijativa u potpunosti u duhu onoga što već godinama predlažu te tri organizacije.
<h3>PROBLEM</h3>
- Nakon krađe lokalnih izbora u Srbiji i masovnog nezakonitog upisivanja birača, posebno na tromeđi Srbija – Bosna i Hercegovina – Crna Gora, postalo je jasno da se radi o najvećem problemu integriteta izbora u regionu. I ne samo kada je riječ o ovim zemljama. Taj problem postoji, istina u manjem obimu i na tromeđi Albanija – Kosovo – Sjeverna Makedonija, ali i u Moldviji, Kakvkazu. To je postao dominantan trend kada je riječ o pokušajima prekrajanja izborne volje. Međutim, iako je ovakvih slučajeva bilo i decenijama unazad, niko to nije izveo u tolikom obimu, i uz angažovanje gotovo kompletne državne administracije kao srpske vlasti na lokalnim izborima u Srbiji. Tako da je problem dobio na vidljivosti i upalio alarm – kazao je Vujović.
Istakao je da njihova, zajednička inicijativa nevladinih organizacija, jasno ukazuje da se birački spiskovi moraju uparivati regionalno, jer je problem prekograničnog glasanja sistemski, organizovan i ne može ga riješiti nijedna država sama.
- U tom smislu, stav DPS-a vidim kao podršku inicijativi koju smo mi već pokrenuli, i dobro je što politički akteri prepoznaju njen značaj. Pozivam i druge partije u Crnoj Gori, Srbiji, Bosni i Hercegovini i širom regiona da je podrže i da kroz svoje političke i evropske kontakte insistiraju da ona postane dio obaveznih EU uslova u procesu integracija – istakao je Vujović.
Upitan kakav ishod inicijative DPS-a očekuje, Vujović je rekao da vjeruje da će inicijativa dati podsticaj za ozbiljniji dijalog na nivou EU, posebno ako je velike evropske partijske porodice podrže.
- Međutim, suštinski, ishod zavisi od toga da li će se više političkih aktera u regionu jasno izjasniti da žele transparentne biračke spiskove i da se prekogranične zloupotrebe iskorijene.
Prema njegovim riječima, ono što je važno razumjeti jeste da se inicijativa CeMI-ja, CRTA-e i CeSID-a mora posmatrati kao grudva snijega bačena sa vrha planine.
- Te tri organizacije same po sebi nemaju političku snagu da nametnu rješenje državama u regionu, ali smo svjesno pokrenuli proces – pustili smo grudvu u nadi da će, uz naše stalne podsticaje, analize i javni pritisak, pokrenuti lavinu koja treba da dovede do stvarne političke i institucionalne promjene. U tom kontekstu, dobro je što se sada i politički akteri, poput DPS-a, priključuju toj temi. To samo potvrđuje da je inicijativa prodrla u javni i politički prostor. Pozivam i druge partije da je podrže i da kroz svoje partnere u Evropskom parlamentu pomognu da se pitanje regionalne provjere biračkih spiskova nametne kao obavezan kriterijum u procesu evropskih integracija – istakao je Vujović.
Na pitanje što očekuje u pogledu saradnje Srbije, BiH i Crne Gore po tom pitanju, posebno imajući u vidu da do sada nije bilo volje Srbije da sarađuje, Vujović je rekao da je realno očekivati da se ovaj problem ne može riješiti bez obavezujuće uloge Evropske unije.
- Do sada nije bilo političke volje, posebno ne u Srbiji, da se otvore spiskovi i provjere nezakonito prijavljeni birači. Danas imamo situaciju da se hiljade autobusa birača dovozi na tromeđu Srbija – BiH – Crna Gora, gdje veliki broj njih ima nezakonito prijavljeno prebivalište, često na adresama na kojima nikada nijesu živjeli. To je direktan napad na integritet izbora u sve tri zemlje. Zato i insistiramo da EU preuzme inicijativu da proces regionalne provjere biračkih spiskova postane moguć, jer jedino tako možemo doći do rezultata. Pod pritiskom EU, vjerujem da će i Srbija morati da sarađuje – kazao je Vujović.
On je, na pitanje zašto MUP Crne Gore nije reagovao na podatke koje je CeMI dostavio o biračima koji glasaju u više država, rekao da je to pitanje za institucije, ali je, kako je kazao, jasno da je nedostajala politička volja da se problem riješi.
<h3>KONKRETNO</h3>
- CeMI je MUP-u dostavio konkretne slučajeve, više od 3.000, sa dokazima da isti birači glasaju u Crnoj Gori, Srbiji, a ponekad i u Bosni i Hercegovini, što je zakonski nemoguće i mora rezultirati brisanjem iz biračkog spiska Crne Gore, jer biračko pravo proizilazi iz državljanstva i prebivališta. U slučaju Crne Gore i Srbije ne postoji mogućnost posjedovanja dvojnog državljanstva, tako da svi oni koji su se našli u oba biračka spiska nezakonito posjeduju crnogorsko državljanstvo i nezakonito glasaju. U slučaju provjere biračkog spiska za opštinu Herceg Novi utvrđeno je da je čak 10,5 odsto birača nezakonito upisano u birački spisak, a da postoje 82 slučaja lica koja glasaju u sve tri zemlje. Umjesto da institucije iskoriste priliku da otkriju i procesuiraju masovne zloupotrebe, desilo se suprotno – kazao je Vujović.
Prema njegovim riječima, Agencija za zaštitu ličnih podataka uključila se u proces na način koji je doveo do toga da naloži MUP-u da uništi dokumentaciju i dokaze o zloupotrebama biračkog prava i državljanstva.
- Prema informacijama koje smo dobili, MUP je taj nalog i izvršio. Na taj način su uništeni ključni dokazi o masovnim izbornim zloupotrebama i mogućem kriminalnom djelovanju, čime je nanesena ogromna šteta ne samo izbornom integritetu, već i mogućnosti da se ti slučajevi ikada do kraja istraže – rekao je Vujović.
Kazao je da su, istovremeno, i institucije u Srbiji doprinijele opstrukciji.
- Vlada Srbije je značajno otežala softversku provjeru prebivališta i biračkog prava, čime je praktično onemogućila istraživačima, organizacijama i zainteresovanoj javnosti da dođu do dokaza o postojanju ovih prekograničnih zloupotreba. Prema projekcijama iz studije CeMI-ja ukupan broj lica koja se bez pravnog osnova nalaze u biračkom spisku Crne Gore kreće se između 83.000 i 114.000 birača.
Do ove procjene dolazi se kombinovanjem dvije kategorije: prvo, između 21.000 i 22.000 crnogorskih državljana koji žive van države i čije je prebivalište „upitno“, odnosno faktički ne žive u Crnoj Gori, i drugo – 62.000 do 92.000 građana koji su nakon 3. juna 2006. godine stekli državljanstva Srbije, BiH, SAD ili država EU, a da, suprotno zakonu, nijesu brisani iz crnogorskog registra državljana. Studija jasno pokazuje da ukupni potencijalni uticaj ove kategorije na birački spisak iznosi do 114.000 upisa, što je razmjera koja duboko narušava zakonitost i integritet izbornog procesa u Crnoj Gori – istakao je Vujović.
Kazao je da je riječ o ogromnom problemu, a dosadašnja praksa, kako je istakao, pokazuje da institucije same od sebe neće riješiti problem, već da je potrebna spoljna, nezavisna kontrola – idealno kroz Evropsku uniju – kako bi se spriječile sistemske, organizovane manipulacije biračkog prava u regionu.
<h3>Čista politička kalkulacija</h3>
Na pitanje zašto godinama izostaje politička volja da se srede birački spiskovi, Vujović je rekao da je razlog vrlo jednostavan - radi se o čistoj političkoj kalkulaciji.
- Sve dok značajan broj birača može da glasa na osnovu fiktivnog ili nezakonitog prebivališta, postojala je procjena da takvo stanje ide u korist određenim političkim strukturama. Nekadašnja opozicija je godinama najglasnije zahtijevala da se ovaj problem riješi, ali od trenutka kada je postala vlast, to interesovanje je gotovo potpuno nestalo. Razlog je jasan: sada i nova vlast procjenjuje da joj ovakvo stanje može pomoći da zadrži ili ojača političku poziciju – kazao je Vujović.
Prema njegovim riječima, analize CeMI-ja i operativne procjene sa terena, pokazuju da dominantna većina onih koji nezakonito glasaju u Crnoj Gori jesu lica koja, pored srpskog, imaju i nezakonito crnogorsko državljanstvo, uz veliki broj onih koji imaju ne manje od dva prebivališta.
- Samo u Srbiji živi najmanje 30.000 takvih birača koji redovno dolaze u Crnu Goru i koriste biračko pravo, dok se dodatno ne računaju oni koji žive u Crnoj Gori, ali su nezakonito nosioci crnogorskog državljanstva. Procjena dijela političkih struktura – i bivših i sadašnjih – jeste da ova grupa birača u velikoj mjeri može opredijeliti ishod izbora. Umjesto da se taj problem zaustavi, sve češće se čuju inicijative dijela vlasti o uvođenju dvojnog državljanstva Crne Gore i Srbije, što bi vjerovatno dovelo do dramatične eskalacije postojećeg problema. U tom slučaju govorili bismo o stotinama hiljada birača sa pravom glasa u Crnoj Gori, iako ne žive u državi. To bi u potpunosti obesmislilo birački spisak i izborni proces. Zbog toga je jasno da se ovaj problem ne može riješiti bez snažnog evropskog angažmana. Samo EU, kroz obavezujuće standarde i stroge kontrole, koje podrazumijevaju upoređenje biračkih spiskova, moguće i na EU nivou, može natjerati države regiona da prekinu praksu masovnih zloupotreba. Ulaskom Crne Gore u EU taj proces će se vjerovatno ubrzati – istakao je Vujović.

Vujović: Proces regionalne provjere biračkih spiskova da bude obavezan kriterijum u procesu evropskih integracija

Bukurešt je na jučerašnjim lokalnim izborima izabrao liberalnog gradonačelnika, pokazali su djelimični rezultati, čime je premijer Ilije Boložan ojačao svoju poziciju unutar krhke proevropske vladajuće koalicije, dok je poraz doživio kandidat krajnje desnice koji je važio za favorita.
Uticajna funkcija bila je upražnjena od maja, kada je nezavisni centristički kandidat Nikušor Dan pobijedio na ponovljenim predsjedničkim izborima, godinu dana nakon što je započeo drugi mandat na mjestu gradonačelnika. Istraživanja su ranije pokazivala da Bukurešt prijeti da postane prva prijestonica Evropske unije koju vodi političar krajnje desnice.
Umjesto toga, Dana će zamijeniti Ciprijan Ćuku, blizak saveznik liberalnog premijera Boložana, koji je osvojio 35,4 odsto glasova, prema zvaničnim preliminarnim rezultatima zasnovanim na prebrojanih 90 odsto glasova.
Anka Aleksandresku, koju je podržala opoziciona krajnje desničarska Alijansa za ujedinjenje Rumuna (AUR), zauzela je drugo mjesto sa 22,35 odsto, što je i dalje značajan rezultat za najveći grad u zemlji koji ne važi za uporište krajnje desnice.
Stranka AUR, koja se prema anketama nalazi na prvom mjestu po popularnosti, protivi se vojnoj pomoći susjednoj Ukrajini, kritična je prema rukovodstvu Evropske unije i podržava politike američkog predsjednika Donalda Trampa, uključujući one u vezi sa energentima i imigracijom.
Naredni parlamentarni izbori u Rumuniji zakazani su za 2028. godinu.
Aleksandresku je tijesno nadmašila ljevičara Danijela Balutu, kandidata Socijaldemokratske partije, koja je najveća u vladajućoj koaliciji i koja je kritikovala Boložanove planove za smanjenje broja zaposlenih u javnom sektoru i budžetske potrošnje.
„Doći će do promjene odnosa snaga unutar vladajuće koalicije“, rekao je Sergiju Miškoj, profesor političkih nauka na Univerzitetu Babeš-Boljai. „Ova pobjeda… daje novi zamah Liberalnoj partiji i obezbjeđuje da vladajuća koalicija nastavi dalje svojim putem“.
Očekuje se da će vlada preživjeti glasanje o nepovjerenju kasnije ovog mjeseca povodom reforme sudijskih penzija, a pobjeda Ćukua dala je Boložanu dodatno oružje protiv budućih otpora.
- Osim ove pobjede, vjerujem da je dobro da se ova koalicija nastavi, jer je vlada obećala reforme i vrijeme je da se one sprovedu - rekao je Ćuku sinoć. „Sa svoje pozicije ću na političkom nivou pomoći da se te reforme ostvare“.
Jučerašnje glasanje održano je godinu nakon što je Rumunija poništila predsjedničke izbore zbog sumnje u rusko miješanje koje je išlo u korist krajnje desničarskom kandidatu.
Poništavanje izbora gurnulo je Rumuniju u najtežu političku krizu u posljednjih nekoliko decenija, otkrilo njenu duboku ranjivost na hibridne napade i dezinformacije, podijelilo birače, uzdrmalo tržišta i ugrozilo kreditni rejting zemlje.
- Glasao sam da se stvari ne promijene na gore. Čini se da je talas ekstremizma veoma opasan i da moramo učiniti sve što je moguće da ga zaustavimo - , rekao je 46-godišnji turistički vodič Šerban Riga.

Liberal pobijedio kandidata krajnje desnice i postao gradonačelnik rumunske prijestonice

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

Predsjednik Opštine Berane Đole Lutovac u razgovoru za portal ETV govori o važnim temama: &nbsp;životu građana i odlazak mladih, dugu opštine i finansijskoj disciplini, značaju auto-puta, situaciji oko spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, sudbini Autobuske stanice, ali govori i o kapitalnim projektima koji mijenjaju urbanu sliku grada. <h2>Stabilizacija tržišta rada i povratak mladih</h2> Portal ETV: Kako danas žive građani Berana? Da li napuštaju grad ili ostaju na svojim ognjištima? Koliko je trenutno nezaposlenih? LUTOVAC: Građani Berana žive u sredini koja se ubrzano mijenja. Posljednjih godinu dana bilježimo stabilizaciju tržišta rada i smanjenje broja nezaposlenih, prije svega zahvaljujući novim projektima, investicijama i rastu privatnog sektora. Istina je da dio mladih odlazi radi školovanja i profesionalnog napretka, ali jednako tako vidimo i povratak ljudi koji žele da rade i žive u Beranama. Naš posao je da stvorimo uslove da se ovdje ostaje — kroz bolju infrastrukturu, stabilne servise i otvaranje novih radnih mjesta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950" data-rendition-name="original" width="768" height="512" loading="lazy" alt="Berane"> <figcaption>Berane(Photo: Montenegro Tourist Service)</figcaption> </figure>  <h2>Auto-put otvara novu razvojnu fazu</h2> Portal ETV: Šta će Beranama donijeti izgradnja dionice auto-puta? Da li to otvara vrata daljem razvoju i na koji način? LUTOVAC: Auto-put je strateška šansa. Saobraćajno povezivanje znači bržu komunikaciju sa Podgoricom, aerodromima i tržištima, što je preduslov za razvoj privrede, turizma i logistike. Veća dostupnost čini Berane atraktivnijim investitorima, a građanima pruža bolje uslove za život. To je početak jedne nove razvojne faze našeg grada. <h2>Finansijska disciplina i stabilno poslovanje</h2> Portal ETV: Koliki je dug Opštine Berane? Prema kome postoji dug i kako se on servisira? LUTOVAC: Opština Berane redovno izvršava sve obaveze i servisira postojeće dugove u skladu sa zakonom i usvojenom dinamikom. Prioritet nam je finansijska stabilnost i uredno poslovanje, zbog čega smo strogo disciplinovani kada je u pitanju javna potrošnja. Dugovanja iz ranijih godina uglavnom se odnose na poreze i doprinose, a tekuće obaveze se izmiruju redovno. Dug je ostao na nivou sa početka godine — malo iznad 18 miliona eura — a očekujemo zakonsko rješenje koje će omogućiti njegovo osjetno smanjenje. Takođe, uvećali smo imovinu Opštine za više od milion eura. <h2>Opština nema veze sa spomenikom Đurišiću</h2> Portal ETV: Berane su nedavno postale epicentar dešavanja zbog spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću. Kako se tumači takva epizoda i da li ste Vi odgovorni za nemile događaje koji su uslijedili? LUTOVAC: Opština Berane je institucija koja poštuje zakon i Ustav Crne Gore. Svi događaji koji su se desili bili su van institucionalnog okvira, a lokalna uprava nije bila involvirana u aktivnosti te vrste. Naša pozicija je jasna: grad mora ostati prostor stabilnosti, suživota i razvoja. Fokusirani smo na projekte i na kvalitetan život građana, a ne na teme koje dijele društvo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić"> <figcaption>Spomenik Pavlu Đurišiću(Photo: Pobjeda)</figcaption> </figure>  <h2>Autobuska stanica ostaje na istoj lokaciji — slijedi rekonstrukcija</h2> Portal ETV: Najavili ste rješavanje problema Autobuske stanice. Šta je do sada urađeno? LUTOVAC: Opština Berane je već preduzela niz konkretnih aktivnosti. U toku je izrada dokumentacije za osnivanje opštinskog preduzeća koje će upravljati stanicom. Izvršeno je statičko ispitivanje prenosačkog dijela objekta, koje je pokazalo da konstrukcija nije stabilna, pa je taj dio uklonjen. Trenutno se izrađuje projektna dokumentacija za njegovu rekonstrukciju. Sprovode se sve neophodne administrativne procedure, a donijeta je odluka da Autobuska stanica ostaje na postojećoj lokaciji, uz faznu sanaciju i unapređenje prostora. <h2>Kapitalni projekti</h2> Portal ETV: Na kojim razvojnim projektima radite? Šta novo planirate za građane? LUTOVAC: Opština Berane realizuje i priprema čitav niz kapitalnih projekata koji će unaprijediti saobraćaj, komunalnu infrastrukturu i kvalitet života građana. <h3>Veliki projekti za 2026. godinu:</h3> <ul> <li>Rekonstrukcija Luške ulice – 5,5 miliona eura</li> <li>Izgradnja gradske pijace – 5 miliona eura</li> <li>Rekonstrukcija magistralnog puta kroz Budimlju – preko 1 milion eura</li> <li>Izgradnja ulice koja povezuje zaobilaznicu i IDEA market – iz kapitalnog budžeta Opštine</li> </ul> Radovi planirani i započeti u 2025. godini: <ul> <li>Nastavak izgradnje obilaznice i regulacija rijeke Makve – 3,5 miliona eura</li> <li>Dapsićko–Polički vodovod i vodovod Zagrad – oko 1 milion eura</li> </ul> U pripremi: <ul> <li>javna garaža,</li> <li>rekonstrukcija ulica u Novom naselju,</li> <li>nove investicije za koje se priprema projektno-tehnička dokumentacija.</li> </ul> Sve ove aktivnosti dio su šire strategije modernizacije grada, a cilj je da građane Berana u narednom periodu obradujemo novim, vidljivim i kvalitetnim rezultatima.

Đole Lutovac: Opština Berane nema veze sa spomenikom Pavlu Đurišiću — poštujemo Ustav i zakon

Mještani Botuna su sa današnjeg masovnom protesta pod sloganom “Protiv kolektora – da Zeta živi” poručili da neće odustati od borbe protiv izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u njihovom naselju, ističući da brane svoje domove, zdravlje i životnu sredinu, ali naglašavajući da su i dalje spremni na dijalog ukoliko postoji prostor za kompromis. Poručili su i da će svi reći NE ovom projektu na referendumu zakazanom za 14. decembar. Okupljeni su protest počeli minutom ćutanja preminulom komšiji Zoranu Vukčeviću koji je bio uz njih, kako su poručili organizatori, do zadnjeg trena. Na skupu su bili istaknuti transparenti, poput "Budućnost u kopačkama, a ne sa maskama! FK Cijevna", "Nećemo kolektor"... Okupljenima se obratila mlada Botunjanka Milica Stojanović koja je kazala da Botun nije neuspjeli eksperiment i boli ih što ovo mjesto svi hoće da iskoriste. Kako je kazala, godinama žive sa strahom od bazena crvenog mulja, a izgleda da to nije bilo dovoljno, nego žele da im nametnu još jedan teret i brigu i izvor straha - kolektor, prenosi Portal RTCG. - Pitamo zašto baš ovdje i zašto opet Zeta. Jesu li naši životi manje važni. Danas moramo biti glasni, jer ako budemo ćutali, Botun više neće imati ko da brani - poručila je ona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Njena vršnjakinja Anja Kažić je takođe naglasila da su godinama patili zbog industrije u ovom selu koji mladima truje živote i budućnost i poručila da neće dozvoliti kolektor i spalionicu u Botunu. Duško Stijepović je pozdravio i stanovnike drugih djelova Podgorice koji su došli da im daju podršku. - Mi nemamo nazad kud, uložili smo napor i ulažemo naše živote da istrajemo u ovoj borbi protiv krupnog kapitala i zastarjelih tehnologija. Ima prostora još da neko izađe i kaže da može da se nađe kompromis, a do tada se nećemo pomjeriti ni pedalj odavde i davaćemo pasivni otpor - kazao je Stijepović. Slavko Vukčević je pitao da li je postrojenje koje planiraju da grade u Botunu isto kao ono pored kojeg je živio premijer Milojko Spajić u Japanu, prenosi Dan. - Siguran sam da će Botunjani pobijediti i ostaviti mladima primjer kako se čuva životna sredina - kazao je Vukčević. Očekuje da uz pomoć poslanika DNP-a Milana Kneževića i SNP-a Slađane Kaluđerović zaustave ovaj projekat i ostave dobar primjer mlađim generacijama kako se čuva životna sredine. On je pozvao sve da izađu na referendum 14. decembra i glasaju protiv ovog postrojenja na ovoj lokaciji. Mihailo Ćetković je kazao da se oko pitanja kolektora ujedinila cijela Crna Gora i poručio gradonačelniku Saši Mujoviću da su mještani ovog kraja "tvrd orah". - Mi smo podnijeli veliku žrtvu, a vi gradite kolektor gdje nikoga ne ugrožava- kazao je Ćetković. Protestu, pored lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića, prisustvovali su predsjednici Opštine i Skupštine opštine Zeta, potpredsjednik Vlade Mihailo Asanović i Aleksandar Kojičić, bivši lider SNP-a i član DNP-a Predrag Bulatović... <h2>Asanović: Ovaj zagađivač gori od KAP-a</h2> Prvi čovjek Zete Mihailo Asanović poručio je da od borbe neće odustati. - Tvrdim da je ovaj zagađivač gori od KAP-a. Ako vide korist od spalionice, dozvoliće mulj i iz Evrope da se doprema ovdje - tvrdi Asanović, prenosi Dan. On je poručio gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću da mu ne šalje posrednike koji bi trebalo da ga ubijede da je projekat kolektora dobar. - Nude nam radna mjesta, ne želimo da zarađujemo na muci ovog naroda. Nudim Mujoviću da nam prevede zemlju, Ćemovsko polje, jer imamo firme koje bi tamo otvorile ne 50 radnih mjesta, nego mnogo više - kazao je Asanović i dodao da je 14. decembra ne glasaju za političke partije već za Zetu. - Zeta nam je jedina partija, pošaljimo poruku da se sa narodom ne mogu igrati - kazao je Asanović. Branko Novaković iz SNP-a Zeta pozvao je sve koji vjeruju u snagu zajedničke odluke da izađu na referendum. - Botun nije sredstvo za eksperiment, Botun je dom- kazao je on. Mještanin Jagoš Bećirović rekao je razočaran i da ga boli nebriga prema građanima. - Tužan sam što se iznad života stavlja novac.Ne ubijajte projektima, preko naših života se sticao novac, urazumite se. Pustite da liječimo ovu sredinu, država se brani brigom - poručio je Bećirović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: Srđa Boljević/Dan)</figcaption> </figure>  <h2>Krstović: Pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju</h2> Odbornik Demokrata Luka Krstović kazao je da pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju. - Napredovaćemo svakog dana sve više. Na referendum svi slobodno da izađemo, a nakon toga, ako treba i skupština ovdje da se održi - rekao je Krstović. Predsjednik SO Zeta Aleksandar Kojičić rekao je da su bili protiv izgradnje kolektora 40 godina i nada se da borbu oko postrojenja neće ostaviti mladim generacijama. - Hrabrosti i ljubavi imamo da se borimo za našu Zetu - poručio je on. Miroslav Brajović iz Nove srpske demokratije poručio je da današnji skup nije zbog ličnih ili partijskih interesa. - Tu smo samo da sačuvamo Botun. Spajiću je pružena šansa da učini nešto za Zetu - rekao je on i poručio premijeru da "prekine sa cirkusom i naredi da se postrojenje gradi u Podgorici". - Kakvu obavezu ima ja, sa mojom Zetom, prema svima vama, ako vi nemate obavezu prema referendumu?- pitao je. Svetozar Ulićević iz Prave Crne Gore pozvao je stanovnike Zete da izađu na referendum. - Izađimo na birališta, ne da biramo, jer nam ništa nije ponuđeno, nego da kažemo ne - rekao je Ulićević. <h2>"Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila"</h2> Kako su Botunjani naveli u pozivu za današnji skup, ovo je dan kada se pokazuje snaga naroda, jedinstvo komšija i ljubav prema mjestu u kojem žive. - Naš dom, naša voda, naša zemlja, naša budućnost. Niko je neće čuvati ako to ne učinimo mi - poručili su. Trenutak je, kako navode, kada stoje zajedno i kada se njihov glas čuje najjače. - Tada svako od nas znači. Zato pozivamo sve građane Botuna i cijele Zete da se okupe u što većem broju. Da zajedno i glasno poručimo: Ne damo rijeku, ne damo zemlju, ne damo život. Dođi ti. Dođi sa porodicom. Povedi komšije i prijatelje. Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila - naveli su u pozivu na protest. Mještani Botuna su 14. novembra podigli šator u ovom naselju u znak protesta protiv početka gradnje postrojenja dok se ne održi referendum u Zeti 14. decembra. Komunalna inspekcija je mještanima Botuna dva puta uručila rješenje kojim se nalaže uklanjanje šatora postavljenog uz gradilište. Botunjani su demontirali šatore, ali su nikli novi na lokaciji predviđenoj za gradnju postrojenja, a na teren su izveli i mehanizaciju. Nakon sastanka sa gradonačelnikom Podgorice Sašom Mujovićem, obje strane ostale su pri svojim stavovima – Glavni grad da je postrojenje neophodno, mještani da ga na toj lokaciji neće dozvoliti. Mujović je istakao da je cilj bio pokazati poštovanje prema građanima Botuna te ih upoznati sa planiranim benefitima projekta. – Ovo je prvenstveno zdravstveni projekat od značaja za Podgoricu i Zetu. Spremni smo da obezbijedimo sve garancije i kontrole kako bismo dokazali da nema štetnog uticaja – kazao je on. Mujović je najavio da bi, po završetku izgradnje, oko 30 odsto teritorije Zete bilo priključeno na postrojenje, te da se razmatra model zajedničkog upravljanja kako bi benefite imale obje opštine, uz mjerne standarde kvaliteta vazduha i povlačenje projekta ukoliko se pokaže štetnost. Podršku Glavnom gradu ponovo je izrazio i premijer Milojko Spajić. – Vlada stoji iza Glavnog grada i iza realizacije ovog projekta – kazao je Spajić. Rok za početak radova je 31. decembar. Odlaganje bi, prema riječima nadležnih, uzrokovalo značajne finansijske gubitke, ali i otvorilo pitanje kredibiliteta Crne Gore u procesu evropskih integracija.