<p>Narodni muzej Crne Gore i ove godine organizuje raznovrsne edukativno-kreativne radionice „Ljeto u muzeju“ od 4. jula. Ovi programi namijenjeni su i djeci i starijima.</p>
<p>- Program Ljeto u muzeju nastavlja tradiciju povezivanja kulture, znanja i zabave kroz raznovrsne radionice i događaje prilagođene svim uzrastima. Za razliku od klasičnog načina učenja, muzejski programi omogućavaju neposredan dodir sa istorijom i umjetnošću. Učesnici uče kroz iskustvo: dodiruju, posmatraju, analiziraju i stvaraju, a sve to rezultira dubljim razumijevanjem i dugotrajnim utiscima - naveli su oni u saopštenju.</p>
<p>Radionice su, kažu, pažljivo koncipirane kako bi kod djece, mladih i odraslih podstakle kreativno izražavanje, timski duh i kritičko razmišljanje.</p>
<p>- Kroz igru, dijalog i stvaralaštvo, svi učesnici imaju priliku da istraže muzejski svijet iz drugačije perspektive - istakli su u Narodnom muzeju.</p>
<p>Prva radionica „Reljefi iz muzejske mašte“ biće održana 4. jula, u 10 časova, u prostorijama CGU Miodrag Dado Đurić.</p>
<p>Pozivaju sve male kreativce od 6 do 12 godina da im se pridruže na posebnoj umjetničkoj radionici gdje će stvarati reljefe inspirisane posjetom muzeju.</p>
<p>- Nakon kratkog obilaska muzejske postavke djeca će, kroz oblikovanje i modelovanje u glini, imati priliku da izraze vlastiti doživljaj. Kroz igru i stvaralaštvo upoznaćemo osnovne pojmove reljefa, teksture i volumena, a sve to uz stručno vođenje muzejskih edukatora. Dođite da zajedno učimo, stvaramo i rastemo - jer ljeto u muzeju nije samo odmor, već i putovanje kroz znanje i umjetnost - istakli su u saopštenju.</p>
<p>Broj polaznika je ograničen na 10 učesnika, a zainteresovani se mogu prijaviti do 2. jula 2025. godine na mejl: tamara.djuranovic@narodnimuzej.me ili ivanis.bojana@t-com.me.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Kultura

„Ljeto u muzeju“ od 4. jula

<p>Uoči večerašnjeg izvođenje predstave “Gospoda Glembajevi” u Narodnom pozorištu u Beogradu, pred publiku je izašao kompletan glumački ansambl, prepustivši riječ Svetozaru Cvetkoviću, koji se obratio u znak solidarnosti sa kolegama iz CNP-a, čijeg je reditelja <b>Danila Marunovića</b> danas više sati saslušala i potom protjerala iz države srpska BIA.</p>
<p>U emotivnom obraćanju Cvetković je istakao da se, kao jedini član ansambla iz Beograda, osjećao pozvanim da uzvrati lijepo gostoprimstvo koje je dobio u Podgorici, ali da ga je današni razvoj događaja u tome spriječio.</p>
<p>- Čini mi se da danas u tome nijesam uspio, s obzirom na to kako je stresno tekao dan za cijelu ekipu. Ne ulazeći u to šta mogu biti razlozi da jednom čovjeku, umjetniku, reditelju ove predstave bude osujećen dalji boravak u ovoj zemlji, da na neki način bude protjeran, mi smo odlučili da njegovo djelo, naša predstava, ne može biti protjerana i da ćemo je večeras igrati za vas - poručio je Cvetković.</p>
<p>Njegove riječi ispraćene su ovacijama.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DerpdeJSYGFU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p>&nbsp;</p>

1084x550

(VIDEO) Cvetković pred izvođenje “Glembajevih”: Protjerali su reditelja, ali njegovo djelo ne može biti protjerano

<p>Izložba Marka Gošovića „Zvukom mostova“, koja predstavlja prikaz crnogorskih mostova kroz svjetlosne neonske instalacije sa zasebnim zvučnim komponentama, svečano je otvorena u Kuslevovoj kući.</p>
<p>Kako je saopšteno iz Fondacije Miloš Karadaglić, izložba će biti otvorena do 17. jula.</p>
<p>Navodi se da je na otvaranju izložbe, kroz interakciju sa arhitekturom, zvukom i svjetlosnim instalacijama, prikazana transformacija kulturnog nasljeđa crnogorskih mostova u zvučni pejzaž.</p>
<p>Svečano otvaranje zaokruženo je jednosatnim muzičkim performansom za koji je bio zadužen multimedijalni umjetnik Milika.</p>
<p>U saopštenju se navodi da je Gošović prikaz crnogorskih mostova kroz svjetlosne neonske instalacije sa zasebnim zvučnim komponentama, izveo iz arhitektonskih karakteristika svakog pojedinačnog mosta.</p>
<p>"Štaviše, publika pritiskom na tastere, koji su dio svake instalacije, aktivira zvuk, čime sama postaje dirigent ovog multimedijalnog iskustva", kaže se u saopštenju.</p>
<p>Izložba, koju organizuju Muzeji i galerije Podgorice, predstavlja praktični dio Gošovićeve doktorske disertacije „Crnogorski mostovi – građevine i zvuk”, rađene na Fakultetu umjetnosti UDG, a koja se realizuje u sklopu Stipendije za doktorska istraživanja Ministarstva nauke i tehnološkog razvoja Crne Gore iz 2020. godine.</p>
<p>Realizaciju izložbe finansijski je podržala Fondacija „Miloš Karadaglić" putem granta dobijenog na međunarodnom konkursu za finansiranje i dofinansiranje kulturno-umjetničkih projekata za 2024/2025. godinu, koji se sprovodi u saradnji s partnerima Adriatic Marinas (Porto Montenegro), One Crna Gora i Elektroprivredom Crne Gore.</p>
<p>Kako je saopšteno, projekat je realizovan i kroz studijske boravke, na Univerzitetima u Berlinu, Torinu, Novom Sadu, Londonu i Njujorku, u sklopu Fulbrajt stipendije u 2024. godini.</p>
<p>Gošović je, otvarajući izložbu, pojasnio da je ideja nastala iz njegovog dugogodišnjeg osjećaja da arhitekturi često nedostaje auditivna dimenzija i da, usljed fokusa na vizuelne aspekte građevina, zvuk kao sastavni dio prostora gotovo ostaje zaboravljen.</p>
<p>„Smatram da upravo zvuk može da upotpuni estetski doživljaj objekata i da im udahne dodatnu slojevitost. To je bila moja početna motivacija, koja se kroz doktorski rad razvijala u pravcu spajanja nauke i umjetnosti, što je na kraju oblikovano u ovu izložbenu postavku“, rekao je Gošović.</p>
<p>On je naveo da su melodije mostova u stvari rezultat analize njihovih fizičkih karakteristike u zvučne interpretacije, a da je koristio metodu sonifikacije, koja podrazumijeva pretvaranje podataka u zvuk.</p>
<p>Kako je kazao, zasebni zvučni zapisi, kada se zajedno aktiviraju, čine jedinstvenu muzičku kompoziciju koja će biti u rukama same publike.</p>
<p>Gošović je najavio i da se ovim projektom ne završava njegovo istraživanje.</p>
<p>„Pokrenuo sam sajt www.mostovi.me na kojem se mogu pronaći svi mostovi obuhvaćeni istraživanjem - njihova istorija, fotografije i zvučne datoteke. Na terenu će biti postavljene i table sa QR kodovima na samim mostovima, koje će posjetioce direktno voditi na taj sadržaj. Na taj način, mostovi će moći da 'progovore' i van izložbenog prostora, u svom autentičnom ambijentu“, pojasnio je Gošović.</p>
<p>Kustos izložbe, Miloš Marjanović, istakao je da izložba donosi interdisciplinarni prikaz jednog fragmenta nepokretnih dobara kulturne baštine sa teritorije Crne Gore kada je graditeljstvo u pitanju, koja su, kako ih Gošović još prezentuje, i akustični generatori.</p>
<p>„Marko, osjećajući trenutak i djelujući u vrijeme ekspanzije digitalnih informacija i njihovog brzog protoka, svojim poznavanjem elemenata muzičke kompozicije, a sa željom da osvijetli i tokove istorije kroz mostove kao materijalne dokumente određenih vremena u kojim su nastajali, prezentuje temu svog istraživanja i doktorskog rada kombinacijom atraktivnog osvjetljenja transparentnih silueta uz melodijske odjeke pokrenute interakcijom publike“, naveo je Marjanović.</p>
<p>Prema njegovoj ocjeni, autor je vrlo svjestan da se rekvizitima tehnološkog napretka XXI vijeka izlazi iz klasičnih okvira vizuelnog stvaralaštva.</p>
<p>„Ova izložba nije krajnja destinacija Gošovićevog istraživačkog procesa, već faza - mikroprikaz rezultata koji se mogu postići na makroplanu, u realnom prostoru u kom bitišu ove arhitektonske tvorevine sa svim, ne samo melodijskim, ehoima“, zaključio je Marjanović.</p>

U Kuslevovoj kući otvorena izložba Marka Gošovića

<p>U toku je proba za večerašnje izvođenje predstave “Gospoda Glembajevi” u Narodnom pozorištu Beograd, saopštili su iz Crnogorskog narodnog pozorišta (CNP).</p>
<p>- Večeras igramo za slobodu misli, slobodu govora, slobodu igre - navode iz CNP u objavi na Fejsbuku.</p>
<p>Crnogorsko narodno pozorište, dodaju oni, ostaje posvećeno regionalnoj saradnji i kulturnoj razmjeni i nastaviće sa realizacijom svojih programskih aktivnosti u duhu profesionalizma i dobre pozorišne prakse.</p>
<p>Podsjetimo, reditelj predstave „Gospoda Glembajevi“, Danilo Marunović, danas je protjeran iz Srbije, nakon što mu je BIA upala u hotelsku sobu i saslušavala ga više sati.</p>

1250x600

CNP: Večeras igramo za slobodu misli, slobodu govora, slobodu igre

<p>Knjiga „Tragom crnogorskih klesara“ publiciste<b> Slobodana Čukića</b> novo je izdanje Matice crnogorske. Ovo obimno, bogato ilustrovano izdanje se na sveobuhvatan način bavi crnogorskom kamenarsko-klesarskom tradicijom.</p>
<p>Ispostavilo se, kako navodi autor u uvodnom tekstu, da se na nadgrobnim kamenim spomenicima iz doba Knjaževine/Kraljevine Crne Gore i Kraljevine SHS/Jugoslavije nalazi više imena samoukih kamenorezaca-klesara, koji su pravili nadgrobne spomenike i na njima ostavljali majstorske potpise. Bilo je i majstora, ističe Čukić, koji se nijesu potpisivali na svojim rukotvorinama, ali su o njima ostala živa sjećanja, kao i bilješke u etnografskoj literaturi.</p>
<p>– Gradnja kamenom na kraškom dinarskom području postojala je još u praistoriji. Do dolaska rimskih osvajača bila je isključivo suvozidna. S dolaskom Rimljana uveden je malter kao vezivni materijal, a suvozidni način gradnje je potisnut u ruralni ambijent. Ovo je, nadalje, učinilo da na polju kamenarstva i klesarstva vlada veliki kontrast između urbanih i seoskih područja, što se održalo i u narednim epohama, sve do kasnog 19. stoljeća. Priučeni ili samouki seoski kamenari i klesari će stotinama godina biti u sjeni primorskih majstora na glasu. Njihovu će djelatnost karakterisati rustikalne tvorevine, a od 1878. godine i naivni umjetnički manir, koji će se ispoljavati sve do vremena Drugog svjetskog rata, a na pojedinim mjestima još koju deceniju – navodi se u uvodnom tekstu.</p>
<p>U prvom dijelu ovog rada akcenat je stavljen na suvozidno graditeljstvo koje od dolaska Rimljana na ove prostore postaje osobenost seoskih kamenara i klesara.</p>
<p>– U tom smislu načinjen je pokušaj da se rasvijetli kontinuitet između starovjekovne suhozidne megalitske gradnje i srednjovjekovnog seoskog graditeljstva na tlu Crne Gore, sve do doba Knjaževine Crne Gore, kada je ovaj način praktikovan u izgradnji podzida prilikom gradnje puteva kroz krševiti ambijent – navodi Čukić.</p>
<p>U drugom dijelu rada akcenat je na nadgrobnim kamenim spomenicima iz perioda 1878–1941. godine, na kojima se nalaze različiti naivni prikazi – od „portrteta“ pokojnika i prikaza crkvi, raspeća, ordenja, oružja, svetaca, anđela, ptica, zmija, borova, do raskošnih floralnih i geometrijskih dekoracija, sve do slijepih arkada.</p>
<p>– Veliki dio nadgrobnih spomenika iz navedenog perioda izrađen je u formi sanduka (kvadera) na kojima je neposredno stajao krst, a pravljeni su i u formi kovčega na kojima je stajao uzglavnik s krstom. Narodni samouki klesari su ponekad nadilazili sami sebe, praveći jedinstvene kompozicije na uzglavnim plohama ili visoke, raskošne spomenike s ukrasnim kaneliranim polustubovima, poput Stanka Lepetića i Dušana Kosića iz podorjenskog kraja – navodi Čukić.</p>
<p>Urednik izdanja „Tragom crnogorskih klesara“, je<b> Marko Špadijer</b>, a u ime izdavača knjigu potpisuje<b> Ivan Jovović</b>, predsjednik Matice crnogorske. Knjiga je objavljena u biblioteci Tragovima prošlosti na 236 strana uz obilje fotografija i ilustracija koje je najvećim dijelom uradio autor knjige prilikom terenskih istraživanja.</p>
<p>Slobodan Čukić (Peć, 1964) je diplomirao filozofiju na Filozofskom fakultetu u Nikšiću. Radio je u Radiju Crne Gore, u dnevnom listu „Vijesti“ gdje je bio novinar u redakciji za kulturu, a potom urednik Arhiva i Nauke. Od septembra 2015. je zapošljen u „Pobjedi“ na mjestu urednika rubrike Feljton i Arhiv.</p>
<p>Član je Matice crnogorske, Dukljanske akademije nauka i umjetnosti i Crnogorskog PEN centra.</p>
<p>Objavljivao je eseje i temate u brojnim časopisima s različitom tematikom – od filozofske i politološke do filmske kritike i istorijsko-etnološke esejistike i putopisne esejistike. Objavio je knjige: „Izdaja o kojoj se ćutalo cijeli vijek“ (2016), „Podgorički brevijar“ (2018), „Početak srpske okupacije – komitska borba i narodna golgota 1918–1920“ (2019), „Iz dubina lješanske prošlosti“ (2019), „Od Podgorice ka Cetinju – Stara Crna Gora s istoka“ (2021) i „Zmije na pravoslavnim grobljima u Crnoj Gori“ (2024).</p>

Knjiga „Tragom crnogorskih klesara“ Slobodana Čukića

<p>Predstava „Gospoda Glembajevi“, u produkciji Crnogorskog narodnog pozorišta (CNP), biće izvedena u petak, 27. juna na Velikoj sceni Narodnog pozorišta u Beogradu. Početak izvođenja je zakazan za 19.30 časova.</p>
<p>Riječ je o novoj produkciji nacionalnog teatra Crne Gore, rađenoj po drami Miroslava Krleže, u režiji <b>Danila Marunovića</b>. Adaptaciju potpisuju <b>Bojana Mijović</b> i Danilo Marunović, koji je bio zadužen i za izbor muzike.</p>
<p>U predstavi igraju: <b>Svetozar Cvetković, Kristina Obradović, Mišo Obradović, Una Lučić, Danilo Čelebić, Pavle Prelević, Stevan Vuković, Jovan Dabović, Kristina Mrkić i Predrag Pavićević</b>.</p>
<p>Scenograf je <b>Valentin Svetozarev</b>, kostimografkinja <b>Vanja Ciraj Džudža</b>, za scenski pokret bila je zadužena <b>Tamara Vujošević-Mandić</b>, a za scenski govor <b>Dubravka Drakić</b>. Izvršna producentkinja predstave je <b>Nela Otašević</b>.</p>
<p>Dramaturg <b>Božo Koprivica</b> podsjeća da je Krležina drama nastala kao omaž Dubrovačkoj trilogiji Iva Vojnovića i dramama Ibzena i Strindberga, ali je, kako ističe, prevazišla svoje uzore u angažmanu, dijaloškoj strukturi i briljantno oblikovanim karakterima, ostavljajući poseban trag u evropskoj dramskoj književnosti.</p>

CNP gostuje u Beogradu s predstavom „Gospoda Glembajevi“

<p>Književni festival „Odakle zovem, Podgorica 2025“, jedan od najznačajnijih regionalnih festivala, biće održan od 26. do 30. juna u knjižari „Karver“. O ovogodišnjem programu i njegovim porukama govorila je glumica<b> Varja Đukić </b>gostujući u jutarnjem programu „Budilnik“ na Televiziji E.</p>
<p>- Mislimo na sve što se kod nas dešava, prije svega kakav je ovo konglomerat ruba horizonta što se tiče vrijednosti, poricanje nečega što ne dovodimo, ili ne treba da dovodimo u pitanje, uopšte, kao naša kulture, naša tradicije, našeg jezika, naše književnosti, naše specifičnosti, a istovremeno gledamo u pravcu svih onih ružnih tačaka na svijetu, takođe, koje ugrožavaju i našu egzistenciju i našu slobodu i život, to su sve zemlje koje su ophrvane ratom - kazala je Đukić.</p>
<p>Govoreći o značaju festivala koji se u Podgorici održava sedamnaesti put, Đukić ističe da se njime crnogorska kultura, književnost i stvaralaštvo predstavljaju na najkvalitetniji način.</p>
<p>- Zahvaljujući tome što već 20 godina postoji knjižara 'Karver', što postoje knjige iz cijelog regiona, na svim našim jezicima, nešto knjiga na albanskom jeziku i engleskom, mi smo uspjeli da ostvarimo jednu vrstu osjećaja sigurnosti i po tome smo poznati ne samo u Crnoj Gori, nego i daleko izvan toga - navodi ona.</p>
<p>Ovogodišnja tema festivala je „Na rubu horizonta“, a, prema riječima Đukić, obuhvata pitanja kulture, jezika, tradicije i identiteta.</p>
<p>- Ove godine stojimo i odavde zovemo, mislimo na to šta se kod nas dešava... Nažalost, mnogo više informacija preko medija i preko svega dolazi o ratovima, o nekim političkim promocijama, nego o stvaralaštvu. Ovaj festival jeste ta tačka borbena za pokazivanje i dokazivanje da je stvaralaštvo jedna od najvažnijih stvari u našim životima - istakla je Đukić.</p>
<p>Govoreći o svojim korijenima u pozorištu i kulturi bivše Jugoslavije, naglasila je značaj održavanja veza među stvaraoцima.</p>
<p>- Veliki broj ljudi koje znam od nazad puno godina, kao i oni ljudi koji svih ovih godina i sa ove naše strane drugih granica istovremeno ovdje, ili bilo gdje da rade i funkcionišu, stoje u nekoj poziciji vrhunskih znanja i kreativnosti - &nbsp;rekla je.</p>
<p>Đukić je najavila i nekoliko festivalskih programa realizovanih u saradnji s evropskim partnerima.</p>
<p>- Ove godine smo u saradnji sa ambasadom Republike Češke, jedan od programa posvetili Vaclavu Havelu, jednom od najznačajnijih dramskih pisaca, predsjedniku prvo Čehoslovačke, zatim Češke i toj nekoj ideji, koja je centralnoevropska, o načinu otpora jednom ružnom režimu, jednoj nasilnoj politici. Sa ambasadom Francuske i Institutom za francuski jezik smo objavili pono našu knjigu 'Le novel', to je prekrasna knjižica koja je ilustrovana, nju ćemo prezentirati - navodi Đukić.</p>
<p>Prve večeri festivala govoriće se o esejima Boža Koprivice, a poseban akcenat biće na njegovom tekstu o Mihailu Laliću.</p>
<p>- Ove godine posvećujemo to, prije svega, Mihailu Laliću i Božovom eseju 'Mihailo Lalić – Krleža našijeh strana'. Ja kažem možda je malo čudno da Lalića moramo tumačiti Krležom, ali vjerovatno to pripada danku možda manje pozornosti koje izazivaju naši savremeni stvaraoci, posebno zbog toga što ih posebno ne njegujemo u izdavačkoj produkciji - &nbsp;kazala je Đukić.</p>
<p>Festival će premijerno predstaviti i novu knjigu Andreja Nikolaidisa.</p>
<p>- Promovisaćemo i knjigu Andreja Nikolaidisa 'Most na Drini', to je njegova nova knjiga objavljena kod izdavača 'Vrijeme' u Zenici. Nikolaidis i njegovi crnogorsko-bosanskohercegovački punktovi, ali taj roman zaista nekako akutno govori o traumama naših ratova iz devedesetih godina i to u prizorima jednog intimnog odnosa između dvije žene, vrlo neobična i zanimljiva priča i ja očekujem, pošto nam knjiga upravo stiže, da će biti zanimljiva i za naše čitaoce - zaključila je Đukić.</p>

Đukić: Ovaj festival je borbena tačka za dokazivanje da je stvaralaštvo jedna od najvažnijih stvari u našim životima

<p>Predsjednik Programskog odbora regionalne nagrade „Dialogos“ za najbolju knjigu iz oblasti teorije i kulture medija, mr Radojica Grba, posthumno je uručio plaketu porodici Janka Nikolovskog na svečanosti održanoj u Skoplju, u hotelu Kanet, kao priznanje za njegov doprinos razvoju i afirmaciji ove nagrade, utemeljene u Crnoj Gori 2013. godine.</p>
<p>Uručivanju su prisustvovali predstavnici naučno-akademske zajednice, medija, civilnog sektora, članovi crnogorske zajednice u Sjevernoj Makedoniji, direktor časopisa Komun@ Amer Ramusović, kao i urednik beranske Nove Slobode i portala E-Spona Saša Radunović.</p>
<p>Janko Nikolovski, novinar i publicista, bio je programski direktor nagrade „Dialogos“ u periodu od 2013. do 2020. godine. Tokom svog angažmana dao je snažan doprinos njenom stručnom utemeljenju i regionalnoj prepoznatljivosti. Među dosadašnjim laureatima nagrade nalaze se istaknuti teoretičari i medijski stručnjaci, među kojima su prof. dr Sandra Bašić Hrvatin, prof. dr Ratko Božović, prof. dr Sead Alić, prof. dr Vedada Baraković, prof. dr Nenad Vertovšek i drugi. Dobitnik nagrade za 2025. godinu je prof. dr Mirza Mahmutović iz Tuzle, za knjigu Komunikacija fotografijom.</p>
<p>Idejni utemeljitelj nagrade je crnogorski kulturolog i publicista mr Željko Rutović, koji je takođe prisustvovao svečanosti. Od ove godine, nagrada se dodjeljuje u organizaciji Društva crnogorskih novinara, na čijem je čelu Dragan Mitov Đurović, a naredna dodjela za 2026. godinu biće održana u Tuzli, u okviru novog, regionalno definisanog koncepta njenog obnavljanja.</p>
<p>Plaketu je u ime porodice primila kćerka Janka Nikolovskog, prof. Cvetanka Nikolovska Gegaj, koja se zahvalila prisutnima ističući da priznanje predstavlja snažan izraz kulture sjećanja na ime i djelo njenog oca. Tom prilikom podsjetila je i na knjigu Janko Nikolovski – po(etika) života, koju su uredili mr Željko Rutović i dr Mirko Jakovljević, a koju je objavila Komuna. Knjiga je promovisana u Skoplju i Podgorici.</p>

Janku Nikolovskom posthumno uručena Plaketa „Dialogos“

<p>UNIQA SEE FUTURE fondacija, u saradnji sa Sarajevo Film Festivalom i Slano Film Days, s ponosom predstavlja selekciju pet filmskih projekata u okviru „Programa podrške filmskim autorkama“ („Female Filmmakers Support Programme“). Pokrenut 2024. godine, ovaj program ima za cilj da podrži i osnaži filmske autorke iz šest zemalja jugoistočne Evrope u kojima UNIQA osiguranje djeluje: Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Rumunije i Bugarske.</p> <p>Program podrške filmskim autorkama kreiran je sa namjerom jačanja prisustva i vidljivosti žena u regionalnoj filmskoj industriji, kroz finansijsku podršku, mentorstvo i profesionalni razvoj. Odabrane autorke ujedno dobijaju podršku kroz CineLink Industry Days, profesionalnu Training and Skills platformu Sarajevo Film Festivala.</p> <p>Pet odabranih projekata zvanično je predstavljeno na Slano Film Days 2025.&nbsp;</p> <p><b>Izabrani projekti su:</b></p> <p><b>• THE POSSESSED (igrani film)<br/> </b>Režija: Ena Sendijarević (Bosna i Hercegovina)<br/> Produkcija: SCCA/pro.ba (BiH), Studio Ruba (Nizozemska)</p> <p><b>• AIR IN A BOTTLE (igrani film)<br/> </b>Režija: Aida Begić (Bosna i Hercegovina)<br/> Produkcija: This and That Productions (Srbija)</p> <p><b>• EMBRYO (igrani film)<br/> </b>Režija: Maša Šarović (Crna Gora)<br/> Produkcija: KINO d.o.o. (Crna Gora)</p> <p><b>• THE LAST NOMADS (dokumentarni film)<br/> </b>Režija: Biljana Tutorov (Srbija)<br/> Produkcija: WAKE UP FILMS (Srbija)</p> <p><b>• CONFESSIONS OF A FEMALE GAMER (dokumentarni film)<br/> </b>Režija: Dolya Gavanski<br/> Produkcija: Agitprop (Bugarska), Thea Films (Bugarska)</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250624190624_92b7e92a175c4cbf96ccf7c0e4e5bfb6265b4173e87513a11a45c8994ce7c997.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250624190624_92b7e92a175c4cbf96ccf7c0e4e5bfb6265b4173e87513a11a45c8994ce7c997" data-rendition-name="original" width="4000" height="2667" loading="lazy" alt="UNIQA Promo"> </figure>  <p><br/></p> <p>Ovi projekti izdvojili su se snažnom autorskom vizijom, originalnim pristupom i posvećenošću pričanja važnih i uzbudljivih priča koje odražavaju savremeni trenutak i podstiču dijalog. Izabrani projekti će dobiti finansijsku i profesionalnu podršku koja će im pomoći da nastave razvoj i realizaciju svojih projekata u fazama produkcije i postprodukcije.</p> <p><b>Ukupan fond programa za 2025. godinu iznosi 180.000 eura</b>, s ciljem snažne posvećenosti principima rodne ravnopravnosti u filmskoj industriji.</p> <p>Ova inicijativa prvi put je predstavljena na Slano Film Days 2024.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250624190620_725f9195be86a1ea3ce4aefe7a47ab1c36b05e8d0c680b2f10d60b047f777156.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250624190620_725f9195be86a1ea3ce4aefe7a47ab1c36b05e8d0c680b2f10d60b047f777156" data-rendition-name="original" width="4000" height="2667" loading="lazy" alt="Purivatra, Bahtanović i Marjanović UNIQA"> <figcaption>Purivatra, Bahtanović i Marjanović<span></span></figcaption> </figure>  <p>„Projekat 'Female Filmmakers' bio je jedan od prvih većih projekata UNIQA SEE FUTURE fondacije, i izuzetno sam ponosan na činjenicu da je već ostavio snažan trag na regionalnoj filmskoj sceni. Posebno sam zahvalan na izvanrednoj saradnji sa Slano Film Days, Sarajevo Film Festivalom, kao i svim partnerima koji su prepoznali važnost projekta i podržali nas u njegovom ostvarenju. Zajedničkim snagama, u kratkom vremenu, uspjeli smo pružiti podršku pet izuzetnih, inspirativnih i talentovanih autorki i na taj način značajno doprinijeti vidljivosti i afirmaciji stvaralaštva u regiji. Čestitam svim dobitnicama i radujem se realizaciji njihovih sjajnih projekata. Nadam se da ćemo uskoro imati priliku da pogledamo njihove filmove na velikom platnu“, rekao je <b>Adel Bahtanović</b>, predsjednik UNIQA SEE regije.</p> <p>„Od samog početka, Slano Film Days zamišljen je kao mjesto na kojem se mogu čuti i podržati novi glasovi. Ovaj program prirodni je nastavak te vizije: usmjeren je na isticanje autorki čiji rad izaziva, inspiriše i pokreće. Podržavajući njihove stvaralačke puteve, pomažemo u oblikovanju uključivije i dinamičnije budućnosti kinematografije u našoj regiji“, izjavio je <b>Mirsad Purivatra</b>, autor koncepta i direktor Slano Film Days.&nbsp;</p> <p>„Kroz partnerstvo sa UNIQA osiguranjem i njihovom novoosnovanom fondacijom, koja je posvećena podršci umjetnosti, sportu, a sada i filmu, možemo strateški djelovati te adresirati - i nadamo se ispraviti - neke od sistemskih neravnoteža u finansiranju filmova. Ova će inicijativa posebno pružiti podršku filmovima i projektima koje stvaraju autorke. Sarajevo Film Festival oduvijek se zalaže za rodnu ravnopravnost u kinematografiji i ponosni smo što tom cilju doprinosimo kroz ovako konkretan i značajan projekt“, izjavio je <b>Jovan Marjanović</b>, direktor Sarajevo Film Festivala.</p>

PROMO SADRŽAJ

Kroz program podrške filmskim autorkama podržano pet projekata

<p>Na današnjoj konferenciji za medije u organizaciji JU “Dječji savez” Podgorica, najavljeno je jubilarno 45. izdanje Internacionalnog festivala dječje pjesme „Naša radost“, koje će biti održano krajem novembra.</p>
<p>Riječ je o jednoj od najdugovječnijih i najznačajnijih manifestacija posvećenih dječjoj muzici na prostoru Crne Gore, koja već više od četiri decenije njeguje dječju kreativnost, izražajnost i umjetnički razvoj.</p>
<p>Ove godine, festival obilježava veliki jubilej, a pripreme su već ušle u završnu fazu. Vršiteljka dužnosti direktorice Dječjeg saveza <b>Duška Šljivančanin</b> istakla je da interesovanje za učešće nikada nije jenjavalo, te da je selekciona komisija imala zadatak da među više od 60 pristiglih prijava izabere one koje će ući u finalni festivalski program.</p>
<p>Nakon temeljne selekcije, stručni žiri odabrao je 18 kompozicija koje će publika imati priliku da čuje na velikoj sceni u Podgorici, uz još dvije rezervne.&nbsp;</p>
<p>Članovi žirija, renomirani umjetnici i muzički stručnjaci – kompozitorka Marina Adamov Stojadinović (predsjednica), urednica muzičke redakcije RTCG Branka Banović, violinista Vili Ferdinandi, profesor solfeđa Ivan Tomas, književnik i dječiji pisac Goran Radojičić, te studentkinja Muzičke akademije i bivša učesnica festivala Iva Vujošević – saglasili su se da je ovogodišnja selekcija bila izuzetno izazovna zbog visokog kvaliteta i raznovrsnosti pristiglih radova.</p>
<p>- Pjesme koje su ušle u ovogodišnju selekciju govore o prijateljstvu, prirodi, porodici, snovima i svakodnevnim dječjim temama, ali kroz veoma autentičan muzički izraz. Žiri je ocjenjivao originalnost, tekstualnu i muzičku vrijednost, te prilagođenost uzrastu izvođača - objasnila je umjetnička direktorica festivala <b>Ana Klepić.</b></p>
<p>Na konferenciji su, otvaranjem šifrovanih koverti, javno predstavljeni autori odabranih kompozicija, što je izazvalo oduševljenje prisutnih novinara i muzičkih entuzijasta.&nbsp;</p>
<p>Organizacioni tim festivala uputio je danas zahvalnost svim autorima i saradnicima koji su talentom i trudom doprinijeli očuvanju tradicije ove muzičke manifestacije, kao i medijima na kontinuiranoj podršci.</p>
<p>Internacionalni festival „Naša radost“ ostaje važna kulturna platforma koja otkriva i afirmiše nove talente, inspiriše najmlađe da stvaraju i izražavaju se kroz muziku, te promoviše vrijednosti djetinjstva, prijateljstva i umjetnosti. Organizatori poručuju – vidimo se krajem novembra na jubilarnom slavlju dječje pjesme!</p>
<p>U nastavku pogledajte spisak 18 odabranih pjesama i njihovih autora:</p>
<p>Odabrane kompozicije:</p>
<p>„San“– Slobodan Mijović</p>
<p>„Oda šumi“– Vesna Veljković / Sandra Skrbić</p>
<p>„Pravi put“– Lado Leš / Sandra Skrbić</p>
<p>„Moja baka“– Lara Ščekić</p>
<p>„Odžačar za sreću“– Svetlana Ceca Milić / Tode Nikoletić</p>
<p>„Nije svejedno“– Nataša Latković</p>
<p>„Srce slavuja“– Daniel Alibabić / Natalija Pavićević</p>
<p>„Akvareli u aprilu“– Mirsad Serhatlić / Biljana Đurđević</p>
<p>„Vila koja čuva snove“– Marko Prentić / Aleksandra Filipović</p>
<p>„Pjesma nade“– Dejan Božović / Natalija Pavićević</p>
<p>„Šašava pjesma“– Mirsad Serhatlić / Sanja Perić</p>
<p>„Hajde budi dijete“– Leontina Vukomanović Pat / Tode Nikoletić</p>
<p>„Muško“– Dražen Miljanović</p>
<p>„Domaći“– Marija Božović</p>
<p>„Babica“– Dragana Šćepanović</p>
<p>„Moja tetka stjuardesa“– Veselin Frenki Bogićević / Saša Božović</p>
<p>„Noć“– Ninoslava Zlatković / Isidora Lukić</p>
<p>„Kruna“– Dijana Roganović Bogićević / Andreja Milović</p>
<p>Rezervne kompozicije:</p>
<p>„E moj brko“– Katarina, Ksenija i Pavle Bogićević / Davor Dragojević</p>
<p>„Krila“– Mihajlo Miha Radonjić / Jelena Božović</p>

“Naša radost” slavi jubilej: Izabrane numere za 45. izdanje internacionalnog festivala dječje pjesme

<p>P.J. (24) uhapšen je nakon što je policija pretresom njegovih kola pronašla 38 manjih pvc pakovanja sa sadržajem materije za koju se sumnja da je kokain, ukupne mase oko 95 grama.</p>
<p>Policija je, kako su saopštili, postupila po naredbi sudije Višeg suda u Podgorici i, osim kola, pretresala i njegov stan.</p>
<p>- Sa događajem je upoznat tužilac po čijem je nalogu P.J. uhapšen zbog sumnje da je izvršio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga - kazali su u Upravi policije.</p>
<p>Osim toga, kod N.R. (23) je pronađeno pakovanje sa 46 grama materije za koju se sumnja da je marihuana i manje pakovanje za koje se sumnja da je spid.</p>
<p>- Od ovog lica je prikupljeno obavještenje na zapisnik te je sa događajem upoznat tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici po čijem je nalogu N.R. testiran na prisustvo psihoaktivnih supstanci u organizmu, te se izjasnio da u radnjama N.R. nema elemenata krivičnog djela već da se protiv njega podnese prekršajna prijava zbog prekršaja iz Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga u redovnom postupku - kazali su u policiji.</p>

Podgoričanin uhapšen nakon što je kod njega pronađeno 95 grama kokaina

<p>Predsjednik Srbije <b>Aleksandar Vučić</b> kazao je danas da očekuje incidente na protestu „Vidimo se na Vidovdan“ u organizaciji studenata u blokadi u &nbsp;Beogradu, te izjavio i da će „nasilje početi između 20.45 i 21.45 sati“.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fsrbija-danas-protest-vidimo-se-na-vidovdan-studenti-koji-zele-da-uce-paralelno-organizuju-knjizevno-vece&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>- Biće nasilja, oni ne mogu da izađu iz toga. Niko neće da sluša te njihove govore - rekao je Vučić novinarima u Palati Srbija nakon dodjele odlikovanja pojedincima i institucijama povodom Vidovdana - gdje je priznanje odao i predsjedniku Skupštine Crne Gore, prosrpskom političaru i neformalnom vođi parlamentarne većine <b>Andriji Mandiću</b>.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 67.3981%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmandic-dobio-jos-jedno-priznanje-vucica-ja-kao-srpski-politicar-u-crnoj-gori-porucujem-da-srpski-narod-treba-da-bude-ujedinjen&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Vučić je rekao da će se državni organi truditi da budu uzdržani i trpeljivi, te da organizatori skupa neće biti zadovoljni rezultatima tog protesta.</p>
<p>Protest „Vidimo se na Vidovdan“ će početi u 18 sati na trgu Slavija i trebalo bi da traje do 21.</p>
<p>Oni su Vladi Srbije, uoči tog protesta, postavili dva ultimatuma - raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora i prekidanje skupova u Pionirskom parku i ulici Trg Nikole Pašića, čije ispunjenje traže upravo do 21 sat.</p>
<p>Paralelno sa tim, studenti „koji žele da uče“ najavili su da će održati književno veče u Pionirskom parku.</p>

Vučić: Očekujem incidente, nasilje na protestu će početi između 20.45 i 21.45 sati

<p>Predsjednik Srbije <b>Aleksandar Vučić</b> nagradio je, ponovo, predsjednika Skupštine Crne Gore, prosrpskog političara i neformalnog lidera parlamentarne većine <b>Andriju Mandića</b>. Tako je na Vidovdan dobio priznanje za „izuzetan doprinos jačanju prijateljskih odnosa Crne Gore i Republike Srbije i posvećenost očuvanju srpskog identiteta, kulture i tradicije u Crnoj Gori“.</p>
<p>Mandić se na društvenim mrežama pohvalio poručujući da „kao srpski političar u Crnoj Gori želi da istakne da u ovim turbulentnim vremenima za cijeli svijet, srpski narod treba da bude ujedinjen“.</p>
<p>- Vidovdan je, kako danas, tako i kroz istoriju, dan kada se šalje poruka jedinstva, sloge i zajedništva srpskog naroda i upravo zbog toga ovog jutra u Beogradu, kao srpski političar u Crnoj Gori, želim da istaknem da u ovim turbulentnim vremenima za cijeli svijet, srpski narod treba da bude ujedinjen oko onoga što su nam u amanet ostavili naši veliki i slavni preci. Kako sam povodom Vidovdana 2021. godine odlikovan ordenom Srpske zastave prvog stepena, danas želim da iskažem iskrenu zahvalnost predsjedniku Republike Srbije Aleksandru Vučiću na uručenju počasnog priznanja za izuzetan doprinos jačanju prijateljskih odnosa Crne Gore i Republike Srbije i posvećenost očuvanju srpskog identiteta, kulture i tradicije u Crnoj Gori - naveo je Mandić.</p>
<p>Ovo priznanje, kaže, doživljava kao potvrdu rezultata politike pomirenja za koju se zalaže.</p>
<p>- Ne samo u Crnoj Gori i želim da nastavimo da gradimo mostove saradnje Crne Gore i Srbije jer spoljnopolitički ciljevi ove dvije stare države su usmjereni ka zajedničkoj evropskoj budućnosti - dodao je Mandić.</p>

Vučić ponovo nagradio Mandića: „Kao srpski političar u Crnoj Gori ističem da srpski narod treba da bude ujedinjen u ovim turbulentnim vremenima“

<p>Zaštita slobode medija ne podrazumijeva pravo bilo koga da bude izuzet od javne i političke kritike, pogotovo kada se ista odnosi na pojave koje mogu spriječiti štetne posljedice po društvo - poručila je ministarka kulture i medija <b>Tamara Vujović</b> i partijska kolegenica šefa poslaničkog kluba Demokrata <b>Borisa Bogdanovića</b> koji je prije dva dana u parlamentu skandalozno targetirao novinare Televizije E, M portala i Portala Analitika navodeći da im kriminalni klanovi po tekstu, koji njemu i njegovima ne idu u prilog, plaćaju i do 8.000 eura.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fbogdanovic-targetirao-novinare-televizije-e-m-portala-i-portala-analitika-tvrdi-da-kriminalni-klanovi-placaju-po-tekstu-i-do-8-000-eura&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Ona cijeni da je u konkretnom slučaju, a nakon uvida u transkript izlaganja poslanika Bogdanovića, i nakon razgovora sa njim, važno istaći „činjenicu“ da Bogdanović nije, „ni u jednom trenutku, rekao da su Televizija E, M portal i Portal Analitika kao mediji na platnom spisku kriminalnih klanova“.</p>
<p>- On je u svom izlaganju govorio o pojedincima koji imaju veze sa kriminalnim klanovima, koji vrše nedozvoljen uticaj na medije, da brane korumpirane policajce i uz to naglasio da se ne radi ni o novinarima, ni o urednicima. Takve izjave, bez obzira da li se s njima slažemo ili ne, rečene u političkom debatnom tonu, u slobodnoj govornoj formi, bez navođenja konkretnih imena, spadaju u okvir parlamentarne rasprave i, u političku borbu, a ne u ograničavanje slobode medija, i targetiranja novinara - stava je ministarka kulture i medija.</p>
<p>Ona ostaje pri stavu da Bogdanović nije targetirao slobodne i nezavisne medije, niti „novinare kao profesiju“ - već iznio politički stav i sumnje koje se odnose na političko-medijske centre moći, uključujući i moguće veze između određenih struktura koji imaju uticaj na medije i organizovanog kriminala.</p>
<p>- Pozivam medije da djeluju u skladu sa granicama Ustava, zakona i Kodeksa novinara, koji obavezuju na istinito, provjereno i pravovremeno izvještavanje javnosti, a javne funkcionere pozivam da budu što precizniji i jasniji u izražavanju. Tako ćemo zajedno braniti i njegovati slobodno nezavisno novinarstvo - dodala je ona uz poruku da je sloboda medija temelj demokratije i jedan od najvažniji principa koji Vlada Crne Gore dosljedno brani, što prepoznaju i međunarodne adrese u svojim izvještajima.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DwoF-dZZwHOE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p>Podršku napadnutim medijima pružio je veliki broj nevladinih organizacija ukazujući da iznošenje ovako opasnih optužbi bez bilo kakvih argumenata i dokaza ugrožava njihovu bezbjednost i slobodu.</p>
<p>Ovo, svakako, nije prvi put da politički funkcioneri targetiraju medije i novinare, što je u više navrata osudila domaća i međunarodna javnost, upozoravajući da su takve izjave opasne i podstiču atmosferu linča prema medijima i novinara.</p>
<p>Bogdanović je na isti način targetirao i neformalnu grupu studenata „Kamo śutra“ koju je optužio da je instruisana od kriminalnih klanova zbog organizovanja protesta početkom godine sa kojih su tražene ostavke i smjene njegovih partijskih drugova, ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranoivića </b>i<b> </b>potpredsjednika Vlade<b> </b>zaduženog za bezbjednost<b> Alekse Bečića</b>, a zbog katastrofalnih propusta policije tokom tragedije na Cetinju 1. januara ove godine.</p>

Vujović cijeni da Bogdanović nije targetirao novinare i da ovakve izjave spadaju u okvir „parlamentarne rasprave i političke borbe“ - a ne u ograničavanje slobode medija?!

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>