Trideset treće izdanje manifestacije Decembarska umjetnička scena – DEUS 2025, počinje 1. a završava se 29. decembra, a ljubiteljima kulture i umjetnosti ponudiće 20 raznovrsnih programa iz oblasti pozorišta, muzike, književnosti, filma i vizuelnih umjetnosti. Posjetioci će imati priliku da uživaju u bogatom i raznolikom kulturno-umjetničkom programu tokom čitavog mjeseca, saopšteno je iz Sekretarijata za kulturu Glavnog grada, koji je i organizator manifestacije.
- Ovogodišnji DEUS otvara 1. decembra premijerno izdanje Međunarodnog festivala pozorišne režije „Jagoš Marković“, posvećenog stvaralačkom duhu jednog od najznačajnijih reditelja južnoslovenskih prostora. U okviru prvog - revijalnog izdanja Festivala, biće izvedene Markovićeve predstave: "Ćelava pjevačica", "Filomena Marturano", "Hasanaginica", "Sumrak bogova", "Sumnjivo lice" i "Čarobnjak iz Oza". Festival će trajati do 6. decembra- navodi se u saopštenju.
U četvrtak, 4. decembra, u 19 časova, u Kuslevovoj kući biće otvorena izložba „Tamburaška tradicija u Pljevljima“, a dan kasnije, u istom terminu, u Multimedijalnoj sali KIC-a „Budo Tomović“, biće upriličena promocija knjige „Neprijatelj mojih kantovskih šetnji“, autora Gorana Sekulovića.
U okviru programa za djecu, u subotu, 6. decembra, u četiri termina (12.00, 12.50, 13.40 i 14.30h), u Sali „Božidar Vuković Podgoričanin“ Narodne biblioteke „Radosav Ljumović“, biće održane besplatne radionice „Pričotvorci“, zasnovane na međunarodnom programu Reading &amp; Writing for Critical Thinking (RWCT) i metodama dramske pedagogije. Autorka i voditeljka programa je Sanja Đuričković, a radionice su namijenjene djeci uzrasta od 7 do 10 godina.
U utorak, 16. decembra, u podne, u Dodestu, će biti izvedena dječija lutkarska predstava „Kuče koje nije umjelo da laje“, po tekstu i u režiji Davora Dragojevića.
Muzički dio DEUS-a počinje 7. decembra koncertom „Pjevamo pjesme Ksenijine“, Zdravka Đuranovića i Šukrije Žutog Serhatlića, uz pratnju kvinteta Ivana Pekovića. U utorak, 9. decembra, u okviru X Međunarodnog festivala „Dani gitare u Podgorici“, nastupiće gitarista Petar Nikolić, kao i flamenko-gitarista Juan Lorenzo i flamenko-plesačica Anna Sinel iz Španije. Muzičko-poetski spektakl „Aurora Amoris“, sopranistkinje Aleksandre Vojvodić Jovović biće održan 11. decembra, dok će 12. decembra biti upriličen svečani koncert povodom 60 godina postojanja AKUD-а „Mirko Srzentić“.
Koncert Umjetničke škole za muziku i balet „Vasa Pavić“ u Podgorici, koji se organizuje u saradnji sa Kancelarijom za mlade – Sekretarijat za lokalnu samoupravu i saradnju s civilnim društvom, biće održan 14. decembra u Velikoj sali KIC-a "Budo Tomović", a 15. decembra, u istom prostoru, nastupiće španski i italijanski gitaristi Javier García Moreno, Lucio Matarazzo i Giovanni Masi, u okviru festivala „Dani gitare u Podgorici“.
Koncert ruskog pijaniste Rema Urasina biće održan 16. decembra, nakon čega će od 16. do 18. decembra biti organizovan Međunarodni festival muzike „Kontrasti“.
U četvrtak, 18. decembra, u 19 časova, biće otvoren Podgorički likovni salon u Modernoj galeriji.
Hor „Zvjezdice“ obilježiće 40 godina postojanja koncertom 20. decembra, dok će muzičke škole „Andre Navara“ i „Vasa Pavić“ prirediti koncerte 22. i 25. decembra.
Koncert učenika Umjetničke škole osnovnog i srednjeg muzičkog obrazovanja za talente “Andre Navara”, održaće se u ponedjeljak, 22. decembra, u 18 časova u sali Dodesta, KIC-a “Budo Tomović”, dok će koncert profesora Umjetničke škole za muziku i balet "Vasa Pavić", biti upriličen u četvrtak 25. decembra, u 20 časova, u koncertnoj sali škole.
U okviru pozorišnog segmenta, 17. decembra, biće izvedena predstava „Bolivud“ Gradskog pozorišta. Dječije i omladinske predstave posvećene temama bolesti zavisnosti i vršnjačkog nasilja biće izvedene 18. decembra.
XX smotra kratke video forme održaće se 20. i 21. decembra, dok će manifestacija biti zatvorena 29. decembra premijerom stand-up show-a „Nezavisan“, Andrije Dabanovića.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Kultura

DEUS 2025. donosi bogat umjetnički program

Drugo izdanje knjige “Najveći zločin u istoriji” novinara i publiciste Jovana Čubranovića predstavljeno je večeras u sali Skupštine Prijestonice Cetinje. Djelo, nastalo u periodu između dva svjetska rata, osvjetljava jedan od najkontroverznijih događaja crnogorske istorije kroz svjedočenja i stavove tada najuglednijih i najpoznatijih svjetskih ličnosti – diplomata, političara, novinara, koje je uzdrmala sudbina jedne evropske države nasilno izbrisane s mape. Osnovni motiv nastanka knjige, prema riječima pravnika prof. dr Branislava Radulovića, težnja je autora da dokaže da “Crna Gora nije prestala biti država s pravnog i međunarodnog stanovišta, uprkos de facto okupaciji od strane Srbije”. Čubranović, kako dodaje, ne nudi samo hroniku događaja, “on postavlja pitanje pravde, pamćenja i sjećanja jer zločin nikada ne smije imati ni amneziju ni amnestiju”. - Knjiga Jovana Čubranovića nije samo knjiga o prošlosti – ona je ogledalo u kojem se vidi i sadašnja Crna Gora. Knjiga, koja nas uči da zaborav nije neutralan čin – on je produžetak nepravde. I zato mi, današnja generacija Crnogoraca, nemamo pravo na zaborav. Ako današnja Crna Gora ima neku lekciju iz ove knjige, onda je to sljedeće: država ne nestaje samo kad je osvoje – ona nestaje kad se njen narod odrekne sebe - poručio je Radulović. Čubranovićeva knjiga, prema ocjeni sociolingviste prof. dr Jovana Čavora, danas služi kao testament nesalomljivosti volje jednoga slobodarskoga naroda.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251202101224_3a151042e0224cf2bcf58de15c6ee9efbe4eee3b2324c951aab6df8c92004b37.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251202101224_3a151042e0224cf2bcf58de15c6ee9efbe4eee3b2324c951aab6df8c92004b37" data-rendition-name="original" width="1280" height="704" loading="lazy" alt="Sa promocije knjige"> <figcaption>Sa promocije knjige(Photo: RTV Cetinje)</figcaption> </figure>  - Ova knjiga je danas posebno važna jer njene posljedice i dalje traju. To je nezarasla rana na biću Crne Gore, koja je nanesena uz namjeru da se zatre trag crnogorski. Da nije bilo slavne žrtve komitskog pokreta i junaka koji su herojski bili unaprijed izgubljeni rat, i Jovana Čubranovića koji je vjerovatno životom platio svoju borbu za Crnu Goru, naša država danas ne bi imala šansu da njihovu borbu nastavi – kazao je Čavor ističući da danas, više nego ikad, “moramo sa mudrošću, hrabrošću i odvažnošću tražiti izlaz iz današnjeg stanja, koje se opasno rimuje sa 1918-om”. Istoričar Vukota Vukotić podsjetio je da se 1918. godina „surovo poigrala sa crnogorskim narodom“. - Skoro četiri vijeka neprestalne borbe za slobodu, borbe za državu, za vjeru, za pravo da se bude Crnogorac, ugašeno je nasilnim putem. Mi nijesmo državu niti bilo što dobili na tacni, za sve smo se izborili, za svaki kamen, za svaki pedalj ove zemlje, a onda su nam je uzeli neki, koji su mislili da su velike sile, i dali su je drugima na tacni. Ali, to nije prošlo i zbog toga su počinjeni zločini koje svaka generacija Crnogoraca mora pamtiti, jer bez toga pamćenja ne možemo da biti kompletan narod – poručio je Vukotić. Knjigu Jovana Čubranovića politikolog mr Alek Barović pronašao je u Nacionalnom arhivu Irske 2021. godine. Ovakvih djela nastalih u emigraciji, kako ističe, ima na desetine. - Vjerujem da danas imamo deset projekata koji su spremni, ne manje vrijedni od Jovana Čubranovića, i koji bi, na isti način, ‘pomutili’ velikosrpske mozgove. Zato pozivam sve, koji su u mogućnosti, da finansijski pomognu da ta djela ugledaju svjetlost dana, da budu prevedena, prikazana i dostupna, kako bi Crnogorci znali, pročitali i nadoknadili osamdeset godina koje smo izgubili. Već osam decenija imamo rupu u sjećanju, u kolektivnoj memoriji. Ne znamo ko smo, što smo, odakle smo, ko su bili naši preci, i zbog toga danas imamo probleme koje imamo - opomenuo je Barović, pozivajući da se primjerci ove knjige nakon čitanja prosljeđuju dalje onima koji sumnjaju, koji ne znaju, koji žive u zabludi. U ime Crnogorsko-Američke Asocijacije Cetinje prisutnima se video porukom obratio Predrag Marković uputivši zavjet da se čuva Crna Gora. - Ako nam Čubranovićeva knjiga i groblje komitskih junaka ne budu katedre s kojih se najbolje uči prošlost, ali i opominje budućnost, ne bilo nas Crnogorke i Crnogorci – poručio je Marković. Monologe iz istorijskih drama govorio je glumac Slobodan Marunović, a moderatorka je bila novinarka Slavica Kruščić Vasović. Promociju knjige “Najveći zločin u istoriji” organizovali su Crnogorsko-Američka Asocijacija Cetinje i STEGA.

“Najveći zločin u istoriji” - ogledalo u kojem se vidi i sadašnja Crna Gora

Regionalna nagrada “Dialogos” je, na inicijativu kulturologa i publiciste mr Željka Rutovića, obnovljena nakon petogodišnje pauze.
Nagrada, utemeljena 2013. godine u Crnoj Gori, dodjeljuje se za najbolju knjigu iz oblasti teorije i kulture medija. Cilj nagrade je promocija, podrška i razvoj naučne kritičke medijske misli, teorije medija i medijske kulture.
Organizator i nosilac aktivnosti urucenja devete po redu nagrade je Društvo crnogorskih novinara.
Programski odbor nagrade, na čelu sa predsjednikom mr Radojicom Grbom, izabrao je selektore zemalja regiona kao i stručni žiri koji će odluciti o najboljoj knjizi publikovanoj u 2025. god.
Selektor” Dialogosa ” za Sloveniju je prof. dr Peđa Ašanin – Gole, za Hrvatsku prof. dr Nenad Vertovsek, za Srbiju prof. dr Tatjana Vulić, za Bosnu i Hercegovinu prof. dr Mirza Mahmutović, za Crnu Goru prof. dr Nataša Ružić, za Sjevernu Makedoniju prof. Svetlana Nikolovski – Gegaj.
Programski odbor imenovao je stručni žiri u sastavu: prof. dr Vedada Barakovic, iz BiH, predsjednica, prof. dr Boban Tomić iz Srbije, član i Slavko Mandić, član, novinar i publicista iz Crne Gore.
Shodno inoviranom konceptu, po kojem će se nagrada uručivati u državi i gradu iz koga dolazi prethodni laureat, “Dialogos 2026” organizovaće se u Tuzli, gradu prošlogodišnjeg dobitnika prof. dr Mirze Mahmutovića za knjigu Komunikacija fotografijom.
Kopredsjednici Organizacionog odbora su Dragan Mitov Đurović iz Crne Gore i prof. dr Zulfo Ahmetović iz BiH. Sekretar za odnose sa javnoscu je novinar mr Amer Ramusović.
Laureati ove, po ocjeni stručne javnosti respektabilne nagrade, između ostalih su: prof. dr Sandra Bašic – Hrvatin, prof. dr Stjepan Malović, prof. dr Ratko Božović, prof. dr Sead Alić, prof. dr Gordana Vilović.
Medijski pokrovitelj nagrade je portal Analtika.
Idejni utemeljitelj nagrade je mr Zeljko Rutović, inače autor knjiga iz teorije i kulture medija, kao i većeg broja naučnih radova iz oblasti medija, publikovanih u domaćim i medunarodnim naučnim časopisima .

1084x550

Nagrada “Dialogos” obnovljena nakon petogodišnje pauze

Karavan „Uhvati film na sjeveru 2025“, koji zajednički organizuju NVU Art 365 i LIVE Production uz podršku Ministarstva kulture i medija, uspješno je realizovan u Beranama, Rožajama, Pljevljima, Žabljaku i Šavniku.
Program je sproveden u partnerstvu sa centrima za kulturu, lokalnim samoupravama, srednjim školama, gimnazijama, dnevnim centrima za djecu i omladinu sa smetnjama u razvoju i centrima za socijalni rad, koji su pružili snažnu logističku i programsku podršku.
Tokom višednevne turneje prikazani su kratki domaći dokumentarni filmovi mladih autora iz Crne Gore, nastali uz podršku Ministarstva ljudskih i manjinskih prava. Filmovi kroz lične i inspirativne priče prikazuju iskustva osoba sa invaliditetom u sportu, umjetnosti, obrazovanju, radu i svakodnevnom životu, te predstavljaju značajan doprinos razvoju inkluzivne filmske scene u zemlji.
Nakon svake projekcije organizovani su razgovori sa predstavnicima lokalnih institucija, organizacija koje se bave pravima osoba sa invaliditetom, obrazovnih ustanova, centara za socijalni rad i kulturnih radnika. Diskusije su bile usmjerene na ključne izazove u lokalnim zajednicama, vidljivost i pristupačnost kulturnih sadržaja, kao i mogućnosti za jačanje inkluzije kroz zajedničke inicijative. Moderator je bio Mihailo Marković, jedan od protagonista filmova, koji je aktivnim i motivišućim pristupom podstakao učešće učesnika iz različitih sektora.
Organizatori ističu da je karavan potvrdio potrebu za ovakvim programima ne samo na sjeveru, već i u drugim krajevima Crne Gore, te navode da je događaj u svim gradovima zabilježio odličnu posjećenost i veliko interesovanje mladih.
Iz NVU Art 365 poručuju:
– Ovaj karavan je još jednom pokazao koliko je važno da inkluzivni sadržaji stignu do svih zajednica u Crnoj Gori, posebno u sredinama koje nijesu dovoljno zastupljene u kulturnim tokovima. Film se pokazao kao snažan alat za pokretanje dijaloga i jačanje svijesti o ulozi svakog pojedinca u izgradnji inkluzivnog društva. Nadamo se da će Ministarstvo kulture i medija, kao i Ministarstvo prosvjete, podržati širenje ovog programa i omogućiti da još veći broj mladih bude dio ovih aktivnosti.
Organizatori su se zahvalili svim partnerima na izuzetnoj podršci i saradnji, uz poruku da je upravo dobra koordinacija svih učesnika doprinijela uspješnoj realizaciji projekta.

1250x600

Karavan „Uhvati film na sjeveru 2025“ uspješno realizovan u pet crnogorskih opština

Izložba „Kult Blažene Ozane Kotorke“ koju je priredila Matica crnogorska biće otvorena u srijedu, 3. decembra u 18 sati u prostorijama Matice crnogorske u Herceg Novom (Njegoševa 47), saopšteno je iz Matice crnogorske.
Izložbu će otvoriti predsjednik Matice crnogorske Ivan Jovović, a o kultu crnogorske svetice govoriće i istoričarka umjetnosti Radojka Abramović, koautorka kataloga. U muzičkom dijelu programa će nastupiti klarinetistkinja prof. Lara Bubanja i pijanista prof. Đuro Poznanović koji će izvesti dvije ranobarokne kompozicije.&nbsp;
- Izložba „Kult Blažene Ozane Kotorke“ na crnogorskom i engleskom jeziku, na 23 ilustrovana panoa dimenzija 70 x 100 cm, prikazuje život i duhovnu izuzetnost crnogorske čudotvorke i svetice Blažene Ozane rodom iz Lješanske nahije. Katarina Kosić (prema nekim predanjima Jovana Đujović), rođena 25. novembra 1493. godine, u svojoj 14. godini dolazi u Kotor gdje počinje da služi u kući kotorskog plemića, vijećnika i sudije Aleksandra Buće i njegove žene Marine (rođene Bizanti). Nakon sedam godina, 1515, prišla je trećem redu svetog Dominika kad je i položila zavjet siromaštva, čistote i poslušnosti i promijenila svoje kršteno ime u Ozana. Plemenitosti i posvećenosti Blažene Ozane Kotorke koja je brinula o siromašnima, vremenom su dodata i brojna čudotvorstva. Provela je pedeset i dvije godine stroge pokore, a preminula je 1565. godine u 72. godini života. Papa Pije XI je 1927. godine dozvolio javno i crkveno poštovanje Blažene Ozane Kotorke, čime je ova crnogorska pastirica, kotorska služavka i dominikanska trećoretkinja, postala prva katolička južnoslovenska blaženica- navodi se u saopštenju.
Izložbu prati i katalog na 104 strane. Autorke teksta su Radojka Abramović i nedavno preminula predsjednica Ogranka Kotor Matice crnogorske Mileva Pejaković-Vujošević koja je i inicijator ovog projekta.&nbsp;
- Na realizaciji izložbe „Kult Blažene Ozane Kotorke“ sarađivali su i Jasna Jeknić-Stijović i Slavko Dabinović. Izložbu i katalog grafički je oblikovala Suzana Pajović, profesorica Fakulteta likovnih umjetnosti UCG- kazali su iz Matice crnogorske.

Izložba „Kult Blažene Ozane Kotorke“ u prostorijama Matice crnogorske Ogranak Herceg Novi

U sklopu Četvrtog festivala književnosti sinoć je u Narodnoj biblioteci „Radosav Ljumović“ upriličena promocija novog romana poznatog bosanskohercegovačkog pisca i scenariste Namika Kabila pod naslovom „Beskućnik“.
„Beskućnik“ je introspektivno i društveno angažovano djelo koje istražuje sudbine ljudi na marginama društva. Kabil kroz snažan narativ i emotivno oblikovane likove govori o gubitku, potrazi za identitetom i borbi za dostojanstvo. Roman se bavi univerzalnim pitanjima - što znači imati dom, gdje se krije osjećaj pripadnosti i kako se nositi sa životom kada se sve čini izgubljenim.
Riječ je o posljednjem romanu Kabilove Trebinjske trilogije, koju uz „Beskućnika“ čine romani „Isijavanje“ i „Amarcord“.
- Mene uvijek zanimaju individualni slučajevi koji pokušavaju da naprave svoj put. U Beskućniku dolazi do stanja post-nostalgije, stanja povlačenja nekih crta i suočavanja sa gubitkom roditelja, kada shvatate da je taj neki prostor koji ste nazivali svojim domom veoma bio vezan za prisustvo nekih ljudi, a da bez tih ljudi taj prostor postaje upitan. U knjizi postoje različite dileme i momenti gdje ja racionalno pokušavam da promišljam, te kažem nešto što već u nekoliko mojih knjiga spominjem, a šta je važno za ove prostore, a to su ostavinske rasprave i ta zla krv koja padne, zle riječi koje padnu. Lično nisam imao ružnih iskustava, ali sam negdje anticipirao da se ona mogu desiti. Želio sam da se stvari raščiste i racionalizuju, a biti racionalan na Balkanu nije nimalo lako - ispričao je Kabil.
Autor u moto knjige stavlja stihove iz pjesme Vilijama Batlera Jejtsa „Ukradeno dijete“.
- Spominjem neisplakane suze u vezi smrti roditelja kada shvatam da je puno tih nekih osjećanja i da sam sebe negdje analiziram, radim autorefleksiju i govorim da imam osjećaj da bi mi bilo lakše kad bih sjeo i isplakao se kao čovjek pred svim tim stvarima, ljudskim, normalnim, potpuno očekivanim. Imao sam sreću da niko nije stradao u ratu, bez obzira na sve patnje koje nisu bile male. Suze su ostale neisplakane. Slučajno sam naletio na taj stih koji mi se odmah uklopio u knjigu koju sam u tom trenutku pisao. Nekako je korespondirao sa onim o čemu je knjiga - naveo je pisac.
Kabil je kazao da je knjigu počeo da piše iz autoterapijskih razloga.
- Počeo sam da pišem priču da vidim da li se mogu uhvatiti u koštac sa demonima sa kojima sam se suočio rušeći porodičnu kuću u Trebinju. Pitao sam se hoću li preživjeti to, hoću li poludjeti. Onda su se otvorile stvari za koje nisam imao pojma, nisam planirao da ću pisati o njima. U ovom poslu se ništa ne može izmišljati, ali se može tražiti način kako da se stvari oblikuju, da im se da forma. To je proces koji nije lako formulisati i napraviti. Počeo sam od čina rušenja kuće i dilema u kojima sam se nalazio, što me natjeralo da pišem knjigu. Sedamdeset posto stvari koje su se u knjizi desile nisam inicijalno imao na pameti. One su bile arhivirane negdje u meni - kazao je Kabil.
Autor je istakao da mu je Ivo Andrić velika inspiracija, te da se pridržava njegovih pristupa pisanju. Na književnoj večeri je ukazao na zanimljivu poveznicu između Andrića i Kventina Tarantina.
- Obojica komuniciraju i sa akademskim nivoom i sa običnim ljudima. Potpuno imaju jedan spektar komunikacije koji je nevjerovatan. Andrić je čovjek kojeg može čitati i portir i akademik i u njegovim djelima nalaziti dimenzije koje su nevjerovatne - izjavio je Kabil.
Razgovor sa autorom vodila je Ljiljana Ćuković.

Nije nimalo lako biti racionalan na Balkanu

Novi roman književnice Jasenke Lalović ,,Zera luče“ predstavljen je u sali Dodest KIC-a ,,Budo Tomović“. Promocija je protekla u znaku razgovora o slobodi, identitetu i potrazi za sopstvenim bićem, temama koje je autorka otvorila u svom najintimnijem i najzrelijem djelu do sada. O romanu ,,Zera luče“ govorili su novinar RTCG-a i književni kritičar Vlatko Simunović i autorka. Odlomke iz romana čitala je novinarka RTCG-a i pjesnikinja Jelena Božović, a razgovor je moderirao novinar kulturne rubrike Pobjede i pjesnik Andrija Radović. Jedna od centralnih tema romana jeste potraga za sobom, a Lalović je kazala da je ta potraga u životu neminovnost u svakom od nas.
- To svakog dočeka u nekom trenutku. To su neka univerzalna pitanja, čekaju nas kad-tad. Čovjek mora u jednom trenutku da se pita: koliko sam ja slobodan? U nekim ličnim odlukama – koliko neko drugi odlučuje naše odluke – istakla je ona, dodajući da je čovjek slobodan kad prepozna osjećaj dovoljnosti.
- Čovjeku pripada onoliko zemlje koliko se može oprijeti nogama i toliko koliko vazduha može udahnuti plućima. Kad to shvati, onda je čovjek malo slobodniji – kazala je Lalović.
U ovoj knjizi se, kako je kazala, mimo pravila poigrala jezikom.
- Imate početnu ekavicu, imate ijekavicu, imate taj staropaštrovski govor koji ide od 1897. do 2025. gdje može da se isprati kako se mijenjao taj jezik do ovog savremenog koji trpi tu neku digitalizaciju koja je jeziva. A imate, bogami, i taj starošoltanski – rekla ona.
Lalović je rekla da su je kao autorku u karijeri često uslovljavali.
- Ne znaju da li sam iz Srbije ili Crne Gore. I to ih muči. Zapravo, moje biće je ovdje. Ako ja to nijesam pokazala, ne znam čime više da pokažem. Ali traže još – istakla je ona.
Dodala je da je ,,konstantno pod pritiskom“.
- Moje knjige su u ,,Laguni“ štampane sa grafemama ś i ź. Zato što je tako govorila moja mama. To je nešto što sam dugovala njima, da bi to bilo autentično. Nemojte ovo shvatiti kao politički govor, iako mi zapravo jesmo zoon politikon – kazala je Lalović.
Simunović je istakao da prozni opus Jasenke Lalović prati od njenih početaka, te da je ovim romanom autorka ušla u svoje najintimnije područje.
- Ovo je psihološki najdublji, tematski najširi i emotivno najzreliji roman Jasenke Lalović. ,,Zera luče“, kao i sve Jasenkine knjige, svjedoče o tome šta je vrijedno čuvanja i šta treba sačuvati – istakao je on.
Prema njegovim riječima, ovaj roman otvara temu koja je veća od knjige.
- To je tema potrage za samim sobom. Ne ulazeći u prostor didaktičke proze, postavlja jedno temeljno kvalitetno pitanje – da li smo mi ono što su od nas napravili izbori koje svakodnevno pravimo, ili smo mi zapravo ono što su od nas napravili i kroz svoje sudbine na nas natovarili naši stari – kazao je Simunović.
Suštinska elementarna poruka koja bi se mogla sažeti u jednoj rečenici, kako je kazao, jeste jedna rečenica koju je Lalović zapisala: ,,Zemlja nema nikoga osim nas“.
- Ovo je na neki način i roman o jeziku. O jeziku kao području identiteta – rekao je Simunović.

Zemlja nema nikoga osim nas

U organizaciji Centra za očuvanje i razvoj kulture manjina (CEKUM), u ponedjeljak, 1. decembra, u Biblioteci „Radosav Ljumović“ biće održana promocija knjige „Nakon tačke“, autora Kemala Musića.
O knjizi će govoriti prof. dr Olga Vojičić Komatina, Edin Smailović i autor, dok će program moderirati Vesna Šoškić.
Promocija se organizuje u okviru manifestacije „Dani kulture manjina Crne Gore“.
Događaj će biti održan u sali „Marko Miljanov“ sa početkom u 19 časova.

Promocija knjige „Nakon tačke“ Kemala Musića u ponedjeljak u Podgorici

Sekretarijat za kulturu Glavnog grada raspisao je konkurs za sufinansiranje projekata iz oblasti kulture za 2026. godinu, u oblasti likovne umjetnosti, književnosti, muzičke umjetnosti, časopisa za kulturu i umjetnost, pozorišne djelatnosti, kulturne baštine.
Takođe, konkurs se odnosi i na kulturno-umjetničke manifestacije i festivale i audio-vizuelnu djelatnost (kratkometražni i dugometražni igrani film, kratkometražni i dugometražni dokumentarni film, animirani film, studentski film, druge audio-vizuelne forme koje obrađuju teme od značaja za kulturu glavnog grada i javni interes).
Konkurs će biti otvoren do 29. decembra. Pravo učešća na konkursu imaju fizička lica sa prebivalištem u Podgorici i pravna lica koja imaju sjedište u Podgorici, registrovana za obavljanje djelatnosti kulture. Prijava na konkurs podnosi se na odgovarajućem obrascu koji je dostupan na sajtu Glavnog grada - Oglasni dio (Prijava na javni konkurs za sufinansiranje projekata iz oblasti kulture za 2026. godinu) i u prostorijama Sekretarijata.

Glavni grad raspisao konkurs za sufinansiranje projekata iz oblasti kulture za 2026. godinu

Udruženje glumaca predložilo je Mladena Nelevića za Devetnaestodecembarsku nagradu.
O našem istaknutom glumcu oni navode kako je jedan od najprepoznatljivijih i najcjenjenijih stvaralaca crnogorske i regionalne umjetnosti.
Pritom, uz prijedlog je stala kompletna pozorišna i filmska zajednica, što predstavlja i presedan svoje vrste.
- Predlog su podržali Crnogorsko narodno pozorište, Kraljevsko pozorište Zetski dom, Gradsko pozorište Podgorica, Nikšićko pozorište, Centar za kulturu Tivat, Teatar mladih, Korifej teatar, Filmski centar Crne Gore, Crnogorska kinoteka, Udruženje filmskih producenata i reditelja i Crnogorsko društvo nezavisnih književnika - naveli su iz Udruženja glumaca.
U obrazloženju se ističe da je Nelevićev stvaralački trag obilježio pozorište, film i televiziju posljednjih decenija - od kultnih jugoslovenskih ostvarenja do savremenih projekata.
- Njegove uloge u crnogorskom pozorištu i brojnim domaćim filmovima i serijama svrstale su ga među ključne figure našeg glumišta. Dobitnik je brojnih domaćih i međunarodnih priznanja. Posebno se naglašava njegov kontinuirani pro bono rad sa mladim stvaraocima, humanost i lična skromnost, zbog čega se smatra jednim od najvažnijih primjera umjetničke posvećenosti u Crnoj Gori - dodali su.
Kako dodaju, Udruženje glumaca Crne Gore smatra da bi dodjela ove nagrade bila priznanje umjetniku koji je obilježio našu kulturu i ostavio neizbrisiv trag u kolektivnom pamćenju grada.

Institucije kulture predložile Mladena Nelevića za Nagradu "19. decembar"

Brutalno ubistvo 21-godišnjeg sina ukrajinskog političara u Beču rasvijetljeno je nakon što su dvojica osumnjičenih Ukrajinaca uhapšena u svojoj državi. Sumnja se da su mladića pretukli u podzemnoj garaži luksuznog hotela, a zatim ga zapalili u automobilu. Istraga ukazuje da je motiv bio novac, odnosno krađa kriptovaluta, prenosi Krone.
Bečka policija je saopštila da su u saradnji s ukrajinskim vlastima i Evropolom uhapsili 19-godišnjaka i 45-godišnjaka po međunarodnoj potjernici. Politički motiv je isključen — riječ je o koristoljublju. Sa kripto-novčanika žrtve nestao je veliki iznos, a kod jednog od uhapšenih pronađena je značajna količina dolara.
Žrtva, student iz Beča i sin zamjenika gradonačelnika Harkiva, nestao je u četvrtak. Snimci pokazuju da su ga napadači savladali i brutalno pretukli u garaži hotela Sofitel. Obdukcija je potvrdila teške povrede i da je tijelo bilo gotovo potpuno izgorjelo.
Napadači su ga potom stavili na zadnje sjedište Mercedesa ukrajinskih tablica i zapalili vozilo kako bi prikrili tragove. Mogući uzrok smrti je gušenje ili toplotni udar.
Ključan trag bio je otopljeni kanister benzina pronađen u automobilu, koji je policiju doveo do snimaka sa bečke benzinske stanice na kojima se vide osumnjičeni kako kupuju gorivo. Nakon zločina pobjegli su u Ukrajinu, gdje će im se suditi, jer izručenje Austriji nije predviđeno.
Tijelo mladića pronađeno je prošle srijede oko pola sata iza ponoći, nakon što su vatrogasci ugasili zapaljeni Mercedes.

Beč: Ubijen sin ukrajinskog političara, motiv pljačka kriptovaluta

Ukrajinska vojska saopštila je danas da se nastavljaju borbe u Pokrovsku, ključnom logističkom centru za ukrajinske snage na istoku, dok su ruske vlasti jutros prenijele da su zauzele taj grad poslije višemjesečnih intenzivnih napada, javili &nbsp;su francuski mediji.
- Operacije pretrage i napada, kao i eliminacija neprijatelja u urbanim područjima, nastavljaju se u Pokrovsku- navela je Istočna ukrajinska armijska grupa, odgovorna za to područje, prenijeli su portali pariskih dnevnika Mond (Le Monde) i Frans enfo (France Info).
Ukrajinska vojska je navela da su ruske snage pokušale, koristeći loše vrijeme, da postave zastavu u jednom naselju kako bi je koristile kao propagandni simbol preuzimanja, prije nego što su se povukle.
Uprkos nepovoljnim vremenskim uslovima, ukrajinske jedinice sprovode vazdušno izviđanje, ciljanje i udare na neprijateljske položaje, dodala je vojska.
U sektoru Pokrovsk odbijena su 72 ruska napada i neutralisana 104 ruska vojnika, uključujući 81 poginulog. Uništeno je 11 dronova i četiri vozila, a oštećena su još dva vozila i artiljerijski sistem.

Ukrajina tvrdi da se nastavljaju borbe u Pokrovsku

Nedavna poruka ambasadora Satlera da „Evropska unija ne želi da u Crnoj Gori vidi identitetska pitanja i podjele“ bila je jasna, precizna i nedvosmislena. Uprkos tome ili možda upravo zbog toga predstavnici vladajuće većine nastavili su da rade sve suprotno od onoga što je Brisel poručio. Ne samo da ignorišu evropske preporuke, nego otvoreno ispituju dokle mogu da idu u destabilizaciji društva, reviziji istorije i sabotaži evropskog puta Crne Gore, poručio je međunarodni sekretar SD-a i predstavnik Evropskog saveza Miloš Đuričković.
Koji dan ranije, podsjeća on, komesarka Marta Kos izjavila je da Crna Gora „nije ruski trojanski konj, ali da postoje uticaji“. Nakon poruka komesarke Kos i ambasadora Satlera, neminovno se nameću pitanja: „Imaju li naši konji ime?“ i „Smije li se to ime izgovoriti?“
- A kada već govorimo o konjima, red je da se osvrnemo i na krdo. Krdo karakteriše visok nivo društvene povezanosti. Konji su izrazito socijalne životinje i oslanjaju se na grupu radi zaštite, sigurnosti i socijalne interakcije (čitaj: čuvanja pozicija i fotelja). Krdo ima jasnu hijerarhiju, članovi zauzimaju određenu poziciju u društvenom poretku, što smanjuje konflikte i čini grupu stabilnijom (čitaj: zaštita ličnih interesa)- kazao je Đuričković.
Svaka sličnost opisa „krda“ s vladajućom većinom i „konja“ s ruskim trojanskim konjima u toj većini, namjerna je.
U toj utrci, koji su konji (trojanski) istrčali na pol-poziciju krda (vladajuće većine), jasno se vidi u ovom desetodnevnom pregledu:
20.11.2025 &nbsp;
- Kada pričamo o crvenim zastavicama ili crvenim kartonima, govorimo o polarizaciji. Znači, ne želimo da vidimo identitetska pitanja, ne želimo da vidimo podijeljenost društva. Posebno kada govorimo o Crnoj Gori. Fokus ne treba da bude na stvarima koje nas razdvajaju, nego na stvarima koje nas drže ujedinjenima. Tu želim da vidim određeni napredak i svaka dalja polarizacija društva bila bi crvena zastavica - ambasador EU u Crnoj Gori, Satler.&nbsp;
POČETAK TRKE 20.11.2025
Predsjednik Opštine Pljevlja, Dario Vraneš, odlučio je da bojkotuje Dan opštine na čijem je čelu, te nije prisustvovao svečanoj sjednici Skupštine opštine. Na društvenim mrežama objasnio je da ne želi da „slavi podjele“ i da je 20. novembar „najtragičniji dan 20. vijeka“. Inače, Pljevlja su 20. novembra 1945. godine oslobođena od fašističkog okupatora.
22.11.2025
Predsjednik Opštine Pljevlja najavio je svečanu akademiju povodom 107 godina od „ujedinjenja Srbije i Crne Gore“ - datuma koji zvanična istorija i većinski dio Crne Gore tretiraju kao čin nasilnog brisanja državnopravnog subjektiviteta. Izjava Vraneša je otvoreni pokušaj normalizacije nasilne aneksije i direktan udar na temelje Crne Gore.
22.11.2025
Mitropolit Joanikije ponovo je, u već ustaljenom ritmu, lansirao temu obnove kapele na Lovćenu, jednu od najopasnijih i najpolarizujućih tema u Crnoj Gori. Predsjednik Opštine Nikšić, Marko Kovačević, pridružio se porukom da je „obnova kapele njihov zavjet“.
23.11.2025
Poslanici SNP-a otišli su korak dalje: pokušali su da ozvaniče istorijski revizionizam u Skupštini i da nasilnu aneksiju iz 1918. preimenuju u „ujedinjenje“. To je politički promašaj, civilizacijski pad i direktan doprinos podjelama.
24.11.2025
Na prijedlog gradonačelnika Podgorice, Saše Mujovića, a po instrukcijama Crkve Srbije, u Skupštini Glavnog grada usvojena je Odluka o podizanju spomen-obilježja „bratskoj slozi, suživotu i međuvjerskom skladu pravoslavne i islamske zajednice“, sa sve likom Amfilohija Radovića.
Protiv ove inicijative jasno su se izjasnili najviši predstavnici Islamske zajednice u Crnoj Gori, dio pravoslavnih vjernika, a sama inicijativa je i u lokalnom parlamentu izazvala tenzije i podjele.
27.11.2025
Emitovana je dokumentarno-informativna emisija „Srebrenica – anatomija obmane“ na televiziji Adria. Sadržaj emisije grubo iskrivljuje istinu, otvoreno negira činjenicu da je u Srebrenici počinjen genocid, te plasira niz netačnih informacija i obmana o ovom zločinu, čime se on relativizuje i suštinski prekraja.
1.12.2025
Mini-ciklus, od Satlerove poruke do danas, zaokružio je Dario Vraneš. Na najavljenoj svečanoj akademiji povodom dana „ujedinjenja“, poslate su poruke kojima se podriva teritorijalni integritet Crne Gore, vrši istorijski revizionizam i narušava međuvjerski mir u gradu. Skup je završen porukom koja se tiče i regionalnih odnosa: „Neka bude amin. Bože daj. Dogodine u Prizrenu.“
- U međuvremenu, vladajuća većina u Skupštini još jednom je pokazala da EU integracije nijesu njihov prioritet ni cilj, već paravan. Izbor samo jednog „podobnog“ kandidata za Ustavni sud još jedan je pokušaj stavljanja najviše sudske instance pod političku kontrolu. Cilj je jasan: otvoriti put ka neustavnim izmjenama, produbljivanju identitetskih sukoba i daljem potčinjavanju institucija- podsjeća Đuričković.
 
Napominje da sve pomenuto nije slučajnost, već paralelni proces. To je jedna ista agenda, jedan isti rukopis, jedna ista matrica stvaranja podjela kao političkog alata i matrica držanja Crne Gore zaglavljenom u blatu „srpskog sveta“.
 
- Razbijanje aktuelne vladajuće većine, politička izolacija i marginalizacija trojanskih konja jedini je put koji vodi ka punopravnom članstvu Crne Gore u EU- poručio je Đuričković.

Đuričković: Trojanski konji na čelu kolone - deset dana galopa unazad

Broj poginulih u katastrofalnim poplavama i odronima tla koji su pogodili indonežansko ostrvo Sumatru porastao je na 753, dok se još 504 osobe vode kao nestale. Vlasti su evakuisale milion ljudi iz najugroženijih područja, a radi se o drastičnom porastu broja žrtava u odnosu na juče, kada je bilo zabilježeno 604 smrtna slučaja, piše The Guardian.
<h3>Humanitarna kriza na pomolu</h3>
Ukupno je 3,2 miliona ljudi pogođeno poplavama, 2.600 ih je povrijeđeno, a milion je evakuisan iz područja visokog rizika. Spasilački timovi i humanitarni radnici vode trku s vremenom kako bi došli do preživjelih, no napore im otežavaju blokirani putevi i srušeni mostovi, zbog čega su neka područja na sjeveru Sumatre i dalje drumskim putem nedostupna. U Acehu, jednoj od najteže pogođenih regija, na pijacama ponestaje riže, povrća i drugih osnovnih namirnica, a cijene su se utrostručile. Organizacija Islamic Relief, koja šalje 12 tona hitne pomoći u hrani, upozorava: „Zajednice širom Aceha suočavaju se s ozbiljnim rizikom od nestašice hrane i gladi ako se snabdijevanje ne uspostavi u narednih sedam dana.”
<h3>Reakcija vlasti i međunarodnih organizacija</h3>
Indonežanska vlada juče je saopštila da šalje 34.000 tona riže i 6,8 miliona litara jestivog ulja u Aceh te u provincije Sjeverna Sumatra i Zapadna Sumatra.
Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) takođe je najavila slanje timova za brzi odgovor i ključnih zaliha u pogođenu regiju te pojačava nadzor nad mogućim širenjem bolesti. Generalni direktor SZO-a Tedros Adhanom Gebrejesus izjavio je novinarima u Ženevi da je ovo „još jedan podsjetnik na to kako klimatske promjene podstiču češće i ekstremnije vremenske događaje, s katastrofalnim posljedicama”.
<h3>Potresna svjedočanstva preživjelih</h3>
Preživjeli, od kojih su mnogi smješteni u privremenim skloništima, opisuju kako su snažne vodene bujice u trenu potopile njihova sela.&nbsp;
- Nijesmo mislili da ćemo preživjeti tu noć jer je situacija bila toliko haotična. Svi su razmišljali samo o tome kako da se spasu. Nije bilo nikakvog prethodnog upozorenja prije nego što je voda stigla- ispričala je Gahitsa Zahira Cahjani, sedamnaestogodišnja učenica islamskog internata.
Stotine učenika iz njene škole bježale su u noć tražeći sigurno utočište, a neki su se spašavali držeći se za drveće i krov džamije.
<h3>Posljedica monsuna i rijetke tropske oluje</h3>
Iako sezonski monsuni često donose obilne kiše koje uzrokuju odrone i poplave, ovogodišnje su padavine bile pojačane rijetkom tropskom olujom koja se formirala u Malajskom moreuzu. Oluja je poharala dijelove Sumatre, ali i južnog Tajlanda, gdje je poginula 181 osoba.
S katastrofalnim poplavama i odronima bori se i Šri Lanka, koju je pogodila zasebna oluja – ciklon Ditvah. Tamo je poginulo 410 ljudi, a još 336 se smatra nestalima.
Predsjednik Anura Kumara Disanajake proglasio je vanredno stanje kako bi se zemlja nosila s, kako je rekao, „najizazovnijom prirodnom katastrofom u našoj istoriji”. Kiše su u međuvremenu oslabile, no upozorenja na odrone i dalje su na snazi u najteže pogođenoj centralnoj regiji.

Indonezija: U poplavama stradalo preko 750 osoba, milion ljudi evakuisano

Kako se ono kaže u filmovima - jedan poziv mijenja sve, je li tako? E, u crnogorskoj realnosti, kod Demokrata Alekse Bečića - jedna SMS poruka mijenja sve. &nbsp; Upravo tako: predsjednik fudbalskog kluba Budućnost Boris Spalević, član najužeg rukovodstva Demokrata, jednom, jedinom SMS porukom smijenio je doktora Nermina Abdića sa pozicije ljekara fudbalera ,,Budućnosti”, najvećeg i najpopularnijeg crnogorskog kluba. &nbsp; SPALEVIĆEVE JAVNE OBMANE Tako je Abdić, nekadašnji mladi navijač Budućnosti, kasnije iskusni ljekar koji je proveo 15 godina u klubu – ekspresno izbačen na tribine, a da ga predsjednik Budućnosti nije udostojio čak ni - ljudskog razgovora. &nbsp; Je li tako teško bilo pogledati u oči Abdiću ili Spalevića nije bilo briga jer je poslušno izvršavao partijsko naređenje? &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251201171240_5d58ad94b0beee5a70981b9cb0a513c18b8d35421ec853d05ce6c002b08b2a49.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251201171240_5d58ad94b0beee5a70981b9cb0a513c18b8d35421ec853d05ce6c002b08b2a49" data-rendition-name="original" width="1061" height="639" loading="lazy" alt="KAKO PARTIJA ZAPOVIJEDA: Boris Spalević"> <figcaption>KAKO PARTIJA ZAPOVIJEDA: Boris Spalević(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Kako god. Nakon buke u javnosti, Spalević, inače inžinjer poljoprivrede, odjednom se osjetio pozvanim da tumači pravo i štiti zakonitost rada u FK Budućnost. &nbsp; Pa je, kao odgovor na informaciju o smjeni Abdića, brže-bolje obavijestio da je on bio primoran na takav potez nakon što je, eto, inspekcija rada zaključila da je Abdić bio nezakonito ljekar jer je zapošljen za stalno u Kliničkom centru. &nbsp;&nbsp; I, naravno, dodao je Spalević, da sve nema nikakve veze sa politikom, da on nikada, ali baš nikada (!) ne bi to uradio samo zato jer je on odbornik svojih omiljenih Demokrata, a Abdić poslanik opozicione i omrznute Demokratske partije socijalista. &nbsp; I to bi, veli Spalević, bilo to: sve je zakonito i sve je bilo bez upliva politike. &nbsp;&nbsp; RAZLIČITI ARŠINI &nbsp; Nažalost, odavno je postalo pravilo: kad vam funkcioner Demokrata nešto javno saopšti - velike su šanse da ne govori istinu. &nbsp;&nbsp; Tako je i ovom slučaju. Boris Spalević, funkcioner Demokrata, dobro je znao – kada govori o zakonitosti – da obmanjuje. &nbsp; Jer, činjenice sve otkrivaju: kao što je Nermin Abdić, tako je i Aleksandar Petričić stalno zapošljen u Kliničkom centru Crne Gore. Čak su obojica na istom odjeljenju Ortopedije, samo što Petričić ima višemjesečni, za razliku od decenijskog specijalističkog staža koji ima Abdić. &nbsp; A pošto su obojica stalno zapošljeni u Kliničkom centru, onda je sve jasno: ako je Abdić bio nezakonito na klupi Budućnosti, onda će nezakonito biti i Petričić na klupi podgoričkog kluba.&nbsp; Kao što je jasno: Spalevićeva floskula o zakonitosti je bila samo maska, plašt kojim se htjela sakriti politički motivisana odluka. &nbsp; Samo, nemoguće je sakriti očigledno. Abdić je smijenjen baš zato što je istaknuti član opozicionog DPS-a; kao što je na Petričića pao izbor upravo zbog bliskosti sa vlašću: mlađani ljekar bio je na 39 mjestu izborne liste Pokreta Evropa sad i Demokrata &nbsp;,,Još jače dr Saša Mujović“ za izbore u Podgorici. &nbsp; Osim toga, veliki je poštovalac Crkve Srbije, kako se vidi iz njegovih profila na društvenim mrežama, što ga je kod bogobojažljivih Demokrata i PES-a, očito, preporučio za angažovanje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251201171240_f164dac8f6a6b525719d88bbb71692f5ac7a0fb134521f20bd64d4cedec05c91.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251201171240_f164dac8f6a6b525719d88bbb71692f5ac7a0fb134521f20bd64d4cedec05c91" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt='PETNAEST GODINA NA KLUPI BUDUĆNOSTI: Dr Abdić na jednoj utakmici ,,Budućnosti"'> </figure>  LAŽNI ŠAMPIONI I PRAVI GUBITNICI Da li je Petričić bliži PES-u ili Demokratama, to za Spalevića i ekipu na vlasti u Podgorici, kao i ekipi koja vodi fudbalski klub Budućnost, zaista nije bilo bitno. Najvažnija je bila maksima: umjesto ,,depesovca" - neka dođe neko naš. &nbsp; Matrica čišćenja koju ,,avgustovski oslobodioci“ upražnjavaju u državi od kako su došli na vlast u Crnoj Gori, sada se sprovodi u svim društvenim oblastima, pa i u sportu, pa i u Budućnosti. &nbsp; I baš kao što Demokrate obavljaju veting u policiji, u namjeri da iz službe uklone politički nepodbne, tako je Demokrata Spalević dobio zadatak da očisti mrznog ,,depesovca“ Abdića iz Budućnosti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120118120_17173b2496fc916bab3da76c9e9fd304d9c81e95cc6352e578cd9c63f8a87628.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120118120_17173b2496fc916bab3da76c9e9fd304d9c81e95cc6352e578cd9c63f8a87628" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt='VETING I U FK ,,BUDUĆNOST": Spalević u akciji'> <figcaption>VETING I U FK ,,BUDUĆNOST": Spalević u akciji(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Mučno je to, kad politika do kraja ovlada životima, pa i sportom. Jer se onda postavlja pitanje: da li će buduća sudbina države, u kojoj Demokrate kontrolišu sektor bezbjednosti, biti slična sadašnjoj sudbini fudbalskog kluba ,,Budućnost“? &nbsp; Za samo jednu godinu, šampionski tim Budućnosti je rasturen, najtalentovani igrači rasprodati, a kasa Budućnosti ostala prazna iako su igrači vrijedjeli više miliona eura. Bez novca koji je, očito, nezakonito završio u nečijim džepovima, ali i bez tima, i bez poleta, izgubljena je šansa da se Budućnost vrati u evropski fudbal na velika vrata, a ne kao slijepi putnik evropskog voza kojeg izbacaju na prvoj stanici. &nbsp; U profesionalnom sportu, rezultati rada su, kao i rezultati utakmica, lako vidljivi: zna se ko je šampion, ko je gubitnik. &nbsp; RAVNO DO DNA U politici - a posebno u crnogorskoj politici - to je mnogo, mnogo drugačije: uz uslužne medije, uz zastrašivanje političkih oponenata, uz nezakonito korišćenje tužilaštva, Demokrate Alekse Bečića, ali i ostale stranke vlasti, nastavljaju da za sve što u sistemu ne valja, krive staru vlast. &nbsp; I tako duže od pet godina. Uz političke čistke - od vrhovnih državnih institucija, državnih preduzeća, državnih službi, do, na kraju, sportskih društava u državnom vlasništvu – avgustovski oslobodioci, pod mantrom da čiste staru DPS vlast, tvrde da oporavljaju, da pokušavaju da ozdrave, državne institucije i državu. &nbsp; Kako to radi, koliko se pridržavaju prava i morala, treba se brinuti o zdravlju i institucija i države. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Oprosti Nermine, služba je - služba...

Suđenje Milošu Medenici koji se tereti da je formirao kriminalnu grupu čiji član je, prema stavu SDT-a, bila njegova majka - bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica i još 15 osoba danas je u Višem sudu trajalo nešto više od dvadeset minuta i advokati su iznijeli izjašnjenja na prijedloge tužilaca za dopunu dokaznog postupka.
Advokati Stefan Jovanović i Bojan Korać saopštili su da se protive provođenju skaj poruka za koje tužioci tvrde da je razmjenjivao bivši policajac Darko Lalović sa Milošem Medenicom.
Jovanović, koji zastupa Medenicu, kazao je da ništa inkriminišuće nema za njegovog branjenika ali da je protiv toga da se taj dokaz provodi.
Advokat Korać ukazao je sudskom vijeću, kojim predsjedava sutkinja Vesna Kovačević, da se nakon tri i po godine dostavlja "dokaz za Lalovića".
Ročište je bilo zakazano za 14.00 ali je ročište počelo u 14.45 jer je član vijeća bio na drugom suđenju. Nakon isteka radnog vremena branilac Vesene Medenice, advokat Zdravko Begović rekao je da ima porodičnu obavezu i da više ne može da prisustvuje ročištu.
On je naveo da ukoliko njegova branjenica smatra da neko drugi od advokata može da je zastupa da je on saglasan sa tim.
Medenica je na to rekla da s obzirom da je njen drugi advokat Zdenko Tomanović odsutan da smatra da njenog branioca niko ne može zamijeniti.
Advokat Begović je kazao da će napustiti sudnicu na što je sutkinja Kovačević rekla da će ga kazniti. Stav njegovih kolega je bio da to ne treba da radi, da će se i oni solidarisati sa njim ukoliko se to desi. Ukazali su i da je u postupku ostalo samo izjašnjenje vještaka i završne riječi.
Nakon kratke polemike i razmjene argumenata sutkinja Kovačević je odustala od kažnjavanja advokata Begovića.
Vesna Medenica je optužena da je bila član kriminalne grupe koju je formirao njen sin Miloš Medenica. Na optužnici osim Medenica je još petnaest osoba.
Na optužnici osim Miloša i Vesne Medenice su i Luka Bakoč ali i policajci Milorad Medenica, službenici Uprave carina i prihoda Ivana Kovačević, Marko Vučinić, Goran Jovanović, špediteri Marjan Bevanja i Savo Karanikić, zatim Vasilije Petrović sin vlasnika kompanije Cijevna komerc. Za pripadništvo u kriminalnoj organizaciji tereti se i Marko Popović, Bojan Popović, Marko Vučinić, Darko Lalović, Petar Milutinović, Nikola Raičević i Radomir Raičević kao i firma Kopad Company iz Nikšića.
Suđenje se nastavlja sjutra.

Sutkinja namjeravala da kazni advokata Begovića, svi advokati htjeli da napuste suđenje

Za Pljevlja važan infrastrukturni projekat, put Mijakovići – Vrulja, koji će znatno uticati na povezanost ovoga grada sa ostalim crnogorskim gradovima, kako na sjeveru, tako i na jugu države, juče je svečano otvoren, ali ceremoniji, u organizaciji Vlade Crne Gore, nije prisustvovao predsjednik pljevaljske opštine Dario Vraneš. Nije bio pozvan. Ni on, niti predsjednica Skupštine Opštine Jovana Tošić. Ali, jeste potpredsjednik lokalnog parlamenta – Darko Gazdić iz Pokreta Evropa sad, kao i čelnici Rudnika uglja Pljevlja – Nemanja Laković, Jadranko Lončar i Miroslav Đurišić, takođe kadrovi PES-a. Put su juče otvorili premijer Milojko Spajić, ministarka saobraćaja Maja Vukićević i direktor Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fspajic-put-vrulja-mijakovici-smanjuje-vrijeme-putovanja-od-pljevalja-do-podgorice-za-oko-pola-sata&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Vraneš, kadar Nove srpske demokratije Andrije Mandića (predsjednika Skupštine Crne Gore) i Tošić, kadrovkinja Demokrata Alekse Bečića (potpredsjednika Vlade), iako „prvi domaćini“ grada pod Golubinjom, za Spajića, očito, nijesu bili poželjni. - Nijesmo dobili zvaničan poziv, ni ja ni predsjednica Skupštine – kratko je za Portal ETV kazao Vraneš. Na našu opasku da je svečanoj ceremoniji prisustvovao potpredsjednik Skupštine Opštine, kadar PES-a, Darko Gazdić, komentar Vraneša je bio: „Da. Cio PES je bio“. - Svi iz Rudnika uglja – dodao je.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251202011216_84aff105a3dfb545ff16ff26aaad8c288b19c5f1c26fa082948d01797757b6ea.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251202011216_84aff105a3dfb545ff16ff26aaad8c288b19c5f1c26fa082948d01797757b6ea" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Spajić nije želio Vraneša na svečanoj ceremoniji otvaranja puta Mijakovići - Vrulja"><figcaption>Spajić nije želio Vraneša na svečanoj ceremoniji otvaranja puta Mijakovići - Vrulja(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption></figure>  Vraneš je negirao tvrdnje da obezbjeđenje nije dozvolilo njemu i Tošić da prođu, sve dok ceremonija nije okončana. Ono što je upadljivo je da njega i nje nema na Vladinim fotografijama i snimcima sa otvaranja puta. Vraneš je za Portal ETV još kazao da ekipi Televizije Pljevlja nije dozvoljeno da izvještavaju sa ovog događaja. - Prvi put od osnivanja TV Pljevlja da im se nije dalo da prisustvuju – rekao je on. Zašto Spajiću, rođenom Pljevljaku, Vraneš nije bio poželjan, ali ni Tošić, može se samo nagađati. Politika vlasti u Pljevljima je, od kada je na čelu grada Vraneš, bukvalno „saoizacija“ ove Opštine, međutim premijer nijednim gestom do sada nije pokazao da mu to smeta. Vraneš prilježno radi na velikodržavnom projektu susjedne Srbije – nazvanom „srpski svijet“, a koji podrazumijeva prisajedinjenje ovoj zemlji, ne samo Crne Gore koju oni tretiraju kao srpsku teritoriju, već i dijelova drugih država u okruženju, poput entiteta Bosne i Hercegovine – Republika Srpska. Vraneš slavi nacistički četnički pokret, blizak je Crkvi Srbije, a maticom smatra susjednu Srbiju. Obilježava državne praznike Srbije, ali ne i Crne Gore. Ove godine čak je odbio da prisustvuje svečanoj sjednici Skupštine Opštine povodom Dana Pljevlja – 20. novembra. Pljevlja su 20. novembra 1945. godine oslobođena od fašističkog okupatora, međutim, Vraneš smatra da je to najtragičniji dan XX vijeka za ovaj grad. Građanski aktivista iz Pljevalja Pavle Čolović juče je na svom Fejsbuk profilu ocijenio da je „sramotno da na ceremoniji otvaranja nije prisustvovao predsjednik opštine Pljevlja, dr Dario Vraneš“. - Otvorena je dionica puta Pljevlja – Mijakovići - Vrulja, dio puta ka Bijelom Polju. To je projekat koji nije ni PES-ov, ni DPS-ov, ni DF-ov – to je put građana Pljevalja i Bijelog Polja, plaćen novcem svih nas. I upravo zato je sramotno da na ceremoniji otvaranja nije prisustvovao predsjednik opštine Pljevlja dr Dario Vraneš. Sviđalo se to nekome ili ne, predsjednik Opštine je simbol grada i morao je biti tu. Isto tako, morao je biti prisutan i predsjednik opštine Bijelo Polje. To je normalna, civilizovana i državnički odgovorna praksa – napisao je on. Konstatovao je i da „to nije bio državni događaj“, već „stranački skup članova i simpatizera PES-a, na kojem nije bilo mjesta za nikoga ko ne odgovara propagandi, pa čak ni za građane Pljevalja“. - Put koji treba da spaja ljude, oni su pretvorili u političku tribinu koja dijeli građane. Država se ne gradi mitinzima i podjelama, već zajedništvom, odgovornošću i poštovanjem funkcije koju obavljaš, a ne stranke za koju navijaš. Pljevljima treba razvoj, ne partijska priredba za fotografisanje. Pljevljima trebaju putevi do Čajniča, Foče, Priboja, Mojkovca i Bobova – poručio je Čolović. Izvođač radova na putu Mijakovići - Vrulja je kompanija „Bemax“.

Vraneš nepoželjan za Spajića

Specijalno državno tužilaštvo nastavlja sa obmanama koje pokušava da realizuje podnošenjem zahtjeva za zaštitu zakonitosti Vrhovnom sudu, jer navodi da je Viši sud povrijedio zakon u moju korist kada je donio odluku da ne postoji nijedan dokaz da je moja imovina u Novom Selu stečena, niti uvećana od kriminala – poručio je u saopštenju dostavljenom Portalu ETV bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić.
Viši sud bio je jasan da je neutemeljen zahtjev specijalnog tužioca Miloša Šoškića za određivanje privremene mjere raspolaganja nepokretnostima u Novom Selu koje su upisane na Katnića i njegovu surpugu Natašu Katnić.
Katnić ističe i da Specijalnom državnom tužilaštvu u „obmanama pomaže Vrhovno državno tužilaštvo, jer je formalni podnosilac zahtjeva“.
- Tužilaštvo u zahtjevu traži da Vrhovni sud presudom utvrdi da je rješenjem Višeg suda u Podgorici povrijeđen zakon u moju korist. Tužilaštvo navodi da nijesam mogao raspolagati sa 321.442 eura za izgradnju objekata u Novom Selu i iznosom od 24.589 eura za poljoprivredno uređenje nepokretnosti – navodi Katnić u saopštenju.
Šoškić, prema Katnićevim navodima, nije u zakonskom roku podnio žalbu na rješenje Višeg suda, pa je ono postalo pravosnažno i ne može se pobijati redovnim pravnim ljekovima. Katnić je istakao da se u Novom Selu na njega vodi samo jedna nepokretnost.
Kategoričan je i da Tužilaštvo obmanjuje javnost i sudove da je objekte gradio nakon 1. januara 2019. godine, iako su građeni od 2009. zaključno sa 2016. godinom.
- Tužilaštvo obmanjuje javnost i sudove da sam objekte gradio novcem koji sam stekao izvršenjem krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije koje sam, kako mi je stavljeno na teret u optužnici, izvršio u periodu od marta 2020. godine, te paralelno vodi postupak za oduzimanje objekata, iako su oni građeni deset godina ranije – naglašava Katnić.
Da su objekti građeni do 2016. godine, prema tvrdnjama bivšeg glavnog specijalnog tužioca, postoje i dokazi među kojima su foto snimci sa pretraživača Gugl i geoportala.
U spisima predmeta, među dokazima je, kako objašnjava, i izvod sa bankovnog računa sa kojeg je podigao 265.000 eura kao zarade koje je dobio kao sudija. Sve ove dokaze, ističe, dostavio je i Tužilaštvu, ali ih je ono prikrilo i nije ih dostavilo sudu na razmatranje.&nbsp;
Katnić objašnjava da je u izgradnju objekata u Novom Selu uložio i zakonito stečen novac svoje porodice u iznosu od 20.000 eura, te i da je sam uređivao poljoprivredno zemljište.
- Vrhovnom državnom tužilaštvu se očigledno zbog nepažnje omaklo da u zahtjevu za zaštitu zakonitosti navede na strani 3 obrazloženja da je vještak građevinske struke našao da su objekti dijelom urađeni 2010. godine, dijelom 2016. godine, te da je ukupna vrijednost izgrađenih objekata 321.442 - napisao je on u saopštenju.
Katnić ističe da očekuje da vidi hoće li tužilaštvo uspjeti da obmane i Vrhovni sud Crne Gore, kada je to već uspjelo u slučaju njegovog pritvora. Tako se, kako kaže, „ide u bolju budućnost“.
Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić uhapšen je 14. aprila prošle godine zbog sumnje da je u martu 2020. postao član kriminalne grupe koju je navodno formirao bivši visoki policijski funkcioner policije Zoran Lazović. Na optužnici je i susepndovani specijalni tužilac Saša Čađenović.&nbsp;
Uprkos iskazima svjedoka i brojnim Skaj komunikacijama koje ruše optužbe tužioca da su njih trojica službeni položaj podredili kavačkoj kriminalnoj grupi Katnić i Lazović su godinu i devet mjeseci u pritvoru. Uporedo sa istragom o navodnom učešću u organizovanom kriminalu Šoškić je pokrenuo i finansijsku istragu i zatražio od Suda da Katnić ne raspolaže imovinom u Novom Selu i Barjamovici gdje su četiri objekta „blokirana“ zbog sumnje da se radi o imovini stečenoj iz kriminala.