Sindikalne organizacije zaposlenih sa Cetinja, koje djeluju u okviru Sindikata kulture Crne Gore, održale su ispred Ministarstva kulture i medija protest upozorenja zbog izostanka odgovora tog resora na zahtjev za povećanje zarada od 30 odsto, prenosi RTV Cetinje.
U prethodnom periodu Sindikat je, kako su istakli, u više navrata ukazivao na neophodnost povećanja zarada zaposlenih u kulturi, imajući u vidu rast troškova života, inflaciju i značajno umanjenje kupovne moći.
Predsjednica Zorica Stijepović kazala je da zaposleni u kulturi primaju najniže zarade u Crnoj Gori, što je i ključni razlog protesta.
Član Inicijalnog odbora Dragan Vujačić istakao je da suradnici u drugim djelatnostima javnog sektora ostvarili povećanja zarada, doksu zaposleni u kulturi, kako navodi, nepravedno zapostavljeni.
Sa protesta je poručeno da će sindikalne organizacije nastaviti borbu za dostojanstvene uslove rada i pravednije zarade ukoliko uskorijem roku ne dođe do dijaloga i konkretnog rješenja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dq5tUMQMl9C8&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Kultura

Sindikat kulture traži veće zarade: Ignorisanje zahtjeva neće biti prihvaćeno

Jedna od najdugovječnijih predstava Crnogorskog narodnog pozorišta – „Šćeri moja“, u režiji Ane Vukotić, biće izvedena večeras, 18. februara, u 20 sati na Velikoj sceni. Sve ulaznice za večerašnje izvođenje su rasprodate.
Predstava, nastala prema tekstu Maje Todorović, realizuje se u saradnji sa Savezom gluvih i nagluvih Crne Gore, uz obezbijeđen prevod na znakovni jezik za osobe s oštećenjem sluha. Nacionalni teatar na taj način potvrđuje opredijeljenost ka razvoju inkluzivnih praksi i dostupnosti pozorišne umjetnosti što širem krugu publike. Za predstavu je obezbijeđen i titl na engleskom jeziku.
U fokusu drame je položaj žene u savremenom društvu i odnos prema ženskom djetetu. Autorka tematiku postavlja u istorijski okvir, prateći transformaciju knjeginje Zorke Petrović – od djevojčice do odrasle žene, supruge Petra I Karađorđevića. Kroz njen životni put oslikava se društvo u kojem žene ni danas nijesu ravnopravno tretirane u odnosu na muškarce.
U predstavi igraju: Vanja Jovićević, Mirko Vlahović, Varja Đukić, Slavko Kalezić, Dušan Kovačević, Goran Vujović, Jovan Dabović, Slobodan Marunović, Danilo Čelebić, Zoran Vujović i Mišo Obradović.
Prevod na znakovni jezik obezbjeđuju Tijana Mijušković i Leonora Pajković. Scenograf je Aleksandar Vukotić, kostimograf Leo Kulaš, asistentkinja kostimografa Lina Leković, kompozitor Aleksandar Radunović Popaj, koreograf Sonja Vukićević, saradnik na dramaturgiji Balša Poček, a izvršna producentkinja Nela Otašević.
Predstava će 17. maja obilježiti deset godina od premijere.
Informacije o repertoaru i aktivnostima CNP-a dostupne su na veb-sajtu www.cnp.me, na biletarnici, kao i putem društvenih mreža Facebook, Instagram i Viber kanala. Repertoari Crnogorskog narodnog pozorišta dostupni su i na svim letovima nacionalne avio-kompanije Air Montenegro.

500x500

1250x600

1084x550

„Šćeri moja“ večeras u CNP-u uz prevod na znakovni jezik, sala rasprodata

Akcioni sinhronizovani animirani film „Kung Fu Panda 4” (2024) biće prikazan u okviru filmskog programa KIC-a „Budo Tomović” u nedjelju, 22. februara, u digitalizovanoj bioskopskoj sali KIC-a, u 11 sati.
Nakon tri avanture koje prkose smrti, pobjeđujući zlikovce svjetske klase svojom neuporedivom hrabrošću i ludim borilačkim vještinama, Po, Zmajev ratnik (nominovan za Zlatni globus Džek Blek), pozvan je da se već jednom odmori. Tačnije, izabran je da postane duhovni vođa Doline mira. Međutim, to predstavlja nekoliko očitih problema. Iako Po o duhovnom vođstvu ne zna baš mnogo, pred njim je ozbiljan zadatak da u kratkom roku pronađe i istrenira novog Zmajskog ratnika prije nego što preuzme svoju novu, uzvišenu poziciju.
Projekcija filma biće organizovana u skladu sa najvišim bioskopskim standardima, pružajući gledaocima vrhunski kvalitet slike i zvuka.
Ulaznice po cijeni od tri eura dostupne su online na www.kic.podgorica.me, putem aplikacije KIC Podgorica, kao i na biletarnici KIC-a.

Film „Kung Fu Panda 4” u nedjelju u KIC-u

Nova monodrama „Oskar, koga nisam dobila" glumice Tatjane Kecman koja neposredno i sa mnogo humora govori o svijetu savremene glume iza kulisa, biće izvedena u ponedjeljak, 23. februara, u sali Dodest, od 20 sati.
„Oskar, koga nisam dobila” je aktuelna i univerzalna priča o onima koje ne gledamo dovoljno, o ženama koje svakodnevno vode borbu - za scenu, za glas, za sebe. To je pozorište bez filtera, ranjivo, direktno i univerzalno.
Predstava osvjetljava paralelne živote - između Instagrama i stvarnog svijeta. Govori o umjetnosti u vremenu kada se ona mjeri brojem pratilaca, kada filter zna da vrijedi više od uloge, a lajkovanost postaje valuta opstanka. Kroz ovu monodramu upoznajemo niz arhetipova savremene glumice. Od ambiciozne mlade influenserke koja snima selfije sa haštagom #UmetnostJeUSvemu, do samohrane majke i slobodne umjetnice - glumački MMA borac, spremna da preživi nemoguće. Tu je i glumica koja je rano postala majka i nestala iz fokusa – i ljudskog i božjeg. Ali i vizuelizatorka, koja uporno podiže vibracije i priziva uloge pomoću univerzuma. Predstava zapravo kroz humor otvara pitanja o opstanku umjetnika, konkurenciji i izazovima života iza scene.
Glumica Tatjana Kecman dvostruka je dobitnica nagrade Sat kula za najbolju glumicu i bravuru na festivalu MAKADO.
Ulaznice po cijeni od sedam eura dostupne su online na www.kic.podgorica.me, putem aplikacije KIC Podgorica, kao i na biletarnici KIC-a.

Monodrama „Oskar, koga nisam dobila" u ponedjeljak u sali Dodest

Marija Jabučanin sa pričom „Virdžinin biljeg“ osvojila je prvo mjesto na konkursu Crnogorske asocijacije za američke studije „Dr Biljana Milatović“ i Američkog ugla na temu „Samoća“. Druga nagrada dodijeljena je Nadi Bukilić za priču „Jo jo“, a treće mjesto osvojila je Sara Nikčević sa „Ćelijom“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026021722020_01473f7ff44dd608c3d972866e954ceb112b13c520f494672c37d1af5ec97c54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2026021722020_01473f7ff44dd608c3d972866e954ceb112b13c520f494672c37d1af5ec97c54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Marija Jabučanin"> <figcaption>Marija Jabučanin(Photo: Američki ugao)</figcaption> </figure>  &nbsp;Odluku o nagradama donio je žiri čiji je predsjednik prof. dr Janko Andrijašević, a članice prof. dr Marija Krivokapić i doc. dr Olga Vojičić-Komatina.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026021722020_871fc39dc0f4770d90d8c0403a71416edb8f883092f92a9370fd1f615bbf9eda.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2026021722020_871fc39dc0f4770d90d8c0403a71416edb8f883092f92a9370fd1f615bbf9eda" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Sara Nikčević"> <figcaption>Sara Nikčević(Photo: Američki ugao)</figcaption> </figure>  Osim nagrađenih, žiri je posebno istakao i priče „Ist River“ Sare Đurović, „Na posošok“ (Još po jednu za put) Inare Ziabirove i „Samoća“ Afana Latića.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026021722020_34ed96c937602368b3943dfc1739057dbec0dc75fd80e91a30e5d5c3ab59ced8.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2026021722020_34ed96c937602368b3943dfc1739057dbec0dc75fd80e91a30e5d5c3ab59ced8" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Nada Bukilić"> <figcaption>Nada Bukilić(Photo: Američki ugao)</figcaption> </figure>  Ceremoniji uručenja nagrada prisustvovala je i predsjednica Crnogorske asocijacije za američke studije „Dr Biljana Milatović“ - prof. dr Aleksandra Nikčević-Batrićević. Govoreći o nagrađenim i istaknutim pričama, žiri je ocijenio da je prvonagrađena priča „Virdžinin biljeg“ dirljiva oda fenomenu virdžine - poznatom u južnoslovenskoj kulturi, ali i u kinematografiji, dramaturgiji i književnosti, te da je obilježena potpunom artificijelnošću izraza. Za drugonagrađenu priču „Jo Jo“ navedeno je da se u njoj gotovo markesovski progovara o surovim egzistencijalnim pitanjima, kroz diskurs koji obuhvata tranziciju, rat i različite izvore traumatičnosti. Prema ocjeni žirija, trećenagrađena priča „Ćelija“ koncepcijski, narativno i tematski ima izraženu sceničnu strukturu, uz čehovljevsko sažimanje događaja radi postizanja snažnije ekstenzije doživljaja. Priče koje su dobile posebno priznanje, kako je obrazloženo, istražuju različite perspektive i narativne tehnike. „Ist River“ donosi semantički paralelizam dvije prostorne strukture - tuđeg i sopstvenog prostora koji više nije idilični hronotop i to više nikada neće biti. Priča „Na posošok“ interpretira flešbekove i komparira narativnu sadašnjost sa narativnom prošlošću, ukazujući na nemogućnost povratka u prethodno zajedničko, dvojno stanje ljubavnog dualiteta i alteriteta. Priča „Samoća“, kako ističe žiri, predstavlja vanredan autodijalog i introspekciju u kojoj svaki segment konvergira ka samoći i sa samoćom, istovremeno je odagnavajući i prepoznajući kroz njene etape, uz učenje kako s njom dalje u nastavku bitisanja. - Priče obiluju inovativnim načinima pisanja koji podrazumijevaju čitaočevo traganje za postavljenim rebusima i zagonetkama, iziskujući emocionalni i intelektualni napor savremenog čitaoca da napregnuto odgoneta i rješava tajnu pisanja. Na tom putovanju čitaoci susreću brojne imaginarne i postojeće geografske topose, upoznaju legendarno i mitsko iz različitih kultura i time oblikuju i obogaćuju sopstveno iskustvo - zaključio je žiri.

Najbolje priče na temu „Samoća“: Nagrađene Marija Jabučanin, Nada Bukilić i Sara Nikčević

Knjiga „Crnogorska raskršća II“ Marka Špadijera, istaknutog publiciste i društvenog radnika, novo je izdanje Matice crnogorske i Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske. Radi se o izboru tekstova objavljenih u periodu 2008–2025, svjedočanstvima koja su, prema riječima autora, dugogodišnjeg generalnog sekretara Matice crnogorske i urednika prvih 100 brojeva časopisa „Matica“, nadživjela trenutak u kome su nastala.&nbsp;
Prvi dio „Crnogorskih raskršća“ sadrži tekstove objavljene od 1987. do 2007. godine, od promjene sistema i tranzicije do obnove nezavisnosti. Nova knjiga bavi se postreferendumskom Crnom Gorom sa njenim, kako navodi autor u svom predgovoru, „traumatičnim traganjima za sopstvenim likom i nastojanjima da nađe svoje mjesto u svijetu.“
– Suverenost Crne Gore, za koju sam se sa svojim prijateljima borio sa toliko strasti, nije donijela društvene promjene o kojima smo maštali. Vladajuća partija je prigrabila za sebe tekovine referenduma i nije iskoristila naraslu patriotsku i građansku energiju da uključi što više kreatvnih ljudi u demokratski preobražaj društva. Nastavljena je praksa da se uspješnost politike mjeri korisnošću za partijske interese. Kod ne malog broja građana i vanpartijskih intelektualaca došlo je do razočarenja i pasivizacije, dok se opozicija pribrala i nastavila s agresivnom opstrukcijom suverenosti i oslanjanje na SPC i saveznike van zemlje – navodi Špadijer.
On dodaje da u trenutku kad je bio uvjeren da je Crna Gora na raskršću istorije izabrala dug i siguran samostalan put dostojanstva, demokratije i prosperiteta, pokazalo se da nas jedni izbori mogu opet dovesti na raskrsnicu.&nbsp;
– Crnoj Gori kao da je suđeno da stalno strepi nad budućnošću. Zadnjih pet godina je nastalo vrijeme identitetskog haosa. Crna Gora je ostala u evropskom kostimu skrojenom na referendumu, ali se vratila koketiranju sa starim ljubavnicima – navodi Špadijer.&nbsp;
Ističe da je kad se vratio na tekstove objavljene u ovoj knjizi zapazio da je često bio nerealni optimista.&nbsp;
– Ne kajem se zbog te zablude. Nažalost, počinjem da na svijet gledam bez iluzija, gotovo bez nade. Na globalnom planu gospodare zakoni čija snaga leži u nuklearnom topuzu, trijumfu desnice i preziru prema čovjeku, a na domaćem minhauzenskom salonu čudesa caruju obmane svake vrste. To nije moj svijet i spreman sam da ga napustim bez žala – zaključuje Špadijer.&nbsp;
Ova knjiga uvjerljivo demonstrira oštrinu pera i bistrinu pameti našeg autora, a riječ je o raznovrsnim publicističkim žanrovima: intervjui, analize političkih događanja, sjećanja na sopstvenu društveno-političku djelatnost i ljude sa kojima je sarađivao, eseji koji tematizuju kulturne politike u Crnoj Gori, ističe u pogovoru književnik i nasljednik Marka Špadijera na mjestu urednika časopisa „Matica“ Dragan Radulović.&nbsp;
– U ovoj knjizi nalaze se odabrani tekstovi koji na najbolji način osvjetljavaju bogata intelektualna interesovanja autora i njegovo shvatanje društvenog angažmana koje pristoji mislećem biću u politički turbulentnim vremenima. A naslov koji je dao svojoj knjizi sugeriše da se Crna Gora uvijek nalazi pred izazovima koji temeljno propituju njenu budućnost, da u crnogorskom slučaju ništa nije zauvijek dato a da ne zahtijeva neprekidnu brigu i održavanje – zapisao je Radulović.&nbsp;
Knjiga „Crnogorska raskršća II“ objavljena je u okviru biblioteke „Svjedočanstva vremena“, a u ime izdavača je potpisuju Ivan Ivanović, generalni sekretar Matice crnogorske i Petar Popović, predsjednik Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske.&nbsp;

Crna Gora se uvijek nalazi pred izazovima koji temeljno propituju njenu budućnost

Koncertno izvođenje opere Seviljski berberin Đoakina Rosinija, u režiji italijanskog reditelja Stefana Ferare, održano je sinoć na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta, čime je nacionalni teatar još jednom potvrdio snažan kontinuitet razvoja muzičko-scenske djelatnosti. Uz klavirsku pratnju pijanistkinje Rimske opere Enrike Ruđero, publika je imala priliku da uživa u interpretacijama renomiranih operskih umjetnika mlađe i srednje generacije, saopšteno je iz nacionalnog teatra.
Direktor CNP-a Ilija Subotić izrazio je zadovoljstvo što je u nacionalnom teatru upriličeno koncertno izvođenje čuvene Rosinijeve komične opere ‘Seviljski berberin’ i istakao da realizacija ovog projekta potvrđuje strateško opredjeljenje pozorišta ka međunarodnoj saradnji i stvaranju uslova za gostovanje vrhunskih italijanskih i svjetskih umjetnika u Crnoj Gori.
Reditelj Stefano Ferara rekao je da su mu dolazak u Crnu Goru i rad na ovom projektu predstavljali posebno profesionalno i lično zadovoljstvo, naglašavajući snažnu saradnju s umjetnicima i izuzetnu reakciju publike.
- Publika ovdje ima iskrenu emociju prema operi. Ovo je drugi projekat koji realizujem u CNP-u i velika je čast biti dio ovakvih umjetničkih susreta. Reakcija iz gledališta bila je snažna i to je za nas najveća potvrda uspjeha- rekao je on.
Pijanistkinja Enrika Ruđero istakla je snažnu energiju i emotivnu povezanost publike sa izvođačima tokom cijelog koncerta.
- Osjetila sam konstantno učešće publike - od prvog do posljednjeg momenta - i to je nešto što daje ogromnu energiju na sceni. Uvijek mi je zadovoljstvo da izvodim ovu operu, koju mi Italijani posebno nosimo u srcu. Imala sam priliku da radim s fantastičnim pjevačima i zahvalna sam Crnogorskom narodnom pozorištu na pozivu- kazala je Ruđero.
Matija Riba, koji briljira u ulozi Don Bazilia, istakao je zadovoljstvo što je imao priliku da ponovo tumači ovu ulogu i da, zajedno sa svojim kolegama, izgradi snažnu scensku prezentaciju.
- Veoma sam srećan što sam ponovo interpretirao ulogu Bazilia i što smo, zajedno sa fantastičnim kolegama, u relativno kratkom vremenu uspjeli da stvorimo izvanrednu scensku reprezentaciju Seviljskog berberina. Na ovaj način smo dali novu formu operi i približili je publici- rekao je on.
Manuel Amati, koji je u ovoj produkciji tumačio ulogu Grofa Almavive, naglasio je važnost balansiranja između muzičkog i glumačkog izraza u operi.
- Naš rad se zasniva na tome da, osim što smo muzičari, budemo i glumci – a upravo ta kombinacija pravi razliku između koncerta i pune operske izvedbe- smatra on.
Đuzepe Toia, koji je tumačio ulogu Bartola, istakao je zadovoljstvo zbog saradnje s fantastičnim ansamblom.
- Reakcija publike pokazala je da postoji velika žeđ za operom i kulturom uopšte. Večeras smo još jednom osjetili koliko publika cijeni muziku i kulturu- poručio je on.
I Ivana Čanović, sopran, koja je tumačila ulogu Berte, istakla je važnost izuzetnih reakcija publike.
- U Crnoj Gori postoji velika želja za slušanjem opere i upravo zbog toga menadžment teatra nastoji da nastavi s ovakvim projektima- rekla je Čanović.
Kako je najavio direktor CNP–a Subotić, u našem nacionalnom teatru tokom ove godine gostovaće Akademija Santa Sofia iz Italije, dok će na repertoaru biti filmska muzika velikana poput Ennia Morriconea i Nina Rote. Publiku takođe očekuje i koncertno izvođenje čuvene opere „Carmen”, čime CNP nastavlja da svojoj publici obezbjeđuje programe najvisočijeg umjetničkog dometa.

„Seviljski berberin“ očarao publiku u CNP-u: Internacionalne zvijezde i mladi talenti na sceni

Zbog najavljenih nepovoljnih vremenskih uslova, Organizacioni odbor Tradicionalnih zimskih kotorskih karnevalskih fešti donio je odluku o odgađanju održavanja karnevala planiranog za danas.
Dodatni razlog za odlaganje je činjenica da se trasa i ozvučenje postavljaju tri dana unaprijed, što bi usljed loših vremenskih prilika moglo dovesti do oštećenja tehničke opreme, javlja Radio Kotor.
Poseban akcenat stavljen je na bezbjednost učesnika, a s obzirom na to da u karnevalskoj povorci učestvuje veliki broj djece, te je ova odluka donesena kako bi se obezbijedili sigurni i kvalitetni uslovi za sve učesnike i posjetioce.
O novom terminu održavanja karnevala javnost će biti blagovremeno obaviještena.

Odložen kotorski karneval

Umjetnost mora ostati autonomna i oslobođena svih političkih uticaja, poručio je gitarista Miloš Karadaglić, dodajući da su upornost, istrajnost i nasljeđe koje nosi iz Crne Gore imali važno mjesto na njegovom profesionalnom putu.
U razgovoru za Agenciju MINA, Karadaglić je rekao da je prvi snažan osjećaj povezanosti sa publikom doživio još prilikom jednog od svojih prvih nastupa, u Zetskom domu na Cetinju, što je, kako je dodao, bio trenutak kada je shvatio da želi da svoj život posveti muzici.
– Tada sam prvi put osjetio publiku i tu razmjenu energije. Osjetio sam koliko je to nevjerovatno uzeti energiju publike i unijeti je u svoju muziku, svoju umjetnost. Tada sam osjetio tu magiju i mislim da me to nikad nije napustilo. Taj osjećaj i ljubav prema publici je nešto što me vodi i danas, gdje god da nastupam u svijetu – rekao je Karadaglić.
Kako je kazao, upravo ga je taj osjećaj nosio i tokom – sivih devedesetih godina – kada je muzika predstavljala prostor stvaranja ljepšeg svijeta, bez obzira na ono što se dešavalo u stvarnosti.
– U taj svijet dovodite ljude koji vas slušaju i vole, vašu porodicu, svoju prvu publiku. I gdje god da se nađem na svjetskim scenama, uvijek se sjetim da je razlog za sve to upravo taj početak i taj neki novi i ljepši svijet koji sam imao privilegiju da stvaram uz gitaru – kazao je Karadaglić.
Govoreći o profesionalnim izazovima, Karadaglić je istakao da uspjeh ne donosi olakšanje, već dodatnu odgovornost i stalnu potrebu za istraživanjem.
– Izazovi su svakodnevni, a sa njima smo i mi bolji, jer svakog dana otkrivamo nešto novo. U umjetnosti nema stajanja, nema površnog osjećaja uspjeha i prestanka istraživanja zato što je nešto bilo uspješno. Što je nešto uspješnije, to je teže održati se i dati sebi šansu da otkrijete nešto novo – poručio je Karadaglić.
Prema njegovim riječima, muzika je univerzalni jezik svijeta koji svi razumiju i u vrijeme podjela i vrlo komplikovanih geopolitičkih situacija uloga umjetnika nikad nije bila značajnija.
Karadaglić smatra da korijeni iz Crne Gore predstavljaju važan dio njegovog umjetničkog identiteta i navodi da kontrasti ovog prostora – svjetlo i tama, visine i dubine – oblikuju senzibilitet koji nosi na svjetske scene.
– Mislim da je ta upornost i istrajnost nešto što je obilježilo cijeli moj život i što je uvijek tu, bez obzira na moje obrazovanje i veliko vrijeme provedeno u inostranstvu – rekao je Karadaglić, dodajući da uvijek voli da nauči nešto novo.
– Svi ti ekstremi koji čine i nas same ovdje ekstremnim, dio su svega toga – kazao je on.
Karadaglić je istakao da njegova muzika možda ne bi bila takva kakva jeste i tako prepoznata i prihvaćena da u sebi ne nosi i tu energiju, uz sve ostale elemente i slojeve nadogradnje koji su, kako kaže, došli vremenom.
– Mi ovdje imamo mnogo toga i treba vjerovati da je to što imamo kvalitetno i posebno. Ovo je poseban ambijent i specifična geografija. I to je u svima nama i treba ga prigrliti, a ne boriti se protiv toga. Jer to je jedinstveno i nešto što nas izdvaja od drugih – rekao je Karadaglić.
On je kazao da snažno osjeća podršku Crne Gore i da kroz svoj umjetnički rad, ali i Fondaciju Miloš Karadaglić, nastoji da inspiriše mlade ljude i pruži im podršku u ključnim trenucima razvoja.
– Ja se uvijek trudim da u Crnoj Gori ostavim malo drugačije poruke i da kroz svoj rad inspirišem novu generaciju mladih ljudi koji će biti budući pozitivni primjeri ovom društvu i budući ambasadori Crne Gore kroz nešto lijepo – kazao je Karadaglić.
– Živjeti život kroz ljepotu je nešto najljepše, nešto posebno – dodao je on.
Naglasio je da mu je upravo gitara otvorila potpuno drugi svijet i omogućila mu da danas živi ono što je nekada bio san.
– To je nešto što nikad ne uzimam zdravo za gotovo. To je nešto na čemu sam uvijek zahvalan. Tu sam došao i zbog toga što sam imao podršku ljudi koji me vole – kazao je Karadaglić.
Dodao je da je put iz Crne Gore podrazumijevao početak – ispod nule – ali da su trud i, kako kaže, tvrdoglavost bili presudni.
– Trud i tvrdoglavost jesu dio razloga zašto sam uspio, jer nikad nisam imao plan B. Za mene je muzika bila sve – sve ili ništa – istakao je Karadaglić.
Govoreći o budućim planovima, naveo je da nastavlja rad na novim transkripcijama i kompozicijama za gitaru, uz nastupe u Evropi, Aziji, Velikoj Britaniji i Sjedinjenim Američkim Državama.
– U muzici nema kompromisa. Moja je odgovornost prema publici da im dam samo ono što je moje najbolje – naglasio je Karadaglić.
Istakao je da mu rad sa mladima kroz Fondaciju Miloš Karadaglić donosi posebno ispunjenje.
– Svima je potrebna podrška u onom kritičnom momentu kada pokušavate da premostite put od ideje do uspjeha – kazao je Karadaglić.
– U njoj stvaramo jedan siguran prostor za sav kreativni talenat ove zemlje, gdje možemo dati podršku, ne samo finansijsku u saradnji sa našim partnerima, već i u dijelu kontakata koji mogu da promijene život zauvijek – naveo je on.
Govoreći o ulozi kulture u savremenom svijetu, Karadaglić je rekao da je kultura tiha voda kroz koju se mijenja svijest.
– Mislim da smo u pravom trenutku da shvatimo da kulturom možemo promijeniti svijest i na neki tih i suptilan način, svojim primjerom, uticati na sve ostalo, a posebno u društvu koje je u tranziciji, kao crnogorsko – kazao je Karadaglić.
Komentarišući izazove savremenog vremena, ocijenio je da moderna tehnologija često stvara nerealnu sliku svijeta.
– Moderna tehnologija je stvorila sliku o svijetu koja je potpuno nerealna. Veliki je problem mladih ljudi to što nijesu usmjereni na nešto što ih stvarno ispunjava, nego trče za nekim idealom nečega što ne postoji – naveo je Karadaglić.
Osvrćući se na stanje u crnogorskom društvu, kazao je da su istorijske i druge okolnosti ostavile traga.
– Manifestuje se to nekom nezrelošću crnogorskog društva, ne postoji baš čista i jasna svijest o tome šta su prave vrijednosti – rekao je Karadaglić.
Na pitanje o očuvanju autonomije umjetničkog izraza, poručio je da umjetnost mora ostati slobodna.
– Umjetnička autonomija je sama suština demokratije i slobode. Onog momenta kad politika uđe u umjetnost, ta umjetnost prestaje da bude prava – pojasnio je Karadaglić.
– Ja mislim da umjetnicima nije mjesto u politici, jer sve što nas približava svakodnevnici i realnosti politike sputava nas da stvaramo snove. A umjetnost postoji da bismo sanjali i da bismo svijet doživljavali kroz ljepšu prizmu – rekao je Karadaglić.
Mladima je poručio da vjeruju u ono što nose u sebi i da istraju.
– Ako se bavimo nečim što nas istinski ispunjava, tada nema uspjeha i neuspjeha – uspjeh je biti svoj i ostati svoj – zaključio je Karadaglić.

Karadaglić: Uspjeh je biti i ostati svoj

Veliki maskenbal 57. Praznika mimoze obilježili su sjajna atmosfera, odlična energija više od 200 maski i gostiju, a i ovog puta, tražila se karta više za jedan od tradicionalnih mimozinih programa. Maštovitost i duhovitost u kreiranju maski, publici i žiriju je predstavljala dodatan izazov, ali su, po mišljenju publike, najbolje bile maske „Chat gpt“ u kategoriji grupnih i „Ko će gledat ove jade“ kod pojedinačnih maski.
Kako su saopštili iz Opštine Herceg Novi, maska „Kip off“ osvojila je drugo mjesto u kategoriji grupnih, dok je na trećem mjestu bila „Viz er“. U kategoriji pojedinačnih, drugo mjesto osvojila je maska „Cvjetaj mimozo mala“, a treće „Grdana“. Slično je glasao i žiri: prva nagrada „Chat gpt“, druga „Viz er“ i treća „FK Gondola“. Uz novčane nagrade za prva tri mjesta, koje su obezbijedili organizatori Praznika mimoze, još 12 maski je osvojilo robne nagrade prijatelja i sponzora manifestacije.
- Da podijum nijednog trenutka ne bude prazan postarali su se hercegnovski Exodusi, ansambl Toć i popularna pop-rok grupa Zana koja je poslije duže pauze opet bila pred novskom publikom. Zoran Živanović Žika, frontmen grupe Zana istakao je duboku emotivnu povezanost s Herceg Novim - saopšteno je.
Žika je rekao da su bili oni na ovoj manifestaciji, ali je to bilo zaista davno.
- Ne računam dolazak u Herceg Novi kao turista. I ne računam Sunčane skale gdje smo kao autori bili puno puta. Herceg Novi je grad moje mladosti i mog života - istakao je Žika.
Energija za višedecenijski muzički staž grupe Zana stiže, kako je rekao, od publike u kojoj su čak četiri generacije koje podjednako dobro znaju hitove od osamdesetih do danas. Otkrio je i da sa kolegama, u AI produkuciji, stvara potpuno nove pjesme na više stranih jezika, dok će starim hitovima darivati „novi život“ uz zadržavanje originalnih vokala.
Uz više hiljada posjetilaca tokom samo dva dana, Praznik mimoze potvrđuje da je manifestacija od ključnog značaja za promociju Herceg Novog kao poželjne zimske turističke destinacije, istakla je direktorica Turističke organizacije Herceg Novi, Darija Banićević.
- Prvi utisci su sjajni i organizacija je na fantastičnom nivou. Na maskenbalu je preko 200 maski za koje su obezbjeđene bogate nagrade. Samo tokom prva dva dana manifestacije, Herceg Novi je posjetilo više hiljada posjetilaca, zvanične statističke podatke imaćemo tokom sedmice, ali ugostitelji su zadovoljni, a zadovoljni smo i mi kao organizatori - kazala je Banićević.
Večeras će na platou ispred hotela Igalo, ako vremenske prilike dozvole, koncerte održati Riblja čorba i Breskvica, a početak je u 20 časova. Kompletan program možete pogledati na: <a href="http://www.praznikmimoze.me/">www.praznikmimoze.me</a>
- Pokrovitelji i organizatori 57. Praznika mimoze su Opština Herceg Novi, Javna ustanova kulture Herceg-fest i Turistička organizacija Herceg Novi, uz podršku brojnih sponzora i prijatelja festivala - stoji u saopštenju.

„Chat gpt“ i „Ko će gledat ove jade“ pobjednici maskenbala 57. Praznika mimoze

Mladi koji ovih dana protestuju zbog tramvajske nesreće od prošle sedmice pročitali su nove zahtjeve koje će uputiti prema Vladi Kantona Sarajevo.
Njih je pred medijima pročitao Kerim Žuga, predstavnik svih srednjih škola.
- Zahtijevamo hitnu sanaciju evidentnih sigurnosnih rizika, imenovanje stručnih i zakonitih rukovodilaca na sve upražnjene funkcije u nadležnim institucijama, uvođenje jasnih kriterija za dodjelu socijalne pomoći, besplatnih kupona i udžbenika, kako bi pomoć išla onima kojima je zaista potrebna, a ne djeci funkcionera; reviziju budžeta prema prioritetima sigurnosti te preusmjeravanje dijela sredstava za vozni park i održavanje vozila. Javno objavljivanje plana sa svim imenima odgovornih osoba, konkretnim mjerama i definisanim rokovima od 30, 60 i 90 dana koji će biti dostupni građanima. Ove zahtjeve ćemo uputiti ka Vladi KS - rekao je Žuga.
Naredna dva dana protesta neće biti, ali je za subotu najavljen veliki skup ispred Zemaljskog muzeja u Sarajevu.&nbsp;

Mladi iznijeli nove zahtjeve: Traže reviziju budžeta Vlade Kantona Sarajevo, objavu imena odgovornih - krajnji rok 90 dana

Britanski muzej odbacio je tvrdnju da je uklonio riječ „Palestina“ sa svojih postavki kao odgovor na pritisak grupe proizraelskih pravnika, navodeći da i dalje koristi naziv Palestina u nizu galerija.
Spor oko izmjena u pojedinim galerijama se nastavlja, nakon što je organizacija UK Lawyers for Israel (transkr.: Jukej lojeri for Izrael) u subotu saopštila da je Britanski muzej potvrdio kako preispituje i ažurira određene galerijske panele i natpise jer je „testiranje publike pokazalo da istorijska upotreba termina Palestina … u nekim okolnostima više nije smisleno shvaćena“.
Proizraelska grupa navela je da su u postavkama koje se odnose na drevni Levant i Egipat postojale „istorijski netačne“ reference na Palestinu, o čemu je tokom vikenda pisao i Sunday Telegraph (transkr.: Sandej telegraf).
Ranije u februaru, UK Lawyers for Israel objavio je saopštenje pod naslovom: „Britanski muzej pod pritiskom da promijeni istorijski netačnu upotrebu ‘Palestine’“.
Međutim, u odgovoru za Anadolu Agency (transkr.: Anadolija ejdžensi), Britanski muzej naveo je da su izvještaji o uklanjanju Palestine iz postavki „jednostavno netačni“.
- Nastavljamo koristiti naziv Palestina u nizu galerija, kako savremenih tako i istorijskih - naveo je portparol u saopštenju.
Navodeći da su pojedini natpisi i mape u galerijama Bliskog istoka izmijenjeni kako bi prikazivali drevne kulturne regije, te da muzej koristi termine poput „Kanaan“, u saopštenju se dodaje da je to „relevantnije za južni Levant u kasnom drugom milenijumu prije nove ere“.
- Na mapama koje prikazuju savremene granice koristimo terminologiju Ujedinjenih nacija, na primjer Gaza, Zapadna obala, Izrael, Jordan, te po potrebi koristimo izraz ‘palestinski’ kao kulturnu ili etnografsku odrednicu - dodaje se.
Portparol je naglasio da su odluke o izmjenama „donijete nezavisno i ne kao odgovor na pismo koje je poslao UK Lawyers for Israel“.

Britanski muzej tvrdi da naziv Palestina i dalje koristi u nizu galerija kao kulturnu i etnogeografsku odrednicu

U prvoj godini implementacije Mape puta finansijskog sektora ostvaren je mjerljiv početni napredak, prvenstveno u uspostavljanju upravljačkih i koordinacionih mehanizama, jačanju institucionalnih kapaciteta, te pripremi regulatornih i metodoloških osnova za dalji razvoj održivih finansija, konstatovano je sjednici Savjeta za finansijsku stabilnost kojom je predsjedavala Irena Radović, guvernerka Centralne banke i predsjedavajuća Savjeta.&nbsp;
Sjednici su prisustvovali članovi Savjeta – Novica Vuković, ministar finansija, Željko Drinčić, predsjednik Komisije za tržište kapitala i Marko Ivanović, predsjednik Savjeta Agencije za nadzor osiguranja. Na poziv guvernerke, sjednici je prisustvovao i novoimenovani direktor Fonda za zaštitu depozita Andrija Radunović.
Savjet je na današnjoj sjednici razmatrao Informaciju o stanju finansijske stabilnosti za četvrti kvartal 2025. godine u kojoj se navodi da je crnogorska ekonomija u prvih devet mjeseci 2025. godine ostvarila rast od 3,2 odsto.&nbsp;
- Pokazatelji iz realnog sektora ukazuju na godišnji rast u trgovini na malo i građevinarstvu, dok je industrijska proizvodnja zabilježila pad. U periodu januar – novembar zabilježen je blagi rast prihoda od stranih turista, iako &nbsp;je broj noćenja smanjen za 1,4 odsto, a ostvaren godišnji rast dolazaka turista od pet odsto.
Savjet je razmatrao trendove u oblasti javnih finansija tokom 2025. godine, uz osvrt na ostvarenje budžetskih prihoda, rashoda i nivo javnog duga.
Bankarski sektor karakterisali su pozitivni trendovi, potvrđujući njegovu stabilnost, likvidnost i solventnost, uz kontinuirani rast depozita. Izloženost sistemskim rizicima na kraju 2025. godine ocijenjena je kao umjerena, pri čemu su identifikovani rizici ciklične prirode, prvenstveno povezani sa intenzivnim kreditnim rastom i rastom cijena nekretnina.&nbsp;
Na sjednici je razmatran i Prvi izvještaj o implementaciji Mape puta finansijskog sektora ka održivim finansijama, koju je Savjet usvojio u martu 2025. godine, sa ciljem postepenog usklađivanja finansijskog sistema Crne Gore sa evropskim i globalnim standardima održivog razvoja i ESG principima.&nbsp;
- Sprovođenje Mape puta predstavlja važan korak ka približavanju domaćeg regulatornog i nadzornog okvira standardima koje primjenjuju ključne evropske institucije, čime se dodatno jača institucionalna spremnost za punu integraciju u evropski finansijski sistem - ističe se u saopštenju.
Izvještaj daje pregled realizovanih aktivnosti, kvalitativnu ocjenu napretka tokom 2025. godine, identifikuje ključne izazove i definiše preporuke za naredni period.&nbsp;
- Konstatovano je da je u prvoj godini implementacije ostvaren mjerljiv početni napredak, prvenstveno u uspostavljanju upravljačkih i koordinacionih mehanizama, jačanju institucionalnih kapaciteta, te pripremi regulatornih i metodoloških osnova za dalji razvoj održivih finansija. Poseban iskorak ostvaren je u bankarskom sektoru kroz usvajanje smjernica za upravljanje ESG rizicima, dok je u oblasti tržišta kapitala započeta priprema zakonodavnog okvira za razvoj zelenih i održivih finansijskih instrumenata. Istovremeno, u sektorima osiguranja i penzionih fondova sprovedene su aktivnosti na planu jačanja mehanizama upravljanja klimatskim rizicima. Obezbjeđujući fiskalni, normativni i institucionalni okvir za finansiranje zelene tranzicije, Ministarstvo finansija doprinijelo je stvaranju uslova za usmjeravanje javnog i privatnog kapitala ka održivim i zelenim investicijama - ističe se u saopštenju.
U Izvještaju je ukazano da su ključni izazovi i dalje povezani sa ograničenim institucionalnim i tržišnim kapacitetima, nedostatkom uporedivih podataka, kao i sa dinamičnim razvojem regulatornog okvira Evropske unije u oblasti održivih finansija, što zahtijeva kontinuirano prilagođavanje na nacionalnom nivou.
- Stoga se u narednom periodu treba fokusirati na operativnu primjenu razvijenih okvira i smjernica, razvoj metodologija i alata za prikupljanje podataka i izvještavanje, dodatno jačanje kapaciteta kroz obuke i tehničku podršku, te unapređenje dostupnosti i kvaliteta podataka. Naglašena je važnost nastavka saradnje, kako na nivou sektora, tako i sa regionalnim i međunarodnim partnerima radi prenosa znanja i primjene dobrih praksi, uz uvažavanje specifičnosti domaćeg finansijskog sistema - navodi se u saopštenju.
Zaključeno je da dosadašnja implementacija Mape puta potvrđuje opredijeljenost institucija finansijskog sistema Crne Gore za postepeni razvoj održivih finansija, dok Izvještaj predstavlja važnu osnovu za dalje praćenje napretka i unapređenje procesa implementacije.
Na osnovu predstavljenih podataka Fonda za zaštitu depozita, ocijenjeno je da Fond raspolaže adekvatnim kapacitetima za izvršavanje svojih zakonskih nadležnosti.
Savjet je ocijenio da finansijski sistem Crne Gore zadržava stabilnost, uz potrebu kontinuiranog praćenja rizika i daljeg jačanja otpornosti sistema u uslovima promjenljivog makroekonomskog i regulatornog okruženja.

Savjet: Ostvaren početni napredak u razvoju održivih finansija

Na zgradi MZ na Ublima u Kučima, prije nekoliko dana postavljena je trobojka pored zastava Crne Gore i Glavnog grada. Nakon reakcija javnosti, zastava je uklonjena danas, kazala je za <a href="https://www.antenam.net/clanak/uklonjena-zastava-u-ublima">Antenu M</a> sekretarka u Glavom gradu Slađana Anđušić.
Anđušić je dodala da su nakon saznanja o njenom postavljanju odmah reagovali.
- Zastava je uklonjena danas u toku dana. Odmah smo reagovali nakon saznanja da je zastava neovlašćeno postavljena na objekat MZ, s obzirom na to da objekat pripada Glavnom gradu, te da smo obavezni da poštujemo državne simbole i simbole Glavnog grada, odnosno način njihove upotrebe i postavljanja - poručuje Anđušić