Ikona francuskog filma, Brižit Bardo, preminula je u 92. godini, prenose francuski mediji.
Rođena je 28. septembra 1934. u 15. arondismanu Pariza, gdje je imala strogo odrastanje. Njena majka, koja je sanjala da postane balerina, prenijela joj je ljubav prema klasičnom baletu i upisala je u Konzervatorijum u Parizu.
Otac, zaljubljenik u film, prenio joj je fascinaciju velikim ekranom na kojem će se kasnije pojaviti.
Poznanstva njenih roditelja iz visoke društvene klase omogućila su joj prve korake u svijetu modne fotografije. Sa petnaest godina bila je na naslovnoj strani čuvenog magazina Elle. Mlada Brižit brzo je primijećena zbog svog buntovnog šarma i nevinog izraza lica, što joj je otvorilo vrata filmske industrije.
Godine 1952. sa samo sedamnaest godina, dobila je svoju prvu ulogu, Javot u filmu Le trou normand. Upravo kroz ovaj film upoznala je svoju prvu ljubav, Rodžera Vadima, jednog od pomoćnika režisera.
Ubrzo nakon što je napunila osamnaest godina, vjenčali su se, posle brojnih pregovora sa njenim roditeljima da prihvate brak.
Godine 1956. Brižit je postala zvijezda zahvaljujući ulozi u filmu I Bog stvori ženu (Et dieu créa la femme). Film je odmah postigao usjeh i postao hit i u Americi.
Bilo da je prikazana kao djevojčica ili fatalna žena, Brižit Bardo je svojim ulogama pomjerala moralne granice u vrijeme kada su golotinja i senzualnost često bili cenzurisani. 
&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Kultura

Preminula legendarna francuska glumica Brižit Bardo

Aktivno uključivanje djece i mladih u kulturne procese predstavlja jednu od ključnih misija Ministarstva kulture i medija, zbog čega je novi konkurs namijenjen upravo njima, pružajući priliku da se kroz uključivanje u postojeće programe institucija kulture podstakne njihovo aktivno učešće u savremenom kulturnom životu, saopšteno je iz tog resora.
- Ovim konkursom „"ultura mladih snaga umjetnosti" želimo da kultura postane prostor u kojem djeca i mladi slobodno izražavaju svoje ideje, razvijaju kreativnost i uče da umjetnost doživljavaju kao dio svog identiteta i svakodnevice - kazala je Svetlana Višnjić, savjetnica u Ministarstvu kulture i medija.
Ona je rekla da Ministarstvo poseban značaj pridaje programima koji su usmjereni ka najmlađima.
Višnjić je podsjetila da pravo prijave na konkurs imaju fizička i pravna lica koja djeluju u oblasti kulture, uključujući umjetnike, kustose, pedagoge, kulturne radnike, kao i registrovane subjekte u kulturi, koji svojim znanjem, iskustvom i profesionalnim kapacitetima mogu doprinijeti kreiranju kvalitetnih programa namijenjenih djeci i mladima.
- Cilj konkursa je izgradnja snažnih i trajnih mostova između nosilaca kulturne djelatnosti i djece i mladih, uz poseban fokus na afirmaciju i zaštitu njihovih prava kada je riječ o pristupu kulturi i slobodi umjetničkog stvaralaštva. Posebnu pažnju posvetili smo mobilnosti i razmjeni kulturnih sadržaja na teritoriji Crne Gore, jer vjerujemo da kultura treba da bude dostupna svoj djeci i mladima, bez obzira na mjesto u kojem žive - poručila je Višnjić.
Iz Ministarstva su podjsetili da projekti koji se prijavljuju na konkurs mogu imati različite forme, od kreativnih i edukativnih radionica, preko pozorišnih i muzičkih produkcija, multimedijalnih i izdavačkih poduhvata, do inovativnih umjetničkih i kulturnih inicijativa usmjerenih ka djeci i mladima, uz poseban fokus na programe koji promovišu inkluziju, kreativni izraz i kulturnu baštinu.
- Posebno su poželjni programi koji razvijaju empatiju, solidarnost i kritičko mišljenje, kao i projekti koji se bave suzbijanjem vršnjačkog nasilja i doprinose razvoju kreativnih potencijala djece i mladih. Drugim riječima, konkurs podstiče inicijative koje mlade uče da osjećaju, da razmišljaju i da stvaraju, osnažujući ih da kroz umjetnost aktivno učestvuju u oblikovanju društva u kojem žive - rekla je Višnjić.
Projekti i programi biće sufinansirani u iznosu do 50 odsto ukupnih sredstava potrebnih za njihovu realizaciju, a konkurs je otvoren zaključno sa 31. decembrom, uz poziv svim zainteresovanima da prijave svoje projekte i doprinesu stvaranju snažne, inkluzivne i podsticajne kulture za djecu i mlade.

Konkurs "Kultura mladih snaga umjetnosti" otvoren do 31. decembra

Novogodišnjim koncertom učenika osnovnih muzičkih škola iz Herceg Novog i Budve Matica crnogorska je u prostorijama svog Ogranka u Herceg Novom zaključila programski dio aktivnosti za 2025. godinu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122710120_c9404ec57a77bc9e3d694bd87a6bd15bd92cf1d9734669d60497ba45ecadf88f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025122710120_c9404ec57a77bc9e3d694bd87a6bd15bd92cf1d9734669d60497ba45ecadf88f" data-rendition-name="original" width="643" height="854" loading="lazy" alt="Novogodišnji koncert u Herceg Novom"> <figcaption>Novogodišnji koncert u Herceg Novom(Photo: Matica crnogorska)</figcaption> </figure>  Na koncertu su nastupili učenici gitare iz klase profesora Nikolasa Morete iz Budve: Danil Avrosimov, Darija Tomanović i Uroš Pajković. Učenice Iskra Zloković i Kaja Krivokapić iz klase prof. Jelene Popović svirale su svoje violine, a predstavili su se i mladi pijanisti iz klase Petre Jović: Mario Brkić, Zana Sabirova, Milica Vlaović i Stefan Martinović.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122710120_d5cceece3191868a37846f01c88a1436d9e4fb387ebf0158f5175fb35a477268.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025122710120_d5cceece3191868a37846f01c88a1436d9e4fb387ebf0158f5175fb35a477268" data-rendition-name="original" width="854" height="643" loading="lazy" alt="Novogodišnji koncert u Herceg Novom"> <figcaption>Novogodišnji koncert u Herceg Novom(Photo: Matica crnogorska)</figcaption> </figure>  Svoje umijeće na harmonici pokazali su polaznici klase Bosiljke Kulišić: Mila Stanojević, Sergije Šuberić, Vasilije Dragojlović, Jovan Janda, Petra Stanojević i Goran Vasović.&nbsp; Na repertoaru su bila djela Ramoa, Hajdna, Burgmilera, Šostakoviča, kao i obrade tradicionalnih crnogorskih pjesama.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122710120_de097d35ea2a511360ab4c16c578b34554e651f882cdcbae269ce366f3234394.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025122710120_de097d35ea2a511360ab4c16c578b34554e651f882cdcbae269ce366f3234394" data-rendition-name="original" width="748" height="535" loading="lazy" alt="Novogodišnji koncert u Herceg Novom"> <figcaption>Novogodišnji koncert u Herceg Novom(Photo: Matica crnogorska)</figcaption> </figure>  &nbsp;

Ramo, Hajdn, Burgmiler i Šostakovič u izvedbi učenika iz Herceg Novog i Budve

Predstava „Smrt u Dubrovniku“, u režiji Petra Pejakovića i produkciji Dramskog studija Prazan prostor, realizovana u saradnji sa Akcijom za ljudska prava, biće izvedena u ponedjeljak, 29. decembra, u 20 časova, na Sceni Studio Crnogorskog narodnog pozorišta.
Uloge tumače: Slaviša Grubiša, Emir Ćatović, Pavle Prelević, Miloš Kašćelan, Kristijan Blečić i Maša Božović.
Autorski tim čine dramaturškinja Anja Pletikosa, autor muzike Ilija Gajević, kostimografkinja Lina Leković i scenografkinja Ivanka Vana Prelević.
Tekst predstave zasnovan je na više od trideset svjedočanstava koja su prikupili Akcija za ljudska prava i Dramski studio Prazan prostor. Predstava je dio projekta „Opsada Dubrovnika 1991–1992: Sjećanja na rat da se zlo ne ponovi“, koji finansira Evropska unija kroz regionalni program EU podrške izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu, a sprovodi UNDP.
Ovaj komad, koji je žiri 35. Festivala hrvatske drame Marulićevi dani u Splitu opisao kao „pozorišno remek-djelo“, u maju je osvojio nagradu za najbolju predstavu u cjelini na ovogodišnjem izdanju festivala.
Ulaznice su dostupne putem sajta www.cnp.me
&nbsp;i na biletarnici CNP-a. Publika informacije o repertoaru može pratiti i na društvenim mrežama Facebook i Instagram, kao i na Viber kanalu pozorišta.
Repertoari Crnogorskog narodnog pozorišta dostupni su i na svim letovima nacionalne avio-kompanije Air Montenegro.

U CNP- u predstava „Smrt u Dubrovniku“ na Sceni Studio

U okviru manifestacije „Novogodišnja priča u Prijestonici“, Cetinje i u narednim danima nastavlja sa bogatim muzičkim programom koji će obilježiti nastupi poznatih regionalnih izvođača.
Iz gradske uprave saopštili su, da večeras publiku na Dvorskom trgu očekuje koncert Peđe Jovanovića, koji će svojim baladama i prepoznatljivim hitovima donijeti veče ispunjeno emocijama.
Subotnje veče, kako navode, rezervisano je za koncert Saše Kovačevića, dok će u nedjelju praznični ugođaj upotpuniti koncert Tijane Bogićević.
Muzički program se nastavlja u ponedjeljak koncertom Jakova Jozinovića, čiji će nastup donijeti posebnu atmosferu kroz obrade poznatih hitova – najavili su iz gradske uprave.
Prijestonica Cetinje poziva građane i posjetioce da narednih večeri isprate muzički program i sadržaje koji se realizuju u okviru „Novogodišnje priče u Prijestonici“.

„Novogodišnja priča u Prijestonici“: Koncerti Peđe Jovanovića, Saše Kovačevića,Tijane Bogićević i Jakova Jozinovića

Potpredsjednik Vlade Crne Gore za obrazovanje, nauku i odnose sa vjerskim zajednicama Budimir Aleksić posjetio je Maticu srpsku – Društvo članova u Crnoj Gori i sastao se sa njenim novoizabranim predsjednikom Dušanom Krcunovićem, saopšteno je iz njegovog kabineta.
- Na sastanku je razgovarano o društvenom statusu ove značajne naučne i kulturne institucije u Crnoj Gori i nasušnoj potrebi da nakon petnaest godina njenog plodonosnog rada, ona dobije status kulturne organizacije od nacionalnog značaja. Bilo je, takođe, riječi o vraćanju pozicije srpskog jezika na poziciju službenog jezika u Crnoj Gori i tako ispravi nepravda koju je prethodni režim nanio najbrojnijoj jezičkoj zajednici u Crnoj Gori - &nbsp;navodi se u saopštenju.
Kako su zaključili, Krcunović je iskoristio ovu priliku da se zahvali Aleksiću na podršci i čestitkama koje mu je uputio povodom izbora za predsjednika Matice srpske – Društva članova u Crnoj Gori.

Aleksić posjetio Maticu srpsku – Društvo članova u Crnoj Gori: Nasušno potreban status kulturne organizacije od nacionalnog značaja

Fototipsko izdanje vrijednog crnogorskog rukopisa, „Cetinjskog psaltira“ iz XV vijeka, koje su objavili Matica crnogorska i Nacionalna biblioteka Crne Gore „Đurđe Crnojević“, od sada je dostupno i u elektronskom formatu. Digitalizaciju rukopisa omogućila je Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu (NSK), koja ovaj rukopis čuva pod signaturom R–3349.
Rukopisni „Cetinjski psaltir“ datira iz prve četvrtine XV vijeka, a nastao je, prema ocjeni stručnjaka, u nekom od skriptorijuma na području Skadarskog jezera, krajem vladavine Balšića do 1421. godine. Balšići su, kako se navodi u predgovoru priređivača Ivana Ivanovića, generalnog sekretara Matice crnogorske, i Dragice Lompar, bivše direktorice Nacionalne biblioteke, snažno podsticali prepisivanje bogoslužbenih knjiga u skriptorijumima skadarskog basena.
„Cetinje u posljednjoj deceniji XV vijeka postaje nova crnogorska prijestonica dinastije Crnojevića, a ‘Cetinjski psaltir’ jedna je od prvih rukopisnih knjiga donesenih u biblioteku novoosnovanog Cetinjskog manastira, sabornog hrama već oficijalizovane Crnogorske pravoslavne crkve. Formiranje biblioteke i aktiviranje prepisivačke djelatnosti predstavljali su osnov za uspostavljanje Cetinjskog duhovnog i književnog centra kao novog središta crnogorske pismenosti. ‘Cetinjski psaltir’ služio je i kao predložak za nove prepise ove važne starozavjetne knjige“, navode priređivači.
Izdanje prati i pogovor na crnogorskom i engleskom jeziku istaknutog medievaliste prof. dr Božidara Šekularca, koji je uradio kodikološki opis rukopisa i dao značajan doprinos realizaciji projekta. Šekularac ističe da je „Psaltir“ jedna od najznačajnijih bogoslužbenih knjiga, te da se broj njegovih izdanja u XV i XVI vijeku nadmašuje ukupan broj svih drugih bogoslužbenih izdanja iz istog perioda.
Elektronsko izdanje objavljeno je u tiražu od 100 primjeraka, a Matica crnogorska najavljuje da će uskoro u digitalnoj formi biti dostupna i ostala njena fototipska izdanja: „Praznični minej“ iz štamparije Božidara Vukovića Podgoričanina, „Psaltir s posljedovanjem“ iz štamparije Crnojevića i „Praesbiteri Diocleatis Regnum Slavorum“.
Iz Matice poručuju da sva ova djela svjedoče o kontinuitetu, dometima i bogatstvu crnogorske nacionalne kulture, pismenosti i duhovnosti.

Rukopisni „Cetinjski psaltir“ iz XV vijeka u elektronskom obliku

Nevladina organizacija „Crnogorski DNK kod“ i Centar za kulturu Prijestonice Cetinje organizuju predstavljanje rezultata višegodišnjeg genetičko-genealoškog istraživanja porijekla crnogorske vladarske porodice Petrović Njegoš. 
 
 Kako je saopšteno iz Centra za kulturu, ovaj projekat koristi savremene DNK metode i obimnu bazu podataka kako bi se, na naučno utemeljen način, istražilo porijeklo jedne od najznačajnijih crnogorskih porodica. 
 
 - Cilj istraživanja nije zamijeniti istorijske izvore, već ih dopuniti provjerljivim genetičkim dokazima, razjasniti ranija tumačenja i mitove, te približiti naučni pristup široj javnosti – navode iz Centra za kulturu. 
 
O projektu će govoriti: mr Arben Murić, predsjednik udruženja i mr Borislav Banović, izvršni direktor i autor prezentacije 
&nbsp;
Predstavljanje će se održati 29. decembra u galeriji Centra za kulturu Prijestonice Cetinje u 11 sati.

Genetski kod Petrović Njegoš: Nauka otkriva porijeklo vladarske porodice

Novi poslovni direktor Muzičkog centra Crne Gore Vučić Ćetković danas je na konferenciji za novinare, najavio razvoj, kako programske - umjetničke, produkcione i edukativne politike, tako i otvorenost Muzičkog centra za saradnju sa umjetnicima, institucijama kulture, obrazovnim sektorom, privredom, medijima i međunarodnim partnerima.
Ćetković je naglasio da su pred njegovim timom ambiciozni ciljevi koji će učvrstiti djelovanje i prepoznatljivost institucije koja kreira kulturne i muzičke politike u Crnoj Gori, kao i želja da je pozicioniraju kao primjer profesionalizma, umjetničke izvrsnosti i kulturne relevantnosti, ne samo u našoj zemlji nego i šire.
''Započinjemo reforme u funkcionisanju i promovisanju svih organizacionih jedinica koje će podrazumijevati veću zastupljenost i promociju najkvalitetnijih domaćih umjetnika u našim dvoranama, promociju van granica naše zemlje, ali i u drugim gradovima Crne Gore;vidljivu, sveprisutniju ulogu edukovanja muzičke publike i kroz pisanu riječ i kroz edukativne programe namijenjene različitim starosnim grupama'', dodao je Ćetković.
Poslovni direktor Muzičkog centra osvrnuo se i na ekonomski aspekt i stvaranje partnerstava.
''Kada govorimo o ambicioznim planovima razvoja uvijek razmišljamo i o finansijama i budžetima, koji su i temelj stabilnosti i glavni instrumenti razvoja. Iako je budžet definisan od strane osnivača, a to je iznos od cca 2,5 miliona eura kako stoji u nacrtu za 2026. godinu, svjesni smo da razvojni iskoraci zahtijevaju i dodatne izvore finansiranja. Upravo tu vidimo prostor za partnerstvo sa donatorima, fondacijama i društveno odgovornim kompanijama. Ulaganje u kulturu, a posebno u nacionalne orkestre, nije samo finansijska podrška – to je ulaganje u identitet, međunarodni ugled i dugoročnu vrijednost društva”, naveo je on.
Kako je dodao, Muzički centar je spreman da sa svakim partnerom gradi transparentne, dugoročne i obostrano korisne modele saradnje.
O baletskom ansamblu, Ćetković je rekao da je balet neodvojivi dio savremenog kulturnog identiteta i umjetničke scene, te da svi dosadašnji napori umjetnika i saradnika zaslužuju poštovanje, ali i da je istovremeno, obaveza Muzičkog centra da da otvoreno i profesionalno govori i o izazovima sa kojima se suočila.
''Sa jedne strane, uz neadekvatnu infrastrukturu u Muzičkom centru za ovu formu umjetnosti, kritične postavke baletskih predstava koje su do sada rađene u otežanim okolnostima, prije svega scenskim, organizacionim, infrastrukturnim, uopšteno, i prezentovanje ove umjetnosti na način koji ne zadovoljava sve kvalitativne aspekate, desile su se neke pozitivne okolnosti, a to je da su strani umjetnici otvorilil su puteve diplomatskih odnosa sa ambasadama zemalja iz kojih dolaze, da su naši umjetnici, iako ih je trenutno svega troje dobili su priliku da nastupaju pod plaštom nacionalnog ansambla i u konačnom, na putu ka Evropskoj uniji, realno je i optimistično stremiti ka operi u našoj zemlji koja bi kao muzičko-scenska forma prirodno, pod svoje okrilje prigrlila i ovaj teatarski oblik igre'', kazao je on.
Ćetković je dodao da je važno sagledati održive modele organizacije, u skladu sa međunarodnim praksama, jer u mnogim evropskim zemljama baletski ansambli funkcionišu u okviru nacionalnih pozorišta, operskih kuća ili kao samostalne institucije, sa jasno definisanom infrastrukturom, upravljačkom strukturom i produkcionim okvirima i da takvi modeli omogućavaju stabilnost, kontinuitet rada i umjetnički razvoj.
'' Naš cilj je da pronađemo najbolje rješenje za dugoročno funkcionisanje baleta. To podrazumijeva otvoren dijalog sa umjetnicima, resornim ministarstvom, institucijama i međunarodnim partnerima, kao i analizu modela koji bi baletskom ansamblu obezbijedili adekvatne uslove rada, jasnu pripadnost i održiv finansijski okvir. Muzički centar će u tom procesu biti konstruktivan partner, posvećen pronalaženju rješenja koja su u interesu umjetnika, publike i kulture u cjelini”, poručio je Ćetković.
Ko jedan od imperativa u razvoju Muzičkod centra Crne Gore, naveo je potrebu da postanu dostupniji svim građanima Crne Gore, da budu dobri domaćini, ali i rado viđeni gosti.
'' U tom kontekstu, vidimo prostor za zajedničke programe sa institucijama kulture, gradovima i umjetnicima iz regiona i Evrope, kroz razmjenu orkestara, dirigenata, solista i kreativnih timova'', saopštava Ćetković.
Kaže, zatim, da će poseban akcenat biti i na koprodukcionim projektima – projekatima koji prevazilaze okvire pojedinačnih događaja i ostavljaju trajan trag u kulturnom životu, što podrazumijeva nova naručena djela, savremene produkcije, tematske cikluse i interdisciplinarne projekte koji povezuju muziku i sa drugim umjetnostima.
Ćetković se osvrnuo i na izbor grada Nikšića za Evropsku prijestonicu kulture i rekao daInicijativa Nikšić – Evropska prijestonica kulture pruža priliku da lokalne kapacitete povežemo sa međunarodnim iskustvima, ali i da domaće umjetnike predstavimo evropskoj publici, kao i da Muzički centar želi da u tom procesu bude pouzdan partner, otvoren za saradnju i spreman da preuzme odgovornost u realizaciji kompleksnih i ambicioznih projekata.
Poslovni direktor Muzičkog centra se osvrnuo na temu koja danas ima sve veći značaj, a to je odnos kulture i ekonomije, odnosno potencijal koji kultura ima kao pokretač privrednog rasta i razvoja.
“Muzički centar vidi sebe kao aktivnog partnera privredi, kroz saradnje koje stvaraju novu vrijednost: od kulturnog turizma i međunarodnih događaja, do zajedničkih projekata sa kompanijama koje prepoznaju kulturu kao dio svog identiteta i društvene odgovornosti '', kaže Ćetković i dodaje '' Ulaganje u kulturu znači ulaganje u razvoj publike, brendiranje destinacije i jačanje kreativnog sektora, a sve to ima mjerljive ekonomske efekte. Upravo zato želimo da u narednom periodu intenziviramo saradnju sa poslovnom zajednicom, kroz jasno definisane partnerske modele koji su dugoročni, transparentni i obostrano korisni”, kazao je on.
Tokom sprvog obraćanja medijima, od preuzimanja funkcije poslovnog direktora, Vučić Ćetković je rekao da je važno istaći da se Muzički centar nalazi pred dvadesetom, jubilarnom sezonom Crnogorskog simfonijskog orkestra koji predstavlja osnovu institucije.
“Ovaj jubilej nije samo povod za slavlje, već i strateški trenutak za novi iskorak. Planiramo sezonu koja će objediniti vrhunske umjetničke programe, međunarodne goste, nove produkcije i posebne događaje koji će imati snažan kulturni, ali i ekonomski odjek '', kazao je on.
Dodao je da će dvadeseta sezona biti prilika da se Muzički centar dodatno otvori ka gradu, regionu i Evropi, da uključi novu publike i da pokaže kako kultura može biti snažan partner u razvoju savremenog društva.
“Naš cilj je da orkestru obezbijedimo stabilne uslove za rad, strateško planiranje i vidljivost koja odgovara njegovom kvalitetu. Vjerujem da Crnogorski simfonijski orkestar ima potencijal da postane jedan od ključnih kulturnih ambasadora Crne Gore, ali i važan faktor kulturnog, obrazovnog i ekonomskog razvoja. Upravo zato ćemo u narednom periodu raditi na jačanju njegove pozicije, kako unutar Muzičkog centra, tako i u širem kontekstu. Pred nama je period velikih izazova, ali i velikih mogućnosti. Uz odgovorno upravljanje, otvorenost za saradnju i zajedničku viziju, uvjeren sam da Muzički centar – zajedno sa Crnogorskim simfonijskim orkestrom – može nastaviti da raste, razvija se i ostavlja trajne vrijednosti za buduće generacije'', zaključio je Ćetković.
Umjetnički direktor Muzičkog centra Marko Simović, rekao je da je godina na izmaku bila u znaku intenzivnih i programskih aktivnosti koje su obilježile rad Muzičkog centra i Crnogorskog simfonijskog orkestra, kao i da su tokom godine realizovani su koncerti na kojima je sa našim simfonijskim orkestrom, nastupio Željko Lučić, kao i koncert pod dirigentskom upravom Muhai Tanga.
''Ovu godinu zaokružujemo gala koncertom Crnogorskog simfonijskog orkestra sa solistima koji su upravo članovi našeg ansambla i koji će se u petak, 26. decembra, predstaviti na koncertu, dok u programskom smislu ispraćamo 2025. godinu u svečanom tonu, kompozicijom 'The Bells of Christmas', kako to na, neki način, i tradicija nalaže'', kazao je Simović, najavljujući sjutrašnji koncert.
Umjetnički direktor je informisao medije da se u nastavku 19. sezone, očekuju koncerti na kojima će nastupiti Robert Lakatoš, zatim dobitnici Trinaestojulske nagrade, akademik Žarko Mirković i violinista Roman Simović, a zatim i gostovanje Kamernog hora Stokholmske katedrale i premijerno izvođenje Mahlerove Devete simfonije, dok je za zatvaranje sezone planiran nastup Vlatka Stefanovskog, Teodosija Spasova i Miroslava Tadića, uz jednog od možda najznačajnijih dirigenata sa kojima su do sada sarađivali – Kristijana Järvija.
Medijima se obratila Jelena Jovanović Nikolić, rukovoditeljka Izdavačko-edukativnog sektora Muzičkog centra Crne Gore, rekavši da je taj Sektor jedan od stožera razvoja, kako najmlađe muzičke publike u našoj zemlji, tako i publike svih starosnih dobi, ali da treba imati tretman korektivnog faktora u poimanju visokokvalitetne umjetničke muzike različitih žanrova.
'' Programima koje planiramo, kontinuirano ćemo doprinositi formiranju ukusa kod publike, kao i bontonu, prilikom prisustvovanja različitim muzičkim programima '', naglasila je Jovanović Nikolić.
Dodala je da u narednom periodu, planiraju promociju značajnih stručnih publikacija na kojima se radilo duži vremenski period, a koje je inicirala prije par godina.
Predstavnike medija je pozdravila je i Andreja Sokić, rukovoditeljka Sektora produkcije i marketinga MCCG, naglašavajući da je produkcioni tim na visoko profesionalnom nivou, odgovorio veoma izazovnim produkcionim zahtjevima kulturnog programa.
''Posebno bih istakla značajan produkcijski iskorak kada je u pitanju praizvedba opere Don Đovani u Crnoj Gori, koja je između ostalog prepoznata i kao jedan od pet najznačajnijihkulturnih događaja 2025. godine, u Crnoj Gori”, kazala je ona.
Istakla je da se, iz godine u godinu, radi na unapređenju produkcionih kapaciteta i uputila poziv svim ozbiljnim projektima, institucijama i privrednim subjektima, za jačanje saradnje u domenu produkcije i uspostavljanje partnerstava, naglašavajući da intenzivna i dobronamjerna međusektorska i međuinstitucionalna saradnja treba da postane praksa Crnoj Gori.

Predstavljeno novo rukovodstvo Muzičkog centra Crne Gore: Doprinosićemo formiranju ukusa i bontona publike

Duodrama “Đe si za Novu?”, nastala po motivima teksta “A Christmas tree” Norma Fostera, a u kojoj igraju Marija Đurić i Lazar Đurđević, biće izvedena u sali Narodne biblioteke "Radosav Ljumović" u petak 26. decembra od 19 sati.
- Puna smijeha toplih trenutaka i malo praznične čarolije “Ðe si za Novu?” je priča o muško-ženskim odnosima i izuzetnim mjestima do kojih može dovesti slučajni susret. Jedan čovjek. Jedna žena. Jedna jelka. Jedna priča puna smijeha, osjećanja i toplog novogodišnjeg duha. U srcu užurbanog grada posljednjeg dana godine, sudbina plete veselu priču o dva stranca koji sve ostavljaju za zadnji čas - navodi se u najavi.&nbsp;
Pod novogodišnjim svjetlima i sa mirisom praznika u vazduhu, Sonja i Danijel, oboje bacaju oko na posljednju jelku koja je ostala u prodavnici novogodišnjih ukrasa.&nbsp;
- Ovi junaci će nas povesti na putovanje koje prevazilazi ukrase i šljokice. Zajedno će otkriti pravo značenje praznika, bliskosti i uspomena - istaknuto je u saopštenju.
Pokrovitelj događaja je Sekretarijat za kulturu Glavnog grada, a ulaz je besplatan.

Duodrama "Đe si za Novu?" sjutra u Narodnoj biblioteci "Radosav Ljumović"

Trofejni crnogorski šahista Predrag Nikač odbranio je titulu prvaka na 61. pojedinačnom prvenstvu Crne Gore za osobe oštećenog vida.
Internacionalni majstor iz Nikšića, nakon tri takmičarska dana, trijumfovao je ispred Radovana Damjanovića i Borislava Anđića.&nbsp;
Organizator takmičenja bio je Savez slijepih Crne Gore, a na prvenstvu nastupilo je osam najboljih šahista sa oštećenjem vida.
Novčane nagrade od 500, 300 i 200 eura najuspješnijim šahistima uručio je predsjednik Saveza Goran Macanović.
Glavni sudija bio je Zoran Peruničić.

Nikač ponovo najbolji

Pregovaračko poglavlje 13 - Ribarstvo donosi više šansi za crnogorske ribare, morski ekosistem, ali i građane.
&nbsp;- Zatvaranjem tog poglavlja, Crna Gora obezbjeđuje održivo ribarstvo, bolju zaštitu resursa i stabilan pristup evropskom tržištu. Članstvom u EU crnogorski proizvodi iz mora dobiće ulaznicu za EU tržište, uz državnu podršku ribarima i zajedničko upravljanje morem sa evropskim partnerima - saopšteno je iz Ministarstva evropskih poslova.
&nbsp;Kako su kazali, za one koji su život vezali za more, ribarstvo nije samo posao, već svakodnevna borba sa prirodom i stalno prilagođavanje njenim pravilima.
&nbsp;Između bure i bonace, ribari uče strpljenje, odgovornost i poštovanje prema moru – jer samo oni koji ga razumiju mogu od njega i da žive.
&nbsp;- U pet sati ujutro, dok većina još spava, Miloš Jovanović je na moru. Ribarski dan počinje izlaskom na pučinu i podizanjem opreme iz mora koja je spuštena prethodne noći. Ulovljenu ribu krca na brod, zatim vozi do obale, gdje riba ide dalje u prodaju - naveli su iz Ministarstva.
Jovanović je saopštio da je ribarski posao težak, ali je ujedno i ekonomski isplativ za sve one koji su spremni da mu se potpuno posvete.
&nbsp;- Ovo mora da se voli da bi se radilo. Ovo ne može da se radi ako se stvarno ne voli - kazao je Jovanović.
Ribarstvom se bavi od malih nogu. Ono što je počelo kao dječački hobi, u posljednjih sedam godina preraslo je u profesionalni poziv.
- Opremu većinom nabavljamo iz Italije, iz Hrvatske, kod nas nema toliko toga. Brod je dobar za ovo što ja radim, bavim se ulovom krupne plave ribe - tune i sabljarke - naglasio je Jovanović.
&nbsp;Kako smatra, prostor za napredak u crnogorskom sektoru ribarstva postoji, dodajući da je podrška Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede iz godine u godinu sve bolja, ali da izazovi i dalje ostaju.
&nbsp;- Jedan od najvećih problema je vrijeme. Nepovoljni vremenski uslovi često onemogućavaju izlazak na more i po nekoliko mjeseci, što direktno utiče na zaradu. Država bi u takvim situacijama mogla malo da pomogne ribarima - istakao je Jovanović.
Problem predstavlja i plasman ulova ribe tokom zimskog perioda, dok ljeti prodaja ide lakše.
- Zimi se ribari suočavaju sa manjom potražnjom i nedostatkom prerađivačkih kapaciteta i izvoza - dodao je Jovanvić.
Privremeno zatvaranje Poglavlja 13, sredinom decembra, kako navode iz resornog Ministarstva, znači da se investicije u ribarstvu neće zaustaviti, već će crnogorski ribari dobiti brojne benefite, uključujući i mogućnost subvencija od 50 do 90 odsto u kopnenu logistiku i infrastrukturu koja im nedostaje. &nbsp;
Zbog toga Jovanović sa optimizmom gleda na ulazak Crne Gore u EU. To će, kako smatra, crnogorskim ribarima donijeti nove prilike za modernizaciju opreme i kupovinu novih brodova.
&nbsp;- Moja očekivanja su, iskreno, velika. Ulaskom u Evropsku uniju vjerujem da ćemo dobiti pristup fondovima koji će nam pomoći da unaprijedimo rad i uslove - zaključio je Jovanović.

Evropski put crnogorskog ribarstva

Ruske snage su pogodile važnu toplanu u Hersonu na jugu Ukrajine, gdje je nanijeta šteta na objektu, saopštila je ukrajinska državna naftna i gasna kompanija Naftogaz.
Ta kompanija je navela da je jedan zaposleni ranjen u tom ruskom napadu na objekat, za koji je navedeno da je grijanjem obezbjeđivalo desetine hiljada domova u Hersonu.
Rusija je pojačala napade na kritičnu infrastrukturu i energetski sistem Ukrajine kako bi pokušala da oslabi moral stanovništva, bezmalo četiri godine nakon početka invazije, prenijela je britanska agencija Rojters.

Ukrajinski Naftogaz: U ruskom napadu oštećena toplana u Hersonu

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija obezbijedilo je 89.000 eura za nabavku novih muzičkih instrumenata za muzičku škole „Savo Popović“ sa Cetinja.&nbsp;
Škola je, kako se navodi u saopštenju, na ovaj način obogatila svoj instrumentalni fond nabavkom koncertnog klavira, violina, violončela, truba, harmonika, kao i drugih instrumenata, čime su značajno unaprijeđeni uslovi za rad u prvoj muzičkoj školi u Crnoj Gori.
Na Godišnjem koncertu učenika direktorka škole Tanja Bogdanović je uputila zahvalnost ministarki Anđeli Jakšić-Stojanović i njenom timu na značajnoj podršci kroz izdvajanje budžetskih sredstava za nabavku novih muzičkih instrumenata.
- Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija će i u narednom periodu pružati podršku razvoju umjetničkog obrazovanja u Crnoj Gori, stvarajući adekvatne uslove kako bi talenti naših učenika došli do punog izražaja - istaknuto je u saopštenju.

Obezbijeđeno 89.000 eura za nabavku muzičkih instrumenta za muzičku školu sa Cetinja

Italijanski parlament odobrio je danas reformu kojom se ublažava kontrola i sankcionisanje javnih tendera, uprkos protivljenju sudija i opozicionih poslanika koji tvrde da će to podstaći rasipništvo.
Reformu je koalicija premijerke Đorđe Meloni predstavila prije dvije godine, a ona ograničava ovlašćenja italijanskog Revizorskog suda, koji je odgovoran za obezbjeđivanje poštovanja italijanskih i pravila Evropske unije (EU) o korišćenju javnih sredstava, prenosi agencija Rojters.
Prijedlog zakona je danas usvojen u gornjem domu sa 93 glasa za i 51 protiv.
Među uvedenim promjenama predviđa se da maksimalna kazna za administratore koji nemarno koriste javna sredstva ne može preći 30 odsto gubitka prouzrokovanog njihovim radnjama, odnosno dvije njhove godišnje plate.
Vlada tvrdi da će promjene pomoći ekonomiji ubrzavanjem procedura i prevazilaženjem oklijevanja među političarima da odobravaju javne nabavke iz straha da će se suočiti sa zahtjevima revizora.
Članovi suda i opozicioni poslanici upozorili su da će nova reforma dovesti do rasipničkog trošenja i mogućih zloupotreba.
Građani će o reformi odlučivati na referendumu na proljeće sljedeće godine.

U Italiji usvojena reforma kojom se ublažava kontrola javnih tendera, pravosuđe se protivi

Iranski predsjednik Masud Pezeškijan kazao je da se Iran nalazi u sukobu velikih razmjera sa Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), Izraelom i Evropom.
- Prema mom mišljenju, nalazimo se u totalnom ratu sa Sjedinjenim Američkim Državama, Izraelom i Evropom, oni ne žele da naša zemlja stoji na vlastitim nogama - rekao je Pezeškijan.
Čak je kazao da je taj rat gori od rata u Iraku.
- Ovaj rat je daleko složeniji i teži od tog rata. U ratu s Irakom, situacija je bila jasna, ispalili su rakete i bilo je jasno gdje ćemo uzvratiti. Ali ovdje, oni nas sada opsjedaju u svakom pogledu, stavljaju nas pod pritisak i u teške uglove, stvarajući probleme - ekonomski, kulturno, politički i u smislu sigurnosti - kazao je Pezeškijan.
Dao je ove komentare uoči posjete izraelskog premijera Benjamina Netanjahua Sjedinjenim Američkim Državama, gdje planira informisati američkog predsjednika Donalda Trampa o opcijama za potencijalne buduće napade na Iran.
Izrael je obavijestio SAD da nedavne iranske raketne vježbe mogu prikrivati pripreme za potencijalni napad.
U junu je Izrael izveo vazdušne napade i tajne operacije na iranske vojne i nuklearne lokacije, ubivši više od 1.000 ljudi, uključujući visoke zvaničnike i nuklearne naučnike.
Iran je uzvratio lansiranjem stotina raketa i dronova na Izrael, ubivši najmanje 33 osobe, među kojima i vojnika koji nije bio na dužnosti.
Sjedinjene Američke Države su pomogle Izraelu u presretanju iranskih napada, a kasnije su se pridružile izraelskoj kampanji, bombardirajući tri iranska nuklearna postrojenja 22. juna.

Iranski predsjednik: Nalazimo se u ratu velikih razmjera s Izraelom, SAD-om i Evropom

Zemljotres magnitude 7,0 pogodio je danas Tajvan, ali nije bilo veće štete, saopštila je meteorološka uprava tog ostrva.
Potres se dogodio na dubini od 73 kilometara i osjetio se širom sjevernog dijela ostrva, a zgrade su se tresle i u glavnom gradu Tajpeju, prenosi agencija Rojters.
U Tajpeju nije prijavljena veća šteta, dok je srtuja nestala u oko 3.000 domova u Jilanu na sjeveru ostrva.
Zemljotresi su česti na Tajvanu zato što se nalazi blizu spoja dvije tektonske ploče, a najsmrtonosniji na tom ostrvu se dogodio 2016. godine, kada je u potresu magnitude 7,3 poginulo više od 2.000 ljudi.

Snažan zemljotres na Tajvanu

Završetak svake godine je vrijeme za sumiranje i analizu u dometima unutrašnje i vanjske politike i njenih rezultata u praktičnom smislu. Iako je nezahvalno u situaciji kada rijetko što funkcioniše u državi Crnoj Gori baviti se onima koji su na političkoj trpezi najmanje krivi za takvu situaciju, okolnosti nameću da nije moguće izbjeći širu sliku, uključujući i razmjere učinkovitosti suverenističkog političkog bloka i političkih partija koje se deklarišu kao dio tog korpusa. Očito je problem jasne diferencijacije od zla očigledna naklonost EU da Crnu Goru iskoristi kao primjer svoje otvorenosti za proširenje, kao motiv drugim zemaljama Zapadnog Balkana da pojačaju reforme i brže ispune kriterijume za članstvo. Dijelom zbog agresije Rusije na Ukrajinu, a dijelom zbog očitog mekog uticaja Ruske Federacije i Kine na prostorima Zapadnog Balkana, koji se širi i na neke bivše socijalističke zemlje, današnje članice EU. <h2>BURIDANOV MAGARAC</h2> Naklonost EU za prijem Crne Gore i očigledno formalizovanje uslova, bez ulaženja u samu suštinu da li se crnogorsko društvo istinski reformiše ili se radi o providnom simulakrumu, kao da je suverenistički blok stavila u poziciju Buridanovog magarca. Da li je prihvatljiva cijena urušavanja svega u državi zbog otvorene mogućnosti za relativno brzi ulazak Crne Gore u EU, izbjegavajući bilo kakav ozbiljniji otpor otvorenom urušavanju svih demokratskih principa, spajanju sve tri grane vlasti pod kontrolom vladajuće većine i otvorenoj diskriminaciji najbrojnije etničke grupe u Crnoj Gori, sa tendencijom promjene etničke strukture u cilju ostvarenja ideje „srpskog sveta“, kao parafraze Putinove politike o vraćanju istorijske imperijalne politike na prostore bivšeg SSSR-a. Dok, čini se, suverenistički blok mrtvijem snom spava, svodeći svoje aktivnosti samo na nesporno argumentovane govore u Skupštini, vladajuća većina je faktički osvojila svojim uglavnom poluobrazovanim, nesposobnim i autoritativnim kadrovima sve sfere društva: od pravosuđa, kulturnih i obrazovnih institucija, do bezbjednosnog sektora i institucija sile: vojske i policije. Kao da gaje iluzije u opoziciji da će se ulaskom u EU ti problemi vratiti na svoje mjesto, iako nikada nijesu ni bili na svom mjestu, kao što su se gajile iluzije da će pristupom članstvu u NATO Crna Gora riješiti problem svoje suverenosti i odbraniti se od otvorenih nasrtaja spolja. Bojim se da će ta zabluda skupo koštati Crnu Goru i da je sve očiglednije da većinska vlast koristi priliku da otvori sve više pitanja koja zadiru u sami habitus crnogorskog društva i njegov konstitutivni karakter, dok se maše crvenom maramom članstva u EU. Nekako se i može shvatiti strah građanskih političkih elita od konformizma koji odavno krasi pristalice crnogorskog suverenizma, samim tim i od fijaska javnih manifestacija nezadovoljstva, ali je teško razumjeti parlamentarno saučestvovanje u razgradnji ono malo institucionalnog suverenizma što je postignuto za vrijeme predavgustovske vlasti, kao i inertnost u korišćenju međunarodnih sudskih i političkih institucija u procesuiranju očiglednog kršenja osnovnih ljudskih prava i otvorenu diskriminaciju etničkih Crnogoraca i procrnogorskih institucija. Eskapizam ili ambivalencija?!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251227211236_980802b80a41b80b3545be8a5cd53b9b077f44bbe257ad07312139ff85375987.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251227211236_980802b80a41b80b3545be8a5cd53b9b077f44bbe257ad07312139ff85375987" data-rendition-name="original" width="1000" height="667" loading="lazy" alt="Andrija Mandić"><figcaption>DRŽI NA OKUPU ROGOVE U VREĆI: Andrija Mandić</figcaption></figure>  Na najvažnije državne funkcije postavljaju se ljudi bez ikakvih profesionalnih perfomansi i značaja, čak i osobe koje više priliče higijenskim radnicima u osnovnoj školi u nekoj crnogorskoj zabiti, nego direktorkama kulturnih ustanova, dok se smjenjuju svi koji ne pripadaju političko–religioznom komplotu koji drži na okupu rogove u vreći od većinske vlasti. Dok vreću drži vojvoda od Krnje Jele, Andrija Mandić. <h2> ZAŠTO ĆUTI OPOZICIJA</h2> Ako se Ustavni sud oglasio kao nenadležan za odlučivanje o tzv. Temeljnom ugovoru države Crne Gore sa Crkvom Srbije, zašto opozicija nije podnijela zahtjev sudu u Strazburu sa osnovnim zahtjevom da se definiše status tog Ugovora, jer on nije međunarodni zato što se međudržavni ugovori sklapaju sa državama, a ne pojedinačnim pravnim subjektima iz drugih država. Zato taj Ugovor nije ni ratifikovan u Skupštini, što bi moralo biti da je međudržavni ugovor. Drugo, kako je moguće ugovorom sa pravnim subjektom iz druge države uređivati unutrašnje pravo u Crnoj Gori, koja ima već donešen Zakon o slobodi vjeroispovijesti, koji moraju poštovati svi ugovori sa bilo kojom vjerskom zajednicom u Crnoj Gori. Zašto opozicija izlaskom iz parlamenta ne problematizuje snižavanje kriterijuma za rukovodeća mjesta u svim javnim oblastima, nepoštovanje konkursa i kriterijuma kvaliteta prilikom izbora kadrova i, konačno, zašto se dikriminušu kadrovi crnogorske nacionalnosti, iako očigledno ispunjavaju profesionalne i druge standarde, višestruko više od onih koji se biraju? Zašto država Crna Gora izdvaja ogroman novac za Crkvu Srbije i srpske manifestacije i institucije, dok procrnogorske institucije su na rubu opstanka, a mnoge se i gase? U kojoj je to zemlji moguće na čelo kulturnih i prosvjetnih ustanova postavljati osobe koje su otvoreni neprijatelji nezavisnosti Crne Gore i otvorene pristalice druge države? Kako je moguće da se u vojsci i policiji Crne Gore sprovodi partijski veting, u kojem nema kriterijuma koji je primaran u svim zemljama svijeta: bezrezervna odanost svojoj zemlji? Kad bi se primjenjivao taj kriterijum bojim se da bi, od ministra pa nadolje, otpala većina zapošljenih.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251227211236_672fe89d92cc250b60d0e3b0804a02242b5c0130515ea95708c5aec7a6e86387.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251227211236_672fe89d92cc250b60d0e3b0804a02242b5c0130515ea95708c5aec7a6e86387" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Profirije Perić i Dritan Abazović"><figcaption>TZV. TEMELJNI UGOVOR JE TREBALO DA ZAVRŠI NA SUDU U STRAZBURU: Profirije Perić i Dritan Abazović (Photo: Vlada CG)</figcaption></figure>  <h2> POLITIČKI ZATVORENICI</h2> Zašto se politički ne problematizuje postojanje političkih zatvorenika u Crnoj Gori i postojanja osoba iz vlasti koje su eskulpirane od svake odgovornosti, zahvaljujući tužiocima i sudijama koji su iz redova njihovih pristalica? Svako sa zrnom mozga vidi da su optužbe protiv bivšeg SDT Milivoja Katnića, njegovog bivšeg zamjenika Saše Čađenovića i bivšeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića najobičnije amaterske konstrukcije, nedostojne bilo kojeg brucoša pravnog fakulteta. Kako je moguće da Odbor za pravosuđe u izboru sudija Ustavnog suda postavlja pitanja o nacionalnoj pripadnosti i o tome kako bi presudili u slučaju kolokvijalno nazvanom „državni udar“? Kako je moguće prenebregnuti da je u navedenom slučaju „državni udar“ dokazima potkrijepljen svaki iskaz svjedoka saradnika, počev od materijalnih dokaza, do šifrovanih komunikacija, susreta sa optuženima, novca koji im je predavao, itd? Zašto je jedina odbrana optuženih u predmetu „državni udar“ kredibilitet svjedoka saradnika, kada se proces vodi upravo kako bi se u postupku potvrdilo da li su njegovi iskazi istiniti, što je izvođenjem dokaza nedvosmisleno utvrđeno? Institut svjedok saradnik je i zamišljen tako da osobe iz kriminalnog miljea otkriju tužilaštvu detalje na osnovu kojih oni mogu prikupiti dokaze i formirati optužnicu. Ne samo na osnovu svjedočenja svjedoka saradnika, što očigledni krivci i njihova politička sabraća pokušavaju da podvale. <h2> ISTORIJSKI REVIZIONIZAM</h2> Izostanak institucionalnih promjena sa ciljem sistemske podrške razvoju konsensualne političke kulture i konsekventne konstitucionalizacije i utemeljenja Crne Gore kao građanske, pravno uređene države, pokazuju se kao veoma bitan faktor i indikator nepostojanja stvarne evropeizacije Crne Gore. Sve što podśeća na otvorenost, građanstvo, pluralizam, univerzalizam i multikulturalizam pretrpjeli su krah i vraćaju nas aspektima kobnih posrtanja i sunovrata mračnih devedesetih. Demokratizacija sistema, ispostavilo se, nema neophodni građanski (očigledno daleko precjenjeni) potencijal, a snaga konzervativnih obrazaca je toliko jaka (često potcjenjivana) da je čak prevladala i među partijama vlasti koje se deklarišu kao prozapadne i građanske. Zahvaljujući tim konzervativnim obrascima Crna Gora se sve više odriče svoje antifašističke prošlosti i tradicije i potpada pod uticaj Crkve Srbije i njihovog ničim utemeljenog, zasnovanog samo na bajanju, bez ikakvih argumenata, istorijskom revizionizmu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251227211236_2149e9bd975d8ac1d00d47d159a53a1dfadd43938f2da6738bbe843ad195d57b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251227211236_2149e9bd975d8ac1d00d47d159a53a1dfadd43938f2da6738bbe843ad195d57b" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Boris Bogdanović"><figcaption>ŠTAZIJEVCI I SEKURITATEAVCI IZ DEMOKRATA: Boris Bogdanović (Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption></figure>  Istorijski revizionizam – kako ga definiše Todor Kuljić – predstavlja „preradu prošlosti nošenu jasnim ili prikrivenim namjerama pravdanja užih nacionalnih ili političkih ciljeva“. Drugim riječima, u slučaju istorijskog revizionizma na djelu je ne samo prevrijednovanje tj. novo ili modifkovano tumačenje prošlosti, već neposredna prerada (falsifkovanje, izostavljanje, izvrtanje, itd.) istorijskih činjenica i izvođenje odgovarajućih objašnjenja, koja imaju krajnje utilitarnu vrijednost u određenom kontekstu. Čini se kao da ne postoji svijest da iza istorijskog revizioionizma Crkve Srbije ne stoji samo formalna zamjena teza, već duboko ukorijenjena namjera da se promijeni i etnička i istorijska lična karta Crne Gore. U zabludi su suverenističke partije da se istorijski revizionizam Crkve Srbije i velikosrpskih partija može retorički vratiti na deponiju sa koje su ih konzumenti uzeli, jer iza njihovog konzumiranja ne stoji želja za istinom, već upravo suprotno. Neka vas zato ne čude štazijevci i sekuritateavci iz Demokrata, što reče jedna moja prijateljica, što postavljaju popove, vazda lakome na pare, da naprasno volontiraju i trkeljišu po arhivima. Ko zna, možda se jednog dana policija i vojska pojave sa kokardama na kapama. Čudo su volonteri!