Monografija „Istorija crnogorske kulture”, prvo izdanje koje obuhvata cjelokupan razvoj crnogorske kulture od najstarijih vremena do savremenog doba, predstavljena je danas u Kraljevskom pozorištu Zetski dom. 
Djelo, koje je rezultat predanog rada grupe uglednih autora, prema riječima gradonačelnika Prijestonice Cetinje Nikole Đuraškovića, svjedoči o kontinuitetu duha koji se nije dao izbrisati i koji se, uprkos svim pokušajima negacije i potiranja, razvijao, opstajao i koji se danas iznova potvrđuje kroz ovo kapitalno izdanje.
- U svijetlu savremenih geopolitičkih previranja i izazova pred kojima se nalazi Evropa, u vremenu kada se magle revizionizma i relativizacije ponovo nadvijaju nad našim regionom, i u trenutku kada se ideje negacije crnogorskog identiteta ponovno pojavljuju možda i snažnije nego ikada, naša obaveza da branimo i čuvamo sopstvenu kulturu postaje moralna dužnost i pitanje našeg dostojanstva i opstanka – poručio je Đurašković.
Voluminozno i temeljito izdanje, prema riječima direktorice Centra za kulturu Jelene Milošević, vodi nas kroz sve ključne etape kulturnog razvoja Crne Gore – od praistorijske Crvene Stijene pa sve do obnove nezavisnosti 2006. godine.
- U ovom djelu objedinjene su najvažnije teme, artefakti, procesi, epohe, pojave i ličnosti koje su oblikovale kulturni identitet naše države, predstavĪjajući tako ne samo zbir znanja, već i trajni spomenik crnogorskoj kulturnoj samosvojnosti - kazala je Milošević.
Prva knjiga ovoga tipa u kulturnoj montenegristici prema riječima doc. dr Jelene Šušanj, iako ne obuhvata sve sto se pod crnogorskom kulturom podrazumijeva, ne samo da nadomješćuje praznine u našoj nauci nego pruža lakši uvid i stranim kulturolozima koji dosad opisane pojave nijesu mogli naći na jednome mjestu.
- Ona je od posebna značaja u aktuelnome trenutku kad se crnogorska kultura nastoji po starome receptu prikazati kao regionalni dio navodnoga šireg korpusa, srvi znamo kojega, te asimilovati utopiti u taj korpus. Ova je knjiga tu kao bedem koji će sprečavati dalju kulturnu aproprijaciju i reviziju i crnogorske kulture i crogorske istorije – naglasila je Šušanj.
Istorija kulture je mnogo više od naslova, istakao je istoričar Boban Batrićević, bio je to jedan, kako ga je nazvao, ambiciozan projekat.
- Pošli smo iz perspektive da država Crna Gora i njena teritorija, u današnjim granicama, kroz istoriju tvore nešto što se zove crnogorska kultura. Mi smo zaista napravili jedan ambiciozan plan da pokušamo sve segmente ljudskoga duha, koji su na ovoj teritoriji bitisali od Crvene stijene pa neđe do obnove državnosti 2006. pomenemo – objasnio je Batrićević. 
Predstavivši strukturu knjige, urednik Monografije Petar Glendža posebno se zahvalio izdavačima Prijestonici Cetinje, Fakultetu za crnogorski jezik i književnost i Centru za kulturu.
- Oni ovako udruženi šalju jednu snažnu i važnu poruku: Ima ko i na dostojan način da obilježi Dan državnosti Crne Gore – poručio je Glendža.
Monografija, predstavljena povodom Dana državnosti Crne Gore, namijenjena je ne samo naučnoj zajednici, već i široj javnosti, kao trajno svjedočanstvo o bogatstvu i kontinuitetu crnogorskog kulturnog identiteta.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Kultura

Monografija „Istorija crnogorske kulture”: Bedem koji će sprečavati dalju kulturnu aproprijaciju i reviziju i crnogorske kulture i crnogorske istorije

U multimedijalnoj sali KIC „Budo Tomović“ u Podgorici sjutra će u 19 sati, biti održana promocija knjige „Posljednji Jugoslaveni - sjećanja savjetnika Ante Markovića“ autora - diplomate Jovana Vejnovića.
Promocija, koju organizuje Savez udruženja boraca i antifašista Crne Gore, održava se u okviru Programa obilježavanja 13. jula i svoje svoje prisustvo su najavili predstavnici antifašističkih organizacija iz republika/država bivše Jugoslavije i Albanije.
Na promociji, pored autora, o knjizi „Posljednji Jugoslaveni - sjećanja savjetnika Ante Markovića“ će, kako je saopšteno iz Saveza udruženja boraca i antifašista Crne Gore, govoriti prof. dr Branislav Radulović, Milojica Dakić i Dragan Mitov Đurović.
Knjiga je u izdanju Srpskog narodnog vijeća iz Zagreba, a donosi lična sećanja Vejnovića (rođenog 1943. u Mokrom Polju kod Knina), karijernog diplomate SFRJ koji je službovao u Alžiru, Maroku i Egiptu i izuzetnog intelektualca, koji je u godinama “nestajanja SFRJ” bio vanjskopolitički savjetnik posljednjeg saveznog premijera Ante Markovića.
- Što mu je omogućilo uvid u unutrašnje mehanizme savezne vlade i međunarodne pregovore (mirovna konferencija u Hagu – 1991 godine) u ključnim trenucima raspada Jugoslavije - dodaju u Savezu udruženja boraca i antifašista Crne Gore.
Vejnović, kako su citirali, je u knjizi zapisao: „Kao savjetnik za međunarodne odnose Ante Markovića, bio sam sudionik gotovo svih skupova u zemlji i inozemstvu koji su se bavili pokušajima da se pronađe mirno rješenje i izbjegne katastrofa. Ovo je priča o tom pokušaju i toj nadi, tri decenije nakon što je sa svjetske političke scene nestala država koja se zvala Jugoslavija, uz još uvijek otvoreno pitanje da li se raspala ili su je, kako je rekao Warren Zimmermann, posljednji američki ambasador u Beogradu, „nitkovi razorili“.

Sjutra promocija „Posljednji Jugoslaveni - sjećanja savjetnika Ante Markovića“ Jovana Vejnovića

Delegacija Matice crnogorske je danas, na 30. godišnjicu genocida u Srebrenici, u Spomen parku civilnim žrtvama ratova na prostoru bivše Jugoslavije od 1991. do 2001. godine u Podgorici, položila vijenac žrtvama Srebrenice.&nbsp;
Prigodni program pod nazivom „Srebrenica – Dan sjećanja“ kojim se obilježava Dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici i Dan sjećanja na civilne žrtve ratova vođenih na prostorima bivše Jugoslavije u periodu od 1991–2001. godine organizovali su Bošnjačko vijeće u Crnoj Gori u saradnji sa nevladinim udruženjima i prijateljima.&nbsp;
– Saosjećanje sa žrtvama genocida i njihovim porodicama je izraz pijeteta prema nevino stradalim ljudima, ali i obaveza koja proističe iz međunarodnih konvencija i rezolucija koje je usvojila Generalna skupština Ujedinjenih nacija, a koju je podržala i Crna Gora. To je ujedno i poštovanje sopstvenog državnog bića sa aspekta civilizacijske, građanske, nacionalne i nadasve ljudske tradicije u Crnoj Gori – naveli su u svom obraćanju organizatori.&nbsp;
Matica crnogorska odavanjem počasti žrtvama Srebrenice još jednom šalje poruku kojom osuđuje politiku mržnje koja je dovela do ovog, ali i drugih zločina u mračnim devedesetim godinama prošlog vijeka na prostoru bivše Jugoslavije. Vijenac su položili predsjednik Matice crnogorske Ivan Jovović, koordinatorka za dijasporu Jelena Orlandić-Medojević i generalni sekretar Ivan Ivanović.&nbsp;
&nbsp;

Matica crnogorska položila vijenac žrtvama genocida u Srebrenici

Sinoć su ljubitelji alternativne scene, u okviru manisfestacije Podgoričko kulturno ljeto, uživali u koncertu koji je priredio slovenački indi rok bend Koala Voice, na platou ispred Gimnazije „Slobodan Škerović“.
- Publika je s oduševljenjem pratila energičan nastup i prepoznatljive pjesme tog autentičnog benda, koji je još jednom potvrdio status jednog od najzanimljivijih na regionalnoj muzičkoj sceni. Koala Voice oduševili su publiku energičnim nastupom, moćnim vokalima i prepoznatljivim ritmom, stvarajući atmosferu za pamćenje- zaqdovoljni su organizatori manifestacije.
Iz organizacije PKLJ naglašavaju da se još jednom pokazuje da Podgoričko kulturno ljeto donosi pažljivo osmišljen i raznovrstan muzički program – pristupačan, inkluzivan i namijenjen svim generacijama.

1250x600

1084x550

Slovenački bend Koala Voice oduševio podgoričku publiku

Jasmila Žbanić snima nastavak „Quo Vadisa“ o ženskoj borbi Majki Srebrenice

JU Kulturni centar „Nikola Đurković“/Gradska biblioteka i čitaonica Kotor u petak 11. jula organizuje književno veče „Reči koje lete u nebo“, u Multimedijalnoj sali Kulturnog centra sa početkom u 21 sati, autora Valentina Matića, navedeno je u saopštenju.
Valentin Matić rođen je 15. februara 1969. godine u Beogradu. U Kotoru je završio Srednju pomorsku školu i apsolvirao na Višoj pomorskoj školi. 
- Od novembra 1991. godine živi u Holandiji. Objavio je četiri knjige poezije: „Klackalica“ (1996); „U tuđini“ (1998); „Hvatač prošlosti“ (2016) i „Kako sam poludeo i druge ljubavi“ (2020), kao i tri romana: „Zlatni učitelj“ (2018); „Maksimilijan“ (2021) i „Smrt je uvek tako blizu“ (2022) - dodaje se u saopštenju. 
Član je Udruženja književnika Srbije od 1999. godine.
Sa autorom će razgovarati novinarka Radio Kotora Nataša Janović Jotić a u muzičkom dijelu učestvuje Dragan Ivanović.

„Reči koje lete u nebo“ autora Valentina Matića u petak u Multimedijalnoj sali Kulturnog centra „Nikola Đurković“

Samostalna izložba ''Hibridi'', renomiranog crnogorsko-američkog umjetnika, Blaža Kovačevića, biće otvorena u Gradskoj galeriji Kotor, JU Kulturni centar “Nikola Đurković”.
Blažo Kovačević je multidisciplinarni umjetnik, dizajner i kustos koji već više od dvije decenije aktivno djeluje na međunarodnoj sceni. Njegov rad se nalazi na presjeku umjetnosti, tehnologije i društvene kritike. Osim zapaženog umjetničkog opusa, Kovačević je i kurirao izložbe nekih od najistaknutijih svjetskih dizajnera, kao što su Milton Glaser, Seymour Chwast i Mirko Ilić.&nbsp;
- Ciklus Hibridi, koji će biti predstavljen kotorskoj publici, zauzima važno mjesto u njegovom stvaralaštvu. Ove slike su nastajale krajem devedesetih godina, u vremenu kada se digitalna transformacija tek nazirala, ali su već tada predosjećale današnju epohu u kojoj tehnologija oblikuje svakodnevicu. Kroz snažnu kolorističku ekspresiju, slojevito slikanje i upotrebu suprotstavljenih vizuelnih kodova, autor stvara ambivalentne forme koje pozivaju na duboko promišljanje o našoj sveprisutnijoj hibridnoj prirodi. Kovačević kroz vizuelne sudare organskog i mehaničkog, anatomskog i tehničkog, ručno slikane teksture i digitalne logike, gradi slike koje djeluju kao rana refleksija svijeta u kojem živimo danas- navodi se u pozivu na izložbu.
Kovačević je diplomirao likovnu umjetnost na Univerzitetu Crne Gore 1997. godine, a master studije završio na Pennsylvania Academy of the Fine Arts u SAD 2000. godine. Trenutno živi i radi između Crne Gore i SAD, gdje je vanredni profesor umjetnosti i dizajna na Univerzitetu Delaware.
&nbsp;Njegovi radovi izlagani su na brojnim značajnim izložbama i u prestižnim institucijama,
Otvaranje izložbe je u srijedu, u 21 čas, u prostorijama Gradske galerije.&nbsp;
Izložba traje do 30.jula 2025. godine

Kotor: Izložba “Hibridi” Blaža Kovačevića u Gradskoj galeriji

U vremenu kada se nagrade dijele da bi se prećutalo, Miloš Karadaglić nas je podsjetio da umjetnost nije i ne smije biti moneta za potkusurivanje, poručili su na Fejsbuk stranici organizatori Festivala Internacionalnog Alternativnog Teatra- FIAT, povodom odluke crnogorskog gitariste da ne prihvati Trinaestojulsku nagradu.
- Odbiti najveće državno priznanje - Trinaestojulsku nagradu - u ime viših vrijednosti - to je lekcija koju ćemo dugo pamtiti- kazali su iz FIAT-a.
Oni su istakli da je Miloš Karadaglić mudrošću, ličnim integritetom i vjerom u prave vrijednosti pokazao što znači reći NE fašizmu i svakom pokušaju gušenja slobode.
- On je danas pravi predstavnik onoga što građanska Crna Gora mora da bude - slobodna, odgovorna, hrabra i dosljedna svojim principima- istakli su iz FIAT-a. 
Iz FIAT-a su dodalii da je odgovornost na svima nama- da razumijemo, podržimo i slijedimo ovakve primjere.
- Hvala ti, Miloše, u ime festivala- poručili su iz FIAT-a.

FIAT: Karadaglić je pravi predstavnik onoga što građanska Crna Gora mora da bude - slobodna, odgovorna, hrabra i dosljedna svojim principima

Svoje zapažene izložbe „Crnogorsko ćirilsko štamparstvo XV i XVI vijeka“ i „13. jul – Godine prkosa i ponosa“ priređene u cilju čuvanja crnogorskog identiteta, kulturnoistorijskih tekovina i edukacije, Matica crnogorska je priredila na španskom jeziku i adaptirala ih za potrebe zajednica Crnogoraca u zemljama Južne Amerike. 
Treći segment ovog programskog paketa čine panoi na kojima je predstavljena crnogorska muška i ženska nacionalna nošnja s izdvojenim detaljima. Pored izložbenih panoa na španskom jeziku su odštampani i prateći katalozi koji su namijenjeni za ukupno sedam crnogorskih zajednica u tri države Južne Amerike, od kojih je pet u Argentini i po jedna u Urugvaju i Paragvaju. 
Komunikacijom i dosadašnjom saradnjom sa zajednicama Crnogoraca u ovom dijelu svijeta, Matica crnogorska je prepoznala njihovu potrebu da se bolje upoznaju s crnogorskom istorijom, tradicijom i kulturom, nakon čega se pristupilo realizaciji navedenog programskog paketa. 
Kompletan projekat finansirala je Matica crnogorska, a preko Ministarstva vanjskih poslova je obezbijeđeno da crnogorska ambasada u Argentini prihvati pošiljke i preda ih zajednicama Crnogoraca, na čemu su već angažovani nakon dolaska paketa u Argentinu. 
- Izložbeni panoi i katalozi će ostati u posjedu crnogorskih zajednica i biti predstavljani prilikom obilježavanja crnogorskih nacionalnih praznika, tokom namjenskih programa, ali i na priredbama koje prezentuju kulturu i folklor nacionalnih zajednica u Argentini, Urugvaju i Paragvaju - kazali su iz Matice crnogorske.
Izložbene panoe i prateće kataloge dobiće sljedeće zajednice Crnogoraca: Crnogorska zajednica „Kralj Nikola“, pokrajina Ćako (Argentina); Crnogorska zajednica u Autonomnom gradu Buenos Ajresu (Argentina); Crnogorska zajednica u pokrajini Ognjena zemlja (Argentina); Crnogorska zajednica u pokrajini Kordoba (Argentina); Crnogorska zajednica „Djedovi“, pokrajina Buenos Ajres (Argentina); Crnogorska zajednica u Montevideu (Urugvaj) i Crnogorska zajednica Ciudad del Este u Paragvaju. Matica crnogorska planira da ovaj programski paket naredne godine obezbijedi i za još jedan broj udruženja Crnogoraca u Južnoj Americi.
Izložba„Crnogorsko ćirilsko štamparstvo XV i XVI vijeka“ autorskog tima Božidar Šekularac, istoričar; Ivan Ivanović, generalni sekretar Matice crnogorske i Suzana Pajović, profesorica na Likovnoj akademiji UCG, je priređena na šest panoa i katalog, dok je izložba „13. jul – Godine prkosa i ponosa“ čiji su autori Adnan Prekić, istoričar; Jadranka Selhanović, istoričarka; Danilo Ivezić, politolog, Ivan Ivanović, generalni sekretar Matice crnogorske i Suzana Pajović, profesorica na Likovnoj akademiji UCG, priređena na sedam panoa uz prateći katalog. Crnogorska muška i ženska narodna nošnja je predstavljena na tri panoa, za koje je fotografije ustupio Lazar Pejović, profesor na Likovnoj akademiji UCG. 
Tekstove kataloga i panoa na španski jezik je prevela Dragana Otašević iz Centra za politike migracija i multikulturalizam iz Podgorice, koja se godinama bavi istraživanjem crnogorskih iseljenika i njihovih zajednica na južnoameričkom kontinentu.

Izložbe Matice crnogorske na španskom jeziku za Crnogorce u Argentini, Urugvaju i Paragvaju

Crnogorski umjetnik Miloš Karadaglić odbio je Trinaestojulsku nagradu, koju je trebalo da mu sjutra uruči predsjednik Skupštine Andrija Mandić.
Karadaglić je rekao da, uprkos velikoj časti i zahvalnosti zbog okolnosti na koje nije mogao uticati, neće prihvatiti ovo priznanje.
- Neizmerno sam vam zahvalan na odluci da me predložite i izaberete za dobitnika najvećeg crnogorskog priznanja , Trinaestojulske nagrade. Tu odluku doživljavam ne samo kao priznanje za dosadašnji rad, već još više kao obavezu za buduće vrijeme - napisao je umjetnik.
Karadaglić je otkrio i da je imao jasnu namjeru da sav novčani iznos nagrade usmjeri u Fondaciju koju je &nbsp;osnovao radi pomoći mladim umjetnicima i talentima iz Crne Gore, ali je ipak donio je odluku da priznanje ne primi:
- Nažalost, u okolnostima na koje nijesam mogao uticati, ja ovo izuzetno priznanje ne mogu primiti i nadam se da će ukupna crnogorska javnost imati razumijevanje za ovaj moj čin - poručio je Karadaglić.

Miloš Karadaglić odbio Trinaestojulsku nagradu: Zahvalan sam, ali priznanje ne mogu primiti

Trinaestojulska nagrada je više od priznanja, ona nosi težinu istorije, ocijenio je član GO SDP i predstavnik Evropskog saveza Ćazim Lisičić.&nbsp;
- Ako je knjiga s lažnim podacima dobila najveće priznanje, to mora da se ispita do kraja - istakao je Lisičić.&nbsp;
Naglašava i da nema opravdanja i skrivanja iza procedura.&nbsp;
- Ministarstvo kulture je po zakonu dužno da reaguje. Građani traže istinu - poručio je Lisičić.&nbsp;

Lisičić: Nema opravdanja i skrivanja iza procedura, Ministarstvo kulture dužno da reaguje

Medijska kuća Al Jazeera Balkans je danas, u 12:25 sati, a nakon 14 godina, zvanično prestala sa radom.
Osnovana 2011. u Sarajevu kao dio Al Jazeera Media Network iz Dohe, mreža je osim svjetskih, pokrivala događaje u regionu Balkana, sa kancelarijama u Beogradu, Zagrebu, Podgorici, Skoplju, Ljubljani i Prištini.
- Cijeli kolektiv Al Jazeere Balkans, ponosan je na svaki od 4.970 dana koji smo proveli služeći gledaocima i čitaocima. Trudili smo se uvijek biti glas onih čiji se glas ne čuje, ostrvo istine, kulture dijaloga i etičkog novinarstva. Ništa od toga ne bismo mogli bez vašeg povjerenja i podrške. Hvala vam što ste bili uz nas - poručila je Dalija Hasanbegović Konaković u posljednjim vijestima iz studija u Sarajevu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fbalkans.aljazeera.net%2Fvideo%2F2025%2F7%2F12%2Fodjava-programa-al-jazeere-balkans-hvala-na-povjerenju&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen allow="encrypted-media *;"></iframe></div></div></div>
 
Informacija o gašenju Al Jazeera Balkans bila je najavljena prije nekoliko dana.
Na društvenim mrežama brojni radnici Al Jazeere Balkans oprostili su se od svojih kolega i gledalaca, čime su potvrdili kraj emitovanja.
Al Jazeera Balkans imala je sjedište u Sarajevu, a prema dostupnim informacijama, oko 200 zaposlenih ostaće bez posla nakon gašenja kanala.
Rukovodstvo Al Jazeere još saopštilo zvaničan razlog za ovakvu tešku odluku, ali se pretpostavlja da je riječ o poslovnoj odluci centrale u Dohi uslijed finansijskih razloga.
U prethodnih 14 godina Al Jazeera Balkans je posebno bila prepoznatljiva po originalnom sadržaju koji se odnosi na dokumentarni segment, ali i niz drugih projekata. To je prva televizija koja je emitovala program na nekom drugom jeziku osim arapskog i engleskog.
Al Jazeera Balkans je pokrivala regionalno tržište sa redakcijama u Beogradu, Zagrebu, Podgorici, Skoplju, Ljubljani i Prištini.
Al Jazeera Balkans prisutna je u Sarajevu od sredine septembra 2010, kad je od kompanije "PEP" u vlasništvu Adila Kulenovića kupila lokalnu TV-stanicu NTV Studio 99 za 2,3 miliona maraka, koliko su iznosili dugovi te TV-kuće prema državi.

Prestala sa radom Al Jazeera Balkans: "Ponosni smo na svaki od 4.970 dana koji smo proveli služeći gledaocima i čitaocima"

Oko 80 odsto radnika kompanije Solar gradnja, koja je u vlasništvu državne Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), prošle godine je suprotno zakonu dobilo ugovore na neodređeno vrijeme.
To je jedan od nalaza Državne revizorske institucije (DRI) zbog kojih je Solar gradnji dodijelila duplo negativno mišljenje - na njene finansije i pravilnost poslovanja.
Iz same Solar gradnje su odgovornost za nepravilnosti, u odgovorima Radiju Slobodna Evropa, uglavnom "svalili" na smijenjenu direktoricu kompanije Valeriju Saveljić.
Međutim, istraživač javnih politika iz Instituta alternativa Marko Sošić naglašava da se u dokumentu Odbora direktora o razlozima za smjenu direktorice "nigdje ne pominju" problemi koje su utvrdili revizori.
- Iz toga se može zaključiti da zapošljavanje 350 ljudi na neodređeno za godinu dana - bez oglasa, bez provjera iskustva i stručne spreme - za njih (Odbor direktora) nije bio problem - rekao je Sošić.
S obzirom na obim utvrđenih nepravilnosti, on smatra da bi trebalo ispitati odgovornost upravo Odbora direktora, ali sumnja da će se to desiti zbog partijske podjele javnih preduzeća.
Odbori direktora energetskih kompanija uglavnom su podijeljeni između stranaka vladajuće većine - Pokreta Evropa sad premijera Milojka Spajića, Demokrata vicepremijera Alekse Bečića i nekadašnjeg Demokratskog fronta (DF) predsjednika parlamenta Andrije Mandića.
<h2>Što se još spočitava Solar gradnji</h2>
To što je broj stalno zaposlenih za godinu porastao sa 46 na 402, uglavnom suprotno Zakonu o radu, nije jedina nepravilnost koja se spočitava kompaniji specijalizovanoj za solarnu energiju.
Kompanija je prošle godine imala oko 444 zaposlenih.
Naime, Solar gradnja je poslovnu 2024. završila u plusu nepunih 100.000 eura.
Međutim, imala je zakonsku obavezu da smanji fond za zarade jer je prethodne dvije godine završila u višemilionskom minusu - 2,2 i 2,7 miliona eura, što nije uradila.
U revizorskom izvještaju se konstatuje da je Solar gradnja mijenjala koeficijente za zarade zaposlenih bez saglasnosti Vlade i mišljenja Ministarstva finansija.
Takođe, da je kompanija imala zaključen ugovor sa 250 radnika o korišćenju privatnih vozila u službene svrhe, a da pri tom nije bilo adekvatno kontrolisana upotreba kartica za gorivo i putni nalozi.
Solar, prema izvještaju, nije preduzimao ni mjere za utvrđivanje odgovornosti nakon što je popisom utvrđen manjak inventara i opreme.
Iz Solar gradnje su za RSE kazali da ozbiljno shvataju preporuke revizora i da će otkloniti nepravilnosti.
- Većinu nepravilnosti koju je DRI navela, Odbor direktora je već uočio i između ostalog, zbog toga smijenio prethodnu izvršnu direktoricu... Bitno je da u kompaniji nisu uočene zloupotrebe, krađa i slične nepravilnosti - navedeno je u odgovoru kompanije.
Naglašavaju da kompanija posluje pozitivno, sa 500 zaposlenih i prosječnom platom preko 900 eura.
<h2>Serija direktora</h2>
Kompanija je za manje od četiri godine postojanja promijenila više direktora, što je uglavnom bila posljedica sukoba sa Odborom direktora, na čijem čelu se nalazi Marina Jočić iz DF-a.
Naime, Ranko Vuksanović je avgusta 2023, nepune dvije godine od osnivanja kompanije, podnio ostavku na mjestu direktora. Povod je bio sukob oko sudbine zaposlenih u kompaniji, koji je u tom periodu dostizao gotovo 600.
Na njegovo mjesto došla je Valerija Saveljić.
Odbor direktora optužio je za nesavjesno poslovanje, a ona njih za partijsko zapošljavanje glasača DF-a Andrije Mandića.
Odbor direktora Solar gradnje dodijelio je krajem decembra 2024. Milutinu Marojeviću četvorogodišnji mandat za čelu kompanije. Međutim, zadržao se manje od šest mjeseci.
Iz kompanije je u junu saopšteno da je Marojević zatražio da bude smijenjen i da je u tom periodu njegov rad ocijenjen uspješnim.
Kompanijom trenutno upravlja v.d. direktorica Sanja Žugić, dotadašnja komercijalna direktorica kompanije.
<h2>Optužbe za partijsko zapošljavanje</h2>
Nakon objavljivanja revizorskog izvještaja, opozicija je pozvala Specijalno tužilaštvo da ispita poslovanje Solar gradnje, tvrdeći da je kompanija osnovana u svrhu partijskog zapošljavanja.
- Kompanija je osnovana da bi se stvorila platforma za partijsko zapošljavanje i sumnjive poslove - kazao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Rakočević.
Iz tužilaštva nisu odgovorili RSE da li će ispitati poslovanje državne kompanije.
Optužbe o partijskom zapošljavanju podržavalaca predsjednika crnogorskog parlamenta Andrije Mandića (DF) iznijela je ranije i smijenjena direktorica Valerija Saveljić.
Iz kompanije tvrde da to nije tačno.
- Tvrdimo da to nikada nije bio niti uslov, niti bismo mogli tako doći do ovolikog broja stručnog kadra koji nam je nužno potreban za realizaciju velikog projekta ugradnje solarnih panela - objasnila je nedavno predsjednica Odbora direktora Jočić.
Uz to tvrdi da su od osnivanja postavili "preko osam hiljada solarnih elektrana".
Iz EPCG nisu odgovorili na upit RSE da li ih zabrinjava poslovanje njene kćerke kompanije i koje mjere preduzimaju u cilju utvrđivanja odgovornosti zbog nepravilnosti koje su utvrdili državni revizori.
Odgovor nije stigao ni iz Ministarstva energetike, koje nadzire energetske kompanije u državnom vlasništvu.
<h2>Partijski napadi na revizore</h2>
Državna revizorska institucija proslijedila je negativni nalaz za Solar gradnju na više adresa, uključujući i Odbor za finansije Skupštine Crne Gore.
Imajući u vidu dosadašnju praksu kada se pred skupštinskim odborima razmatralo poslovanje državnih kompanija, Sošić nema očekivanja da će to dati rezultate.
- Te sjednice se pretvaraju u suđenje DRI, u kojem rukovodstva preduzeća - sa partijskim kolegama iz redova poslanika - koriste sjednice da se odbrane od DRI tako što će napadati motive revizije i ljude koji potpisuju izvještaj - kazao je Sošić.
Predstavnici vlasti kritikovali su negativni nalaz za drugu energetsku kompaniju kao "politički sračunat" jer je njegov autor, Zoran Jelić, nekadašnji poslanik Demokratske partije socijalista.
Da li je sada moguće ispraviti situaciju u kojoj je oko 350 osoba dobilo ugovore na neodređeno suprotno zakonu?
- DRI po običaju suvišno preporučuje da treba poštovati zakon. A Odbor direktora može jednostavno reći da će ubuduće to i raditi - a njih 350 radnika neka ostanu gdje jesu - kaže Sošić za RSE.
Zbog toga će Institut alternativa prijavom inspekciji rada pokušati da izvrši dodatan pritisak na Odbor direktora i provjeri koje su mogućnosti da se nepravilnosti isprave, najavljuje Sošić.
Takođe, obratiće se i budžetskoj inspekciji Ministarstva finansija zbog više slučajeva kršenja Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, kao i inspekciji za javne nabavke zbog problematičnog sprovođenja nabavki.
Solar gradnja je, napominje Sošić, od strane Ministarstva finansija kategorisana u grupu najrizičinijh preduzeća po pitanju profitabilnosti i solventnosti.
A prošle godine našla u središtu pažnje nakon što je utvrđeno da sarađuje sa kompanijom iz Bosne i Hercegovine kojoj su Sjedinjene Države uvele sankcije zbog povezanosti sa porodicom predsjednika bh. entiteta Republika Srpska Milorada Dodika.
Ugovor o saradnji je u međuvremenu raskinut.

Sumnje u protivzakonito zapošljavanje u Solar Gradnji, slijedi prijava Inspekciji rada

1.
Da krenemo od definicije. Hrvatska enciklopedija kaže: "Genocid (geno- + -cid), zločin usmjeren na uništavanje, u cijelosti ili dijelom, neke nacionalne, etničke, vjerske ili rasne skupine ubijanjem njezinih članova, nanošenjem teških fizičkih ili psihičkih ozljeda, stavljanjem skupine u takve uvjete života koji mogu dovesti do njezina uništenja, nametanjem mjera što dovode do sprječavanja rađanja u skupini ili prisilnim odvođenjem djece u drugu skupinu. Navedena definicija genocida utvrđena je Konvencijom o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida, koju je prihvatila Opća skupština UN-a 9. X. 1948."
Do termina genocid dugo se tragalo, prethodio mu je termin "varvarstvo", no taj baš i nije bio najpodesniji da odrazi razmjere uništenja koje genocid podrazumijeva. Ime mu je dao poljski advokat Rafael Lemkin.
2.
Jedini genocid u Evropi koji se desio poslije Holokausta bio je onaj u Bosni i Hercegovini sproveden nad Bošnjacima u Srebrenici jula 1995. godine. Jedna od najcitiranijih misli o logorima istrebljenja i genocidu pripada T. V. Adornu, koji je u svojoj "Minima Moralia" život poslije Aušvica nazvao "oštećenim". 
Na naše jezike još tokom bivše Jugoslavije to djelo je preveo filozof Aleksa Buha. Čovjek koji će samo nekoliko godina kasnije biti ministar vanjskih poslova genocidne tvorevine Republike Srpske, a potom i jedan od glavnih negatora genocida u Srebrenici. Kako to nazvati, maxima paradoxalia?
3.
S genocidom u Srebrenici često se manipulisalo u Crnoj Gori. Navešću samo jedan primjer, iako ih ima sijaset. Jer ovaj je posebno slikovit - slučaj Dritan.
- Dritan Abazović, 2020. godine u jeku svoje izdajničke i anticrnogorske politke (kad su ga ideolozi i promoteri velikosrpske ideje te osvjedočeni negatori genocida u Srebrenici slavili kao heroja jer je smijenio crnogorske partije s vlasti), lansirao je jednu ogavnu, staru i gotovo zaboravljenu, ali opasnu tezu izdinstanu još u eri Slobodana Miloševića: da je Milo Đukanović slao gorivo za tenkove Ratka Mladića u Srebrenici, baš tog zlokobnog jula 1995. godine. 
Srećom po planetu i Bosnu i Hercegovinu što Memorijalni centar u Potočarima ima genijalnog direktora, dr Emira Suljagića, koji je promptno odreagovao i kazao - da je u pitanju neistina, da je gotovo sva dokumenta koja se tiču genocida u Srebrenici, u svim svjetskim dostupnim arhivima pogledao i da niđe nije naišao na upletenost Mila Đukanovića.
Naravno, ova Abazovićeva budalaština i besprizorno olaka instrumentalizacija žrtava Srebrenice za jeftin politički spin nije samo pokazala monstruoznost ovog ulcinjskog đilkoša, već je svjedočila njegovom transformisanju u karikaturu Milorada Dodika. Jer śetimo se 2012. godine kad je mladi, poletni Dritan pregovarao oko lokalne vlasti u Nikšiću i kao jedan od preduslova koalicije postavio pitanje odnosa prema genocidu u Srebrenici, istakavši da s negatorima, njegova tada Pozitivna CG ne može. 
Osam godina kasnije, ne samo da je na državnom nivou napravio vlast s negatorima genocida, nego je doslovno bez riječi kritike 2021. godine propratio direktno negiranje genocida od strane tadašnjeg ministra Leposavića, kojemu je formalno bio šef. Nije mu to smetalo ni 2022. godine da formira svoju Vladu s negatorima genocida niti da svu crkovnu imovinu Crne Gore prepiše na vlasništvo srpske crkve, duhovnog inspiratora negacije genocida u Srebrenici.
Štoviše, čovjek je 11. jula 2022. godine u Potočarima nečovječno relativizovao ideju srpske vojske da agresijom u Srebrenici uništi Bošnjake da ih tu više nikad ne bude izjavivši: "Genocid nije počinjen nad Bošnjacima, nego nad ljudima. Nisu ga počinile vojske, nego politike.”
Svaka sličnost s dodikizmom je slučajna.
4.
Ipak, i od Dritana postoji gori. I veća neznalica. Njegov nekadašnji partner za 21. vijek. Magistar bez originalnog magistarskog rada, beščasnik sa sloganom "časti mi", retorični promašaj, ali doktrinarni relativizator genocida u Srebrenici - Aleksa Bečić, zamjenik šefa Vlade koji je učestvovao u kampanji da Crna Gora nikad ne postane nezavisna i na papiru predśednik političke partije Demokrate.
Taj i takav Aleksa juče je na 30 godina od genocida u Srebrenici, prema riječima Antene M, izjavio: "Bečić je uz poruku da se Srebrenica, kao ni druga stradališta nikada više ne ponove, a da mir, sloga i dobro među ljudima uvijek pobjeđuju, apostrofirao i pitanje krivice za počinjeni zločin. "Podsjećajući na Rezoluciju o genocidu u Srebrenici koju je usvojila Skupština Crne Gore 2021. godine, kojom je najoštrije osuđen genocid u Srebrenici, ali i "osuđen svaki pokušaj pripisivanja odgovornosti ili krivice srpskom, bošnjačkom, hrvatskom ili bilo kojem drugom narodu za genocid, zločine protiv čovječnosti ili druge zločine, jer odgovornost može biti isključivo individualna, a nijedan narod ne može biti označen kao genocidan ili zločinački", danas na 30. godišnjicu obilježavanja genocida u Srebrenici još jednom izražavamo pijetet prema nevinim žrtvama..."
- Prvo, od negatora genocida odvratniji je samo relativizator.
- Drugo, niko nikad nije izjavio da su Srbi genocidan narod.
- Treće, odakle u priči o počiniteljima genocida u Srebrenici Bošnjaci i Hrvati? Aham, tu su jer je Bečić citirao svoje amandmane iz Rezolucije, koji su totalno višak i u njoj i u ovoj nakaradnoj izjavi.
- Četvrto, ovakvim pristupom se izjednačavaju žrtve i dželati. I što je najgore, Bečić iz godine u godinu vrti jednu istu poruku za Srebrenicu. Provjerite njegove izjave od 2021. naovamo, čovjek stalno ponavlja jedno te isto - djelove iz Rezolucije koje je dodala njegova stranka. Vjerovatno je za Bečića i njemu ravne to mjera koju preko 8000 ubijenih zaslužuje.
- Peto, Aleksa Bečić bi bio sto puta moralniji i veći političar da je rekao da ne priznaje genocid. Ovakvo "priznavanje" genocida i usputno dodavanje "ostalih stratišta" nije ništa drugo do aposlutno vrijeđanje žrtava Srebrenice. Ima li ikoga u autoritarnoj stranci Demokrate, a ko je Bošnjak i musliman, da kaže ovim ljudima da prestanu s vrijeđanjem inteligencije građana?
5.
Aleksa Bečić i Demokrate su posebno opasni jer su Rezoluciju o genocidu u Srebrenici, izglasanu u CG Parlamentu 2021. godine uslovili rezolucijom o izmišljenom genocidu u Velici koja je inače predstavljena kao zločin muslimana nad pravoslavcima (Srbima), iako je kontekst tog strašnog zločina potpuno drugačiji.
Time je želio umanjiti značaj i bolnu težinu svirepoga ubistva više od 8000 Bošnjaka s ciljem istrebljenja čitava naroda s te teritorije te pokazati kako Srebrenica nije jedini genocid u regionu, kreirajući o genocidu sliku jezivog ali gotovo uobičajenog čina u ratnim okolnostima. Zato su, kažem, negatori genocida za ljude poput Alekse persone.
6.
Da se nikad ne ponovi!