Film „Žalim te/Regretting You” (2025) zasnovan na istoimenom bestseleru biće prikazan u okviru revije „Ljubav na filmu” IX u ponedjeljak, 23. februara, u digitalizovanoj bioskopskoj sali KIC-a „Budo Tomović”, u 20 sati.
U središtu ove drame nalaze se Morgan Grant (Allison Williams) i njena kćerka Klara (Mckenna Grace), koje se nakon iznenadne tragedije suočavaju s razarajućim otkrićem o izdaji unutar njihove porodice. Dok pokušavaju preboljeti gubitak i razjasniti nerazumijevanja, njihova priča postaje svjedočanstvo o snazi porodičnih veza, unutrašnjoj borbi i obnovi povjerenja. U filmu glavne uloge tumače Dejv Franko, Mejson Tems, Skot Istvud i Vila Ficdžerald.
Projekcija filma, kako se navodi u saopštenju, biće organizovana u skladu sa najvišim bioskopskim standardima, pružajući gledaocima vrhunski kvalitet slike i zvuka.
Ulaznice po cijeni od pet eura dostupne su onlajn na www.kic.podgorica.me, putem aplikacije KIC Podgorica, kao i na biletarnici KIC-a.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Kultura

Projekcija filma „Žalim te” u poneđeljak u KIC-u

Predstava „Oprosti, druže stari“ (Bezmetković), u izvođenju Teatra 303, biće izvedena 27. februara 2026. godine u 20 časova u kotorskom Kulturnom centru, saopšteno je iz ove ustanove.
Režiju potpisuje Dragan Buzdovan, dok je tekst napisao Velizar Radonjić. U predstavi igraju: Ilko Marović, Dragan Buzdovan, Nađa Radonjić, Dušan Kustudić, Nikola Božović, Nikolas Katharos i Anastasija Sredojević.&nbsp;
- Riječ je o satiričnom igrokazu koji kroz formu pisma i monološkog obraćanja preispituje društvene, političke i moralne vrijednosti savremenog društva. Centralni lik, Bezmetković, obraća se simboličnom „Drugom Starom“, evocirajući prošla vremena i upoređujući ih sa današnjicom. Predstava „Oprosti, druže stari“ slojevita je priča o Crnoj Gori – onakvoj kakvu vidi onaj koji zna da pogleda sa vrha Lovćena, jer „ko na Lovćen ak’ i malo sjedi više vidi no onaj iz Podgorice“. Ujedno, predstava nosi snažnu poruku mladima: da se okrenu budućnosti, zajedništvu, ljubavi i životu oslobođenom podjela i tereta prošlosti- navodi se u saopštenju,
Kroz duhovite, ali oštre opservacije, komad tematizuje tranziciju, identitet, kolektivno sjećanje i promjenu sistema vrijednosti. Humor u ovom djelu nije samo sredstvo zabave, već i prostor za kritičko promišljanje i dijalog s publikom
Cijena ulaznice je 5 eura
Prodaja karata počinje u utorak, 24. februara, u kancelarijama Kulturnog centra, u terminu od 10 do 12 časova, kao i na biljetarnici dva sata prije početka predstave
- „Oprosti, druže stari“ je predstava koja istovremeno provocira, zabavlja i podstiče na razmišljanje, otvarajući prostor za preispitivanje odnosa prema prošlosti i odgovornosti prema sadašnjosti- ističu organizatori.

Predstava „Oprosti, druže stari“ u kotorskom Kulturnom centru

Dvanaesto izdanje Festivala savremene klavirske muzike „Forte piano” biće održano 25. i 26. februara u okviru muzičkog programa KIC-a „Budo Tomović”. Ovogodišnja tema „Klavir u jedinstvu umjetnosti” objediniće raznovrsne programe – od stručnih predavanja i matine koncerata mladih pijanista do večernjih nastupa afirmisanih umjetnika, u formi multimedijalnog performansa, poetsko-muzičkog recitala i koncerta sa narativnim segmentima.
Festival će 25. februara u 11 sati otvoriti muzikološkinja dr Ivana Miladinović Price, profesorica Fakulteta muzičke umjetnosti u Beogradu, predavanjem „Muzičke prakse u neoavangardi – od partiture do događaja”, koje će biti održano u Umjetničkoj školi za muziku i balet „Vasa Pavić”. Predavanje tematizuje širok spektar umjetničkih i muzičkih pojava nastalih u okviru neoavangarde, pravca koji je radikalno transformisao umjetničku praksu.
Istog dana, u 13 sati u Velikoj sali KIC-a, biće upriličen matine koncert učenika klavira u okviru programa „Scena mladih”. Koncert je koncipiran u dva segmenta – „Programski komadi za mlade pijaniste”, u izvođenju učenika iz Podgorice, Cetinja i Budve, te „Klavir u jedinstvu s pokretnim slikama”, u kreaciji i izvođenju učenika UŠMB „Vasa Pavić”. U okviru ovog programa mladi pijanisti i kompozitori po prvi put pišu i izvode muziku na inserte iz desetak filmova crnogorske produkcije.
U 18.30 u Multimedijalnoj sali biće održana panel diskusija „Između prostora, riječi i muzike: razgovori s umjetnicima”, koju će voditi muzikološkinja dr Jelena Jovanović Nikolić, uz učešće umjetnica Marije Mitrović, Marine Popadić i Nataše Penezić. U 20 sati slijedi premijera muzičko-scenskog performansa Marije Mitrović „NE JA/NOT I”, inspirisanog istoimenim monologom nobelovca Semjuela Beketa.
Drugog dana festivala, 26. februara u 12 sati u Velikoj sali KIC-a, biće predstavljen ciklus kratkih komada „Sport i zabava” Erika Satija u formi predavanje–koncert, uz učešće beogradske pijanistkinje i profesorice Nataše Penezić i učenika klavira Srednje UŠMB „Vasa Pavić”.
Večernji program počinje u 19 sati poetsko-muzičkim recitalom „Zvuk neke druge istine”, u izvođenju pijanistkinje i pjesnikinje Marine Popadić. Nakon toga slijedi koncert „Books &amp; Music – književnost i poezija u klavirskoj muzici 20. i 21. vijeka”, u izvođenju Nataše Penezić.
Svi matine i večernji koncerti biće održani u Velikoj sali KIC-a „Budo Tomović”.
Kroz više od decenije razvoja, festival „Forte piano” afirmiše savremenu klavirsku muziku u Crnoj Gori i regionu, otvarajući prostor za susrete, interpretacije i umjetničke iskorake kako afirmisanih autora, tako i mladih pijanista, učenika i studenata.
Festival se realizuje u saradnji sa Umjetničkom školom za muziku i balet „Vasa Pavić” i Crnogorskom kinotekom.
Ulaz na sve programe je slobodan.

XII Festival savremene klavirske muzike „Forte piano” 25. i 26. februara u KIC-u „Budo Tomović”

„Zimsko putovanje“ se sastoji od prve kompozicije, koja je nešto kraća i prava je da unese čovjeka u prostor i očisti sve ono što je osjećao prije nego što je ušao u salu, kako bi ga pripremila za potpuno duhovno putovanje druge kompozicije, koja traje oko sat vremena. To je ciklus od 24 pjesme i zahtijeva izuzetnu kondiciju i od muzičara i od publike – rekao je gostujući u emisiji „Srećan dan“ na Televiziji E violinista i muzičar Luka Perazić.
Iako izlazi iz metala, funka i drugih pravaca, Perazić ističe da je klasična muzika i dalje najintenzivnija, jer može biti najveselija, najmelanholičnija, najtužnija ili najsrećnija.&nbsp;
- Ona obuhvata cijeli dijapazon emocija, razvijen na najvišem nivou od svih žanrova - dodaje on.
Koncert kamerne muzike „Zimsko putovanje“ biće održan večeras u Kamernoj sali Muzičkog centra Crne Gore u 20 sati. Na koncertu će nastupiti sopranistica Nataša Jovović, violinista Luka Perazić, violinistkinja Tamara Krivokapić, violista Uroš Lapčević i violončelista Vladimir Drobnjak, a izvešće djela Franca Šuberta, uključujući i „Zimsko putovanje“.
Mladi muzičar kaže da će koncert otvoriti kvartetom „Quartettsatz“ od Šuberta, jednim od njegovih ranijih djela, čime će, najavljuje Perazić, predstaviti razliku između Šubertovog ranog i kasnijeg stvaralaštva.
- Kompozicija ima nešto više pokreta, više drame, na drugačiji način u odnosu na ciklus ‘Winterreise’, po tekstu Wilhelma Müllera. Müller je to djelo pisao 1827. godine, posljednje godine svog života, i osjećao se dosta melanholično i tužno. Tu emociju je predstavio na dublji način, kroz priču o neuspjeloj ljubavi i čovjeku koji je možda odustao od jurnjave za ljubavlju. To je priča o zimskom gubljenju – zimskom snu. Pravimo pravi kontrast: prva kompozicija je kraća i namijenjena je da unese čovjeka i očisti ono što je osjećao prije ulaska u salu, pripremajući ga za potpuno duhovno putovanje druge kompozicije koja traje oko sat vremena. To su 24 pjesme i zahtijeva nevjerovatnu kondiciju i od slušaoca i od nas - zaključio je Perazić.

Perazić: "Zimsko putovanje" je priča o zimskom gubljenju i zimskom snu

Predstava „Pokojnik“, prema tekstu Branislava Nušića, u adaptaciji i režiji Egona Savina, biće izvedena večeras na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta u 20 sati.&nbsp;
Uloge u predstavi, koja je nastala u koprodukciji s Centrom za kulturu Tivat, tumače: Marko Baćović, Bojan Dimitrijević, Branka Otašević, Goran Vujović, Aleksandar Radulović, Lazar Dragojević, Slavko Kalezić, Slobodan Marunović, Stefan Vuković, Dejan Ivanić, Nikola Vasiljević, Sanja Vujisić, Jadranka Mamić, Dragan Račić i Slobodan Vujadinović.
Autorski tim predstave čine: Vesna Popović, scenografkinja, Jelena Stokuća, kostimografkinja, Gordana Bulatović, asistentkinja kostimografkinje, Radmila Božović, asistentkinja reditelja, Dubravka Drakić, scenski govor, Gordana Smodlaka, organizatorka i Nela Otašević, izvršna producentkinja.
- Kako je, između ostalog, istakla kritičarka Ana Tasić, polazeći od Pokojnika, jednog od posljednjih Nušićevih djela (1937), mračne satire koja se opako razračunava sa lažnim društvenim moralom, licemjerjem, korupcijom… u krugovima takozvanog visokog društva, reditelj Savin gradi preciznu, kompaktnu i tragično savremenu predstavu - navode iz CNP-a.
Ulaznice se, u okviru februarske akcije uz popust od 50 odsto, mogu kupiti putem veb-sajta www.cnp.me i na biletarnici, dok je više detalja o aktivnostima dostupno na društvenim mrežama Facebook i Instagram, kao i Viber kanalu.
Repertoari Crnogorskog narodnog pozorišta dostupni su i na svim letovima nacionalne avio-kompanije Air Montenegro.

"Pokojnik" večeras na Velikoj sceni CNP-a

Prvo izdanje Operosa Zimskog Operskog Festivala uspješno je realizovano 17. i 18. februara na Cetinju, donoseći najmlađoj publici jedinstvenu priliku da se upozna sa svijetom opere na njima blizak i pristupačan način, navedeno je u saopštenju.&nbsp;
Ovaj Festival organizovan je u saradnji sa muzičkom akademijom na Cetinju i Kraljevskim pozorištem Zetski dom, a pod pokroviteljstvom ministarstva kulture i medija Crne Gore.
U kraljevskom zdanju pozorišta Zetski dom, koje je bilo ispunjeno dječjim osmjesima i uzbuđenjem, opera Pepeljuga, adaptirana za djecu i izvedena na crnogorskom jeziku, doživjela je svoju najljepšu premijeru. Ova prilagođena verzija opere Đoakina Rosinija naišla je na izuzetno toplu i srdačnu reakciju najdraže publike – djece, koja su sa velikom pažnjom pratila izvođenje, aktivno učestvovala i na kraju snažnim aplauzom nagradila ansambl.
Time su ispunjene naše najiskrenije želje – da djeci predstavimo operu kao umjetnost koja je otvorena, uzbudljiva i razumljiva, te da im omogućimo prvi susret sa ovom formom na način koji će pamtiti. Njihovi osmjesi i iskreno oduševljenje najveća su potvrda da smo u tome uspjeli.
Kako se navodi u saopštenju, svečanom otvaranju festivala prisustvovala je ministarka kulture i medija Crne Gore, gospođa Tamara Vujović.
- Misija kulturne politike Crne Gore strateška je opredijeljenost da kultura bude mjesto rasta i razvoja djece i mladih, a Operosa Zimski Operski festival na Cetinju kreiran je prostor u kojem se djeci i mladima daje stvarna prilika da uče, da se susreću sa umjetnošću i da zajedno gradimo kulturnu publiku budućnosti - istakla je Vujović.&nbsp;
Ambijent Zetskog doma u mnogome je doprinio svečanom i dostojanstvenom doživljaju festivala. U svakom dijelu ovog istorijskog zdanja osjeća se evropski duh stare Prijestonice, kao i jasna poruka da kultura ima važno i trajno mjesto u našem društvu. Današnje pozorište, sa svojim profesionalnim timom i tehničkim kapacitetima, uspješno nastavlja misiju koja mu je ostavljena u nasljeđe.
Drugog dana festivala održan je masterklas solo pjevanja na muzičkoj akademiji, namjenjen mladim talentima i budućim operskim pjevačima koji tek započinju svoj profesionalni put. Masterklas su vodili Katherine Haataja, vokalni pedagog, operski producent i osnivač Operosa festivala, i Stevan Karanac, renomirani tenor i vokalni pedagog.&nbsp;
- Sa velikom posvećenošću i pažnjom, oni su podijelili svoje znanje sa učenicima solo pjevanja, radeći ne samo na vokalnoj tehnici, već i na repertoaru, muzičkom izrazu i scenskom nastupu, što su učesnici na kraju imali prilike da demonstriraju na završnom koncertu. Festival je bio dragocjen prostor za razmjenu znanja i iskustava sa učenicima i njihovim profesorima, ali i za njegovanje rastuće zajednice solo pjevača Crne Gore - dodaje se u saopštenju.&nbsp;
Sa ponosom ističemo da danas gotovo svaka muzička škola u Crnoj Gori ima odsjek za solo pjevanje, što predstavlja važan doprinos razvoju društva. Rad sa glasom, osim umjetničkog izraza, podstiče disciplinu, koncentraciju i razvoj emocionalne inteligencije kod mladih ljudi.
Posebnu radost predstavlja saradnja sa Muzičkom akademijom na Cetinju, zahvaljujući kojoj je studentima omogućeno da svoje obrazovanje neposredno povežu sa scenskom praksom, čime se dodatno jača most između obrazovanja i profesionalnog umjetničkog djelovanja.
- Prvo izdanje Operosa Zimskog Operskog Festivala završeno je uspješno, ali radost susreta, stvaranja i zajedništva koje je donio i dalje traje u svima nama. Sa optimizmom i vjerom u budućnost, nastavljamo da gradimo prostor u kojem umjetnost postaje prirodni dio odrastanja novih generacija - zaključuju iz ove organizacije.&nbsp;

Uspješno realizovano prvo izdanje Operosa Zimskog Operskog Festivala na Cetinju

Svadba je proteklog vikenda bila najgledaniji film u austrijskim kinima, zauzela je treće mjesto po gledanosti u Švajcarskoj, a u Njemačkoj se našla među deset najgledanijih naslova.
- Tokom samo tri dana film je pogledalo više od 100.000 gledalaca. Trenutna ukupna brojka gledalca je suluda i ja ju sigurno neću samoinicijativno plasirati, ali uskoro će biti novi okrugli broj - napisao je reditelj filma Igor Šeregi na LinkedInu.
Prije 10 dana, s ukupno 522.106 gledalaca, Svadba je postala najgledaniji film u istoriji hrvatskih kina, nadmašivši legendarni Titanik, koji je godinama držao rekord s 495 hiljada gledalaca. U cijeloj regiji film je pogledalo više od milion ljudi.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Fp%2FDU3Tiz6iI5N%2F%3Futm_source%3Dig_web_copy_link&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Svadba je tokom vikenda bila najgledaniji film u Austriji

Crnogorsko narodno pozorište još jednom je potvrdilo opredijeljenost ka inkluziji, omogućivši da jedna od njegovih najizvođenijih predstava – „Šćeri moja“, prema tekstu Maje Todorović i u režiji Ane Vukotić – prvi put bude izvedena uz prevod na znakovni jezik. Osobe s oštećenjem sluha sinoć su na Velikoj sceni imale priliku da predstavu prate u potpunosti, ravnopravno sa ostatkom publike.
Direktor CNP-a Ilija Subotić ocijenio je da je riječ o važnom koraku u dosljednoj realizaciji inkluzivne politike nacionalnog teatra.
– Na ovaj način potvrđujemo da je dostupnost naših predstava svim građanima Crne Gore trajno opredjeljenje nacionalnog teatra. Nastojimo da budemo primjer progresivne i društveno odgovorne institucije koja kontinuirano proširuje modele pristupačnosti. Kroz izvođenja predstava s audiodeskripcijom i prevodom na znakovni jezik gradimo sistem koji dugoročno uklanja barijere, jer teatar svoju punu vrijednost ostvaruje tek kada je otvoren i dostupan svima – kazao je Subotić.
Rasprodate ulaznice potvrđuju ne samo popularnost predstave, već i interesovanje osoba s oštećenjem sluha za kulturne sadržaje koji su im ovim projektom postali dostupni.
Predsjednik Saveza gluvih i nagluvih Crne Gore Darko Mijušković istakao je da je predstavu razumio u potpunosti i ocijenio projekat kao primjer dobre prakse.
– Doživio sam pun utisak predstave, posebno zato što sam radnju mogao da pratim kroz znakovni jezik. Ovo je prvi put da se ovakav projekat realizuje u Crnoj Gori i izuzetno je značajan za nas. Zahvaljujući prevodu na znakovni jezik, gluvi mogu biti ravnopravni sa čujućima. To je prava inkluzija kojoj težimo. Crnogorsko narodno pozorište treba da bude primjer drugim institucijama kulture – poručio je Mijušković.
Ovo je druga predstava u CNP-u koja je izvedena uz prevod na znakovni jezik, nakon „Bladi Muna“ rediteljke Ane Đorđević.
Prevođenje na znakovni jezik, kako je istaknuto, zahtijeva punu koncentraciju i prilagođavanje dinamičnom scenskom govoru. Prevoditeljka Tijana Mijušković navela je da je rad na ovom projektu bio poseban izazov.
– Bilo nam je zadovoljstvo da učestvujemo u ovakvom projektu. Izazovno je pronaći odgovarajuće izraze kada za određene pojmove ne postoje direktni znakovi, ali se trudimo da vizuelno objasnimo značenje i prenesemo radnju kako bi publika doživjela puni utisak – kazala je Mijušković.
Ona je ukazala i na to da su gluva i nagluva lica u Crnoj Gori među najdiskriminisanijim grupama osoba s invaliditetom, prvenstveno zbog nepostojanja zakona o upotrebi znakovnog jezika, što dodatno otežava pristup informacijama i kulturnim sadržajima.
Predstava „Šćeri moja“ tematizuje položaj žene u savremenom društvu kroz istorijsku priču o knjeginji Zorki Petrović i njenoj životnoj transformaciji. Uloge tumače Vanja Jovićević, Mirko Vlahović, Varja Đukić, Slavko Kalezić, Dušan Kovačević, Goran Vujović, Jovan Dabović, Slobodan Marunović, Danilo Čelebić, Zoran Vujović i Mišo Obradović.
Na znakovni jezik predstavu su prevodile Tijana Mijušković i Leonora Pajković, dok je bio obezbijeđen i titl na engleskom jeziku.
Omogućivši pristup jednoj od svojih najizvođenijih predstava i osobama s oštećenjem sluha, Crnogorsko narodno pozorište učinilo je značajan iskorak ka ravnopravnosti i potvrdilo da kultura mora biti dostupna svima.

CNP uklanja barijere: „Šćeri moja“ prvi put izvedena uz prevod na znakovni jezik

Predstava “671-LOV”, prema tekstu i u režiji Hane Rastoder, biće izvedena večeras na Sceni Studio Crnogorskog narodnog pozorišta u 20 sati.
Uloge tumače: Dejan Ivanić, Tihana Ćulafić, Milica Šćepanović, Jovana Brnović, Ognjen Sekulić i Kristijan Blečić.
Predstava je inspirisana zločinom u Štrpcima počinjenim 27. februara 1993. godine, odnosno otmicom dvadeset putnika civila iz istoimenog voza. Radnja prati dramu porodice traumatizovane gubitkom svojeg člana, tj. reperkusije društvene krize na jednu od njegovih tvorbenih jedinica – porodicu. Porodica se preko noći našla bez društvenog oslonca, u mraku bez odgovora na pitanja o sudbini njihovih otetih, usred cijepanja dotadašnje im domovine Jugoslavije.
Kako se navodi u saopštenju, autorski tim predstave još čine: Ivanka Vana Prelević, koja je radila vajarske radove i scenografiju, Mia Đurović, kostimografkinja, Enes Tahirović, kompozitor, Nataša Milićević, asistentkinja režije i Danilo Milatović, izvršni producent.
Ulaznice se, u okviru februarske akcije uz popust od 50 odsto, mogu kupiti putem veb-sajta www.cnp.me i na biletarnici, dok je više detalja o našim aktivnostima dostupno na društvenim mrežama Facebook i Instagram, kao i Viber kanalu.
Repertoari Crnogorskog narodnog pozorišta dostupni su i na svim letovima nacionalne avio-kompanije Air Montenegro.

Večeras u CNP predstava "671-LOV"

Forum mladih pisaca KIC-a „Budo Tomović“ obilježio je jedanaest godina postojanja promocijom zbornika radova „Novi zavjeti“, okupljajući autore različitih generacija i poetika, kao i brojne ljubitelje književnosti.
O knjizi i radu Foruma govorile su Jelena Knežević, Barbara Delać i Sofija Drakulović, dok su svoje tekstove čitali autori koji prvi put objavljuju u zajedničkoj zbirci – Anđela Laković, Sergej Pavlović, Anes Batilović i Sofija Ivanović.
Urednica zbornika Jelena Knežević, u razgovoru sa moderatorkom Barbarom Delać, istakla je da naslov knjige nosi višeslojno značenje.
– Novi zavjeti, odnosno novi zakoni stvaranja. Novi poetski zakoni koji podrazumijevaju poetsku slobodu i hrabrost, ali i izvjesnu odgovornost – prije svega odgovornost prema sopstvenom vremenu. Sa druge strane, naslov se može čitati i kao objavljivanje vjere, ovdje vjere u književnost i pisanu riječ – kazala je Knežević.
Prema njenim riječima, zajednički imenitelj pjesnika Foruma jeste uvjerenje u snagu jezika i svjesna odluka da se piše uprkos dominaciji digitalnog svijeta, fragmentaciji pažnje i tržišnim zakonima.
– Novi zavjet u ovom kontekstu predstavlja svjesnu odluku da se piše i da se iznova preispituje i redefiniše sopstveni odnos prema pisanju – dodala je ona.
Članica Foruma Sofija Drakulović naglasila je da „Novi zavjeti“ simbolizuju autentičnost i hrabrost da se izađe iz ustaljenih formi.
– To je usuđivanje na oslobađanje od svih stega, ali i pokazivanje ranjivosti kroz nove forme – istakla je Drakulović.
Govoreći o raznolikosti autora zastupljenih u zborniku, Knežević je kazala da je zajednička karakteristika većine tekstova „prezir prema banalnosti“, kao i izražena samorefleksivnost i promišljanje jezika.
– Težnja da se promisli svaka riječ, ali i referencijalnost – bilo da je riječ o pop kulturi, teoriji, psihologiji ili mitologiji – ono je što povezuje autore. Kod najmlađih članova Foruma pisanje nije hobi, već svjestan čin – naglasila je urednica.
Drakulović je dodala da, iako svaki autor vodi svoju ličnu borbu, njihovi glasovi imaju sličan intenzitet.
– Koliko god da su poetike različite, one su podjednako glasne – kazala je.
Knežević je primijetila i da je u odnosu na prethodne zbirke primjetno veće prisustvo proze.
– Ima najviše proze do sada, i to nijesu samo pokušaji, već vrlo uspjele kratke priče. Radi se o finom nijansiranju i pomjeranju težišta, dok je senzibilitet ostao prepoznatljiv – ocijenila je ona.
Na pitanje o društvenoj moći poezije i kratke proze danas, Knežević je istakla da književnost ne treba posmatrati kroz prizmu tiraža i medijske vidljivosti.
– Književnost i umjetnost nijesu mjesto javne mobilizacije. Danas to rade društvene mreže. Medijum poezije je jezik, a poezija formira novi jezik. Tu leži snaga Foruma – u načinu na koji autori koriste jezik da opišu svijet oko sebe i unutar sebe, ali i da iskažu potencijal svijeta kakav bi mogao da bude – zaključila je Knežević.
Promocija zbornika „Novi zavjeti“ potvrdila je da Forum mladih pisaca KIC-a, nakon jedanaest godina postojanja, ostaje važan prostor za razvoj novih književnih glasova i afirmaciju savremene crnogorske književne scene.

Jedanaest godina Foruma mladih pisaca KIC-a: Promovisan zbornik „Novi zavjeti“

Gost 77. emisije “Ne pričam ti o tome” bio je Danijel Popović, jedina evropska muzička zvijezda iz Crne Gore, još od 1983. godine.&nbsp;
Ova emisija u cjelosti je bila posvećena pjesmi “Džuli” i svemu što se zbivalo u njegovom životu neposredno nakon pobjede na Jugoviziji i četvrtog mjesta na Evroviziji.&nbsp;
Bilo je riječi o djevojci Angeli kojoj je u pjesmi dato ime Džuli, o nacionalnom takmičenju za Pjesmu Evrovizije u Novom Sadu, kada je na opšte iznenađenje pobijedio kao predstavnik TV Titograd, zatim o prvom profi video spotu koji je pratio pjesmu, atraktivnim sestrama Izoldi i Eleonori Barudžiji, nastupu u Minhenu... Govorio je kako se nosio sa histerijom tinejdžerki širom Zapadne Evrope, demoliranju aerodromskog free-shopa u Beču kada su obožavateljke htjele da se slikaju s njim, kako izgleda kad imaš fan-club u najtiražnijem evropskom teen časopisu “Bravo”... &nbsp;
Govorilo se i o (nezvanično) 1.200.000 prodatih primjeraka ploče “Džuli”, kako je bio na top-listama SR Njemačke, Austrije, skandinavskim zemljama, Švajcarske, Holandije, nastupima u programima sa imenima kao što su Nena, “Eurythmics”, Rod Stewart, Shakin’ Stevens... te kako je “Džuli” snimljena na dvadesetak jezika...&nbsp;
“Ne pričam ti o tome” br. 77 - nedjelja, 22. februar, 21:00, TV E. Urednik i voditelj Željko Milović
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FvuFL_ziUDUI%3Fsi%3Dc_2BlpGYfNiQF7zf&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

"Ne pričam ti o tome": Gost Danijel Popović

Pratite informativnu emisiju ''24 sata'' večeras od 19 sati na Televiziji E.
Tema dana je: Cetinje uz Ukrajinu - četiri godine kasnije.
U Prijestonici je povodom četvrte godišnjice ruske agresije na Ukrajinu upriličen događaj.
U ostalim temama:
- Na Hajli stradao crnogorski planinar Ćazim Fetahović;
- Zimska sezona u Kolašinu i izazovi pred novu ljetnju sezonu.
Naš gost je poslanik u Evropskom parlamentu Tomislav Sokol.
Informativnu emisiju "24 sata" večeras vodi Vladan Šturanović.

Informativna emisija "24 sata": Gost Tomislav Sokol, tema dana - Cetinje uz Ukrajinu, četiri godine kasnije

Opština Ulcinj će katastarsku parcelu na Velikoj plaži, gdje se nalaze fudbalski tereni, prenijeti na korišćenje Fudbalskom klubu Otrant, prenosi Mediabiro.&nbsp; Za korišćenje te iste parcele klub je u jednoj godini platio oko 15 hiljada eura, a savjetnik predsjednika Opštine Ulcinj Aslan Lunji tvrdi da se to desilo jer je klub bio doveden u zabludu. Naime, sporne terene, preko dvije decenije koristio je Ulcinjan Mišo Caušević. On je takav dogovor tada postigao sa Javnim preduzećem za upravljanje Morskim dobrom, ali je 2022.godine po odluci Vlade to državno zemljište dato Opštini na raspolaganje. Na toj lokaciji predviđena je izgradnja sportskih sadržaja u okviru projekta izgradnje Gradskog stadiona. Od tada do danas, kako tvrde iz Opštine, Caušević nije sklapao ugovor o zakupu sa lokalnom samoupravom, nije je plaćao naknadu za korišćenje zemljišta, a nije ni izlazio u susret, kako tvrde ulcinjskoj djeci, što je i prouzrokovale probleme. - &nbsp;U trenutku kada na terenima nije bilo mjesta za našu djecu, a za druge klubove, koji su dnevno plaćali 300 eura je bilo, obratili su nam se iz FK Otrant, kog finansira Opština i tražili našu pomoć. Mi smo angažovali Sekretarijat za zaštitu imovine i Sekretarijat za inspekcijski nadzor koji su utvrdili da Caušević nema ugovor o zakupu ni sa Opštinom, ni sa Morskim dobrom u ovom trenutku - istakao je Lunji. On objašnjava da je Caušević sa Morskim dobrom postigao sporazum o vansudskom poravnanju do 2025. godine, koji je po njemu sporan. - Smatram da je taj sporazum na ivici zakonitosti, jer oni nisu imali pravo da naplate korišćenje zemljišta koje nije njihovo, niti njime raspolažu. Ali, ne želim da ulazim u to - rekao je Lunji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260222150228_c997f0952703a5937a66a1278d1c44ea40ebb44b1609b64aa30d6c0acfa81238.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260222150228_c997f0952703a5937a66a1278d1c44ea40ebb44b1609b64aa30d6c0acfa81238" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Aslan Lunji"> <figcaption>Aslan Lunji(Photo: Mediabiro)</figcaption> </figure>  Do 2022.godine sporna parcela bila je u zoni Morskog dobra. - I to nije bilo prvi put da za Ulcinjane nema mjesta na terenu, a pri tom su plaćali ozbiljnu naknadu. Za nas je to zaista ozbiljna naknada. Oko 2.300 eura mjesečno za korišćenje terena, i to uz uslov da djeca iz škole fudbala ne smiju da ih koriste. FK Otrant trenutno broji 40 seniora i preko 150 djece - navodi Lunji. Prema njegovim riječima, od fudbalskih ekipa koji su bili na pripremama u Ulcinju saznali su koliko oni plaćaju korišćenje. - &nbsp;Od tih klubova smo dobili informaciju da plaćaju oko 300 eura dnevno. I oni su, kao i otrant dovedeni u zabludu. U pitanju su FK Sutjeska, FK Vlaznija iz Skdra i jedan fudbalski klub iz Užica. Oni su bili tu na pripremama, pa je Cauševiću Otrant bio višak. Naša djeca su bila primorana da treniraju na Velikoj plaži na pijesku ili na glavnom terenu za koji je prošle godine izdvojeno 700 hiljada eura za adaptaciju. I naglašavam, da to nije prvi put. Tao su nastali problemi - pojašnjava Lunji. On ističe, da se sada u javnosti plasira priča da Opština ima nešto lično protiv Cauševića, pominje se i nacionalna pripadnost, što, tvrdi Lunji, nije tačno. - Opština Ulcinj na čelu sa Gencijem Nimanbeguom nije ciljano išla na određenu osobu, kako bi je odstranila sa terena, već da zemljište uvede u legalne tokove korišćenja. Zna se kako se to radi. Postoje javni tenderi, postoji i mogućnost da se zemljište dodijeli svom klubu na korišćenje. Utvrđeno je da je ovaj teren nelegalno korišćen. Na ovom zemljištu se ne smije razvijati lični , već javni interes, što konačno u ovom trenutku i ostvarujemo - decidan je Lunji. Kaže i da se dvije sedmice pokušavaju dogovoriti s abivšim korisnikom. - Prvo nas je ignorisao, pa odbijao razgovor, pa više puta uklanjao plombu sa zapečaćenog objekta, oglušavao se o zakonske propise i tek dan prije nego su trebale mašine Zaštite prostora da oslobode teren od svih rekvizita i objekata, kontaktirao nas je njegov advokat. I mislim da smo bili krajnje korektni, kako u svim prethodnim danima, tako i tada. Otišli smo na sastanak. Ponuđeno nam je da se uradi procjena , pa da se otkupi ono što je potrebno klubu. Pristali smo na to, ukoliko se dogovorimo da FK Otrant otkupi to po cijenu koju procjenitelj utvrdi. Mislim da smo mu zaista izašli u susret. Posebno ako uzmemo u obzir da je Caušević u prvim danima poretanja ovog procesa, čak i negirao da on upravlja ovim prostorom - rekao je Lunji.

Opština Ulcinj vratila svoju zemlju i ustupila je Fudbalskom klubu Otrant

Od prvog dana brutalne invazije, građani Cetinja su pokazali izuzetnu, neviđenu solidarnost sa ukrajinskim narodom. Dobro se sjećamo svakodnevnih šetnji Cetinjana tokom privih 100 dana rata. Cetinje je postalo srce crnogorske podrške Ukrajini, piše u saopštenju Ambasade Ukrajine u Crnoj Gori.
Podsjetili su da je danas u susret četvrtoj godišnjici početka ruske sveobuhvante oružane invazije na njihovu zemlju, ukrajinska zajednica u Crnoj Gori organizovala šetnju solidarnosti sa Ukrajinom u istorijskoj crnogorskoj prijestonici – Cetinju.
Prema njihovim riječima, izbor Prijestonice Cetinje je duboko simboličan.
- Danas, 22. februara 2026. godine, ponovo smo koračali istim ulicama – u znak sjećanja na sve žrtve, u čast heroja koji brane Ukrajinu, i sa nepokolebljivom vjerom da će junački ali napaćeni ukrajinski narod dočekati ove godine mirne dane - istakli su u saopštenju 
Na kraju šenje, kako dodaju, prisutnima se obratio Ambasador Ukrajine u Crnoj Gori Nj.E. Oleh Herasymenko a nakon toga bio je održan kulturno-umjetnički program u Centru za kulturu Cetinja uz nastupe talentovane ukrajinske djece.
- Iskreno zahvaljujemo svima koji su se danas pridružili ovoj komemorativnoj akciji. Hvala Cetinju! Hvala Crnoj Gori što stoji uz Ukrajinu! - zaključuje se u saopštenju. 
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Ffoto-video-cetinje-obiljezava-godisnjicu-ruske-agresije-na-ukrajinu&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>