Treći dan Sajma protekao je u znaku Borisa Miljkovića, čuvenog filmskog i televizijskog reditelja, scenariste, kreativnog direktora i autora, dobitnika mnogobrojnih priznanja, “poznavaoca prilika”, čiji su radovi predstavljani na izložbama Muzeja moderne umjetnosti (čuvena MoMA) i Muzeju savremene unjetnosti u Hjustonu 1989. godine.
Tokom jednoiposatnog razgovora u Kinoteci, simboličnog naziva - "O kulturi: sjećanja, mišljenja i djelovanja", sa Nelom Gligorović, Miljković se najprije prisjetio početaka, zajedno sa Branimirom Dimitrijevićem, sa kojim je sačinjavao kreativni duo Boris &amp; Tucko.&nbsp;
- Ne postoji ništa od TV žanrova što nismo radili. Završili smo režiju i stali u red da čekamo prvi film, a kada smo shvatili da se to neće desiti počeli smo da se bavimo televizijom i to je bila ljubav na prvi pogled. Susreli smo se sa istorijom jugoslovenske pop kulture, sretali najveće pisce, glumce, voditelje epohe - kazao je Miljković, prisjetivši se ujedno i kako su zaslužni za objavljivanje čuvenog albuma “Paket aranžman” Idola, Šarla Akrobate i Električnog orgazma.
- Tucko i ja smo pili kafu u malom kafiću, leđima oslonjeni na zid studija – ‘Druga maca’, gdje je Enco Lesić snimao Šarla, Idole i Električni orgazam. Kako smo ih mi poznavali iz grada, jasno nam je bilo da se dešava mala subverzivna priča, zanimljiva. Sebe smo vidjeli kao vrstu revolucionara, palo nam je na pamet, iz šale smo ušli u studio, presreli Enca i odneli u RTS taj snimak. Pustili smo ga Radoslavu Grajiću, inače autoru pjesme ‘Mito, bekrijo’, koji je shvatio da se radi o nesvakidašnjem materijalu, ali je bio uplašen tzv. situacije, da li da se snimi. Lišili smo ga dileme, povezali ga sa Verom Margetić, producentkinjom ‘Grla u jagode’, koja je rekla - mi ćemo ovo da snimimo, i to je to - naveo je on.
Prvu slavu, kako priznaje, donijela mu je emisija Rokenroler, koja je, iako puštana na Drugom kanalu, u terminu od 20h, nadmetajući se za pažnju sa Milenom Dravić i Draganom Nikolićem, na Prvom, ipak je našla svoju publiku.
- Profilirala se generacija 80-ih, čije su muzičke grupe bile neka vrsta muzičkih perjanica. Cijela ta druga Jugoslavija je to gledala, iako su mislili da niko neće. Rokenroler je odjeknuo diljem zemlje, a Tucko i ja smo poslali video perjanice i to nam je donijelo tu prvu slavu od koje smo mogli da živimo - priča Miljković, koji je dobio MTV priznanje za ekranizaciju Lajbahove numere “Across the universe”.&nbsp;
Takođe, zaslužan je i za kultni “Dum, dum” EKV-a.
- Menadžer EKV-a došao je u Novi Sad i ponudio taj spot. Nama je odmah pao na pamet spot o vladanju, vladaru, sa prahom i pranjem ruku Pontija Pilata i krinovima, ranohrišćanskom simbolikom ući u srce stvari tog vremena. Logičan nastavak Lajbaha je ovaj spot. Tada sam mislio da je umjetnost najvažnija u životu. To je zabluda te generacija, ali taj zagrljaj između države i umjetnosti je bio vidljiv od 60-ih na ovamo. Ljudi koji su tada vodili državu, imali su pojma - da je umjetnost jedan rafiniran jezik koji prolazi dublje nego zastava, puška, jezička parola. Jezik umjetnosti možda jeste jezik ludosti, ali da ga razumije većina ove planete - ocijenio je Miljković.
Iskustvo kreativnog direktora Eurosonga, za koji je BBC u prikazu napisao da je “najbolji ikada”, iskoristio je da snimi čuvenu emisiju iz kulture - “Put u budućnost”. Trenutno, kako je otkrio podgoričkoj publici, montira dokumentarac “Sa ljubavlju i mučninom” – koji se bavi fenomenom reklame 90-ih godina.
<h2>“Tim lavlje srce” i "Osmijeh" posvećen Čedu Vukoviću</h2>
Italijansko izdanje romana “Tim lavlje srce”, crnogorskog književnika Čeda Vukovića, objavljeno povodom 10 godina od njegove smrti, prezentovano je danas posjetiocima desetog Internacionalnog sajma knjiga. O knjizi i značaju prevoda Vukovićevog djela na italijanski jezik govorili su zamjenica ambasadora Italije Silvia Staffa, predstavnik izdavača Mateo Sabato, predstavnica Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija Svetlana Drobnjak i profesorica Tereza Albano.
Svetlana Drobnjak je izrazila zadovoljstvo što će djeca u Italiji biti u prilici da uživaju u uzbudljivim avanturama Vukovićevih junaka, dok je Staffa podsjetila koliko je prevođenje važno za stvaranje mostova između različitih Naroda, dodajući da je riječ o zanimljivoj knjizi čija je tema fudbal interesantna i Italijanima i Crnogorcima.
Urednik edicije dječije književnosti u izdavačkoj kući Besa Muci Mateo Sabato istakao je da je knjiga Čeda Vukovića, iako napisana prije 70 godina, i dalje aktuelna i zabavna što, potvrđuje tezu da su veliki pisci uvijek aktuelni.
- Na preporuku Tereze Albano pročitao sam knjigu i odmah mi se učinila zanimljivom. Shvatio sam da ima puno važnih poruka za mlade, da je zabavna i sjajno napisana. Priče su zajednički prostor gdje čitaoci iz različitih sredina mogu da se sretnu. Ja koji živim u Italiji osjetio sam se blizak sa junakom ove knjige Željkom, a takvo iskustvo imao je vjerujem i neko od vas - kazao je Sabato, koji je ujedno i istakao da je “Tim lavlje srce” Čeda Vukovića prvo djelo crnogorske dječije književnosti koje je dostupno čitaocima u Italiji.&nbsp;
Tokom promocije pročitano je i pismo zahvalnosti Vesne Vuković, kćerke književnika Čeda Vukovića.
Trećeg sajamskog dana publici je predstavljen i novi, 107. broj časopisa za djecu “Osmijeh”. &nbsp;Tema novog broja je jesen, časopis je zadržao svoju strukturu, prepoznatljive rubrike, a krasi ga naslovnica ilustratora Ilije Nikčeviča, koji daje pečat vizuelnom identitetu časopisa.
- Pored prezentovanja aktuelne dječije književnosti podsjećamo čitaoce i na nekadašnje stvaralaštvo. Ovaj broj smo tako posvetili Čedu Vukoviću - kazao je na predstavljanju glavni i odgovorni urednik Goran Radojičić.
<h2>Onlajn časopisi posvećeni poeziji</h2>
Podgoričkoj publici predstavili su se i autori onlajn časopisa posvećenog poeziji – Enklava, Nikola Nikolić i Jovana Bojović.&nbsp;
- Ovdje sam da predstavim dva sjajna crnogorska autora i svoj projekat koji radim posljednjih šest godina – PPM Enklava. Ovih dana objavljujemo 49. izdanje i stojim iza svakog naslova. Proširili smo dijapazon i na prozu, i na ljude van Srbije. Jovana piše odličnu poeziju, ona je ispred vremena, makar što se tiče crnogorske književnosti, dok Nikola ima sjajan, humanistički koncept, promišlja o ozbiljnim stvarima, ima dobar stil, precizan - kazao je glavni urednik časopisa Zvonko Karanović.
U okviru desetog Internacionalnog sajma knjiga podgoričkoj publici predstavio se i kašupski autor i izdavač Dariuš Majkovski. Ujedno, to je bila prilika da se posjetiocima sajma prezentuje istorijat književnosti autohtone etničke zajednice - Kašubi, koja naseljava sjeverno područje Poljske. Trećeg dana Sajma predstavjena je i knjiga "D.H. Lorens o slikarstvu", koju je priredio teoretičar umjetnosti Milovan Novaković, u izdanju Ateljea A22. Ova knjiga predstavlja temeljnu studiju koja istražuje i analizira ključne aspekte promišljanja o slikarstvu jednog od najvažnijih književnika 20. vijeka. U Kuslevovoj kući predstavljena je i knjiga „Kom naš dom“ koju potpisuju tri istaknuta crnogorska pisca: Sonja Živaljević, Velimir Ralević i Žarko Vučinić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Kultura

Treći dan Sajma knjiga u znaku istaknutog filmskog i tv reditelja Boris Miljkovića

U sklopu desetog Internacionalnog sajma knjiga koji se trenutno održava u Podgorici upriličena je prezentacija italijanskog izdanja romana "Tim Lavlje srce" crnogorskog književnika Čeda Vukovića, povodom 10 godina od njegove smrti. Prezentacija je okupila veliki broj učenika koji su se podsjetili ili tek upoznali sa uzbudljivom i maštovitom pričom o životinjskom fudbalskom timu koja je od sada dostupna i na italijanskom jeziku.&nbsp; Okupljenima se na početku obratila VD generalne direktorice Direktorata za predškolsko i osnovno obrazovanje i vaspitanje, Svetlana Drobnjak istakla je vrijednost prevođenja crnogorskih pisaca na strane jezike.&nbsp; - Svaki prevod našeg književnog djela na bilo koji svjetski jezik predstavlja priznanje ne samo za tog pisca i za to djelo, već i za književnost zemlje iz koje dolazi. Uz ovaj prevod na italijanski jezik bogatiji smo za još jedno kulturno, književno izdanje i radujemo se da će neka nova djeca uživati u avanturama iz ovog romana. Kao predstavnica Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija željela bih da poručim da ćemo razmotriti mogućnost da ovaj roman bude jedna lijepa podrška u izučavanju italijanskog jezika da u 8. ili 9. razredu vaši nastavnici iskoriste dijelove ovog romana ako ne kao obaveznu lektiru, onda sigurno kao štivo koje će vam pomoći da, ako već niste, zavolite italijanski jezik - navela je Drobnjak.&nbsp; Zamjenica ambasadora Italije u Crnoj Gori, Silvia Staffa istakla je zadovoljstvo što sa ovim prevodom knjige Ambasada Italije u Crnoj Gori učestvuje na Internacionalnom sajmu knjiga u Podgorici.&nbsp; - Cilj nam je da istaknemo značaj prevođenja i uloge koju prevodioci imaju u omogućavanju da se knjigama pristupi i na drugim jezicima. Prevođenje je neka vrsta mosta koji omogućava da čitate knjige na bilo kom stranom jeziku - navela je Staffa.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241004171056_61d9c7f825c169ac8dcb6fc8a84f57a3ce047a75bacbe1a28b08df12c7e6d203.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241004171056_61d9c7f825c169ac8dcb6fc8a84f57a3ce047a75bacbe1a28b08df12c7e6d203" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Tim lavlje srce"> </figure>  Kćerka Čeda Vukovića, Vesna nažalost nije mogla prisustvovati današnjem događaju, te je njeno pismo prisutnima pročitala književna kritičarka Tereza Albano. - Zahvaljujem se profesorici Terezi Albano i Ambasadi Republike Italije u Crnoj Gori koja je pored svakodnevnog posla i obaveza realizovala ovaj projekat prevoda knjige. Tako se crnogorska literature za djecu približava mladim italijanskim čitaocima. Ove godine se navršava ne samo 104 godine od rođenja, već i 10 godina od smrti mog oca. Moj pokojni otac je veći dio života proveo u Crnoj Gori, njegova književna djela obrađuju teme iz Crne Gore, bilo da se radi o Drugom svjetskom ratu, porodičnim temama ili mitologiji. Ne samo da je volio djecu, već je bio veliki ljubitelj fudbala - navodi se u Vesninom pismu.&nbsp; Posebni gost današnje promocije bio je Mateo Sabato, predstavnik izdavačke kuće Besa Muci koji je mnogobrojnoj okupljenoj djeci prepričao radnju djela “Tim Lavlje srce”.&nbsp; - Uvjeren sam da priče kada su lijepe, kada govore o nama, kada nam daju mogućnost da se prepoznamo, da se suočimo sa određenom krizom jer nam predstave realnost drugačije od onoga kako je mi vidimo, drugim riječima – kada nas ne ostavljaju ravnodušnima onda nam se i te priče svide i one nam daju i želju i volju da otkrijemo i druge takve priče. Zato mislim da bismo mogli da poklonimo djeci mogućnost da se sretnu sa različitim pričama. Na međunarodnom nivou postoji predivna dječja književnost koja nije samo italijanska i crnogorska. Mi smo izdavačka kuća otvorena za svjetsku književnost i samim tim znamo koliko lijepih priča postoji svuda i naš zadatak kao odraslih je da pomognemo da te priče imaju susret sa djecom - naveo je Sabato.&nbsp; Sabato je napomenuo da je "Tim Lavlje srce" prva knjiga nekog crnogorskog autora za djecu koja je publikovana na italijanskom jeziku. Knjiga je prije tačno nedjelju dana stigla u knjižare.&nbsp; &nbsp; &nbsp;

Predstavljeno italijansko izdanje romana "Tim Lavlje srce"

Monografija "Sa Cvejom", publikovana u izdanju beogradske izdavačke kuće “Clio, posvećena Branku Cvejiću, jednom od glumačkih velikana naših prostora, predstavljena je na jubilarnom, X Internacionalnom sajmu knjiga u Podgorici. O knjizi su govorili direktor Izdavačke kuće Clio Zoran Hamović, urednica izdanja Beka Vučo, glumac Svetozar Cvetković i glumica Varja Đukić. Urednica knjige Beka Vučo osvrnula se na to kako je knjiga nastajala, i istakla, da je osmislila osoben koncept, te da monografija sadrži više od 100 autorskih tekstova Cvejićevih bliskih saradnika, prijatelja iz pozorišnog i umjetničkog kruga širom regiona, ali i ljudi iz njegovog privatnog okruženja, porodice i najbližih prijatelja. Glumica Varja Đukić podsjetila je na značaj serije “Grlom u jagode” u kojoj je tumačio lik Baneta Bumbara, te postao omiljeni junak brojnih televizijskih gledalaca širom nekadašnje Jugoslavije&nbsp; Ona se prisjetila koliko je Cveja bio sretan kada je dobio poziv da postane član Jugoslovenskog dramskog pozorišta koje je predstavljalo savremeni duh jugoslovenskog teatra u najboljem smislu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241002221032_d58b444b3a9ff72d789e210358a9ed69c74a055106020b581cdf06b0c30c9a4d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241002221032_d58b444b3a9ff72d789e210358a9ed69c74a055106020b581cdf06b0c30c9a4d" data-rendition-name="original" width="6720" height="4480" loading="lazy" alt="sajam knjiga"> </figure>  - Bio je presretan kada je ušao u krug “Bojanovih beba”, a kasnije kada je postao direktor JDP bio je srce i glava teatra. Znao je da čuva pozorište i imao težak zadatak. Kada je JDP izgorjelo u požaru bio je jedini koji ga je mogao podići na noge - kazala je Đukić.&nbsp; Svetozar Cvetković prisjetio se vremena kada su njih dvojica bili rivali jer su istovremeno upravljali jedan Jugoslovenskim dramskim pozorištem, a drugi Ateljeem 212.&nbsp; - Bila su to dva suparnička teatra ali smo nas dvojica sklopili pakt o nenapadanju. Dogovorili smo se, pored ostalog, da igramo predstave van Beograda i u regionu. Taj naš dogovor je bio trajan - kazao je Cvetković. Istakavši da smo kao društva skloni zaboravljanju Cvetković je pohvalio čin izdavačke kuće Clio koja je na ovaj način sačuvala sjećanje na Branka Cvejića. - Clio je stvorio mogućnost da se da se neke najbolje stvari u kuturnom i umjetničkom životu Beograda sačuvaju. Nekada mi se učini da ćivot prema Cveji nije bio fer i da mnogi tek nakon njegovog života više pažnje obraćaju na to šta je on uradio - zaključio je Cvetković. Italijanski autor Vins Galik i izdavačka kuća Fandango libri okupili su veliki broj posjetilaca. Razgovor sa književnikom, osim italijanske ambasadorke Andreine Marsele i predstavnice izdavačke kuće Fandango, vodile su i studentkinje odsjeka Italijanski jezik i književnost u Nikšiću, koje su imale priliku da pročitaju njegovu knjigu “Bog moreuza”.&nbsp; “Bog moreuza” je krimi roman smješten na jug Italije.&nbsp; - Roman priča malo o religiji i tzv. mesinskom moreuzu. Početkom 20. vijeka tamo je bio veliki zemljotres. Napisao sam noar roman koji priča izmišljenu priču, ali prvi dio je dvostruki kriminalni akt, zasniva se na priči koja se desila, ali je prećutana. Modifikovao sam priču, naravno, ali teritorija je realna, 90-e, Ređo Kalabrija. Za mene, glavni junak je u stvari žena mog istražitelja. Znači, priča je djelimično tačna, terirorija je tačna i istinita, ali sentiment je potpuno tačan, van stereotipa o Kalabriji. Ova knjiga govori i o kazni, jer treba da se kazni neko ko je počinio krivično djelo. Sveukupno, ovo je ozbiljan roman sa ozbiljnom temom. Bog moreuza može biti i katolički Bog, jer glavni junak Mimo je vjernik, ali taj lik može biti i demonska sila koja dominira tom teritorijom - pojasnio je studentkinjama Galik.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241002221032_c4c354f93f1a407ca556cd03d7133d72b3019eb73e9884b65a2d65a91db93588.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241002221032_c4c354f93f1a407ca556cd03d7133d72b3019eb73e9884b65a2d65a91db93588" data-rendition-name="original" width="2400" height="1600" loading="lazy" alt="sajam knjiga"> </figure>  Izdavačka kuća Fandango objavljuje priče koje se drugi ne usuđuju da objave, a Vins Galik je jedan od njihovih najvoljenijih i najvažnijih autora. - Održali smo specifičnost koja je postavljena na početku. Pratimo kuda ide svijet, dajemo glas onima koji ne nalaze prostor u našoj svakodnevnici, ali ujedno i govorimo o temama koje su od vitalnog značaja i razvijamo kritičko mišljenje. To je najbitnija stvar koje knjige trebaju da nas nauče - naglasili su iz Fandanga. Knjiga “Kulturalne izvedbe jugoslovenstva”, autorke Jovane Karaulić, u izdanju Clio, predstavljena na Trgu nezavisnosti, u okviru X internacionalnog sajma knjiga u Podgorici prikazuje kako se kroz kulturne i ceremonijalne performanse ideja jednog socijalno- političkog prostora formira kao nacionalni državni identitet i pripadnost. - Rukovodila sam se idejom da predstavim scenska izvođenja kao način upravljanja idejom jugoslovenstva i u doba kraljevine SHS i u vrijeme socijalističke Jugoslavije - istakla je Karaulić.&nbsp; Sletovi iz vremena Kraljevine Jugoslavije i kasnije tokom perioda socijalističke države bili su, kako je kazala, jedna od glavnih tema njenih istraživanja, te jasno pokazuju kako kulturne izvedbe razlišitih formata funkcionišu kao instrumenti javne politike.&nbsp; - Slet je idealna površina ogledala i odraz društva koje možemo da razumijemo kroz njegov sadržaj. Slet iz 1988. godine koji je režirao Paolo Mađeli bio je jedna ogromna pozorišna predstava, najkompleksnija koju možete da zamislite, Nakon osamdesetih primjećuje se dezorjentisanost društva - kazala je Karaulić.&nbsp; Prvog dana Sajma u Njegoševom parku predstavljena je i zbirka poezije “Osobine” Slobodana Ivanovića. Kako je istakao moderator Goran Radojičić, riječ je o trećoj knjizi ovog autora, a drugoj zbirci poezije, koju je u drugom izdanju objavio OKF sa Cetinja. Najveća virtuoznost ove knjige, smatraju kritičari, jeste u tome što ne zapada u virtuoznost, što se ne zatvara u sistematično crpljenje jedne „stilske vježbe“, nego i sebe, iz pjesme u pjesmu, sve jasnije i sve mekše, suvereno i anarhično prevazilazi. Prvi dan Sajma zatvoren je scenskim čitanjem dramskog teskta “Urotnici” koji potpisuju Igor Štiks i Vladimir Arsenijević u režiji Borisa Liješevića, koje je izvedeno na sceni Studio nacionalnog teatra.&nbsp;

“Sa Cvejom” na otvaranju Sajma knjiga

Jubilarni deseti Internacionalni Sajam knjiga u Podgorici svečano je otvoren večeras na Trgu nezavisnosti. Sekretarka za kulturu Glavnog grada Snežana Tomanović istakla je da je deset godina postojanja ove manifestacije dokaz da je ljubav prema knjizi i kulturi duboko ukorijenjena u našoj zajednici.&nbsp; - Združenim snagama svih kojima su znanje i njegovi dragocjeni efekti visoko na listi prioriteta, doprinijeli smo da Sajam postane važna regionalna smotra knjige i književnosti, te mjesto susreta autora i izdavača, pisaca i čitalaca - istakla je Tomanović. Ona je podsjetila da ove godine na Sajmu učestvuje 70 izdavača iz Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine, Poljske, Italije, a tu je i 40 pratećih programa koji će se održavati na različitim lokacijama u našem gradu.&nbsp; Književnost će, dakle, kazala je Tomanović, ovih dana biti u središtu pažnje, a knjige će nas povezivati i inspirisati na nova putovanja kroz svjetove koje nam otkrivaju. Sekretarka je napomenula da će pored književnog, obrazovnog i kulturnog, ovogodišnji sajam imati i &nbsp;humanitarni aspekt. Svaki &nbsp;će posjetilac, naime, biti u prilici da pokloni jednu ili više knjiga Dječijoj bolnici, ili Domu starih u Podgorici. Kako je najavila, od naredne godine plan je da Internacionalni sajam preraste u Festival knjige.&nbsp; Svetlana Drobnjak ispred Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, istakla je da je svijet knjiga najljepši svijet koji je čovjek stvorio. Kako je kazala, u svijetu napredne tehnologije kada su na samo nekoliko sekundi dostupne informacije i komunikacija svedena na poruke putem društvenih mreža, još uvijek ništa ne može da zamijeni miris knjige. - Ništa ne može da zamijeni knjigu jer ona je blago čija je vrijednost s vremenom veća i značajnija. Knjiga je put koja osvjetljava naš život, naš pogled u prošlost, ali i budućnost - istakla je Drobnjak. Dobrila Vlahović, ispred Ministarstva kulture i medija, kazala je da je uloga Sajmova knjiga neprocjenjiva, jer pružaju platformu za susret čitalaca sa autorima, u kontekstu koji nadilazi tržišnu logiku. - Kroz razgovore sa piscima i čitaocima na Sajmovima se prisjećamo da je literatura, prije svega, zajednički prostor stvaranja. Autor ne može postojati bez čitaoca, a svaki čitalac je na neki način koautor, a u tom međusobnom odnosu književnost čuva svoj integritet - naglasila je Drobnjak.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241002181052_db7f538fd4dfadce3332ce168ebf50eff808b41a07470b8e9596e8060521a1b1.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241002181052_db7f538fd4dfadce3332ce168ebf50eff808b41a07470b8e9596e8060521a1b1" data-rendition-name="original" width="6720" height="4480" loading="lazy" alt="Sajam knjiga"> </figure>  Ambasadorka Italije u Crnoj Gori, Andreina Marsela, podsjetila je da dugo sarađuju sa organizatorima Sajma knjiga u Podgorici.&nbsp; - Ove godine, da bismo dostojno proslavili jubilej, htjeli smo da, na neki način, budemo domaćini. Željeli smo da fokus bude na savremenoj italijanskoj književnosti, te autorima koji su prevođeni na crnogorski jezik i poznati vašoj publici. Izdvojili smo i nekoliko autora koji nisu još prevođeni ovdje. Htjeli smo da napravimo osvrt i na prevodilaštvo, jer se za njih kaže da su druga ruka autora - istakla je Marsela. Ona je ujedno i iskoristila priliku da predstavi autore i program koji će Ambasada Italije imati na ovom izdanju Sajma, od Vinsa Galika, Lorenca Maronea, Đordana Merlika do prevoda djela Čeda Vukovića "Tim Lavlje srce". Podsjećamo, jubilarno, deseto izdanje Sajma, trajaće do 6. oktobra, a biće otvoreno svakog dana od 11 do 22 časa. Ulaz je besplatan.&nbsp;

Književnost ovih dana u središtu pažnje građana i posjetilaca Podgorice

Ideja je bila da se snimi film univerzalnog karaktera koji će da razumiju svi ljudi, svi stanovnici ove zemlje - i u tom smislu ne postoji ništa univerzalnije od supermarketa, jer svi znaju kako to izgleda - kazao je u emisiji E uživo, na Televiziji E, reditelj Nemanja Bečanović.
Supermarket, crnogorski dugometražni igrani film, prema scenariju i u režiji Nemanje Bečanovića, kandidat je za 97. Oskara.
- Svako je u nekom trenutku pomislio kako bi bilo to da živi tu, da ima dostupne sve te resurse, da mogu da jedem što god hoću, da koristim kremu koju god hoću. U tom smislu fim jeste nekakvo ostvarenje sna, međutim, taj san koji vidimo u tom filmu, zapravo, otkriva da je to manje, &nbsp;više košmar - rekao je Bečanović.
Film je sniman noću, kad su supermarketi prazni, reditelj kaže da je bilo izuzetno naporno raditi isključivo noću, ali sa druge strane je bilo i zanimljivo, supermarket je bio filmski studio.
- Mi i dalje robujemo tom konzumerizmu. Imate i tu čuvenu priču da li svaki čovjek ostrvo, sam za sebe. U tom smislu sistem, kroz taj koncept otuđenja, toga da ljudi se najprije otuđe od posla koji rade, obično ne rade posao koji vole, onda se posle toga otuđe od prijatelja, pa onda, na kraju, i sami od sebe. Što je apsurdno, &nbsp;u trenutku kad imamo najveću komunikaciju, kad je tehnologija došla do tog nivoa da imate televiziju, da imate internet, instant možete nekome na potpuno drugom kontinentu pošaljete poruku. Zapravo, i tu je kapitalizam preuzeo sredstva komunikacije, kao vrstu zadataka, tako da i sama komunikacija jeste, na neki način, konzumiranje stvari, znači da više i ne komuniciramo, uvijek nam ispadaju reklame - naveo je on.&nbsp;
Ni naše slobodno vrijeme, cijeni on, nije više slobodno.
- Mi, u slobodnom vremenu moramo da budemo na socijalnoj mreži, postujemo stvari besplatno, pravimo sadržaj za sve te ogromne korporacije, a sa druge strane koncept slobodnog vremena nije više da možete da odmarate, nego morate da džogirate, da se bavite svojim tijelom - naglasio je Bečanović.
<h2>Rad sa malo glumaca</h2>
Teško je iskoristi potencijal ako imate samo dva glumca, objašnjava Bečanović, to je stvar dramske kontrole, i kad se radi minimalistički podrazumijeva se da ste u problemu, kaže on, iako je i sam navikao da radi sa malim brojem glumaca.
- Posebno je bilo teško glumcima, naročito Bojanu Žiroviću, koji je &nbsp;imao izvanrednu glavnu ulogu. Jer, imate opet tu situaciju gdje je njemu bilo prilično naporno, mi smo prvih sedam dana samo sa njim snimali. Imate tu situaciju da imate jednu malo veću filmsku ekipu i jednog čovjeka. Glumci uvijek grade lik u odnosu na nešto, a u ovom smislu ne postoji drugi lik, taj drugi lik je supermarket, te smo u odnosu na taj način razrađivali glavnog junaka, taj njegov odnos sa tim svim produktima, sve te nekakve anksioznosti koje dobija u tom prostoru, u potpunoj izolaciji. Posebno je bilo zahtjevno za njega, i sve nosi dozu ciničkog humora, a opet, izbjegnuta je opasnost da skrene u komediju - istakao je Bečanović.
Muzika je prva ljubav, kaže Bečanović, te često stvara, ne samo muziku za film, već i za sebe, i kako kaže, muzika ima tu manipulativnu moć kroz prostor &nbsp;koji prolazimo svaki dan.
<h2>Crna Gora najmanje izdvaja za film</h2>
- Crna Gora je ona koja najmanje izdvaja za film, u cijelom regionu, i u &nbsp;tom smislu imate ta ograničenja koja su tu prisutna. Naravno, svako bi volio da snimi epohu sa dvadeset hiljada konjanika. Ali, to može i da bude prednost, što se malo novca izdvaja, na taj način trebaju autori da razmišljaju. To što moj film ne košta &nbsp;sto miliona, omogućava da mnogo hrabrije nastupam i eksperimentišem sa tim stvarima , probam i rizikujem. U koliko u Holivudi snimite film od sto miliona, i on se ne isplati, vaša karijera je završena. Ovdje su tako me cifre, da zapravo, nećete imati nekog procenta koji će da vam da otkaz zbog toga što je izgubio pare na box office-u - rekao je Bečanović.
Ķad se spremate za stvaranje filma, pojašnjava Bečanović, to je kao da idete u rat, iz kog ćete izaći ranjeni, s gomilom masnica, kako kaže, i iz koga ćete najvjerovatnije izaći poraženi, ali je i činjenica da samo snimanje daju neku nevjerovatnu energiju.
- Posebno je što u jednom trenutku imate osjećaj, ne samo vi, nego cijela ekipa, nekog nevjerovatnog požrtvovanja. Da ste svi tu zbog nečega što je mnogo veće od vas samih, mnogo veće od filma, nešto što je kinematografija, kulturna dnk svakog stanovnika ove zemlje. U tom smislu, koliko god da su bile očajne situacije, a bilo ih je dosta, i ljudski faktor, i tehnički, jeste da vjerujete da ćete nekako.da izgurate stvari, samo je pitanje kad, na koji način i koliko - zaključio je Bečanović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na You Tube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D8BwLQlecEcM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Bečanović: „Supermarket“ nosi dozu ciničnog humora, a izbjegnuta je opasnost da skrene u komediju

Projekcija filma "Čuvari formule", održaće se večeras, u 20 sati u sali Dodest KIC-a "Budo Tomović".
Projekcija filma organizuje se u susret 10. Internacionalnom sajmu knjiga, Podgorica 2024. - Grad koji diše knjigama".
Film “Čuvari formule”, inspirisan je romanom "Slučaj Vinča" kojeg je prije nekoliko godina napisao književnik i doktor Goran Milošinović, u režiji Dragana Bjelogrlića. “Čuvari formule” prati grupu naučnika u Institutu Vinča, koja u jeku hladnoratovske krize sprovodi tajni projekat koji predvodi profesor Dragoslav Popović.
Ulaz na projekciju je slobodan.

“Čuvari formule” večeras u sali Dodesta

Na sinoć završenom 9. Internacionalnom festivalu malih scenskih formi "Impuls" u Biškeku, Kirgistan, priznanje za "veličanstvenu scensku kreaciju istorijske ličnosti" u predstavi "Potonja ura Njegoševa" dobio je prvak CNP-a, glumac Slobodan Marunović.
Predstavu je prema tekstu Slobodana Tomovića režirao Blagota Eraković, a prikazuje posljednje trenutke života pjesnika, filozofa, vladike i gospodara Crne Gore kroz njegovo dramatično suočavanje sa smrću te filozofskim propitivanjem o smrti, sudbini, bogu, ljubavi i smislu njegovog postojanja.&nbsp;
Od premijere 19. maja 1988. godine u Crnogorskom narodnom pozorištu izvedena je preko 1600 puta, a Marunović je dobitnik najprestižnijih priznanja na domaćim, evropskim i svjetskim festivalima.

Priznanje Slobodanu Marunoviću na festivalu “Impuls”

Iz Kulturno - informativnog centra „Budo Tomović” najavili su da će tokom oktobra upriličiti brojne koncertne, filmske, književne, vizuelne, multimedijalne i druge programske sadržaje. - Muzički program KIC-a počeće sa koncertom soprana Sare Pagin i pijaniste Aima Pagina koji će pod pokroviteljsvom Ambasade Rumunije u Crnoj Gori biti održan 5. oktobra. Klavirski resital „Omaž Hoakinu Rodrigu” povodom obilježavanja Dana državnosti Španije i 25 godina od smrti kompozitora, priredićemo u saradnji sa Ambasadom Kraljevine Španije 16. oktobra.&nbsp; Zagrebački kamerni orkestar 21. oktobra na velikoj sceni KIC-a izvešće probran program popularne klasične muzike, ali i predstaviti solistkinje - virtuozne violinistkinje Petromilu Jakas i Noami Konforta. Ugledni violinista Andrej Kurti Đurović nastupiće 24. oktobra, a dan kasnije, održaće i majstorski kurs violine za koji se svi koji su zainteresovani, starosne dobi od 16 do 24 godine, mogu prijaviti najkasnije do 21. oktobra, slanjem kratke biografije i kompozicije koju žele da izvode, na e-mail <a href="mailto:kicmuzika@gmail.com" target="_blank">kicmuzika@gmail.com</a>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240930100956_285a99becb3d22bdd0d15bfd82795527c98b622f6e6ae1a8da8416a15109bc92.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240930100956_285a99becb3d22bdd0d15bfd82795527c98b622f6e6ae1a8da8416a15109bc92" data-rendition-name="original" width="1080" height="1078" loading="lazy" alt="Andrej Kurti Đurović"> <figcaption>Andrej Kurti Đurović</figcaption> </figure>  Književni program KIC-a organizovaće 14. oktobra promociju romana „Autosekcija” dobitnika niza književnih nagrada Srđana Srdića.&nbsp; U KIC-u će 25. oktobra biti promovisana i knjiga „Crnogorska poezija između dva svjetska rata” Olge Vojičić Komatine.&nbsp; Nakon niza uspješnih izvođenja, koproducentski projekat KIC-a „Budo Tomović”, Kulturnog centra „Nikola Đurković” iz Kotora i „Korifej teatra” iz Kolašina, komad „Jelena Savojska” ponovo će u DODEST-u moći da se pogleda 17. oktobra.&nbsp; Tribina „Podgoričke priče” zahvaljujući kojoj se publika može upoznati sa manje poznatim detaljima o životnom i profesionalnom angažmanu brojnih istaknutih pojedinaca, 21. oktobra ugostiće fudbalskog trenera Brana Milačića.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240930100956_3004d16f75a20d44aa2475d5012632f9ed47b4b4ffa47ef64a4775fd3671e1be.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240930100956_3004d16f75a20d44aa2475d5012632f9ed47b4b4ffa47ef64a4775fd3671e1be" data-rendition-name="original" width="960" height="952" loading="lazy" alt="Brano MIlačić"> <figcaption>Brano MIlačić</figcaption> </figure>  U okviru XXIV Nedjelje italijanskog jezika, Ambasada Italije i Italijanski institut za kulturu u Beogradu organizovaće 22. oktobra izvođenje predstave „La Lezione di Teatro - The Acting Class”. Aktuelno vizuelno stvaralaštvo promovisaćemo i tokom oktobra, pa će 28. oktobra u izložbenom holu KIC-a biti otvorena izložba radova Irene Tadić. Šesti u nizu regionalni festival stand-up komedije „Opuč” biće održan 1. i 2. oktobra, a jedan od najcjenjenijih satiričara i humorista u regionu Zoran Kesić sa svojom humorističnom priredbom koja kombinuje elemente stendap komedije, pozorišta, improvizacije i kabaretskog programa gostovaće 12. oktobra.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024093011090_4f170fbd7932178c01fd2b66b2f6f608fed97098892431fa1d7f5845fc4ebfdb.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="2024093011090_4f170fbd7932178c01fd2b66b2f6f608fed97098892431fa1d7f5845fc4ebfdb" data-rendition-name="original" width="1005" height="1005" loading="lazy" alt="Zoran Kesić"> <figcaption>Zoran Kesić</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024093011090_97860d16fe1d69bd32d297610d5d7959aa12c776b85483e8cd88d6cad6a3e22f.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="2024093011090_97860d16fe1d69bd32d297610d5d7959aa12c776b85483e8cd88d6cad6a3e22f" data-rendition-name="original" width="2988" height="4169" loading="lazy" alt="KIC - Repertoar - oktobar 2024"> </figure>  &nbsp;

Promocija romana Srđana Srdića, Zagrebački kamerni orkestar, Zoran Kesić show...

Suština svega je odvojiti dovoljno sredstava za kulturu, ne samo za film, nego i za sve ostale grane umjetnosti, to je izuzetno važno, jer to obogaćuje čovjeka, a ne političke manifestacije - kazao je u emisiji Jutro sa Majom na Televiziji E jugoslovenski i srpski reditelj, scenarista, producent i profesor Darko Bajić.
Proslavljeni reditelj je u emisiji Jutro aa Majom govorio o problemima koji tište filmske radnike, a jedan od takvih je sigurno i to što nema komunikacije, prave se veliki umjetnički filmovi uz pomoć fondova, koji su im izvor finansija, zatim, kako &nbsp;kaže reditelj, i film i sponzor se prijave na festival, na kome budu nagrađeni, ali, dodaje on, u cijeloj toj priči su gledaoci &nbsp;iznevjereni.
- Suština cijele priče, kad god se sjetite nekog filma, ili na početku ste spomenuli festival, vidjećete punu Kulu koja gleda festival. Taj događaj, u bioskopu gledanja filma, kada je sala puna, ostaje povezan sa osjećanjem filma. Vi ste vidjeli taj film, i ta publika je, u stvari, četvrta dimenzija filma koji vi pamtite. To je doživljaj koji vi pamtite. To je ono žašto je bitan bioskop, to je ono zašto su bitni festivali - rekao je Bajić.
Dobar film, po svim kriterijumima i branše, i profesije i filmskih zakonitosti, i teorije filma, smatra Bajić, je dobar film, i ne mora da bude autorski film.
- Razlika mog poimanja danas, &nbsp;i mladih ljudi koji bi što prije da se utrpaju u zvanje autorskog filma, i onda je sve otvoreno, onda je koncept otvoren, onda ti filmovi ako su dosadni, ako su polupraznjikavi, i ako nema drame najčešće, i ako nijesu izgrađeni likovi, karakteri do kraja, i ako su tako jednostavno konceptualni, da sam gledalac posle tog filma mora da dorežira neke stvari, ja ne velim takve filmove i smatram da je to moda u posljednje vrijeme - naglasio je Bajić.
Sagovornik Televizije E vjeruje da je dolaskom digitalne tehnologije u filmsku industriju dovelo do toga da se film pravi bez strasti, već je zbog sveopšte histerije da se popuni televizijski prostor filmovima i serijama, kako on kaže, taj snimljeni materijal izgubio na kvalitetu.
- Morate da se budite sa idejom o filmu, to mora da traje, vi morate da pripremite film, ne da utračavate i da pravite film ad hoc. Sigurno vam neće pomoći društvene mreže koje vam serviraju filmove sa ovog i sa onog festivala, kritike, mišljenja ispod, manite se tog, uzmite svoju ideju, legnite i spavajte sa svojom idejom i mjesecima se budite sa tom idejom svakog jutra, svakog dana, razmišljate o svom filmu. I napravićete dobar film. To je jedini način. Pri tome morate da znate da je potpuno besmisleno da ulazite kao amater u neki posao koji je zanatski izuzetno, izuzetno precizan i koji zahtijeva od vas poznavanje i filmskog jezika, i razmišljanje u stvari, o tome. Nažalost, danas ima mnogo ljudi koji su povedeni lakoćom &nbsp;snimanja digitalnom tehnologijom - istakao je reditelj.
Mladi reditelji ne shvataju da je kadar osnovno sredstvo rediteljskog stila, kaže Bajić, jer kroz kadar se pravi specifičnost filma i, kako on kaže, priča se priča.
- Pričamo filmskim jezikom, pričamo filmom. Vi vidite da oni to ne poznaju, oni prekriju cijeli prostor i montiraju, i vi ništa ne vidite u toj priči…U svemu onome što je novo &nbsp;mora da postoji osnova iz koje je to novo krenulo. Pogotovo u umjetnosti. Osnovni podsticaj u filmskoj klasici, da bi se pretvarao, ne može on ni iz čega da nastane - poručio je Bajić.
Danas, &nbsp;na platformama za gledanje filmova, poput HBO i Netfliksa, &nbsp;pored filma koji se predstavlja nećete vidjeti ime reditelja, poručuje Bajić, moraćete se potruditi da dođete do &nbsp;tog imena.
- Došlo je vrijeme u kome se rediteljski posao omalovažava - zaključio je Bajić.
Cijelo gostovanje možete pogledati na You Tube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DfedSo2B12bo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Bajić: Došlo je vrijeme u kojem se rediteljski posao omalovažava

Operska predstava „Jedino lice sreće“, rađena po idejnom konceptu i muzičkoj dramaturgiji naše proslavljene operske dive i profesora sa Fakulteta dramskih umjetnosti Sare Vujošević-Jovanović, a u koprodukciji sa Univerzitetom Crne Gore i Operskom kućom i fondacijom "Teatro Petruzzelli" iz Barija, biće premijerno izvedena sjutra veče od 20 sati u Kraljevskom pozorištu „Zetski dom“ na Cetinju.
- Riječ je o istorijskom muzičko-scenskom projektu koji u čast jubileja, 140 godina od postavljanja kamena temeljca Kraljevskog pozorišta „Zetski dom“ i 50 godina od osnivanja Univerziteta Crne Gore, spaja tri žile kucavice umjetnosti i kulture u Crnoj Gori: Fakultet dramskih umjetnosti, Fakultet likovnih umjetnosti &nbsp;i Muzičku akademiju sa Cetinja. Inicijativa u okviru projekta ima izuzetan značaj jer po prvi put ujedinjuje napore profesora, alumnista i studenata svih cetinjskih fakulteta Univerziteta Crne Gore. Ova umjetnička sinergija stvara scensko-muzički dijalog koji za rezultat ima svojevrsnu premijernu operu jednočinku crnogorskog akademskog stvaralaštva - kazali su u „Zetskom domu“.
Projekat “Jedino lice sreće“ predstavlja, dodaju, omaž braći Hajdn.
- Vješto povezujući fragmente kantate “Ovacije“ i djelove poznatih simfonija starijeg, planetarno poznatog kompozitora Franca Jozefa Hajdna, sa izuzetnim muzičko-scenskim ostvarenjem - njemačkom komičnom operom “Kontrabasista iz Vergla“ koju je komponovao njegov mlađi brat Johan Mihael Hajdn. Operska predstava “Jedino lice sreće“ otvara put spajanju uzvišene muzičko-filozofske misli iz kantate “Ovacije“ F. J. Hajdna sa svakodnevnim scenama iz komične opere (zingšpila) J. M. Hajdna, čime se predstava oblikuje kao cjelovito muzičko-scensko djelo - naveli su u saopštenju.
Za idejni koncept i muzičku dramaturgiju ove operske predstave pobrinula se Sara Vujošević Jovanović, prof. sa Fakulteta dramskih umjetnosti, dok je za režiju zadužena Minja Novaković, alumnista Fakulteta dramskih umjetnosti iz klase profesorke Radmile Vojvodić.&nbsp;
- Scenografija je povjerena profesorima i studentima studijskog programa Vajarstvo sa Fakulteta likovnih umjetnosti. Na projektu rade profesori Željko Reljić i Adin Rastoder, zajedno sa studentima Milutinom Kasomom, Evgenijom Popović, Ivom Tripković, Vasilijem Anđušićem, Bobanom Vlahovićem. Takođe, na izradi scenografije je radio i poznati umjetnik iz Srbije, Milan Marković - dodali su u „Zetskom domu“.
Operski solisti su Sara Vujošević Jovanović (sopran) i Dimitrije Grinih (bariton), a dirigent je Aleksej Molčanov, prof. sa Muzičke akademije, Cetinje. Sastav orkestra čine profesori, alumnisti i studenti Muzičke akademije sa Cetinja, kao i istaknuti umjetnici izvođači iz Rusije i Ukrajine: Marija Lazuka i Tanja Bogdanović (violine), Gljeb Bednjakov (viola), Vladimir Stoljetov/ Teodora Uskoković i Maja Antić (violončela), Aleksandra Trifunović (kontrabas), Dijana Orlandić (flauta), Mikola Gorbenko (oboa), Nikola Kovačević (horna), Anica Bulatović (truba), Aleksej Molčanov (čembalo I), Anja Abramović- Vujović (čembalo II), pod budnim okom umjetničkog rukovodioca kamernog orkestra: Tanje Bogdanović. Notografi su Georgij Solomatin i Vasilije Vujadinović. 
 
- U ovoj jedinstvenoj operskoj predstavi učestvuju studenti i alumnisti sa Fakulteta dramskih umjetnosti, sa studijskog programa Gluma, iz klasa profesora Branimira Popovića i Branislava Mićunovića: Kristina Mrkić, Iskra Zeković, Darija Pravilović, Marija Vujović, Aleksa Balević i Luka Stanković. Za koreografiju i scenski pokret zadužena je Tamara Vujošević-Mandić, dok je kostimograf Jelena Roganović. Producent predstave je Luka Radović, a izvršni producent je Ognjen Savić - dodali su u saopštenju.
Reprizno igranje operske predstave predviđeno je u ponedjeljak veče u istom teminu i na istom mjestu.&nbsp;
Partneri na ovom kapitalnom projektu su: Opština Budva, Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori, Evropska kuća, NLB banka, Atelier ‘JR’, Atena Bohor i VHM Solutions.

Operska predstava „Jedino lice sreće“ sjutra premijerno u Zetskom domu

Lider Građanskog pokreta URA i bivši premijer Dritan Abazović kazao je da je oko sat i po prije ubistva visokopozicionirani član škaljarskog klana Vaska Lješkovića krajem septembra sa Cetinja povučena Specijalna jedinica policije.
- U 1:30 sati u petak prije snajperskog napada je povučena Specijalna jedinica sa Cetinja u Podgoricu. U tri sata je izvršeno ubistvo. Nemojte da misli neko zato što nismo tamo da ne znamo stvari. Ne optužujem nikog, zato što možda nijesu predvidjeli što se može desiti... - rekao je Abazović, gostujući na A plus televiziji.
On je rekao da o Milošu Rakonjcu, koji komanduje specijalnim jedinicama, misli sve najbolje.
- Ja sam sa Rakonjcem radio operacije koje su bile najteže i najkomplikovanije za ovu zemlju i sačuvali građanski mir. I od moje strane ima respekt. Ja sam iznio tezu koju ponavljam, a oni neka izađu i kažu da nije tačno i da nije povučena Specijalna jedinica. Neka se svaka stvar raspravi. Ne optužujem nikoga, neka izađu nakon ove emisije i kažu da je netačna informacija i da je jedinica bila tamo i da nije mogla da to spriječi... - naglasio je Abazović.
Lješković je ubijen 27. septembra, nešto poslije 15 sati, u naselju Bogdanov kraj. Iz policije je saopšteno da e smatra da je "neposredni izvršilac" ovog djela sa veće udaljenosti osmatrao Lješkovića i ubio ga.

Abazović tvrdi: Sat i po prije ubistva Lješkovića sa Cetinja povučena Specijalna jedinica policije

Predsjednik SAD Džozef Bajden je danas oštro govorio o premijeru Izraela Benjaminu Netanjahuu i kazao da ne zna da li on koči postizanje mirovnog sporazuma sa palestinskim Hamasom da bi produžavanjem rata u Pojasu Gaze uticao na ishod predsjedničkih izbora u SAD 5. novembra.
- Nijedna administracija nije pomogla Izraelu više od moje. Nijedna, nijedna, nijedna! Mislim da bi Bibi (Netanjahu) toga trebalo da se sjeti. A da li on to pokušava da utiče na izbore, to ne znam, ali ne oslanjam se na to - rekao je Bajden.
Bajden je rijetko u sali za novinare u Bijeloj kući, a danas je došao i govorio o ocjeni jednog od svojih saveznika, demokratskog senatora iz Konektikata Krisa Marfija koji je ove sedmice rekao CNN-u da ga brine to što se Netanjahu malo zanima za postizanje mirovnog sporazuma, dijelom i zbog političke situacije u SAD.
Odnosi Bajdena i Netanjahua su već duže komplikovani, ali ponestaje manevarskog prostora jer im se razlikuju pogledi na rat u Gazi, a i političke sudbine obojice su neizvjesne.
Bajden se poodavno zalaže za sporazum o prekidu vatre i on i njegovi savjetnici su više puta posljednjih mjeseci tvrdili da je sporazum blizu. Do njega, međutim, nikako da dođe, a u nekim slučajevima se Netanjahu javno protivio sporazumu, dok su izraelski i američki zvaničnici u četiri oka nastavljali razgovore o tome.
U međuvremenu je Izrael otvorio još jedan front – upao u Liban da bi se obračunao s tamošnjim proiranskim pokretom Hezbolah, a istovremeno i dalje bombarduje Gazu izazivajući nove civilne žrtve. Vlasti u Jerusalimu takođe prijete odmazdom zbog iranskog napada balističkim raketama na svoju teritoriju.
Bajden je rekao da još nema odluke kakav bi trebalo da bude odgovor na napad Irana na Izrael ove nedjelje, ali je u vezi sa idejom da Izrael napadne iranska polja nafte rekao da bi, „da je u njihovoj koži, razmislio o alternativama, umjesto o gađanju polja nafte“.
Predsjednik SAD je porekao da želi sastanak sa Netanjahuom da bi razmotrili odgovor na napad Irana: „Ne želim“, kazao je novinarima.&nbsp;
- Pretpostavljam da ćemo razgovarati pošto oni (Izrael) budu donijeli odluku kako će odgovoriti - odgovorio je Netanjahu.
Bajden je rekao i da ne vjeruje da će doći do sveopšteg rata na Bliskom istoku.
- Vjerujem da ga možemo izbjeći. Ali ima još mnogo da se uradi. Mnogo… - dodao je on.
Bajden dosljedno podržava odbranu Izraela od samog početka rata, kada je Hamas iz Gaze upao u Izrael i ubio 1.200 ljudi. Od tada predsjednik SAD, s pojedinim izuzecima, podržava naoružavanje Izraela, uz upozorenja njegovoj vladi da bude oprezna da bi se izbjeglu civilne žrtve.
Bajden je uz to naredio američkoj vojsci da pojača snage na Bliskom istoku da bi zaštitio Izrael od napada Hamasa, Hezbolaha, pobunjenika Huti u Jemenu koje podržava Iran i samog Irana. SAD su u aprilu i ponovo ove nedjelje vodeće po obaranju projektila koje je Iran ispalio na Izrael.

Bajden: Ne znam da li Netanjahu koči mir da bi uticao na ishod izbora u SAD

Premijer Milojko Spajić izrazio je saučešće porodicama nastradalih u katastrofalnim poplavama u Bosni i Hercegovini.
- Sa velikom tugom primio sam vijesti o katastrofalnim poplavama koje su pogodile Bosnu i Hercegovinu. U ime Vlade i građana Crne Gore izražavam najdublje saučešće porodicama nastradalih, a povrijeđenima želim brz oporavak. Crna Gora je svim srcem uz vas i spremna je da pomogne na svaki mogući način. Nadamo se da ćete pronaći utjehu i snagu u ovom teškom momentu - naveo je Spajić na mreži X.

Spajić: Crna Gora spremna da pomogne BiH na svaki mogući način

U Crnoj Gori sjutra će biti umjereno do pretežno oblačno, a ponegdje se očekuje slaba kiša. 
 
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, tokom dana se očekuje i dosta suvog vremena. 
 
Vjetar će biti slab promjenljivog smjera, u sjevernim predjelima umjeren južni. 
 
Jutarnja temperatura vazduha od pet do 17, najviša dnevna od 13 do 23 stepena.

Sjutra oblačno, mjestimično slaba kiša

U zgradi Višeg sudu u Podgorici danas se dogodio incident kada je iz toaleta sa prvog sprava propala wc šolja usred kancelarije gdje se nalazi krivična pisarnica, saznaje portal ETV. Srećom, prilikom ovog ekscesa nije bilo povrijeđenih, a nije poznato kolika je šteta pričinjena i da li je uništet sudski materijal. Takođe, prema saznanjima našeg portala, uslijed nevremena prokišnjavale su i kancelarije u Vrhovnom sudu koji se nalazi u istoj zgradi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241004201028_f387651168aea48793fadc67f4b54af1f069c3ffb5c2bbc095d983c43f4dc770.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241004201028_f387651168aea48793fadc67f4b54af1f069c3ffb5c2bbc095d983c43f4dc770" data-rendition-name="original" width="641" height="855" loading="lazy" alt="Viši sud"> <figcaption>Havarija u krivičnoj pisarnici(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Podsjećamo, zgrada u kojoj se nalaze Viši, Vrhovni i Apelacioni sud nedavno je renovinara, očigledno ne i iznutra. Za adaptaciju zgrade, koja je počela prošlog ljeta, ugovoreno je nešto više od 1,3 miliona eura. Rekonstrukcija je bila dio projekta „Unaprijeđenje efikasnosti sudstva“ kojim su rekonstruisane i adaptirane i zgrade osnovnih sudova u Podgorici, Nikšiću, Kotoru i Beranama, kao i zgrada Osnovnog i Višeg suda u Bijelom Polju. Investitor je bila Uprava za kapitalne projekte, vrijednost radova iznosila je oko 3,5 miliona eura, a sredstva su obezbijeđena kroz finasijsku podršku Evropske unije.

SKANDALOZNO: WC šolja sa prvog sprata Višeg suda propala u krivičnu pisarnicu

Srpska pravoslavna crkva je za dvosatni ručak u eksluzivnom hotelu Regent u Porto Montenegru platila 10.500 eura, pokazuje račun tog hotela koji je objavljen na društvenoj mreži X.&nbsp; Ručak za poglavara te organizacije Porfirija Perića i stočlanu svitu koja ga je pratila održan je danas od 13 do 15 sati u dvorani Teodo hotela Regent, a u Porto Montenegro su stigli pod policijskom pratnjom, stoji u napomeni osoblju hotela, kojom im je naloženo da obezbijede parking za goste.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240929160952_fa6f51e83ccf39e61dd932f61d0a6bfe9287dc9c196940b8bc3698a66a46d769.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240929160952_fa6f51e83ccf39e61dd932f61d0a6bfe9287dc9c196940b8bc3698a66a46d769" data-rendition-name="original" width="1080" height="1434" loading="lazy" alt="Račun SPC u Regent"> </figure>  Na meniju su bili goveđi tartar biftek sa prepeličjim jajima, majonezom sa renom i brioš pecivom, potom salata od tunjevine sa maslinama, avokadom, čeri paradajzom, miješanom zelenom salatom i domaćim čipsom.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240929160956_146b63b0a83a31404d76b6702564791b7eb5b739632e89585772324f3899ef22.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240929160956_146b63b0a83a31404d76b6702564791b7eb5b739632e89585772324f3899ef22" data-rendition-name="original" width="649" height="194" loading="lazy" alt="Račun SPC u Regent"> </figure>  Potom je poslužena supa od šargarepe sa đumbirom, narandžom, vlašcem i pavlakom, a za glavno jelo je poslužen file brancina sa kremastom palentom, grilovane tikvice i sos od limuna. Za desert su pripremljeni čizkejk od borovnice, kolač od čokolade i narandže bez brašna i sezonsko voće.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240929160956_ad81473f3ba90b948dd0e07b83aaedc6aa57c09332cc972254244ba72cff124f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240929160956_ad81473f3ba90b948dd0e07b83aaedc6aa57c09332cc972254244ba72cff124f" data-rendition-name="original" width="720" height="916" loading="lazy" alt="SPC račun u Regent"> </figure>  Od pića su se, osim crnog i bijelog vina, služili votka, rakija, džin i viski.&nbsp; Ručkom u jednom od najeksluzivnijih hotela na crnogorskom primorju, u rizortu koji je aktuelna vlast najviše osporavala svojim prethodnicima, završena je izborna posjeta Porfirija Perića Crnoj Gori.&nbsp;

Crkva platila 10.500 eura ručak u hotelu Regent

Nezakonito smijenjeni komandir Službe zaštite i spašavanja Glavnog grada Goran Janković uputio je dopis aktuelnoj gradonačenici Podgorice Oliveri Injac dan nakon vanrednih lokalnih izbora, u kom konstatuje da su građani juče rekli svoje, a da ona i njeno rukovođenje gradom neće ostati upamćeni ni po čemu dobrom.
Janković u dopisu, u koji je portal ETV imao uvid, konstatuje da je on ostao duže na fukciji komandira službe zaštite, nego što je ona provela u fotelji gradonačelnice Podgorice.
Komisija za žalbe Vlade Crne Gore dva puta je poništila rješenje Injac o smjeni Gorana Jankovića sa pozicije komandira podgoričke Službe zaštite i spasavanja, a u obrazloženju je navedeno da su nejasni razlozi ovakve odluke gradonačelnice.
- Poštovana, obraćam Vam se ovim putem da vidim da li ste došli danas na posao i kako Vam djeluje ovo sve što su građani rekli o Vama i Vašem radu i rukovođenju. Ipak, na kraju ostade da ćete ipak Vi ostati upamćeni po ničemu dobrom, a posebno ćete ostati upamćeni po dovođenju novog stila života u moju i našu Podgoricu, a to je pacovski kvartovi, titulu najprijavijeg, ili što kazemo mi Podgoričani "najglibavijeg" grada u regionu sa nepotizmom, zloupotrebama, zaposlenjem nepismenih starješina bez uslova, kupovina starih autobusa, saobraćajni haos, uništenje redovnog vodosnadbijevanja i raznim mahinacijama koje će se otkrivati u narednom periodu - naveo je Janković u dopisu upućenom Injac.
Takođe, Janković poručuje da je Injac neznanjem, nestručnošću i njoj znanim stilom rada sa još nekoliko ljudi unizila sve službe i organe grada o čemu su joj, kako ističe, na kraju juče građani rekli sve.&nbsp;
- Ono što treba da Vas zabrinjava jeste materijalna šteta koju ste proizveli lažnim i nezakonitim radnjama u postupku moje smjene gdje su stručna lica do sada utvrdila da šteta prelazi iznos od 25.000 (slovina: dvadeset pet hiljada) eura koje ćete objašnjavati nadležnima na koji način ste ih zloupotrebom položaja otuđili iz budžeta Glavnog grada! Pravda je spora ali dostižna - naglasio je Janković u dopisu.
Janković je upozorio Injac da još nije postupila po nalogu Komisije za žalbe i da pravi enormne troškove za budžet.
- Naravno, posebna tema će biti podnošenje lažnih krivičnih prijava od strane Vas i Slađane Anđušić, jedne od najnepismenijih pravnika u istoriji Crne Gore! | na kraju, ipak, duže ostadoh komandir, nego sto vi bijaste gradonačelnica! U iščekivanju primjene i poštovanje zakona, srdačan pozdrav. Zakoniti komandir Službe zaštite i spašavanja mr Goran Janković - zaključio je on u dopisu.
Janković je u Službu zaštite došao iz Komunalne policije 2019, a u mandatu je bio do 2025. godine. Mandat mu je prestao u oktobru, kada je gradonačelnica Injac donijela rješenje o njegovom razrješenju.
Krajem istog mjeseca, za vršioca dužnosti komandira Službe zaštite Glavnog grada postavljen je Zdravko Blečić.
Upravna inspekcija Ministarstva javne uprave utvrdila je da Blečić ne ispunjava uslove za komandira Službe zaštite i spasavanja i više puta je upozoravala Injac da ukloni nepravilnosti u ovom slučaju, što ona nije uradila.
Takođe, Upravna inspekcija MJU je u aprilu zabranila rad Blečiću, ali je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović mjesec kasnije poništio to rješenje.

Janković poručio Injac: Ipak duže ostadoh komandir nego Vi gradonačelnica

Dobri moji, e ovo je dobro!&nbsp; Imao je Nermin Abdić, kandidat za gradonačelnika Podgorice razloga da se baš tako obrati javnosti nakon što su bili poznati prvi preliminarni rezultati izbornog nadmetanja u Glavnom gradu, poslije informacije da je DPS osvojio 29,9 odsto glasova, odnosno čak 19 mandata. &nbsp; Ne da je dobro, nego je ispalo super-dobro za DPS. Prvi put od avgusta 2020. godine partija koju više ne predvodi Milo Đukanović, ni bilo ko od starijih partijskih kadrova, stranka koju je napustio bivši premijer Duško Marković, partija koju su već dvije godine preuzeli da vode ,,neki novi klinci“ - osjetila je opojni miris izborne pobjede.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240930040956_e33f8f18af9d7f5a3a44417376b03f2f24fd3e3155fbdd4d911459f90af93c4f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240930040956_e33f8f18af9d7f5a3a44417376b03f2f24fd3e3155fbdd4d911459f90af93c4f" data-rendition-name="original" width="1000" height="650" loading="lazy" alt="Nermin Abdić konferencija za medije "> </figure>  Lista dr Abdića osvojila je sedam i po hiljada više, odnosno osam odsto glasova više. od Mujovićeve koalicije PES-Demokrate ili čak desetak odsto više u odnosu na listu srpskih stranaka koje je predvodila nositeljka liste iz Mandićeve NSD, Jelena Bojović Borovinić. Ne samo to: DPS ima tri puta veću podršku od saveza ,,Za bolju Podgoricu“ aktuelnog predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića i bivšeg premijera, lidera Ure Dritana Abazovića.&nbsp; Možda vrhu DPS-a neće lako ići posao formiranja nove uprave Podgorice, moguće čak i da ne uspiju da se dogovore o podjeli kolača vlasti, možda se i nastave stare mantre o tome da DPS nema koalicioni kapacitet, ali niko neće moći osporiti ključnu političku činjenicu - da su ostvarili veliki come back. &nbsp; Stranka kojoj su predviđali sudbinu Dačićevog SPS-a u Srbiji, nakon odlaska Miloševića, partija koja je bila prepoznata po jakom liderstvu Đukanovića, koju su uporno kritikovali da nijesu napravili promjene, čak i kad je izmijenjena čitava rukovodeća struktura, juče je – rezultatima na izborima u Podgorici i Kotoru – pokazala i dokazala da je upravo DPS postala vjesnik političkih promjena u Crnoj Gori.&nbsp; A to je već – promjena političke igre.&nbsp; Visina uzleta opozicionog DPS-a pokazuje svu dubinu pada njihovih političkih oponenata - takozvane postavgustovske većine – saveza partija koje su, sve do jedne, stranke vlasti od konstitusanja Skupštine Crne Gore i formiranja ,,apostolske vlade“ Zdravka Krivokapića.&nbsp; Rekonstruisana Vlada Milojka Spajića izglasana je u crnogorskom parlamentu sa 54 glasa od ukupno 81 poslanika, što će reći da je zadobila povjerenje fantastičnih 66,6 odsto glasova u Skupštini Crne Gore. Više od bilo koje vlade u istoriji crnogorskog višestranačja.&nbsp; Juče, na podgoričkim izborima ta parlametarna većina, koju predvodi lider Nove srpske demokratije Andrija Mandić, trbuhozborac Aleksandra Vučića u Crnoj Gori, doživjela je istinski izborni krah.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240930040956_20af25564687cc47a2dd576e4c7a6aaf39dd66e8326c5456ac271c0163d3a9c7.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240930040956_20af25564687cc47a2dd576e4c7a6aaf39dd66e8326c5456ac271c0163d3a9c7" data-rendition-name="original" width="1000" height="597" loading="lazy" alt='Press koalicije ,,Još jače"'> </figure>  Kad se saberu procenti stranaka nove parlamentarne većine, osvojili su povjerenje svega 43 odsto glasača: PES i Demokrate – 21,8%, ,,Za budućnost Podgorice“ – 20,2% i Bošnjačka stranka – 1,2%. Stranke parlamentarne većine iz državnog parlamenta koje tamo imaju 66,6%, u novom sazivu Skupštine Crne Gore imaće svega 45,76 odsto odborničkih mjesta! Podgorica čini trećinu izbornog tijela u Crnoj Gori, pa je jasno što ove brojke govore: parlamentarna većina na državnom nivou, poslije odmjeravanja snaga u Podgorici, izgubila je politički legitimitet.&nbsp; To ne znači da će Mandić i Spajić pokleknuti. Ne, boriće se da zadrže sve poluge vlasti, nudiće doskorašnjim političkim neprijateljima – Milatoviću i Abazoviću u Podgorici funkcije i sve što treba samo da bi o(p)stala izvršna vlast. Čak i po cijenu da se Spajićeva Vlada još jednom rekonstruiše i da joj se doda još koje ministarstvo, ako treba! To su ti ,,principi“ postavgustovske Crne Gore.&nbsp; Samo, izbori u Podgorici su otkrili novu političku realnost u Crnoj Gori.&nbsp; To su sinoć na svojoj koži osjetili i predsjednik Crne Gore Jakov Milatović i bivši premijer Dritan Abazović. Dakle: Milatović, nosilac pobjedničke liste sa izbora u Podgorici 2022. godine i Abazović, lider Ure koja je osvojila prije dvije godine 6,4 odsto glasova, sada zajednički moraju da budu zadovoljni sa – nešto više od 10 odsto.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024093005090_6dc2ab01715dc38959e6b9734a9e14f58e37c2229d1d88cd6f9120480d9f1a13.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2024093005090_6dc2ab01715dc38959e6b9734a9e14f58e37c2229d1d88cd6f9120480d9f1a13" data-rendition-name="original" width="936" height="582" loading="lazy" alt="Milatović, Rakčević i Abazović na konferenciji za medije"> </figure>  Sinoć je Milatović dobrano narušio i vlastiti politički legitimitet. Čovjek koji je bio najzaslužniji da Pokret ,,Evropa sad“ osvoji najviše glasova na lokalnim izborima 2022, godine, mladi političar koji je na predsjedničkim izborima ,,svrgnuo“ starog političkog vuka Mila Đukanovića, svoje ime je stavio kao zaštitni znak koalicije u Podgorici.&nbsp; Zato je sada u ozbiljnom problemu gubljenja vlastitog političkog legitimiteta.&nbsp; Istini za volju, njegov ,,Pokret za Podgoricu“, kojem je ustupio predsjedničko ime liste, sada će biti – tas na vagi. Izgleda primamljivo, ali za predsjednika Milatovića koji je na predsjedničkim izborima osvojio 60 odsto glasova svih građana, ipak je sve to – ponižavajuće.&nbsp; I stavlja predsjednika pred težak izbor. Milatoviću i Abazoviću primamljiva ponuda već je stigla od Mujovićevog bloka, ali su upravo zbog toga na mukama. Ako se vrate u ,,zagrljaj“ Spajića i Mandića - pokazaće da su neprincipijelni kalkulanti; ukoliko prihvate poziv DPS-a sa kojim su srušili prethodnu vlast u Podgorici – biće optuženi da su izdali ,,principe avgustovske večine“. A što reći za savez PES-a i Demokrata? Lideri ove dvije stranke su i nosioci najznačajnijih pozicija u izvršnoj vlasti: Milojko Spajić je premijer, njegov partijski drug i ministar Mujović je nosilac liste, dok je Aleksa Bečić potpredsjednik Vlade i kontroliše sektor bezbjednosti, a njegov partijski funkcioner Danilo Šaranović ministar unutrašnjih poslova, zadužen je za provjeru biračkih spiskova, ali i kontrolu granica.&nbsp; Iako su koristili položaje za funkcionersku kampanju, premda su uložili najviše u propagiranje koalicije na društvenim mrežama, teško da u PES-u i Demokratama mogu biti zadovoljni sinoćnjim rezultatom. Osim što će najvjerovatnije izgubiti mogućnost da kandiduju svog čovjeka za gradonačelnika Podgorice, moraće dobro da razmisle kako da zaustave pad političkog rejtinga.&nbsp; Jer, postizborna matematika govori o sunovratu njihove popularnosti. Prije dvije godine PES i Demokrate, ako saberemo njihove pojedinačne rezultate, osvojili su skoro 32 odsto glasova. Sinoć su se zaustavili na 21,8 odsto, što znači da su izgubili - trećinu glasova.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024093005090_22526bd77c140ff712cc6fa93985312e5bdf9cdacfd7215a370defd35d2918f2.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2024093005090_22526bd77c140ff712cc6fa93985312e5bdf9cdacfd7215a370defd35d2918f2" data-rendition-name="original" width="1000" height="748" loading="lazy" alt='Konferencija za medije ,,Za budućnost Podgorice"'> </figure>  Naravno to nije smetalo ni Spajiću ni Bečiću da šalju optimističke poruke, da govore o pobjedi, iako će sada biti potpuno zavisni od koalicije Andrije Mandića i Milana Kneževića.&nbsp; I svi će, tobože, brinuti da se nastavi očuvanje avgustovske većine. Samo što ta ,,avgustovska većina“ odavno, još od rekonstrukcije Vlade Milojka Spajića, ne postoji, jer su u srpsko kolo u međuvremenu uletjeli Ibrahimovićeva Bošnjačka stranka i Đeljošajeva Albanska alternativa. &nbsp; Ali, baš je to istinska slika današnje Crne Gore. Preciznije: vlasti u današnjoj Crnoj Gori. Iako su pretrpjeli poraz na lokalnim izborima, mada opozicija ima većinu, lideri stranaka parlamentarne većine glumili su sinoć pobjednike, sve u nadi da će nastaviti kao da se ništa značajnije nije dogodilo. Samo je falilo još da Dritan Abazović ponovi svoj usklik da je ,,ovo Crna Gora na koju se morate navići“.&nbsp; No, nakon izbora u Podgorici i Kotoru čini se da dolazi do promjena. Ne samo što je pokret ,,Preokret“ konačno ušao u parlament Podgorice, već zato što su građani odlučili da naprave politički preokret. Uspon DPS-a, Evropskog saveza i ulazak novih građanskih stranaka u parlament Glavnog grada pokazuje da dolazi do promjene političke igre.&nbsp; To je nova realnost na koju će morati da obrate pažnju Mandić, Spajić i ostala ekipa na vlasti: od 29. septembra mnogo toga će se mijenjati u Crnoj Gori. &nbsp;&nbsp;