Izložba fotografija jednog od pionira crnogorske i jugoslovenske fotografije XX vijeka Milana Pešića „Trag u vremenu“, biće otvorena u utorak, 25. novembra, u 12 časova, u Crnogorskoj galeriji umjetnosti „Miodrag Dado Đurić“ na Cetinju.
Postavka obuhvata radove iz svih faza njegovog višedecenijskog stvaralaštva – od dokumentarnih snimaka posljeratne obnove, do antologijskih portreta crnogorskih gorštaka i pejzaža koji svjedoče o nestajućem svijetu tradicije i prirode, saopšteno je iz Narodnog muzeja Crne Gore.&nbsp;
- Izložba pruža uvid u Pešićev izuzetno bogat opus, koji broji više od 150 hiljada snimaka i otkriva njegovu jedinstvenu sposobnost da poveže dokumentarnu preciznost sa dubokim humanističkim osjećajem za ljude i prostor. Kao autor koji je fotografijom bilježio društvene i kulturne promjene Crne Gore i Jugoslavije tokom druge polovine XX vijeka, ostavio je neizbrisiv trag u razvoju naše vizuelne kulture.
Njegove fotografije bilježe promjene u crnogorskom društvu poslije rata, a prepoznatljiv je po reportažnoj i dokumentarnoj fotografiji, realističnim portretima, kao i lirskim prizorima prirode. Fotografisao je ljude težake, stočare, ribare, planince i primorce, nomade i slučajne prolaznike, puteve i bespuća Crne Gore. Kroz njihove portrete prenosio je karakter ljudi karakterističan za naše podneblje. Prvi je pronio kameru kroz kanjon Nevidio, vrebao je sumrake i zalaske sunca na plažama i dočekivao zore u durmitorskim snjegovima da uhvati čudesnu igru sjenki na netaknutoj bjelini. Gotovo da nema mjesta u Crnoj Gori, u koje za 60 godina stvaralačkog rada, nije kročila njegova noga i vidjelo njegovo oko.
Predstavljeni materijal potiče iz arhive Biroa za odnose sa javnošću Vlade Crne Gore, gdje se čuva više od šest hiljada negativa i kontakt kopija, otkupljenih od autora početkom osamdesetih godina. Zahvaljujući saradnji između Narodnog muzeja i Vlade Crne Gore, fotografije su digitalno obrađene i prilagođene savremenim muzejskim standardima. Ovaj fotografski fond biće trajno pohranjen u Narodnom muzeju, kao dragocjeni segment kulturnog nasljeđa Crne Gore - navode iz Muzeja.&nbsp;
Milan Pešić je rođen 1924. godine pod Crnom Stranom ispod Zagarača kod Danilovgrada.
Bio je učesnik Narodnooslobodilačke borbe.
- Ušao je u svijet fotografije 1945. godine i u njemu ostao do 2009. Bio je jedan od osnivača foto-kluba ,,Titograd“ (1947), a ubrzo zatim i Foto-kino saveza Crne Gore, koji je sve do kraja sedamdesetih okupljao profesionalce i amatere, dopisnik „Filmskih novosti“ iz Slovenije (1950–1951), samostalni reporter ,,Pobjede“ (1954–1961), samostalni dopisnik RTB za Crnu Goru, Sandžak i Dubrovnik (1961–1987).
Dobitnik je više nagrada i priznanja - dvije Trinaestojulske nagrade (1962, 1965), Internacionalni majstor umjetničke fotografije (1971), Majstor fotografije FSJ (1993), nagrade FSJ za životno djelo (1993). Umro je 2009. godine.
Izložba je kustoski projekat istoričarke umjetnosti Mirjane Dabović Pejović, a trajaće do 25. decembra - zaključuju u saopštenju.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Kultura

U utorak otvaranje izložbe fotografija „Trag u vremenu“

Predstava „Šćeri moja“, po tekstu Maje Todorović, u adaptaciji i režiji Ane Vukotić, biće izvedena sjutra (subota, 22. novembar) u 20 sati na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta, uz obezbijeđen engleski titl.
Drama „Šćeri moja“ u središte postavlja položaj žene u savremenom društvu i odnos prema ženskom djetetu, kroz istorijski okvir koji otvara prostor za univerzalna pitanja rodne ravnopravnosti. Priča prati odrastanje knjeginje Zorke Petrović – od djevojčice koja se igra loptom, do odrasle žene udate za Petra I Karađorđevića. Kroz njen razvoj, predstava oslikava društvo u kojem, uprkos istorijskom odmaku, žene i dalje nijesu ravnopravno tretirane.
Uloge tumače: Vanja Jovićević, Mirko Vlahović, Varja Đukić, Slavko Kalezić, Dušan Kovačević, Goran Vujović, Jovan Dabović, Slobodan Marunović, Danilo Čelebić, Zoran Vujović i Mišo Obradović.
Autorski tim čine: scenograf Aleksandar Vukotić, kostimograf Leo Kulaš, asistentkinja kostimografa Lina Leković, kompozitor Aleksandar Radunović Popaj, koreografkinja Sonja Vukićević, saradnik na dramaturgiji Balša Poček, a izvršna producentkinja je Nela Otašević.
Drama „Šćeri moja“ nagrađena je kao najbolji savremeni domaći dramski tekst na konkursu Crnogorskog narodnog pozorišta, a premijerno je izvedena 17. maja 2016. godine.
Ulaznice su dostupne na sajtu www.cnp.me
&nbsp;i na biletarnici pozorišta. Publika sve informacije o aktuelnim programima može pratiti i putem zvaničnih Facebook, Instagram i Viber kanala CNP-a.
Repertoari Crnogorskog narodnog pozorišta dostupni su i na svim letovima nacionalne avio-kompanije Air Montenegro.

1250x600

1084x550

CNP: „Šćeri moja“ sjutra na Velikoj sceni

Mladi crnogorski pijanista i stipendista Fondacije Miloš Karadaglić, Simo Šišević, nastupio je 18. i 20. novembra u Centru za kulturu Berane i Kraljevskom pozorištu Zetski dom na Cetinju.
Šišević se beranskoj i cetinjskoj publici predstavio djelima Franca Šuberta (Mađarska melodija), Nikolaja Karloviča Metnera (Bajka op. 26, br. 3), Bele Bartoka (Rumunski ples op. 8, br. 1), Vasilija Mokranjca (Tema i varijacije), Manuela de Falje (Obredni ples vatre iz baleta – Ljubav čarobnica), Federika Mompoua (Pjesma i igra br. 8, 6 i 3), Isaka Albeniza (Tango u aranžmanu Leopolda Godovskog) i Ferenca Lista (Poloneza br. 2).
Program koji je Šišević izveo pažljivo je koncipiran oko ideje folklora kao univerzalnog izvorišta čiji se odjeci prepoznaju u različitim muzičkim tradicijama. Iako pripadaju različitim estetikama i kulturnim prostorima, djela ujedinjuje oslanjanje na narodne motive – od španskog, preko rumunskog i mađarskog folklora, do slovenskih muzičkih idioma.
Kroz interpretaciju koja spaja mladalačku svježinu i tehničku zrelost, Šišević je publici pokazao na koji način kompozitori iz različitih kulturnih sredina unose duh narodne muzike u klasičnu formu, stvarajući harmoničan muzički dijalog tradicije i klasičnog izraza. Upravo ta veza dala je koncertima posebnu toplinu i dodatno naglasila Šiševićevu umjetničku radoznalost.
Koncerti su organizovani u saradnji sa Fondacijom Miloš Karadaglić, koja je Šiševiću dodijelila stipendiju za školovanje iz oblasti klasične muzike na međunarodnom konkursu Fondacije za 2024/2025. godinu, realizovanom u saradnji sa partnerima Adriatic Marinas (Porto Montenegro), One Crna Gora i Elektroprivredom Crne Gore.
Šišević, kako je kazao, nosi divne utiske sa svojih prvih nastupa u Beranama i na Cetinju, te iako je u oba grada izvodio isti repertoar, različiti ambijenti i energija publike učinili su da svaki koncert djeluje jedinstveno.
– Prisutni su reagovali odlično, što je najvažnije za mene kao umjetnika. Bez lažne skromnosti, vjerujem da sam uspio u namjeri da doprem do srca publike i to mi je najveća sreća – divna lica koja sam vidio nakon koncerta. Želio bih da izrazim svoju zahvalnost na podršci koju dobijam od Fondacije. Svjestan sam da je ta podrška neizmjerna i zaista mi je drago što sam dio zajednice mladih umjetnika koji su njeni stipendisti – naveo je.
Direktorica Centra za kulturu Berane Tamara Kenjić istakla je da je ponosna što je ta ustanova kulture, ali i grad Berane, mjesto gdje mladi umjetnici dobijaju svoju šansu.
– Veliko nam je zadovoljstvo što smo imali priliku da ugostimo Sima Šiševića, mladog pijanistu koji već sada zauzima posebno mjesto na muzičkoj sceni Crne Gore. Zahvalni smo i Fondaciji Miloš Karadaglić na saradnji, kao i njihovoj posvećenosti razvoju mladih umjetnika. Uvjereni smo da zajedničkim naporima doprinosimo unapređenju kulturne ponude i stvaramo nove prilike za mlade muzičare – poručila je.
Direktor Zetskog doma Luka Radović rekao je da Šiševićev nastup predstavlja kontinuitet saradnje te kulturne ustanove i Fondacije Miloš Karadaglić, ali i potvrdu njihove zajedničke posvećenosti razvoju i afirmaciji muzičke umjetnosti.
– Ovaj program dodatno učvršćuje partnerstvo dvije institucije koje svojim djelovanjem podižu standard kulturne ponude u Crnoj Gori. Koncert je donio pažljivo odabran repertoar koji ističe Šiševićevu virtuoznost – kombinaciju klasičnih djela i savremenih kompozicija koje naglašavaju interpretativnu širinu mladog umjetnika – dodao je Radović.
Iz Fondacije Miloš Karadaglić izrazili su veliko zadovoljstvo nastupima njihovog stipendiste i istakli da je Šišević još jednom potvrdio da Crna Gora ima izuzetnog mladog umjetnika na kojeg može biti ponosna.
– Simo je umjetnik koji u interpretaciji spaja promišljen intelektualni pristup sa prirodnim emotivnim doživljajem muzike. Taj sklad mu omogućava da i složen muzički materijal prenese publici jasno, muzikalno i sa senzibilitetom karakterističnim za istinski nadarene mlade talente – poručili su iz Fondacije.
Iz Fondacije su naglasili da je jedna od njihovih aktivnosti i povezivanje mladih stipendista sa ustanovama kulture i kulturnim djelatnicima u Crnoj Gori, posebno na početku njihovih karijera.
– Zato nam je bilo naročito zadovoljstvo da sarađujemo sa Centrom za kulturu Berane i Zetskim domom. Vjerujemo da ovakvi susreti otvaraju nove prilike i grade stabilnu mrežu podrške mladim umjetnicima. Naša namjera je da ovu saradnju nastavimo i širimo i u godinama koje su pred nama – poručili su iz Fondacije.

Folklor kao nit koja prožima Šiševićev repertoar

Predstava „Ljubaf”, nastala u produkciji beogradskog Yugoarta, biće izvedena u nedjelju, 23. novembra, u 20 časova, u sali DODEST Kulturno-informativnog centra „Budo Tomović“, u okviru desete Manifestacije kamernih dramskih ostvarenja – MAKADO.
U glumačkoj postavi su Elizabeta Đorevska, Branislav Zeremski i Dubravko Jovanović.
Ovo scensko ostvarenje bavi se složenim ljudskim odnosima i pokreće niz pitanja o smislu i potrazi za ljubavlju: šta ona zapravo jeste, kako je pronaći, i kako je sačuvati u vremenu koje često izgleda postavljeno naopačke? Radnja prati dvojicu školskih drugova koji se, nakon godina razdvojenosti, slučajno sreću u dramatičnom trenutku – kada jedan od njih pokušava da skoči u rijeku. Njihov susret postaje prekretnica: spašavajući jedan drugoga, pronalaze način da se suoče sa sopstvenim problemima i ponovo uhvate korak sa životom.
Organizatori su saopštili da su ulaznice za predstavu rasprodate.

Predstava „Ljubaf” u KIC-u: Kako sačuvati ljubav u svijetu koji često djeluje potpuno izvrnut?

Kulturno-informativni centar „Budo Tomović“, povodom 60 godina postojanja, organizuje foto-dokumentarnu izložbu „Fuzija izraza“ koja će moći da se pogleda od 24. novembra do 8. decembra.&nbsp; Izložba „Fuzija izraza“ donosi pregled bogatog i raznovrsnog stvaralačkog opusa ustanove, nudeći posjetiocima uvid u kontinuitet i razvoj likovnog, književnog i filmskog programa.&nbsp; - Riječ je o postavci koja svjedoči o značajnim likovnim susretima, književnim programima, festivalima, filmskim projekcijama i autorsko-tematskim ciklusima koje je KIC realizovao tokom posljednjih šest decenija. Poseban segment čine rijetko viđeni i do sada neobjavljeni materijali iz arhive, koji na autentičan način oslikavaju razvoj KIC-a „Budo Tomović”. Postavka suštinski otkriva širinu i raznovrsnost programskih aktivnosti, potvrđujući iznova da je KIC mjesto na kojem se prepliću i promovišu različiti umjetnički izrazi - saopšteno je iz KIC-a. Autor izložbe je Damir Murseljević, grafički dizajner u KIC-u „Budo Tomović”.&nbsp; Tokom šest decenija rada, KIC „Budo Tomović” je kroz brojne programske segmente njegovao raznovrsne i međusobno povezane umjetničke prakse. Likovni programi afirmisali su umjetnike različitih senzibiliteta, književni segment bio je mjesto susreta najznačajnijih pisaca i promovisanja novih književnih poetika, dok je filmski program kroz cikluse, projekcije i festivale, publici pružao uvid u savremena kretanja sedme umjetnosti.&nbsp; Posebnu pažnju KIC je uvijek posvećivao i mladim stvaraocima, otvarajući prostor za nove stvaralačke pravce, autorske koncepte i savremene oblike umjetničkog izražavanja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251121111112_868805eda97cf7ee6bac7251b38c0b133f9f29502d42f5e7483b092b265ae7bb.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251121111112_868805eda97cf7ee6bac7251b38c0b133f9f29502d42f5e7483b092b265ae7bb" data-rendition-name="original" width="3851" height="2703" loading="lazy" alt="Foto-dokumentarna izložba „Fuzija izraza”"> </figure>  Izložba „Fuzija izraza“ je i svojevrsni omaž generacijama umjetnika, autora i stvaralaca koji su u KIC-u pronalazili prostor inspiracije, istraživanja i slobodnog umjetničkog izraza.&nbsp; - Kroz bogat arhivski materijal, ljubitelji umjetnosti imaće priliku da se podsjete ključnih trenutaka koji svjedoče o razvoju jedne od najznačajnijih kulturnih institucija Glavnog grada - navedeno je u saopštenju za javnost. U okviru izložbe biće predstavljene fotografije, posteri, novinski članci i programski flajeri iz arhive KIC-a, kao i fotografije čiji autori su Momir Matović i Damir Murseljević. Dio materijala za izložbu ustupili su Nacionalna biblioteka Crne Gore „Đurđe Crnojević“ i Državni arhiv Crne Gore - arhivski odsjek Podgorica (iz fonda NJU ,,Tribina’’).

Foto-dokumentarna izložba „Fuzija izraza” u KIC-u „Budo Tomović“

Tribina „Njegoš i italijanska kultura“ koju je organizovala Matica crnogorska Ogranak Nikšić kao dio novembarskog obilježavanja Njegoševog dana, praznika crnogorske kulture, održana je sinoć u Nikšiću. Na tribini je govorila prof. dr Vesna Kilibarda koja je decenijama proučavala Njegoševe veze s italijanskom kulturom. Program je moderirala predsjednica nikšićkog Ogranka Matice crnogorske Jasmina Nikčević.&nbsp;
Kad se govori o korpusu tema koje se mogu nasloviti kao što je naslovljena i tribina, i jedna njena knjiga, onda se tu misli na dva komplementarna segmenta, istakla je Kilibarda.&nbsp;
– Jedan je Njegoševo poznavanje italijanskog jezika, Njegoševa veoma bogata biblioteka u kojoj je do danas sačuvano oko pedesetak knjiga na italijanskom jeziku i nekoliko časopisa, i govori se u tom korpusu i o jednom naučnom pitanju koje je šezdesetak godina bilo prisutno u jugoslovenskoj njegošologiji i zatvoreno je, a ticalo se uticaja „Božanstvene komedije“ najčuvenijeg djela najvećeg italijanskog pjesnika Dantea Aligijerija na Njegošev religiozno-filozofski spjev „Luča mikrokozma“ – rekla je Kilibarda.
Ona je dodala da tom korpusu pripada i Njegoševo neposredno poznavanje Italije, njegovi boravci na teritoriji današnje Italije.&nbsp;
– Njegoš je kao raskrsnicu svojih puteva imao Trst grad koji je bio dominantno italijanske kulture bez obzira što je u to vrijeme pripadao Habsburškoj monarhiji – rekla je Kilibarda.
Ona je istakla da je, mapirajući njegova kretanja, izračunala da je Njegoš u Trstu boravio petnaestak puta, tri puta u Veneciji gdje je istraživao građu za djelo „Lažni car Šćepan Mali“ u Venecijanskom državnom arhivu i konačno u zadnjoj godini života dva puta je prošao kroz Veneciju na putu za Napulj gdje je u posljednjoj godini boravio tri mjeseca. Dva puta je odatle išao u Rim.&nbsp;
Kad je u pitanju odnos italijanske kulture prema Njegošu, jedno od prvih svjedočanstava koje je predstavilo Njegoša na stranom jeziku je putopis Bartolomea Bjazoleta, botaničara koji je u pratnji saksonskog kralja Fridriha II došao na Cetinje u maju 1838. godine i tu zatekao mladog Njegoša.
– &nbsp;Iako su oni putovali i kroz Dalmaciju i Istru, epizoda o Crnoj Gori je najzanimljivija jer su se suočili sa njima nepoznatim svijetom o kome je austrijska štampa pisala vrlo loše u smislu da je riječ o varvarskom narodu<s> </s>– rekla je Kilibarda.
Ona je dodala da je to bila prva posjeta jednog suverena Crnoj Gori.&nbsp;
– Oni su tu bili dva dana i jednu noć i Njegoš se tu pokazao kao dostojanstven domaćin. Pokazao im je rustikalni dio Crne Gore ali je zabilježeno i da je tokom večere u manastiru, jer se Biljarda tek gradila, bila ponuda i sladoleda i francuskog šampanjca i svi su bili fascinirani knjigama njegove bibliotelke, tomovima francuske enciklopedije – objasnila je Kilibarda.&nbsp;
Na tribini je bilo riječi i o tome kako je Njegoš postao književni lik u djelima italijanske književnosti, ali i o njegovoj tršćanskoj pjesmi i prevodiocima njegovih djela na italijanski jezik.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DBMXUiyFgBHE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Njegoš kao snažna veza crnogorske i italijanske kulture

Predstava „Predmet Medeja“, nastala u koprodukciji Crnogorskog narodnog pozorišta i Kulturnog centra Bar, biće izvedena večeras u 20 sati u Nikšićkom pozorištu, u okviru takmičarske selekcije 21. Međunarodnog festivala glumca.
Odlukom selektora Miloša Latinovića, u ovogodišnjem takmičarskom programu nalazi se pet predstava. Pored CNP-a, publici su se predstavila i Srpsko narodno pozorište iz Novog Sada, Hrvatsko narodno kazalište iz Varaždina, Narodno pozorište Sarajevo i Scena MESS, kao i Zvezdara teatar iz Beograda.
Festival, koji se održava pod sloganom „Svako je sjena sebe samoga“, počeo je 16. novembra, a završava se sjutra veče dodjelom nagrada i kabareom „Dobra stara vremena“ u čast nagrađenih.
„Predmet Medeja“ donosi savremen, gotovo forenzički pogled na Euripidovu junakinju, otvarajući pitanja krivice, nasilja i granica ćutanja unutar intimnih odnosa i društvenih očekivanja.
Uloge tumače: Nada Vukčević, prvakinja drame CNP-a, Jovan Dabović, Luka Stanković, Ivona Raković i Jelena V. Đukić.
Režiju potpisuje Diego de Brea, koji je zadužen i za idejno rješenje i dizajn svjetla (uz Dejana Kalezića i Sretena Miloševića). Dramaturškinja je Kata Đarmati, kostimografkinja Lina Leković, dok su asistenti Sergej Pavlović i Maša Mirković. Obradu zvuka potpisuje Filip Radević, video i foto materijal Duško Miljanić i Vukša Vujošević, za scenski govor zadužena je Dubravka Drakić, a izvršni producent je Danilo Milatović.

CNP: „Predmet Medeja“ večeras na Međunarodnom festivalu glumca u Nikšiću

Novi album je ultra optimističan, zbog vremena u kome se živi, a koje je specifično na sve moguće načine, pa se trudi da kroz muziku koju stvara i predstavlja prenese maksimalnu dozu optimizma – rekao je u emisiji Srećan dan, na Televiziji E, Nenad Knežević Knez.
Izlazi jedna po jedna, kaže Knez, pjesma sa novog albuma, na kojem je puno dobrih pjesama, a u emisiji Srećan dan predstavio je pjesmu Viva la vida.
Kaže da je pjesma namijenjena svim ljudima koji su željni funk-a, disco muzike i atmosfere koja je vladala devedesetih godina u zvuku.
– Cijeli je album tako koncipiran, sve pjesme su u tom nekom maniru. Tekst je radio Zlatko Jovović, čovjek koji je radio Tina bambina i mnoge moje pjesme još od prvog albuma pa nadalje. Inače je taj album meni izuzetno drag, radio sam na njemu skoro tri godine i onako temeljno za svaku riječ, za svaki gruv, za svaku harmoniju, obraćao sam pažnju oko svih tih detalja – rekao je Knez.
Kaže da je dostupno puno sadržaja i mreža, pa nije siguran koliko pjesme mogu doprijeti do publike na pravi način, iako on, kako kaže, vjeruje u to što radi i daje sve od sebe da zazvuči onako kako je zamislio.
– Zamislio sam da se primaknem, koliko je moguće u ovim uslovima, nekoj produkciji koju rade ljudi na Zapadu i u tome mi je najviše pomogao producent Darko Juranović (D’Knock) iz Zagreba, koga ljudi pamte iz grupe ET, koji je dugo radio preko. Dugo sam tragao za tim producentom da bih dobio taj zvuk i dobio sam ga – istakao je Knez.
Kaže da je sjajna ekipa radila na cijelom albumu, a spot za pjesmu Viva la vida radio je Mario Noyz iz grupe Who See, a u spotu su uklopljeni i detalji sa Havaja.
Dodaje da se muzika potpuno promijenila u odnosu na prethodne decenije, dok upliv vještačke inteligencije u muziku nudi toliko dobre programe da, kako kaže, potpuno fascinira korisnika.
– To su nevjerovatni softveri koji dobro rade, ali se čini da muzika gubi dušu. Isto tako je u tim studijima postalo mnogo dosadno, ljudi sada mogu instalirati studio bilo gdje, u svojoj sobi, u hotelu, dovoljno je da imaš laptop, neki kvalitetan mikrofon i možeš da radiš neku svoju muziku. I onda je baš došlo do neke hiperprodukcije, a mislim da sam negdje naišao podatak da se objavi 50 i nešto pjesama samo na Balkanu, a koliko je toga u nekim svjetskim okvirima – nevjerovatno – zaključio je Knez.

Knez: Vjerujem u to što radim i dajem sve od sebe da zvuči onako kako sam ja zamislio

Turski film “Buğday Tanesi – Zrno pšenice” biće prikazan u subotu, 22. novembra, u 16:15 sati u Velikoj sali KIC-a “Budo Tomović” u Podgorici.
Projekciju organizuje Institut Yunus Emre, uz podršku ambasade Republike Turske u saradnji sa podgoričkim KIC-om.
Film opisuje rano djetinjstvo i kasniji život glavnog lika Serkana Bajrama, poslanika u Velikoj Narodnoj Skupštini Republike Turske. Radnja filma opisuje nesrećan događaj tokom njegovog djetinjstva i njegov kasniji angažman za osobe sa invaliditetom.&nbsp;
Autor filma je upravo Serkan Bajram, koji će i prisustvovati projekciji filma.
Ulaz je slobodan.

„Zrno pšenice“: Priča turskog poslanika Serkana Bajrama u KIC-u, pred podgoričku publiku stiže i autor

Uloga Karmen povjerena je balerini iz Japana Mariki Kobajaši, što je privilegija za Baletski ansambl, a riječ je o balerini sa iskustvom i odličnom karijerom, dok Don Hosea igra kolumbijski baletski igrač Huan Esteban, a tu su još i igrači iz Grčke, Italije, Španije, Brazila, te je atmosfera divna i bez konkurencije kakva zna da bude u svijetu baleta – rekla je u emisiji Srećan dan, na Televiziji E, članica Baletskog ansambla Tijana Dragović.
Premijera baleta Karmen svita u produkciji Baletskog ansambla Muzičkog centra Crne Gore zakazana je za petak, 21. novembar, na Velikoj sceni Muzičkog centra Crne Gore, sa početkom u 20 sati.
Tri dana je do premijere baleta Karmen svita, kaže Dragović, ali još uvijek nema vremena i mjesta za tremu, jer su – kako kaže – u procesu sklapanja završnih slika.
Reprizno izvođenje baleta zakazano je za subotu, dan kasnije, a Dragović kaže da je uvijek bolje imati reprizna igranja – što ih je više, to se baletski igrači osjećaju slobodnije i, kako navodi, prijatnije.
– Svaki izlazak na scenu je donekle drugačiji, uvijek hoćete nešto novo da iskusite, kako karakterno, tako i tehnički i igrački, ali premijera je nešto što je posebno, poseban osjećaj kad prvi put iznesete nešto pred publiku, tako da jeste posebna i drugačija premijera, ali je uvijek potrebno imati više igranja da bi se sam baletski igrač osjećao sigurnije u toj ulozi – rekla je Dragović.
Karmen svita donosi adaptaciju čuvene Bizeove opere Karmen, pričajući strastvenu priču o nesputanoj, izazovnoj Karmen – simbolu slobode i sudbine koja se ne može izbjeći.
– Karmen jeste ta ženska figura koja se konstantno bori za slobodu, žudnja za slobodom, kako društvenom, emotivnom, ličnom, ljubavnom, uvijek je u toj nekoj borbi i to je žena koja prosto ne da na sebe i uvijek je sama sebi na prvom mjestu i ne želi da živi ukalupljena u sistemu, pa i ako na kraju ima posljedice svega toga i završava tragično. S druge strane imamo lika, Don Hose, koji je predstavljen kao vojnik i on predstavlja suprotnog lika – koji je dosta tradicionalan, konzervativan, malo skučenih vidika – iako pokušava da se prilagodi i pristane na iskušenja koja mu Karmen konstantno daje, ipak se vraća u tu neku svoju formu, a sama priča završava tragično zbog Karmen – zaključila je Dragović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DumgRqKCQd18&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Dragović: Karmen je simbol žudnje za slobodom, kako ličnom i emotivnom, tako i društvenom

Ako Ukrajina odbaci američki plan, ruska vojska okupiraće još više njenih teritorija - poručio je večeras ruski predsjednik Vladimir Putin.
On je kazao da "Ukrajina i njeni evropski saveznici i dalje imaju iluzije o ruskom strateškom porazu".
- Informisali smo do detalja sve naše prijatelje i partnere, uključujući Kinu, Indiju, Sjevernu Koreju, Južnu Afriku, Brazil i mnoge druge države o ovim pitanjima - naveo je on.
Naglasio je da svaka od tih država podržava potencijalni sporazum o primirju.

Putin: Osvojićemo još više njihovih teritorija ako Ukrajina odbaci američki plan

Centralna izborna komisija (CIK) Kosova je danas utvrdila rokove za radnje koje će preduzeti u okviru priprema vanrednih parlamentarnih izbora, zakazanih za 28. decembar. Predizborna kampanja počinje 17. decembra i traje do 28. decembra u 6.59, odlučeno je na sjednici CIK-a, prenosi Beta.
Do 24. novembra će donijeti odluku o određivanju limita za troškove izborne kampanje, dok rok za izjavu političkih stranaka o izborima, kroz koalicije, počinje 24. novembra i završava se 30. novembra.
Rok za podnošenje prijave političkih subjekata za sertifikaciju za učešće na izborima počinje 24. novembra i završava se 30. novembra.
Po CIK-u rok za dostavljanje liste kandidata sertifikovanih političkih subjekata je od 24. novembra i završava se 7. decembra.
Za 8. decembar je zakazano izvlačenje redosljeda političkih subjekata na glasačkom listiću, dok će se opštinske izborne komisije imenovati 26. novembra.
CIK objavljuje, kako je navedeno, listu biračkih centara 25. novembra a istog dana objavljuje i listu opštinskih centara za brojanje.
Period za promjenu biračkog centra počinje 26. novembra i završava se 6. decembra dok se period za žalbe na nepravilnosti u biračkom spisku i za potvrdu počinje 26. novembra i završava se 6. decembra.
Period za prijavu registrovanih birača van Kosova počinje 26. novembra i završava se 6. decembra a 10. decembra se sertifikuje birački spisak unutar i van Kosova.
Period glasanja poštom počinje 12. decembra i završava se 27. decembra.
Period za registraciju birača sa posebnim potrebama počinje 11. decembra i završava se 21. decembra.
Imenovanje savjeta biračkih mjesta na Kosovu biće najkasnije do 16. decembra a imenovanje istih savjeta u diplomatskim predstavništvima biće najkasnije do 16. decembra,
Rok za prijavu akreditacije posmatrača počinje 5. decembra i završava se 20. decembra.

CIK Kosova utvrdio rokove za organizovanje vanrednih parlamentarnih izbora

Članovi benda Neonoen postali su novi ambasadori Fondacije „Budi human”, čime su svoju umjetnost i javni uticaj stavili u službu humanosti. Oni su naši gosti tim povodom kao I osnivač Fondacije Goran Jovanović. 
Nakon 27 rasprodatih koncerata širom regiona i Evrope, legendarni bend “Bijelo dugme” stiže i u Podgoricu, u jedinstvenom spoju rokenrola i velikog filharmonijskog orkestra. A naš gost biće čovjek koji je dio tog zvuka, Ognjan Radivojević, muzičar i umjetnik čija je karijera obilježila jedno vrijeme, ali traje i danas jednako snažno.
Ove subote panelistkinje su tri crnogorske fotografkinje Maja Grzunov, Marija Stanković i Marija Brajović koje će govoriti o izboru profesije, o viziji, prepoznatljivosti, ličnom pečatu, emociji, izazovima, ulaganjima, odnos sa muškim kolegama, estetici, zahtjevima tržišta…
Emisiju Jutro sa Majom gledajte na Televiziji E vikendom u devet sati.

Jutro sa Majom: Gosti Ognjan Radivojević, članovi benda Neonoen...

K.V. (76) stradao je u udesu koji se večeras desio iznad Petrovca - saopšteno je Portalu ETV iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije (OKC).
Oni su nam ranije kazali da je u saobraćajnoj nezgodi, u kojoj su učestvovala tri vozila, povrijeđeno više osoba. Nijesu imali više informacija o stepenu njihovih povreda.
Udes se desio oko 19.45 sati
Saobraćaj je u prekidu zbog vršenja uviđaja.

Jedna osoba stradala u udesu iznad Petrovca

Slučaj mlade Podgoričanke koja skoro godinu odbija da preda kćerku bivšem suprugu, jer je on, kako tvrdi, fizički zlostavljao kada je posljednji put bila kod njega, otvorio je brojna pitanja razumijevanja, znanja i poštovanja međunarodnih konvencija o pravima i zaštiti majke i đeteta, kako pravosudnih institucija, tako i službi zaduženih za praćenje sprovođenja sudskih odluka i njihovog uticaja na psihičko i mentalno zdravlje đeteta. &nbsp; Pogotovo je upitno njihovo razumijevanja dječijih prava u svjetlu činjenice da uporno insistiraju da prinude djevojčicu da boravi kod oca, iako ona to odbija, a išli su dotle da je majka po nalogu suda u oktobru završila u zatvoru, iako je tada bila u sedmom mjesecu rizične trudnoće, zbog odbijanja da preda dijete. Poslije desetak dana puštena je na slobodu po odluci Ministarstva pravde. <h2>INSTITUCIONALNO NASILJE</h2> Dok je bila u zatvoru institucije su u dva navrata probale da predaju djevojčicu ocu, ali oba puta bezuspješno, jer je ona odbila da ide sa njim. Jedan od izvršitelja prijetio je tada babi djevojčice da će im se „obiti o glavu“ što dijete neće da ide kod oca, a predlagao joj je i da je ostavi i pobjegne, kako bi je oni predali ocu?! Te detalje Portalu ETV prenijela je porodica mlade Podgoričanke. A onda je 30. oktobra Služba za djecu i mlade Centra za socijalni rad dostavila Osnovnom sudu u Podgorici nalaz i mišljenje broj 0101-31054/2025-2, koji su potpisale J. M. - psihološkinja, J. O. - socijalna radnica i I. S. članica komisije, u kojem se konstatuje „da su se stekli uslovi“ i da predlažu „da sud preispita roditeljsko pravo majke“, odnosno da smatraju „da je svrsishodno ograničenje njenog roditeljskog prava“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="Centar za socijalni rad"> <figcaption>Podgoričanka podnijela krivičnu prijavu protiv Komisije Centra za socijalni rad(Photo: Centar za socijalni rad u Podgorici)</figcaption> </figure>  U međuvremenu, po nalogu suda, odnosno sutkinje Ine Hrković, koja je na zatvorsku kaznu osudila Podgoričanku i naložila u oktobru da bude sprovedena u zatvor, sudska vještakinja, psihologica Radmila Stupar Đurišić dostavila je 10. novembra nalaz i mišljenje u kojem je, pored ostalog, konstatovala da dijete ne pokazuje emocionalnu bliskost sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju?! - Sutkinja Ina Hrković je tokom višemjesečnog postupka uporno sprovodila mjere koje su imale za posljedicu traumu i patnju djeteta i mene, u visokorizičnoj trudnoći, iako je bilo jasno vidljivo da dijete uporno odbija kontakt sa ocem. Pred prisutnim službenim licima je plakala, vrištala, fizički odbijala kontakt i u više navrata uriniralo od straha pred samom sutkinjom, jasno govoreći: „Ne želim da ga vidim“, „Ne želim da idem kod njega“. “On me tuče“ – kazala je za Portal ETV Podgoričanka. Ona je ogorčena na postupanje sutkinje Hrković, protiv koje je podnijela i krivičnu prijavu, ali i na mišljenje Komisije Centra za socijalni rad koja je predložila da se djevojčica povjeri ocu, a da je majka gleda u kontrolisanim uslovima. - Ova lica su, tvrdim, povezana i instruisana od mog bivšeg supruga. Cijenim da to nije tako, službena lica se ne bi ponašala na takav nezakonit način i kršila osnovna ljudska i dječija prava. Uprkos mojim pisanim zahtjevima za obustavu postupka, pozivanju na zaštitu djeteta i na sopstveno zdravstveno stanje zbog visokorizične trudnoće, sutkinja Hrković nije prestala. Naprotiv, organizovala je moje lišenje slobode putem Viber aplikacije, što je protivno svim propisima o postupanju suda i potpuno nezakonito – ističe naša sagovornica. Podsjeća da je u zatvoru provela 11 dana, a da su za to vrijeme nastavljeni „pokušaji prisilnog oduzimanja djeteta, iako su stručni nalazi Centra za socijalni rad i ljekara jasno ukazivali na štetnost takvih radnji“. <h2>NOVI NALAZ VJEŠTAKA</h2> - Da dijete ne smije silom da se preda ocu potvrdio je i nalaz sudske vještakinje Radmile Stupar Đurišić. U njemu nedvosmisleno piše da „dijete pokazuje izražen strah, anksioznost i odbijanje kontakta sa ocem“, da „tokom razgovora sa psihologom, dijete je jasno i uporno verbalizovalo odbijanje ('Ne želim da ga vidim', 'Ne želim da idem kod njega')“, „navodi konkretne opise fizičkog nasilja ('Udarao me u stomak', 'Bio me koprivom po nogama')“, „dijete pokazuje visoku unutrašnju napetost, izraženu bespomoćnost i intenzivne emocije“, „ne pokazuje znakove emocionalne bliskosti sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju“, „prisutan je osećaj nesigurnosti i potreba za zaštitom“... Iz nalaza jasno proizilazi da je dijete prema ocu razvilo strah, osjećaj ugroženosti i nedostatak emocionalne sigurnosti, što je upravo ono na što sam mjesecima upozoravala – da se mom djetetu nasilnim kontaktima nanosi ozbiljna psihološka šteta – ogorčena je Podgoričanka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"> <figcaption>STIGAO NOVI NALAZ VJEŠTAKA: Osnovni sud u Podgorici(Photo: Osnovni sud u Podgorici)</figcaption> </figure>  Kategorična je da je sutkinja Hrković svojim postupanjem u ovom predmetu kršila preporuke stručnih institucija, prava djeteta i pravo na porodični život.&nbsp; - Time je ne samo prekršila profesionalne i etičke standarde, već je i narušila osnovna ljudska prava djeteta i majke. Njeno postupanje, od organizovanja lišenja slobode putem Vibera, do upornog sprovođenja radnji koje su uzrokovale psihičku traumu djetetu, zahtijeva punu institucionalnu reakciju i sankciju. Ovo nije samo moj lični slučaj. Ovo je pitanje odgovornosti sudstva i zaštite djece u Crnoj Gori. Dužnost svakog suda je da štiti dijete – ne da ga prisiljava da se suočava sa strahom, nasiljem i traumom – zaključila je sagovornica Portala ETV. Psihološkinja je u nalazu decidirana da „sprovođenje odluke o kontaktima ili predaji djeteta mora biti postupno, bez prisile i u sigurnom prostoru“, te da je potrebno da prije svakog pokušaja dijete bude emocionalno pripremljeno i da bude obezbjeđeno prisustvo stručne osobe koja ima izgrađen odnos povjerenja sa djevojčicom. - Svaki pokušaj prinudne primopredaje može dovesti do traumatskog reagovanja i pogoršanja emocionalnog stanja djeteta. Neophodno je paralelno uključiti dijete u psihološku podršku i rad sa roditeljima u cilju smanjenja konflikta i olakšavanja procesa prilagođavanja – piše u nalazu sudske vještakinje, kao i da je „majci predočeno da ukoliko ne pripremi dijete na kontakt sa ocem njene roditeljske kompetencije mogu i biće ispitane“. Psihijatri N. P. i S. K, te psihološkinja N. Š. U aprilu su uradili nalaz i mišljenje u kojem su konstatovali da dijete nije doživjelo traumatsko iskustvo, već ponavlja naučene fraze od majke. Podgoričanka je kategorična da je to laž, zbog čega je protiv ovog tima vjeeštaka podnijela krivičnu prijavu kojom ih tereti za zloupotrebu službenog položaja, nesavjestan rad u službi i lažno vještačenje. Tvrdi i da su tokom vještačenja djevojčici govorili: „Moraš sa ocem, tata je dobar“. Ovaj nalaz bio je osnov da tužilaštvo odbaci njenu krivičnu prijavu protiv bivšeg supruga zbog zlostavljanja đeteta. Na svojim nalozima na društvenim mrežama ona je nedavno objavila audio i video snimke koji, kategorična je, potvrđuju da je otac tukao djevojčicu kada je boravila kod njega. - Postoje snimci i audio koji potvrđuju ono što pričam od početka: i njegov najbliži rođak (stric) govori o zlostavljanju koprivom. Taj snimak je potpuno razumljiv. Ali u rješenju o odbacivanju moje krivične prijave piše da je „snimak nečujan“. Umjesto da država postupa po tim dokazima, tužilaštvo je odbacilo moje prijave, a protiv mene je otvaralo predmete – kao odmazdu. Tako ispada da sam ja problem, jer sam prijavila nasilje, a ne onaj ko je nasilje vršio – kazala je ona tada za Portal ETV.

Podgoričanka krivi sutkinju Hrković da sprovodi mjere zbog kojih ona i kćerka proživljavaju traume i patnju

Vlada u roku od 60 dana nije odgovorila na pismo tri izvjestiteljke Ujedinjenih nacija koje su joj se obratile zbog javnih prijetnji funkcionera Demokratske Crne Gore upućenih advokatu Veselinu Raduloviću i izvršnoj direktorici Akcije za ljudska prava (HRA) Tei Gorjanc Prelević.
Advokat Veselin Radulović kazao je za Portal ETV da izostanak odgovara jasno ukazje na prećutnu saglasnost premijera i kompletne Vlade za sve što Demokrate rade.
- To nije dobro ni za državu Crnu Goru da se tako neozbiljno i neodgovorno odnosi prema jednoj takoj ozbiljnoj međunarodnoj organizaciji, da ne odgovori ili ne pokuša da odgovori na bilo koji način. Veoma loša poruka je poslata od Vlade i veoma loš imidž države Crne Gore je predstavljen organizaciji Ujedinjenih nacija – kazao je Radulović.
Tri specijalne izvjestiteljke Ujedinjenih nacija - Margaret Satertvejt, specijalna izvjestiteljka za nezavisnost sudija i advokata, Irena Kan, specijalna izvjestiteljka za slobodu izražavanja, i Meri Loulor specijalna izvjestiteljka za branitelje ljudskih prava u pismu su navele da su Radulović i Gorjanc Prelević bili izloženi prijetnjama, javnim napadima i pokušajima diskreditacije, i to u kontekstu procesa vetinga u policiji, zbog čega UN eksperti izražavaju zabrinutost zbog „mogućeg zastrašivanja i ograničavanja slobode izražavanja“.
Advokat Radulović je kazao i da do sada nije dobio bilo kakvo obavještenje od Specijalnog državnog tužilaštva zbog više krivičnih prijava koje je podnio protiv političke partije Demokratska Crna Gora i njenih funkcionera zbog sumnje u izvršenje više krivičnih djela, među kojima su i prijetenje na koje se ukazuji i u pismu izvjestiteljki Ujedinjenih nacija.
- Nažalost Specijalno državno tužilaštvo me do sada nije obavijestilo o radnjama koje su preuzeli i u kojoj je fazi postupak, uprkos mojim urgencijama. Do sada nijesam dobio nikakvu povratnu informaciju ili obavještenje i to je loše – kazao je Radulović.
On je dodao da razumije da Specijalno državno tužilaštvo u radu ima mnogo predmeta i da ne mogu blagovremeno i brzo odgovoriti na svaku krivičnu prijavu ali radi se o ozbiljnim krivičnim djelima i radi se o prijetnjama na koje bi Tužilaštvo moralo da reaguje. Zato ih ne opravda opterećenost i veliki obim posla.
Nereagovanje Tužilaštvo posebno je problematično pogotovo u slučajevima kada su među prijavljenim javni funkcioneri – predstavnici vlasti.
- To doprinosi utisku koji javnost ima već godinama da Tužilaštvo uvijek kalkuliše ili procjenjuje da li će neko postupanje ostaviti političke posljedice ili kakav će biti efekat. Ukoliko se ne postupa po krivičnoj prijavi u kojoj je prijavljen javni funkcioner to može produbiti i izazvati nove sumnje da je Tužilaštvo pod određenom vrstom političkog pritiska, ili da samo procjenjuje da možda nije poželjno da u ovom momentu pokreće postupak, što Tužilaštvo ne bi trebalo da radi, već da postupa profesionalno i onako kako saopštavaju javnosti da njih ne interesuju imena, prezimena i funkcije koje neko obnaša – zaključio je advokat Radulović.

Radulović: Izostanak odgovora ukazuje na prećutnu saglasnost premijera i Vlade za sve što rade Demokrate

Borba za vlastiti integritet je borba za svoju i egzistenciju svoje porodice. Zato ću preduzeti sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju - poručio je glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović govoreći o akciji Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) kojom su targetirani kritički nastrojeni mediji u pokušaju da budu kriminalizovani.
Sa tim se, ukazuje Đuranović, do sada nijesmo susrijetali.&nbsp;
- U slučaju naredbe o sprovođenju istrage protiv Aleksandra Mijajlovića se ispostavilo da su našli vrlo sumnjivim da smo dio mreže uticaja koji je on ostvarivao preko svoje organizovane kriminalne grupe - time što smo razmjenjivali poruke s njim jednom mjesečno... Taj podatak, po meni, nije tačan. Kakav je to uticaj i kriminalna struktura koja funkcioniše jednom mjesečno? Iz čitave procedure koje je odradilo SDT vrlo je jasno da se radi o svjesnom targetiranju i stavljanju ljudi iz medija u kriminalni kontekst. To je nešto što nije zabilježeno - jasan je Đuranović.
Razgovarao je, kaže, sa mnogo uticajnih ljudi iz inostranstva koji su se okupiili na Cetinjskom forumu i oni kažu da ne pamte ovakvu situaciju.
- I nije čudo što je ambasador Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johan Satler primio glavne urendike medija na razgovor ovim povodom, ali ostaje pitanje što država Crna Gora ili što društvo u Crnoj Gori radi u tom slučaju? Što se dešava ako državna institucija, koja bi trebalo da pravo koristi za suzbijanje kriminala, kriminalizuje medije? - pita Đuranović.
Ova naredba je, kako je konstatovao Đuranović, trebalo da bude tajna, a odjednom je data i objavljena u jednom mediju. Zato, pored ostalog, i cijeni da se radi o udruženom poduhvatu kriminalizacije medija.
Đuranović čeka, kako je rekao, da vidi rasplet situacije: ali će svakako preduzeti sva pravna sredstva za odbranu svog integriteta.
<h2>PRVA CRVENA LINIJA</h2>
Podsjetio je i na prošlogodišnje targetiranje novinara - u periodu podizanja optužnice protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, tužioca Saše Čađenovića i nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića.
- Pet novinara i pisac su targetirani jer su ostvarivali komunkaciju sa Katnićem. Na teret nam je stavljena komunikacija sa glavnim specijalnim tužiocem - iako je upravo to u opisu našeg posla: da zovemo, pitamo i komuniciramo sa institucijama i ljudima koji su njihovom čelu - istakao je Đuranović.
Tada se, decidan je on, prvi put prešla crvena linija gdje je SDT krenulo u targetiranje novinara.&nbsp;
No napadi političara i partija su, ukazuje Đuranović, nešto sa čime novinari moraju da se izbore. To nije isto što i SDT.
- Ovdje se radi o instituciji, o Specijalnom državnom tužilaštvu - koje kriminalizuje medije. Smatram da je ovo udruženi poduhvat rušenja integriteta - poručio je glavni i odgovorni urednik TV E.
Niko, kaže, nije ni očekivao da će ministarka kulture i medija Tamara Vujović da zaštiti medije.
- Ona tu nije došla da štiti medije - nego kao članica Demokrata, čiji se čelni ljudi u posljednje dvije-tri godine trude da svi pričaju jezikom koji oni pričaju - naglasio je Đuranović.
<h2>OVOJ VLASTI NIJE U INTERESU DA POSTOJE MEDIJI POPUT TV E</h2>
Danas je Svjetski dan televizije, a Đuranović konstatuje da je taj medij u drugačijoj situaciji nego ranije.
- Uloga televizije se znatno promijenila, ali je svakako najuticajniji medij. Televizija najviše utiče na oblikovanje javnog mnjenja. Zato je i tolika želja političara da je kontrolišu - istakao je on.
Televizija je, kaže on, i u novim društvenim okolnostima ipak &nbsp;nezamjenjiv instrument za utvrđivanje istine.
- Mogućnost manipulacije su bile nevjerovatne kada je televizija bila jedini, uslovno rečeno, elektronski medij. To su bile nevjerovatne manipulacije. Pitanje dezinformacija je staro pitanje. Postoji niz situacija kada je provjera lagano ostvariva, a vrlo su rijetke situacije kada, ako ste profeisonalan medij, možete da budete navučeni na neku vrstu prevare. Bojim se da se manipulacije svjesno i temeljno rade - ocijenio je Đuranović.
On je na nedavno održanom Cetinjskom forumu otvorio pitanje vlasničke strukture televizija u Crnoj Gori - koje su uglavnom u vlasništvu iz Srbije.
- Nemate nijednu televiziju koja je u vlasništvu Hrvatske ili Sjeverne Makedonije... Crna Gora sa stanovišta ekonomije teško može biti isplativa za Srbiju. Onda imate i ekonomski i politički problem - naveo je on.
Sadašnja struktura vlasti, prema njegovom mišljenju, apsoultno nema namjeru da zaštiti crnogorske televizije.
- Prije svega jer su u velikoj mjeri u ovoj Vladi eksponenti srpskog interesnog kruga i njima nije u interesu da postoje mediji kao što je Televizija E i mediji koji su ovdje osnovani - smatra Đuranović.
<h2>MILATOVIĆ FRIZIRAO ISTORIJU DODJELJIVANJEM ORDENA AMFILOHIJU&nbsp;</h2>
Osvrnuo se na to što je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović posthumno mitropolitu crnogorsko- primorskom Amfilohiju Radoviću dodijelio najviše državno priznanje koje Crna Gora može dodijeliti svom državljaninu. Đuranović je stava da je time frizirao istoriju.
- Ono za što je Milatović opredijelio nagradu pokojnom mitropolitu Amfilohiju Radoviću je nešto što je falsifikovanje istorije. Kad se istorija falsifikuje sa vrha države to je mnogo opasno jer lažnu istoriju uvodite u javni diskurs. Stara je priča da su oni koji zaboravljaju prošlost osuđeni na to da je ponavljaju - upozorava Đuranović.
Radović je negirao crnogorsku naciju, nazivao Crnogorce „komunističkim nakotom ili kopiladima“, islam lažnom vjerom, a odlikovan je za „ogroman doprinos u jačanju međunarodnog ugleda države i očuvanje duhovne tradicije, izgradnju društvenog mira i oblikovanje jednog od najvažnijih poglavlja naše savremene istorije“.
Odluku Đukanovićeve DPS 2008. da prizna Kosovo Amfilohije Radović nazivao je „najvećom sramotom i izdajom Crne Gore“, a tadašnju politiku Crne Gore kletvama je pokušavao da vrati ka Rusiji.
- Ko ne bio vjeran jednojezičnoj, jednokrvnoj Rusiji, dabogda živo meso od njega otpadalo. Bio proklet tri puta i tri hiljade puta od mene - govorio je Radović.
Amfilohije je aktivno podržavao Srbiju u vođenju pet ratova na teritoriji bivše Jugoslavije, dočekivao, branio, slavio i krio ratne zločince iz ratova devedesetih, među kojima su i Željko Ražnatović Arkan i Radovan Karadžić i podržavao je opsadu Dubrovnika.
Bio je protivnik NATO, koji je nazivao Četvrtim rajhom. Parade ponosa LGBT zajednice smatrao je „paradama smrti i uništenja“. Pod Amfilohijevim patronatom formirana je prva Vlada Crne Gore, nakon smjene DPS-a. Na mjestu mitropolita naslijedio ga je Joanikije Mićović.
<h2>SVAKO ODRADIO SVOJ POSAO</h2>
Đuranović je tokom gostoavanja u emisiji Na kraju dana podsjetio i na medijske natpise da su litije „emancipatorski pokret“.
- To je javno 2020. godine saopštio jedan od vlasnika koncerna Vijesti. A imamo niz primjera u kojima su mediji napadali sve ono što govori o građanskom konceptu Crne Gore. Mislim da je svako odradio svoju ulogu u ponižavanju Crne Gore i rušenju njenog građanskog koncepta. Crna Gora kao četnička će biti podijeljena čak i teritorijalno - jer ta priča o Crnoj Gori koja može da postoji u kojoj jedna nacija dominira - bilo crnogorska ili srpska - to nije izvorno Crna Gora. Ona može da opstane kao samo građanska i multikulturalna država. Stvar je u tome ko treba da stvara tu građansku Crnu Goru - ako su to ljudi kojima su uzori četnički koljači ili kvislinzi ili oni koji su podržavali nacizam, ta Crna Gora neće trajati dan - jasan je Đuranović.
Mora, kaže, priznati da Andrija Mandić (lider NSD-a i predsjednik Skupštine) ima smisla za cinizam.
- Jer staviti za logo Skupštine zgradu Zetske banovine kad Crna Gora nije postojala i nije imala državnih granica - to je vrhunski cinizam. Ja prosto ne bih mogoa da stanem ispod tog obilježja ili stavim naljepnicu preko toga i onda da smatram da ne psotoji. To postoji i zvanični je logo Skupštine Crne Gore - rekao je Đuranović aludirajući na tadašnju reakciju opozicije.
Ukazao je i na to da je 2015. godine sadašnji rektor Vladimir Božović &nbsp;iznio plan kako da se meka moć Rusije preko Srpske pravoslavne crkve (SPC) instalira u Crnu Goru.
- Te godine se niko pretjerano nije uzbudio oko toga. 11 godina poslije mislim da se to sprovodi u dobroj mjeri i ne treba neki veliki trud da bi se dokazalo da Crna Gora preko srpskog sveta treba da bude dio tog političkog mozaika koji je objedinjava antievropske strategije koje sprovode Moskva i Beograd - dodao je Đuranović.

Đuranović: Borba za vlastiti integritet je i borba za egzistenciju, preduzeću sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju

Finansijsko stanje Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) posljednjih mjeseci izaziva ozbiljnu zabrinutost u javnosti. Nagli rast duga i sumnje u urušavanje kompanije otvaraju pitanje da li je državni energetski gigant doveden u kriznu situaciju iz političkih i interesnih razloga. Na te okolnosti upozorava poslanik SD-a i funkcioner Evropskog saveza Nikola Zirojević.
Na kraju septembra, EPCG je bila u minusu 80 miliona. Prognoze kažu da bi do kraja godine taj dug mogao narasti i na 100 miliona. &nbsp;Postavlja se pitanje: je li EPCG ugrožena, da li neko i zbog čega ovog državnog giganta dovodi u veoma ozbiljnu kriznu situaciju?
Poslanik SD-a i funkcioner Evropskog saveza Nikola Zirojević u razgovoru za Portal ETV upozorava da bi ovo moglo da upućuje na plan da se kompanija obezvrijedi i možda čak i proda, a Crna Gora od stabilne energetske, dovede u situaciju energetski zavisne države.
„Jasno je, u prethodnom periodu, četiri do pet godina se sa namjerom uništava jedno od najboljih i najprofitabilnijih preduzeća u Crnoj Gori“, rekao je Zirojević.
<h2>PARTIJSKI KADROVI, UGLAVNOM NESPOSOBNI&nbsp;</h2>
EPCG je, kako dodaje, decenijama bila jedno od najuspješnijih i najbogatijih preduzeća u državi, pa je nevjerovatno kako neko uspijeva da jedno monopolističko preduzeće dovede do toga da kraj godine završava sa 100 miliona minusa, a sjetimo se da im je Vlada odobrila zaduženje od 50 miliona.
„Ali kada znamo sve što se dešava u EPCG, kada znamo koliko je prenatrpana partijskim kadrovima, uglavnom nesposobnim, kada znamo da EPCG izdržava još dvije ćerke firme koje su takođe neprofitabilne i totalni promašaji, a koje takođe zapošljavaju ogroman broj partijskih vojnika — ne iznenađuje ova situacija“, navodi.
Zirojević podvlači da se ovo radi svjesno — sa jedne strane zapošljavanjem partijski podobnih kadrova kako bi se ostvarivali glasovi na izborima, a, kako kaže, postoje i određeni dokazi za to.
„Sa druge strane, ovo preduzeće se do te mjere obezvređuje da bi se eventualno prodalo, kako bi se od Crne Gore, koja je u tom smislu veoma stabilna, napravila jedna energetski zavisna država“, upozorio je Zirojević u izjavi za Portal ETV.
Predsjednik Odbora direktora EPCG je Milutin Đukanović iz NSD-a. Očekuje se da uskoro bude izabran i izvršni direktor ovog preduzeća.
Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) je do kraja septembra ove godine poslovala sa minusom od čak 80 miliona eura. To je nedavno u razgovoru za Televiziju Vijesti saopštio vršilac dužnosti direktora EPCG Bojan Đordan, koji očekuje da se poslovanje stabilizuje u narednih godinu do dvije.