Povodom 13. novembra – Njegoševog dana, crnogorskog praznika kulture, na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta (CNP) biće izvedena predstava „Princeza Ksenija od Crne Gore“ u utorak, 11. novembra, i srijedu, 12. novembra, sa početkom u 20 sati.
Jedna od najizvođenijih predstava u istoriji crnogorskog pozorišta, „Princeza Ksenija od Crne Gore“, donosi emotivnu priču o sudbini crnogorske princeze. Komad je premijerno izveden u Zetskom domu na Cetinju 1994. godine, a u obnovljenom Crnogorskom narodnom pozorištu u Podgorici 1997. godine.
Nova inscenacija ove antologijske predstave donosi nastupe izuzetne glumačke ekipe: Varje Đukić, Ane Vučković, Dejana Ivanića, Izudina Bajrovića, Gorane Marković, Aleksandra Radulovića, Jelene Laban, Slobodana Marunovića, Dušana Kovačevića, Ane Vujošević i Lazara Đurđevića.
Predstava je urađena u saradnji sa Kraljevskim pozorištem „Zetski dom“, a dramaturg je Božo Koprivica. Kostimograf je Boris Čakširan, scenografkinja Marija Kalabić, kompozitor Žarko Mirković, dok je asistentkinja kostimografkinje Gordana Bulatović.
Izvršni producenti su Danilo Milatović i Vukosava Tomović, urednik kataloga je Janko Ljumović, a saradnica Darja Šuković.
Predstava „Princeza Ksenija od Crne Gore“ još jednom će, u čast Njegoševog dana, podsjetiti publiku na slavno kulturno i istorijsko nasljeđe Crne Gore, kroz priču o jednoj od njenih najznačajnijih i najintrigantnijih ličnosti.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Kultura

CNP: Predstava „Princeza Ksenija od Crne Gore“ povodom Njegoševog dana

Predstava „Ja sam ona koja nisam“, rađena po tekstu Mata Matišića, u režiji Vita Taufera, biće izvedena večeras (ponedjeljak, 10. novembar) u 20 sati na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta (CNP).
Riječ je o komadu koji se sastoji od tri jednočinke, od kojih svaka na svoj način promišlja žensko pitanje – od mladosti i porodičnog nasljeđa, preko zrelosti i životnih odluka, do kasnijih godina i suočavanja sa sopstvenim izborima i prolaznošću. Tri žene, tri različita pogleda na život i borbu u muškom svijetu, čine okosnicu ove intrigantne dramske cjeline.
Uloge tumače:
I čin – Anđela Marunović, Nikola Vasiljević, Gorana Dragašević, Srđan Grahovac, Žaklina Oštir, Jelena Nenezić, Dejan Đonović, Lazar Dragojević, Predrag Pavićević, Marko Kažić, kao i studentkinje glume FDU Cetinje: Mina Mićović, Andrea Drašković, Radmila Škuletić i Kristina Mrkić.
II čin – Ana Vučković, Zoran Vujović, Lazar Dragojević i Davor Dragojević.
III čin – Varja Đukić, Izudin Bajrović, Lazar Đurđević, Ana Vučković, Anđela Marunović i Srđan Grahovac.
Autorski tim čine: Stefan Bošković (dramaturg), Lazar Bodroža (scenograf), Lina Leković (kostimografkinja), Mate Matišić (muzika), Julija Milačić-Petrović Njegoš (koreografkinja) i Nela Otašević (izvršna producentkinja).
Ulaznice su dostupne na biletarnici CNP-a i putem sajta www.cnp.me
.Publika sve informacije o repertoaru i aktivnostima Crnogorskog narodnog pozorišta može pratiti i na Facebooku, Instagramu i Viber kanalu.

CNP: Predstava „Ja sam ona koja nisam“ večeras na Velikoj sceni

Izložba radova sa likovnog konkursa za djecu na temu „Svijet mi se oko glave vrti“, povodom obilježavanja Njegoševog dana, nacionalnog praznika kulture, biće otvorena u srijedu, 12. novembra, u Crnogorskoj galeriji umjetnosti „Miodrag – Dado Đurić“ na Cetinju, sa početkom u 11 časova.
Tom prilikom biće dodijeljene nagrade u sve tri kategorije.
Narodni muzej Crne Gore je i ove godine, po treći put, organizovao likovni konkurs posvećen životu, stvaralaštvu i duhovnom nasljeđu Petra II Petrovića Njegoša, jedne od najznačajnijih ličnosti crnogorske istorije, književnosti i kulture.
Tematski izbor ovogodišnjeg konkursa obuhvatio je tri uzrasne kategorije: djecu predškolskog uzrasta i učenike do IV razreda osnovne škole (od 4 do 10 godina); učenike od V do IX razreda osnovne škole (od 11 do 15 godina) i; učenike srednjih škola (od 15 do 18 godina).
Na konkurs je pristiglo preko hiljadu radova djece iz 70 osnovnih i srednjih škola i predškolskih ustanova.
Cilj likovnog konkursa je da podstakne kreativnost, izražajnost i ljubav prema likovnoj umjetnosti i kulturnom nasljeđu Crne Gore, te da poveže najmlađe s duhovnim i estetskim vrijednostima koje Njegoš simbolizuje. Odabrani radovi, izdvojeni iz velikog broja pristiglih, svjedoče o bogatstvu dječje mašte, osjećajnosti i originalnom viđenju svijeta.
Tema konkursa pokazala se kao snažan kreativni impuls koji je okupio raznovrsno i bogato stvaralaštvo djece i mladih. Od najmlađih, koji s iskrenom radoznalošću ulaze u svijet boje i oblika, do onih starijih, čiji radovi nose zreliji likovni izraz i osjećaj za kompoziciju, formu i ritam slike, a koji su uspjeli da na originalan način izraze svoj doživljaj ovog Njegoševog stiha.

Preko hiljadu radova djece prijavljeno na likovni konkurs Narodnog muzeja

Manifestacija kamernih dramskih ostvarenja – MAKADO, koja se tokom protekle decenije profilisala kao jedno od najznačajnijih mjesta susreta savremenog pozorišnog stvaralaštva u Crnoj Gori i regionu, održaće se od 17. do 26. novembra u sali DODEST KIC-a „Budo Tomović“, sa početkom u 20 sati.
Jubilarno, deseto izdanje festivala otvoriće predstava „Kako postati žena kojoj se sve prašta“ u izvođenju Milice Šćepanović, po tekstu Mirjane Ojdanić, 17. novembra. Komad na duhovit i kritički način govori o površnim vrijednostima i besmislu savremenog društva.
Drugog dana, 18. novembra, publika će moći da pogleda tragikomičnu dramu „Bajbok“, inspirisanu motivima Mrožekove drame „Emigranti“, u kojoj igraju Tatjana Kecman i Ana Lečić.
Treće večeri, 19. novembra, biće izvedena snažna drama „Gidionov čvor“ u produkciji Pozorišta mladih Sarajevo, koja pokreće teme odgovornosti, slobode izražavanja i odnosa roditelja, djece i škole.
Koprodukcijsko ostvarenje Gradskog pozorišta Podgorica i Makedonskog narodnog teatra, predstava „Lov na vepra“, po tekstu Marije Sarap i u režiji Nataše Poplavske, na programu je 20. novembra, a bavi se slobodom žene i društvenim predrasudama.
Dan kasnije, 21. novembra, publika će gledati „Audijenciju“ Vaclava Havela – duhovitu i potresnu priču o slobodi pojedinca u represivnom sistemu, u izvođenju Gradskog pozorišta Podgorica i NU CEMOI.
Zagrebački Teatar Rugantino 22. novembra donosi poetsku dramu „Kronika seoske ljubavi“ o dvoje usamljenih ljudi koji traže novi smisao u tišini sela. Tekst je napisao Ivan Vidić, režiju potpisuje Dario Hajraček, a u glavnim ulogama su Gordana Gadžić i Sreten Mokrović.
Predstava „Ljubaf“, o prijateljstvu i ponovnom otkrivanju ljubavi, sa Elizabetom Đorevskom, Branislavom Zeremskim i Dubravkom Jovanovićem, biće izvedena 23. novembra.
Kultna komedija „Ženski razgovori“ po tekstu Duška Radovića, koja već tri decenije oduševljava publiku širom regiona, na programu je 24. novembra. Glume Svetlana Ceca Bojković, Vesna Čipčić i Milan Caci Mihailović.
Takmičarski dio festivala zatvoriće 25. novembra predstava „Pluća“ Nikšićkog pozorišta, savremena drama o ljubavi, roditeljstvu i moralnim dilemama današnjice, u kojoj igraju Maja Stojanović i Stevan Vuković.
Završno veče, 26. novembra, biće posvećeno nagrađenima, a publika će imati priliku da pogleda antikabare „Džentlmen“ Obrada Nenezića u izvođenju Jovana Dabovića i Slobodanke Bobane Dabović Đurić.
Tradicionalne nagrade „Sat kula“ biće dodijeljene za najbolju predstavu, najbolju mušku i žensku ulogu, kao i za glumačku bravuru. Odluke će donijeti žiri u sastavu: Zoran Rakočević (predsjednik), Draško Đurović i Omar Bajramspahić.
Manifestacija MAKADO i ove godine ostaje vjerno mjesto susreta autora, glumaca i reditelja koji njeguju autentičnost izraza, umjetnost dijaloga i intimni kontakt s publikom, čuvajući duh pozorišta u njegovom najizvornijem obliku.
Ulaznice po cijeni od 5 eura mogu se kupiti svakog radnog dana na biletarnici KIC-a od 9 do 20 sati.
Informacije i rezervacije dostupne su na broj telefona 020 664 237.

Deset dana vrhunskih kamernih predstava u sali DODEST

Tradicionalni, 47. Crnogorski likovni salon „13. novembar“ biće otvoren u srijedu 12. novembra u 19 sati u Crnogorskoj galeriji umjetnosti „Miodrag Dado Đurić” - najavljeno je iz Prijestonice Cetinje.&nbsp;
Ovogodišnja tema Salona je „Sublacije”, a selektor, teoretičar umjetnosti Milovan Novaković.
Na Salonu će se predstaviti umjetnici Dragomir Ugren, Damir Sobota, Luka Mrkaić, Jelena Bulajić, Vladimir Novak, Aleksandra Aranitović, Aleksandar Ostojić, Branislav Nikolić, David Husić, Mihael Klanjčić, Nikola Pavlićević, Jelena Pavićević Marković. Omaži: Julije Knifer (1924 – 2004) i Miodrag Vuković (1947 – 2013).
- Žiri koji će dodijeliti tri ravnopravne nagrade i Grand Prix Salona je u sastavu: istoričarka umjetnosti i predsjednica žirija Ljiljana Karadžić, likovni umjetnik Dino Karailo i teoretičar umjetnosti Milovan Novaković - navodi se u saopštenju.
Na svečanom otvaranju Salona govoriće gradonačelnik Prijestonice Cetinje Nikola Đurašković, selektor Salona Milovan Novaković, a predsjednica žirija Ljiljana Karadžić će uručiti nagrade.
Organizatori Salona su Prijestonica Cetinje i Društvo istoričara umjetnosti Crne Gore, sufinansijer Ministarstvo kulture i medija, a partner Narodni muzej Crne Gore.

U srijedu otvaranje 47. Crnogorskog likovnog salona „13. novembar“

Tribina „Njegoš kao inspiracija umjetnika“ biće organizovana u utorak, 11. novembra u 18 sati u Matici crnogorskoj u Podgorici (Beogradska 24c), u susret Njegoševom danu, prazniku crnogorske kulture. 
O afirmaciji Njegoševog lika u likovnoj i filmskoj umjetnosti te književnosti govoriće istoričar umjetnosti Miloš Marjanović, književnik i novinar Andrija Radović i filmski reditelj i scenarista Sead Šabotić. 
- Marjanović je diplomirao istoriju umjetnosti na FF Univerziteta u Beogradu. Ima zvanje kustosa, koje je stekao nakon rada u Narodnom muzeju Crne Gore. Član je Društva istoričara umjetnosti Crne Gore. Radović je višestruko nagrađavani mladi crnogorskih književnik. Magistrand je na Fakultetu za crnogorski jezik i knji­ževnost na Cetinju. Poezija mu je prevođena na ma­kedonski i francuski jezik. Autor je poetske zbirke „Metrički savršen tromb“. Šabotić je doktorand je na Akademiji umetnosti Univerziteta u Novom Sadu. Režirao je više kratkometražnih dokumentarnih i igranih filmova te dugometražne dokumentarne filmove „Blizanci satkani od sna“ i „Porodica na određeno vrijeme“. Trenutno radi na Fakultetu dramskih umjetnosti kao saradnik u nastavi - navodi se u saopštenju.
Dan rođenja Petra II Petrovića Njegoša se već treću godinu obilježava kao državni praznik u Crnoj Gori, a Matica crnogorska prigodnim programima nastoji da njegovo djelo i uticaj sagleda, prezentuje i učini razumljivijim novim generacijama.

U susret Njegoševom danu tribina "Njegoš kao inspiracija umjetnika"

Hrvatsko književno društvo dodijelio je, u okviru XVIII međunarodnog festivala književnosti "Dani prijatelja knjige" u Rijeci, nagradu "Književno pero" crnogorskom pjesniku Borisu Jovanoviću Kastelu.
Kastelu je nagrada uručena za knjigu poezije "Otac tvoj, Mediteran" u kategoriji knjiga godine u izdanju HKD-a.
- Kastelove poetske slike, vizije i bunt u knjizi “Otac tvoj, Mediteran” su vanvremene i duboke, hodočasničke i utkane u dah stoljeća iz kojeg izranjaju najljepši stihovi o Našem moru, Mediteranu kao živoj mapi slobode, identiteta i vječnog. Stoga nije čudo što ovog crnogorskog i sredozemnog pjesnika svi narodi Mediterana doživljavaju svojim - kaže se u obrazloženju nagrade Hrvatskog književnog društva.
Nagrade su dodijeljene i za promociju međunarodne saradnje, knjigu izvan izdanja HKD-a, dječiju i haiku poeziju.

Kastelu nagrada "Književno pero" za knjigu godine

Nedjeljna emisija „Jutro sa Majom“ biće posvećena muzici.&nbsp;
Ugostićemo jednog od najtalentovanijih crnogorskih muzičara Enesa Tahirovića koji je diplomirao džez klavir u Grazu, a magistrirao filmsku muziku u Londonu. Tahirović je nastupao na mnogim festivalima i koncertima, komponuje za pozorište, film i medije.
U goste nam dolazi i Majda Marić, profesorica muzičke kulture i nastavnica tambure sa dva učenika, koji će nam govoriti o tome kako ovaj instrument pokušavaju da sačuvaju od zaborava.
Gošće/panelistikinje su Milica Rajković profesorica i prevoditeljka, Danijela Kljajić profesorica violine.

Neđeljno „Jutro sa Majom“: Gosti Enes Tahirović i Majda Marić s dva učenika

Povodom Njegoševog dana - crnogorskog dana kulture, Umjetnička kolonija Danilovgrad organizuje izložbu darovitih učenika Gimnazije “Petar I Petrović Njegoš” iz Danilovgrada i Srednje likovne škole “Petar Lubarda” sa Cetinja, u čast Petra II Petrovića Njegoša.
Izložbu će svečano otvoriti Dragan Bojović, a pozdravnu riječ povodom Njegoševog dana izgovoriće Andrija Radulović, poslovni direktor JU “Umjetnička kolonija” Danilovgrad.
U svečanom programu će učestvovati hor Gimnazije “Petar I Petrović Njegoš”, recitatori, mladi glumci i mlada violinistkinja Sara Velimirović. Glumica Vjera Mujović će recitovati odabrane Njegoševe stihove.

Njegošev dan u Danilovgradu

Podgorički alt-rock/americana bend Šarđun objavio je svoje prvo izdanje, video singl pod nazivom "Roads". Pjesma je snimljena u studiju Pejović guitars na Cetinju, navedeno je u saopštenju.&nbsp;
Za snimanje, bio je zadužen Andrija Pejović a mastering i postprodukciju radio je Goran Antović. Gost na pratećim vokalima bila je Kruna Ratković. Realizaciju izdanja je su pomogli PAM CG (prava autora muzike Crne Gore) i Sekretarijat za kulturu Glavnog grada Podgorice.
Bend Šarđun postoji od 2019 i čine ga Filip Trojanović - gitare i glas / Vidak Ratković - bubanj / Ivan Jokanović - bas i glas / Vladimir Nikolić – udaraljke.
Video je nastao u produkciji Art Container-a. Scenario za ''Roads'' potpisuje bend. Režiju, montažu i postprodukciju Vladimir Toni Pendo, direktor fotografije bio je Danilo Pendo, dok je za svijetlo bio zadužen Ilija Kaluđerović.&nbsp;
Glumci u spotu su bili Olga Suvačaraov i Boris Popović, a u spotu se pojavljuju i djeca Danilo Jokanović i Natalija Jokanović. Pjesma, kao i spot govori o ponovnom pronalaženju ljubavi i emotivnim stanjima kroz koja prolaze partneri.

Šarđun objavio prvi video singl za pjesmu ''Roads''

Kraj godine rezervisan je za „lavice“ i učešće na najvećim međunarodnim takmičenjima. Ove godine najveći izazov za izabranice selektorke Suzane Lazović je Svjetsko prvenstvo u Njemačkoj i Holandiji, koje “lavice” počinju 26. novembra duelom protiv Farskih Ostva.
Uoči okupljanja koje je planirano za 17. novembar, selektorka Lazović saopštila je spisak na kojem je 21 igračica koja će konkurisati za mjesto u timu na planetarnoj smotri.
U nacionalni tim se vraća srednji bek Itana Grbić, koja je nakon EHF Euro 2024 pauzirala od nastupa u dresu „lavica“.
Na spisku je 12 igračica koje su bile u sastavu na posljednjem velikom takmičenju – EHF Euro 2024 – Armel Atingre, Dijana Trivić, Ivona Pavićević, Nina Bulatović, Tatjana Brnović, Ivana Godeč, Andrijana Tatar, Đurđina Jauković, Matea Pletikosić, Itana Grbić, Katarina Džaferović i Jelena Vukčević.
Na predstojećem Svjetskom prvenstvu selektorka Lazović neće moći da računa na desnog beka Tanju Ivanović koja je odradila operaciju kičmenog pršljena.
Prvi put poziv u A tim dobile su dvije kadetske reprezentativke– najbolja igračica ovogodišnjeg Evropskog prvenstva za igračice do 17 godina - Martina Knežević i srednji bek Ivana Savić.
Svjetsko prvenstvo u Njemačkoj i Holandiji na programu je od 26. novembra do 14. decembra. Crna Gora će igrati u grupi D protiv Španije, Farskih Ostrva i Paragvaja.
Jedno od prva tri mjesta u grupi donosi plasman u glavnu rundu, u kojoj bi Đurđina Jauković i saigračice igrale u Dortmundu i to protiv tri prvoplasirana tima iz grupe C, u kojoj su pored domaćina - Njemačke, još Srbija, Island i Urugvaj.
Za našu reprezentaciju to će biti osmo učešće na prvenstvima svijeta, a najbolji rezultat je peto mjesto ostvareno 2019. godine.

Lazović objavila spisak za SP: Povratak Itane Grbić, nema Tanje Ivanović

Centar za građansko obrazovanje (CGO) upozorio je da pojedine predložene izmjene Kodeksa novinara i novinarki Crne Gore mogu umanjiti postojeće profesionalne standarde i otvoriti prostor za zloupotrebe.
CGO ističe da pozdravlja pozitivne novine sadržane u smjernicama za tumačenje načela, koje preciznije definišu profesionalne i etičke standarde, dužnu novinarsku pažnju, pravo na zaborav, ali i pravo novinara da odbije zadatak koji je u suprotnosti s etičkim kodeksom. Takođe, pozdravljaju se odredbe o obavezi urednika da novinara obavijesti o intervencijama u tekstu, kao i dopune koje se odnose na korišćenje društvenih mreža, upotrebu vještačke inteligencije i komentare na internetu.
Međutim, iz CGO-a upozoravaju da postoji niz izmjena koje su neutemeljene i potencijalno štetne za novinarsku profesiju.
Jedna od njih odnosi se na brisanje iz Načela 4 odrednice o rodnom opredjeljenju kao karakteristici koja se ne smije isticati osim ako to nije u javnom interesu. CGO ocjenjuje da bi takva izmjena bila korak unazad u zaštiti od diskriminacije, posebno u društvu u kojem su netrpeljivost i predrasude prema LGBTIQ+ zajednici i dalje prisutne.
Predložene su i izmjene Načela 5, koje reguliše načine prikupljanja informacija. Novi tekst predviđa da je upotreba skrivenih kamera ili drugih elektronskih sredstava prihvatljiva samo ako se radi o pitanjima od javnog interesa i kada nije moguće koristiti druge metode. CGO smatra da je ranija formulacija – „u skladu sa zakonom“ – bila jasnija i bezbjednija, jer bi sadašnje tumačenje javnog interesa moglo biti subjektivno i dovesti do kršenja zakona, što bi ugrozilo i same novinare.
Izmjene Načela 6, kojim se uređuje zaštita izvora, takođe su ocijenjene kao problematične, jer se predlaže ukidanje obaveze novinara da provjeri motive izvora prije obećanja anonimnosti. CGO podsjeća da je provjera motiva izvora ključni dio profesionalne odgovornosti novinara i važan mehanizam za sprječavanje manipulacija informacijama.
CGO ukazuje i da bi izmjena Načela 7, kojom se formulacija „krajnje pažljivo odnositi prema privatnom životu ljudi“ zamjenjuje blažom – „novinar mora uzeti u obzir pravo na privatnost“ – umanjila zaštitu privatnosti građana u digitalnom dobu. Takođe se ističe žaljenje što ovo načelo nije dopunjeno jasnijim smjernicama za izvještavanje o slučajevima porodičnog nasilja, kako bi se bolje zaštitila prava žrtava.
Predloženo brisanje iz Načela 8 obaveze da novinari štite integritet pripadnika marginalizovanih i ranjivih grupa, CGO smatra neprihvatljivim, jer upravo te grupe najčešće trpe posljedice senzacionalističkog i neetičkog izvještavanja.
Kao najoštrije sporne, CGO navodi izmjene Načela 9, koje se odnosi na izvještavanje o istražnim i sudskim postupcima. Umjesto sadašnje obaveze poštovanja pretpostavke nevinosti, predlaže se formulacija da „novinar ne smije unaprijed odlučivati o ishodu sudskog postupka“. U smjernicama se dodatno navodi da će „novinari priznati da se osoba pravno smatra nevinom dok se ne dokaže njena krivica“, što CGO ocjenjuje neadekvatnim, jer novinari nemaju zadatak da „priznaju“, već da poštuju pretpostavku nevinosti u skladu sa zakonom i evropskim standardima.
– Takve izmjene bi dodatno pogoršale ionako prisutnu praksu senzacionalističkog izvještavanja o istražnim postupcima i doprinosile stvaranju klime u kojoj javnost preuzima ulogu suda. Novinari moraju poštovati pretpostavku nevinosti dok se krivica ne dokaže pravosnažnom presudom – poručuju iz CGO-a.
Ova organizacija poziva sve učesnike u procesu izrade dokumenta da pažljivo razmotre sve sugestije, kako bi Kodeks ostao utemeljen na profesionalnim, etičkim i univerzalnim novinarskim vrijednostima, u skladu sa najboljom evropskom praksom.
CGO će, kako je najavljeno, svoje predloge i komentare dostaviti autorima dokumenta.
Nacrt revidiranog Etičkog kodeksa novinara predstavljen je na diskusiji Savjeta Evrope u Podgorici, u okviru projekta „Zaštita slobode izražavanja i medija u Crnoj Gori“, koji sprovodi Programsko odjeljenje Savjeta Evrope u saradnji s Misijom OEBS-a.
Kako je istaknuto, proces je sproveden uz učešće samoregulatornih tijela, kao i domaćih i međunarodnih stručnjaka, sa ciljem da dokument odgovori na savremene izazove digitalnog okruženja i podrži novinare u očuvanju visokih etičkih standarda i integriteta informacija.

CGO: Neke predložene izmjene Kodeksa novinara odstupaju od profesionalnih standarda

Istraživanje je pokazalo da je oko trećine srednjoškolaca doživjelo neki vid nasilja u porodici, dok je njih 12–13 posto bilo žrtva težeg oblika nasilja, što je alarm da se što prije počne sa edukacijom roditelja, ali i sa omogućavanjem besplatnih servisa podrške roditeljima – rekla je gostujući u emisiji „Srećan dan“ na Televiziji E programska direktorica u Juventasu, Marija Ružić-Stajović.
Istraživanje sprovedeno u 50 zemalja, kaže Ružić-Stajović, prošle godine u saradnji sa Northeastern University iz Bostona i njegovim evropskim ogrankom – jedinim univerzitetom iz Estonije – pokazalo je zabrinjavajuć broj srednjoškolaca koji su doživjeli neki oblik porodičnog nasilja.
- Dobili smo priliku da sprovedemo to istraživanje u tri zemlje, radi se o regionalnom projektu koji je sproveo Juventas, a radimo ga u partnerstvu sa organizacijom iz Albanije Arsis i beogradskim Centrom za ljudska prava iz Srbije. Istraživanje je sprovedeno u sve tri zemlje, na reprezentativnom uzorku od preko 9.000 srednjoškolaca – otprilike po 3.000 u svakoj zemlji – u svim regijama Crne Gore i u svim tipovima srednjih škola - rekla je Ružić-Stajović.
Objašnjava da je sam upitnik koji su srednjoškolci popunjavali međunarodni upitnik o samoprocjeni delinkventnosti, te je služio da se utvrdi koji su faktori presudni pri uključivanju mladih ljudi u kriminalne aktivnosti i šta se može uraditi da bi se takvo ponašanje preveniralo.
Ukazuje da je svaki podatak, ma koliki on bio, o doživljenom nasilju u porodici alarmantan, a podatak dobijen iz istraživanja – da je trećina srednjoškolaca doživjela neki vid nasilja – nešto o čemu, kako naglašava, treba ozbiljno povesti računa.
- Oko trećine srednjoškolaca je reklo da je doživjelo da ih roditelj odgurne ili udari, dok je 12–13 posto reklo da je doživjelo teži oblik porodičnog nasilja, što nam ukazuje da moramo mnogo više raditi na konceptu pozitivnog roditeljstva – da edukujemo roditelje, ali i da omogućimo servise podrške porodicama u sistemu, koji će biti dostupni, ravnomjerno raspoređeni i besplatni za sve porodice, kako bi dobile prave savjete, podršku i pomoć u roditeljstvu – najljepšem, najvažnijem, ali i najtežem poslu - rekla je Ružić-Stajović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DYMGI281wVHI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Ružić-Stajović: Moramo da radimo na konceptu pozitivnog roditeljstva

Poslanici SNP-a, Slađana Kaluđerović i Bogdan Božović, podnijeli su amandman na Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš, kojim se predlaže da se u članu 1 riječi „nasilne aneksije države“ zamijene riječima „ujedinjenja Crne Gore i Srbije“, saopšteno je iz te partije.
Kako je navedeno iz SNP-a, ovim amandmanom žele da se precizno i istorijski tačno iskaže suština događaja iz 1918. godine – da nije riječ o aneksiji, već o ujedinjenju koje je proizašlo iz volje naroda i težnje za zajedništvom.
- Ujedinjenje Crne Gore i Srbije bilo je složen, ali duboko opravdan istorijski proces, utemeljen na viševjekovnoj borbi za slobodu i jedinstvo južnoslovenskih naroda. To je bio trenutak u kojem su se ostvarile višegeneracijske aspiracije naroda Crne Gore da dijeli zajedničku državnost sa Srbijom, sa kojom nas vežu zajednički korijeni, vjera, jezik i tradicija- kažu oni.
Tvrde i da brojni istorijski dokumenti i sporazumi o vojnoj i političkoj saradnji između Crne Gore i Srbije svjedoče da je ideja ujedinjenja bila prirodan ishod istorijskog puta dvaju bratskih naroda.
- Stoga, smatramo da je neophodno da zakonski tekstovi budu oslobođeni ideološki obojenih formulacija. Naš cilj je da istina o 1918. godini bude predstavljena dostojanstveno, u duhu istorijske istine i narodnog jedinstva. Ujedinjenje Crne Gore i Srbije nije bilo čin prisile, već izraz slobodarske volje naroda koji je tada, kao i kroz vjekove, težio zajedničkoj budućnosti u miru, bratstvu i slobodi- zaključili su u saopštenju.

Poslanici SNP-a podnijeli amandman: Traže da umjesto „nasilne aneksije države“ stoji formulacija „ujedinjenje Crne Gore i Srbije“

Žan Pol Sartr reče: „Postoje samo dvije vrste ljudi sa kojima ne mogu da izađem na kraj: to su oni koji sve znaju i oni koji ne znaju ništa“. Postoji i treća, Pole, oni koji ne znaju ništa, a misle da znaju sve! Takve mi imamo u Crnoj Gori i, što je najgore, odlučuju o sudbini države. Hoće li i svijet to shvatiti zavisi od toga da li će svjetska politika postati suštinska umješnost ili će ostati na nivou forme i površnosti kao danas. Zohran Mamdani, 35-godišnji musliman, rođen u Ugandi, socijalista, pobijedio je na izborima u Njujorku sa osvojenih 50,3% osvojenih glasova. Nažalost, svijet je tako ustrojen da politička situacija u Americi u velikoj mjeri utiče globalno na onaj dio svijeta koji, s pravom ili ne, nazivamo demokratskim i civilizovanim svijetom. O tome kakve vibracije šalje svijetu današnja Amerika govori i to da je predśednik Amerike Donald Tramp prijetio Njujorčanima da će im uskratiti federalna sredstva, koja zakonski pripadaju Njujorku, ukoliko izglasaju Mamdanija. I nije samo Njujork slika da se Amerika polako budi iz bunila trampizma i politike koja teži autokratiji, samoljublju, samovolji i prizemnom populizmu. Demokrate su osvojili izbore i u Virdžiniji i u Nju Džersiju. Volio bih da vjerujem da se radi o trendu koji će imati odraza na čitavu zapadnu hemisferu. <h2>IZVJEŠTAJ EK</h2> To je veoma važno i za Evropu, u kojoj je počeo da raste broj autokratskih režima zasnovanih na golom populizmu, lažima, uzurpaciji medija i ugroženosti njihovih sloboda, konzervatizmu i antievropskim tendencijama. Takvoj Evropi je trebalo dugo vremena da shvati na primjeru Srbije da politički interesi koji ne uvažavaju demokratske i vrijednosne standarde na kojima je formirana EU vodi samo usložnjavanju i komplikovanju političke situacije i priču o ujedinjenoj Evropi čini najobičnijom farsom. Pokazalo se da su bivše socijalističke zemlje izvor najkonzervativnijih političkih ideologija, da su sklonije izigravanju demokratskih principa i povratku autokratskim vođama, zaboravljajući čak i rusku čizmu koja ih je dovela u prošlosti do najrepresivnijih i najbijednijih država i u širem prostoru od Evrope. Ta vrsta evropske površnosti i formalizma u bavljenju zemljama koje pretenduju članstvu u EU u najboljoj mjeri se oličava u najnovijem izvještaju Evropske komisije o „napretku Crne Gore“ u EU integracijama. Niti je taj izvještaj iskren, niti je iskrena namjera Crne Gore da pripodobi politčki sistem evropskim standardima i vrijednostima. Ne znam da li je u pitanju nerazumjevanje crnogorskog jezika da bi se shvatila suština režima u Crnoj Gori, pa se samo slušaju neiskrene izjave na engleskom jeziku crnogorskih zvaničnika, kojima su usta puna EU integracija, dok je sve što rade goli simulakrum.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251108221144_6d8334f436cd0b6e3b52104ddf9a240b0bd7b0dda62ecc076dee746033d2ca13.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251108221144_6d8334f436cd0b6e3b52104ddf9a240b0bd7b0dda62ecc076dee746033d2ca13" data-rendition-name="original" width="987" height="650" loading="lazy" alt="Johan Satler i Milojko Spajić"> <figcaption>NITI JE IZVJEŠTAJ EK ISKREN, NITI JE ISKRENA NAMJERA VLASTI CRNE GORE: Satler i Spajić(Photo: Vlada Crne Gore )</figcaption> </figure>  Da riba smrdi od glave pokazuje politički autsajder na čelu vlade, koji niti zna što su mu nadležnosti, niti kako funkcioniše sistem. Tako se bruka da izvršna vlast ne može da se miješa u sprovođenje sudskih presuda, obmanjujući evropske partnere da su tri sudske odluke o nelegalnosti izbora direktora Javnog servisa unutrašnja stvar samog Javnog servisa Crne Gore? Znači li to da sve sudske odluke mogu biti neizvršne ukoliko osuđeni neće da ih prihvati? Je li to pokušava da nam objasni vajni premijer? Njegova potpuna neizanteresovanost za partijsku samovolju u kulturi, bezbjednosnom sektoru i drugim resorima rječito govori da se radi o klasičnom politikantu, nedoraslom za funkciju koju obavlja. Premijer treba da zna da je oduvijеk pоstојаlо suštinsko pitаnjе kаkо unutаr držаvе оgrаničiti njеnu prеvеliku vlаst s јеdnе strаnе, а s drugе, kаkо urеditi оdnоsе izmеđu glаvnih оblikа držаvnе vlаsti. U tome se ogleda da li je neka zemlja demokratska ili ne. Postoje samo dvа оdgоvоrа: јеdinstvо vlаsti i pоdjеlа vlаsti. Pоstојаnjе sistеmа pоdjеlе vlаsti smаtrа sе gеnеrаtоrоm pоlitičkе slоbоdе, јеr uprаvо u tоmе је sаdržаnа prоširеnа idеја о pоlitičkој slоbоdi оgrаničаvаnjеm držаvnе vlаsti iznutrа. Ukoliko, s obzirom da to radite i namjeravate da nastavite da radite, hoćete da izvršna vlast kontroliše sve tri grane vlasti, vaša proevropska retorika je lažljiva, neiskrena i prevarna. <h2>NAJGORA VLADA</h2> U najvećoj mjeri na takvu politiku utiče to što se radi o jednoj od najgorih vlada u istoriji Crne Gore, čega su svjesni svi konstituenti Vlade, pa se međusobno štite tako što se ta, jedna od nabrojnijih vlada u svijetu, održava na međusobnim ucjenama i instiktom za golim održanjem po svaku cijenu. Što je najgore, oni sebe ubjeđuju da su uspješni u poslu koji obavljaju. Za članove crnogorske vlade najbolju definiciju je dao Napoleon Bonaparta riječima da budala ima veliku prednost nad pametnim čovekom: uvijek je zadovoljan samim sobom. Samo pogledajte sektor bezbjednosti; nikad gori, a nikad hvaljeniji od amatera koji ga vode. Zamislite tu hvalisavost time što nacisti, koji su pozivali na smrt jedne nacije, turske, nijesu isprovocirani od strane policije da čine veće nerede, već su im obezbijedili policijsku pratnju dok su vršili krivično djelo izazivanje nacionalne mržnje, sa posljedicama po imovinu žrtava mržnje? Više je nego jasno da je u pitanju biračko tijelo konstituenata vlasti, inače da se radilo o Crnogorcima, a śetimo se Glovo inaguracije nedosatojnog Joanikija 5. septembra 2021. godine, druge bi vaspitne palice pjevale, udružene sa suzavcem i gumenim mecima. Naravno, Crnogorcima nije svojstvena mržnja prema drugim narodima, te takve izlive mržnje prema Turcima ne bi ni bile moguće. Poput kameleona, šovinizam dobija boju prema svom kontekstu, odnosno prema preovlađujućem sistemu vrijednosti koje diktiraju političke „elite“ na vlasti. Nezrelo i budalasto uvođenje viza turskim državljanima govori o jadnom podilaženju vlasti najgorem primitivizmu i šovinizmu, svjesni da se radi istom političkom soju, a nesvjesni štete koju čine državi Crnoj Gori. Da ne pominjemo amaterizam i bruku oko hvatanja napadnutih Azerbejdžanaca i jednog Turčina. Scenario za komediju. <h2>ZLOUPOTREBA MANTIJE</h2> Uostalom, aktuelna vlast podiže spomenik čovjeku koji je blagoslovio navodni pokolj crnogorskih muslimana, fikciju iz Njegoševog „Gorskog vijenca“. „Jeste da je strašno pobiti ljude, međutim, još je strašnija duhovna smrt koju siju oko sebe ti lažni ljudi, sa lažnom vjerom“, poentirao je lik sa spomenika. Nije daleko od slične retorike ni aktuelni Glovo mitropolit Crkve Srbije Joanikije, koji je primio orden predśednika Milatovića namijenjen spomeniku, sa izjavom da su Crnogorci bili „lakomi na śečenje turskih glava“ i da je „to negdje i danas prisutno u nama“. Crnogorci su uvijek poštovali svoje protivnike. Da, mi smo śekli turske glave kad se branila Crna Gora i stavili tačku na ta vremena. Mi nemamo kompleks rajetine, niti potrebu da se svetimo za neka prošla vremena. A nemamo problem ni sa nezavisnošću Kosova i njihovim oružanim snagama. Sveštenicima Crkve Srbije mantija i titula koju nose obezbjeđuje autoritet koji ne zaslužuju i koji zloupotrebljavaju. Oni se, nažalost, obraćaju i mladim ljudima i ljudima ograničenog obrazovanja i sposobnosti da razumiju suštinu vjere, nacije, društva, savremenog svijeta... Njihovo pogrešno tumačenje hrišćanstva ima razoran efekat na njihove sljedbenike, dok uče mržnji, šovinizmu, antievropeizmu, opskurantizmu, veličanju masovnih ubica i ratnih zločinaca, veličanju izdaje, kolaboracije sa fašizmom. Otuda ne čudi da oni koje je takva crkva dovela na vlast strogo vode računa da ne povrijede ośećanja onih koji podižu spomenike zločincima, kriju ih po crkvama i koji su svoje fašisoidne porive izlili na prostor ispred Skupštine Crne Gore. „Sabrao“ ih rahmetli Amfilohije, što bi rekao nedozreli predśednik Crne Gore, koji mjestimično izigrava evropejca dok se redovno dodvorava najprimitivnijoj populaciji u Crnoj Gori, čija su jedina veza sa Evropom njihova prevozna sredstva i garderoba.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251108221148_e573f38dbc24d79a8a100f19fbef4e4a3b956de7c946f3204e5c565f36c3b928.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251108221148_e573f38dbc24d79a8a100f19fbef4e4a3b956de7c946f3204e5c565f36c3b928" data-rendition-name="original" width="1600" height="1068" loading="lazy" alt="Milatović i Joanikije Mičović"> <figcaption>CRKVA IZNAD DRŽAVE: Mićović i Milatović(Photo: Predsjednik Crne Gore )</figcaption> </figure>  <h2>ŠARENA LAŽA</h2> Kada evropski politikanti sačine političku strategiju ne odstupaju od nje iako ih stvarnost svakodnevno demantuje. Ne smeta meni što su čvrsto riješili da iz političkog oprtunizma prime malobrojnu Crnu Goru u članstvo u EU, bez prava da odlučuje i na probni period. Meni smeta što je primaju u stanju bezakonja, kršenja Ustava i zakona, pretvaranja sudske, tužilačke i bezbjednosne vlasti u partijsku prćiju. Što se ispunjava formalni zahtjev o kompletiranju Ustavnog suda, dok se on formira po direktivama najgorih u vlasti, što se pišu falsifikovane optužnice, što se proganjaju ljudi na osnovu izmišljenih optužbi... Što se strah za slobodu širi, što se daje podstrek mržnji, što se parališe otpor prema nasilju, jer svako može postati žrtva bezakonja i zloupotrebe pravosudne vlasti.&nbsp; Odsustvo prava odlučivanja i probni period govori da EU komesari ipak znaju da je „napredak“ šarena laža i da primaju srpsko-ruskog proksija u svoje redove. Jedino ako se ne uplaše od Filipa Ivanovića, ministra vanjskih poslova Crne Gore, koji im je priprijetio da on neće pristati na takav status. Već su počeli da nose pelene od straha. Prije neki dan mi reče agent BIA-e i FSB-a da samo čekaju da Demokrate postave na čelo ANB-a nekog „Skobaljevića“, pa da kompletiraju fish brain bezbjednosti Crne Gore, uz veselje bezbjednosnih službi Srbije i Rusije i OKG.

Budala je uvijek zadovoljna sobom

Žena koja je u sedmom mjesecu rizične trudnoće, krajem oktobra, po nalogu suda, završila u zatvoru u Spužu, jer odbija da kćerku preda bivšem suprugu zato što je, kako tvrdi, on zlostavlja, sada je izložena novom stresu – crnogorske institucije namjerile su se da joj oduzmu pravo starateljstva nad đetetom?! Dok se bori da održi trudnoću i na svijet donese novi život, prisiljena je da vodi još jednu, za nju emotivno razarajuću bitku – sa institucijama i bivšim mužem kako joj ne bi oduzeli dijete?! <h2>NALAZ KOMISIJE</h2> Na adrese nekoliko ustanova uputila je zahtjev za hitno postupanje, odnosno Inicijativu za hitan vanredni inspekcijski nadzor i pokretanje disciplinskog i zakonskog postupka protiv zaposlenih u JU Centar za socijalni rad Podgorica zbog, kako je istakla, pristrasnog, nezakonitog i štetnog nalaza od 30. oktobra ove godine, u predmetu P.br. 2718/25, kojim se ugrožava pravo djeteta i majke, te predlaže ograničenje roditeljskog prava bez zakonskog osnova. - Tražim momentalno ukidanje mišljenja i povlačenja istog - da se meni oduzme dijete od 5 godina koje živi sa mnom od dana rođenja do danas i izuzeće J. M. obzirom da je rođaka supruge mog bivšeg supruga – napisla je u inicijativi. Objasnila je da je 20. oktobra Služba za djecu i mlade Centra za socijalni rad dostavila Osnovnom sudu u Podgorici (sutkinji Jeleni Anđelić) nalaz i mišljenje broj 0101-31054/2025-2, koji su potpisale J. M, psihološkinja, J. O, socijalna radnica i I. S, članica komisije, a u kojem se konstatuje „da su se stekli uslovi, te i predlažemo da sud preispita roditeljsko pravo majke“, odnosno da smatraju „da je svrsishodno ograničenje njenog roditeljskog prava“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251109081124_909a47f2721b1094f76e342d335e105203cac497f8769c2dd97302d6d538d67e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251109081124_909a47f2721b1094f76e342d335e105203cac497f8769c2dd97302d6d538d67e" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="UIKS"> <figcaption>IAKO U RIZIČNOJ TRUDNOĆI PODGORIČANKA UPUĆENA NA IZDRŽAVANJE KAZNE: Zatvor u Spužu(Photo: UIKS)</figcaption> </figure>  U inicijativi dostavljenoj na adrese više institucija, Podgoričanka je kategorična da su potpisnice nalaza i mišljenja prekoračile ovlašćenja i povrijedile član 361 Porodičnog zakona Crne Gore. - Centar za socijalni rad može izraditi nalaz i mišljenje o porodičnim prilikama i interesu djeteta, ali nema zakonsko ovlašćenje da predlaže ograničenje roditeljskog prava ili ocjenjuje podobnost roditelja, to može samo sud na osnovu sudskog vještačenja. U spornom nalazu CSR Podgorica predlaže ograničenje roditeljskog prava majci, čime grubo krši svoje ovlašćenje i direktno utiče na sudsku odluku – kategorična je ona. Ukazuje i na pristrasnost i kontradikciju nalaza, ističući da „u samom tekstu nalaza Centar priznaje da je otac osuđivan (presuda za krivično djelo proganjanje po članu 168a Krivičnog zakonika Crne Gore), kao i da su mu izrečene zaštitne mjere zabrane prilaska majci i djetetu, te da je dijete pokazivalo jasan strah i odbijanje kontakta s ocem (citati: 'dijete pokriva oči rukama', 'odbija komunikaciju', 'plače i ponavlja da ne želi')“. - Uprkos tome, nalaz zaključuje da je majka odgovorna za nemogućnost kontakta i predlaže ograničenje njenog roditeljskog prava što je logički, stručni i pravni apsurd, jer se dijete mora zaštititi, a ne izložiti roditelju koji je već pravosnažno osuđivan zbog nasilja i proganjanja – precizirala je u inicijativi. Upozorila je da su u dokumentu Centra za socijalni rad ignorisani međunarodni standardi zaštite djeteta. - CSR Podgorica je postupao suprotno: članu 3 Konvencije o pravima djeteta (UN) najbolji interes djeteta mora biti primarni cilj; članu 12 Konvencije dijete ima pravo da se njegovo mišljenje uvaži; članu 8 Evropske konvencije o ljudskim pravima zaštita porodičnog života i emocionalnog integriteta; članu 11 Zakona o zaštiti od nasilja u porodici dužnost Centra da reaguje u korist žrtve nasilja i da obezbijedi sigurnost djeteta – naglasila je ona. Kategorična je i da je povrijeđeno njeno pravo majke, kao i proceduralne garancije. - Nije mi omogućeno aktivno učešće u izradi nalaza; nijesu uzeti u obzir medicinski dokazi o mojoj rizičnoj trudnoći i krvarenju; Centar je nezakonito vršio procjenu bez prethodne saglasnosti i prisustva stručnog psihologa za dijete. Ovim se krši član 12 Zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti, koji propisuje da korisnik mora biti aktivno uključen u proces procjene – piše u inicijativi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251109081124_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251109081124_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="Centar za socijalni rad Podgorica"> <figcaption>SPORNO MIŠLJENJE: Centar za socijalni rad Podgorica(Photo: Centar za socijalni rad Podgorica)</figcaption> </figure>  Ona zahtijeva da Socijalna inspekcija hitno sprovede vanredni nadzor u Centru, izuzme komisiju (J. M, J. O, I. S.) i direktoricu Centra Mariju Nikolić zbog pristrasnosti i nepoštovanja zakona, te da naloži privremenu mjeru zaštite djeteta zabranu forsiranja kontakta sa ocem dok se ne sprovede novo, nezavisno sudsko vještačenje. Traži i da se poništi njihov nalaz kao nezakonit i pristrasan, te pokrene disciplinski i eventualno krivični postupak protiv službenica zbog nesavjesnog rada u službi i povrede profesionalnih standarda. <h2>HAPŠENJE I ZATVOR</h2> Kako smo pisali, mlada Podgoričanka 24. oktobra završila je u zatvoru u Spužu po nalogu sutkinje Osnovnog suda u Podgorici Ine Hrković. U zatvoru je trebalo da provede 15 dana, ali je Ministarstvo pravde, 3. novembra, postupajući po zahtjevu njenog advokata Stefana Jovanovića, naložilo da bude puštena na slobodu zbog trudnoće. Hrković je u maju donijela odluku da mlada Podgoričanka mora predati djevojčicu ocu, u vremenskim periodima kako je to precizirano sudskom presudom. Tom odlukom naložila je i da će biti kažnjenja zatvorskom kaznom u slučaju da ne postupi po odluci. Mlada Podgoričanka protiv sutkinje Hrković podnijela je krivičnu prijavu prije nekoliko dana zbog povrede prava na slobodu i sigurnost iz čl. 25 Ustava Crne Gore i čl. 5 Evropske konvencije o ljudskim pravima, ugrožavanja zdravlja, jer je u rizičnoj trudnoći sa dokumentovanim krvarenjem, te kršenja prava djeteta na zaštitu i stabilnost iz čl. 3 Konvencije o pravima djeteta (UN); U prijavi je istakla i da je „izvršeno institucionalno nasilje nad majkom i djetetom, uz potpuno ignorisanje zakonom propisanih procedura“. - Dokumenta koja posjedujem dokaz su da je moj slučaj sproveden mimo zakona, bez naredbe, bez advokata i putem privatne aplikacije (Viber), što predstavlja presedan u sudskoj praksi Crne Gore – istakla je ona, a prijavu je podnijela i protiv policijskih funkcionera i službenika koji su učestvovali u postupku njenog zatvaranja. Naglasila je da je čitav proces sproveden nezakonito, „bez postojanja formalne naredbe o lišenju slobode i bez prisustva advokata, uz direktnu komunikaciju između sudije i policijskih službenika putem Viber aplikacije“. Konstativala je da „komunikacija između suda i policije putem aplikacije Viber nije dozvoljena ni prihvatljiva u službenom postupku, jer ne postoji zakonska osnova ni mogućnost službene autentifikacije takvog akta“. Osim protiv sutkinje Hrković i policijskih funkcionera i službenika, krivčnu prijavu podnijela je i protiv bivšeg supruga i njegove advokatice, kao i službenika Centra za socijalni rad zbog „zloupotrebe službenog položaja, protivpravnog lišenja slobode, povrede prava djeteta, nesavjesnog vršenja službe, lažnog prijavljivanja i drugih krivičnih djela sa prijedlogom hitnih mjera radi sprječavanja daljeg nezakonitog postupanja i obezbjeđenja dokaza“. I u toj prijavi upozorila je na nehumano postupanje institucija prema njenoj djevojčici. - Tokom i nakon lišenja slobode, nastavljeno je izvršenje nad djetetom iako dijete kategorično odbija kontakt sa ocem uz težak emocionalni i fiziološki odgovor (plač, drhtavica, uriniranje), što potvrđuju dopisi CSR (Centar za socijalni rad) od 28.10, 30.10. i 31.10.2025 – piše u prijavi. U prijavi ukazuje i na podatak da je sutkinja Hrković još 7. maja od Centra za socijalni rad zatražila ocjenu da li se stekli uslovi za lišenje njenog roditeljskog prava. <h2>SPORNO VJEŠTAČENJE</h2> Mlada Podgoričanka krivičnu prijavu podnijela je i protiv tima vještaka koje je angažovalo Osnovno državno tužilaštvo u slučaju njene krivične prijave protiv bivšeg supruga, a tereti ih da su svojim nalazom doveli u zabludu tužilaštvo, zbog čega je došlo i do ometanja pravde. Psihijatre N. P. i S. K, te psihološkinju N. Š. Tereti za zloupotrebu službenog položaja, nesavjestan rad u službi i lažno vještačenje. Po naredbi tužilaštva u aprilu je sprovedeno psihijatrijsko-psihološko vještačenje njene kćerke, koja je tada imala pet godina i četiri mjeseca, a proces je, kako piše u prijavi, sproveden „bez prisustva zakonskog zastupnika djeteta u toku ključnih faza ispitivanja, uz prisustvo oca ... osobe protiv koje se vodi krivični postupak zbog nasilja nad djetetom i majkom“. - Tokom vještačenja dijete je izloženo stresu i sekundarnoj viktimizaciji, a rezultat je proizvoljan i neprofesionalan nalaz kojim su vještaci svjesno iskrivili činjenice i doveli u zabludu ODT – piše u prijavi. Podsjetila je da je tražila izuzeće ovih vještaka jer je sa njima imala privatne komunikacije „i značajne konflikte“, a zahtijevala je i da se pregledaju snimci „u cilju utvrđivanja činjenica i ponašanja djeteta, što nije učinjeno“. Tim vještaka u mišljenju tvrdi da dijete nije doživjelo traumatsko iskustvo, već ponavlja naučene fraze od majke, što, kategorična je ona, predstavlja lažno vještačenje. - Vještaci su, iako su imali obavezu da dijete zaštite od ponovnog kontakta sa osobom protiv koje se vodi postupak, dozvolili prisustvo oca u prostoriji i neposrednu interakciju, što je direktno suprotno pravilima struke i Konvenciji o pravima djeteta (čl. 3/19). Na taj način su postupali grubo nesavjesno, znajući da će takav postupak ugroziti dijete i rezultirati nevalidnim nalazom - napisala je u prijavi, uz konstataciju da su njenoj djevojčici govorili: „Moraš sa ocem, tata je dobar“. Ukazala je i da nalaz ovog tima vještaka ne sadrži obavezne elemente - opis primijenjenih metoda i testova; sirove rezultate: analitičku osnovu zaključaka; podatke o trajanju i uslovima ispitivanja. - Bez tih elemenata, vještačenje je procesno nevažeće i ne može služiti kao dokaz. ...Korišćen je WISC test, iako je dijete mlađe od 6 godina (u momentu vještačenja 5 godina 4 mjeseca) što je metodološki zabranjeno. Nema audio ni video-zapisa vještačenja, iako je riječ o maloljetnom svjedoku (obavezno prema međunarodnim protokolima). U nalazu su korišćeni neetični izrazi poput - emocionalno nezrela, lojalna majci, instruisana, koji nemaju naučnu, ni dijagnostičku osnovu. Zaključak o nedostatku traume suprotan je činjeničnom dijelu nalaza, što ukazuje na namjerno iskrivljavanje podataka – piše u prijavi protiv tima vještaka. Ona zahtijeva da se „naloži novo vještačenje od strane nezavisnih licenciranih stručnjaka koji nijesu iz Podgorice“, uz napomenu da je spremna da snosi njihove troškove. <h2>TUŽBE</h2> Po njenoj prijavi protiv bivšeg supruga zbog krivičnog djela nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici u Osnovnom sudu u Podgorici počinje suđenje sjutra, 10. novembra. U slučaju njene druge prijave za isto krivično djelo protiv njega ročište za ispitivanje i ocjenu zakonitosti i opravdanosti optužnice zakazano je za 18. novembar. Prema Instanbulskoj konvenciji (Konvencija o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici) „dijete žrtva i dijete svjedok nasilja nad ženama i nasilja u porodici treba da dobije, prema potrebi, posebne mjere zaštite koje su u najboljem interesu djeteta“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251109081124_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251109081124_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Osnovni sud Podgorica"> <figcaption>BROJNI POSTUPCI: Osnovni sud u Podgorici</figcaption> </figure>  Precizira se i da će zemlje potpisnice Konvencije „preduzeti neophodne zakonodavne odnosno druge mjere kako bi osigurale da ostvarivanje svakog prava na posjetu odnosno starateljstvo ne ugrozi prava i sigurnost žrtve odnosno djece“. Prije nekoliko dana Podgoričanka je na svojim nalozima na društvenim mrežama objavila audio i video snimke koji, kategorična je, potvrđuju njene optužbe na račun bivšeg supruga da je tukao njihovu djevojčicu kada je boravila kod njega, zbog čega ona od početka ove godine kategorično odbija da mu preda dijete. Objavila je i više dokumenata. - Postoje snimci i audio koji potvrđuju ono što pričam od početka: i njegov najbliži rođak (stric) govori o zlostavljanju koprivom. Taj snimak je potpuno razumljiv. Ali u rješenju o odbacivanju moje krivične prijave piše da je „snimak nečujan“. Umjesto da država postupa po tim dokazima, tužilaštvo je odbacilo moje prijave, a protiv mene je otvaralo predmete – kao odmazdu. Tako ispada da sam ja problem, jer sam prijavila nasilje, a ne onaj ko je nasilje vršio – kazala je ona tada za Portal ETV. Poručila je da ovo više nije samo njen slučaj, ističući da je „ovo je pitanje kako se u Crnoj Gori tretiraju žene koje prijave nasilje i djeca koja kažu: 'Tata me je tukao'“.

Država prijeti ženi u sedmom mjesecu rizične trudnoće oduzimanjem roditeljskog prava

Radovi na rekonstrukciji puta Mojkovac - Bijelo Polje - Berane ušli su u samu završnu fazu, rekao je inženjer kompanije Bemax Nemanja Ivanović. Istakao je da će kompanija Bemax, koja je jedan od izvođača, svoje radove završiti više od mjesec prije zakonskog roka.
Iz Uprave za saobraćaj danas su saopštili &nbsp;da su završeni svi glavni radovi na rekonstrukciji puta Mojkovac - Bijelo Polje - Berane. Istakli su da je to jedan od najvećih infrastrukturnih projekata u okviru kojeg je rekonstruisana saobraćajnica dužine skoro 40 kilometara.
Ivanović, ispred kompanije Bemax, poručuje da su završeni svi asfalterski i betonski radovi.
"Ostala su uređenje bankina i bermi, humuziranje kosina, te samo čišćenje i sređivanje gradilišta. Svi asfalterski radovi su završeni, betonski radovi su završeni. Očekujemo da u narednih desetak dana na gradilištu neće preostati da se radi gotovo ništa", rekao je za portal ETV Ivanović.
Propisani zakonski rok za završetak radova je 28. decembar, ali, naglašava Ivanović, kompanija Bemax će završiti svoje radove više od mjesec dana prije roka.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCcbFLHP_tMg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.6397%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fuprava-za-saobracaj-zavrseni-svi-glavni-radovi-na-rekonstrukciji-puta-mojkovac-bijelo-polje-berane&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Bemax mjesec prije roka završava radove; Ivanović: Rekonstrukcija puta Mojkovac - Bijelo Polje - Berane ušla u završnu fazu

Osoba proglašena nepoželjnom u Hrvatskoj docira o bilateralnim odnosima i ne odstupa ni milimetra od dosadašnje politike - poručio je hrvatski europoslanik Tomislav Sokol reagujući na intervju potpredsjednika Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku i lidera Demokrata Alekse Bečića Večernjem listu.
Bečić je, između ostalog, poručio da je Crnu Goru mafija okupirala, ali da je čisti, te da ćemo postati članica Evropske unije 2028. godine.
- Crna Gora neće postati bastion velikosrpstva na Jadranu, shvatiće to prije ili kasnije - poručio je Sokol u objavi na mreži Iks (bivši Tivter).
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FTomislavSokol%2Fstatus%2F1987492986821677380%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1987492986821677380%7Ctwgr%5Eb5207d34f92ce22d8a1600d95bc081c0df1e39bd%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Za Antenu M komentar je dao i Andro Krstulović Opara, HDZ-ov zastupnik i predsjednik Odbora za vanjsku politiku u hrvatskom Saboru.
- Današnji Večernji list je uredno objavio plaćeni intervju s potpredsjednikom Vlade Crne Gore u kojoj promiče četničku, dominantnu politiku u balkanskoj Bjelorusiji. Pa nije ga GGR slučajno proglasio persona non grata. Aleksa danas pegla svoj imidž i soli nam pamet. Naravno, ne priznaje razgraničenje, stoji čvrsto uz Deklaraciju o Jasenovcu, ima proputinovska i provučićeva stajališta o ruskoj agresiji na Ukrajinu - komentar je Andra Krstulovića Opare.
Bečić u intervju, između ostalog, dovodi u pitanje i to što mu je zabranjen ulazak u Hrvatsku.
- Građanski sam, evropski i zapadno orijentisan, a uvijek sam dobrodošao i u Brisel i u Vašington, što se moglo vidjeti i proteklih mjeseci. Zašto su pojedinci u Hrvatskoj donijeli odluku o zabrani mog ulaska, a nikada, na primjer, prema bivšim crnogorskim funkcionerima koji su učestvovali u ratovima devedesetih - naveo je Bečić.