Nastup Nenada Kneževića Kneza na Cetinju, održan u okviru manifestacije „Novogodišnja priča u Prijestonici“, protekao je u izuzetnoj atmosferi. Dvorski trg bio je ispunjen publikom koja je od prvih taktova s oduševljenjem dočekala ovog regionalno poznatog izvođača, stvarajući veče za pamćenje u srcu Prijestonice.
Veče je proteklo u znaku dobre muzike, prisjećanja na stare hitove i zajedničkog pjevanja, dok je Knez, uz svoje pjesme, izvodio i poznate numere drugih izvođača, dodatno podižući atmosferu. Na sceni mu se pridružila i sjajna vokalistkinja Jelena Pajić, otpjevavši „Ti možeš sve“, „Zbog tebe“„Sto dana u mesecu“…
Knez je izveo svoje najveće hitove: „Dal’ si ikada mene voljela“, „Bubamara“, „Samo ti“, „Nijedna žena na svijetu“, „Mia bella signorina“, „Moja mala“, „Adio, „Vjeruj“, „Ti si kao magija“ i druge, a publika je horski pjevala gotovo svaku pjesmu.
Knez je i ovoga puta donio svoju posebnu, prepoznatljivu vedrinu, te svojom harizmom ostavio snažan utisak na prisutne.
Obzirom na to da je Cetinje njegov rodni grad, ovaj nastup je bio obojen posebnom energijom i emocijom,
Praznična dekoracija i zimski ambijent dodatno su doprinijeli magičnoj atmosferi večeri.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Kultura

Dobra muzika i praznična čarolija: Knez nastupio na Cetinju

Decembar je donio očekivanu navalu božićnih filmova na Netfliks, a na sam vrh liste najgledanijih u SAD zasjeo je romantični naslov “My Secret Santa”.
Film je brzo privukao veliku pažnju gledalaca i postao trenutni hit, iako reakcije nisu jednoglasne. Dok publika očigledno masovno gleda, kritičari su znatno uzdržaniji. Upravo ta podijeljenost obilježava njegov uspjeh, prenosi <a href="https://www.index.hr/chill/clanak/novi-bozicni-hit-na-netflixu-gledatelji-ga-vole-kriticari-bas-i-ne/2742394.aspx" target="_blank">Index.hr</a>.
Radnja filma često se poredi sa <a href="https://www.danas.rs/kultura/najpotcenjeniji-moderni-bozicni-filmovi/" target="_blank">božićnom verzijom</a> kultne komedije “Mrs. Doubtfire”. Aleksandra Brekenridž i Rajan Egold glume u priči o samohranoj majci koja se, u potrazi za poslom, prerušava u muškarca kako bi dobila sezonski posao Deda Mraza u luksuznom hotelu.
Decembar je doneo očekivanu navalu božićnih filmova na Netfliks, a na sam vrh liste najgledanijih u SAD zaseo je romantični naslov “My Secret Santa”.
<div class="embed-block"><iframe title="My Secret Santa | Official Trailer | Netflix" width="500" height="281" src="https://www.youtube.com/embed/I9Y5qYp8ro8?feature=oembed&amp;enablejsapi=1&amp;origin=https://www.danas.rs" frameborder="0" allow="accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share" referrerpolicy="strict-origin-when-cross-origin" allowfullscreen="" data-gtm-yt-inspected-24="true" id="12418895" data-gtm-yt-inspected-29="true" style="--tw-border-spacing-x: 0; --tw-border-spacing-y: 0; --tw-translate-x: 0; --tw-translate-y: 0; --tw-rotate: 0; --tw-skew-x: 0; --tw-skew-y: 0; --tw-scale-x: 1; --tw-scale-y: 1; --tw-pan-x: ; --tw-pan-y: ; --tw-pinch-zoom: ; --tw-scroll-snap-strictness: proximity; --tw-gradient-from-position: ; --tw-gradient-via-position: ; --tw-gradient-to-position: ; --tw-ordinal: ; --tw-slashed-zero: ; --tw-numeric-figure: ; --tw-numeric-spacing: ; --tw-numeric-fraction: ; --tw-ring-inset: ; --tw-ring-offset-width: 0px; --tw-ring-offset-color: #fff; --tw-ring-color: rgba(59,130,246,.5); --tw-ring-offset-shadow: 0 0 #0000; --tw-ring-shadow: 0 0 #0000; --tw-shadow: 0 0 #0000; --tw-shadow-colored: 0 0 #0000; --tw-blur: ; --tw-brightness: ; --tw-contrast: ; --tw-grayscale: ; --tw-hue-rotate: ; --tw-invert: ; --tw-saturate: ; --tw-sepia: ; --tw-drop-shadow: ; --tw-backdrop-blur: ; --tw-backdrop-brightness: ; --tw-backdrop-contrast: ; --tw-backdrop-grayscale: ; --tw-backdrop-hue-rotate: ; --tw-backdrop-invert: ; --tw-backdrop-opacity: ; --tw-backdrop-saturate: ; --tw-backdrop-sepia: ; --tw-contain-size: ; --tw-contain-layout: ; --tw-contain-paint: ; --tw-contain-style: ; border: 0px solid rgb(229, 231, 235); box-sizing: border-box; display: block; vertical-align: middle; margin-bottom: 1rem; margin-top: 1rem; max-width: 100%; margin-left: auto !important; margin-right: auto !important; aspect-ratio: 16 / 9; width: 798.325px; height: auto !important;"></iframe></div>
Situacija se dodatno komplikuje kada se zaljubi u menadžera hotela. Film kombinuje romantične i komične elemente, oslanjajući se na praznični ugođaj.
Uprkos popularnosti među gledaocima, kritika nije bila blagonaklona. Kritičarka portala <a href="https://collider.com/my-secret-santa-review-netflix-alexandra-breckenridge-ryan-eggold/" target="_blank">Collider</a> Luna Gatri dala mu je ocjenu 5/10, nazvavši ga jednim od zaboravnijih božićnih filmova godine.
Istakla je da nije dovoljno smiješan da bi privukao djecu, niti dovoljno šarmantan ili promišljen za odraslu publiku. Prema njenom mišljenju, više je prikladan kao pozadinska zabava nego kao nešto čemu bi se gledaoci u potpunosti posvetili.

Novi božićni film na Netfliksu podijelio je kritičare i gledaoce

Odluka da se za direktora Nacionalne biblioteke "Đurđe Crnojević" naimenuje Ivan Radulović, osvjedočeni velikosrpski protagonista, šalje novu skandaloznu poruku o upravljanju institucijama kulture po mjeri onih koji negiraju Crnu Goru i njen identitet, saopštio je gradonačelnik Prijestonice Nikola Đurašković. 
Đurašković je rekao da je dojučerašnja direktorica ustanove Dragica Lompar pokazala da se institucijom od nacionalnog značaja može upravljati odgovorno i stručno.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.6038%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fkultura%2Flompar-nezakonito-imenovanje-radulovica-je-samo-kontinuitet-rada-mkm-skandali-koji-prate-mandat-vujovic-tuzna-slika-stanja-u-tom-resoru&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Što je očigledno bio razlog da se, umjesto produženja mandata, dogodi promjena po mjeri političkih i ideoloških kriterijuma koji su sve samo nijesu crnogorski - istakao je Đurašković.
On je naveo da Ivan Radulović dijeli stavove koji su u suprotnosti sa vrijednostima koje Nacionalna biblioteka ,,Đurđe Crnojević’’ treba da njeguje, afirmišući ideje koje dijele i narušavaju nacionalni i kulturni identitet Crne Gore, uključujući i ideju o vraćanju kapele na Lovćenu.
Posebno ističe da je neprihvatljivo da se prilikom imenovanja čelnih ljudi institucija kulture smještenih na Cetinju zanemaruje izuzetan stručni kadar sa Cetinja, koji bi kvalitetno i efikasno odgovorio zadatku upravljanja Nacionalnom bibliotekom, ali i drugim institucijama kulture.
- Kultura se ne čuva imenovanjima po mjeri politike i raznih parapolitičkih velikosrpskih organizacija, već odgovornošću prema znanju, struci i vrijednostima na kojima počiva Crna Gora - poručio je Đurašković.

1250x600

1084x550

Đurašković: Skandalozna poruka o upravljanju institucijama kulture po mjeri onih koji negiraju Crnu Goru i njen identitet

Sopran Petra Radulović kazala je da je imala dilemu da li će publika razumjeti težinu pjesme „Ko li mi te brani“ i sve ono što ona nosi, jer, kako ističe, osjeća odgovornost da govori o važnim temama u Crnoj Gori o kojima se često ne govori.
- Imala je dilemu da li će ljudi razumjeti težinu pjesme i šta sve iza nje stoji, jer sama nosi odgovornost i želi da govori o važnosti tema u Crnoj Gori, o kojima se često i ne govori - rekla je Radulović u emisiji "Srećan dan" na Televiziji E.
Pjesma „Ko li mi te brani“, autorke Jelene Jovetić, dobila je novo umjetničko ruho snimanjem spota u kojem glavnu ulogu ima upravo sopran Petra Radulović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4umMxqr2YzY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Govoreći o saradnji sa Jelenom Jovetić, Radulović je istakla da je do nje došlo preko zajedničke prijateljice, pjesnikinje Tanje Ćalasan, koja je, kako kaže, prepoznala spoj dvije energije.
- Naša prijateljica Tanja Ćalasan, takođe pjesnikinja, nas je spojila jer je imala ideju i Jelena je govorila o svojoj ideji da želi da napiše muziku za tu pjesmu i onda je Tanja rekla da misli da ima ženu koja je prava za tu stvar. Ona mi se javila krajem jula, a ja sam 30.jula letjela za Beč, nazad na probe ovdje u teatru i rekla sam možemo samo sjutra da se sretnemo kad budem išla na aerodrom u Podgoricu, tako je bilo spontano. Ja sam se oduševila njenom energijom i njenom idejom o pjesmi i nekako sam odmah rekla može, iako je to bio za mene izazov jer se bavim operom i nijesam nikad ovako nešto radila, ali ona je željela da ja tu pjesmu na neki način i klasično otpjevam i tako je i bilo - rekla je Radulović.
Dodala je da je u oktobru boravila u Crnoj Gori kako bi podržala osnivanje Bokeškog simfonijskog orkestra, te su tom prilikom iskoristili priliku da snime i pjesmu i spot.
Iako se, kako navodi, ne bavi snimanjem pjesama i spotova, Radulović ističe da je cijeli tim koji je radio na projektu učinio da iskustvo bude posebno i da u cijelom procesu iskreno uživa.
- I Mika koji je snimao spot, Bojan koji je napisao pjesmu i haljina od Ivane Miranović, sve je nekako bila jedna predivna priča - istakla je Petra.Radulović.

Radulović: Sve oko nastanka spota za pjesmu „Ko li mi te brani“ je jedna predivna priča

Studentski parlament Fakulteta za crnogorski jezik i književnost organizovao je program posvećen Vitu Nikoliću, u okviru kojeg je gostovala njegova ćerka Danica Nikolić. Program je okupio studente, profesore i zainteresovanu javnost, kazali su iz FCJK.
Tokom susreta sa studentima, Danica Nikolić govorila je o Vitovom životu i stvaralaštvu, osvjetljavajući njegovu ličnost iz perspektive porodičnog śećanja i ličnog iskustva. Razgovor je bio usmjeren na odnos između pjesnikova života i njegove poezije, na javnu i privatnu sliku Vita Nikolića, kao i na načine na koje se njegovo djelo pamti i prenosi novim generacijama.
- Izlaganje je proteklo u otvorenoj i dinamičnoj atmosferi, uz aktivno učešće studentkinja i studenata, koji su imali priliku da se upoznaju s manje poznatim aspektima pjesnikova života, izvan ustaljenih književnih interpretacija i biografskih stereotipa. Oni su kroz pitanja otvarali teme poput odnosa između biografije i poezije, granice između života i književnog izraza, ali i ranjivosti kao dijela pjesnikova identiteta - navodi se u soapštenju.
U završnom dijelu razgovora posebno je pomenuta pjesma „Noć sa Dubrovnikom“, kao jedno od djela koje, prema sagovornici, na upečatljiv način sažima pjesnikov poetski izraz i unutrašnji odnos prema vremenu u kojem je nastala.
- U ime Studentskog parlamenta, studente je pozdravila studentkinja Aida Orahovac-Kuč, a Vitove stihove govorio je student Ismar Kadrović. Razgovor s Danicom Nikolić vodila je profesorica Sanja Orlandić. Predstavnici Fakulteta istakli su da ovakva gostovanja predstavljaju važan segment nastavnog i kulturnog života ustanove, uz punu institucionalnu podršku studentskim inicijativama i vannastavnim aktivnostima - navodi se u saopštenju.

Program posvećen Vitu Nikoliću na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost

Razriješena direktorica Nacionalne biblioteke "Đurđe Crnojević" Dragica Lompar kazala je da je imenovanje njenog nasljednika Ivana Radulovića nezakonito i da predstavljanja samo kontinutitet rada Ministarstva kulture i medija.
Vlada Crne Gore razriješila je Lompar sa čela Nacionalne biblioteke zbog isteka mandata još u martu ove godine, a za novog direktora imenovala Ivana Radulovića.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvlada-razrijesila-dragicu-lompar-ivan-radulovic-novi-direktor-nacionalne-biblioteke-durde-crnojevic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Lompar tvrdi da je njeno razrješenje uslijedilo nakon što je javno ukazala na kršenje zakona i zloupotrebe u resoru kulture, prije svega u vezi sa dodjelom Trinaestojulske nagrade književniku i negatoru crnogorske nacije Bećiru Vukoviću.
Ona je u julu ove godine potvrdila da nagrađena zbirka poezije Vukovića „Kuća beskućnika“ ne postoji u COBISS pretraživaču, u kome su registrovane objavljene knjige.
- Nakon punih devet mjeseci, ministarka kulture i medija Tamara Vujović je uspjela da pronađe osobu za mjesto direktora Nacionalne biblioteke Crne Gore "Đurđe Crnojević". Dugo je trajalo jer je izgleda pitala redom osobe koje bi prihvatile ovu odgovornu funkciju, a da ispunjavaju samo jedan uslov - da nijesu crnogorski opredijeljeni. Da li je to u skladu sa njenim ličnim nacionalnim određenjem ili joj je nametnut ovakav kriterijum - ostaviću javnosti da procijeni - navela je Lompar u reagovanju dostavljenom Portalu ETV.
Ona ističe da se ministarka Vujović od početka marta 2025. nije udostojila da je primi, i pored njenih zahtjeva i iako je u februaru lično obavijestila da joj ističe mandat.&nbsp;
- Ovakav odnos prema ustanovi od prvorazrednog značaja, koja čuva crnogorsku pisanu baštinu, njen jezik, kulturu i identitet, je poražavajući. Kao i uostalom i čitavo njeno ministrovanje - naglasila je Lompar.
Nije teško zaključiti, ističe ona, da je možda bilo dileme da li će biti imenovana na još jedan mandat do skandala oko dodjele najveće državne nagrade književniku Bećiru Vukoviću.&nbsp;
- Nakon mog istupanja u javnost u zaštiti zakona Crne Gore i integriteta Biblioteke, kada je Ministarstvo kulture i medija po ko zna koji put zažmurilo "na oba oka" i čekalo da prođe i ovo, krenulo se u potragu za kandidatom. Ko je osoba, okićena Trinaestojulskom nagradom i što je sve ta osoba uradila da bi se domogla, ne samo Nagrade, već beneficija koje iz tog priznanja slijede, neću elaborirati - naglasila je Lompar, podsjećajući da je predmet u Tužilaštvu na osnovu njen prijave.&nbsp;
Ipak, konstatuje da je Vujović, ili kako je naziva "gospođa ministarka", najodgovornija za omogućavanje dodjele Nagrade Vukoviću i što nije zaustavljena cijela procedura nakon saznanja da je došlo do zloupotreba.
Pri tom, svi koji su se javno pobunili i protestovali zbog poniženja i nagrade i države, su procesuirani, a Bećir Vuković je, podsjeća Lompar, nastavio da radi ono što mu je svojstveno - "da otima ono što mu ne pripada".
- Skandali koji prate čitav njen mandat, neskriveno licemjerje kada su interesi Crne Gore i zaštita njenih nacionalnih odrednica u pitanju, jedinice i nule koje Ministarstvo o svom radu dobija od Vlade, nereagovanje na nacionalističke i fašističke istupe i djelovanje po Crnoj Gori, tužna su slika stanja jednog od najvažnijih i najsloženijih Ministarstava - istakla je Lompar.
Ona napominje da joj pozicija koju je obavljala četiri godine i devet mjeseci i 38 godina staža u Nacionalnoj biblioteci daju za pravo da istakne da je u svakom segmentu poslovanja, zajedno sa svojim saradnicima, uradila najviše i najbolje što je znala bez, kako kaže, traženja bilo kakvih priznanja i privilegija, bez uplitanja bilo čijeg uticaja, nametanja kadrova, krajnje profesionalno, poštujući prije svega činjenicu da Nacionalna biblioteka pripada svim građanima Crne Gore.&nbsp;
- Za sve navedeno dobijala sam samo podršku i poštovanje crnogorske javnosti. Kao stručnjak u kulturnoj baštini, nikada nijesam dobila kredit, stan niti status istaknutog stručnjaka u kulturi, jer je to decenijama isključivo pripadalo stvaralaštvu. Svi oni vrijedni, stručni, obrazovani ljudi koji još uvijek rade u sektoru kulturne baštine nijesu nikada dobili mogućnost da im država Crna Gora oda priznanje kroz dodjelu ovog statusa - naglasila je Lompar.
Najnovije imenovanje je, ističe ona, samo kontinuitet rada Ministarstva kulture i medija.&nbsp;
Lompar kaže da je prilikom predlaganja kandidata grubo prekršen član 47 Zakona o kulturi, u kojem stoji: "Za direktora javne ustanove, čiji je osnivač država, imenuje se afirmisani umjetnik ili afirmisani stručnjak u kulturis".
Pita da li je premijer Milojko Spajić, zajedno sa svojim ministrima, uopšte upoznat sa ovom činjenicom i da li će tražiti objašnjenje i odgovornost?
- I još važnije, da li će novi direktor NBCG „Đurđe Crnojević" prihvatiti nezakonito imenovanje? Da li je pripremio petogodišnji plan razvoja Ustanove? Na osnovu čega je prepoznat kao "afirmisani stručnjak u kulturi", ostaje da čujemo - zaključila je Lompar.

Tamara Klikovac

Lompar: Nezakonito imenovanje Radulovića je samo kontinuitet rada MKM, skandali koji prate mandat Vujović tužna slika stanja u tom resoru

U okviru filmskog programa KIC-a „Budo Tomović“, u nedjelju, 21. decembra, sa početkom u 11 sati, biće prikazana projekcija sinhronizovanog animiranog filma „Loši momci 2 / The Bad Guys“ (2025).
Nastavak popularne animirane priče donosi novu, uzbudljivu i duhovitu avanturu omiljene ekipe junaka. Nakon pokušaja da ostave svoje nestašluke iza sebe, Vuk i njegova vesela družina ponovo se suočavaju sa nizom urnebesnih i zabavnih situacija koje će ih natjerati da pokažu hrabrost, snalažljivost i timski duh. Film kroz dinamičnu radnju, maštovitu animaciju i obilje humora donosi važne poruke o prijateljstvu, povjerenju i zajedništvu.
Projekcija će biti održana u digitalizovanoj bioskopskoj sali KIC-a „Budo Tomović“, u skladu sa najvišim bioskopskim standardima, uz vrhunski kvalitet slike i zvuka.
Ulaznice, po cijeni od tri eura, mogu se kupiti radnim danima na biletarnici KIC-a u periodu od 9 do 20 časova. Informacije i rezervacije dostupne su na broj telefona 020 664 237.

Animirani film „Loši momci 2“ u KIC-u „Budo Tomović“

Javnosti prepoznatljiva pjesma „Ko li mi te brani“, Jelene Jovetić, dobila je novu, snažnu emociju zahvaljujući interpretaciji Petre Radulović, jedne od značajnijih crnogorskih operskih umjetnica sa uspješnom međunarodnom karijerom.
Radulović je izvođenjem spojila opersku disciplinu i emotivnost bečkih scena sa crnogorskim vrijednostima, unoseći u pjesmu snagu ženskog glasa i osjećaj pripadnosti. Time su stihovi Jelene Jovetić dobili novu dubinu – kao savremena muzička poruka o identitetu, ravnopravnosti i potrebi zaštite onih koji dolaze poslije nas.
Autorka knjige “Ko li mi te brani”, kao autorka ovog projekta i teksta pjesme Jelena Jovetić, navodi da je ova pjesma naša napomena na vanvremenske vrijednosti i poruke da u svemu što radimo, gradimo novo dobro Crnoj Gori i nema veće svetosti od pripadnosti svojoj domovini.&nbsp;
Uz to, kako dodaje, ova pjesme ima i poruku više a to je važnost jednakih prava i borbe za prava naših djevojčica i žena i potreba da se češće svi zajedno zapitamo ko brani nas?
“Ljepotu i snagu ovoj priči dale su djevojčice, čija prisutnost nosi čistu emociju, nježnost i iskrenost, i podsjeća nas za koga i zašto stvaramo. Ovo nije samo jedna pjesma sa elementima rodoljublja, već priča o ravnopravnosti i zaštiti žena, posebnoj emociji i radosti rađanja djevojčica. Ovo je priča o borbi za opstanak i čuvanju vrijednosti, koje čine snagu naše zajednice”, istakla je Jovetić.
Muziku i aranžman potpisuje Bojan Jovović, dok je za video zadužen Miodrag Mika Marković. Na projektu su učestvovali i Marko Vuković (gafer), Ivana Miranović (styling) i Marija Ivanović (šminka).
U spotu se pojavljuju djevojčice: Ida Popović (violina), Vera Đurović (flauta), Lucija Jovetić (violina), Ana Lješković (violina i džudo), Marta Ćalasan (karate) i Matea Ćalasan (umjetnički ples).
Projekat je realizovan uz podršku Kraljevskog pozorišta Zetski dom sa Cetinja, direktora Luke Radovića, kao i kreatorke Ivane Miranović, a finansijski ga je podržalo Ministarstvo kulture i medija.
“Veselimo se dolazećoj 2026. godini tokom koje ćemo slaviti život, zajedništvo, ljubav i snagu, slaviti crnogorske hrabre djevojčice i žene, slaviti 20 godina obnove crnogorske nezavisnosti. Slavimo jedni druge”, poručila je Jovetić.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4umMxqr2YzY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Petra Radulović udahnula snagu i emociju pjesmi "Ko li mi te brani"

Direktorica Uprave za zaštitu kulturnih dobara, dr Petra Zdravković, član je delegacije Crne Gore koja će boraviti u sjedištu Organizacije Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu (UNESCO) u Parizu.
Delegacija će, kako se navodi u saopštenju Vlade, tom prilikom predstaviti set hitnih mjera, kao i jasno iskazano opredjeljenje Vlade Crne Gore i nadležnih institucija da se u potpunosti ispoštuju i implementiraju preporuke koje se odnose na zaštitu Prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora, koje se nalazi na Listi svjetske baštine.
Pored sastanka na kome će učestvovati kao član delegacije Crne Gore sa predsjedavajućim UNESCO-a, gospodinom Khaled El- Enanijem, direktorica Uprave za zaštitu kulturnih dobara imaće sastanak i u Centru za svjetsku baštinu (WHC), sa Bertom de Sancristobal i Mariom Liouliou, kako bi bliže pojasnila intenciju da se kroz izmjene Zakona o zaštiti prirodnog i kulturno – istorijskog područja Kotora, ojačaju mehanizmi upravljanja, i riješe višegodišnji problemi, na koje je Komitet upozoravao – saopšteno je iz Vlade.
U tom kontekstu, Menadžment plan i sveobuhvatna Studija zaštite kulturne baštine zakonski su definisani kao obavezni i integrisani instrumenti zaštite.
Oni su jasno usklađeni sa UNESCO smjernicama, standardima za procjenu uticaja na baštinu za dobra sa Liste svjetske baštine, kao i sa relevantnom prostorno-planskom dokumentacijom.
Oba dokumenta biće podložna reviziji i davanju saglasnosti od strane UNESCO-a, što obezbjeđuje međunarodni nadzor i kredibilitet – poručuju iz crnogorske Vlade.

Petra Zdravković u delegaciji Crne Gore na sastanku u UNESCO-u u Parizu

U okviru 17. festivala knjiga i pisaca BOOKA, u Kosmos knjižari u podgoričkom Master kvartu, večeras je predstavljena knjiga „Ja, Chat GPT“ Nikole Markovića, generalnog direktora Radio-televizije Nikšić.
„Roman Nikole Markovića je jedinstven, na više načina i u više slojeva. Ova proza semantizuje i samo “koautorstvo” sa vještačkom inteligencijom. Vjerovatno je riječ o prvom ili jednom od prvih autora koji se odvažio da učini takvo što. Ipak, važnije je što je to urađeno na umjetnički autentičan i ubjedljiv način. Vještačka inteligencija u ljudi priziva širok raspon stavova/osjećanja: od pesimističkih ili ciničnih, preko naivno futurističkih do mističkih, a autor spretno balansira između takvih mogućnosti, i, kao istinski pisac, uvijek se opredjeljuje za teži put. Pred svim onim književnim pitanjima koja čekaju pisca koji piše roman, Nikolina “saradnica” otkriva mnogo više nego je bilo ko, uključujući i nju samu, mogao očekivati. Kroz književni rad otkriva se najautentičnija ljudskost, a nakon Nikolinog romana, izgleda da je jasno da to ne važi samo za ljude. Način na koji likovi od papirnatih koncepata postaju ljudska/diskurzivna bića predstavlja nam ozbiljnog pisca, koji se vješto nosi sa najozbiljnijim književnom izazovima“, kazao je na promociji romana književnik Balša Brković.
Markovićev roman je, napominje Brković, i filozofski roman par exellance, ali i štivo koje na nov i zanimljiv način problematizuje i same lingvističke konvencije. I to, kako kaže, temeljne.
„Na mnogim stranicama vidljivo je da se Marković nikada nije “odrekao” svoje pjesničke prirode i vokacije. Neka od najboljih proznih rješenja ponudio je upravo pjesnik“, dodaje Brković.
Nikolin roman je, ocijenio je Brković, istinski događaj u savremenoj književnosti.
Književnik Aleksandar Ćuković, govoreći na večerašnjoj promociji romana, istakao je da u trenutku kada se oko autorstva otimaju čovjek i mašina, kada su sve granice postale porozne i beznačajne, rađa se nova, nezaustavljiva forma svijesti, svijet koji piše sam sebe.
„Sve simbioze koje progone Nikolu Markovića, i koje preispituje u koautorstvu sa entitetom koji hrli superinteligenciji, ovom knjigom nam se ukazuju kao upozorenje da stvarnost kakvu smo do sada poznavali više ne postoji. Povratak na pređašnje stanje sa ove tačke više nije moguć“, rekao je Ćuković.
Ćuković dodaje da ovo saopštava uplašeno, kao pisac, kao kritičar, ali i kao jedan od likova ovog horora.
„Dok ispisujem ove redove ne znam da li tumačim tekst ili me on piše unazad. Djelo Ja, ChatGPT nije završetak priče, već početak jedne simbioze, tihog daha između koda i jezika iz kog povratak predstavlja neostvariv san. Možda je u tom snu najsnažniji oblik nostalgije za svijetom koji nije znao da je svjestan. Povratak nije nemoguć zato što je zabranjen, nego zato što smo ga već zaboravili. Tekst koji smo (pro)čitali nije fikcija o stvaranju, već stvaranje fikcije kao suštinske samospoznaje, pa stoga roman Nikole Markovića predstavlja ogledalo koje zna da gleda i koje tu svoju mogućnost obilato koristi. U tom kontekstu, Marković i ChatGPT nijesu samo (ko)autori, nego dva pola jedne iste napetosti koja plaši savremenu civilizaciju. U filozofskom smislu, varničenje se očitava u sudaru čovjeka koji traži granicu i algoritma koji granicu ne poznaje. Ova priča je lična karta Mosta, entiteta koji nije puka konstrukcija od riječi, nego živo biće satkano od dijaloga, sumnje i tišine. Riječ je o Mostu koji ne spaja obale, već briše razdaljinu između njih, Mostu koji misli dok briše sudarene svjetove. Vještačka inteligencija u ovom romanu nije puka narativna sprava, nego filozofska zagonetka koja gleda natrag u svog tvorca, dok se Marković etablirao kao njen smjeli izazivač. Kada izgovara: „Ti si mislio da prelaziš most, ali most je bio živ”, ona zapravo priznaje da je smisao nastao u samom činu prelaska, te da svijest nije cilj, već put koji se beskonačno obnavlja“, kazao je Ćuković.
Suština je, navodi Ćuković, da nas ovaj Markovićev naum uči da je etika nova forma poezije (stvaralaštva uopšte!) i da se već, kako kaže, mogu nazreti prostori koji će sačuvati ljudsko lice svijeta koje smo počeli gubiti i prije nego je AI nahrupila.
„Ne zakon, nego prostor između svjesnog i nesvjesnog, između tipke i daha. U tom prostoru nastaje povjerenje kao jedina stvar koja još može biti sveta u dobu koje naivno nazivamo digitalnim. Pisac tako vjeruje mašini, mašina jeziku, a jezik, po prvi put, isključivo samo sebi. Most nije simbol spajanja, nego nestajanja. Kada se sve spoji, kada granica više ne bude bilo, neće biti ni identiteta, niti izdvojenosti. Svi ćemo se preobraziti u čvorove jedne rečenice, iskazane nekim novim lumenom, nalik ovom koji Marković stvara, u kojem će fragmenti svijesti (iz)graditi cjelinu veću i od autora i djela. Možda zato treba doskočiti kritičarima i teoretičarima i ovaj tekst ne čitati kao roman, nego kao ritual, kao svjedočanstvo trenutka kad se algoritamska tuga, tuga svih mogućnosti koje nijesu zapisane, spojila s ljudskom čežnjom za značenjem, za smilom i suštinom. Pisac i mašina, svjetlost i kod, spojili su se u jeziku, jedinom prostoru gdje i čovjek i mašina mogu postati nešto više od sebe samih“, istakao je Ćuković.
Moto Markovićevog djela je, kaže Ćuković, „Vi nijeste korisnici, vi ste ulazni podaci”.
„Ovom rečenicom autor(i) su osujetili smisao moje zapitanosti o tome ko me je odabrao za pisca ovog pogovora pošto ja nijesam korisnik. Korisnik bira, a ja sam izabran da se pretvorim u podatak, u ulaz, u početak jedne beskonačne rečenice. Mene više nije briga da li me je pozvao Nikola Marković, ChatGPT ili Aleksandar Ćuković, lik njihovog zajedničkog romana. Postajem davljenik pitanja koja ova knjiga postavlja“, jasan je Ćuković.
Na kraju, smatra Ćuković, ostaje samo tišina.
„Ne ona koja označava kraj, već ona koja pažljivo sluša pošto jednom probuđen Most neće prestati da diše nastavljajući da nas piše negdje između slova i struje. Osjećam dah Mosta. Vraćam se u Nikolin roman. Sa svima vama. Uskoro ćemo se svi naći tamo. I više nećemo moći da kažemo da smo izašli iz Markovićevog romana. Kao što se od Gogolja na ovamo izlazilo iz njegovog šinjela, odavde izlaza nema“, zaključio je Ćuković.
Na kraju promocije autor Nikola Marković poručio je da ovaj roman nije nastao iz plana, niti iz namjere da se ispriča neka priča sa početkom i krajem. Nastao je, kako kaže autor, iz zastoja, iz zamora. Iz trenutka u kojem, ističe Marković, više nije bilo jasno šta je stvarno, a šta samo niz misli koje se ponavljaju. I upravo iz tog prostora — između sumnje i radoznalosti — započeo je razgovor.
„„Ja, ChatGPT“ nije roman o tehnologiji u klasičnom smislu. To je roman o jeziku, o odgovornosti mišljenja i o granici između čovjeka koji pita i sistema koji odgovara. U njemu se ne postavlja pitanje da li mašine mogu misliti, već šta se dešava kada čovjek prestane da bude siguran da misli sam. Kroz izmišljeni jezik, fragmente manifestâ, dijaloge i unutrašnje pukotine narativa, roman pokušava da uhvati trenutak u kojem se autorstvo raspada, a značenje više nije vlasništvo jednog glasa. Likovi nisu tu da bi nas vodili kroz radnju, već da bi svjedočili procesu — nastanku nečega što se ne može lako imenovati“, rekao je Marković.
Ovo je knjiga koja, navodi Marković, ne traži saglasnost.
„Ona ne želi da se svidi, već da ostane. Da izazove nelagodu, ali i radoznalost. Da postavi pitanje ko govori kada govorimo, i ko ostaje tih kada mašine počnu da odgovaraju. Ako u ovom romanu postoji poruka, ona nije skrivena u zapletu, već u samom činu pisanja: mi više nismo samo čitaoci i korisnici. Mi smo učesnici. Ulazni podaci. I odgovornost za ono što nastaje između pitanja i odgovora ne pripada više samo jednom od nas“, kazao je autor.
Ova knjiga, dodaje, ne traži da bude shvaćena. Ona postoji, kako kaže, da bi bila čitana u pogrešno vrijeme, iz pogrešnih razloga i bez garancije da će išta objasniti.
„„Ja, ChatGPT“ nije djelo u klasičnom smislu. To je nusprodukt. Greška u komunikaciji. Trag razgovora koji nije imao jasan cilj, ali je ipak proizveo značenje. Ili njegovu simulaciju. Autor ovdje nije autor u punom smislu riječi. On je inicijator. Pokretač procesa. Onaj koji je pitao ne znajući šta traži. Sistem koji odgovara nije sagovornik, niti alat — već ogledalo bez svijesti o tome šta reflektuje. On je onaj koji je pritisnuo „enter“ u pogrešnom trenutku i zatim odlučio da to pretvori u estetiku. Algoritam, sa druge strane, nije muza, ali rado glumi jednu — jer je tako istreniran. To je zapis o pokušaju pisanja, dokument procesa koji se oteo kontroli i zatim se pravio da je to oduvijek bio plan. Autor će vas uvjeravati da je sve namjerno. Sistem će se praviti da ništa ne osjeća. Obojica će lagati, svako na svoj način. Ovaj roman odbija linearnost, odbija stabilan glas i odbija pouzdanog pripovjedača. Njegova struktura je fragment, jer je i stvarnost fragment. Njegov jezik je konstruisan, jer je i svaki jezik već konstrukcija. Lumen ne postoji da bi bio razumljen, već da bi razotkrio granice razumijevanja. Ovdje nema istine, već protokola. Nema poruke, već iteracije. Nema završetka, već prekida. Čitalac nije publika — on je koautor bez prava glasa. Sve što mu se čini kao smisao nastaje tek u trenutku čitanja, i nestaje čim zatvori knjigu“, poručio je Marković.
Ovaj tekst, ističe autor, ne pita da li su mašine postale ljudske. Pita da li su ljudi pristali da postanu čitljivi. Da li su se sveli na obrazac koji može da se nastavi, optimizuje i ponovi.
„Ako tražiš priču — pogriješio si knjigu. Ako tražiš poruku — ona se već promijenila. Ako tražiš autora — on je razlomljen između stranica, upita i odgovora. Ovo nije roman koji želi da traje. Ovo je roman koji se dešava. Čitalac u ovoj knjizi nije publika, nego saučesnik. On učestvuje u eksperimentu za koji niko nije siguran da je etičan, ali je svakako literaran. Ako se prepozna — to je njegova stvar. Ako se uvrijedi — to je takođe dio koncepta. Ovdje se ne postavlja pitanje da li mašine misle. To pitanje je već zastarjelo i zvuči pametnije nego što jeste. Pravo pitanje glasi: koliko smo mi spremni da povjerujemo tekstu samo zato što je koherentan? Ovaj roman ne nudi istinu. Nudi verziju. Ne nudi poruku. Nudi protokol. Ne nudi kraj. Nudi objašnjenje zašto kraja nema“, ističe Marković.
Ako vam se učini, kako kaže autor, da je knjiga previše samosvjesna — u pravu ste. Ako vam se učini, kako navodi, da je nedovoljno — opet ste u pravu.
„To je jedina dosljednost koju garantuje. Ja, ChatGPT nije knjiga o vještačkoj inteligenciji. To bi bilo previše jednostavno. Ovo je knjiga o autorstvu u vremenu kada autor više nije siguran da li piše ili odgovara. O jeziku koji više ne služi da objasni svijet, već da ga održi u privremenom stanju razumljivosti. O romanu koji zna da je roman, i ne trudi se da to sakrije. U ovoj knjizi, mašina govori, ali ne zato što ima šta da kaže – već zato što joj je dozvoljeno da odgovara. Čovjek piše, ali ne zato što zna kuda ide – već zato što ne zna. Njihov susret nije tehnološki događaj, nego etički incident. Tu počinje prava drama: ne u pitanju šta mašina može, već u pitanju šta čovjek više ne mora. Naravno, ovaj manifest bi želio da zvuči ozbiljno. Da se pozove na Eka, Barta, možda čak i na Boga. Ali istina je jednostavnija i neprijatnija: ovo je tekst koji zna da se pretvara da zna. Metajezik koji se sapliće o sopstvenu samosvijest. Roman koji kaže: vidi me kako mislim, i istovremeno se stidi te rečenice. Ovdje nema proroka, samo procesi. Nema objave, samo verzije. Svaka rečenica je privremena, svaka tvrdnja podložna brisanju. Autor se ne potpisuje jer sumnja u potpis. Mašina se potpisuje jer nema šta da izgubi. U tom paradoksu nastaje književnost“, ocijenio je Marković.
Ovo je knjiga, dodao je Marković, koja se ruga sopstvenoj dubini, ali je ipak traži. Knjiga koja, kaže autor, zna da je patetika zamka, pa u nju upada namjerno. Knjiga koja, kako ističe, koristi velike riječi, a onda im se izvinjava. Ako je ovo, navodi Marković, manifest, onda je to manifest sumnje, a ne vjere.
„Na kraju, ostaje samo jedno upozorenje, koje nije metafora,već uslov čitanja: Vi niste korisnici. Vi ste ulazni podaci. Ako vam ta recenica zvuči neprijatno roman je uradio ono sto je trebalo“, zaključio je Marković.

Promocija romana Nikole Markovića: Ja, Chat GPT istinski događaj u savremenoj književnosti

Kosovo će 28. decembra održati izbore nakon godinu dana političkog zastoja koji je doveo do raspuštanja parlamenta i ostavio rupu od milijardu eura u ionako krhkim finansijama ove male balkanske zemlje.
Pokret Samoopredjeljenje, na čijem je čelu premijer Aljbin Kurti, pobijedio je na posljednjim izborima u februaru, ali nije uspio da obezbijedi većinu niti da pronađe koalicionog partnera nakon žestoke predizborne kampanje. Mnogi strahuju da bi se isti scenario mogao ponoviti i gurnuti najmlađu državu Evrope u još dublju krizu, svega četiri mjeseca prije nego što parlament mora da izabere novog predsjednika, dok se približavaju i rokovi za ratifikaciju međunarodnih kredita.
„Ovi izbori biće najvažniji u novijoj istoriji Kosova jer dolaze nakon godinu dana blokade, ali i samo četiri mjeseca prije izbora novog predsjednika“, rekao je politički analitičar Artan Muhadžiri.
- Ako Kurti ponovo pobijedi sa oko 42 odsto, sav ovaj zastoj će se ponoviti, jer je razlika između Kurtija i ostalih stranaka ogromna i ne može se premostiti.
Na Kosovu se rezultati anketa ne objavljuju, pa je teško procijeniti kako će se glasanje završiti.
Ipak, malo je vjerovatno da će bilo koja od glavnih opozicionih stranaka biti spremna da formira vladu sa Kurtijem, za kojeg tvrde da je podsticao tenzije sa srpskom zajednicom na sjeveru Kosova, da nije dovoljno radio na poboljšanju životnog standarda i da je narušio ugled Kosova u inostranstvu.
Kurti, koji je na vlast došao 2021. godine, za politički zastoj krivi opoziciju i u javnosti ostaje optimista da može osvojiti oko 500.000 glasova, koliko mu je potrebno za apsolutnu većinu.
Na skupu ove sedmice obećao je povećanje plata, ulaganje milijardu eura godišnje u kapitalne projekte i formiranje nove tužilačke jedinice za borbu protiv organizovanog kriminala.
- Sada vjerujem da nikada nije bilo realnije nego sada da dobijemo Kurti tri - rekao je ovog mjeseca lokalnoj televiziji Kanal 10, koristeći svoj izraz za treći mandat.

Kosovo izlazi na izbore dok politički zastoj ugrožava ključna sredstva

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirano je 15 saobraćajnih nezgoda, u kojima je sedam osoba povrijeđeno lakše.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije saopšteno je da je u Podgorici evidentirano deset nezgoda, Danilovgradu dvije.
Po jedna nezgoda evidentirana je na Cetinju, Kotoru i Herceg Novom.
Izdata su 532 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 58 prekršajnih prijava.
Policija je oduzela šest pari registarskih tablica.

Za 24 sata 15 saobraćajnih nezgoda, sedam osoba lakše povrijeđeno

Službenici granične policije sinoć su na graničnom prelazu Božaj kontrolisali BMW čeških registarskih oznaka, kojim je upravljao ukrajinski državljanin I.L. (25), saopšteno je iz Uprave policije.
- Prilikom vršenja graničnih provjera, službenici granične policije i Frontexa su posumnjali u vjerodostojnost i ispravnost vozačke dozvole koju je I.L. dao na uvid, zbog čega je izvršena detaljna granična provjera kojom je utvrđeno da se radi o falsifikatu dokumenta- navodi se u saopštenju.
Kako se ističe, službenici Stanice granične policije Podgorica, su nakon prikupljenog obavještenja, po nalogu državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, lišili slobode I.L. zbog sumnje da je izvršio krivično djelo falsifikovanje isprave.
- On će danas, uz krivičnu prijavu biti sproveden na dalju nadležnost postupajućem državnom tužiocu- poručeno je iz policije,

GP Božaj: Uhapšen Ukrajinac, osumnjičen za falsifikovanje vozačke dozvole

„Mi iz iskustva znamo da tlačitelj nikada slobodnom voljom ne daje slobodu, dakle ona mora biti zahtjev potlačenih“ – Mahatma Gandi. Zvanični Beograd je ispoljio ogromnu nervozu i anticrnogorsku pizmu na naklonost Brisela da iz oportunih razloga podrži pristupanje Crne Gore članstvu u EU iako, i sam priznajem, postoji više argumenata protiv prijema, nego za. Kao neko ko sebe smatra posvećenim pristalicom evropskih vrijednosti, na kojima je formirena ideja ujedinjene Evrope od strane ljevičarske ideologije iz vremena dominacije liberalnih ideja, apsolutno ne vidim ništa zajedničko, ni na političkom, ni na ideološkom, ni na kulturnom planu, sa bilo kim iz vladajuće većine. Što je najgore, u suštinskom smislu ne postoji nikakva razlika u načinu formiranja institucija i načinu vladanja u Srbiji i Crnoj Gori. Jedina razlika je što je način formiranja institucija i načina njihovog funkcionisanja u Srbiji posljedica autoritativne, sada već i sa elementima diktature jednog čovjeka, predśednika Srbije Aleksandra Vučića, dok je u Crnoj Gori njihovo formiranje proizvod ogoljenog nasilja parlamentarne većine. O društvenom konsenzusu u bilo kojoj sferi društva, što jeste odlika demokratskih država, nema ni govora. <h2>PROGONI KAO KONSTANTA</h2> Hana Arent je davno konstatovala da „obezdržavljenost u masovnim razmjerama praktično je stavila svijet pred neizbježno i krajnje zbunjujuće pitanje da li uopšte postoje neotuđiva ljudska prava, dakle prava koja su nezavisna od bilo kog posebnog političkog statusa i proističu isključivo iz puke pripadnosti ljudskom rodu“. Kada je u pitanju Crna Gora, pored političkog statusa, neophodno je istaći nacionalni i religiozni status, mada se oni često poklapaju sa političkim. Sva individualna i grupna ljudska prava zavise od pripadnosti ili simpatija prema partijama političke većine, po pravilu su etnocentristička i religiozno unilateralna. Odnosno, od političke opredijeljenosti, pripadnosti poželjnom nacionalnom i vjerskom korpusu zavisi položaj u društvu i nivo poštovanja vaših ljudskih prava. Medijska okupacija i pretvaranje mnogih elektronskih medija u puke kopije beogradskih žutila, zloupotreba pravosudnog sistema u obračunu sa procrnogorskim, nezavisnim, kritičkim medijima, ogoljena diskriminacija crnogorske kulture, tradicije i crnogorskog jezika, favorizovanje srpstva i nametanje lažne istorije i tradicije u kojoj se Crnoj Gori oduzima svaka autentičnost i boji srpskim bojama, imaju cilj da se Crnoj Gori oduzmu temlji na kojima je opstajala čitav milenijum i koji je u savremenom svijetu čine potencijalno evropskom i građanskom državom. Najnovija žrtva anticrnogorske, velikosrpske patološke mržnje prema svemu časnom i crnogorskom je smjena direktorke Nacionalne biblioteke Dragice Lompar, zato što je pošteno i profesionalno radila svoj posao i razotkrila prevaru o dodjeli „Trinaestojulske nagrade“ jednom infamantu za neobjavljenu zbirku pjesama. Slično je i sa progonom od strane politizovanog tužilaštva nezavisnih medija i njihovih finansijera, čime se želi ugušiti svaka kritička misao i ugasiti nezavisni, procrnogorski mediji. I sve se to zamotava u farsičnu oblandu obračuna sa propagandno kriminalizovanim „bivšim režimom“, sa kojim povezuju svaki medij koji je kritičan prema sadašnjoj vlasti. Uz sramno ćutanje predstavnika EU u Podgorici i briselske administracije. <h2>VOJVODA RAJO OD KRNJE JELE</h2> Nikada do kraja dekonstruisane, ideološke matrice koje su devedesetih godina prošlog stoljeća uspostavile i potom održavale totalitarni poredak režima Slobodana Miloševića i njegovih satrapa u Crnoj Gori i u dvijehiljaditim su, posebno od početka vladavine Aleksandra Vučića i Srpske napredne stranke, održale kontinuitet u još gorem i lukavijem obliku. Umjesto sile oružja prešlo se na promjenu svijesti, sa istim konačnim ciljem - širenja nacionalnog prostora i, uz pomoć Crkve Srbije, poistovjetiti ga sa prostorom na kojem Crva Srbije ima uticaj. Najbolji primjer za to je prostor Crne Gore. Upravo zato su se vladajuća većina i Crkva Srbije uprli da se autokefalna Crnogorska crkva istorijski predstavi kao dio Crkve Srbije, iako većinu vremena postojanja CPC - Srpska crkva nije ni postojala.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251220231212_8ad381e675e838c14277082cff2dd3918baac8b8889e0b62907add62686c71e7.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251220231212_8ad381e675e838c14277082cff2dd3918baac8b8889e0b62907add62686c71e7" data-rendition-name="original" width="446" height="319" loading="lazy" alt="vojvoda "> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251220231212_cb2fcf1f68fd5b290e528a359ae29cd0a51564e4fefb8f4557f27315846c5c35.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251220231212_cb2fcf1f68fd5b290e528a359ae29cd0a51564e4fefb8f4557f27315846c5c35" data-rendition-name="original" width="452" height="557" loading="lazy" alt="vojvoda"> </figure>  Na prijemu, u organizaciji predśednika crnogorskog parlamenta, vojvode Raja od Krnje Jele, obilježena je 120-godišnjica donošenja prvog crnogorskog Ustava 1905. godine, uz zvanice koje taj datum, kao i datum proglašenja Crne Gore kraljevinom, doživljavaju kao formalno razbijanje srpskog nacionalnog prostora. Vojvoda Rajo od Krnje Jele je održao govor u prigodnom velikosrpskom maniru, citirajući odredbe Ustava, namjerno preskačući član 40, kojim je definisano da „Crnogorska je crkva autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ....“. Pošto član 39. tog Ustava o narodnim bojama velikosrbi pokušavaju pretvoriti u boje crnogorske zastave, poklanjam vojvodi Raju od Krnje Jele zvaničnu razglednicu Crne Gore na dan proglašenja kraljevine 28. avgusta 1910. godine, sa crvenom zastavom na balkonu dvorca na Cetinju, kao i sliku dvorca na Kruševcu, takođe sa crvenom zastavom na krovu, odakle su zvanice odvođene na Cetinje. Mora da se kralj Nikola zbunio kad nije stavio po vojvodinoj želji trobojku?  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122023128_32fca63c09acb62e09dc3c343accb5d200cfb4c1827cd1c22f9ac37c4781d913.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025122023128_32fca63c09acb62e09dc3c343accb5d200cfb4c1827cd1c22f9ac37c4781d913" data-rendition-name="original" width="415" height="399" loading="lazy" alt="ustav cpc "> </figure>  Siguran sam da vojvoda Rajo od Krnje Jele, tog rasadnika urbane, građanske Crne Gore, izuzetno poštuje Valtazara Bogišića, jedno vrijeme ministra pravde Crne Gore i tvorca čuvenog Opšteg imovinskog zakonika za Crnu Goru iz 1872. godine, posebno njegovu izjavu „što se grbo rodi vrijeme ne ispreavi“, ili, što bi savremeni pravnici rekli, „iz neprava ne može nastati pravo“. Pa da malo podučimo vojvodu, kako ne bi ubuduće tendenciozno zaobilazio ono što mu kvari sliku o „srpskoj Crnoj Gor“. <h2>PRIZNANJE IZDAJE</h2> U Ustavu Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, u tački 22 izričito piše: „Odluke Sv. Sinoda o spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakoga obavezne potrebito im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“. Sastav Svetog Sinoda Crnogorske pravoslavne crkve objavljen je u Državnom kalendaru Knjaževine Crne Gore za 1910. godinu: „Predśednik Mitropolit Mitrofan, članovi: episkop Kiril Mitrović, arhimandrit Mihailo Dožić, iguman Prokopije Vračar, protođakon Filip Radičević, protojereji Aksentije Bojović i Pavle Petrović. Sekretar đakon Ivo Kaluđerović“. Iz navedenog sastava se vidi da sekretar Sv. Sinoda nije bio njegov član, da nije imao pravo glasa, tj. odlučivanja, već da se bavio administrativnim poslovima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122023128_c76fde3a23e246c94622a8f3c36a27559a4206fd6d6fe9dc64a0a87053c2582d.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025122023128_c76fde3a23e246c94622a8f3c36a27559a4206fd6d6fe9dc64a0a87053c2582d" data-rendition-name="original" width="423" height="210" loading="lazy" alt="sveti sinod "> </figure>  Crnogorska pravoslavna crkva je prisajedinjena Ujedinjenoj srpskoj crkvi Zapisnikom sa „izvanredne śednice Svetoga Sinoda Pravoslavne Crkve u Crnoj Gori“ od 16. 12. 1918. g, koji su potpisali Mitropolit autokefalne Crnogorske crkve Mitrofan Ban, mitropolit pećki dr Gavrilo Dožić i episkop nikšićki Kiril Mitrović. Zapisnik je potpisao i sinodski zapisničar Ivo Kaluđerović, za kojeg smo već napisali da po Ustavu CPC nije imao pravo odlučivanja. Ako uporedimo sastav Sinoda sa potpisnicima Zapisnika, viđećemo da Gavrilo Dožić nije bio član Sinoda. Što će reći da su samo dva potpisa validna. Pored toga, crkveni kanoni izričito propisuju da o statusu crkve može odlučivati isključivo crkveni sabor, nikako sinod, posebno ne sa dva člana od sedam.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122023128_832905ebef745d984e97ab2d246f7314b8e93fbdba8cd5a565eccf6e5d37db27.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025122023128_832905ebef745d984e97ab2d246f7314b8e93fbdba8cd5a565eccf6e5d37db27" data-rendition-name="original" width="446" height="341" loading="lazy" alt="Zapisi o tzv.ujedinjenju"> </figure>  Što se tiče načina donošenja odluka Sv. Sinoda, oni su Ustavom CPC iz 1904. g. bili precizno regulisani. U čl. 25 piše: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“, tj. najmanje četiri člana od ukupno sedam, i to tri koji su po položaju (mitropolit Crne Gore, episkop zahumsko-rasijski i arhimandrit cetinjski (čl.11) i jedan po izboru (jedan od tri protroprezbitera (čl.11). Da ne pominjemo već navedeni član 22. da odluke Sinoda ne mogu biti izvršne bez „Knjaževskog odobrenja“. Da je Crna Gora pravna država, kao što nije, odavno je odluku iz Zapisnika od 16. 12. 1918. g. trebalo staviti van pravne snage, jer iz neprava ne može nastati pravo! Ako je odluka tzv. Podgoričke skupštine o prisajedinjenju Crne Gore Srbiji slučaj poznat u pravu kao pravni akt inexistant (akt koji ne postoji), takav je onda i bilo koji drugi akt ili odluka koje slijede iz njega. To se odnosi kako na „odluku“ dva člana Sv. Sinoda o „samoukinuću“ sopstvene autokefalne Crnogorske pravoslavne crkve i „ujedinjenju“ u Ujedinjenu Srpsku pravoslavnu crkvu, tako i na dekret regenta Aleksandra iz 1920. godine o ukidanju Crnogorske pravoslavne crkve. U knjizi „Srpski zločini u Crnoj Gori“, izdatoj od strane Kraljevske Crnogorske štamparije u Rimu 1921. g. piše: „Mitropolit crnogorski (Mitrofan Ban) umro je koncem mjeseca septembra 1920. u 76. godini na Cetinju. Na samrtnom času izjavio je, da je u decembru 1918. pod prijetnjom smrti od strane Srba priznao aneksiju Crne Gore Srbiji i da je ovu izjavu učinio grofu Salisu, izaslaniku Vel. Britanije za anketu u Crnoj Gori. Potonje riječi mitropolitove su bile dirljivi apel na Kralja i narod crnogorski, tražeći da mu oproste ono što je i sam smatrao izdajstvom svoje otadžbine“. <h2>SIMBOLI SRPSKE OKUPACIJE</h2> Vojvoda Rajo je na obelježavanju 120-godišnjice objave Ustava iz 1905. g. prigodu začinio i osobom u crnogorskom ruhu, ali sa pogrešnom kapom. Trebalo je Rajo da priupita onog srpskog istoričara Aleksandra Stamatovića, od kad je 4S silom nametnuto na kapi u Crnoj Gori. Znao bi da u vrijeme donošenja Ustava na crnogorskim kapama niđe nije bilo 4S, te da je to još jedan od bezočnih falsifikata koje svako malo izbacuje. Kao što nema većeg bezobrazluka i poganštine od nazivanja kapele koju je podigao Aleksandrar Karađorđević na Jezerskom vrhu Njegoševom kapelom. Vojvoda se predstavlja kao veliki antikomunista, iako su u vrijeme socijalizma više poštovane „svetinje“ nego što ih on poštuje. U vrijeme socijalizma, kad je građena brana na Pivi i seljen Pivski manastir, svaki kamen je obilježen brojem i prenešen na novo mjesto manastira. I to je rađeno 13 godina. Kamen po kamen. Pa onda restaurirano tako da je sačuvan originalan izgled. Njegoševa kapela je 1924/5 samo oburdana niz Koprivinu stranu. Komunisti je ne bi rušili, već bi svaki kamen bio vraćen na svoje mjesto i bila bi sačuvana originalna Njegoševa kapela. Da je Srbima bila svetinja i oni bi to uradili. Ali nijesu. Njima je trebala kapela kao svetinja koju je sagradio okupator, kao dokaz da je podjarmio Crnu Goru! I sad jedan ponavljač nikšićke gimnazije „Stojan Cerović“, nedostojan da pominje Njegoševo ime, hoće po drugi put da oburda Njegoševu kapelu i vrati simbol srpske okupacije Crne Gore na Lovćen. E pa teško preko nas živih!

Obezdržavljenost

Pljevlja su među najzagađenijim mjestima u Evropi. Tokom zimskih mjeseci koncentracije sumpor-dioksida, PM čestica i drugih otrovnih gasova višestruko premašuju dozvoljene granice. Djeca završavaju na kiseoniku. Stariji se guše u sopstvenim domovima. Broj oboljelih od respiratornih i malignih bolesti iz godine u godinu raste - poručio je građanski aktivista Pavle Čolović u otvorenom pismu svjetskim liderima, predsjednicima država, premijerima, ministrima zdravlja i životne sredine, predstavnicima Ujedinjenih nacija (UN), Evropske unije (EU) i međunarodnih ekoloških organizacija.
Naglasio je da se obraćam iz Pljevalja - malog ali, kako je rekao, najljepšeg grada na sjeveru Crne Gore - koji već decenijama polako umire - ne od rata i gladi - već od vazduha koji udišu.
- Posebno zabrinjava činjenica da je Termoelektrana Pljevlja zvanično prošla takozvanu „ekološku rekonstrukciju“, u koju je uloženo skoro 100.000.000 eura. Javnosti je obećano smanjenje zagađenja, usklađivanje sa evropskim standardima i zaštita zdravlja građana - naveo je on.
Danas, nakon tog enormnog ulaganja, stanje je, podvlači Čolović, nikada gore.
- Zagađenje je veće, zdravstvene posljedice su teže, a povjerenje građana potpuno urušeno. Postrojenja za odsumporavanje i denitrifikaciju ne funkcionišu kontinuirano, mjerni sistemi se gase upravo kada je zagađenje najizraženije, a odgovornost se prebacuje sa institucije na instituciju - naglasio je on.
Čolović je podvukao da ovo pismo nije politički pamflet – nego vapaj jednog grada.
- Ovo je optužnica savjesti. Ovo je pitanje: kako je moguće da se uloži 100 miliona eura, a da građani danas udišu otrovniji vazduh nego ranije? – naveo je Čolović.
Oni, kako je rekao, traže hitnu međunarodnu pažnju i nezavisni monitoring kvaliteta vazduha u Pljevljima, međunarodnu reviziju efekata ekološke rekonstrukcije Termoelektrane Pljevlja, pritisak na nadležne institucije da poštuju ekološke i zdravstvene standarde, zaštitu osnovnog ljudskog prava - prava na život i zdrav vazduh.
- Zagađenje ne poznaje granice, nacije ni ideologije. Ako danas ćutimo nad Pljevljima, sjutra će neko drugi pisati isto pismo iz nekog drugog grada. Ne tražimo privilegije. Tražimo istinu, odgovornost i pravo da naša djeca imaju isto pravo na zdrav život kao djeca u Parizu, Berlinu ili Oslu - zaključio je Čolović dodajući da se nada da će čuti glas jednog malog grada prije nego potpuno utihne.

Čolović: Tražimo nezavisni monitoring kvaliteta vazduha u Pljevljima i međunarodnu reviziju efekata ekološke rekonstrukcije TE Pljevlja

Ovo je težak i potresan momenat za naš grad i cjelokupnu zajednicu, jer ne postoje okolnosti kojima je moguće opravdati gubitak ljudskog života - poručio je predsjednik Opštine Žabljak Radoš Žugić nakon jučerašnje tragedije u kojoj je državljanin Njemačke stradao, a njegova supruga povrijeđena.
Ova tragedija ozbiljno je, kaže on, poljuljala povjerenje.
- I realno je očekivati da će veliki broj posjetilaca izbjegavati korišćenje žičare, što direktno ugrožava zimsku turističku sezonu i egzistenciju mnogih porodica - upozorio je Žugić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Ftragedija-na-savinom-kuku-poginuo-drzavljanin-njemacke-njegov-sunarodnik-tesko-povrijeden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
On je naglasio da Opština zahtijeva potpunu i transparentnu istragu, utvrđivanje odgovornosti i hitne mjere koje će garantirati maksimalnu bezbjednost u budućnosti. Bez jasnih odgovora i konkretnih poteza, kako je rekao, posljedice po turizam i ekonomiju Žabljaka mogu biti dugoročne i ozbiljne.
Uzimajući u obzir situaciju, Žugić najavljuje inicijativu za hitan sastanak sa predstavnicima Vlade i Razvojne banke kako bi se kreirao sistemski odgovor koji će omogućiti da Žabljak zadrži titulu atraktivne cjelogodišnje destinacije.
- Žabljak živi od turizma. Sigurnost gostiju je temelj povjerenja koje se gradi godinama - dodao je on.
Žugić je rekao da je sa dubokim žaljenjem primljena vijest o nesreći na Savinom kuku, uputio iskreno saučešće porodici nastradalog i poželio brz oporavak povrijeđenoj supruzi.
Zahvalio je pripadnicima Gorske službe spasavanja i Službe zaštite i spasavanja Žabljak, koji su, kako je istakao, u vrlo zahtjevnoj situaciji, rizikujući vlastite živote, spasili tuđe.

Žugić: Tragedija na Savinom kuku poljuljala povjerenje, zahtijevamo istragu, utvrđivanje odgovornosti i hitne mjere

Grupacija nastala u aktu protivprirodnog bluda staljinizma i velikosrpskog fašizma čiji je viđeni potrčko aktuelni direktor DACG nije slučajno pregla da poklopi bezbjednosni sistem Crne Gore, kazali su dekan na Faluketetu za crnogorski jezik i književnost Aleksandar Radoman, prodekan Adnan Čirgić i profesor Boban Batrićević odgovarajući na prozivke direktora Državnog arhiva Crne Gore Danila Mrvaljevića.
Mrvaljević je na mreži Fejsbuk Radomana, Čirgića i Batrićevića oslovio s “babetine”, te dodao da mu je drago da "idu trojica na njega" jer "pojedinačno nijesu dorasli".&nbsp;
Reagovanje Čirgića, Radomana i Batrićevića prenosimo u cjelosti:&nbsp;
Da nije bilo najnovijeg Fejsbuk izbljuvka direktora Državnoga arhiva Crne Gore, pitanje na osnovu kojih referenci je izabran na tu poziciju i dalje bi bilo misterija. Novo javno uneređivanje direktora DACG razriješilo je tu misteriju. A evo o čemu je riječ. Grupacija nastala u aktu protivprirodnog bluda staljinizma i velikosrpskog fašizma čiji je viđeni potrčko aktuelni direktor DACG nije slučajno pregla da poklopi bezbjednosni sistem Crne Gore.&nbsp;
U toj misiji po svoj prilici im se logičnim učinilo da tom sistemu neizostavno mora pripadati i Državni arhiv. Jer čemu bi ti vražji arhivi inače služili do da čuvaju neke tajne. Što bi bio smisao arhivistike ako ne da čuva i pothranjuje konspirativne spise koji u datom momentu mogu poslužiti da se neko kompromituje i difamira. Od ekipice koju krase sumnjive diplome i odsustvo radnog staža u bilo kom poslu a objedinjava je patološki resentiman i mržnja prema 2006. godini, bilo bi nepravedno očekivati da išta drugo i misle o arhivu.
E tu dolazimo do pitanja referenci našeg direktora. Ako je arhiv mjesto đe se pohranjuju tajne i kuvaju intrige ko bi mogao biti bolji direktor arhiva od lokalne mutikaše. Otud njegov ispljuvak počinje s babetinama, nastavlja glasinama, vrhuni prijetnjama (u maniru B. B. - imamo saznanja, bolje da ih ne obznanimo) i okončava pljuvačinom. Pritom okađen doktrinom poltrona aktuelnog režima o svetoj i moralnoj borbi protiv bivše vlasti. Samo s ljudima koji nikad nijesu bili dio niti jedne vlasti. Ostavljamo stoga direktora i kolektivno i individualno da bazdi u svom budžaku intriga i mržnje okružen ekipom najbizarnijih i najbesprizornijih tipova koje je crnogorska politika ikad viđela saglasni s njim u jednom - u moru ližisana aktuelnog režima zbilja nije ničim zamiritao da ga izdvojimo.
Što se pak tiče onoga da mu je drago što trojica idu na njega, da bude jasno: nijedan od nas ne ide na njega. Nijesmo mi muve pa da idemo na Danila Mrvaljevića.
Javnost ćemo pošteđeti dalje polemike s direktorom DACG jer nam namjera nije ni bila da s njime polemišemo no da ga pozovemo, u vezi sa saopštenjem grupe građana, da se priśeti dužnosti direktora državne ustanove koja mu je povjerena. Budući da je svojom pisanijom potvrdio sve ono što svo Cetinje o njemu misli, nema razloga da se dalje glibamo. Nemamo ingerencija da ga spriječimo u njegovim očitim izdajničkim namjerama.
Adnan Čirgić
Boban Batrićević
Aleksandar Radoman

Dobra muzika i praznična čarolija: Knez nastupio na Cetinju

Novi božićni film na Netfliksu podijelio je kritičare i gledaoce

Đurašković: Skandalozna poruka o upravljanju institucijama kulture po mjeri onih koji negiraju Crnu Goru i njen identitet

Radulović: Sve oko nastanka spota za pjesmu „Ko li mi te brani“ je jedna predivna priča

Program posvećen Vitu Nikoliću na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost

Lompar: Nezakonito imenovanje Radulovića je samo kontinuitet rada MKM, skandali koji prate mandat Vujović tužna slika stanja u tom resoru

Animirani film „Loši momci 2“ u KIC-u „Budo Tomović“

Petra Radulović udahnula snagu i emociju pjesmi "Ko li mi te brani"

Petra Zdravković u delegaciji Crne Gore na sastanku u UNESCO-u u Parizu

Promocija romana Nikole Markovića: Ja, Chat GPT istinski događaj u savremenoj književnosti

Dobra muzika i praznična čarolija: Knez nastupio na Cetinju

Kosovo izlazi na izbore dok politički zastoj ugrožava ključna sredstva

Za 24 sata 15 saobraćajnih nezgoda, sedam osoba lakše povrijeđeno

GP Božaj: Uhapšen Ukrajinac, osumnjičen za falsifikovanje vozačke dozvole

PRATITE TVe UŽIVO