Kakofonija informacija i mišljenja u kojoj danas živimo često onemogućava dolazak do suštine i briše osjećaj odgovornosti za ono što lično nijesmo učinili, a upravo u tome leži snaga predstave "M kao Morinj", jer publiku različitih generacija dovodi do zajedničkog, ljudskog razumijevanja prošlosti kroz racionalne, istorijske, ali i duboko emotivne slojeve.
To su poruke nakon trećeg izvođenja predstave "M kao Morinj" koja je izvedena u Petrovačkoj Crvenoj komuni, u sklopu projekta „Suočavanje s prošlošću kroz umjetnost, edukaciju i društveni dijalog“, koji sprovode Juventas i Atak. 
 
Glumica u predstavi Jelena V. Đukić, &nbsp;kazala je da &nbsp;„smatramo da ono što rukom nismo takli, za to nemamo odgovornost, a upravo je zato važno to što ljudi rođeni 2007, 1985. ili 1973. godine, pa sve unazad, dobiju dovoljno racionalnih, istorijskih, ali i emotivnih i ljudskih informacija i razmjene da jednako ljudski reaguju na ovu predstavu, i to je ono što je prelijepo.“
Kako je pojasnila, sam rad na predstavi bio je jedan od najspecifičnijih procesa u njenoj dosadašnjoj karijeri, upravo zbog težine teme i načina na koji joj je bilo potrebno pristupiti ne samo glumački, već i ljudski.
- Bio je to jako specifičan proces. Tema kojom se predstava bavi zahtijevala je dug i složen put traženja pravog izraza, bez pojednostavljivanja i lakih odgovora- rekla je Đukić. 
Prema njenim riječima, proces rada započeo je intenzivnim istraživanjem, koje je obuhvatalo pravne, istorijske i društvene aspekte događaja.
Već ubrzo nakon kastinga započeli smo istraživački proces prolazili smo kroz sudske spise, razgovarali sa istoričarima, pravnicima, političkim figurama, društvenim aktivistima, ali i sa ljudima koji su u tom periodu živjeli različite uloge. Čitali smo ispovijesti, gledali dokumentarne materijale i razgovarali sa ljudima koji su bili direktni ili indirektni svjedoci zločina, što je cijeli proces učinilo istraživački izuzetno zahtjevnim“ kazala je Đukić.
Poseban izazov, kako navodi, bio je izvođački dio "pronaći način da se publici prenese složenost informacija savremenog svijeta".&nbsp;
- Pokušali smo da na sceni stvorimo tu kakofoniju informacija i mišljenja u kojoj danas živimo, jer često upravo ona onemogućava dolazak do suštine. U tom preplitanju činjenica, stavova i interpretacija, lako se gubi ono najvažnije, čovjek- kazala je Đukić.Smatra da ljudi često vrlo lako zauzimaju stavove, raspravljaju o brojkama, mjestima i krivici, “a zaboravljaju na same ljude“.
Predstava, kako je navela, upravo na to skreće pažnju "na potrebu da se iza statistike i klasifikacija ponovo vidi ljudska sudbina".
- Svađamo se oko toga čija je krivica veća ili manja, kome je teže, kako tu težinu izmjeriti i gdje je smjestiti, umjesto da se zapitamo kako se prema tome odnosimo kao društvo- rekla je Đukić.
Posebno mjesto u predstavi zauzima pitanje odgovornosti lične, političke, krivične, moralne i metafizičke.
- Mislim da smo danas negdje na toj nultoj tački, koja je opasno hladna, ne odlazimo u krajnosti, ali zato mnogo pričamo, a malo djelamo, i još rjeđe se pitamo o sopstvenoj odgovornosti. Predstava postavlja pitanje koliko je u redu da krivičnu odgovornost nose samo oni koji su izvršili zločine ili ih naredili. Kada govorimo o političkoj krivici, tek tada shvatimo koliko nijesmo svjesni odgovornosti, posebno moralne, jer vjerujemo da za ono što nijesmo lično učinili, nijesmo ni odgovorni- kazala je Đukić.
Prema njenim riječima „daleko smo od shvatanja koliko je važno voljeti čovjeka pored sebe, pokušati da ga razumijemo i, u krajnjoj liniji, pomoći mu.“
Iako svjesna koliko je taj put dug i težak, Đukić naglašava da bez vjere u promjenu ne bi bilo ni umjetnosti.
- Da nemam vjeru, ne bih se bavila ovim poslom, niti ovom predstavom, niti bih govorila tekst koji se u svojoj suštini bavi upravo pitanjem krivice- rekla je Đukić.
Suočavanje s prošlošću, zaključuje, važan je i nužan korak.
- Put je dug i težak, ali suočavanje s prošlošću jeste jedan lijep i važan korak ka tome. Svaka publika je drugačija, ali u isto vrijeme i ista ova predstava direktno uključuje ljude i zavisi od razmjene s njima- zaključila je Đukić.
Upravo u tome vidi njenu najveću vrijednost "ne &nbsp;postoje generacijske razlike ljudi različitih godina reaguju jednako ljudski, i to je, za mene, najveće bogatstvo ove predstave.“
Programski direktor u Juventasu i jedan od producenata predstave Jovan Bojović &nbsp;istakao je da je predstava „M kao Morinj“ dio šireg projekta koji kroz umjetnost, edukaciju i dijalog otvara prostor za odgovorno suočavanje s prošlošću i jačanje kulture pomirenja u Crnoj Gori.
- Projekat „Suočavanje s prošlošću kroz umjetnost, edukaciju i društvenu diskusiju“ osmišljen je kao višeslojna inicijativa koja povezuje umjetnički izraz, istraživački rad i edukativne programe, s ciljem da se o teškim temama iz novije istorije govori tačno, odgovorno i bez svrstavanja. Predstava predstavlja umjetničko-istraživački segment projekta kroz koji na precizan način prenosimo šta se dogodilo, kako se dogodilo i u kakvom su se kontekstu odvijali određeni sukobi u Crnoj Gori. Ne donosimo sud i ne pozivamo publiku da bira strane, već otvaramo prostor za razmišljanje, dijalog i preispitivanje lične i društvene odgovornosti“, naveo je Bojović.
On je istakao da je fokus predstave na jednom konkretnom događaju iz ne tako davne prošlosti Crne Gore, ali da se poruka odnosi šire na potrebu da se govori o svim žrtvama i svim zločinima, bez selektivnog pamćenja.
 
- Reakcije publike pokazuju da ovakav pristup proizvodi snažan emotivni odgovor, što potvrđuje koliko je važno da razgovaramo o prošlosti, da priznamo krivicu tamo gdje ona postoji i da odamo poštovanje svim žrtvama- kazao je Bojović.
Govoreći o dosadašnjim izvođenjima, podsjetio je da je predstava premijerno izvedena u Crnoj Poljani, zatim u Domu kulture u Bijelom Polju, dok je izvođenje u Petrovcu treće po redu.
- Vjerujemo da će predstava nastaviti da živi i u drugim opštinama, pa i na repertoarima umjetničkih institucija, jer upravo kroz umjetnost možemo doprijeti do šire javnosti i otvoriti važne društvene teme- dodao je Bojović.
Bojović je posebno naglasio značaj edukativnog segmenta projekta, koji je usmjeren prije svega na mlade. 
 
- Kroz intenzivne edukacije radimo na podizanju svijesti o štetnosti radikalizacije i etničkih podjela, jer upravo takvi obrasci ponašanja u krajnjoj liniji vode ka nasilju i zločinima- istakao je Bojović.
Prema njegovim riječima, interesovanje mladih za ove teme je izuzetno veliko. 
 
- Imali smo situacije da za obuku namijenjenu za 15 učesnika imamo više od 60 prijavljenih mladih ljudi. To jasno pokazuje da mladi žele da se bave ovim pitanjima, uprkos čestim tvrdnjama da nijesu zainteresovani- rekao je Bojović.
On je zaključio da su mladi često otvoreniji za različitosti i spremniji za suočavanje s prošlošću, ali da je neophodno snažnije uključiti i starije generacije. 
 
- Suočavanje s prošlošću ne može biti odgovornost samo jedne generacije to je proces koji mora uključiti cijelo društvo, kako na kolektivnom, tako i na ličnom nivou- poručio je Bojović.
Helena Jovanović nakon izvođenja predstave je rekla &nbsp;„nisam mogla da pretpostavim da će publika imati priliku da sjedi na sceni i da osjeti svu patnju, ali i sve pozitivne i negativne emocije koje su glumci proživljavali. Na taj način publika ne samo da gleda predstavu, već proživljava iskustva žrtava, počinilaca, nalogodavaca i svih onih koji su bili dio događaja o kojima predstava govori“, rekla je Jovanović.
- Odgovornost definitivno leži na nama. Mi smo generacija prekretnice ,generacija koja se suočava s prošlošću jer o njoj ima saznanja i informacije, ali i generacija koja nosi teret odgovornosti da se takvi događaji ne ponove u budućnosti- kazala je Jovanović.
Ona je jasna da je „naša &nbsp;obaveza da znanja koja imamo o prošlosti adekvatno prihvatimo, razumijemo i primijenimo na način koji će spriječiti ponavljanje istih grešaka.“ 
Prema njenim riječima, u tom procesu, umjetnost ima ključnu ulogu.
- Umjetnost je jezik duše. Da bismo razumjeli čovjekovu suštinu i došli do istinske spoznaje, moramo ići putem umjetnosti. Ona nam omogućava da se s teškim i ružnim događajima iz prošlosti suočimo na način koji je podnošljiviji, ljudskiji i dublji- zaključila je Jovanović.
Predstava se realizuje u sklopu projekta „Suočavanje s prošlošću kroz umjetnost, edukaciju i društveni dijalog“, koji sprovode Juventas i Atak. Projekat se realizuje uz podršku regionalne inicijative „Podrška EU izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu“, koju finansira Evropska unija a sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP). 
 
&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Kultura

"M kao Morinj": Razumijevanje prošlosti kroz različite duboke emotivne slojeve

Knjiga „Arsenije Boljević, Crnogorac na slovačkom nebu“, autora Srđe Martinovića i Nenada Stevovića, posvećena crnogorskom ratnom pilotu, učesniku i borcu u Slovačkom narodnom ustanku tokom Drugog svjetskog rata, predstavljena je sinoć u Ministarstvu kulture i medija na Cetinju.
Govoreći o knjizi, Martinović je kazao da je ovo knjiga dubokih crnogorsko-slovačkih odnosa, koja je pažljivo zidana od podataka dobijenih sa više strana.&nbsp;
<h2>Martinović: Danas se Arso vraća kući, tu gdje je oduvijek i volio biti</h2>
- Večeras smo okupljeni oko jedne vrijednosti – vrijednosti koja život znači. Srećan sam jer je i večeras dokaz da nas još ima koji se znaju sabrati oko ljudi velikih djela kakav je pukovnik Arsenije Boljević zasigurno bio- rekao je.
Dodao je i da su znakovite poruke koje se ostavio – tiho i nenametljivo, kako je i živio.
- Nije birao ni mjesto, ni vrijeme, već ideju koju je stegonosno sljedovao. Nije bježao od rata, već je bježao da bi se borio i u ratu bio. Danas se Arso vraća kući, tu gdje je oduvijek i volio biti- poručio je Martinović.
Nenad Stevović je ovu istraživačku studiju označio kao skroman doprinos autora vječitoj borbi sjećanja protiv zaborava, u toj, kako je kazao, vječitoj borbi za očuvanje sadašnje, ali i buduće Crne Gore.
- Kolektivni zaborav je naš najveći, unutrašnji, sopstveni neprijatelj kojeg mi sami produkujemo. Ako zaboravimo teške trenutke, nesreće i stradanja iz naše istorije i prošlosti, u budućnosti ćemo ih ponovo doživjeti. Isto tako, ako zaboravimo svijetle trenutke, slavne događaje i dostignuća, istaknute pojedince i pregaoce, neko drugi će nam ih uzeti, a svjedoci smo da nam ih uzimaju i da nam se to događa- istakao je Stevović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 2304px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fmedia.portalanalitika.me%2Fmedia%2F2026%2F02%2F27%2F1772193935wxa17htgpurwwhsj-i_1920x1280.jpg%3FcacheControl%3D1772194057119&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
<h2>Dakić: Narod koji pamti svoje časne ljude čuva i sopstveni identitet</h2>
Prema riječima generala u penziji, Dragutina Dakića, Arsenije Boljević je iza sebe ostavio djelo koje je nadživjelo vrijeme, a, kako je dodao, njegova odanost otadžbini i danas je uzor mladim generacijama pilota.
- Zato ova knjiga nije samo istorijski zapis, ona nosi poruku da se granice pomjeraju hrabrošću, da se čast ne izgovara već živi, da dužnost nije teret već izbor. Narod koji pamti svoje časne ljude čuva i sopstveni identitet. Upravo zato Arso Boljević nije samo ime istorije, on je svetionik hrabrosti, časti i predanosti. Trajna poruka svima nama da se danas možemo rukovoditi istim vrijednostima- rekao je Dakić.
<h2>Podsjetnik na zaboravljene ljude</h2>
Akademik Branko Baletić, iz nešto drugačijeg ugla, evocirajući uspomenu na admirale Vladimira Barovića i Krsta Đurovića, dao je osvrt na monografiju.
- Mjesecima pričamo gdje se nalazi odbjegli spomenik jednog od najvećih koljača u istoriji ovoga kraja. Ko priča o adrmiralu Baroviću, ko priča o čestitom Đuroviću? Dakle, mi moramo te istorijske trenutke, koji su formirali i našu sudbinu na kraju krajeva, razjasniti i baviti se time. Đurovića smo mi ubili, nije on nastradao u saobraćajnoj nesreći. Ali ja bih ispitao i šta je onog čestitog Barovića natjeralo i ko ga je natjerao da izvrši samoubistvo. Nije htio da oficirsku čast ukalja time da bombarduje gradove svoje države- rekao je Baletić.
Kako je istakao, ova knjiga je zapravo sjajan podsjetnik na veze između dvije prijateljske države, ali i podsjetnik na zaboravljene ljude.&nbsp;
Prema njegovim riječima, rad na ovoj knjizi trebao bi da pokrene odnos prema našim herojima.
- Vidjeli smo kako je dobro reagovala sredina, na ona dva slučaja - onog hrabrog dječka Aleksića, kome se Crna Gora ipak odužila i na oficira Toma Buzova, sjajnog čovjeka koji se usprotivio otmici u vozu i završio život zbog toga. Ova knjiga bi nam mogla pomoći da se glas te Crne Gore čuje, jer smo zaokupljeni sudbinama nekih ljudi koji ne zaslužuju ni pomen, a kamoli ovakvu pomamu i raspravu- istakao je Baletić.
<h2>Janjušević: Dragocjenost za sve poštovaoce i ljubitelje istorije</h2>
Pilot Radomir Janjušević pozvao je autore da se u okviru svog istraživačkog angažmana ne zaustave na ovoj knjizi.
- Materijal o životu i sudbinama mnogih sličnih znanih i neznanih junaka sa ovakvim obiljem dokumenata arhivskog i porodičnog porijekla, zatim sa načinom njegovog prikazivanja je prava dragocjenost za sve poštovaoce i ljubitelje istorije i one koji i dalje smatraju da iz nje treba učiti o budućnosti- poručio je Janjušević.
<h2>Spevak: Trajno svjedočanstvo o čovjeku koji je spojio moju postojbinu i moju domovinu</h2>
U ime izdavača, predsjednik Crnogorsko slovačkog prijateljstva Mihal Spevak kazao je da je Martinovićev i Stevovićev istraživački poduhvat ostvarenje koje snažno doprinosi produbljivanju veza, međusobnog razumijevanja i saradnje između Crne Gore i Slovačke.
- Ova knjiga će kao trajno svjedočanstvo ostati da govori o čovjeku koji je svojom hrabrošću spojio moju postojbinu i moju domovinu, Slovačku i Crnu Goru- poručio je Spevak.
Zamjenica ambasadorke Slovačke u Crnoj Gori, Martina Poikansova Nedbalova, izrazila je zahvalnost autorima na interesovanju za slovačku istoriju, dok je prisutne u ime bratstva Boljevića pozdravio Željko Boljević, unuk pilota Arsenija Boljevića.
U muzičkom dijelu programa nastupila je flautistkinja Žana Lekić, a organizator događaja bila je JU Narodna biblioteka i čitaonica „Njegoš“.

Predstavljena monografija o Arseniju Boljeviću; Baletić: Mjesecima pričamo o odbjeglom spomeniku koljača, a zaboravili smo naše čestite heroje

Zbornik dokumenata „Muslimani u Knjaževini Crnoj Gori 1880–1894“ priređivača Jovana Muhadinovića i Admira Adrovića predstavljen je sinoć u prostorijama Matice crnogorske u Podgorici.
Kako se navodi u saopštenju Matice crnogorske, o zborniku su govorili istoričar Adnan Prekić, predsjednik Matice crnogorske Ivan Jovović, generalni sekretar Matice crnogorske Ivan Ivanović i priređivači.
Zbornik dokumenata „Muslimani u Knjaževini Crnoj Gori 1880–1894“ predstavlja neposredno svjedočanstvo prvih 15 godina zajedničkog života Crnogoraca iz Knjaževine Crne Gore i pripadnika muslimanske vjere nakon Berlinskog kongresa, pojasnio je Ivanović.
– Oficijalizovanim međunarodnim priznanjem na Berlinskom kongresu Knjaževina Crna Gora i crnogorski narod ulaze u novu epohu državnog, društvenog, kulturnog i demografskog razvoja. Stiješnjena više vjekova na uskom podlovćenskom prostoru, u drugoj polovini XIX vijeka Crna Gora se nakon viševjekovne borbe konačno izborila za priliku da povrati dobar dio svojeg istorijskog prostora, ali i da se vrati svojoj pređašnjoj kulturnoj i civilizacijskoj tradiciji- kazao je Ivanović.
Tradiciji koja je na crnogorskom etnogeografskom prostoru, podsjeća on, razvijala i baštinila raznorodne civilizacijske slojeve, a na koje je uspjela sačuvati živo sjećanje. Od antičkog ilirskog i rimskog perioda do uspostavljanja i razvoja hrišćanstva, s preplitanjem i autentičnom tradicijom njegovih Zapadnih i Istočnih varijeteta.
Vjekovna konfrontacija s Osmanskim carstvom koje je na Balkan, a time i Evropu, donijelo treću veliku monoteističku religiju Islam, u novonastalim okolnostima teritorijalnog proširivanja, dovela je ondašnju Crnu Goru u položaj da načini još jedan civilizacijski, kulturni i duhovni iskorak.
-- Da prije svega pred sobom ali i ondašnjim evropskim silama demonstrira kapacitet da integriše stanovništvo islamske vjere, koje je dominantno naseljavalo oslobođene crnogorske teritorije. Ovaj proces integracije muslimana u crnogorsko društvo je svakako bio izazovan i bremenit različitim problemima. Crnogorski gospodar, Knjaz Nikola I, našao se u kompleksnoj poziciji u kojoj je morao voditi računa o velikom broju činilaca i zahtjeva. Počev od međunarodnog faktora, poštovanja odredbi Berlinskog ugovora, do očekivanja svojih podanika da preuzmu imanja muhamedanaca – rekao je Ivanović.
Prekić se osvrnuo na činjenicu da ovaj Zbornik ne treba čitati „iz cipela čovjeka koji živi u 2026. godini“, već da moramo da kontekstualizujemo priču uzimajući u obzir dva nivoa.
– Najprije kako je izgledala integracija muslimanskog stanovništva u savremenu crnogorsku državu i kako su funkcionisali modeli suživota, jer mislim da su to stvari koje determinišu i koje mogu da budu veoma važan zalog za promišljanje i nekih savremenih političkih procesa – rekao je Prekić i dodao da se kompletna zbirka dokumenata odvija pod sjenkom dva važna člana Berlinkog ugovora- kazao je.
&nbsp;Od osam članova Berlinskog ugovora koji govore o Crnoj Gori, podsjetio je Prekić, dva člana direktno determinišu i određuju položaj muslimana u novoj državi. To su član 27 u kome se crnogorska država obavezuje da će poštovati građanska i sva druga prava muslimana koji žive u Crnoj Gori i član 30 u kome se govori o imovini i o obeštećenju onih koji su odlučili da se iseljavaju.
Jovović je ukazao da je Knjaževina Crna Gora bila vjerski najtolerantnija država u odnosu na druge balkanske države koje su stekle nezavisnost nakon Berlinskog kongresa 1878. godine.
– Za takav pristup treba zahvaliti civilizacijskim svjetonazorima knjaza Nikole koji je na novooslobođenim teritorijama htio da integriše vjerski, ali i etnički heterogeno stanovništvo, što nije bio jednostavan posao jer tri, odnosno četiri vijeka osmanske vladavine ostavilo je traga u kolektivnom shvatanju i poimanju države i društva-– rekao je Jovović.
To je, kako kaže, razlog zbog kog mnogi muslimani nijesu mogli nakon 1878. godine da se intimno pomire sa novonastalim političkim prilikama. Upravo u ovoj činjenici treba tražiti razloge zbog čega se značajan broj njih odlučio da se trajno iseli iz Crne Gore, a dio njih je godinama vijećao u pogledu daljeg životnog prebivališta, jer su živjeli van Crne Gore, a nepokretnosti imali u Crnoj Gori
On je istakao i da Zbornik daje prikaz segmenta koji se odnosi na istoriju međunarodnog privatnog prava Crne Gore te da su na inicijativu crnogorskih vlasti osnivana udruženja čije je članstvo činio narod tri vjere.
Adrović je objasnio da je period nakon Berlinskog kongresa donio duboke i nagle promjene.
– Novi državni okvir nije značio samo novu granicu na karti već i promjenu pravnog poretka, imovinskih odnosa i svakodnevnog života za stanovništvo koje se našlo u sastavu Knjaževine CG. Za muslimansko stanovništvo to je bio trenutak neizvjesnosti, prilagođavanja i često teških odluka o ostanku ili odlasku. Vrijednost ovog Zbornika je u tome što ne nudi unaprijed oblikovane interpretacije, već omogućava da sami zavirimo u dokumenta i vidimo kako su se ti procesi odvijali u praksi. To su izvori nastali u konkretnim okolnostima bez namjere da postanu istorijska građa, a upravo zato su danas toliko autentični i pouzdani – rekao je Adrović.
Muhadinović je podsjetio da smo danas svjedoci da je istorija kao nauka podložna različitim tumačenjima.
– Često su to krivljenja istorije, falsifikati i ono zbog čega je istorija od njenog nastanka, od usmene, kritičke pa do naučne, žrtva različitih ideologija i političkih ciljeva – rekao je Muhadinović i dodao da su na osnovu postojećih dokumenata Adrović i on mogli napisati i manju monografiju, ali da su se ipak odlučili za format koji ne bi sugerisao nikome ništa- poručio je.
Kompletan snimak promocije zbornika dokumenata „Muslimani u Knjaževini Crnoj Gori 1880–1894“ dostupan je na zvaničnom Jutjub kanalu Matice crnogorske:
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DIyeEZhPaJ_g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

U Matici crnogorskoj promovisan zbornik dokumenata „Muslimani u Knjaževini Crnoj Gori 1880–1894“

Kulturno-informativni centar „Budo Tomović” će i tokom marta mjeseca, organizovanjem brojnih programa od kojih je većina premijerna, nastaviti da afirmiše kako različite umjetničke prakse, tako i stvaralaštvo domaćih i međunarodnih umjetnika, kazali su iz ove ustanove i istakli da tokom marta, publiku očekuje bogat i raznovrstan pozorišni repertoar.&nbsp;
Nakon niza zapaženih i uspješnih gostovanja u zemlji i u regionu, koproducentska predstava KIC-a „Budo Tomović”, Kulturnog centra „Nikola Đurković” iz Kotora i KORIFEJ teatra iz Kolašina „Jelena Savojska” biće izvedena 11. marta.
- Najavljujemo, takođe, da će izvođenje predstave „Anđela”, koju je po tekstu Stevana Koprivice režirao Milan Karadžić, biti organizovano 1. marta. Scena ASM iz Niša, sa predstavom „Žene u crvenom” ‒ u kojoj igraju Olga Odanović, Dubravka Mijatović i Anastasia Mandić, gostovaće 17. marta, a pred podgoričkom publikom 22. marta biće izvedena i predstava „Sedam sati sunčeve svjetlosti” Teatra na Brdu iz Beograda. Publika će u KIC-u 16. marta moći da pogleda novi autorski projekat Slavka Kalezića, monodramu „Pismo ljubavi”, ali i predstavu „Tre sorele” Centra za kulturu Tivat čije izvođenje je zakazano za 30. mart- navode u saopštenju
Tribina „Podgoričke priče”, koja u kontinuitetu otvara prostor za razgovor sa istaknutim pojedincima, 24. marta ugostiće profesora muzike i dirigenta Sašu Barjaktarovića.
U okviru KIC-ove filmske revije „U susret Oskaru”, 3. marta biće prikazan brazilski triler „Tajni agent/The Secret Agent” (2025), a 25. marta nova drama Joakima Triera „Sentimentalna vrijednost/Sentimental Value” (2025).
Najmlađu publiku u martu očekuju dvije veoma zabavne filmske avanture. Dinamična sinhronizovana animirana priča „Skokoumci/Hoppers” (2026) o neobičnim junacima koji kroz smijeh i igru otkrivaju snagu prijateljstva i hrabrosti moći će da se pogleda 7. marta, a prikazaćemo i novu pustolovinu omiljenog dvojca u filmu „Tom i Džeri - Čarobni kompas/Tom and Jerry: Forbidden Compass” (2025) 22. marta.
Muzički program KIC-a počeće 6. marta koncertom iz godišnjeg ciklusa „Kompozitorke iz sjenke” koji je ove godine posvećen poznatoj francuskoj kompozitorki i pijanistkinji Luiz Faran. Na programu su klavirski kvinteti br. 1 op. 30 i br. 2 op. 31. koje će izvesti kvintet u sastavu Vladana Perović (klavir), Marija Đuranović (violina), Uroš Lapčević (viola), Ana Zakjrašek (violončelo) i Zoran Zakrajšek Zakrajšek (kontrabas).
Ciklus „Mladi talenti” iz mjeseca u mjesec pruža publici susret sa talentovanim i nagrađivanim umjetnicima. Ovog puta, tačnije 18. marta, publici će se koncertnim programom pod nazivom „Past Forward" predstaviti violistkinja Iva Durković, koja će izvesti djela Rebeke Klark, Anrija Vijetempa, Meri Kujumđan i Enesa Tahirovića u saradnji s pijanistkinjom Anom Pavićević.
Dio istoimenog ciklusa biće i koncert dua violina u sastavu Milutin Radulović i Jovan Mitrović koji će biti održan 23. marta.
Baletsku predstavu „Dobro drvo”, 20. marta na velikoj sceni KIC-a, izvešće učenice Umjetničke škole za muziku i balet „Vasa Pavić".
Autorsko veče pisca Vladimira Vujovića, u okviru kojeg će biti predstavljeni njegova nagrađena zbirka priča „Slobodni udarci" i roman „Razgovor s Vješticom", koji se našao u najužem izboru za NIN-ovu nagradu, održaće se 10. marta. Na repertoaru će 26. marta biti i veče posvećeno fantasičnoj književnosti u Crnoj Gori. Gošća programa je Marijana Terić, a moderatorka Barbara Delać.
U organizaciji Ambasade Republike Grčke, Francuskog instituta i Međunarodnog društva prijatelja Nikosa Kazantzakisa (SIANK), 19. marta biće održano i predavanje profesora Georgiosa Stassinakisa na temu „Nikos Kazantzakis i njegove veze s Francuskom”.
Likovni program KIC-a biće i u martu mjesto aktivnog predstavljanja vizuelnog stvaralaštva, pa će u holu KIC-a 7. marta biti otvorena izložba slika Dragana Pečurice.

Mart mjesec umjetničkog stvaralaštva u KIC-u

Nova sinhronizovana filmska avantura za djecu „Sunđer Bob - Prokletstvo pirata” (2025) biće prikazana u okviru filmskog programa KIC-a „Budo Tomović” u subotu, 28. februara, u digitalizovanoj bioskopskoj sali KIC-a, u 11 sati.
- Sunđer Bob i njegovi prijatelji iz Koralova kreću na plovidbu u svom najvećem, potpuno novom i nezaboravnom filmskom spektaklu „Sunđer Bob - Prokletstvo pirata“. Kako bi dokazao svoju odvažnost gospodinu Krabi, Sunđer Bob kreće da prati Letećeg Holanđanina (tajanstvenog, sablasnog duha pirata) u duhovitoj morskoj avanturi koja ga vodi do najvećih dubina okeana, gdje nijedan Sunđer do sada nije kročio - pojašnjeno je u saopštenju. 
Projekcija filma biće organizovana u skladu sa najvišim bioskopskim standardima, pružajući gledaocima vrhunski kvalitet slike i zvuka.
Ulaznice po cijeni od tri eura dostupne su online na www.kic.podgorica.me, putem aplikacije KIC Podgorica, kao i na biletarnici KIC-a.

1250x600

1084x550

"Sunđer Bob - Prokletstvo pirata" u subotu u KIC-u

Na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost (FCJK) na Cetinju otvorena je mini-izložba „UNESCO World Heritage in Ukraine“, koja predstavlja ukrajinske lokalitete upisane na Listu svjetske baštine UNESCO-a, uz poseban osvrt na prijetnje i oštećenja nastala usljed ruske oružane agresije. Izložbu su otvorili ambasador Ukrajine u Crnoj Gori Oleg Harasimenko i dekan FCJK-a prof. dr Aleksandar Radoman. Ambasador Harasimenko zahvalio je na gostoprimstvu i kontinuiranoj podršci koju Fakultet, kako je naveo, pruža Ukrajini od početka ruske agresije. Posebno je istakao simbolički čin solidarnosti – ukrajinsku zastavu koja se vijori na zgradi Fakulteta, ocjenjujući to jasnom i principijelnom porukom podrške ukrajinskom narodu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026022514024_a95dfc0853681d24c09079b451441ff3a5e9268bd426ed17fcb34f786098c1ea.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2026022514024_a95dfc0853681d24c09079b451441ff3a5e9268bd426ed17fcb34f786098c1ea" data-rendition-name="original" width="1513" height="1064" loading="lazy" alt="izložba"> </figure>  On je naglasio da je Ukrajina zemlja bogate kulturne i istorijske baštine, čiji su brojni spomenici i lokaliteti prepoznati kao dio svjetskog nasljeđa, ali da su mnogi od njih danas izloženi razaranju i devastaciji. U okviru postavke predstavljeni su UNESCO-zaštićeni spomenici kulture kojima prijeti opasnost od oštećenja, uz ukazivanje na materijalne posljedice, ali i dugoročne rizike po očuvanje kulturnog identiteta. Dekan Radoman zahvalio je ambasadoru što je FCJK prepoznat kao domaćin ove izložbe, ističući da Fakultet kroz akademske i javne programe kontinuirano pruža podršku Ukrajini. Podsjetio je da je ta podrška potvrđena i formalnim članstvom FCJK-a u Globalnoj koaliciji ukrajinskih studija, kao jedine institucije iz Crne Gore u toj mreži, koju čine brojni prestižni svjetski univerziteti i istraživački centri. Izložba je organizovana u saradnji sa Ambasadom Ukrajine u Crnoj Gori i otvorena je za javnost. Postavka, kako je ocijenjeno, afirmiše izuzetnu vrijednost ukrajinske kulturne baštine, ali i podsjeća na značaj međunarodnih napora u zaštiti ugroženih kulturnih dobara.

Na FCJK otvorena izložba o UNESCO baštini Ukrajine: Kulturna dobra pod prijetnjom rata

Predstava „Gidionov čvor“, rađena po tekstu Džone Adams u režiji Ivana Vanje Alača, biće izvedena večeras u 20 časova na Sceni Studio Crnogorskog narodnog pozorišta, a sve ulaznice su rasprodate.
Riječ je o duodrami u kojoj igraju Dubravka Drakić i Kristina Obradović, a koja otvara aktuelna pitanja vezana za školski sistem, slobodu izražavanja, vršnjačko nasilje i odgovornost pojedinca unutar sistema. Glas iz off-a tumači Petar Jovović.
Prevod i adaptaciju potpisuju Mila Jakšić Šajtinac i Uglješa Šajtinac, dramaturg je Stefan Bošković, scenografkinja Ivanka Vana Prelević, a kostimografkinja Gordana Bulatović. Za izbor muzike zadužen je reditelj Alač, dizajn tona potpisuje Mladen Nikčević, dok je izvršna producentkinja Nela Otašević.

CNP: „Gidionov čvor“ večeras na Sceni Studio, ulaznice rasprodate

KIC pop hor obilježiće deveti rođendan velikim koncertom pod nazivom „150. muzički zagrljaj“, koji će biti održan u petak, 27. februara 2026. godine, u atrijumu Tržnog centra Big Fashion, sa početkom u 19 časova.
Na repertoaru jubilarnog koncerta prvog crnogorskog pop hora naći će se hitovi domaće i međunarodne pop i evergrin muzike, među kojima su pjesme grupe Makadam, Slobodana Kovačevića, Momčila Zeka Zekovića, Bojana Bajramovića, Đorđa Balaševića, Zdravka Čolića, Dina Merlina, Bajage, Plavog orkestra, Parnog valjka, Josipe Lisac, Masima Savića i drugih autora i izvođača.
Hor će predstaviti i svoje soliste – Anu Radulović, Ivanu Marković, Tanju Vujović, Antigonu Miličković, Mladena Begovića i Peka Nikolića.
Dirigent prof. Mladen Čelebić ističe da je hor, nakon intenzivnih priprema i zahtjevnih proba, spreman da osvježenim repertoarom ponovo oduševi publiku i pridobije nove poklonike. Najavljuje i premijerno višeglasno izvođenje nekoliko crnogorskih narodnih pjesama u novim pop aranžmanima, uz očekivanje da će publika i ovog puta pjevati zajedno sa horom.
Menadžerka i osnivačica KIC pop hora mr Snežana Burzan Vuksanović zahvalila je Tržnom centru Big Fashion na saradnji i podršci.
Kako je navela, od prve probe 1. marta 2017. godine do danas hor je okupljao oko 60 članova različitih generacija, od kojih su kroz ansambl prošle stotine pjevača. Tokom devet godina rada promijenjeno je šest dirigenata, naučeno više stotina pjesama i održano gotovo 150 koncerata, uključujući 20 nastupa u inostranstvu – u Italiji, Albaniji, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Hrvatskoj i Makedoniji. Hor je, takođe, oko 50 puta izveo projekat „Bez dileme – antifašizam“ širom zemlje i regiona.
Burzan Vuksanović zahvalila je članici i stilistkinji hora Slobodanki Seki Martinović, fotografu i snimatelju Mihailu Vuksanoviću, kao i svim sadašnjim i bivšim članovima i dirigentima na doprinosu, znanju i energiji koje su uložili u razvoj ovog ansambla, prepoznatog kao muzički brend Podgorice i Crne Gore.

KIC POP HOR slavi devet godina rada koncertom „150. muzički zagrljaj“

Promocija knjiga „Dvadeset deveti je obožavao Maslačak“ i „Tuđemilski svici“ autora Slobodana Vukanovića održaće se sjutra u u 12 sati, u Svečanoj sali Fakulteta za crnogorski jezik i književnost na Cetinju.
Kako stoji u najavi, ovo je prilika da se publici bliže predstave tematski i estetski okviri djela crnogorskog književnika, čiji rad zauzima značajno mjesto u novijoj književnoj produkciji.
Moderatorka programa je Ivana Mugoša , a o knjigama i književnom opusu autora govoriće Svetlana Čabarkapa, Andrijana Nikolić, Aleksandar Radoman i Slobodan Vukanović.
U programu učestvuju i učenici Srednje stručne škole, što predstavlja dodatnu afirmaciju veza između savremene književnosti i mladih čitalaca, kao i značaj uključivanja učenika u kulturne sadržaje od šireg društvenog značaja.

Promocija knjiga Slobodana Vukanovića sjutra na FCJK

Crnogorski umjetnik Mirko Brkuljan učestvovao je na kolektivnoj izložbi savremene umjetnosti u Milanu, u organizaciji galerije Divulgarti Group, gdje su njegovi radovi izazvali zapaženo interesovanje publike i stručne javnosti.
Izložba je održana 20. februara u Milanu, a okupila je oko dvadeset umjetnika iz više evropskih zemalja i šire – Portugala, Norveške, Slovenije, Islanda, Njemačke, Austrije, Španije, Italije i Egipta – čime je događaj dobio snažan međunarodni karakter.
Brkuljan, rodom iz Nikšića, predstavio se radovima koje odlikuju izražena simbolika i snažan psihološki sloj. Posebnu pažnju privuklo je djelo „Šahista“, u kojem umjetnik koristi motiv šaha kao metaforu unutrašnje drame i procesa odlučivanja.
Figura igrača prikazana je u trenutku između odluke i oklijevanja, više usmjerena na misaoni proces nego na sam čin poteza. Geometrija šahovske table simbolizuje razum i kontrolu, dok dinamična, vrtložna pozadina unosi osjećaj nesigurnosti i mentalne napetosti. Topla paleta žutih i narandžastih tonova dodatno naglašava kontrast između introspektivne figure i unutrašnje tenzije.
Prema ocjenama italijanskih kritičara, Brkuljanovo slikarstvo uspješno balansira između figuracije i optičke vibracije, suprotstavljajući racionalnu strategiju neizvjesnosti i ranjivosti ljudskog bića.
Za domaću publiku, Brkuljan priprema veliku retrospektivnu izložbu pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture Crne Gore, koja je planirana za sredinu maja u Nikšiću i donijeće presjek njegovog dosadašnjeg umjetničkog stvaralaštva.

Mirko Brkuljan izlagao u Milanu: Crnogorski umjetnik među evropskim savremenim autorima

Izrael povećava vojne snage duž granice sa Libanom zbog straha od mogućeg odmazdnog napada, javlja dopisnik SkajNjuza.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fizrael-napao-iran-tvrde-da-je-cilj-uklanjanje-prijetnji-po-drzavu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Prema njegovim riječima, 91. divizija izraelske vojske raspoređuje se na sjevernoj granici i pozivaju se rezervne snage.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Ftramp-potvrdio-napad-na-iran-prijetece-aktivnosti-teherana-ugrozavaju-sad-nase-snage-baze-i-saveznike-sirom-svijeta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
U Izraelu postoje strahovi da bi Hezbolah, grupa koju podržava Iran, mogao da iskoristi situaciju da pokrene napad kao dio koordinisanog odgovora. 
 
Iran podržava više militantnih grupa na Bliskom istoku, uključujući Hezbolah, Hamas u Gazi i Hute u Jemenu.

Izrael jača snage duž granice sa Libanom iz straha od odmazde

Američki predsjednik Donald Tramp potvrdio je da su Sjedinjene Američke Države (SAD) pokrenule „velike borbene operacije“ protiv Irana.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fizrael-napao-iran-tvrde-da-je-cilj-uklanjanje-prijetnji-po-drzavu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
On je u videu na društvenim mrežama rekao da „prijeteće aktivnosti Teherana ugrožavaju Sjedinjene Države, snage, baze i saveznike širom svijeta“.
- Već 47 godina iranski režim skandira 'Smrt Americi' i vodi neprekidnu kampanju krvoprolića - rekao je on.
Pozvao se na talačku krizu u američkoj ambasadi iz 1979. i 1981, kada je 66 talaca bilo zatočeno 444 dana.
- To je bio masovni teror i više to nećemo trpjeti - dodao je Tramp ustvrdivši pritom da je Iran pokušao da obnovi svoj nuklearni program i razvijao dalekometne projektile.
Tramp je rekao da će uništiti njihove projektile i mornaricu, te dodao da su preduzeti koraci kako bi se izbjegle žrtve. No, rekao je da „Amerikanci mogu stradati“.
Iranskoj revolucionarnoj gardi poručio je da „položi oružje ili će se suočiti sa sigurnom smrću“.
Obraćajući se iranskom narodu, Tramp je rekao da je „sat njihove slobode nadomak“ te ih upozorio da će „bombe padati svuda“.
- Kad završimo, preuzmite svoju vladu, biće vaša - dodao je.

Tramp potvrdio napad na Iran: „Prijeteće aktivnosti Teherana ugrožavaju SAD, naše snage, baze i saveznike širom svijeta“

U Crnoj Gori jutros se saobraća po suvim putevima i uz dobru vidljivost, saopšteno je iz Auto moto saveza Crne Gore (AMSCG).&nbsp;
Oni su kazali da duž klisura i usjeka ima sitnijih odrona i savjetovali opreznu vožnju i poštovanje pravila saobraćaja.
Iz AMSCG su podsjetili da je, od 15. novembra do 1. aprila, obavezna upotreba zimskih guma za sva vozila na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom bez obzira na to da li postoje zimski uslovi.
Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi (snijeg, led ili poledica) na vozilu moraju biti &nbsp;zimskegume na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini guma je četiri milimetra.
Za vrijeme sniježnih padavina zabranjen je saobraćaj za kamione sa prikolicom i šlepere na dionicama preko planinskih prevoja u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina, saobraćaj je obustavljen zbog odrona.
Zbog rekonstrukcije regionalnog puta R-29 Bar - Kamenički most - Krute, saobraćaj će biti obustavljen od osam do 11 i od 13 do 16 sati.
Saobraćaj na regionalnom putu R-17, na dionici Čevo - Riđani, zbog adaptacije je obustavljen od osam do 14 sati.
Saobraćaj na regionalnom putu R-30 dionica Petnjica -Bioča, potez Bioča-Lješnica, obustavljen je od osam do 12 i od 13 do 17 sati.
Zbog rekonstrukcije saobraćajnice Petnjica-Bioča promijenjen je režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenični, a odobrena je i povremena obustava saobraćaja ne duža od 60 minuta. Saobraćaj neće biti obustavljan radnim danima od sedam do devet i od 12 do 14 sati.
Na regionalnom putu R-15, na dionici kroz Virpazar, saobraćaj će od deset do 17 sati biti obustavljen zbog održavanja festivala „Vino i ukljeva u Virpazaru“. Za vrijeme totalne obustave saobraćaj će se obavljati lokalnim saobraćajnicama - alternativni put preko Gluhog Dola i Boljevića.
Na magistralnom putu M-3 Plužine - Jasenovo polje, na dionici Zaborje – Jasenovo polje, vozila saobraćaju jednom trakom naizmjenično na mjestima radova, a saobraćaj je regulisan svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
Iz AMSCG su kazali da će biti promijenjen saobraćaj sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara.
Režim saobraćaja na putu M-6, na dionici Žabljak-Pljevlja, promijenjen je sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije mosta Đurđevića Tara.
U tunelu Sozina, zbog sanacije pukotina, od 22 sata do šest sati ujutro vozila saobraćaju naizmjenično, a moguća je i potpuna obustava u kraćim terminima.
Zbog sanacije kosina na dionici puta između raskrsnice Sutomore (Bar)-Petrovac i južnog portala tunela Sozina vozila saobraćaju nazimjenično uz &nbsp;privremenu signalizaciju, a moguće su i povremene kratkotrajne obustave saobraćaja.
Saobraćaj u ulici Vojisavljevića u Podgorici obustavljen je zbog izgradnje bulevara i vozila će saobraćati alternativnim putevima.

Povoljni uslovi za vožnju

Cijena zlata porasla je u petak gotovo na jednomjesečni maksimum i krenula je prema sedmom uzastopnom mjesecu rasta.
Taj rast je podržan geopolitičkim napetostima nakon što su Sjedinjene Američke Države i Iran produžili nuklearne pregovore, dok su slabiji prinosi američkih državnih obveznica dodatno podstakli rast zlata.
Spot cijena zlata porasla je 0,8 odsto na 5.230,56 dolara po unci, dostigavši najviši nivo od 30. januara ranije tokom trgovanja, prenose Nezavisne novine.&nbsp;
Cijene su u februaru do sada porasle 7,6 odsto.
Američki terminski ugovori za zlato s isporukom u aprilu zaključili su se jedan odsto više na 5.247,9 dolara.
- Vlada velika nervoza oko geopolitike, imate sve uslove za veliku vjerovatnoću vojne operacije tokom vikenda, tako da je to bijeg u sigurnost - rekao je glavni tržišni strateg u Blue Line Futures, Filip Streible.