Premijer Crne Gore Milojko Spajić potpisao je danas sporazum o saradnji između Vlade Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata.
To je potvrđeno Portalu ETV iz Vlade.
Spajić je, uprkos kritikama u javnosti, opozicije, lokalne vlasti i građana u Ulcinju, na premijeskom satu prije dva dana afirmativno govorio o ovom sporazumu poručujući da će omogućiti investicije od preko 30 milijardi eura u Crnu Goru.
- Najbitnija stvar za sporazum je da prvi put u istoriji država UAE direktno garantuje i stoji iza jednog projekta. Sa ovakvim investitorima nema trange-frange, neće biti korupcije i neće biti problema te vrste. Mnogi su navikli da se to dešava u Crnoj Gori, ali to se ovoga puta neće desiti - rekao je on, između ostalog, tada.
<h2>„KORAK KA VEĆIM PLATAMA, PENZIJAMA I DRUGIM BENEFITIMA“</h2>
U saopštenju medijima danas je poručio da su Crnoj Gori neophodne investicije kredibilnih kompanija koje su imale decenije uspješnih velikih projekata i za koje su najreputabilnije države svijeta spremne da garantuju.
- Sporazumom o ekonomskoj saradnji stvoren je osnov za proširenje oblasti saradnje, koja će rezultirati većim ulaganjima u Crnu Goru. Sporazum o saradnji u oblasti turizma predstavlja osnovu za projekte, koji će rapidno ubrzati ekonomski rast, otvoriti nova radna mjesta te poboljšati standard i kvalitet života, ravnomjerno raspoređujući benefite - na jugu i sjeveru zemlje. Zato naglašavam odredbu Sporazuma kojom se predviđa razvoj projekata u različitim regionima Crne Gore prvi put u istoriji vodeći računa o ravnomjernom razvoju naše zemlje - istakao je Spajić.
Ocijenio je i da je ovo velika šansa Crne Gore za ubrzani ekonomski razvoj, a time i korak ka mnogo većim platama, penzijama i drugim benefitima za sve naše građane.
<h2>SKUPŠTINA POTURA LEĐA</h2>
Vlada Crne Gore ranije je na danas održanoj telefonskoj sjednici donijela odluku o dopuni zaključka po kojem će ugovori koji budu potpisani na osnovu Sporazuma sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima, a odnose se na raspolaganje državnom imovinom, biti proslijeđeni Skupštini Crne Gore na potvrđivanje.
Na to se tokom današnjeg zasijedanja parlamenta osvrnuo poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša poručujući da Skupština ne bi trebalo da potura leđa za nešto što nije njena nadležnost.
- Naša nadležnost nije da potvrđujemo sporazume koje Vlada sa nekim potpisuje. Naša nadležnost je da damo saglasnost na zakon kojim se potvrđuje saglasnost, ako ga Vlada donese. Stisnite petlju, pa vi odgovarajte - rekao je Mugoša.
U odnosu na navode da će arapski investitor Mohamed Alabar zakupiti Veliku plažu u Ulcinju na 99 godina, Mugoša je poručio da premijer ne zna Zakon o državnoj imovini, te da je maksimalno davanje do 90 godina.
- Nije problem što on ponavlja 99 godina - nego i ljudi iz sistema koji bi to trebalo da znaju. U Ulcinju je problem planska dokumentacija - naveo je on.
Mugoša je podvukao i da predviđenu investiciju ne pokrivaju planovi.
- Drugo: ide se na sporazume koji izuzimaju javne tendere, a treće: ide se na izmjene Zakona o eksproprijaciji. To zemljište u Ulcinju nije samo državno, nego ima i privatnog. Ne uvlačite nas u zamku - laž je da je neko protiv investitora. Ne može premijer da daje nešto na zakup o državnoj imovini na 99 godina - jasan je poslanik SD-a.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48.4586%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmugosa-spajic-ne-zna-zakon-o-drzavnoj-imovini-i-da-je-maksimalno-davanje-do-90-godina-ne-prebacujte-nama-potvrdivanje-sporazuma-sa-uae&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<h2>SO ULCINJ JEDNOGLASNO PROTIV</h2>
Odbornici Skupštine opštine Ulcinj juče su jednoglasno usvojili zaključke da im je apsolutno neprihvatljiva svaka odluka Vlade koja bi budući razvoj bazirala na obuhvatu čitave Velike plaže.
- Skupština Opština Ulcinj sa izuzetnom zabrinutošću gleda na sporazum između Vlade Crne Gore i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata, kojim bi moglo da dođe do suspenzije određenih zakona Crne Gore, prostornih planova i utvrđenih procedura koje se tiču područja Velike plaže i Opštine Ulcinj - naveli su oni.
I pored jasno iskazanih stavova u Zaključcima sa sjednice Skupštine opštine Ulcinj od 21. marta očigledno je, ukazuju oni, da se ubrzano nastavljaju aktivnosti na realizaciji već osmišljenih planova. Dodali su da posebno zabrinjava ekstremna netransparentnost i užurbanost čitavog procesa.
To, kako su podvukli, automatski upućuje na maksimalnu opreznost i strah lokalne vlasti i lokalne zajednice na moguće negativne posljedice koje bi, realizacijom osmišljenih namjera na teritoriji opštine Ulcinj, mogle da imaju sadašnje i buduće generacije. &nbsp;
- Ukoliko zaista stoje svi ti pozitivni efekti za državu Crnu Goru i opštinu Ulcinj, onda ne vidimo razlog da se detalji tog projekta koji je očigledno u podmakloj fazi, kriju od građana Ulcinja i Crne Gore - poručili su u SO Ulcinj. &nbsp;
U njihovim zaključcima se navodi da Skupština opštine Ulcinj izražava veliku zabrinutost zbog netransparentnog postupka i podsjeća na Zaključke usvojene na vanrednoj sjednici SO Ulcinj dana 21.03.2025. godine, kao i da organi lokalne vlasti i građani Ulcinja zahtijevaju aktivno uključivanje lokalne zajednice u definisanju konačnih okvira budućeg razvoja Velike plaže, uz postavljanje ograničenja, na koja su ukazali, a koja se odnose na trajno odricanje od Velike plaže. &nbsp;
Oni će o ovim zaključcima obavijestiti investirora, Ambasadu Ujedinjenih Arapskih Emirata u Crnoj Gori, i sve ostale međunarodne institucije.
<h2>PITANJE DALJEG UČEŠĆA U VLADI</h2>
Na sjednici je prethodno predsjednik Opštine Genci Nimanbegu saopštio da se prihvatanjem projekta milionske investicije arapske kompanije biznismena Mohameda Alabara na prostoru Velike plaže postavlja pitanje oko njihovog daljeg učešća u Vladi Crne Gore.
Odbornik iz Albanske alijanse Fitim Dragaj rekao je da ovaj projekat nije investicija već devastacija Velike plaže.
- Spajiću poručujem da, ako ne moze da nađe dobrog investitora za Ulcinj, a ukoliko želi da investira, onda nek uloži u inscrastrukturu. Alabarijeva investicija nije potrebna Ulcinju. Ona vodi nestanku grada, primjeni strukture stanovnika - istakao je Dragaj.
Ulcinjski odbornici su prije pet dana jednoglasno odlučili da ne podrže mega projekat koji im je prezentovao premijer Milojko Spajić. Riječ o milionskoj investiciji arapske kompanije na prostoru Velike plaže.
<h2>UVOĐENJE ALABARA NA MALA VRATA</h2>
Nimanbegu je i sinoć, gostujući na Televiziji Vijesti, rekao da je uvjeren da je neko želio da investitora Mohameda Alabara uvede na mala vrata u Crnu Goru.&nbsp;
- Mi kao lokalna samouprava smo saznali o Alabaru zbog zakupa plaže. Brzina kojom teče sva aktivnost ostavlja dojam da se ovo planira dugo i da ovo nije priča od prije 20 dana - rekao je Nimanbegu.
Rekao je da im je tada Spajić saopštio da on ne zna Alabara, te da investitor iz UAE želi da ima sastanak sa njima.
- Spajić je upriličio sastanak u petak, nijeam znao da će Alabar biti tu. Bio sam nepripremljen za taj sastanak i želio sam da saznam što želi. &nbsp;Tako sam i pitao Alabara što želi. On je odgovorio: kako vi i premijer budete delegirali ili dali savjete - rekao je Nimanbegu.
On je kazao da želi da vjeruje da Spajić zna koja mu je uloga. Nejasno je, napominje on, kako se može razmatrati zakup plaže na 99 godina bez javne diskusije i uključenja lokalne samouprave i stručne javnosti i konsultacije razvojnih dokumenata.
- Apsolutno smo poniženi, tretirali su nas kao lokace, a ne ravnopravne partnere - istakao je Nimanbegu.

Anja Ivanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ekonomija

Spajić potpisao sporazum sa UAE

Hidroelektrana (HE) Piva je za 49 godina rada proizvela 3,7 milijardi kilovat sati, što čini oko 27 odsto ukupne crnogorske proizvodnje, saopštio je izvršni rukovodilac FC Proizvodnja, Miro Vračar.
&nbsp;- Učešće HE Piva u ukupnoj proizvodnji električne energije u Crnoj Gori je nemjerljivo. Od puštanja u rad do danas proizvela je oko 3,7 milijardi kilovat-sati ili 27 odsto ukupne crnogorske proizvodnje - rekao je Vračar na obilježavanju jubileja. 
 
On je dodao da se ne smije zaboraviti da je u gradnju objekta uloženo deset godina mukotrpnog rada, kao i da je "28 života položena za ono što danas svi imamo i koristimo".
Iz Elektroprivrede (EPCG) je saopšteno da HE Piva, jedan od najvažnijih i najsloženijih energetskih objekata u Crnoj Gori, već skoro pola vijeka doprinosi stabilnosti crnogorskog elektroenergetskog sistema i predstavlja stub hidroenergetske pouzdanosti države.
Oni su dodali da, uprkos izazovima koje su donijele slabije hidrološke prilike, HE Piva i ove godine zadržava izuzetnu pogonsku spremnost, te da je trenutno stanje akumulacije iznad planiranog 64 gigavat sata (GWh), iznoseći oko 176 GWh. 
 
 - Radovi na revitalizaciji infrastrukture teku po planu. Zamjena blok transformatora i pripadajućih visokonaponskih kablova na agregatu A1 je u toku, dok je remont na agregatu A2 uspješno završen tokom 2023. godine. Uskoro se očekuje početak radova i na transformatoru agregata A3 - navodi se u saopštenju. 
 
 Izvršni direktor EPCG, Ivan Bulatović, saopštio je da je zadovoljan dinamikom radova i ukupnim razvojem tog važnog postrojenja:
&nbsp;- Ulaganjem u HE Piva ulažemo u prave vrijednosti – one koje dugujemo generacijama koje su gradile taj objekat, i onima koje dolaze poslije nas. Ova elektrana nije samo energetski resurs, ona je simbol zajedničkog napora, žrtve i vizije. Posebno me raduje angažman mladih stručnjaka koji ovdje dobijaju priliku da se usavršavaju i profesionalno rastu – jer to je ulaganje u budućnost - poručio je Bulatović.
Rukovodilac Podružnice HE Piva, Nikola Daković, kazao je da je plan za prošlu godinu već uveliko u realizaciji.
- Investicije koje su bile planirane za prošlu godinu uspješno su završene, čime je zatvoren jedan važan investicioni ciklus modernizacije. HE Piva je danas u mogućnosti da, osim proizvodnje, obavlja i dodatne sistemske funkcije u okviru prenosne mreže. Time potvrđujemo njenu stratešku važnost i odgovornost koju nosi - rekao je Daković.
On je dodao da predstoji zamjena sistema za gašenje požara na generatorima, završetak sistema ventilacije i protivpožarne zaštite, izgradnja novog magacinskog prostora i izrada studije o mratinjskom klizištu, a sve u cilju dodatnog jačanja sigurnosti i operativne stabilnosti.
&nbsp;Bulatović je podsjetio da je nedavno potpisao četiri ugovora vrijedna 9,48 miliona eura, o realizaciji projekata kojim će se znatno unaprijediti saobraćajna infrastruktura i modernizovati radni procesi u opštini Plužine, ali i konačno ispuniti sve obaveze koje je kompanija preuzela prilikom izgradnje HE Piva. 
 
Te obaveze odnosile su se na infrastrukturno opremanje i unapređenje područja zahvaćenog izgradnjom tog kapitalnog energetskog objekta.
Bulatović je, povodom Dana HE Piva, položio vijenac na spomen obilježje neimarima stradalim tokom izgradnje tog hidroenergetskog objekta.

Portal ETV

HE Piva za 49 godina rada proizvela 3,7 milijardi kilovat sati

Gradonačelnik Prijestonice Cetinje Nikola Đurašković i osnivač i direktor „Talija company“ iz Herceg Novog Nikola Milić, potpisali su danas Ugovor o javno-privatnom partnerstvu za izgradnju hotela Lokanda, parking garaže i parterno uređenje Trga umjetnika. Đurašković je istakao da je Lokanda za sve građanke i građane Cetinja posebna emocija, simbol knjaževine i kraljevine, te da je realizacija ovog projekta čin kojim ne samo da čuvamo i poštujemo bogatu istoriju, već je s ponosom ponovo ispisujemo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250328150332_fdb16524b89cc9aefd55fbcc262a5b397fc37f6702261018a7a951df0980d849.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250328150332_fdb16524b89cc9aefd55fbcc262a5b397fc37f6702261018a7a951df0980d849" data-rendition-name="original" width="4000" height="2667" loading="lazy" alt="poitpisivanje ugovora za Lokandu"> </figure>  - Ponovna izgradnja hotela dugo je bila samo obećanje, dok su generacije Cetinjanki i Cetinjana sanjale o njenom povratku. Preuzimanjem upravljanja Prijestonicom od strane nove gradske uprave pokrenuto je ono što se decenijama smatralo nedostižnim - pokrenut je jedan od najvažnijih razvojnih projekata Prijestonice - izgradnja hotela Lokanda sa podzemnom garažom i parternim uređenjem Trga umjetnika - kazao je Đurašković. On je istakao da danas svjedočimo velikom iskoraku ka ostvarenju jednog od najvažnijih projekata za grad - povratku Lokande na mapu Cetinja i Crne Gore, kao potvrda da se decenijske vizije mogu realizovati uz strateško planiranje, predanost i zajednički rad gradske uprave i svih činilaca društva. - U tom smjeru, Prijestonica Cetinje ostaje dosljedna svojoj viziji unapređenja lokalne privrede i poboljšanja kvaliteta života svojih građana, kroz strateške projekte koji doprinose otvaranju novih radnih mjesta, jačanju turističke ponude i očuvanju naše kulturno-istorijske baštine. Vjerujemo da će Lokanda, u svom novom ruhu, postati snažan simbol ekonomskog prosperiteta i turističke prepoznatljivosti, kroz stvaranje novih poslovnih prilika i novih radnih mjesta, ali i podsticanje preduzetništva i privlačenje posjetioca iz zemlje i inostranstva - istakao je Đurašković. Izgradnja hotela „Lokanda” je prvi projekat javno-privatnog partnerstva u Crnoj Gori shodno novom Zakonu o javno-privatnom partnerstvu. Privatni partner za projektovanje, finansiranje, izgradnju i upravljanje hotelom je „Talija company”, firma koja stoji iza hotelske grupacije Casa del Mare — crnogorskog brenda butik hotela sa više od decenije iskustva u pružanju autentičnog i luksuznog boravka na primorju, kao i domaće white label kompanije za upravljanje luksuznim hotelima Casa Hotels Management.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250328150332_23750ac3c21caa10cd550884b48b4834836b39ca8586f815990e4f322f3fba33.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250328150332_23750ac3c21caa10cd550884b48b4834836b39ca8586f815990e4f322f3fba33" data-rendition-name="original" width="960" height="699" loading="lazy" alt="Lokanda"> </figure>  - Lokandu smo izabrali srcem. Lokanda za nas predstavlja čast i obavezu. Prema Cetinju, prema njegovim ljudima, prema prošlim generacijama koje su Lokandu voljele, ali i prema onima koji tek treba da je otkriju i zavole. Svjesni smo te odgovornosti, jer je upravo ona bila nit vodilja u svemu što smo do sada radili. Obnovom Lokande šaljemo važnu poruku – da Crna Gora gleda naprijed, da poštuje svoju istoriju, ali ne stoji u mjestu. Da je ovo zemlja u kojoj se prošlost pamti i cijeni, ali u kojoj se, sa jednakim žarom, gradi i stvara budućnost - kazao je osnivač i direktor „Talija company” Nikola Milić. Ugovorom je definisano da je period realizacije investicije 30 mjeseci i podrazumijeva izradu projektne i tehničke dokumentacije, najduže šest mjeseci od dana zaključenja ugovora i izvođenje radova, najduže 24 mjeseca od dana izrade projektne i tehničke dokumentacije. Danom dobijanja pisane saglasnosti Javnog partnera počinje period operativnog poslovanja i traje 30 godina. Hotel Lokanda ima status nepokretnog kulturnog dobra na osnovu rješenja iz 1960. godine, pripadao je kulturno istorijskoj cjelini „Istorijsko jezgro Cetinja“ koje takođe ima isti status. Zbog toga će hotel biti izgrađen u nekadašnjem zdanju i imaće oko 48 ležajeva. U sklopu projekta planirana je podzemna garaža sa 130 parking mjesta, kao i uređenje Trga umjetnika. &nbsp;

Potpisan ugovor o izgradnji hotela Lokanda; Đurašković: Biće simbol ekonomskog prosperiteta i turističke prepoznatljivosti Cetinja

U Crnoj Gori je na kraju februara bilo skoro 1,37 miliona korisnika mobilne telefonije, 1,16 odsto manje u odnosu na januar.
Broj korisnika u februaru odgovara penetraciji od 219,26 odsto, navedeno je u izvještaju Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP).
U odnosu na isti prošlogodišnji period, broj korisnika u februaru veći je 5,7 odsto.
Udio postpejd korisnika iznosio je 60,24 odsto, a pripejd 39,76 odsto.
Od ukupnog broja korisnika, najviše je imao M:tel 568,87 hiljada ili 41,6 odsto, zatim Crnogorski Telekom 471,83 hiljade ili 34,51 odsto i One 326,65 hiljada ili 23,89 odsto.
M:tel je imao 49,9 odsto od ukupnog broja pripejd korisnika, Crnogorski Telekom 26,94 odsto, a One 23,16 odsto.
Crnogorski Telekom je u februaru imao 39,5 odsto postpejd korisnika, M:tel 36,13 odsto, a One 24,37 odsto.

Na kraju februara skoro 1,37 miliona korisnika mobilne telefonije

U skladu sa sporazumima o privredno-tehničkoj saradnji između Vlade Crne Gore i Vlade Narodne Republike Kine predviđena je rekonstrukcija mosta na Đurđevića Tari. Tim povodom Uprava za saobraćaj objavila je video snimak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DTgOCzBuwvVk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
 
Kineska strana obezbjeđuje bespovratna finansijska sredstva od ukupno 60 miliona kineskih juana, koja će se koristiti za projekat rekonstrukcije mosta na Tari i druge projekte, saopšteno je nedavno iz Vlade.
Sporazumom je definisano da je kineska strana izabrala SHANDONG LUQIAO GROUP CO, LTD KINA kao Glavnog izvođača za rekonstrukciju mosta na Đurđevića Tari.
Početak radova je planiran za maj 2025. godine, sa rokom izgradnje od 8 mjeseci (ne uključuje zimski period), s tim da će se Plan izgradnje i zvanično vrijeme početka radova naknadno odrediti i dostaviti.

Uprava za saobraćaj objavila video snimak povodom rekonstrukcije mosta na Đurđevića Tari

Aerodromi Crne Gore objavili su ljetnji red letjenja koji je podložan promjenama i zavisi od avio-kompanija, zbog čega putnike mole da se za sve informacije obrate odabranim prevoznicima.&nbsp;
- Podsjećamo, ljetnja sezona u avijaciji počinje 30. marta i traje do kraja oktobra- naglasili su iz Aerodroma.
Prema najavama, na Aerodromu Tivat tokom ljeta biće aktivno oko 50 avio-linija, a najvažnija novost je to što španska niskobudžetna avio-kompanija Vueling prvi put dolazi u Crnu Goru i 1. jula otvara liniju Tivat-Barselona.
- &nbsp;Ističemo i to da je niz dosadašnjih partnera i prevoznika, poput easyJet-a i Jet2.com-a najavio povećanje rotacija tokom skoro cijele ljetnje sezone što je dobar signal da ona u Crnoj Gori može da traje punih sedam mjeseci, a ne samo dva ili tri mjeseca- poručili su iz Aerodroma.
Kada je riječ o Aerodromu Podgorica, u najavi je preko 45 avio-linija, od čega je pet novih i to: Prag (Air Montenegro), Brno (Air Montenegro), Baku (Air Montenegro), Kairo (Petroleum Air Services) – charter i Madrid (Iberia) – charter. Aerodromi Crne Gore posvećeno rade na tome da linija Podgorica-Madrid od naredne godine postane redovna sezonska linija.
Iz Aerdoroma Crne Gore podsjećaju da su tokom 2024. godine opslužili preko 2.800.000 putnika, od čega u Podgorici preko 1.750.000, a u Tivtu preko milion.&nbsp;
-Tokom 2025. godine očekujemo da promet putnika bude i iznad tri miliona- optimistični su iz Aerodroma Crne Gore.

Aerodromi očekuju više od tri miliona putnika, tokom ljeta u Tivtu 50, u Podgorici 45 avio-linija

Milojko Spajić i njegova Vlada su u martu 2024. godine zadužili Crnu Goru za 680 miliona eura, da bi u opet u martu 2025. godine zadužili sve građane za novih 850 miliona eura, a kad tome dodamo kamate, kao i prethodna zaduženja u manjim iznosima, dolazimo do zabrinjavajućih više od dvije milijarde eura za godinu i četiri mjeseca od kad je formirana 44. Vlada, kazao je Miloš Konatar, šef poslaničkog kluba Građanskog pokreta URA.
Konatar smatra da ovakvo ponašanje premijera Spajića i njegovih ministara nije bezazleno, već može biti vrlo opasno za buduće generacije Crne Gore, zato što će, kako navodi, ovaj dug od preko dvije milijarde eura doći na naplatu za šest do sedam godina, već 2031. i 2032. godine.
- Da li je odgovorno da generacijama koje dolaze Spajićeva Vlada za samo godinu i par mjeseci ostavi dug od preko dvije milijarde eura, jer će oni koji dolaze poslije nas morati taj dug da vrate? Ako je i od Spajića - mnogo je - zaključio je &nbsp;Konatar.

Konatar: Spajić za godinu i četiri mjeseca zadužio Crnu Goru više od dvije milijarde eura

Iz Kabineta predsjednika Vlade je saopšteno da su sporazumi o saradnji sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima usklađeni sa zakonima i međunarodnim obavezama, te da ne predviđaju lex specialis, niti masovnu izgradnju stambenih objekata, već razvoj turističkog kompleksa.
Predlozi, kako su naveli, međudržavnih sporazuma Vlade Crne Gore i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata su utvrđeni na sjednicama Vlade Crne Gore, u skladu su sa važećim zakonodavstvom međunarodnim obavezama i javno su dostupni, te da u Predlogu sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina, koji je Vlada Crne Gore, usaglasila sa Vladom UAE, jasno se navodi da nacionalno zakonodavstvo ostaje na snazi i biće primijenjeno, kako u dijelu planske dokumentacije, tako i u dijelu zaštite životne sredine, izgradnje objekata i drugih propisa, sa izuzetkom u dijelu sprovođenja postupka javnih nabavki i državne imovine
Dodaju i da Zakon o javnim nabavkama predviđa izuzeća za nabavke zasnovane na međudržavnim sporazumima i međunarodnim pravnim instrumentima, što je definisano Članom 13 ovog Zakona
- Ovakav pristup javnim nabavkama usaglašen je sa Evropskom unijom i važi do kraja 2026. godine. U planu je da isti princip uskoro bude potvrđen kroz sporazume sa još dvije države, članice EU - ističe se u saopštenju.&nbsp;
Kako su naglasili, netačne su tvrdnje o planiranoj izgradnji velikih stambenih kapaciteta za tržište - takve izjave ne proizilaze iz relevantnih dokumenata i doprinose pogrešnom predstavljanju projekta, koji je u svojoj osnovi zamišljen kao turistički kompleks, sa sadržajima u skladu sa međunarodnim standardima i zakonima Crne Gore.&nbsp;
Neistiniti su, dodaju, i navodi da je planirano donošenje posebnog zakona (lex specialis) za sprovođenje ovog projekta, jer u Sporazumu ne postoji nijedna odredba koja bi to omogućila, niti je takva mogućnost bila predmet zvanične komunikacije.&nbsp;
- Neutemeljeni su i navodi da je institucionalna komunikacija sa potencijalnim investitorima započeta ranije kroz neformalne kontakte. Prezentacija investicionih potencijala države realizovana je kroz zvanične posjete i međunarodne događaje, uz punu transparentnost, o čemu je javnost više puta bila informisana - kaže se u saopštenju.&nbsp;
Ovakve interpretacije, kako navode iz Kabineta predsjednika Vlade, koje dolaze iz različitih izvora – dijela medija, nevladinog sektora i političkih subjekata – ne doprinose konstruktivnom dijalogu, već mogu stvoriti konfuziju i nepovjerenje među građanima, i nanijeti štetu međunarodnoj reputaciji Crne Gore.&nbsp;
Pozivaju sve aktere da se u komunikaciji o važnim temama oslanjaju na činjenice, a ne na pretpostavke ili, kako kažu, senzacionalizam.

Kabinet predsjednika Vlade: Sporazumi o saradnji sa UAE po zakonu, predviđa se razvoj turističkog kompleksa ne i izgradnja stanova

Refinansiranjem javnog duga se samo odlaže rješavanje problema fiskalnih neravnoteža, jer se tekući rashodi opterećuju višim rashodima za kamate, a javna potrošnja se ne usklađuje strukturno sa potrebom smanjenja javnog duga, u smislu smanjenja tekućih rashoda u cilju otplate dijela javnog duga - saopštila je Pobjedi profesorica Ekonomskog fakulteta dr Maja Baćović, komentarišući novo zaduženje i realizaciju emisiju državnih obveznica na međunarodnom tržištu u iznosu od 850 miliona eura, s rokom dospijeća od sedam godina, po kamatnoj stopi od 4,875 odsto.
- I ova emisija obveznica u potpunosti potvrđuje primjenu takvog pristupa, jer se kompletan javni dug koji dospijeva za naplatu u ovoj godini refinansira novim zaduživanjem, koje je ostvareno po višim kamatnim stopama u odnosu na kamatne stope po kojima je javni dug inicijalno kreiran – kazala je Baćović.
<h2>Sve manje prostora za otplatu duga</h2>
On je navela da su rashodi za kamate činili pet odsto ukupnih budžetskih konsolidovanih rashoda, i dva odsto BDP-a Crne Gore u 2024. godini.
- U kombinaciji sa tekućim rashodima za zdravstvo i penzioni sistem, koji se sada finansiraju u većoj mjeri ostalim budžetskim prihodima, a ne prihodima od doprinosa kako je to bilo ranije, i rastom broja zaposlenih u javnom sektoru, ostaje sve manje prostora za otplatu duga i finansiranje razvojnih inicijativa – smatra Baćović.
Dodaje da se refinansiranjem duga nastavlja praksa neproduktivnog zaduživanja, tj. formiranja javnog duga koji se, kako kaže, može otplaćivati ili tekućim budžetskim prihodima, ili inflatorno (inflacija smanjuje realnu vrijednost duga) ,,ali ne prihodima koje bi zadužena sredstva ostvarila da su investirana produktivno (npr. ulaganje u infrastrukturu je produktivna investicija jer ubrzava ekonomski rast, čime, kroz povećanje poreske baze, doprinosi rastu budžetskih prihoda)“.
- Uz predviđene umjerene stope privrednog rasta Crne Gore u narednim godinama, koje su prosječno oko tri odsto godišnje, u modelu aktuelne državne potrošnje, biće izazovno smanjivanje javnog duga opterećenog višim kamatnim stopama – upozorava Baćović.
Ona je saopštila da je kamatna stopa od 4,8 odsto koja je ostvarena na finansijskom tržištu, prema trenutnim podacima, viša od kamatnih stopa po kojima se prodaju državne obveznice najvećeg broja evropskih ekonomija sa istim rokom dospijeća, iako niža u odnosu na nekoliko evropskih ekonomija.
- Npr. kamatne stope na državne obveznice Bugarske su oko 3,7 odsto, Italije 3,4 odsto, Grčke 3,2 odsto, Slovenije 2,8 odsto, Rumunije 7,5 odsto. Očekivano, kamatna stopa od 4,8 odsto je niža u odnosu na kamatnu stopu ostvarenu 2024. godine, jer referentne kamatne stope Evropske centralne banke, koje su rasle do 2024. godine su u martu 2025. godine za oko 1,2 do 1,6 odsto niže u odnosu na jun 2024. Stoga je razumljivo da je kamatna stopa ostvarena u posljednjoj emisiji obveznica niža u odnosu na kamatnu stopu od 5,8 odsto ostvarenu prošle godine – pojasnila je Baćović.
<h2>Kamatna stopa&nbsp;</h2>
Istraživač u Institutu za strateške studije i projekcije (ISSP) dr Vojin Golubović kazao je, u razgovoru za Pobjedu, da je primjetno da je Crna Gora u ovoj godini emitovala obveznice s kamatnom stopom od gotovo pet odsto što je, kako je naveo, znatno viša kamatna stopa u poređenju sa nekim prethodnim emisijama (npr. 2,55 odsto u 2019. i 2,875 odsto u 2020. godini).
- Zaduživanje po ovakvim kamatnim stopama je svakako nepovoljno, naročito ako imamo u vidu da su se neke druge zemlje regiona, poput Slovenije ili Hrvatske nedavno uspjele zadužiti po znatno povoljnijim uslovima i nižim kamatnim stopama. Da ne pominjemo jednu Švajcarsku koja je emitovala obveznice po stopi od 0,5%. Ovo ukazuje na potencijalne izazove u fiskalnoj politici Crne Gore i potrebu za boljim upravljanjem javnim finansijama kako bi se obezbijedili povoljniji uslovi zaduživanja u budućnosti – rekao je Golubović.
U Vladi tvrde da se ne zadužuju zbog tekuće potrošnje, već isključivo radi finansiranja obaveza koje nijesu stvorene u mandatu ovog ministarstva i Vlade, čime, kako kažu, štite fiskalnu stabilnost države i budžet svih građana.
Pored toga, kako kažu, sve redovne budžetske obaveze poput plata, penzija i socijalnih davanja finansiraju iz tekućih prihoda, a pritom su, kako navode, dodatno povećali i plate i penzije - „i to bez zaduživanja“.
<h2>Zaduživanje i tekuća potrošnja&nbsp;</h2>
- Iako Vlada tvrdi da se novac iz novog zaduženja koristi isključivo za refinansiranje starih dugova, dosadašnje iskustvo pokazuje da takve najave često padaju u vodu zbog prethodne prakse. Priča o zaduživanju koje se sprovodilo pod parolom vraćanja starih obaveza i ulaganja u kapitalne investicije gubi smisao usljed gotovo potpunog izostanka takvih investicija i zanemarivanja kapitalnog budžeta. Dakle, zaduživanje je išlo i u tekuću potrošnju – tvrdi Golubović.
On je dodao da je činjenica da je u posljednja dva mjeseca prethodne godine zabilježen deficit od preko 300 miliona eura ukazuje na mogući pritisak na budžet koji bi se mogao pokriti novim zaduženjem.
- Stoga je s razlogom upitno da li je ovo uistinu samo refinansiranje starih obaveza ili se, barem djelimično, radi o finansiranju tekuće potrošnje. Uprkos tvrdnjama da su plate, penzije i socijalna davanja obezbijeđeni iz redovnih prihoda, ranije prakse – ali i nedovoljna transparentnost u pogledu planiranih ulaganja – ostavljaju prostor za sumnju da bi se dio sredstava ipak mogao iskoristiti za tekuće obaveze, naročito u kontekstu rastućih budžetskih potreba i ograničenih fiskalnih kapaciteta – smatra Golubović.
Profesorica Baćović navela je da zaduženje od 850 miliona približno odgovara iznosu otplate dijela javnog duga koji dospijeva za naplatu tokom 2025. godine, tako da je, kako kaže, realno pretpostaviti da će novac ostvaren emisijom ove serije obveznica i biti usmjeren na refinansiranje javnog duga.
<h2>Pitanje finansiranja budžetskog deficita</h2>
- Ostaje otvoreno pitanje finansiranja budžetskog deficita, koji je prema podacima Ministarstva finansija planiran u iznosu od 278 miliona eura (3,5 odsto BDP-a). Inostrani javni dug Crne Gore je u trećem kvartalu 2024, prema podacima dostupnim na sajtu Centralne banke, bio za 956 miliona eura veći nego u trećem kvartalu 2020. godine (državni dug u istom periodu bio je veći za 742 miliona eura zbog smanjenja domaćeg duga za 214 miliona eura), tako da se stiče zaključak da postoji praksa finansiranja dijela budžetske potrošnje zaduživanjem – rekla je Baćović.
Ona smtra da je struktura planiranih rashoda budžeta za 2025. godinu davala mogućnost određenih ušteda (npr. rashodi za lična primanja, usluge, itd).
- Vjerujem da je napravljen napor da se smanjenjem tekuće potrošnje smanji javni dug ili deficit makar i za 50 ili 100 miliona eura, to bi bio pozitivan razvojni signal za sve ekonomske aktere – izjavila je Baćović.
U Ministarstvu finansija tvrde da emisija državnih obveznica ne samo da omogućava odgovorno upravljanje javnim dugom, već i jasno pokazuje da globalni finansijski sektor prepoznaje Crnu Goru kao pouzdanog partnera i atraktivnu investicionu destinaciju, te da snažna potražnja za crnogorskim obveznicama, uz rekordni interes investitora na eurskom tržištu, potvrđuje da su međunarodna finansijska tržišta prepoznala stabilnost naše fiskalne politike, ekonomske perspektive i dugoročnu održivost crnogorskih javnih finansija.
Iako je interesovanje investitora za crnogorske obveznice svakako pokazatelj da na finansijskom tržištu postoji spremnost za ulaganje u državne hartije od vrijednosti važno je, kako dodaje dr Vojin Golubović, napomenuti da je visoka potražnja često uslovljena i atraktivnom kamatnom stopom, odnosno potencijalnom dobiti koju investitori ostvaruju.
- Dakle, veća tražnja ne mora nužno značiti da Crna Gora uživa visok nivo povjerenja isključivo na osnovu fiskalne stabilnosti i atraktivnosti za ulaganje, već se može objasniti i činjenicom da je prinos koji država nudi dovoljno visok da privuče ulagače spremne da preuzmu određeni nivo rizika. Drugim riječima, iako se potražnja za obveznicama može tumačiti kao signal povjerenja, ona u velikoj mjeri odražava i uslove koje Crna Gora nudi na tržištu kapitala, prije svega kamatu koja će se na kraju platiti – pojasnio je Golubović.
Profesorica Baćović navodi da s obzirom da je kreditni rejting Crne Gore, objavljen početkom marta 2025. godine, nepromijenjen u odnosu na prethodni period „realno je očekivati da je interesovanje investitora stabilno“.
- Ali, kako je navedeno i u obrazloženju kreditnog rejtinga Crne Gore za 2025. godinu, do poboljšanja kreditnog rejtinga Crne Gore moglo bi doći ako fiskalni rezultati premaše trenutna predviđanja, uz trend pada neto javnog duga. Poboljšanje kreditnog rejtinga Crne Gore vodilo bi i nižim kamatnim stopama po kojima bi se državne obveznice moge emitovati – zaključila je Baćović.&nbsp;

Refinansiranje duga nastavak prakse neproduktivnog zaduživanja

Predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu kazao je da je uvjeren da je neko želio da investitora Mohameda Alabara uvede na mala vrata u Crnu Goru.&nbsp;
Nimanbegu je rekao da je za planove za Veliku plažu saznao na sastanku kod premijera Milojka Spajića.&nbsp;
- Mi kao lokalna samouprava smo saznali o Alabaru zbog zakupa plaže. Brzina kojom teče sva aktivnost ostavlja dojam da se ovo planira dugo i da ovo nije priča od prije 20 dana - rekao je Nimanbegu u emisiji "Načisto" na TV Vijesti.
Nimanbegu je rekao da im je tada Spajić saopštio da on ne zna Alabara, te da investitor iz UAE želi da ima sastanak sa njima.
- Spajić je upriličio sastanak u petak, nisam znao da će Alabar biti tu. Bio sam nepripremljen za taj sastanak i želio sam da saznam što želi. &nbsp;Tako sam i pitao Alabara što vi želite. On je odgovorio kako vi i premijer budete delegirali ili dali savjete - rekao je Nimanbegu.
On je kazao da želi da vjeruje da Spajić zna koja mu je uloga. Nejasno je, napominje on, kako se može razmatrati zakup plaže na 99 godina bez javne diskusije i uključenja lokalne samouprave i stručne javnosti i konsultacije razvojnih dokumenata.
- Apsolutno smo poniženi, tretirali su nas kao lokace, a ne ravnopravne partnere - istakao je Nimanbegu.
<h2>Adžović: Ulcinju se neće desiti Beograd na vodi</h2>
Državna sekretarka u Ministarstvu prostornog planiranja Majda Adžović saopštila je da će Spajić sjutra potpisati sporazum sa Vladom Ujedinjenih Arapskih Emirata, koji podrazumijeva ekonomsku saradnju u oblasti turizma i razvoja nekretnina.
Ona, kako prenose Vijesti, negira da je sporazum usmjeren na zakup Velike plaže, već da to zavisi od dogovora sa lokalnom zajednicom jer su, kako navodi, i druge opštine zainteresovane za projekte.
Adžović tvrdi i da nije tačna informacija da se razrada plana radi u Beogradu.
- &nbsp;Beograd na vodi se neće desiti Ulcinju. Beograd na vodi je rezidencijalni projekat - tvrdi Adžović.

Tamara Klikovac

Nimanbegu: Neko Alabara želio da uvede na mala vrata, brzina dešavanja ostavlja dojam da se ova priča planira dugo

Sekretarijat Venecijanske komisije potvrdio je da je dobio zahtjev Crne Gore za hitno dobijanje Mišljenja sa preporukama u vezi sa prestankom funkcije sutkinje Ustavnog suda Crne Gore Dragane Đuranović.
Predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić uputio je prije par dana Evropskoj komisiji za demokratiju putem prava – Venecijanskoj komisiji molbu za hitno dobijanje Mišljenja sa preporukama u vezi sa prestankom funkcije sutkinje Ustavnog suda Crne Gore Dragane Đuranović.
- U skladu sa Sporazumom predstavnika vladajuće većine (predsjednik PES-a g. Milojko Spajić) i predstavnika opozicije u crnogorskom parlamentu (Danijel Živković – DPS, Damir Šehović – ES i Adrijan Vuksanović – HGI), potpisanim 15. 3. 2025. godine, koji dostavljamo u prilogu, podnosim zahtjev Evropskoj komisiji za demokratiju putem prava (Venecijanskoj komisiji) da, u skladu sa svojim nadležnostima, odgovori na pitanja predstavnikā vlasti i opozicije - navodi se u pismu koje je upućeno.
Imajući u vidu da predstavnici vlasti i opozicije imaju nekoliko nedoumica u vezi sa ovom ustavno-pravnom problematikom, u pismu su navedena pitanja i ključna argumentacija i vlasti i opozicije.
Venecijanskoj komisiji naknadno će, kako navode iz Vlade, biti dostavljena dodatna dokumentacija koja može pomoći u stvaranju potpune slike o problematici tumačenja navedenih normi u materijalnom i formalnom smislu.
Osim odgovora na pitanja, strane potpisnice Sporazuma, mole Venecijansku komisiju da da preporuke u cilju rješavanja eventualnih dilema koje u vezi sa ovim pitanjem postoje u ustavnopravnom sistemu Crne Gore.

Venecijanska komisija dobila zahtjev Crne Gore

Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES), prepoznajući značaj obrazovanja i boljih uslova za učenike, donirao je 15 hiljada EUR za rekonstrukciju Osnovne škole “Šćepan Đukić” u Lijevoj Rijeci.
Izvršni direktor CGES-a, Ivan Asanović, istakao je da su u toj kompaniji svjesni koliko je obrazovanje važno za razvoj svakog društva, a posebno za manje zajednice, „gdje škola nije samo mjesto učenja, već i srce cijelog kraja“.
On je rekao da CGES vjeruje da je ulaganje u obrazovanje - ulaganje u budućnost.
- Djeca koja danas sjede u školskim klupama ove škole, sjutra će biti nosioci razvoja, inovacija i napretka. Želimo im pružiti najbolje moguće uslove za učenje i odrastanje, jer svako dijete zaslužuje sigurnu, modernu i inspirativnu školsku sredinu - rekao je Asanović nakon predaje donacije, prenosi PR Centar.
On je kazao da vjeruje da je uspješno društvo ono u kojem kompanije, institucije i građani zajednički rade na boljitku svih.
- Naša kompanija je ponosna što može biti dio ovog projekta. Želim učenicima puno uspjeha u daljem školovanju s nadom da će ova obnova donijeti novu energiju i motivaciju svima vama i da će ovaj kraj nastaviti da gradi uspješnu budućnost - poručio je Asanović.
Direktorica Osnovne škole “Šćepan Đukić”, Vesna Vuksanović, kazala je da donacija CGES-a za tu ustanovu predstavlja izuzetno značajnu i veliku pomoć.
- Ni u snu nijesmo mogli očekivati ovako velikodušnu sumu. Posebno nam znači jer je, osim što će unaprijediti uslove u školi, inspirisala i druge donatore da nam pruže podršku, donoseći nam sreću i nadu u bolje uslove za naše učenike - navela je Vuksanović.
Kako je najavila, donaciju planiraju da iskoriste za rekonstrukciju sale za fizičko vaspitanje, zamjenu bravarije, kao i za druge neophodne radove koji će unaprijediti uslove u školi.
- Želimo da radovi počnu što prije, a nadamo se da ćemo se za godinu ponovo okupiti ovdje i sa ponosom vam pokazati šta smo postigli zahvaljujući vašoj donaciji - rekla je Vuksanović.

CGES donirao 15 hiljada eura za rekonstrukciju škole u Lijevoj Rijeci

Službenicima Uprave policije Regionalnog centra Sjever, njih devetorici, danas su stigla rješenja o suspenziji „zbog teže povrede disciplinske dužnosti iz čl 173 stav 1 tačka 28“, zbog čega su privremeno udaljeni do okončanja disciplinskih postupaka. Svi oni bili su, prije dolaska na vlast proruskih i prosrpskih društveno-političkih elita, koncem avgusta 2020. godine, visoki policijski rukovodioci, ali su odmah smijenjeni i većina ostali neraspoređeni. Kako bi ih se riješili, Demokrate kojima je u Vladi Milojka Spajića pripao resor bezbjednosti, smislile su, u koordinaciji sa svojim čovjekom u Upravi policije, aktuelnim direktorom Lazarem Šćepanovićem, plan za pokretanje disciplinskih postupaka. Portal ETV pisao je o tome da je Šćepanović još početkom prošle godine, odnosno 11. aprila, tada kao pomoćnik direktora Uprave policije, centrima bezbjednosti dostavio dokument sa oznakom interno kojim je obavezao načelnike da skupljaju i dostavljaju mu inkriminišuće informacije o policajcima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250328180340_0e621490910df3389fbc776b3c24f9be17d6d36fc85328e136e1dbec49f42413.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250328180340_0e621490910df3389fbc776b3c24f9be17d6d36fc85328e136e1dbec49f42413" data-rendition-name="original" width="569" height="398" loading="lazy" alt="dokument"> <figcaption>Interni dokument Lazara Šćepanovića dostavljen policijskim rukovodiocima u aprilu prošle godinePortal ETV</figcaption> </figure>  Ono što nije pisalo u tom dokumentu, u koji Portal ETV ima uvid, je da su načelnici i ostali rukovodioci od povjerenja Šćepanovića, dobili i spiskove sa imenima službenika policije koje treba, pošto-poto diskreditovati. Šćepanovićeva tajna akcija, koordinisana sa ministrom unutrašnjih poslova Danilom Šaranovićem, nazvana je obavještajni projekat „Značka“. Tako je „značka“ postala ključ za obračun sa nepodobnim službenicima Uprave policije. Portal ETV i Televizija E u seriji istraživačkih priča ukazali su na činjenicu da Šaranović, kojem servilno služi Šćepanović, sprovodi političku čistku u Upravi policije, brutalno se obračunavajući sa rukovodiocima koji su odbili da se stave na bezrezervno raspolaganje proruskim i prosrpskim vlastima nakon njihove pobjede na izborima 2020. godine.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250328180316_d8fe2b09cbf15538f7e60154435f86c26ecc9a77a892be906b513e1d885782fa.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250328180316_d8fe2b09cbf15538f7e60154435f86c26ecc9a77a892be906b513e1d885782fa" data-rendition-name="original" width="713" height="414" loading="lazy" alt="MUP"> <figcaption>POKRENUTE DESETINE DISCIPLINSKIH POSTUPAKA: Ministarstvo unutrašnjih poslovaPortal ETV</figcaption> </figure>  Plan Šaranovića i Šćepanovića za odstranjivanje iz službe politički nepodobnih službenika nije mogao da bude sproveden u djelo bez podrške Agencije za nacionalnu bezbjednost, čiji zadatak je, u ovom prljavom poslu, bio da dostave negativne bezbjednosne provjere za policajce sa spiskova koje su im dostavljali. Agencija je svoj dio posla završila za svega nekoliko mjeseci i već u junu prošle godine proslijedili su provjere za ove službenike i sve su, kako je i bilo dogovoreno, bile negativne. Ipak, nije baš sve išlo lagano kako su Šaranović i Šćepanović bili zamislili, pa su disciplinski postupci inicirani tek početkom ove godine. Bivšim rukovodiocima Regije Sjever prvo ročište održano je 17. marta, ali kako im je disciplinski sudija zabranio uvid u spise predmeta ročište je odgođeno i sljedeće zakazno za jun. - Disciplinski tužilac nije iznio valjane dokaze na osnovu kojih se zasniva montirani postupak protiv nas. Takođe, disciplinski sudija nije dopuštio da se upoznamo sa odlukom kojom nam je pokrenut postupak ročište je odgođeno za tri mjeseca i biće održano polovinom juna – saopštili su policajci tada Portalu ETV. Ovi policajci, kako smo objavili, podnijeće kolektivnu krivičnu prijavu protiv više funkcionera MUP-a i ostalih koji su učestvovali u montiranju procesa protiv njih Zakon o unutrašnjim poslovima, „bezbjednosne smetnje za dalji rad“ definiše u članu 162, a koji precizira da službenik ne može ostati u službi ako je registrovan „u evidenciji uživaoca opojnih droga, koju vodi organ državne uprave nadležan za poslove zdravlja“ i ako „održava veze sa licima koja neovlašćeno prikupljaju tajne i druge podatke, teroristima, saboterima, članovima organizovanih kriminalnih grupa ili licima za koja se osnovano sumnja da pripadaju takvim grupama“. Objavili smo nedavno da je i bivši načelnik Centra bezbjednosti Podgorica Milovan Pavićević, za kojeg su, takođe, dostavljene negativne bezbjednosne procjene, bio pozvan na ročište 6. marta, ali nakon tekstova i priloga Portala ETV i Televizije E, disciplinski postupak protiv njega je odgođen ,,na neodređeno vrijeme“ i to bez obrazloženja. Više policijskih starješina iz Regionalnog centra Sjever, koji su se našli na spisku politički nepodobnih, uputilo 28. januara Ustavnom sudu Crne Gore inicijativu kojom se traži pokretanje postupka za ocjenu saglasnosti sa Ustavom člana 162 Zakona o unutrašnjim poslovima, ukazujući da „isključenje obaveze obavještavanja policijskog službenika o razlozima na osnovu kojih je utvrđeno postojanje bezbjednosne smetnje, predstavlja eklatantno kršenje prava na odbranu zagarantovanih članom 37 Ustava Crne Gore“. Iz Ustavnog suda još nema reakcije. Prema saznanjima Portala ETV rješenje o privremenom udaljenju juče je dostavljeno i bivšem policijskom službeniku Kriminalističko-obavještajne analitike Uprave policije u Bijelom Polju Draganu Kojoviću koji je uhapšen krajem marta 2023. godine, na graničnom prijelazu na izlazu iz Crne Gore, pod sumnjom da je u toku 2020. i 2021, postao pripadnik kriminalne organizacije, koju su formirali okrivljeni Dragan Jeknić, Zlatibor Vrhovac, Benjamin Ljačević i Đordije Gojačanin. Ova grupa sumnjiči se za krijumčarenje droge. - I ovo uručivanje rješenja službeniku okrivljenom za teška krivična djela tek dvije godine poslije hapšenja nedvosmisleno govori da smo mi žrtva političkog progona. Njega su se tek sad sjetili kako bi nas stavili „u isti koš“ sa njim, sramno. A nama ne žele da dostave spispe predmeta i ni ne znamo zbog čega nam sude i zašto su nas ostavili bez posla – ogorčeni su sagovornici Portala ETV, koji su uvjereni da će nakon sudskih postupaka koje će pokrenuti protiv MUP-a i odgovornih za njihov progon biti vraćeni na posao.

Privremeni otkaz za devet bivših policijskih rukovodilaca Regionalnog centra Sjever

Predsjednik Francuske Emanuel Makron osudio je današnje izraelske vazdušne udare na Bejrut kao neprihvatljive i pozvao Izrael da se povuče sa pet pozicija koje drži u Libanu.
Pošto je Izrael jutros izveo prvi napad na Bejrut od novembra, kada je primirjem okončan najnoviji rat Izraela i libanskog Hezbolaha, Makron je u Parizu rekao da obnova tenzija „označava prekretnicu“, prenosi Asošiejted pres.
„Današnji udari i nepoštovanje primirja su jednostrane akcije kojima se izdaje dato obećanje i koje idu naruku Hezbolahu“, kazao je Makron na zajedničkoj konferenciji za medije sa libanskim predsjednikom Džozefom Aunom.
Makron je rekao da će u toku dana razgovarati sa predsjednikom SAD Donaldom Trampom i premijerom Izraela Benjaminom Netanjahuom o situaciji u Libanu.
Naveo je da će Francuska i dalje biti na strani Libana kako bi mu pomogla da sačuva suverenitet i garantovala mu bezbjednost.

Makron: Ovo je nepoštovanje primirja, razgovaraću sa Trampom i Netanjahuom

U trenutku pada nadstrešnice na željezničkoj stanici Novi Sad, u glavnom holu nalazilo se oko 35 osoba koje su stajale u redu radi kupovine karata ili čekali voz.
Niko od njih nije povrijeđen, pokazuju snimci s nadzornih kamera do kojih je ekskluzivno došao <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">Forbes Srbija.</a>
Ono što je takođe važno, snimci pokazuju da glavni hol (vestibil) nije samo na papiru bio gradilište s obzirom na to da je prijava radova na objektu potvrđena tek 16. oktobra 2024.
On je i suštinski bio gradilište jer su putnici stajali u zgradi u kojoj su se i dalje izvodili radovi.
<h2>Galerija i podovi pod folijom, skela kod lifta</h2>
Kako se može vidjeti na snimcima, novoizgrađena galerija u trenutku pada nadstrešnice nije bila otvorena za putnike i druge posjetioce stanice.
Preko stepenica je bila stavljena prepoznatljiva građevinska folija, tamnozelene boje. Takođe, vidi se i da dio ograde na stepenicama nove galerije nedostaje.
Osim toga, značajan dio vestibila bio je ograđen trakom i na podu su se takođe nalazile građevinske folije. One su pokazatelj da su se radovi i dalje izvodili i da ti djelovi objekta nisu bili dostupni putnicima.
Primjer da su radovi i u trenutku pada nadstrešnice bili u toku jeste skela koja je bila postavljena kod lifta. Taj lift, namijenjen prije svega osobama sa invaliditetom, bio je, pored galerije, jedan od noviteta u vestibilu.
<h2>Otvaranje 5. jula</h2>
Ono što je posebno interesantno jeste da ovih radova nije bilo 5. jula 2024. Tada je renovirani glavni hol bio predstavljen javnosti. Tada su stanicu obišli ministar građevinarstva Srbije Goran Vesić, njegova pomoćnica Anita Dimoski, v.d. direktora Infrastrukture željeznice Srbije Jelena Tanasković (svi na optužnici Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu), kao i predsjednica Pokrajinske vlade Maja Gojković i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić.
Na snimcima onoga što je u javnosti okarakterisano kao zvanično otvaranje stanice Novi Sad odnosno vestibila, vidi se da su svi radovi bili završeni ili su barem tako izgledali. Tako se može primijetiti da je lift na svom mjestu. Takođe, visoke zvanice prošetale su novom galerijom.
Zašto su naknadno izvođeni radovi, zasad nije poznato.
<h2>Šta se dešavalo nakon pada nadstrešnice</h2>
Kako se može vidjeti sa snimaka, putnici su različito reagovali na pad. S obzirom na veliku težinu betonske konstrukcije nadstrešnice došlo je do snažnog udara vazduha i do podizanja velike prašine. To je neke putnike uplašilo pa su se dali u bijeg. S druge strane, bilo je i onih koji su to nijemo posmatrali, ali i onih koji su ostali u redu za karte.
Većina je već poslije 15 do 20 sekundi u žurbi napustila vestibil.
U nastavku snimka, u koji je Forbes Srbija imao uvid, vidi se i da su neki od zaposlenih na stanici pokušali da pomognu onima koji su se našli pod nadstrešnicom. Oni su sa unutrašnje strane nastojali da dođu do povrijeđenih.
Ono što se takođe može vidjeti na snimcima jeste da su među prvima u glavni hol došli građevinski radnici.
Ne vidi se iz kog dijela zgrade su stigli osim da su se spustili stepenicama sa sprata iznad gdje su peroni. Ali, to svakako može da bude još jedan pokazatelj da su se u zgradi i dalje izvodili radovi.
Veoma brzo, već poslije minut, u glavnom holu se pojavio prvi policajac kao i dva pripadnika obezbjeđenja. Za njima su ubrzo stigli i Hitna pomoć i drugi policajci.
Pojedini građani dolazili su u hol iz pravca perona i krila A kako bi vidjeli šta se desilo. Na šalteru je i dalje čekalo između osam i 10 osoba. Nekolicina je čak došla, vjerovatno ne znajući šta se desilo, da stanu u red na blagajni. Ipak, policija ih je sve udaljila iz vestibila nešto manje od devet minuta poslije pada nadstrešnice.
Deset minuta poslije pada nadstrešnice, u glavnom holu su se pojavili i prvi vatrogasci.
<h2>Za sekund izbjegnuto još nekoliko smrti</h2>
Jedan od detalja na snimcima do kojih je došao Forbes Srbija je situacija u kojoj je jedna od putnica zamalo izbjegla da na nju padne nadstrešnica.
Na kamerama se vidi kako mlađa ženska osoba ulazi u stanicu samo sekund ili dva prije pada nadstrešnice. Cijela konstrukcija joj se srušila iza leđa dok je ona panično utrčala unutra kada je osjetila da se nešto iza nje dešava.
S druge strane, jedan mlađi muškarac stajao je u glavnom holu, pri kraju reda za kupovinu karata, ali je odustao. Izašao je iz reda, izašao iz zgrade, prošao ispod nadstrešnice i uspio da izbjegne pad, takođe za sekund ili dva.
<h2>Ko je otvorio vestibil?</h2>
Jedno od ključnih pitanja u predstojećem suđenju za pad nadstrešnice sigurno će biti na osnovu kog dokumenta ili čije odluke je vestibil bio otvoren za putnike.
Kako je u Novom Sadu svjedočila naknadno privedena menadžerka Infrastrukture željeznice Srbije, sproveden je interni pregled radova kako bi se popisalo šta je sve još potrebno doraditi, ali je dodala da stanica nije trebalo da bude otvorena 5. jula jer za to nisu ispunjeni zakonski uslovi.
S tim su se u svom vještačenju složili stručnjaci Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu. Oni su naveli da interni prijem sproveden u junu i julu 2024. nije mogao da bude osnov za puštanje putnika u glavni hol.
Forbes Srbija napominje da ovaj tekst ne prejudicira dalji tok postupka ni njegov ishod, niti na bilo koji način imputira odgovornost bilo koga, odnosno ne označava nijedno lice učiniocem kažnjivog djela, odnosno proglašava krivim ili odgovornim prije pravnosnažnosti odluke suda.
- Nastao je obradom informacija koje su javno dostupne, kao i onih kojima raspolažu organi javne vlasti ili koje su nastale u vezi sa radom tih organa. Jedini cilj ovog teksta je da opiše dosadašnje aktivnosti nadležnih organa u postupku i prezentuje dosadašnja saznanja povodom pada nadstrešnice koja je usmrtila 15-oro ljudi, a što je nesumnjiva stvar o kojoj javnost treba da zna - naveli su.&nbsp;
Snimke i fotografije koje je objavio Forbes Sebija možete pogledati na <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">OVOM LINKU</a>.

Forbes Srbija objavio ekskluzivne snimke iz glavnog hola stanice u trenutku pada nadstrešnice: "Da, bilo je gradilište"

Vjerovali ili ne, službenica Ministarstva unutrašnjih poslova Milena Pajović spojila je, na prvi pogled, dva nespojiva posla: istovremeno je policajka i influenserka, odnosno blogerka.&nbsp; I dok - kao policajka - pomaže održavanju javnog reda i mira i za to dobija platu, Pajović - kao infuenserka i blogerka - zarađuje i reklamirajući brojne brendove. &nbsp;&nbsp; <h2>SVE PO ZAKONU &nbsp;</h2> Što je, po Zakonu o unutrašnjim poslovima, moguće ukoliko postoji pismena saglasnost ovlašćenog lica. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802" data-rendition-name="original" width="1000" height="219" loading="lazy" alt="PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Policijski službenik može van radnog vremena, uz saglasnost ministra ili lica koje on ovlasti, da obavlja rad ili da bude član organa upravljanja ili nadzornog organa obrazovnih, naučnih, humanitarnih i sportskih udruženja, vrši poslove predavača na obukama, stručnim osposobljavanjima i stručnim savjetovanjima, kao i da vrši poslove ili pruža usluge fizičkom ili pravnom licu – piše u članu 156 Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp; Zakonopisac je predvidio ipak jedan uslov: ,,Saglasnost ministra ili nekog drugog ovlašćenog lica je validna samo ako ,,Ministarstvo ne vrši nadzor nad tim licima ili kompanijama”. <h2>DODATNI POSAO</h2> Prema informacijama ETV, Pajović ima dozvolu od ministra Danila Šaranovića za dodatni posao. Doduše, ostala je nepoznanica: da li je MUP obavljao ili sad obavlja nadzor nad nekim kompanijama koje reklamira policajka-blogerka. A puno je brendova koje, svakodnevno, reklamira Pajović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Bečić i Šaranović"> <figcaption>SAMO NEK JE VESELO: Bečić i Šaranović</figcaption> </figure>  No, to je manji problem. Osim što je policajka i blogerka, Pajović je nedavno dobila i - treći posao. Po direktnom nalogu ministra unutrašnjih poslova, postala je - disciplinska tužiteljka. Kako je Portal ETV već pisao, Pajović je određena da vodi niz disciplinskih postupaka protiv policijskih starješina. &nbsp; Njena uloga je važna u akciji čišćenja politički nepodobnih starješina koju već nekoliko mjeseci beskrupulozno, i mimo zakona, sprovode ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović. A sve to na osnovu naručenih, friziranih bezbjednosnih provjera koje je radila Agencija za nacionalnu za vrijeme Borisa Milića. Suspendovane su iskusne policijske policijske starješine iz regionalnog centra ,,Sjever” a na njihova mjesta su postavljeni policijski službenici lojalni Demokratama Alekse Bečića. &nbsp; <h2>KO SVE IMA PRISTUP TAJNIM PODACIMA? &nbsp;</h2> I sada je ključno pitanje: da li policajka Pejović, koju je ministar proizveo u disciplinsku tužiteljku, uopšte ima dozvolu za pristup tajnim podacima? &nbsp; Informacije iz okruženja članova disciplinske komisije MUP-a, ukazuju da pojedina službena lica, odgovorna za pokretanje i vođenje disciplinskog postupka, nijesu prošla bezbjednosne provjere ANB-a za rad sa tajnim podacima. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f" data-rendition-name="original" width="941" height="531" loading="lazy" alt="KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Među službenim licima Ministarstva unutrašnjih poslova, ovlašćenim od ministra &nbsp;Šaranovića za vođenje disciplinskih postupaka nalaze se: Milena Pajović - disciplinska tužiteljka, Sanja Damjanović - predsjednica disciplinske komisije, kao i članovi disciplinske komisije: Vida Radomirović, Ivana Obradović, Smail Bošnjak i Vladimir Delević. &nbsp; Po zakonu o pristupu tajnim podacima, službenici u državnoj upravi - koji ne posjeduju dozvolu za pristup tajnim podacima - ne mogu imati ili bilo kako koristiti klasifikovane podatke. A mišljenje Agencije za nacionalnu bezbjednost, na osnovu kojeg se zasniva odluka o pokretanju disciplinskog postupka, tajni je dokument i ne može ga posjedovati neovlašćeno lice.&nbsp; Mišljenje ANB-a može se koristiti samo u operativno-informativne svrhe, pod uslovom da je informacija provjerena iz najmanje tri kredibilna izvora. &nbsp; <h2>ZNAKOVI GRIŽE SAVJESTI ILI PANIKE?</h2> Nakon što je ETV detaljno izvijestila o političkoj pozadini akcije progona policijskih starješina, disciplinski postupci koji su bili zakazani za 6. i 17. mart, odgođeni su na neodređeno vrijeme. &nbsp; Sada se u ANB-u preispituju frizirane provjere, a u policiji raste nervoza jer se množe pitanja zakonitosti pokrenutih disciplinskih postupaka. &nbsp; Prema informacijama naše redakcije disciplinska tužiteljka Milena Pajović povjerila se kolegama da već duže trpi pritiske od saradnika ministra Šaranovića da se krene u disciplinski progon. I njena koleginica, predsjednica disciplinske komisije Sanja Damjanović, iskazuje negodovanje zbog naloga &nbsp;iz vrha policije da se što prije iz službe odstrane politički nepodobni službenici. &nbsp; Jasno je da dvije policajke ne žele da njima bude prikačeno bilo kakvo nezakonito proganjanje kolega iz MUP-a i Uprave policije. &nbsp; Pitanje je, međutim, da li je sada kasno za kajanje. Prema informacijama naše televizije advokati targetiranih policijskih starješina već su pripremili krivične prijave protiv svih koji su aktivno učestvovali u akciji progona. <h2> </h2>

Policajce goni policajka koja je blogerka, influenserka i – tužiteljka?!

Jedan od najvećih moralnih, duhovnih, intelektualnih i političkih sunovrata Crne Gore je što su Demokrate parlamentarna stranka. Prosto mi je teško dokučiti motive i profil onih koji glasaju za tu skorojevćku skupinu preambicioznih i beskrupuloznih neznalica i nesposobnjakovića, koja svoju intelektualnu, etičku i profesionalnu impotentnost nadoknađuje poganim jezikom i optuživanjem na slijepo svih koji vide koliko su zlo za politički život u Crnoj Gori. Citiraću Fidriha Ničea jer mi je nekako to najprigodnije kad gledam njihove nadobudne nastupe u skupštini Crne Gore: „Svako pośeduje upravo onoliko sujete koliko mu nedostaje razuma“. Imao sam bezbroj prilika da se uvjerim da u Crnoj Gori postoji dobar procenat mladih ljudi, ili nešto starijih, bez biografija, koji politiku vide kao jedinu šansu da nešto postignu u životu. Da bi unutar tih partijskih skalamerija, bez ideja, bez ideologije, demagoškog i populističkog profila, dospjeli u situaciju da unovče svoj partijski rad, prolaze kroz svojevrsno ispiranje mozga, poltronisanje, frazeologiju, drveni partijski, priglupi jezik, sticanja iskustva u prljavim kampanjama, nešto poput čuvene akademije za mlade lidere SNS-a u Srbiji. Oni koji nijesu upali u društvo privilegovanih u partiji love mjesto i priliku u nekoj drugoj političkoj papazjaniji, poput jedne koja je toliko trivijalna i providna da svoje pobjede slavi uz Cecu i pjesme posvećene Beogradu. Dno dna. <h2>Uzurpiranje vlasti</h2> Zamislite na što bi ličila Crna Gora da Demokrate imaju procentualnu podršku koju ima Aleksandar Vučić u Srbiji? Ili je imao do skora? Mislim da bi u tom slučaju Srbija bila nedostižna demokratija za Crnu Goru, a znamo koliko je demokratska. Jedan moj prijatelj iz Srbije ih je potpuno adekvatno i duhovito nazvao crkvenim Kmerima, zbog načina djelovanja. Kažu da javna saopštenja Demokrata uglavnom piše Boris Bogdanović, šef poslaničke grupe Demokrata u Skupštini Crne Gore, u čijoj biografiji piše da je „obavljao odgovorne poslove iz oblasti političkog marketinga“. Vjerujem da su mu među glavnim uzorima Aleksandar Vučić, predśednik Srbije i Ana Brnabić, predśednica Skupštine Srbije i njihov odnos prema političkim protivnicima. Saopštenja iz pera dotičnoga Bogdanovića nijesu upućena mislećim ljudima, već onima koji imaju jednu vijugu više od kokoške. Opet malo Ničea, da iskoristimo njegovu mudrost: „Ne veruj onima koji mnogo govore o svojoj pravednosti“. Dok su uzurpirali svu vlast u oblastima đe su je dobili, zaveli maltene diktaturu, dok hedonistički i kičerajski uživaju u poziciji vlastodržaca i u privilegijama koje to nosi, dok su pozapošljavali i dvocifrene brojeve rođaka, kumova i, što bi rekao Balašević, šurnjaja, dok vrše ideološke čistke i zavode partijsku lojalnost svuda đe su vlast, svakoga ko ih potpuno argumentovano takne zasipaju serijom uvreda, optužbi za veze sa kriminalnim klanovima, kriminalom, korupcijom, „opustošenom zemljom“, ubistvima i ko zna kojim još idiotizmima. Četiri godine su bojkotovali parlament Crne Gore i redovno primali plate, da bi danas uvredama obasipali opoziciju koja ne želi da daje legitimitet parlamentu koji drastično krši Ustav Crne Gore. To je valjda ta „odgovornost u političkoj kapanji“, dostojna onog Vučićevića iz beogradskog Informera. Pripadam generaciji u kojoj nije bilo kupljenih diploma. Nijesam bio među najboljim studentima, nije me zanimalo, ali sam svaku ocjenu pošteno zaslužio. Nije bilo Uniona, Singidunuma, N. Tesle, Internacionalnog univerziteta u Travniku, 30.000 lažnih diploma itd, nego se moralo ozbiljno proučiti ono što polažeš. Kad se dobije diploma „na daljinu“, a ne možeš ni da pogodiš put do fakulteta na kojem si diplomirao, onda je moguće lupetati sve što ti padne na pamet. Da je Bogdanović četiri godine grijao stolicu po amfiteatrima pravnog fakulteta ne bi tražio da sudije presuđuju onako kako im on kaže, prijeteći im posljedicama. U članu 6. European Convention on Human Rights, Pravo na pravično suđenje piše da je svako nevin dok se ne dokaže suprotno i „ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. U potonjih pet godina prekršeni su svi zakoni i međunarodne povelje na desetine puta, pretvara se pritvor u zatvor dužinom trajanja, pišu političke i falsifikovane optužnice. Da je završio pravni fakultet redovnim putem znao bi da član 8. Ustava Crne Gore propisuje da je zabranjena diskriminacija po bilo kom osnovu. I ne samo to, znao bi da je zabranjena diskrimanicije u svim ustavima demokratskih zemalja. A znao bi i zašto - zato što sve međunarodne povelje o ljudskim pravima zabranjuju svaki vid diskriminacije, bilo da je riječ o naciji, jeziku, vjeri, polu, rasi ili bilo čemu drugom. Jesu li na tom njegovom sve(m)učilištu učili o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 10. decembra 1948. godine? Ili o Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i što piše u članu 14, pod naslovom „Zabrana diskriminacije“: „Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom Konvencijom obezbjeđuje se bez diskriminacije ро bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status“. Dakle, Bogdanović je, svojim baljezgarijama o nacijama, dva jezika, dvije akademije, dvije crkve, učino krivično djelo diskriminacije po svim tim osnovama! Plus širenje nacionalne mržnje, zabranjene po Ustavu Crne Gore, član 7. <h2>Pravne činjenice</h2> Kao pravnik morao bi poštovati Ustav zemlje u kojoj je poslanik i prima platu i ne bi pričao gluposti o dvije zastave, nego bi poštovao član 4. Ustava Crne Gore. Ta druga zastava je proizvod fantazija o tobožnjim srpskim korijenima koje su zahvatile Crnu Goru devedestih godina prošlog stoljeća, kada je bila satrap ludačke, imperijalne politike Beograda. Dovoljno je pogledati koja zastava je bila državna u vrijeme knjaza Danila, koja zastava je bila na dvorcu na Cetinju i dvorcu na Kruševcu u Podgorici u doba knjaza/kralja Nikole I Petrovića, koja zastava je bila na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine, itd. Razlika je što sada nema inicijala vladara i lava ispod grba i što su prije opšiv i grb bili bijele boje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38" data-rendition-name="original" width="1011" height="768" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Kruševcu"><figcaption>Crnogorska zastava na dvorcu na Kruševcu</figcaption></figure>  Trebalo bi Bogdanović da kupi Ustav Crne Gore iz 1905, pa pročita i član 39. i član 40. Narodne boje ne znači boje zastave! Prije se odnosi na nošnju. Što se tiče Crnogorske crkve u članu 40. više nego jasno piše: „Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ...“. Da je ozbiljno učio pravo znao bi da je Ustav neprikosnoveno najveći pravni akt u državi, te da član 40. govori da Crnogorska crkva nije dio nijedne strane crkve, uključujući i srpsku! Treba da pročita i član 11. Zakona o crkvama Srbije da vidi kad je stvorena SPC i kad je ušla u pravni sistem kneževine Srbije. Kao pravnik morao bi se baviti činjenicama, a ne popovskim mitomanijama SPC.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73" data-rendition-name="original" width="884" height="998" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava u Parizu"><figcaption>Crnogorska zastava u Parizu 1919. godine </figcaption></figure>  Da ga interesuju pravne činjenice vezane za crkvu, nabavio bi Ustav Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, đe u članu 10 piše: „Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore sastavljaju: 1. Arhiepiskop cetinjski i mitropolit Crne Gore, 2. Episkop zahumsko-rasijski, 3. Arhimandrit cetinjski, 4. Arhimandrit ostroški, 5. Tri protoprezvitera, i 6. Sinodski sekretar“. Odnosno, Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore su činili sedam članova i sekretar, koji nije imao pravo odlučivanja. U čl. 25. Ustava Sv. Sinoda stoji: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“. Kao pravnik morao bi znati da ne mogu o sudbini CPC odlučivati samo dva člana Sinoda, arhiepiskop Mitrofan Ban i episkop Kiril Mitrović. Mitropolit „pećki“ Gavrilo Dožić, takođe potpisnik dokumenta o ujedinjenju sa SPC, nije bio član Sinoda. Niti je bilo koja odluka Sinoda mogla biti izvršna bez saglasnosti kralja (član 22, stav: „Odluke Svetog Sinoda u spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakog obavezne, potrebno im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“). Umjesto što priča gluposti o dvije crkve bolje bi bilo da se pozabavi da li je zakonito ukinuta CPC i prisajedinjena tzv. Ujedinjenoj srpskoj crkvi. Ili, da ga podśetim na osnovno pravno načelo - iz neprava ne može nastati pravo. Da Crnu Goru doživljavaju kao pravi rodoljubi pokrenuli bi inicijativu poštovanja prava u rješavanju crkvenog pitanja, umjesto što mlate gluposti da je DPS formirao dvije crkve. Imaju i Nikodima Milaša i njegovo Pravoslavno Crkveno Pravo (1. izd. 1890, 2. poprav. izd. 1902), u kojem mogu pročitati kojih deset autokefalnih jerarhija (među njima Jerarhija Crne Gore) je postojalo kad je Srpska crkva bila samo autonomija u okviru Vaseljenske patrijaršije. Dakle, nije bila ni samostalna!!! Da ne pominjem Ruski diptih iz 1850. i Atinsku sintagmu iz 1855. u kojima postoji CPC kao autokefalna i u kojima nema ni pomena o Srpskoj crkvi. Problem je što oni ne poštuju svoju istoriju i istorijske činjenice, što ih ne interesuje da saznaju istinu, već drve laži koje plasira SPC, kao pacijenti, a ne misleći ljudi. Konačno, bilo bi dobro da što više građana crnogorske nacionalnosti podnesu krivične prijave protiv Bogdanovića zbog širenja mržnje iz člana 7.Ustava Crne Gore i nacionalne, jezičke, vjerske diskriminacije iz člana 8. Ustava Crne Gore, pogotovu što popisi od 1948. godine, od kada se popisuje nacionalnost, jasno govore da su Crnogorci, još kad nije bilo pomena o DPS-u, bili dominanatna nacija u Crnoj Gori, čak do 90,67%, dok su Srbi do popisa 2003. godine, kad ih je odjednom bilo 31,99%, činili jednocifreni procenat u Crnoj Gori (od 1,78% 1948. godine, do 9,34% 1991. godine). Izgleda da su se Srbi od 1991. do 2003. godine razmnožavali mitozom, dok su Crnogorci odumirali zahvaljujući likovima poput Bogdanovića, Bečića i bratije iz - Za Crnu Goru bez budućnosti. Tako da je, Bogdanoviću i ostali, realnost suprotna od onoga što vi tvrdite. Nije DPS od jedne stvarao dvije nacije, nego je politikom devedesetih pravio Srbe od Crnogoraca! P.S. Ako treba, poslaću i izvod iz Matične knjige rođenih iz 1956. godine u kojem piše, tri i po decenije prije nastanka DPS-a, da su mi i otac i majka Crnogorci. A i ja! Toliko.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96" data-rendition-name="original" width="800" height="547" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Skadru"><figcaption>Crnogorska zastava na Skadru</figcaption></figure>

Crkveni kmeri

&nbsp;,,Razmišljam da nekome dijete kisjelinom polijem...“ Takvu, užasavajuće prijeteću, poruku poslao je preko Skaj aplikacije 22. septembra 2020. godine, samo tri sedmice nakon ,,avgustovske revolucije“, nepoznati pripadnik kavačkog klana Radoju Zviceru, jednom od vođa kriminalne ekipe. Iz te komunikacije jasno se uočava žestoki animozitet prema tadašnjem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i zamjeniku specijalnog tužioca Saši Čađenoviću, kao i tadašnjem pomoćniku direktora Uprave policiej Zoranu Lazoviću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7" data-rendition-name="original" width="2130" height="1022" loading="lazy" alt="KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske "> <figcaption>KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  ŠOŠKIĆEVA SELEKCIJA SKAJ PORUKA Citirane poruke članova kavačkog klana dio su obimne dokumentacije koja sadrži, prema izvorima Portala ETV, oko 300 hiljada priloga sa kriptovanih telefona. Ali ni jedna od ovih poruka, kao i desetina drugih u kojima se direktno prijeti likvidacijom Milivoju Katniću, Zoranu Lazoviću, Saši Čađenoviću – koje SDT tereti da su bili dio kavačkog klana Radoja Zvicera – nijesu sadržane u 300 strana obimnoj ispravljenoj optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića! A sve te poruke sa kriptovanih telefona, kojima raspolaže Portal ETV, bile su dostupne, ne samo tužiocu Šoškiću, već i čelniku Specijalnog državnog tužilaštva Vladimiru Novoviću. Zašto onda te poruke nijesu bile plod interesovanja, niti se pominju, niti ih ima u optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića podignutoj protiv Zorana Lazovića i Milivoja Katnića, kao ni u optužnici protiv Saše Čađenovića? Na pitanja naše medijske kuće – nema odgovora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4" data-rendition-name="original" width="1000" height="563" loading="lazy" alt="POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović"> <figcaption>POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  O KATNIĆU, LAZOVIĆIMA, ČAĐENOVIĆU... Na osnovu ispravljene optužnice od 3. februara izvjesno je da tužilac Miloš Šoškić imao pred sobom ključni zadatak – naći u Skaj prepiskama optužujuće detalje protiv Katnića i Lazovića. I tu se specijalni tužilac suočio sa velikim problemom: u više od 1.200.000 poruka nema ni jedne koju su poslali Lazović, Katnić ili Čađenović jer oni nijesu imali kriptovane telefone. Zato se tužilaštvo potrudilo da slučaj, između ostalog, izgradi na činjenici da bivše ,,Katnićevo tužilaštvo“ nije odmah procesuiralo Duška Roganovića, uticajnog člana kavačke grupe. Prije svega, na osnovu jedne (?!) karakteristične Skaj poruke u kojoj infiltrirani policijski agent Petar Lazović - sin Zorana Lazovića - daje informaciju kako nakon saslušanja svjedoka Milana Kankaraša ipak neće hapsiti Duška Roganovića. ,,Duška je tata od Kate tražio da se izostavi, svaka ga je muka ubila iz kolica“, navodno je Petar Lazović poslao poruku Radoju Zviceru. Teško je povjerovati da su ova ili neke druge, slične, poruke Petra Lazovića zaista mogle da budu inkriminišuće ili validan dokaz da je Specijalno državno tužilaštvo za vrijeme Milivoja Katnića i Saše Čađenovića ,,pomilovalo“ Duška Roganovića i sačuvalo ga od tužilačkog progona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e" data-rendition-name="original" width="2268" height="1626" loading="lazy" alt="TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV"> <figcaption>TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Naprotiv: upravo je tužilac Saša Čađenović, nakon podataka koje mu je prezentirao tadašnji načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić, a po nalogu Milivoja Katnića – sredinom 2021. godine - procesuirao za stvaranje kriminalne organizacije vezano za otmicu i ubistvo Milete Radulovića zvanog ,,Kapetan“. OPASNE PORUKE Nasuprot tužilačkoj konstrukciji o navodnoj krivici Katnića, Lazovića, Čađenovića, analiza dijela autentičnih Skaj poruka koje posjeduje Portal ETV pokazuje sasvim suprotno: da su pojedini članovi kavačkog kriminalnog klana posmatrali i policijskog funkcionera Lazovića, kao i specijalne tužioce Katnića i Čađenovića, kao svoje progonitelje koji upotrebljavaju državnu moć za represiju protiv kavačkog klana. ,,Onaj Čađenović je lud kad se nakači“, piše Duško Roganović 1. novembra 2020. godine Radoju Zviceru, uz nadu da će, nakon što ,,avgustovska vlast“ napravi svoju vladu i Čađenoviću - ,,padati optuznice polako“. Navodni vođa kavačkog klana Zvicer je, u decembru 2020. godine u razgovoru sa nekadašnjim kotosrkim policajcem Ljubom Milovićem, ali i Duškom Roganovićem targetirao i načelnika SPO Dragana Radonjića. Tako je Roganović i shvatio da je Radonjić vrlo važan u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. ,,A to vas je onaj kume prodavao Radonjic od katnica covjek? On je najjaci covjek, desna ruka Katnica... Nema sta ne moze taj da sredi i sazna. Kordinirao je svime...“ U Skaj porukama Ljuba Milovića i Radoja Zvicera ponovo se, dan pred novu 2021. godinu, razgovara o glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i načelniku SPO Draganu Radonjiću, ali i funkcioneru ANB-a Bulatoviću. ,,Radonjić ima 10 jakih murijasa snimljenih svaki razgovor je snimao sa bulatovicem i jos 4-5 ljudi...Radonjic mu sve spija i zato ga drzi... Ovaj kaze katnic je drvina nema mozga grama radonjic veliki uticaj ima jer mu je on dao ono za fabriku cigara“ PLANOVI ZA ,,ODSTRIJEL“ Istovremeno, izražava se nada da će ,,oslobodioci“ brzo posmjenjivati čelne ljde policije i tužilaštva. ,,Sad se sve mijenja, makli su veljovica, onda onog sefa ANB perunicica, polako ih sve skidaju“ – tako piše Roganović 30. decembra 2020. godine. Istog dana Ljubo Milović u razgovoru sa Radojem Zvicerom tvrdi da je Milivoje Katnić na stalnoj vezi sa Jovicom Vukotićem, kojeg naziva ,,šklempo“, tvrdeći da su njih dvojica u dobrim odnosima - jer su obojica porijeklom Čevljani.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9" data-rendition-name="original" width="670" height="447" loading="lazy" alt="LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan "> <figcaption>LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Tezu o dobrim odnosima Katića sa vođom ,,škaljaraca“ Vukotićem objašnjava i Ljubo Milović, uz napomenu da su i Petra Lazovića, kojeg zove ,,Junior“, direktno ,,testirali“ da im otkrije Katnićevo ponašanje. ,,Sinoć smo dobro juniora napali za katnica...Da je na vezi i pomaze jovici... Nije progovarao. Nije imao argumrnata da ga brani...“ – piše odbjegli policajac, član kavačkog klana Milović. O ulozi Dragana Radonjića razgovarali su i dvojica vođa kavačkog klana Slobodan Kašćelan i Radoje Zvicer. ,,Pa jeli moguce da je dragan radonjic radio za skaljarce, sef specijalnog tima“, pita Kašćelan i odah dobija odgovor od Zvicera: ,,Da da kako ne...Mene je on namjestio...“ Potom Zvicer ,,eksluzivno“ obavještava Kašćelana da su Katnić i Radonjić u rodbinskim vezama, da je ,,radonjic brat od tetke katnicu milivoju“, ali da to Ljubo Milović nije znao i da je mislio kako Radonjić i Katnić rade za – škaljarski kriminalni klan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597" data-rendition-name="original" width="1028" height="493" loading="lazy" alt="TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije"> <figcaption>TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Osim Katnića i Radonjića, očito je da su vođe kavčana jedva čekale da se sa pozicije visokog policijskog funkcionera ukloni Zoran Lazović. ,,Vidjećemo sto ce lazovic uraditi dok je jos u mandat, koji ce nam k.... posle“ – ocjenjuje Zvicer. ODBRANA vs TUŽILAŠTVO Odbrana Milivoja Katnića pronašla je više od 90 poruka vođa i članova škaljarskog klana - usmjerenih protiv bivšeg glavnog tužioca, specijalnog tužioca i nekadašnjeg policijskog funkcionera – u velikoj mjeri urušavaju suštinu optužnice Specijalnog državnog tužilaštva. Ali i otvaraju pitanje političkih motiva kreatora optužnice, specijalnog državnog tužioca Miloša Šoškića i njemu nadređenog glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića. Veliki dio transkripata pristigao je od Europola iz Francuske, shodno instrukcijama zvanične Podgorice, direktno na adresu načelnika Specijalnog policijskog odjeljenja Predraga Šukovića. Međutim, u ispravljenoj optužnici protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića, objavljene su kopije Skaj prepiski, navodno između Ljuba Milovića, Slobodana Kašćelana, Petra Lazovića, Duška Roganovića, kao i Darka Šarića, ali i više članova kavačkog klana. Kriminalne organizacije kojoj su, po navodima optužnice, pripadali uticajni državni službenici policije i tužilaštva - Lazović i Katniić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić"> <figcaption>MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na ukupno 78 strana objavljeni su transkripti poruka, a uz brojna pojašnjenja specijalnog tužioca o sadržaju poruka, u optužnici koja je ispisana na punih 300 stranica, gotovo je trećina stranica posvećena prepiski putem zaštićene aplikacije do 2021. godine. Podaci koje objavljuje Poral ETV u potpunosti razobličavaju, ne samo brojne manjkavosti i kontradiktornosti optužnice, nego političku pozadinu postupaka Specijalnog državnog tužilaštva koja ozbiljno navodi na sumnju da je riječ o politički montiranom procesu. &nbsp; &nbsp;