Plaža Rejnisfjara na Islandu, poznata kao Crna plaža i lokacija na kojoj su snimane scene serije „Igra prijestola“, zatvorena je za posjetioce zbog snažne erozije i urušavanja litica. Djelovi obale su nestali, a velika stijena se obrušila, pa nadležni štetu opisuju kao "neviđenu“.
Smrtonosna islandska plaža uništena je erozijom divljih talasa i jakih oluja koju su sve češći i koji urušavaju litice. Kako se navodi u izvještajima, poznata turistička destinacija je praktično nestala. Plaža Rejnisfjara poznata po svojim crnim pješčanim obalama, bazaltnim liticama i smrtonosnim talasima skoro da je potpuno erodirala. Velika litica se urušila, zatvorivši plažu za javnost. Zvaničnici štetu nazivaju "neviđenom".
Producenti serije „Igra prestola“, odlučili su da na ovoj plaži snime neke od epizoda popularne serije. Plaža od crnog vulkanskog pijeska, nastalog hlađenjem lave u okeanu, godinama privlači turiste, ali je istovremeno i veoma opasna zbog snažnih atlantskih talasa, takozvanih „talasa ubica“, koji su odnijeli više života.
- Dramatično pomjeranje obale kod Rejnisfjare, jedne od najznačajnijih prirodnih znamenitosti Islanda, privuklo je pažnju stanovnika, naučnika i posjetilaca. Neobično jake okeanske sile posljednjih nedjelja izazvale su veliku eroziju obale, dramatično mijenjajući izgled i pristupačnost plaže. Stručnjaci meteorološkog tima ukazali su na kontinuirani period jakih istočnih vjetrova i aktivnosti visokih talasa. Ovakav vremenski obrazac intenzivirao je prirodne priobalne procese, pomjerajući pijesak i kamenje što je tipično za ovo doba godine- navodi se u saopštenju organizacije Arktik Portal.
Pojedine pješačke staze sada su bliže moru nego ranije, a neki dijelovi plaže više nijesu pristupačni.
Prema riječima Sigurdura Sigurdarsona, inženjera za obalne konstrukcije pri Islandskom upravnom tijelu za puteve i obalu, erozija je rezultat dugotrajnih istočnih vjetrova tokom zime, često praćenih snažnim talasima.
- Tokom cijele zime duvali su istočni vjetrovi, često uz vrlo visoke talase. Ovi istočni vjetrovi prenose pijesak duž južne obale ka zapadu. Dominantni vjetrovi su jugozapadni i nose pijesak prema istoku. Ali ove zime šablon je bio drugačiji, jer su dominirali istočni vjetrovi, što je neuobičajeno- rekao je Sigurduro.
Prije pedeset godina, obala je bila oko 500 metara dalje u moru, i tada je pijesak mogao lako da prolazi zapadno oko Rejnisfjala. Sigurdarson je naveo da je nemoguće predvidjeti da li će izgled obale nastaviti da se mijenja.
- Sve zavisi od pravca talasa koje pokreće vjetar. Tokom protekle jeseni i zime, cikloni niskog pritiska su prolazili preko Atlantskog okeana mnogo južnije od nas. Nedavno su se pojavile informacije o intenzivnim vremenskim sistemima koji utiču na Britanska ostrva i Iberijsko poluostrvo. Putevi niskog pritiska koji prolaze južnije od Islanda i oni stvaraju ove istočne vjetrove ovde. S obzirom da zima neće trajati još dugo, ne znamo kako će se situacija razvijati- rekao je Sigurdura Sigurdarson.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Zanimljivosti

Znamenitost Islanda zatvorena za posjetioce: Snažni talasi i vjetrovi razrušili Crnu plažu

Novo izdanje emisije "Vikend popodne" na Televiziji E donosi raznovrstan i inspirativan sadržaj, uz zanimljive goste i teme koje podstiču na razmišljanje.
U studiju će gostovati poznati glumac, koji će govoriti o svojoj karijeri, izazovima na putu do uspjeha i izvorima umjetničke inspiracije.
Emisija donosi i priču o projektu „Živa biblioteka“, kroz razgovor sa učesnikom koji će otvoriti važnu temu borbe protiv bolesti zavisnosti i lične misije da pomogne onima koji se suočavaju sa tim izazovom.
O mentalnom zdravlju i inteligenciji govoriće saradnica MENSE i koordinatorka SIG-a za mentalno zdravlje, kroz analizu savremenih izazova i značaja brige o psihološkom blagostanju.
Za kraj emisije, u opuštenoj atmosferi, gledaoci će kuvati sa Sandrom Manojlović, uz ukusne i praktične ideje za vikend trpezu.
"Vikend popodne" gledajte kao i svakog vikenda - &nbsp;od 17 sati na Televiziji E.

Gledajte „Vikend popodne“: Gluma, mentalno zdravlje, borba protiv zavisnosti i kulinarske ideje ove subote na TV E

Crnogorska umjetnica Snežana Ljubojević biće gošća ovosedmičnog izdanja astropsihološkog talk show programa "Znak Podznak".
U razgovoru će biti riječi o njenom umjetničkom stvaralaštvu, ličnim iskustvima i životnim temama koje se prepliću sa simbolikom znaka i podznaka.
Emisiju "Znak Podznak" gledajte u subotu od 22 sata na Televiziji E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DtFgPWMLihCQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Snežana Ljubojević gošća emisije „Znak Podznak“

Gost najnovijeg izdanja podkasta Dres nacija reprezentacija bio je Bojan Šuković iz PVK Budućnost, koji je govorio o profesionalnim izazovima, ličnim ambicijama i ciljevima u nastavku sportske karijere.
U razgovoru su otvorene teme o razvoju vaterpola, radu u klubu, timskom duhu i planovima za predstojeće takmičarske obaveze.
Podkast Dres nacija reprezentacija pratite na Televiziji E, subotom od 21 sat
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DS4cDhhl3bHw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Bojan Šuković gost podkasta „Dres nacija reprezentacija“

U emisiji „Jutro sa Majom“ na Televiziji E ove subote biće riječi o predrasudama, filmu i sportu, kroz razgovore sa gostima iz različitih oblasti javnog života.
Film crnogorskog reditelja Nikole Vukčevića „Obraz“, koji je nakon osam godina stigao u domaće bioskope, biće jedna od centralnih tema emisije. Povodom podgoričke premijere, gost u studiju biće glavni glumac filma Edon Rizvanolli.
U emisiji će gostovati i crnogorski fudbaler Petar Grbić, sa kojim će biti razgovarano o tome zbog čega su fudbaleri često meta predrasuda i stereotipa u javnosti.
Tema predrasuda biće dodatno otvorena kroz panel diskusiju u kojoj učestvuju Jovana Nikčević, magistar prehrambene tehnologije i pjesnikinja, Marija Podlesnik, novinarka i magistar produkcije, kao i Jelena Božović, magistar kozmetologije.
Emisija donosi otvoren razgovor o društvenim stereotipima i njihovom uticaju na različite profesije i lične identitete.

„Jutro sa Majom“: O predrasudama, filmu i svijetu sporta

Život poznatih uvijek privlači pažnju javnosti. Iza reflektora, naslova i društvenih mreža nalaze se priče koje rijetko dospiju u prvi plan. Večeras u emisiji E Glam donosimo provjerene informacije, aktuelna dešavanja i uvid u trenutke koji oblikuju njihovu svakodnevicu — tačno i pouzdano.
Nakon što je američku publiku podigla na noge, Milica Pavlović vratila se u regionalni fokus jača nego ikad – turneja kroz Čikago i Njujork, gdje je dijelila binu sa Peđom Jovanović, potvrdila je njen status jedne od najtraženijih zvijezda na dijaspori. Ipak, povratak kući nije protekao samo u znaku euforije i sabiranja utisaka, jer su je u Beogradu sačekale i teme koje su u međuvremenu uzburkale domaću javnost. Šta nosi iz Amerike, kako gleda na dešavanja koja su je dočekala i da li je ova turneja otvorila novo poglavlje u njenoj karijeri – donosimo urbanu, direktnu i ekskluzivnu priču iz srca Beograda.
Dok odbrojava dane do velikog spektakla u beogradskoj Areni zakazanog za 14. maj, Vesna Zmijanac ne usporava tempo – naprotiv, legendarna zvijezda narodne muzike paralelno sa intenzivnim probama nastavlja i sa nastupima koji su već postali svojevrsna beogradska tradicija, ali i uvodi promjene u životne navike kako bi na sceni zablistala u punom sjaju. Iako su mnogi očekivali da će se povući i energiju čuvati isključivo za Arenu, Vesna ostaje dosljedna publici, a uoči koncerta dotakla se i aktuelnih dešavanja na javnoj sceni, uključujući i uznemirujuće vijesti o napadu na dom Zdravka Čolića koje su potresle regionalnu javnost.
U prvom redu Plave dvorane Sava Centra, Senidah je i simbolično i zvanično najavila spektakl koji slijedi – solistički koncert „U meni je sunce“, zakazan za 22. maj 2026. godine, već je rasprodat, dok je zbog ogromnog interesovanja publike otvoren i drugi datum, 23. maj. Na konferenciji za medije govorila je o aktuelnim dešavanjima na javnoj sceni, osvrnuvši se na Milicu Todorović i Zdravka Čolića, ali je jasno poručila da prve redove svojih koncerata ne čuva za kolege, već za publiku koja joj je, kako kaže, najveća podrška. Naša ekipa bila je na licu mjesta i donosi vam detaljne utiske
Nakon što je prvi dio albuma izazvao ogromno interesovanje publike i postao jedno od najslušanijih muzičkih izdanja godine, pjevač Saša Matić nedavno je predstavio nastavak ovog jedinstvenog projekta. Pored promocije novih pjesama, Saša intenzivno radi i na pripremama velikog koncerta u Podgorici, koji će 7. marta, povodom Dana žena, biti upriličen pred publikom u glavnom gradu Crne Gore, a nedavno je objavio i duetsku pjesmu sa Željkom Joksimovićem, koja je naišla na sjajne reakcije publike. Sa Sašom Matićem razgovarali smo o brojnim temama.
Gledajte E Glam večeras od 23 sata na Televiziji E.

E Glam od Amerike do Arene: Veče u kom će se spojiti najveće regionalne zvijezde i teme koje su uzburkale javnost

Hrvatska pjevačica Severina zabavljaće crnogorsku publiku u subotu, 14.februara u Bemax areni.&nbsp; - Pamtim vas od prije dvije godine, tad sam prvi put pjevala u Podgorici. Tad sam zaželjela da vam svaki dan bude na licu osmijeh i da me ne zaboravite. Ako nije bio osmijeh, evo mene da ga donesem na Valentinovo. Ako ste me zaboravili, ne brinite, i meni se događa da se zaboravim - kazala je Severina.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260212210232_9e7840956446d4b492abd9f66f02352b718da4d34931fbdbbd838bc85beef643.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260212210232_9e7840956446d4b492abd9f66f02352b718da4d34931fbdbbd838bc85beef643" data-rendition-name="original" width="1067" height="1601" loading="lazy" alt="Severina"> </figure>  Koncert, povodom Dana zaljubljenih, počinje u 20 sati, a ulaznice su u prodaji.&nbsp; - Koncert će biti drugačiji od mojih ranijih ('Dobrodošao u klub', 'Tridesete' ili 'Magic tour')… Biće kao prije tri mjeseca u Areni Zagreb: biće prisan, povezan s vama, intiman, i emotivan i nježan i radostan. Biću samo ja i vrhunski bend. Jer kad muzika diše sama, (s vrhunskim orkestrom na sceni) tada se istinski čuje - kazala je pop pjevačica, par dana uoči koncerta u Bemax areni, u Podgorici. 14. februar, datum koji će svima ostati urezan u srcu - Bemax arena postaje epicentar ljubavi, ritma i nezaboravnih emocija. Organizatori pozivaju publiku na koncertni spektakl za sve generacije, uz produkciju na visokom nivou i atmosferu koja se pamti.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260212210232_a03caa45830b52d9191212e64dd9d0e0a4b415212018a5f7c4fb945b6ead33e7.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260212210232_a03caa45830b52d9191212e64dd9d0e0a4b415212018a5f7c4fb945b6ead33e7" data-rendition-name="original" width="1066" height="1599" loading="lazy" alt="Severina"> </figure>  Dan zaljubljenih u Bemax areni biće noć zajedništa, muzike, euforije, romantike, po čemu su i prepoznati Severinini koncerti. Sudeći po navedenom, predstojeći događaj neće biti onaj koji se posmatra, već koji se doživljava. Od snažnih balada, do brzih pjesama uz koje će cijela arena pjevati uglas. Podgorice, vrijeme je za spektakl, a kartu za najbolji provod u gradu možete obezbijediti na sljedeći način: VIP i ulaznice za centralnu tribinu i u HappyLand igraonici. (karte za centralnu tribinu dostupne su i preko platforme gigstix.me i u Tobacco S Press šopovima u Crnoj Gori.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260212210232_9ce7d567b767c6a06125eae85732d054a3247b60be8b1c6f4e1329d3b3be4914.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260212210232_9ce7d567b767c6a06125eae85732d054a3247b60be8b1c6f4e1329d3b3be4914" data-rendition-name="original" width="1067" height="1601" loading="lazy" alt="Severina"> </figure>  Rezervišite mjesto i pripremite glas jer vas čeka nezaboravna atmosfera.&nbsp; - Jedan glas i hiljadu emocija - poručuju iz organizacije.

Severina uoči nastupa u Bemax areni: Koncert u Podgorici će biti drugačiji od mojih ranijih

Goran Karan jedan je od najprepoznatljivijih pjevača i autora čije pjesme već decenijama žive uz publiku širom regiona. Publika u Herceg Novom pamti ga još od pobjede na festivalu Sunčane skale, a ovom prilikom ponovo dolazi na Praznik mimoze, gdje će nastupiti zajedno s Ninom Badrić.&nbsp; U razgovoru otkriva koliko mu je mediteranski duh tog grada blizak i zašto vjeruje da pjesme ne stare zajedno s izvođačima. Njegovu muziku i životni put prati poseban ritam življenja i stvaralaštva, vođen otkucajima srca.&nbsp; Između mora, uspomena i muzike koja traje, Goran Karan govori o emociji kao jedinoj istinskoj mjeri vremena. Često se vraćate u Herceg Novi, ne samo kao izvođač nego gotovo kao neko ko se tom prostoru povjerava. U jednom intervjuu ste rekli da Vam je „život najbliži onda kada ga ne požurujete“. Da li je Herceg Novi za Vas upravo to mjesto? I kakav je Vaš doživljaj kada pjevate ovdje, a ne negdje drugo? - Herceg Novi ima jednu dugu, lijepu priču u mom životu. Još od "Ružo moja" bila i pobjede na Sunčanim skalama prije dvadeset i jedne godine, preko brojnih nastupa – od Dana mimoze, maskembala, picigina – sve se to nekako skupilo u jedno posebno iskustvo. Zato mi je Herceg Novi mjesto kojem se uvijek rado vraćam. Mi u Dalmaciji i ovdje dijelimo isti mediteranski duh, sličnu energiju i senzibilitet. Dolazim s velikim zadovoljstvom, i lično i profesionalno. Ponovo dolazim na Praznik mimoze, ovog puta s koleginicom Ninom Badrić. Organizator je uložio velike napore da Dan mimoze i ovaj put zamiriše – &nbsp;i to i karanfilima. Stvarno se radujem dolasku, predstavićemo i neke nove članove. Guštaćemo - prvo Dan zaljubljenih, te Dan Mimoze.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260209110212_9e96e39f74aace4505a5e76f364bd6dcef89c9e3c86ba9805802021ff95bd987.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260209110212_9e96e39f74aace4505a5e76f364bd6dcef89c9e3c86ba9805802021ff95bd987" data-rendition-name="original" width="1365" height="2048" loading="lazy" alt="Goran Karan"> <figcaption>Goran Karan(Photo: Privatna arhiva)</figcaption> </figure>  Herceg Novi, Praznik Mimoze, picigin – koliko Vam je taj duh blizak kao umjetniku? -Jako. Taj ekipni duh, u kojem se ljudi zapravo ne takmiče nego dijele prostor, energiju i neka mala domaća, slatka podbadanja – to mi je izuzetno blisko. Sve je to vrlo slično moru i planinama iz kojih dolazim. Isti kamen, isti vjetar. Vaša muzika se često opisuje kao emotivna i mediteranska. Kako se taj izraz mijenjao kroz godine i lična iskustva? -Godine su donijele i sreću, i nadu, i razočaranja, i suze, i smijeh. Život. Znači, sve što stane u puno dana, u jedan lijepi broj godina. Veći dio mog života i iskustava dogodila se prije digitalne revolucije. Moja su sjećanja analogna – pamtim mirise, boje, ukuse, dodire. Više osjećanja nego same slike. A naučiš s godinama da postaneš u određenim stvarima rezervisaniji, ali svejedno unutra srce zakuca. Kad nekoga voliš, i dalje srce grize nokte, ko pubertetlija. Imao sam veliku sreću, ogromno zadovoljstvo i čast sarađivati sa nekim od najvećih autora - Zdenko Runić, Zrinko Tutić, Rajko Dujmić, Arsen Dedić, pjevati sa Oliverom, sa Kemalom, sa Doris i sa još puno, puno stvarno talentovanih, izvanrednih i osoba i umjetnika.&nbsp; Tako da mi je u okviru tog stvarno divnoga kataloga, na kojem sam zahvalan, najbitnije zapravo stihovima otkriti ono što se meni sada događa i što mi je važno. I to uvijek zadire u najintimnije trenutke. Paradoks, što ličniju pjesmu napišeš svojim vlastitim jezikom i jezikom kraja iz kojeg dolaziš, to je poruka univerzalnija. Publika to osjeti. Pjesme možda jesu „poslane“ na određene adrese, ali tek kad se neko u njima prepozna, one zaista počnu živjeti. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4eYDnXZv_gE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Postoji li pjesma iz Vaše diskografije koja Vam danas znači nešto sasvim drugo nego u trenutku kada je nastala? - Gotovo svaka. Recimo, pjesma "Prozor kraj đardina" – možda najdraža pjesma koju mi je povjerio Zdenko Runjić. Iako se to mijenja iz dana u dan, na koncertima često osjećam da mi je ta pjesma posebno draga. S vremenom, slike i osjećaji povezani s ovom pjesmom mijenjaju se. Nekada mi je značila jednu sliku, danas drugu, ali obje imaju istu vrijednost. Prošlo je mnogo godina, a sve više osjećam da ta priča postaje dio mene, da je sve istinitija i snažnija. Pjevanje i interpretacija pjesme za mene znače mnogo više od samog izvođenja. Trudio sam se uvijek paziti što ću reći jer, ako pjevaš nešto što nisi doživio, vjerujem da će ti se to uskoro dogoditi. U pjesmi uvijek mora da postoji prozor nade, mogućnost bar oprosta ako ne pomirenja. A, onda &nbsp;"Lipa si, lipa"...uvijek lipa bez obzira koliko godina ima, ona ostaje temelj trajanja veze i braka. Treba je njegovati i čuvati, i kad je lagano i kada je teško. "Kuća naše pisme ", gradi se svaki dan. Nije jasno kada je sve počelo, ali se nadamo da nikada neće stati.. "Dobro ti jutro, ljubavi " zaslužuje svako jutro, svaka osoba koju netko voli. U svim tim pjesmama, koliko god bile bliske srcu, skriva se jedno malo sve. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Da5uLjBN4ObU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Često govorite o potrebi sporijeg, dubljeg življenja. - Za nekog u čijoj muzičkoj karti piše &nbsp;"Ja sam samo Vagabundo "...za mene sporije živjeti ne znači živjeti manje, nego živjeti svjesnije, ne protrčavati kroz sopstveni život. Znači stati, pogledati šta ti se događa, udahnuti život punim plućima i osjetiti ga u žilama. Spremiti te trenutke negdje duboko, za dane kada ti malo fali radosti, smisla ili nade. Svaka dobra pjesma je kao mali rezervoar emocija. Kad je pustiš, dogodi se novi „wellness srca“. Tako da se ja trudim tokom dana da radim stvari iz najvećeg gušta. Jer ovo ostalo sve što moraš, to ćeš sigurno napraviti. Međutim, dogodi se da se čovjek izgubi u tom moru koje nema obala — samo se radi, mora, mora, mora — pa cijeli život nešto moraš. Ne zaboravi se malo poigrati. Ako ti slučajno neki stih sleti na srce, a ti ga zapiši. I tako ja pokušavam i živjeti — zapravo ne pokušavam, nego već živim jedan duži niz godina — i to pravi razliku. Jer, srećom, nisam negdje po velikom svijetu o kojem smo svi maštali kao klinci, pa ne moram ići na turneju šest ili osam mjeseci. Radim izvan institucija, slobodno, i to mi daje mogućnost da biram. Ne moram nikog pitati. Osim ponekad more, ponekad sunce, ponekad mjesec, a najčešće se srce pita. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DgPA6yAkAKPQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Kada govorite o potrebi dubljeg življenja. Kako je digitalno doba promijenilo odnos publike prema muzici? -Danas je sve brže, ali potreba za istinom i emocijom nije nestala. Samo je možda teže do nje doći. Šta je u današnjem vremenu veći izazov: ostati vjeran sebi ili opstati u muzičkoj industriji? -Ja se ne bavim industrijom, ja imam malu radionicu, i to majstorsku jer sam šegrtovao kod velikih majstora. Spomenuo sam maloprije, ali nije mi muka, ponoviti. Kod Zdenka Runjića, Zrinka Tutića, Arsena Dedića, Rajka Dujmića, Olivera Dragojevića, Tedija Spalato, i Kemala Monteno i Doris Dragović, Helene Bastić i Jelena Radan, i još puno, puno divnog svijeta. Svako od njih mi je pokazao kako zaljeva svoje cvijeće duše.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260209110216_0d1c688959d90ef350233dbbf6662c820404c6eae3c46e99c99ac427e1e6a73a.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20260209110216_0d1c688959d90ef350233dbbf6662c820404c6eae3c46e99c99ac427e1e6a73a" data-rendition-name="original" width="521" height="785" loading="lazy" alt="Goran Karan"> <figcaption>Goran Karan(Photo: Privatna arhiva)</figcaption> </figure>  Šta za Vas znači trajanje u muzici? U jednom intervjuu ste izjavili: Pjesme ne stare, pjesme ne umiru. -Ako ostaneš vjeran sebi, možeš trajati. Pjesme ne stare, pjesme ne umiru. Mi pjevači starimo, ali pjesme nikako. Svaka pjesma oživi kad se neko poljubi uz nju, kad se zagrli. To je zapravo dio jednog monologa iz mjuzikla Ljubav je fer - Priče iz moje ulice. Kroz te moje autorske pjesme pokušao sam analizirati te vječne emocije. Ako smo imali sreće pa smo je osjetili, ako smo imali sreće voljeti i biti voljeni. Tako da je trajanje u muzici nezavisno od trajanja života. Važno nije koliko dugo nešto traje, nego koliko je srce gorjelo dok je trajalo. Šta Vas i dalje raduje u susretu s publikom, čak i nakon decenija na sceni? - Najviše me raduje ta neposredna razmjena energije. Ljudi koji dođu, koji prepoznaju pjesmu kao dio svog života. To je znak da nismo ostali otuđeni, da se i dalje prepoznajemo – kao ljudi. Kako danas čuvate unutrašnji mir i kreativnu energiju? - &nbsp;Mir je biti spokojan iznutra i zadovoljan. A kreativna energija ide sa strašću — ona se mora micati to &nbsp;je cijelo vrijeme AC/DC, naizmjenična struja. Malo ovako, malo onako. Znači moraš se igrati, pa onda složiti da vidiš da li ima svrhu, pa opet igrati i tako. I vjeruj da je sve u redu, da si voljen i da te vole. Autorka teksta: Marina Strugar

Goran Karan: Ako ostaneš vjeran sebi, možeš trajati

Informativnu emisiju „24 sata“ na Televiziji E večeras vodi novinarka Marina Ilić, a gost u studiju biće Andrija Klikovac, odbornik Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada.
Tema dana biće nezadovoljstvo penzionera, nakon poruke upućene sa protesta ispred Skupštine da je povećanje penzija od 1,70 eura „poniženje, a ne pomoć“.
U emisiji će biti riječi i o skupu koji je organizovala STEGA ispred Suda za prekršaje, gdje je poručeno da se nastavlja progon 35 učesnika protesta pod Goricom, koji su, kako navode, digli glas protiv dodjele Trinaestojulske nagrade.
Gledaoci će imati priliku da čuju i najnovije informacije sa suđenja Milivoju Katniću, Petru Lazoviću i Saši Čađenoviću. Tokom svjedočenja, bivši načelnik Odsjeka za borbu protiv organizovanog kriminala, Milorad Žižić, kazao je da od njega nikada nije traženo da bilo koga privileguje.
Biće riječi i o inicijativi Evropskog saveza za skraćenje mandata gradonačelniku Saši Mujoviću..
U emisiji i vijest iz svijeta – deset osoba stradalo je u pucnjavi u školi i jednoj kući u Kanadi.
Emisiju „24 sata“ gledajte od 19 sati na Televiziji E.

Informativna emisija "24 sata": Gost Andrija Klikovac

Osamnaesti Sajam sezonskog zapošljavanja Summer Job 2026 ponudiće mladima priliku da steknu prvo radno iskustvo i naprave važne korake ka profesionalnom razvoju. Manifestacija će biti održana 11. marta u Podgorica, a dan kasnije, 12. marta, u Kotor.
Kako su saopštili organizatori – Studentski parlament Univerziteta Crne Gore i Kancelarija za razvoj karijere i cjeloživotno učenje Univerziteta Crne Gore – sajmu u Podgorici prisustvovaće maturanti iz svih krajeva Crne Gore, za koje je obezbijeđen prevoz, kao i studenti sa svih 19 fakulteta Univerzitet Crne Gore.
Sajam u Kotoru namijenjen je studentima Fakultet za turizam i hotelijerstvo Kotor i Pomorski fakultet Kotor, kao i maturantima srednjih škola iz tog grada.
O značaju sajma, mogućnostima zapošljavanja i povezivanju mladih sa poslodavcima govoriće studentkinja povjerenica Univerziteta Crne Gore, Zerina Kardović, u emisiji "Euživo".
U susret februaru, mjesecu koji simbolizuje ljubav i nove početke, gledaoci će imati priliku da saznaju šta zvijezde donose svakom horoskopskom znaku. Da li nas očekuju emotivni preokreti, poslovne šanse ili važni životni izazovi?
O kretanju planeta i njihovom uticaju na ljubav, finansije i zdravlje govoriće astrološkinja Natalija Boljević, koja će otkriti ko će imati najviše sreće, a kome februar donosi važne životne lekcije.
Emisiju "E uživo" gledajte na Televiziji E od 16 do 18 sati.

"E uživo": O sajmu sezonskog zapošljavanja i februarskim astrološkim prognozama

Osobe s invaliditetom (OSI) i one sa promjenama u zdravstvenom stanju mogle su, u periodu od 18. decembra 2025. do 16. januara 2026. godine, ostvariti pravo na ličnu invalidninu ili dodatak za njegu i pomoć, dok nakon 16. januara 2026. lica s istim stanjima i s istim dijagnozama ta prava više ne mogu ostvariti, upozorili su iz Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG).
Oni tvrde da je riječ o pravnoj vratolomiji Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, poručujući da prava OSI ne mogu zavisiti od datuma u kalendaru.
Podsjećaju da je Pravilnik o bližim uslovima za ostvarivanje osnovnih materijalnih davanja iz socijalne i dječije zaštite i medicinskim indikacijama za ostvarivanje prava na materijalno obezbjeđenje, dodatka za njegu i pomoć, ličnu invalidninu i naknadu zarade za rad sa polovinom punog radnog vremena mijenjan dva puta u mjesec dana.
– U našoj državi pravo ne zavisi od istog osnova, nego od toga da li je osoba "stigla u pravi čas". Da ovo nije izolovan slučaj zastoja govori i činjennica da se tzv. socio-ljekarske komisije, na osnovu čijih se mišljenja ostvaruju prava iz ovog pravilnika, ponovo ne sastaju, pa korisnici mjesecima čekaju da se postupi po njihovom zahtjevu – ukazali su iz UMHCG.
Objašnjavaju da je Pravilnik objavljen u Službenom listu 18. decembra 2025, kao prva ozbiljnija izmjena nakon 2014. godine, i sadržao je proširenu listu indikacija za ostvarivanje prava iz socijalne i dječije zaštite.
– Međutim, nakon manje od mjesec dana primjene, objavljena je nova verzija Pravilnika u Službenom listu Crne Gore, 16. januara 2026, u kojoj su izbrisane brojne indikacije i osnovi za ostvarivanje prava, posebno u oblasti lične invalidnine i dodatka za njegu i pomoć – prava koja su od ključnog značaja za osobe s invaliditetom. UMHCG je, nakon uvida u obje verzije pravilnika, uočilo ozbiljne nedostatke i kontradiktornosti, zbog čega smo posumnjali da je proces donošenja i izmjena obilježen političkim pritiscima, improvizacijama i budžetskim kalkulacijama – navode u saopštenju, dodajući da je te sumnje potvrdila dokumentacija pribavljena na osnovu slobodnog pristupa informacijama.
Dokumentacija koja im je dostavljena potvrdila je da je Ministarstvo socijalnog staranja 26. novembra uputilo Predlog pravilnika Ministarstvu zdravlja, a iz tog resora su 5. decembra odgovorili ministru Damiru Gutiću. Taj dokument je 8. decembra upućen Sekretarijatu za zakonodavstvo, koji takođe nije imao primjedbi i nakon kompletne procedure pravilnik je objavljen u Službenom listu. Iz UMHCG navode da već 23. decembra dolazi do iznenadnog obrta, kada Ministarstvo zdravlja saopštava da ipak nije saglasno sa pravilnikom koji je već usvojen, objavljen i stupio na snagu, i zahtijeva da se procedura odloži, odnosno da se faktički poništi prethodno dato mišljenje.

UMHCG: Prava OSI ograničili kalendarski

Zaposleni na stalnim sezonskim poslovima imaće sva prava kao i svi ostali radnici, pojasnila je za <a href="https://www.antenam.net/clanak/nisic-zakon-o-radu-na-stalnim-sezonskim-poslovima-odnosi-se-iskljucivo-na-domacu-radnu-snagu-radulovic-ne-ocekujem-nikakve-spektakularne-pomake">Antenu M </a>ministarka rada zapošljavanja i socijalnog dijaloga Naida Nišić, komentarišući Prijedlog zakona o radu na stalnim sezonskim poslovima koji je utvrdila Vlada.
- Zaposleni će imati pravo na zaradu, zaštitu, osiguranje na radu, sindikalno organizovanje, novčanu pomoć kod Zavoda za zaposlenje tokom perioda kada ne rade, mogućnost dodatog angažovanja kod drugog poslodavca van radnog odnosa i produženo osiguranje za penzijsko i invalidsko. Ovo je jedan jako bitan zakon iz razloga što ovaj zakon prvi put omogućava da studenti mogu biti stalni sezonci, korisnici materijalnog obezljedljenja porodice, kao i lica koja su otišla u penziju po zakonu o penzijsko-invalidskom osiguranju - kazala je Nišić.
Nišić navodi da se zakon isključivo odnosi na domaću radnu snagu, kojoj se daje primat.
- A takođe i poslodavcu i zaposlenom, on daje mogućnost predvidivosti. Poslodavcu da zna na koga od radne snage može da računa, a nezaposlenim, odnosno zaposlenim licima na stalnim sezonskim poslovima mogućnost da znaju kod koga poslodavce će oni da se vrate.
Podsjeća da je obaveza poslodavca da zaposlenom obezbijedi apsolutno sve kao i svakom drugom radniku.
- Poseban ugovor o radu će se zaključivati sa produženim penzisko-invalidskim osiguranjem. To jeste da ono lice koje bude radilo kao sezonski radnik najmanje 6 mjeseci, ostalih 6 mjeseci, poslodavac će mu plaćati poreze i doprinose na minimalnu zaradu. Što smatramo i zaista posebno značajnim, jer svi naši građani koji su bili žrtve određenih tranzicija, jako puno su svjesni koliko to penzisko-invalidsko osiguranje, znači kad čovjek želi da ostvari penziju. Pored toga nezaposlano lice, odnosno zaposlano na stalnim sezonskim poslovima, ima pravo na naknadu od Zavoda za zapošljavanje u iznosu od 120 posto obračunske vrijednosti koeficijenta. Znamo da to vjerovatno nije najstimulativnija mjera u ovom momentu i da ostavili smo mogućnost da ukoliko poslodavac želi može da tu novčanu naknadu u određenom iznosu i on dodatno pojačati - navodi ministarka.
Zakonom će se, smatra Nišić, pomoći privredi kada je u pitanju radna snaga.
- Jer smo zaista negdje svjesni da, pored svih tih mjera, privreda zaista vapi i za stranom radnom snagom, tako da u tom slučaju prije svega moramo stimulisati domaće tržište, a onda svakako ostati otvoreni i za stranu radnom snagu.
Nišić za kraj podsjeća da je zakon produkt zahtjeva privrede, te dodaje da će nakon godinu dana primjene zakona odraditi analizu kako se zakon odrazio na tržište rada.
<h2>Radulović: Zakon neće doprinijeti rješenju problema nedostatka radne snage</h2>
Predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja i suvlasnik hotelske grupe Montenegro Stars Žarko Radulović pozdravio je zakon u dijelu plaćanja doprinosa za stalne sezonce po osnovu minimalne zarade, medjutim mišljenja je da zakon neće doprinijeti rješenju problema nedostatka radne snage sa kojim se poslodavci suočavaju svake sezone.
- Ali će možda ovaj zakon da otvori neke nove vizure, da se shvati da na Zavodu za zapošlajvanje mnogo ljudi je prijavljeno iako negdje rade . Znači ZZCG opet neće imati taj broj radnika koliko je nama potreban. Iako radnik dobija ovu povoljnost da zimi dok nije angažovan, da ima i socijalno, i damu ide radni staž. Ne očekujem nikakve spektakularne pomake. Nećemo i dalje imati dovoljno radne snage sa teritorije Crne Gore, znači građana Crne Gore koji mogu da koriste ovo - zaključio je Radulović.

Nišić: Zakon o radu na stalnim sezonskim poslovima odnosi se isključivo na domaću radnu snagu; Radulović: Ne očekujem nikakve spektakularne pomake

Cijene maslinovog ulja u Evropskoj uniji (EU) su prošle godine pale, nakon četiri uzastopnog rasta.
Cijene maslinovog ulja snažno su rasle od 2022. do 2024. godine. U tom periodu povećane su u prosjeku gotovo 80 odsto.
Međutim, prema najnovijim podacima Eurostata, prošle godine zabilježen je pad od 23 odsto, što je prvi godišnji pad nakon četiri uzastopne godine rasta, prenosi Biznis.ba.
Pad je bio izraženiji u zemljama koje su najveći proizvođači. U pojedinim mjesecima rast je premašio 50 odsto.
Cijene maslinovog ulja u EU postepeno su ubrzavale rast. Godine 2021. porasle su 4,1 odsto. U 2022. rast je iznosio 14,5 odsto, u 2023. čak 34,4 odsto, a u 2024. dodatnih 32,2 odsto.
U pojedinim mjesecima rast je bio još snažniji. U martu 2024. godišnja stopa dosegla je 52,4 odsto. I krajem 2023. bilježene su stope iznad 50 odsto.
Kako se proizvodnja stabilizovala, cijene maslinovog ulja u EU počele su padati. Najveći pad zabilježila je Španija, čak 38,9 odsto. Slijede Grčka sa 29,2 odsto i Portugal sa 24 odsto.
U Italiji su cijene pale 14,5 odsto, Francuskoj 2,4 odsto, dok su u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Sloveniji zabilježeni blaži padovi. Istovremeno, u šest zemalja EU cijene su u prošloj godini rasle, najviše u Rumuniji, 6,2 odsto.

Pad cijena maslinovog ulja u EU

Nakon što su pritvorenici u Istražnom zatvoru u Spužu najavili štrajk, ukazujući na prebukiranost i dužinu trajanja pritvora kao ključne probleme, direktor UIKS-a Darko Vukčević za <a href="https://www.standard.co.me/hronika/direktor-uiks-a-za-standard-spremni-smo-da-adekvatno-odgovorimo-na-strajk-pritvorenika">portal Standard </a>poručuje da kontinuirano rade na unapređenju materijalnih uslova boravka uhapšenih osoba i da su spremni da odgovore na eventualne vanredne situacije.
- Uprava za izvršenje krivičnih sankcija kontinuirano sprovodi aktivnosti usmjerene na unapređenje materijalnih uslova boravka lica lišenih slobode. Ne osporava se činjenica da su dodatna ulaganja uvijek potrebna kako bi uslovi boravka bili na što višem nivou. Istovremeno, lica lišena slobode dužna su da svojim ponašanjem doprinose očuvanju postojećih uslova. Ključni pokazatelji unapređenja materijalnih uslova ogledaju se prvenstveno u proširenju smještajnih kapaciteta kroz osposobljavanje novih prostorija, kao i u adaptaciji i rekonstrukciji većeg broja prostorija u kojima borave lica lišena slobode - rekao je Vukčević.
Govoreći o najavljenom štrajku, Vukčević je istakao da raspolažu sa potrebnim resursima.
- U slučaju štrajka ili bilo koje druge vanredne ili incidentne situacije, UIKS raspolaže potrebnim resursima i kapacitetima da adekvatno odgovori na izazove, prijetnje ili rizike - rekao je direktor UIKS-a.
Podsjećamo, pritvorenici u Istražnom zatvoru u Spužu najavili novi štrajk ukoliko nadležni organi ne ispune zahtjeve koje su uputili prije više od godinu dana, a koji se odnose na uslove boravka u prenatrpanim prostorijama pritvorskih jedinica i na dužinu trajanja pritvora.
Prema tadašnjim podacima, u pritvorskim jedinicama nalazilo se 709 osoba, što je znatno iznad ukupnih smještajnih kapaciteta Istražnog zatvora u Spužu i Bijelom Polju od 462 mjesta, isticali su sami pritvorenici i izvori bliski njima.
Uprkos mjerama koje su preduzete — uključujući premještanje dijela pritvorenih u Zatvor za kratke kazne i proširenje kapaciteta za dodatna mjesta — pritvorenici su ukazivali na, kako su naveli, neadekvatne uslove boravka.
Najavljivano je da bi se protestima mogli pridružiti njihove porodice i prijatelji okupljanjem ispred kapije zatvora u Spužu i zgrade Višeg suda u Podgorici, ukazujući da problem prenatrpanosti i trajanja pritvora ima širi društveni utjecaj.