U Beogradu je u centru grada održan skup podrške studentskom pokretu u organizaciji formalnih i neformalnih organizacija koje podržavaju studentski pokret. Skup je održan u “formatu otvorenog sajma” i na njemu se nisu obraćali govornici.
Povod za održavanje skupa je obilježavanje prve godišnjice organizovane podrške srpske IT zajednice studentskom pokretu.
U okviru skupa organizovanim pod nazivom “Zajedno uz studente”, postavljeni su štandovi zborova građana, aktivista, a svoj štand postavili su i studenti koji su predvodili antivladine proteste u Srbiji u posljednjih više od godinu dana, prenosi RSE.
Okupljeni su u 11.52 održali akciju 16-minutne tišine za žrtve pada nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu.
Na svom štandu, studenti su organizovali prikupljanje potpisa za zahtjev da se u Srbiji raspišu vanredni parlamentarni izbori.
Sa tim zahtjevom, studenti koji su više mjeseci blokirali fakultete u gradovima širom Srbije, insistirajući na odgovornosti za pogibiju 16 ljudi u padu nadstrešnice u Novom Sadu, izašli su u maju 2025.
Izbori bi, prema najavama predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, trebalo da budu održani tokom ove godine. On je tokom prethodnih nekoliko mjeseci više puta mijenjao stav o održavanju vanrednih izbora i pomjerao mogući rok kada bi oni mogli biti raspisani.
Skup podrške studentima u Beogradu održan je u vrijeme kada je jedan broj studenata u Novom Sadu ušao u bojkot nastave zbog dešavanja na Filozofskom fakultetu u tom gradu, nakon što je vanrednoj profesorki Filozofskog fakulteta Jeleni Kleut uručeno rješenje o prestanku radnog odnosa čime je i formalno ostala bez posla.
Tome je prethodila odluka Senata Univerziteta u Novom Sadu da ona ne bude izabrana u zvanje redovne profesorke. Kleut se žalila tu na odluku, ali je prošireni sastav Senata odbio njen prigovor.
Policija je 21. januara izbacila studente sa Filozofskog fakulteta u Novom Sadu, koji su se tamo okupili protestujući protiv odluke Senata Univerziteta da Jelena Kleut ne bude izabrana u zvanje redovnog profesora. Studenti i građani su optužili policiju za prekomjernu upotrebu sile, što policija negira.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Svijet

U Beogradu održan skup podrške studentima

U požaru u hotelu u gradu Lahoru na istoku Pakistana danas je poginulo najmanje troje, a povrijeđeno najmanje osmoro ljudi, saopštili su zvaničnici spasilačke službe.
Hotel je evakuisan i požar je u međuvremenu ugašen, saopštila je služba za vanredne situacije Pendžaba.
Vatrogasci istražuju da li je uzrok curenje gasa, a upravnica oblasti Pendžab Marjam Navaz Šarif napisala je na Iksu (X) da lično prati situaciju nakon incidenta u gradskom naselju Gulberg.
U gradu Karači na jugu Pakistana je prošle nedjelje u tržnom centru izbio veliki požar, u kom je poginula 71 osoba.

Požar u hotelu u Pakistanu, najmanje troje poginulih

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski je izjavio da su "konstruktivnim diskusijama o mogućim parametrima za okončanje rata" danas završeni dvodnevni trilateralni razgovori sa Rusijom i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) u Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE).
- Sve strane su se složile da podnesu izvještaj svojim glavnim gradovima o svakom aspektu pregovora i da koordinišu dalje korake sa svojim liderima - napisao je Zelenski na Telegramu poslije dvodnevnih razgovora u Abu Dabiju, prenijele su agencije.
On je naveo da su vojni predstavnici utvrdili pitanja za mogući sljedeći sastanak koji bi mogao da se održi već sljedeće nedjelje. Zelenski je rekao da postoji "razumijevanje potrebe za američkim praćenjem i kontrolom procesa okončanja rata i obezbjeđivanja stvarne bezbjednosti". U pregovorima su iz SAD učestvovali izaslanici Stiv Vitkof i Džared Kušner, iz Ukrajine sekretar Savjeta bezbjednosti Rustev Umerov i šef vojne obaveštajne službe Kiril Budanov, a iz Rusije, prema riječima Zelenskog, predstavnici Vojske.
Ministarstvo spoljnih poslova UAE je ranije saopštilo da su razgovori dio napora "za jačanje dijaloga i nalaženje političkih rješenja za krizu".
Predsjednik Rusije Vladimir Putin razgovarao je uoči zvaničnih pregovora sa Vitkofom i Kušnerom. Jutros je u ruskom napadu dronom na Kijev ubijena jedna osoba, a četiri su ranjene, prema riječima načelnika Vojne uprave grada Kijeva Timur Tkačenko. U Harkovu je u sličnim napadima ranjeno 27 ljudi, prema navodima zvaničnika.
Ministar spoljnih poslova Ukrajine Andrij Sibiha je na Iksu (X) napisao:
"Cinično, Putin je naredio brutalan masovni raketni napad na Ukrajinu baš dok se delegacije sastaju u Abu Dabiju kako bi unaprijedile mirovni proces koji predvode Amerike" i dodao da "njegove rakete nisu pogodile samo naš narod, već i pregovarački sto".

Zelenski: Konstruktivni razgovori sa SAD i Rusijom, ubrzo mogući i novi sastanci

Britanski Daily Mail je objavio najnovije informacije vezane za zdravstveno stanje Majkla Šumahera, sedmostrukog prvaka svijeta Formule 1.
Prema pisanju Daily Maila, Šumaher, koji je pretrpio tešku povredu mozga dok je skijao u francuskim Alpima prije nešto više od 12 godina, se nalazi na Majorci na luksuznom imanju Las Brisas vrijednom više od 30 miliona eura.
Novinar Daily Maila, koji je obišao Šumaherovu vilu, je prenio informacije do kojih je mogao doći, kako je naveo, iz nekoliko dobro upućenih izvora.
Možda i najvažnija informacija je ta da legendarni Njemac nije prikovan za krevet.
Nažalost, 57-godišnji Šumaher ne može hodati, već ga tim medicinskih sestara i terapeuta vozi po njegovoj vili u invalidskim kolicima, što je dio paketa njege koji radi 24 sata dnevno i košta desetine hiljada eura sedmično.
Podsjetimo, nakon nesreće Šumaherova supruga Korin je zabranila da bilo kakve informacije o Majklovom stanju izlaze u javnost, a samo mali krug ljudi može ga posjetiti.
Godinama su kružile razne priče, od toga da je Šumaher u komi, pa do toga da je zakovan za krevet i da ne može pričati, no Korin, ali ni bilo ko iz njegove porodice nije nikada komentarisao njegovo stanje.

Novi detalji o Šumaherovom stanju: Živi na Majorci, nije prikovan za krevet

Evropska unija (EU) predložila je sankcije protiv iranskog ministra unutrašnjih poslova i još 14 visokih zvaničnika zbog njihove uloge u nasilnom gušenju masovnih protesta krajem decembra prošle godine, pokazuju dokumenti do kojih je došao Radio Slobodna Evropa.
Protesti su izbili 28. decembra zbog teške ekonomske situacije, uključujući kolaps valute, ali su se brzo pretvorili u proteste protiv režima, na koje su vlasti odgovorile smrtonosnom silom.
Ministri vanjskih poslova EU mogli bi usvojiti ove mjere, koje uključuju zamrzavanje imovine i zabrane putovanja, na sastanku u Briselu 29. januara.
Da bi sankcije bile usvojene, sve države članice moraju glasati "za".
Predlog, datiran 20. januara i distribuiran unutar Vijeća EU, usmjeren je protiv ministra unutrašnjih poslova Eskandara Momenija, koji nadgleda iranske Snage za provođenje zakona, kao i protiv sigurnosnih jedinica Iranske revolucionarne garde, koje se smatraju odgovornima za smrt stotina demonstranata.
Glavni tužilac Mohammad Movahedi-Azad suočava se sa sankcijama zbog prijetnji demonstrantima smrtnom kaznom pod optužbom za "neprijateljstvo prema Bogu" tokom nemira.
Prema dokumentima EU, Momeni, koji je ujedno i zamjenik vrhovnog komandanta, komandovao je snagama koje "guše ulične proteste", pri čemu je zabilježen veliki broj žrtava.

EU planira sankcije protiv iranskog ministra i čelnika bezbjednosti zbog gušenja protesta

Ukrajina je osudila veliki masovni ruski napad u noći između petka i subote kao pokušaj da se poremete mirovni pregovori u Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) o okončanju skoro četvorogodišnjeg rata.
Dok su se pregovarači iz Sjedinjenih Američkih Država (SAD), Rusije i Ukrajine sastajali u subotu drugog dana razgovora u glavnom gradu UAE, Abu Dabiju, najmanje jedna osoba je poginula, dok su desetine povrijeđene u ukrajinskoj prijestonici, Kijevu, kao i Harkivu na prvoj liniji fronta.
Oba grada su pogođena u napadima raketama i dronovima u ranim jutarnjim satima, saopštile su ukrajinske vlasti, prenosi Radio Slobodna Evropa.
“Cinično, ruski predsjednik Vladimir Putin je naredio brutalan, masovni raketni napad na Ukrajinu baš dok se delegacije sastaju u Abu Dabiju kako bi unaprijedile mirovni proces koji predvode Amerika”, napisao je ukrajinski ministar spoljnih poslova Andrij Sibiha na mreži X.
On je kazao da je Putin rakete nijesu pogodile samo ukrajinski narod, već i pregovarački sto.
Ukrajinske vlasti saopštile su da su ruske snage ispalile više od 370 dronova i 21 raketu različitih tipova.
Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko rekao je da je više od šest hiljada stambenih zgrada ostalo bez grijanja poslije napada i da se vatrogasne ekipe muče da obuzdaju nekoliko požara.
On je dodao da je u kućama koje su ostale bez struje nedavno vraćeno centralno grijanje poslije velikih vazdušnih napada 9. i 20. januara.
Temperature u Kijevu su se 24. januara kretale oko minus deset stepeni Celzijusa, dok su hiljade domaćinstava bile bez grijanja.
“U Harkivu je u noćnom napadu dronom povrijeđeno 27 ljudi”, rekao je regionalni guverner Oleh Sinjegubov.
Gradonačelnik Igor Terehov rekao je da je napad trajao skoro dva i po sata, pri čemu je jedan od dronova pogodio izbjeglički dom, dok su u drugim udarima oštećeni bolnica i porodilišta.
Usljed ruskih udara bez struje je ostalo od 1,2 miliona objekata širom zemlje.
“Svaki takav ruski udar na našu energetsku infrastrukturu dokazuje da ne smije biti kašnjenja u snabdjevanju protivvazdušnom odbranom”, rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski poslije napada.
U prvom direktnom kontaktu između Rusije i Ukrajine u posljednjih nekoliko mjeseci, očekivalo se da će se pregovori u Abu Dabiju nastaviti u subotu. Nijedna strana dosad nije objavila nikakve konkretne rezultate.
Prije početka pregovora, pomoćnici u Kremlju rekli su da je Putin zadovoljan gotovo četvoročasovnim razgovorima održanim tokom noći s izaslanikom Bijele kuće Stivom Vitkofom, zetom američkog predsjednika Donalda Trampa, Džaredom Kušnerom i američkim zvaničnicima.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov ponovio je dugogodišnji zahtjev Rusije da ukrajinske snage napuste dio Donbasa koji još drže. Donbas je širok pojas teritorije na istoku Ukrajine i Rusija kontroliše oko 90 odsto te oblasti.
“Dobro poznat stav Rusije je da (ukrajinske oružane snage) moraju da napuste teritoriju Donbasa, moraju biti povučene odatle. To je važan preduslov”, rekao je Peskov novinarima.
Zelenski, koji se dan ranije sastao s Trampom u Švajcarskoj, rekao je novinarima da će razgovori uključivati i pitanje teritorije u Donbasu.

Veliki ruski vazdušni napad na Kijev i Harkiv dok se u UAE vode mirovni pregovori

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da je vojska Sjedinjenih Američkih Država (SAD) tokom akcije u kojoj je uhapšen venecuelanski predsjednik Nikolas Maduro koristila novo “tajno” oružje, koje je nazvao “diskombobulator”.
Tramp je u intervjuu za Njujork post objasnio da je misteriozno oružje, čiji je naziv sinonim za zbunjivanje, “onemogućilo rad (neprijateljske) opreme” kada su američki helikopteri 3. januara sletjeli u Karakas da uhapse Madura i njegovu suprugu Siliju Flores, bez gubitka ijednog američkog života.
- Diskombobulator. Nije mi dozvoljeno da pričam o tome. Volio bih - rekao je Tramp tokom ekskluzivnog intervjua u Ovalnom kabinetu, prenijele su agencije.
Tramp je potvrdio upotrebu tog oružja u tajnoj operaciji u Venecueli.
- Nikada nisu lansirali svoje rakete. Imali su ruske i kineske rakete i nikada nisu lansirali nijednu. Ušli smo, oni su pritiskali dugmad i ništa nije radilo. Bili su spremni za nas - kazao je Tramp.
Dodao je da SAD imaju “odličan odnos” sa novom predsjednicom Venecuele Delsi Rodrigez.
- Ona je bila sjajna - rekao je Tramp.
Tramp je govorio o novom tajnom oružju, odgovarajući na pitanje novinara da prokomentariše medijske izvještaje da je administracija bivšeg američkog predsjednika Džozefa Bajdena kupila impulsno energetsko oružje.
Njujork post navodi da se o oružju ne zna mnogo, ali da su medijski izvještaji uslijedili nakon izvještaja iz Venecuele koji opisuju kako su Madurovi naoružani ljudi pali na koljena, “krvarili kroz nos” i povraćali krv, pred dolazak Amerikanaca.
Jedan član stražarskog tima svrgnutog Madura kasnije je ispričao da su se “iznenada svi radarski sistemi isključili bez ikakvog objašnjenja”.
- Sljedeće što smo vidjeli bili su dronovi, mnogo dronova, kako lete iznad naših položaja. Nismo znali kako da reagujemo”, rekao je član stražarskog tima, koji je naveo da se nakon toga pojavilo osam američkih helikoptera, koji su prevezli oko 20 američkih vojnika u to područje. U jednom trenutku, lansirali su nešto, ne znam kako da to opišem. Bilo je kao veoma intenzivan zvučni talas. Odjednom sam osjetio kao da mi glava eksplodira iznutra. Svi smo počeli da krvarimo iz nosa. Neki su povraćali krv. Pali smo na zemlju, nesposobni da se pomjerimo. Nismo mogli ni da ustanemo poslije tog zvučnog oružja, ili šta god da je bilo - rekao je član stražarskog tima.

Tramp: SAD u Venecueli koristila novo tajno oružje - diskombobulator

Snijeg i kiša širom Avganistana u protekla tri dana izazvali su smrt 61 osobe, a 110 ljudi je povrijeđeno, saopštila je danas Nacionalna služba za upravljanje katastrofama.
Portparol službe Jusaf Hamad rekao je da je 458 kuća potpuno ili djelimično uništeno i da su stotine životinja uginule u 15 od 34 provincije, prenose agencije.
Avganistan je posebno ranjiv na ekstremne vremenske uslove, a 2024. godine u proljećnim poplavama poginulo je više od 300 ljudi.
Analitičari su istakli da su decenije sukoba, zajedno sa lošom infrastrukturom, teškom ekonomijom, krčenjem šuma i sve intenzivnijim efektima klimatskih promjena, pojačale uticaj prirodnih nepogoda, posebno u udaljenim područjima, prenosi Mina.
Ujedinjene nacije su tokom januara upozorile da će Avganistan i u ovoj godini ostati jedna od najvećih humanitarnih kriza i pokrenule su apel za prikupljanje 1,7 milijardi dolara, kako bi pomogle skoro 18 miliona ljudi kojima je hitno potrebna pomoć.

Avganistan: Najmanje 60 osoba poginulo, više od 100 povrijeđeno u nevremenu

Na zvaničnim nalozima Bijele kuće danas je objavljena fotografija generisana uz pomoć vještačke inteligencije, na kojoj je prikazan američki predsjednik Donald Tramp kako vodi pingvina sa američkom zastavom, uz poruku „Prigrli pingvina“, dok se u pozadini vidi zastava Grenlanda.
Iz Vašingtona se nastavlja plasiranje provokativnih sadržaja usmjerenih ka Grenlandu i njegovim stanovnicima, pri čemu je u posljednjoj objavi Bijele kuće izostavljen ključni detalj.
Na fotografiji generisanoj vještačkom inteligencijom Tramp vodi pingvina koji nosi američku zastavu po terenu koji bi trebalo da predstavlja Grenland, uz opis „Prigrli pingvina“. Međutim, iako je ostrvo prekriveno ledom, na Grenlandu ne žive pingvini. Najsjevernije područje na kojem obitavaju pingvini nalaze se na Galapagoskim ostrvima.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FWhiteHouse%2Fstatus%2F2014819683757678654%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2014819683757678654%7Ctwgr%5Eec7f65a7381cab6adfb7aa468aa9e2fb7ab26c18%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Dodatno, platforma X je, nakon provjere vjerodostojnosti sadržaja, ispod objave Bijele kuće dodala napomenu da pingvini ne naseljavaju Grenland.
Istovremeno, na nalogu Ministarstva domovinske bezbjednosti Sjedinjenih Američkih Država na platformi X objavljen je video-snimak u kojem se usamljeni pingvin iz popularnog mema poziva na pridruživanje SAD-u, uz prikaz američke vojne moći.

Bijela kuća ismijana zbog AI generisane fotografije Trumpa s pingvinom na Grenlandu: Oni ne žive tu

Italija je pozvala svog ambasadora u Švajcarskoj na konsultacije nakon što su švajcarske vlasti oslobodile vlasnika noćnog kluba u kojem je tokom proslave Nove godine poginulo 40 ljudi u požaru u Kran-Montani, saopštili su zvaničnici.
Sud u Valeu pustio je u petak suvlasnika bara "Konstelasion" Žaka Moretija, pritvorenog zbog požara u noćnom baru i zabranio mu da napusti švajcarske teritorije uz obavezu da "preda sva svoja lična dokumenta" i obavezu da se svakodnevno javlja u policijsku stanicu.
Premijerka Italije Đorđa Meloni i ministar spoljnih poslova Antonio Tajani naredili su ambasadoru Đan Lorencu Kornadu da se vrati u Rim i da formalno protestuje zbog odluke švajcarskog suda, ukazujući na ozbiljnost navodnih zločina, rizik od bjekstva i zabrinutost zbog mogućeg falsifikovanja dokaza, objavio je briselski Politiko.
Italija je u saopštenju navela da traži "istinu i pravdu" za žrtve, među kojima su bili i italijanski državljani.
Požar u noćnom klubu "Konstelasion" izbio je 1. januara oko jedan sat ujutru, i u njemu je poginulo 40 osoba, a povrijeđeno je 116.
Istražitelji smatraju da su pirotehnička zapalila akustičnu penu na plafonu, što je dovelo do brzog širenja vatre u prostoru.
Švajcarsko tužilaštvo pokrenulo je istragu protiv vlasnika bara zbog sumnje na ubistvo iz nehata, tjelesne povrede i podmetanje požara.

Italija povukla ambasadora zbog oslobađanja osumnjičenog u požaru u Kran-Montani

Povodom nedavnog slučaja teškog kršenja prava na privatnost i lično dostojanstvo putem digitalnih kanala, organizacije civilnog sektora upozoravaju da ovakvi oblici postupanja predstavljaju ozbiljno narušavanje osnovnih ljudskih prava, lične bezbjednosti i mentalnog zdravlja, sa dugoročnim posljedicama ne samo po pojedince, već i po povjerenje u institucije i društvene vrijednosti u cjelini.
Kako se navodi u saopštenju, Krivični zakonik Crne Gore, član 175a, jasno propisuje krivičnu odgovornost za neovlašćeno činjenje dostupnim trećim licima sadržaja sa seksualno eksplicitnim elementima, kao i za prijetnje takvim postupanjem. Za zloupotrebu informaciono-komunikacionih tehnologija u svrhu širenja takvog sadržaja predviđena je kazna zatvora do tri godine, odnosno do četiri godine ukoliko je učinilac službeno lice ili je sadržaj učinjen dostupnim većem broju lica.
Posebno se naglašava da krivičnu odgovornost snose ne samo osobe koje prvi put objave sporni sadržaj, već i svi koji ga dalje dijele i prosljeđuju.
Organizacije civilnog sektora pozivaju sve aktere u javnom prostoru – institucije, medije, onlajn platforme i građane – da doprinesu stvaranju ambijenta u kojem se štite dostojanstvo, bezbjednost i pravo na privatnost, umjesto da se podstiču stigmatizacija, govor mržnje i dodatna viktimizacija.
Poseban apel upućen je onlajn medijima i digitalnim platformama da odgovorno moderiraju komentare i uklanjaju sadržaje koji sadrže govor mržnje, prijetnje i ponižavanje, jer takvi sadržaji ne predstavljaju slobodu izražavanja, već produžetak digitalnog nasilja.
Civilni sektor najavljuje da će pažljivo i kontinuirano pratiti postupanje nadležnih državnih organa – tužilaštva, policije i sudova – kako bi se obezbijedilo da slučaj bude riješen zakonito, nepristrasno i u razumnom roku, uz punu zaštitu prava i bezbjednosti oštećene osobe.
– Očekujemo od države odlučnu i hitnu reakciju, koja će jasno obeshrabriti ponavljanje ovakve primitivne i surove prakse – poručuje se u saopštenju.
Saopštenje potpisuju: 
 NVO Juventas, 
 Centar za ženska prava, 
 Udruženje LBTQ žena Stana, 
 SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja Podgorica, 
 Asocijacija Spektra, 
 Udruženje Roditelji, 
 Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore, 
 Akcija za ljudska prava, 
 Sigurna ženska kuća, 
 Crnogorska LGBTIQ asocijacija Kvir Montenegro, 
 ERA LGBTI Equal Rights Association for the Western Balkans and Türkiye.

Civilni sektor traži odgovornost i zaštitu privatnosti nakon teškog digitalnog nasilja

Obrazovanje nije privilegija, već osnovno pravo i temelj svakog demokratskog i prosperitetnog društva. Ono mora biti usmjereno na razvoj znanja i vještina, kao i valorizaciju potencijala mladih, kako bi bili osnaženi da aktivno učestvuju u društvu i grade svoju budućnost, saopštila je generalna sekretarka Mreže za omladinski aktivizam Crne Gore (MOACG), Marija Boljević.
Ona je rekla da MOACG cijeni napore Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) i posvećenost resorne ministarke i njenog tima u unapređenju obrazovnog sistema. Dodala je da započete reforme, unapređenje zakonodavnog okvira i veći fokus na kvalitet obrazovanja predstavljaju važne pomake i dobru osnovu za dalji razvoj sistema.
- Poseban akcenat treba staviti na jačanje građanskog obrazovanja i kritičkog mišljenja, kako bi mladi bili osposobljeni da donose informisane odluke, razumiju svoja prava i odgovornosti i aktivno doprinose zajednici. Jednako je važno da obrazovni sistem prati potrebe tržišta rada i mladima omogući sticanje praktičnih i primjenjivih vještina - navela je Boljević.
U tom procesu, dodaje ona, neformalno obrazovanje predstavlja neophodnu dopunu formalnom sistemu, jer mladima pruža prostor za razvoj samopouzdanja, mekih vještina i kompetencija koje im olakšavaju ulazak i bolje pozicioniranje na tržišu rada.
- Kao organizacija koja svakodnevno radi sa mladima širom Crne Gore, Mreža za omladinski aktivizam Crne Gore (MOACG) poručuje da mladi imaju ideje i potencijal, te da im je potrebno obrazovanje koje ih osnažuje, prepoznaje njihov trud i talente, a ne sistem koji ih ograničava. Bez mladih u centru obrazovnih politika nema napretka, a bez kvalitetnog obrazovanja nema budućnosti - saopštila je Boljević.

Boljević: Jačati građansko obrazovanje i kritičko mišljenje

Fenomen virdžina na Balkanu je decenijama istraživan kao etnološki kuriozitet ili istorijska nužnost, ali u tekstu Dušana Jankovića i izvedbi Marte Ćeranić, on postaje duboko intimna, univerzalna priča o potiskivanju sopstvenog identiteta. Radi se o monodrami ,,Virdžina“, koja je posljednji put izvedena 22. januara, u sali Dodesta KIC-a ,,Budo Tomović“.
Kroz intimnu ispovijest, predstava demistifikuje fenomen virdžine i izvodi ga iz etnografskog okvira u univerzalnu priču o potisnutim željama, porodičnim pritiscima i tihom poricanju koje se prenosi s generacije na generaciju.
U svojoj prvoj monodrami, koju u razgovoru za <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/zene-imaju-aktivnu-ulogu-u-sprovodenju-patrijarhata">Pobjedu,</a>opisuje kao najtežu pozorišnu formu, Ćeranić ne igra muškarca, već ženu kojoj je identitet nametnut prije nego što je uspjela da spozna sebe. Kroz razgovor o „neizgovorenom“, patrijarhalnim obrascima koji i dalje pulsiraju u savremenom crnogorskom društvu i važnosti pronalaženja mjere, glumica nas vodi iza kulisa uloge koja je od nje zahtijevala apsolutnu unutrašnju transformaciju.
Lik virdžine je biće kojem je društvo nametnulo identitet i ulogu prije nego što je uopšte mogla da spozna sebe. Koliko je za Vas, kao glumicu, bilo izazovno da u sebi pronađete taj prostor potisnute ženstvenosti i kako ste gradili lik koji mora da ,,ubije“ sopstvenu autentičnost da bi ispunio očekivanja zajednice?
ĆERANIĆ: Prvo je bio veliki izazov to što igram monodramu, prvi put. Smatram da je monodrama najteža forma u pozorištu. Suština je da, kao i u životu, tako i na sceni na kraju imate jedino sebe i možete se osloniti jedino na sebe. Nema nikog drugog, niti će se pojaviti neko ko će vam pomoći ako nešto krene kako ne treba. U tom smislu ova forma kao i sama tema jesu ono što moramo da riješimo sa sobom.
Kada je konkretno virdžina u pitanju, tu se ne radi samo o potiskivanju ženstvenosti. To je onaj posljednji sloj uloge koji se vidi na prvi pogled, nije nevažan ali nije presudan, jer ja ne igram muškarca. Ja igram ženu koju su drugi proglasili muškarcem. To je najveći trik ove teme, jer ljudi očekuju da vide muškarca iako znaju kada su kupili kartu šta je i ko je virdžina. Moja virdžina je sve ono naše potisnuto, sve želje i potrebe koje smo od rođenja potiskivali ili maskirali da bi bili prihvatljivi nekom drugom. Za ovih mojih 40 godina života i sama sam često mislila da sam neke stvari prihvatila i prevazišla, kad ono međutim! Sačekaju me nakon nekog vremena opet, pa vidim da nijesam. I eto, odatle dolazi ova monodrama, iz prihvatanja sebe, drugih, sebe u tuđim očima, svojih potreba, želja, ljubavi i života.
Spomenuli ste u ranijem intervjuu da ste gradili lik virdžine „apsolutno iznutra“ i bez klasičnih pozorišnih pomagala, te da ne igrate muškarca nego samu virdžinu. Na koji način ste radili na toj unutrašnjoj transformaciji i koliko je bilo zahtjevno?
ĆERANIĆ: Bilo je super zahtjevno i u nekim trenucima teško. Kao i sve u životu – najteže, a najljepše je naći mjeru. Mjera je sve. Jedino čime sam se vodila i jedino što je važno jeste da dok gledate da to sa mnom i proživite. Da mi vjerujete i da vas takne. Za to treba imati osjećaj za mjeru, da nije ničega previše a da je dovoljno. Životno iskustvo koje sada imam mi je značajno pomoglo da razumijem neke situacije i pojave. Sigurna sam da sam ranije počela da radim na ovoj ulozi da to ne bi bilo to. Prosto nekim stvarima treba vrijeme. Sada potpuno sigurno stojim iza toga što sam uradila, to je to.
U opisu predstave se navodi da monodrama istražuje ,,neizgovoreno“ i ono što se krije u sjenkama muške odjeće. Koji su najteži unutrašnji monolozi koje Vaša junakinja vodi sa sobom, a koje društvo onog vremena (a možda ni današnjeg) nije željelo ili smjelo da čuje?
ĆERANIĆ: Specifičan je taj naš odnos prema roditeljima. Taj odnos u kojem oni griješe iz potrebe da zadovolje potrebu ,,sela“ a onda htjeli vi to ili ne uvlače i vas u situaciju da cijeli jedan život prođe, a da ne izgovorite da su pogriješili. Iz poštovanja im ne govorite da griješe, a vidite i znate da griješe. Živite pogrešno, a ćutite jer će se uvrijediti ako im kažete da uviđate da griješe. To guši i razbolijeva. I pojedinca i porodicu i društvo. I to nije poštovanje a nametalo nam se da jeste. Znači poštovanje nije uslovno rečeno ,,gušenje“ drugog, već sloboda i ljubav.
U „Virdžini“ se bavite posljedicama patrijarhalnog poretka koji je u određenom istorijskom trenutku u Crnoj Gori ženama nametao tuđe odluke o identitetu i tijelu - koliko mislite da se taj obrazac danas promijenio i gdje patrijarhat i dalje najupornije opstaje u savremenom crnogorskom društvu?
ĆERANIĆ: Mislim da patrijarhat opstaje i da je vrlo aktuelan, nažalost. Međutim, mislim da i žene imaju vrlo aktivnu ulogu u sprovođenju istog - nekad potpuno svjesno, nekada ne. Isto tako mislim da je poricanje svega ovoga i bježanje u krajnost apsolutnog feminizma zapravo nešto slično periodu o kom govorimo, samo druga krajnost. Tako, opet dolazim do zaključka da u svemu i za sve treba imati mjeru. Na kraju, poruka i moja želja za savremeno crnogorsko društvo jeste da budu i žive hrabro, punim plućima i cijelim svojim bićem ono što stvarno jesu bez straha od tuđih očekivanja… Jer očekivanja jesu neprijatelj iskustva.
<h3>Virdžina je sama po sebi filozofija</h3>
Publika na Balkanu fenomen virdžina često posmatra kroz prizmu etnologije ili istorijske nužnosti. Međutim, tekst Dušana Jankovića teži dekonstrukciji te slike. Na koji način Vaša monodrama „izvodi“ virdžinu iz okvira društvenog fenomena i pretvara je u živu, intimnu ispovijest žene od krvi i mesa?
ĆERANIĆ: Tako što nema nikakve mistifikacije događaja ili situacija. Posebno su ljudima s ovih prostora bliske situacije i replike koje mogu da čuju. Sigurna sam da svi koji su već gledali ovu predstavu makar jednom u životu su makar u prolazu čuli ili vidjeli nešto od ovoga. Tema je već toliko velika i slojevita da bi bila šteta dodatno opterećivati publiku nekim umjetničarenjem i filozofiranjem. Virdžina sama po sebi je već cijela jedna filozofija. Pogrešna, ali naša.

U Beogradu održan skup podrške studentima

Požar u hotelu u Pakistanu, najmanje troje poginulih

Zelenski: Konstruktivni razgovori sa SAD i Rusijom, ubrzo mogući i novi sastanci

Novi detalji o Šumaherovom stanju: Živi na Majorci, nije prikovan za krevet

EU planira sankcije protiv iranskog ministra i čelnika bezbjednosti zbog gušenja protesta

Veliki ruski vazdušni napad na Kijev i Harkiv dok se u UAE vode mirovni pregovori

Tramp: SAD u Venecueli koristila novo tajno oružje - diskombobulator

Avganistan: Najmanje 60 osoba poginulo, više od 100 povrijeđeno u nevremenu

Bijela kuća ismijana zbog AI generisane fotografije Trumpa s pingvinom na Grenlandu: Oni ne žive tu

Italija povukla ambasadora zbog oslobađanja osumnjičenog u požaru u Kran-Montani

Civilni sektor traži odgovornost i zaštitu privatnosti nakon teškog digitalnog nasilja

Boljević: Jačati građansko obrazovanje i kritičko mišljenje

U Beogradu održan skup podrške studentima

Ćeranić: Žene imaju aktivnu ulogu u sprovođenju patrijarhata

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO