Venecuelanska opoziciona liderka Marija Korina Mačado izjavila je danas da je jedan od njenih najbližih saveznika otet nekoliko sati nakon što je pušten iz zatvora.
Vlasti su u nedjelju iz zatvora pustile više istaknutih članova opozicije, nakon višemjesečnih politički motivisanih pritvora.
Mačado je na društvenim mrežama objavila da je Huan Pablo Gvanipa otet oko ponoći, u stambenom naselju Karakasa.
- Teško naoružani ljudi, obučeni u civilnu odjeću, nasilno su ga odveli. Zahtijevamo njegovo trenutno oslobađanje - napisala je Mačado na mreži Iks (X).
Delsi Rodriges koja vrši dužnost predsjednic Venecuele, pod pritiskom je da oslobodi stotine ljudi čija su pritvaranja prije nekoliko mjeseci ili godina povezana sa političkim aktivnostima.
Oslobađanje političkih zatvorenika uslijedilo je nakon posjete Venecueli predstavnika Visokog komesara UN za ljudska prava.
Vlada nije zvanično komentarisala informacije o otmici.
- Uvjeren sam da se naša zemlja potpuno promijenila. Sada na svima nama da se fokusiramo na izgradnju slobodne i demokratske zemlje - rekao je Gvanipa, bivši guverner, nekoliko sati puštanja iz zatvora, gdje je proveo više od osam mjeseci.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Svijet

Korina Mačado: Opozicionar otet nekoliko sati nakon puštanja iz zatvora

Indijske rafinerije izbjegavaju kupovinu ruske nafte za isporuke u aprilu, a prema izvorima iz rafinerijskog i trgovačkog sektora, očekuje se da će takvu praksu nastaviti duže vrijeme.
Taj potez mogao bi pomoći Nju Delhiju u sklapanju trgovinskog sporazuma s Washingtonom, s kojim su se u petak približili dogovoru koji se nadaju da će finalizovati do marta, a koji bi smanjio carine i produbio ekonomsku saradnju, prenosi SEEbiz.
Trgovac koji je kontaktirao rafinerije potvrdio je da Indian Oil, Bharat Petroleum i Reliance Industries ne prihvataju ponude za utovar ruske nafte u martu i aprilu. Ipak, izvori iz rafinerija navode da su te kompanije već ugovorile neke isporuke ruske nafte za mart, dok je većina drugih rafinerija već ranije prestala da kupuje rusku sirovu naftu.
&nbsp;Navedene rafinerije i Ministarstvo nafte nijesu odgovorili na zahtjeve za komentar. Indijski ministar trgovine u subotu je pitanja o ruskoj nafti preusmjerio na Ministarstvo vanjskih poslova.
&nbsp;- Diverzifikacija naših energetskih izvora, u skladu s objektivnim tržišnim uslovima i međunarodnim kretanjima, u centru je naše strategije, kako bi se obezbijedila &nbsp;energetska sigurnost - rekao je portparol Ministarstva vanjskih poslova.
I ako se u zajedničkoj izjavi SAD-a i Indije o trgovinskom okviru ruska nafta ne spominje, američki predsjednik Donald Trump povukao je carine od 25 odsto na indijsku robu, uvedene zbog kupovine ruske nafte, jer se, kako je rekao, New Delhi "obvezao da zaustavi direktni i indirektni uvoz" ruske nafte.
&nbsp;Uprkos tome, Nju Delhi nije službeno objavio planove o obustavljanju uvoza. Trumpova uredba navodi da će američki zvaničnici pratiti situaciju i preporučiti ponovno uvođenje carina ako Indija nastavi s nabavom nafte iz Rusije.
&nbsp;Indija je postala najveći kupac ruske sirove nafte po sniženim cijenama nakon invazije Rusije na Ukrajinu 2022. godine. To je izazvalo sankcije zapadnih zemalja usmjerene na ruski energetski sektor.
&nbsp;Međutim, izvori su prošli mjesec naveli da se Indija priprema da smanji uvoz ruske nafte na ispod milion barela dnevno do marta, s ciljem da se količine na kraju spuste na 500 do 600 hiljada barela dnevno. To je značajan pad u poređenju s prosjekom od 1,7 miliona barela dnevno prošle godine i vrhuncem od dva miliona barela dnevno sredinom prošle godine.

Indija smanjuje kupovine ruske nafte

Novi dokumenti američkog Ministarstva pravde otkrivaju da je Džefri Epstin pokušavao da uspostavi kontakt s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i drugim visokim ruskim zvaničnicima. U junu 2018, oko godinu nakon smrti ruskog ambasadora pri UN-u Vitalija Čurkina, s kojim se redovno sastajao, Epstin je želio razgovor s ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom. Prema navodima CNN-a, ponudio je i pomoć Čurkinovom sinu pri zapošljavanju u njujorškoj investicionoj firmi.
Pokušaji kontakta s Putinom
Dokumenti pokazuju da je Epstin u junu 2018. pisao tadašnjem generalnom sekretaru Savjeta Evrope Torbjornu Jaglandu, sugerišući da bi mogao posredovati kako bi Lavrov dobio uvid u razgovor s njim. Jagland je odgovorio da će prijedlog prenijeti ruskoj strani.
Prema ranijoj prepisci iz 2013, Epstin je tvrdio da bi bio spreman da se sastane s Putinom kako bi razgovarali o načinima podsticanja zapadnih investicija u Rusiju, ali nema dokaza da je do susreta ikada došlo. U jednoj kasnijoj poruci čak je naveo da je navodno odbio sastanak jer bi morao biti održan uz potpunu privatnost.
Dokumenti takođe sugerišu da je 2014. postojala mogućnost susreta s Putinom, ali nije potvrđeno da je sastanak realizovan. Analitičari za CNN ocjenjuju da prepiska prije pokazuje Epstinovu želju da se približi uticajnim ljudima nego postojanje stvarnih političkih veza.
Sumnje i reakcije
Nova serija dokumenata podstakla je spekulacije o njegovim motivima. Poljski premijer Donald Tusk najavio je istragu o mogućim vezama Epstina s ruskim obavještajnim službama, dok je Kremlj te tvrdnje odbacio kao neozbiljne.
Norveška finansijska istražna jedinica Okokrim pokrenula je istragu u vezi s Jaglandom nakon što su dokumenti pokazali njegove kontakte s Epstinom. Jagland je negirao nepravilnosti i najavio saradnju s istražiteljima.
Putovanja i interes za Rusiju
Zapisnici o letovima potvrđuju da su Epstin i Gislejn Maksvel boravili u Rusiji u novembru 2002. Postoji i fotografija koja ga navodno prikazuje u Sarovu, zatvorenom gradu za nuklearna istraživanja, iako datum nije nezavisno potvrđen.
Prema objavljenim mejlovima, Epstin je 2018. ponovo tražio rusku vizu, a početkom 2019, nekoliko mjeseci prije hapšenja zbog optužbi za trgovinu maloljetnicama radi seksualnog iskorištavanja, njegov tim se raspitivao o njenom prenosu u novu putnu ispravu.

CNN: Epstin nudio pomoć sinu ruskog ambasadora kako bi se približio Putinu

Mašinovođe u Španiji najavile su da danas stupaju u trodnevni nacionalni štrajk u znak protesta zbog nedostatka bezbjednosnih garancija u željezničkom sistemu zemlje, prenijeli su danas španski mediji.
Ova akcija je najavljena nakon dvije teške željezničke nesreće u januaru - jedne u Adamuzu na jugu Španije u kojoj je poginulo 46 ljudi i druge samo dva dana kasnije u blizini Barselone u kojoj je poginuo mašinovođa, a desetine putnika su povrijeđene, prenosi BBC.
Ove nesreće su izazvale ozbiljne poremećaje za putnike i bacile sumnju na kvalitet španskog željezničkog sistema, koji je donedavno hvaljen i smatran veoma dobrim.
Sindikat španskih mašinovođa SEMAF zahteva zapošljavanje više osoblja i povećanje investicija i održavanja zbog "konstantnog pogoršanja željezničke mreže".
Nakon dva sudara uslijedile su vanredne bezbjednosne provjere tokom kojih su otkriveni brojni kvarovi i problemi sa održavanjem na željezničkim rutama, a španski premijer Pedro Sančez trebalo bi da bude ispitan u parlamentu kasnije ove nedelje zbog kvarova u željezničkom sistemu.
Nesreća u Adamuzu 18. januara, kada je brzi voz iskočio iz šina i sudario se sa drugim vozom koji je putovao iz suprotnog pravca, bila je najgora željeznička nesreća u Španiji u više od deset godina.

Španija: Mašinovođe najavile trodnevni štrajk nakon željezničkih nesreća

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski najavio je sinoć, 8. februara, da Ukrajina počinje da izvozi sopstvene odbrambene tehnologije u Evropu.
Kako je rekao, deset izvoznih centara biće operativno 2026. godine, a u Njemačkoj će sredinom februara biti pokrenuta proizvodnja ukrajinskih dronova, prenosi Ukrinform.
- Danas otvaramo izvoz. U Evropi 2026. godine biće deset izvoznih centara. To su baltičke zemlje i zemlje sjeverne Evrope - izjavio je Zelenski tokom razgovora sa studentima i nastavnicima Kijevskog vazduhoplovnog instituta.
Zelenski je naglasio da proizvodne linije već rade u Britaniji i da su to su sve ukrajinske tehnologije.
Kako kaže, danas se bezbjednost Evrope gradi na tehnologiji i dronovima.
- Postoji nekoliko različitih projekata. Sve će se to zasnivati uglavnom na ukrajinskoj tehnologiji i ukrajinskim stručnjacima. Jednostavno smo u ratu, a sve kompanije još uvijek ne osjećaju takvu slobodu da mogu da uđu na sva druga tržišta - dodao je on.
Ukrinform podsjeća da je Zelenski ranije najavio da će Ukrajina vršiti kontrolisani izvoz oružja za koji nema nestašice do kraja rata.

Zelenski: Ukrajina otvara 10 centara za izvoz oružja u Evropi

Indijske rafinerije izbjegavaju kupovinu ruske nafte za isporuke u aprilu, a prema izvorima iz rafinerijskog i trgovačkog sektora, očekuje se da će takvu praksu nastaviti duže vrijeme.
&nbsp;Taj potez mogao bi pomoći Nju Delhiju u sklapanju trgovinskog sporazuma s Vašingtonom, s kojim su se u petak približili dogovoru koji se nadaju da će finalizovati do marta, a koji bi smanjio carine i produbio ekonomsku saradnju, prenosi SEEbiz.
&nbsp;Trgovac koji je kontaktirao rafinerije potvrdio je da Indian Oil, Bharat Petroleum i Reliance Industries ne prihvataju ponude za utovar ruske nafte u martu i aprilu. Ipak, izvori iz rafinerija navode da su te kompanije već ugovorile neke isporuke ruske nafte za mart, dok je većina drugih rafinerija već ranije prestala da kupuje rusku sirovu naftu.
&nbsp;Navedene rafinerije i Ministarstvo nafte nijesu odgovorili na zahtjeve za komentar. Indijski ministar trgovine u subotu je pitanja o ruskoj nafti preusmjerio na Ministarstvo vanjskih poslova.
&nbsp;- Diverzifikacija naših energetskih izvora, u skladu s objektivnim tržišnim uslovima i međunarodnim kretanjima, u centru je naše strategije, kako bi se obezbijedila &nbsp;energetska sigurnost- rekao je portparol Ministarstva vanjskih poslova.
Iako se u zajedničkoj izjavi SAD-a i Indije o trgovinskom okviru ruska nafta ne spominje, američki predsjednik Donald Tramp povukao je carine od 25 odsto na indijsku robu, uvedene zbog kupovine ruske nafte, jer se, kako je rekao, New Delhi "obvezao da zaustavi direktni i indirektni uvoz" ruske nafte.
&nbsp;Uprkos tome, Nju Delhi nije službeno objavio planove o obustavljanju uvoza. Trampova uredba navodi da će američki zvaničnici pratiti situaciju i preporučiti ponovno uvođenje carina ako Indija nastavi s nabavom nafte iz Rusije.
&nbsp;Indija je postala najveći kupac ruske sirove nafte po sniženim cijenama nakon invazije Rusije na Ukrajinu 2022. godine. To je izazvalo sankcije zapadnih zemalja usmjerene na ruski energetski sektor.
&nbsp;Međutim, izvori su prošli mjesec naveli da se Indija priprema da smanji uvoz ruske nafte na ispod milion barela dnevno do marta, s ciljem da se količine na kraju spuste na 500 do 600 hiljada barela dnevno. To je značajan pad u poređenju s prosjekom od 1,7 miliona barela dnevno prošle godine i vrhuncem od dva miliona barela dnevno sredinom prošle godine.

Indija smanjuje kupovinu ruske nafte

Siniša Karan, kandidat SNSD-a, pobjednik je ponovljenih izbora i novi predsjednik bh entiteta Republike Srpske.
Prema preliminarnim podacima Centralne izborne komisije BiH, nakon svih obrađenih biračkih mjesta, Karan je ukupno osvojio 224.384 glasa, odnosno 50,54 odsto glasova. Kandidat SDS-a Branko Blanuša osvojio je 213.513 glasova, odnosno 48,09 odsto.
Na ponovljenim izborima za predsjednika Republike Srpske glasalo je 41.826 birača, što je 49,51 odsto od ukupnog broja građana sa pravom glasa.

Siniša Karan novi predsjednik Republike Srpske

Evropska komisija odgodila je predstavljanje novog paketa sankcija protiv Moskve dok ne obavi konsultacije s partnerima iz skupine G7 o budućnosti gornje granice cijena ruske nafte.
Prijedlog je ambasadorima trebalo da bude predstavljen u petak, ali je to odgođeno za početak sljedeće sedmice, potvrdilo je za Euronews nekoliko zvaničnika i diplomata.
Među idejama koje se razmatraju je i potpuna zabrana pomorskih usluga, što bi drastično promijenilo dosadašnji pristup, piše Euronews.
Potpuna zabrana pomorskih usluga
Plan, koji najglasnije zagovaraju Finska i Švedska, zabranio bi kompanijama iz Evropske unije pružanje bilo kakvih usluga, poput osiguranja, prevoza ili pristupa lukama, plovilima koja prevoze rusku sirovu naftu ili naftne derivate. Do sada je EU dopuštao takve usluge, ali isključivo za tankere koji su poštovali gornju granicu cijena skupine G7, mehanizam koji je na snazi od decembra 2022. godine. Ta je gornja granica nedavno prilagođena na 44,10 dolara po barelu kako bi odražavala tržišne trendove i pojačala pritisak na rusku ratnu ekonomiju. Dinamičnu granicu cijena primjenjuju EU, Ujedinjeno Kraljevstvo, Kanada i Japan, dok su Sjedinjene Američke Države zadržale izvornu razinu od 60 dolara po barelu.
Posljedice napuštanja mehanizma
Ako bi EU uvela potpunu zabranu pomorskih usluga, gornja granica cijena praktično bi prestala da važi na području Unije. Kompanijama bi bilo zabranjeno servisiranje svih ruskih plovila bez izuzetka, bez obzira na to prodaju li naftu iznad ili ispod cjenovnog limita. Finska i Švedska smatraju da bi takva zabrana donijela višestruke koristi: značajno bi povećala troškove ruskom naftnom sektoru, bila bi jednostavnija za sprovođenje i suzbila bi korišćenje falsifikovanih dokumenata, kojima se Moskva često služi za zaobilaženje sankcija.
Ipak, napuštanje mehanizma ograničenja cijena moglo bi biti problematično za neke države članice, naročito ako druge zemlje skupine G7 ne prihvate tu inicijativu. Za svaku odluku o sankcijama potrebna je jednoglasnost svih 27 članica.
Čeka se stav Vašingtona
Brisel nastoji da uskladi svoje poteze s Bijelom kućom, koja je u oktobru sankcionisala dvije najveće ruske naftne kompanije, Rosnjeft i Lukoil, nakon neuspjeha planiranog sastanka predsjednika Donalda Trampa i Vladimira Putina. Zbog dominacije američkog dolara u globalnoj trgovini, sankcije Vašingtona imale su eksteritorijalni efekat i primorale Moskvu da svoju naftu tipa Ural prodaje uz veći popust. Potencijalna zabrana pomorskih usluga zadala bi novi udarac ruskim prihodima od energenata.
Međutim, Trampova administracija oklijeva s izmjenama gornje granice cijena. Prošle godine bila je jedina članica G7 koja je odbila prelazak na dinamički mehanizam. Dodatni faktor su i pregovori o mirovnom sporazumu između Ukrajine i Rusije koje vodi Vašington, a koji su dosad postigli ograničen napredak. Nakon dvodnevnih trilateralnih razgovora u Abu Dabiju, Ukrajina i Rusija dogovorile su razmjenu 314 ratnih zarobljenika, dok su SAD i Rusija odlučile ponovo da uspostave vojni dijalog na visokom nivou, prvi put u više od četiri godine.
- Vidjećemo u kojem će smjeru ići mirovni pregovori- rekao je američki ministar finansija Skot Besent, napominjući kako Vašington „razmatra“ dodatne kaznene mjere.
Što još donosi novi paket sankcija?
Osim mjera vezanih za pomorske usluge, očekuje se da će sljedeći paket sankcija EU proširiti crnu listu plovila takozvane „flote u sjeni“ i subjekata za koje se sumnja da pomažu Moskvi u nabavci zabranjenih proizvoda, s posebnim naglaskom na Kinu. Prema pisanju Blumberga, paket bi mogao uključivati i zabranu uvoza ruskog iridijuma, rodijuma, platine i bakra.
Brisel želi da odobri dvadeseti paket sankcija do 24. februara, na četvrtu godišnjicu početka rata. Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta trebalo bi tog dana da otputuju u Ukrajinu kako bi potvrdili dalju podršku Evropske unije.
- Vidjećemo kada će tačno biti ispunjeni svi uslovi za usvajanje, ali mogu potvrditi da se posljednjih dana intenzivno radilo na dvadesetom paketu sankcija. Mogli bismo ga očekivati vrlo brzo- izjavio je u petak poslijepodne portparol Komisije.&nbsp;

EU odgađa nove sankcije Rusiji

Italijanska premijerka Đorđa Meloni osudila je nedavne antiolimpijske proteste u Milanu i navodnu sabotažu željezničke infrastrukture, nazvavši odgovorne neprijateljima Italije i Italijana.
- Demonstriraju "protiv Olimpijskih igara", čineći da ove slike završe na televizijama širom svijeta. Nakon toga drugi sijeku željezničke kablove kako bi spriječili polazak vozova - navela je Meloni u saopštenju.
Dodala je da hiljade Italijana rade na tome da Igre proteknu nesmetano, od kojih su mnogi volonteri.
- Solidarnost, još jednom, s policijom, gradom Milanom i svima onima čiji će rad biti potkopan od ovih bandi kriminalaca - poručila je Meloni.
Ministarstvo saobraćaja Italije saopštilo je da je otvorilo istragu o terorizmu zbog sinhronizovane sabotaže željezničkih linija na sjeveru zemlje u subotu.
Nisu objavljeni detalji, ali je navedeno da će se od počinilaca tražiti odšteta u iznosu od više miliona eura.
Sukob je uslijedio nekoliko dana nakon što je vlada Meloni usvojila sigurnosni dekret koji policiji omogućava da zadrži osobe do 12 sati kada postoje razumne sumnje da bi mogli biti huškači i narušiti mirne proteste.
Opozicioni zastupnici kritizirali su mjeru kao napad na slobodu izražavanja.
Policija je nakon sukoba zaustavila nasilne demonstrante, koji su, čini se, pokušavali doći do olimpijske dvorane za hokej na ledu.
Ranije je grupa maskiranih demonstranata aktivirala dimne bombe i petarde na mostu iznad gradilišta oko 800 metara od Olimpijskog sela, u kojem je smješteno oko 1.500 sportista.

Meloni osudila antiolimpijske proteste u Milanu, demonstrante nazvala neprijateljima Italije

Istaknuta norveška ambasadorka Mona Jul podnijeće ostavku zbog „ozbiljne greške u prosuđivanju“ kada je riječ o njenom kontaktu sa pokojnim seksualnim prestupnikom Džefrijem Epstinom, saopštilo je danas norveško Ministarstvo spoljnih poslova.
Ministarstvo je ranije ove nedjelje suspendovalo Jul sa mjesta ambasadorke u Jordanu i Iraku, dok traje interna istraga o vezama sa Epstinom.
Za njene kontakte sa njim saznalo se iz obimne dokumentacije koju su objavile američke vlasti.
- Kontakt Jul sa osuđenim seksualnim prestupnikom Epstinom pokazuje ozbiljnu grešku u prosuđivanju. Ovaj slučaj otežava da se obnovi povjerenje koje ova funkcija zahtijeva - izjavio je norveški ministar spoljnih poslova Espen Bart Ajde.
Jul, 66, bivša pomoćnica ministra u vladi, prethodno je predstavljala Norvešku kao ambasadorka u Izraelu, Velikoj Britaniji i pri Ujedinjenim nacijama, prenosi Rojters.

Norveška ambasadorka Mona Jul podnosi ostavku zbog kontakta sa Epstinom

Šef Mercedes-Benza Ola Kalenius upozorio je na ekonomsku putanju Njemačke, opominjući da godine stagnacije podstiču političko pomijeranje prema krajnjoj desnici.
&nbsp;U intervjuu za časopis Der Špigel, Kalenius je rekao je da se najveća evropska ekonomija kreće u krivom smjeru "oko deset do 15 godina", prenosi SEEbiz.
On je uppozorio da će, ako se taj trend ne preokrene, "doći populisti s desnice, koji nemaju rješenja ni za šta".
Izvršni direktor rođen u Švedskoj pripisao je velik dio problema u zemlji opadajućoj radnoj etici. Trenutni konkurentski stav Njemačke uporedio je s nacionalnom nogometnom reprezentacijom koja se bori s teškoćama.
- To je kao da prije Svjetskog prvenstva kažete da dovoljno treniramo, iako svi ostali treniraju dvostruko više - rekao je Kalenius.&nbsp;
&nbsp;On je kazao da se Njemačka suočava s nekim od najviših troškova rada u svijetu. Iako je vrhunska produktivnost nekada nadoknađivala te troškove, to više nije slučaj.
&nbsp;- Ne želimo azijske [radne] uslove u Njemačkoj, ali moramo se vratiti u smjeru u kojem se poduzetništvo i ulaganja isplate u smislu energije, poreza i troškova rada - rekao je šef Mercedesa. U suprotnom, upozorio je, kapital će se slijevati negdje drugdje.
&nbsp;Kalenius se takođe upleo u trenutnu političku raspravu o tome treba li u Njemačkoj ukinuti zakonsko pravo na rad s nepunim radnim vremenom. Braneći pravo na rad s nepunim radnim vremenom iz razloga poput „odgoj djece ili pružanje pomoći“, Kalenius je rekao da opšta populacija mora povećati ukupan broj odrađenih sati, inače će se „naš jedinstveni motor produktivnosti još više zaustaviti“.

Šef Mercedesa upozorava na ekonomski pad

Sve vrste goriva u Crnoj Gori biće skuplje od ponoći, saopštilo je Ministarstvo energetike i rudarstva.
Kako su naveli, cijena Eurosupera 98 iznosiće 1,42 eura po litru, što je povećanje od jednog centa, dok će Eurosuper 95 koštati 1,39 eura, takođe uz rast od jednog centa.
Eurodizel će poskupiti za dva centa i iznosiće 1,33 eura po litru, dok će cijena lož ulja biti 1,26 eura, što predstavlja povećanje od dva centa.
- Naredni obračun će se obaviti 23. februara, a eventualno izmjenjene cijene naftnih derivata važiće od 24. februara - navode iz ovog resora.

Od sjutra skuplje sve vrste goriva

Spisi predmeta u postupku optužene Vesne Medenice su 6. februara vraćeni nižestepenom sudu, jer rješenje o mjerama nadzora nije dostavljeno njenom braniocu Zdravku Tomanoviću, saopšteno je iz Apelacionog suda.
Kako navode, spisi ovog predmeta su dostavljeni ovom sudu u petak 6. februara, radi odlučivanja o žalbi Specijalnog državnog tužilaštva izjavljenoj protiv rješenja Višeg suda u Podgorici kojim je odbijen prijedlog za određivanje pritvora ovoj optuženoj i izrečene joj mjere nadzora.
- Predmetom je odmah zadužen sudija izvjestilac, koji je u postupku pripreme predmeta za sjednicu vijeća utvrdio da u spisima predmeta nema dokaza o uručenju navedenog rješenja advokatu Zdravku Tomanoviću, braniocu optužene Vesne Medenice, koja ima pravo na izjavljivanje žalbe u dijelu rješenja kojim su joj izrečene mjere nadzora. Iz tih razloga su spisi predmeta istog dana vraćeni nižestepenom sudu radi otklanjanja navedenog nedostatka - kazali su iz Apelacionog suda.
Tek nakon što svi koji po zakonu imaju pravo žalbe prime rješenje i izjave žalbu ili im istekne rok za žalbu, steći će se uslovi za odlučivanje u Apelacionom sudu.

Korina Mačado: Opozicionar otet nekoliko sati nakon puštanja iz zatvora

Indija smanjuje kupovine ruske nafte

CNN: Epstin nudio pomoć sinu ruskog ambasadora kako bi se približio Putinu

Španija: Mašinovođe najavile trodnevni štrajk nakon željezničkih nesreća

Zelenski: Ukrajina otvara 10 centara za izvoz oružja u Evropi

Indija smanjuje kupovinu ruske nafte

Siniša Karan novi predsjednik Republike Srpske

EU odgađa nove sankcije Rusiji

Meloni osudila antiolimpijske proteste u Milanu, demonstrante nazvala neprijateljima Italije

Norveška ambasadorka Mona Jul podnosi ostavku zbog kontakta sa Epstinom

Šef Mercedesa upozorava na ekonomski pad

Korina Mačado: Opozicionar otet nekoliko sati nakon puštanja iz zatvora

Od sjutra skuplje sve vrste goriva

Apelacioni sud: Spisi predmeta optužene Vesne Medenice administrativno vraćeni nižestepenom sudu

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO