Francuski predsjednik Emanuel Makron rekao je danas da bi Evropa trebalo da se pripremi na nove napetosti u odnosima sa SAD i da nedavni spor oko Grenlanda shvati kao znak za buđenje kako bi se progurale dugo odlagane ekonomske reforme i ojačala moć Evropske unije (EU).
U intervjuima objavljenim u više evropskih novina, Makron je rekao da Evropa ne bi smjela da zatišje u odnosima sa Vašingtonom pogrešno protumači kao trajnu promjenu, uprkos prividnom okončanju sporova oko Grenlanda, trgovine i tehnologije.
- Kada postoji jasan čin agresije, mislim da ne treba da se povijamo ili pokušavamo da postignemo nagodbu. Tu strategiju smo pokušavali mesjecima. Ne funkcioniše - rekao je Makron, prenosi N1.
On je podržao je ideju o novom zajedničkom zaduživanju zemalja EU, poput euroobveznica, što bi finansiralo strateške investicije i omogućilo EU da "izazove hegemoniju dolara". 
 
Makron je ocijenio administraciju Donalda Trampa kao "otvoreno anti-evropsku" koja teži "rasparčavanju" EU.
- SAD će nas u narednim mjesecima, u to nema sumnje, napadati zbog digitalne regulative - dodao je Makron, upozoravajući na mogućnost uvođenja američkih carina na uvoz ukoliko EU primijeni Akt o digitalnim uslugama kako bi kontrolisala tehnološke kompanije.
Lideri EU sastaće se u četvrtak u Briselu na samitu na kojem će razgovarati o mjerama za jačanje ekonomije Unije i njenoj sposobnosti da se na globalnoj sceni suprotstavi SAD i Kini.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Svijet

Makron: Evropa da se pripremi na nove napetosti u odnosima sa SAD

Na Wall Streetu je u ponedjeljak Dow Jones indeks blago porastao, na novu rekordnu vrijednost, a ojačao je i S&amp;P 500, najviše zahvaljuje oporavku tehnološkog sektora.
Dow Jones ojačao je neznatno na 50.135 bodova, dok je S&amp;P 500 porastao 0,47 odsto na 6.964 poena, a Nasdaq indeks 0,9 odsto na 23.238 bodova.
Pritom je najviše, u prosjeku 1,6 odsto, porastao tehnološki sektor. Tako je nastavljen oporavak tog sektora drugi trgovinski dan zaredom, nakon što su u prvom dijelu prošle sedmice cijene dionica nekih od najvećih tehnoloških kompanija oštro pale, prenosi Hrportfolio.
Donedavno je taj sektor snažno rastao nakon svake vijesti o većem ulaganju u razvoj vještačke inteligencije (AI), no sada se postavlja pitanje u kojoj će se mjeri ta ogromna ulaganja isplatiti i koje će kompanije bolje proći u žestokoj AI konkurenciji.
U ponedjeljak se oporavio i sektor proizvođača softvera, koji je već sedmicama pod pritiskom, jer bi brzi AI razvoj mogao izazvati poremećaje u toj industriji.
S&amp;P 500 indeks softverskog i uslužnog sektora porastao je gotovo tri odsto, najviše zahvaljujući skoku cijene dionice Oraclea od gotovo deset odsto.
Među najvećim dobitnicima bio je i rudarski sektor, koji je u prosjeku porastao 1,4 odsto, jer su se cijene zlata i srebra blago oporavile nakon prošlosedmičng oštrog pada.
I na evropskim berzama cijene dionica su porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 0,16 odsto na 10.386 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 1,19 odsto na 25.014 poena, a pariski CAC 0,6 odsto na 8.323 boda.

Tehnološki sektor podstakao rast indeksa

Cijene nafte prekoračile su u ponedjeljak 69 dolara, uz zabrinutost ulagača za snabdijevanje nakon otvorenog ishoda američko-iranskih pregovora i indijskih signala koji bi mogli rezultirati smanjenom ruskom proizvodnjom.
Na londonskom tržištu barelom se nakon podna trgovalo po 1,27 dolara višoj cijeni nego na zatvaranju trgovine na kraju prošle sedmice, od 69,32 dolara. Na američkom tržištu barel je bio skuplji 1,21 dolara i koštao je 64,76 dolara.
Na početku sedmice tržišta i dalje pokušavaju da procijene šanse za uspješan završetak iransko-američkih nuklearnih pregovora, prenosi Hina.
Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araqchi i posebni izaslanici američkog predsjednika Donalda Trumpa, Steve Witkoff i Jared Kushner, razgovarali su u petak u glavnom gradu Omana Masqatu uz posredovanje šefa omanske diplomacije Badra al-Busaidija.
Araqchi je rekao da su razgovori bili "dobar početak" i biće nastavljeni.
- Teheran razgovara samo o svom nuklearnom programu i neće sa SAD-om razgovarati ni o kojem drugom pitanju - naglasio je Araqchi u izjavi za novinsku agenciju IRNA-u.
Teheran zauzvrat traži ukidanje američkih sankcija.
I američki predsjednik Donald Tramp najavio je nastavak razgovora, ali je potpisao i izvršnu uredbu koja predviđa mogućnost uvođenja carina od 25 odsto zemljama koje posluju s Iranom.
Trump je na Bliski istok već poslao "armadu" vojnih brodova, poručujući Iranu da što prije sjedne za sto.
Trgovci strahuju da bi neuspjeh pregovora mogao biti okidač za američki napad na Iran koji bi pak mogao odgovoriti blokadom tranzitom nafte kroz Hormuški moreuz.
Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) odvojeno je objavila da je barel korpe nafte njenih članica u petak bio skuplji 49 centi i koštao je 67,49 dolara.

Cijene nafte prekoračile 69 dolara

Gilejn Maksvel, bivša djevojka Džefrija Epstina, odbila je da odgovara na pitanja članova Predstavničkog doma Kongresa SAD tokom saslušanja u ponedjeljak, ali je nagovijestila da bi, ukoliko bi predsjednik Donald Tramp okončao njenu zatvorsku kaznu, bila spremna da svjedoči kako ni on ni bivši predsjednik Bil Klinton nijesu učinili ništa nezakonito u svojim vezama s Epstinom.
Odbor Predstavničkog doma za nadzor želio je da Maksvel odgovara na pitanja putem video-poziva iz saveznog zatvorskog kampa u Teksasu, gdje služi kaznu od 20 godina zbog trgovine ljudima u svrhu seksualne eksploatacije, ali se pozvala na pravo iz Petog amandmana kako bi izbjegla odgovore koji bi je mogli inkriminisati.
Ponovo je dospjela u fokus javnosti dok zakonodavci nastoje da istraže kako je Epstin, finansijer s brojnim uticajnim vezama, godinama mogao seksualno da zlostavlja maloljetne djevojke.
Usred sveobuhvatnog suočavanja s razmjerama Epstinovih zloupotreba, koje je zahvatilo najviše nivoe biznisa i vlada širom svijeta, zakonodavci tragaju za svima koji su bili povezani s Epstinom i koji su eventualno mogli da omoguće njegova zlodjela.
Dosadašnja otkrića pokazala su da su i Tramp i Klinton provodili vrijeme s Epstinom tokom devedesetih i ranih dvijehiljaditih godina, ali nijesu vjerodostojno optuženi za bilo kakve nezakonite radnje.
Odjevena u braon zatvorsku košulju i sjedeći za konferencijskim stolom s bocom vode, Maksvel je više puta ponovila da se poziva na „svoje pravo na ćutanje iz Petog amandmana“, pokazuje snimak koji je kasnije objavio Odbor.
Tokom saslušanja iza zatvorenih vrata, njen advokat Dejvid Oskar Markus naveo je u saopštenju upućenom Odboru da je „Maksvel spremna da govori u potpunosti i iskreno ukoliko joj predsjednik Tramp odobri pomilovanje“.
Dodao je da su i Tramp i Klinton „nevini za bilo kakve nezakonite radnje“, ali da „samo gospođa Maksvel može objasniti zašto je to tako, a javnost ima pravo na to objašnjenje“.

Ključna Epstinova saradnica će svjedočiti, ali ako je Tramp pomiluje: "Nekima neće biti drago ono što će čuti"

Trideset osoba je uhapšeno, a brojni demonstranti zatražili su ljekarsku pomoć u Sidneju nakon sukoba s policijom povodom posjete Australiji izraelskog predsjednika Isaka Hercoga.
Demonstranti su organizovali protestni skup i optužili policiju i snage reda za upotrebu prekomjerne sile, dok su čelnici Novog Južnog Velsa branili postupanje policije tokom protesta koji je okupio gotovo sedam hiljada ljudi u centru Sidneja.
Sukobi između demonstranata i policije izbili su kada su okupljeni pokušali da krenu prema parlamentu ove australijske savezne države. Policija je zvanično saopštila da su brojni demonstranti pokušali nezakonito da probiju policijske blokade, nakon čega je došlo do fizičkih obračuna.
Policija je navela i da je pokušala da spriječi proboj demonstranata jer se istovremeno u Međunarodnom kongresnom centru održavao skup jevrejske zajednice povodom komemoracije žrtava terorističkog napada na plaži Bondaj, te da su svojim djelovanjem nastojali da spriječe potencijalni sukob dvije strane.
U jednom trenutku policija je upotrijebila suzavac kako bi rastjerala okupljene.
- Okolnosti su bile teške za policiju koja je pokušavala da smiri situaciju - izjavio je Kris Mins, premijer savezne države Novi Južni Vels.
Izraelski predsjednik Hercog ovih dana posjetiće nekoliko australijskih gradova kako bi izrazio solidarnost s australijskom jevrejskom zajednicom nakon smrtonosne masovne pucnjave prošle godine. Napad se dogodio 14. decembra 2025. godine, povodom Hanuke, na plaži Bondaj u Sidneju, kada je ubijeno petnaest osoba.

Veliki protesti u Sidneju zbog dolaska predsjednika Izraela, scene nemira s policijom su brutalne

Američka vojska objavila je da je u noći sa ponedjeljka na utorak po srednjoevropskom vremenu izvela napad na brod u istočnom dijelu Pacifika te da je pritom usmrtila dvije osobe.
Administracija američkog predsjednika Donalda Trampa tom je objavom potvrdila nastavak provođenja kampanje kojom se želi zaustaviti put droge prema Sjedinjenim Američkim Državama.
Prema američkoj administraciji, i ovaj napadnuti brod učestvovao je u krijumčarenju narkotika. U ovoj objavi je dodato da je američka vojska imala i tehničku podršku od Ekvadorskog centra za koordinaciju pomorskog spašavanja.
S krajem prošle godine, američka vojska je došla do blizu sto ubijenih osoba koje su po njihovim navodima krijumčarili drogu plovnim putovima, dok su se napadi na brodove donekle prorijedili u 2026. godini.

Američka vojska napala brod na Pacifiku i ubila dvije osobe: Tvrde da su prevozili drogu

Američki milijarder i vlasnik kompanija "Tesla" i "SpaceX" Ilon Mask izjavio je da je spreman da plati troškove odbrane svima koji "govore istinu" o osuđenom seksualnom prestupniku Džefriju Epstinu i zbog toga se suoče sa tužbama.
Maskova izjava uslijedila je nakon objavljivanja novog promotivnog videa u kojem se pojavljuju žrtve seksualnih zločina za koje je optužen pokojni finansijer Džefri Epstin, prenosi Forbs.
Mask je reagovao na objavu američkog političkog komentatora Meta Volša, koji je doveo u pitanje motive žrtava i pozvao ih da javno iznesu imena navodnih zlostavljača bez straha od tužbi.

Mask ponudio da plati troškove odbrane svima koji budu tuženi zbog izjava o Epstinu

Bakingemska palata saopštila je danas da će kralj Čarls Treći pružiti podršku britanskoj policiji koja ispituje navode da je bivši princ Endru prosleđivao poverljive informacije osuđenom seksualnom prestupniku Džefriju Epstinu.
Saopštenje je uslijedilo nakon što je policija potvrdila da ispituje navode prema kojima je bivši princ, Endru Mauntbaten-Vindzor, 2010. godine slao Epstinu izveštaje o trgovini.
Policija oblasti Temz Veli, nadležna za područja zapadno od Londona, uključujući Vindzor gdje se nalazila bivša rezidencija člana kraljevske porodice, pokrenula je istragu nakon što su mediji objavili informacije o mejlovima koji ukazuju na to da je tadašnji princ Epstinu slao izveštaje sa turneje po jugoistočnoj Aziji 2010. godine, kada je obavljao dužnost britanskog izaslanika za međunarodnu trgovinu.
Kabinet princa Vilijama naveo je da je on "duboko zabrinut" zbog otkrića koja dolaze iz američke istrage o pokojnom seksualnom prestupniku.
Podsjetimo, američko Ministarstvo pravde objavilo je milione novih dokumenata o osuđenom seksualnom prestupniku, sada pokojnom Džefriju Epstinu.
Riječ je o najvećem broju dokumenata koje je vlada objavila otkako je zakonom iz novembra 2025. naloženo njihovo javno objavljivanje.
Tri miliona stranica, 180.000 fotografija i 2.000 video-snimaka postalo je javno dostupno 30. januara 2026.
Objavljivanje je uslijedilo šest nedjelja pošto je Ministarstvo propustilo rok koji je potpisao američki predsjednik Donald Tramp, a kojim je naloženo da javno budu obelodanjena sva dokumenta iz dosijea Epstina.
Među najnovijim dokumentima su informacije o Epstinu dok je bio u zatvoru, izvještaj psihologa-vještaka o njegovoj smrti, kao i istražni zapisi o Gilejn Maksvel.
Njegova britanska saradnica i ljubavnica Maksvel osuđena je 2021. na 20 godina zatvora zbog trgovine djece u svrhu seksualne eksploatacije.
Objavljeni su i mejlovi koje je Epstin razmjenjivao sa poznatima.
Mnoge prepiske su vođene decenijama unazad i pokazuju koje veze je Epstin održavao dok je bio u zatvoru.
On je osuđen 2008. godine na Floridi zbog nuđenja seksualnih usluga 14-godišnjakinji, pošto je sa tužiocima postigao kontroverzni sporazum o priznanju krivice.
Umro je u avgustu 2019. godine dok je bio u zatvoru, pod optužbom u velikom broju slučajeva trgovine ljudima u svrhu seksualne eksploatacije.
Prema zvaničnoj verziji, on se u zatvoru ubio.

Kralj Čarls Treći podržava istragu o vezama bivšeg princa Endrua sa Epstinom

U više gradova Sjeverne Makedonije proteklih dana organizovani su protesti uglavnom romskog stanovništva. Oni se žale na nove zakone o saobraćaju i traže da im se omogući polaganje vožnje pod posebnim uslovima ili da voze bez vozačke dozvole.
Veća grupa njih je prije nekoliko dana prvo u Bitolju izrazila revolt pošto im je policija oduzela vozila kojima su upravljali bez vozačke dozvole.
Okupljeni su tom prilikom zatražili da im se dozvoli vožnja bez vozačke dozvole ili da im nadležni omoguće polaganje pod posebnim uslovima, jer nemaju odgovarajući stepen obrazovanja. Zbog primjene novog zakona o oduzimanju vozila kojima se upravlja bez vozačke dozvole nezadovoljni su palili gume na ulicama i u Štipu, u Kočanima i u Strumici, a na nekim mjestima intervenisala je i vatrogasna služba.
- Tražili su da registrujemo automobile, evo, registrovali smo ih. Sada traže vozačku dozvolu. Gdje da nađemo vozačku dozvolu? Škole nemamo nikakve. Kakva je ovo pravda? Svaki dan će biti protesti u svim gradovima širom Makedonije - rekla je jedna žena, a prenosi makedonski portal Telma.
Iz MUP-a su saopštili da je uhapšeno više vozača koji su upravljali vozilima uz aktivnu zabranu, bez položenog vozačkog ispita i s falsifikovanom vozačkom dozvolom, a vozila su im oduzeta. Mediji su objavili da je otkriven policijski službenik koji je vozio bez dozvole, što je dodatno usložnilo situaciju.
- Vlada treba da nam pomogne da izvadimo vozačke dozvole. Ako treba, platićemo. Nemamo školu, ali neka instruktor sjedi sa mnom, ja ću voziti. Ako vozim brzo ili nepravilno, slobodno neka mi kaže: za tebe nema vozačke - rekao je jedan od stanovnika bitoljskog naselja Bair.
Drugi je rekao da hoće pravila kakva su bila.
- I siromaštvo kakvo vodimo. Bez vozačke, s registrovanim automobilima, hoćemo da nam to isto nastave - rekao je drugi.

Protesti Roma u Sjevernoj Makedoniji: Traže polaganje pod posebnim uslovima ili da voze bez vozačke

Evropska komisija je danas usvojila mjere kojima se sprječava uništavanje neprodate odjeće, odjevnih dodataka i obuće kako bi se podstaklo recikliranje i smanjila šteta po okolinu.
- To je još jedan korak u podsticanju kružne ekonomije u cijelom EU-u” - ističe Komisija.
Rokovi za primjenu novih pravila
Zabrana uništavanja neprodate odjeće i obuće bit će obvezna za velike kompanije od 19. jula ove godine, a za srednja poduzeća od 2030.
Osim toga, postojeće obveze o izvještavanju za velike firme o neprodanoj odjeći koja se deklariše kao otpad proširit će se na firme srednje veličine do 2030.
Ekološki učinak mjera
Procjenjuje se da se svake godine u Evropi 4 do 9 posto neprodatih tekstilnih proizvoda uništi prije nego što ih se ikad odjene. Taj otpad stvara oko 5,6 miliona tona emisija CO2, što je gotovo jednako ukupnim neto emisijama Švedske u 2021.
Uredbom o ekološkom dizajnu održivih proizvoda, koja je stupila na snagu u julu 2024., nastoji se znatno poboljšati održivost proizvoda stavljenih na tržište EU-a poboljšanjem njihove kružnosti, energetskih svojstava, mogućnosti recikliranja i trajnosti.
Njome se od poduzeća zahtijeva da objave informacije o neprodatim proizvodima široke potrošnje koje odbacuju kao otpad.
Uvodi se i zabrana uništavanja neprodane odjeće, odjevnih dodataka i obuće.

EU zabranjuje uništavanje neprodate odjeće i obuće

U Skupštini Crne Gore danas je održana komemorativna sjednica povodom smrti nekadašnjeg poslanika Slavenka Jovanovića. Kako je navedeno u saopštenju, sjednicu je otvorio predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić. Mandić je, kako se dodaje, uputio riječi saučešća porodici i istakao Jovanovićev doprinos parlamentarnom životu Crne Gore. Poručio je da su se, ovim tužnim povodom, okupili u Skupštini Crne Gore, onamo gdje se ukrštaju različite političke ideje, uvjerenja i vizije, ali i gdje se, u ovakvim trenucima, sabiraju kao ljudi, u zajedničkom poštovanju prema onima koji su svojim radom ostavili trag u našoj zemlji. Istakao je da je Slavenko Jovanović bio jedan od takvih ljudi, naglašavajući da su, uprkos pripadnosti različitim političkim opcijama, dijelili zajedničku posvećenost radu u toj instituciji. Kao poslanik, sekretar poslaničkog kluba i dugogodišnji funkcioner Demokratske partije socijalista, Jovanović je, kako je naveo, dao značajan doprinos razvoju parlamentarne demokratije, ali i svojoj partiji.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260210100236_8bb9d2b8ca93a6f3c9d5caa1d6d1edadc426c466f502230c7a7969395859777d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260210100236_8bb9d2b8ca93a6f3c9d5caa1d6d1edadc426c466f502230c7a7969395859777d" data-rendition-name="original" width="1920" height="1279" loading="lazy" alt="Komemorativna sjednica "></figure>  - U Skupštini, mjestu gdje se razlike susreću, gdje se vode debate i donose odluke, Slavenko je ostavio svoj pečat. Njegov rad i zalaganje zauvijek će ostati u sjećanju njegove porodice, prijatelja, i ovog parlamenta - poručio je Mandić. U okviru komemorativne sjednice, prisutnima se obratio i potpredsjednik Skupštine Crne Gore Nikola Rakočević. Rakočević je istakao da su se okupili kako bi odali počast čovjeku koji je okupljao ljude u Demokratskoj partiji socijalista i mnogo šire, ostavljajući neizbrisiv trag u borbi za nezavisnu, građansku i antifašističku Crnu Goru. - Neizmjerno smo tužni jer se opraštamo ne samo od funkcionera naše partije, već od uvaženog prijatelja, ali i ponosni što smo imali priliku da zajedno sa njim, kroz sve ove godine, dijelimo teret borbe za vrijednosti koje danas predstavljaju temelj savremene Crne Gore - kazao je Rakočević. Kako se navodi u saopštenju, govoreći o njegovoj političkoj karijeri, potpredsjednik Skupštine Crne Gore naveo je da je Jovanović obavljao brojne odgovorne funkcije, te da se sa svake od tih pozicija, kako je naglasio, neumorno i nepokolebljivo borio za ideje u koje je iskreno vjerovao, dajući puni doprinos u najvažnijim i najtežim trenucima za sudbinu Crne Gore. Posebno se obratio porodici, ističući da je Jovanović svojim najvećim životnim uspjehom smatrao porodicu, suprugu Branku i sina Nikolu. Zaključujući obraćanje, Rakočević je istakao da porodica ima na koga da bude ponosna u trenutku velikog gubitka, te da će Slavenko Jovanović živjeti u sjećanjima svih koji su ga voljeli i poštovali.

Jovanović ostavio neizbrisiv trag u borbi za nezavisnu, građansku i antifašističku Crnu Goru

Sastanak Pododbora za pravdu, slobodu i bezbjednost predstavnika Crne Gore i Evropske komisije (EK) počeće danas u Podgorici.
Kako je saopšteno iz Ministarstva evropskih poslova (MEP), &nbsp;Pododbor će otvoriti ministarka evropskih poslova Maida Gorčević, a u ime Evropske komisije, govoriće šef Delegacije Evropse unije u Crnoj Gori Johan Satler.&nbsp;
- Tokom dvodnevnog sastanka, crnogorska strana će predstaviti zapažene rezultate ostvarene od prethodnog sastanka Pododbora, s fokusom na postignuća u oblasti pravosuđa, temeljnih prava, borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, suzbijanje pranja novca, sprečavanju trgovine ljudima i u drugim relevantnim oblastima u okviru poglavlja 23 i 24 - navodi se u saopštenju.
Iz MEP-a su kazali da je sastanak prilika da se evropskim partnerima predstave planovi i potencijalni izazovi u smislu sprovođenja budućih reformi u oblastima od značaja.
Sastanku će, kako je najavljeno, prisustvovati i potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica, ministar pravde Bojan Božović, predsjednice Ustavnog i Vrhovnog suda, Snežana Armenko i Valentina Pavličić, vrhovni i specijalni državni tužioci Milorad Marković i Vladimir Novović.
Na sastanku će učestvovati i brojni visoki zvaničnici Evropske komisije, Delegacije EU u Crnoj Gori kao i drugi predstavnici međunarodne zajednice.

Sastanak Pododbora za pravdu, slobodu i bezbjednost danas u Podgorici

Ustavni sud Crne Gore usvojio je ustavnu žalbu kompanije „Sveti Stefan Hoteli“ AD Budva i ukinuo rješenje Vrhovnog suda kojim je potvrđena nenadležnost domaćih sudova u sporu sa kompanijom Adriatic Properties AD Budva, u vezi sa izvršavanjem obaveza iz Ugovora o zakupu za hotele Kraljičina plaža i Miločer - Sveti Stefan, jer je proizvoljno zaključio da u ovom sporu nijesu nadležni domaći sudovi već međunarodna arbitraža.
Odlukom Ustavnog suda utvrđeno je da su sudovi propustili da ispitaju suštinsko pitanje, da li se radi o sporu u kojem je predviđena isključiva nadležnost crnogorskog pravosuđa, imajući u vidu da se predmet spora odnosi na zakup nepokretnosti koje se nalaze na teritoriji Crne Gore.
Privredni, Apelacioni i Vrhovni sud Crne Gore oglasili su se nenadležnim u sporu neizvršavanja obaveza iz Ugovora o zakupu, tvrdeći da je riječ o sporu sa elementom inostranosti, odnosno jer jednu ugovornu stranu čini više pravnih lica sa sjedištem u inostranstvu, navodeći da je Ugovorom o zakupu iz 2007. godine definisano da će se svaki spor koji ne bude riješen međusobnim dogovorom, rješavati pred Londonskim sudom za međunarodnu arbitražu.
Ustavni sud je utvrdio da je ustavnopravno neprihvatljiv stav Privrednog, Apelacionog i Vrhovnog suda da nema osnova za tvrdnju da se radi o predmetu koji se ne može rješavati pred domaćim sudovima, što su temeljili na tumačenju Zakona o parničnom postupku, zanemarajući prelazne i završne odredbe ovog zakona, selektivno se pozivajući na odredbe Zakona o arbitraži, ali i u potpunosti ignorišući relevantne odredbe Zakona o međunarodnom privatnom pravu koji predstavlja zakon koji posebno propisuje slučajeve isključive nadležnosti domaćih sudova.
- Ključno pitanje u ovom predmetu je da li je spor podoban da bude podvrgnut arbitraži, što su sudovi propustili da ispitaju u suštini, u smislu ocjene da li je makar jedna od stranaka arbitražnog sporazuma fizičko ili pravno lice sa prebivalištem/sjedištem u inostranstvu, iako je podnosilac ustavne žalbe upravo na tu činjenicu ukazivao tokom sudskog postupka - navode u Ustavnom sudu.
Ustavni sud je posebno ukazao da sudovi nijesu cijenili činjenicu da su kao ugovorne strane Ugovora o zakupu isključivo navedene Hotelska grupa Budvanska rivijera AD Budva, kao zakupodavac, i Adriatic Properties doo Budva, kao zakupac, koji su pritom domaća pravna lica sa sjedištem registrovanim u Crnoj Gori.
Kažu da je umjesto toga Vrhovni sud samo konstatovao da “na strani zakupca postoji više pravnih lica, od kojih dva strana pravna lica…”, iako su Ugovor o zakupu zaključila domaća pravna lica sa registrovanim sjedištem u Crnoj Gori kao zakupac i zakupodavac, dok je pravno lice Aidway Investments Limited, registrovan na Britanskim Djevičanim ostrvima, u ugovoru označen kao garant.&nbsp;
Ustavni sud u odluci navodi da Vrhovni sud nije napravio razliku između stranaka u zakupnom odnosu od ugovora o jemstvu koji predstavlja sporedni ugovor i koji ne opredjeljuje niti remeti položaj ugovornih strana u Ugovoru o zakupu.
- Vrhovni sud je, potvrđivanjem stava nižestepenih sudova, i samim navođenjem garanta u Ugovoru o zakupu kao ugovorne strane iako nije ni zakupac ni zakupodavac, zapravo implicitno omogućio da se bez potrebne analize, u potpunosti izbjegnu stroga pravila u pogledu nadležnosti države koja je Zakonom o međunarodnom privatnom pravu izričito propisana u slučaja zakupa na nepokretnosti - navodi se u odluci Ustavnog suda.
Dodaju da Vrhovni sud nije cijenio sadržinu Ugovora o zakupu polazeći od osnovnih pravila ugovornog prava, u smislu da takav ugovor stvara prava i obaveze za te ugovorne strane, a propustio je da ispita položaj garanta.
- Zakonom o međunarodnom privatnom pravu propisana je isključiva nadležnost pravosuđa Crne Gore kada su u pitanju sporovi povodom zakupa nepokretnosti koje se nalaze u Crnoj Gori. Na to ukazuje i praksa Vrhovnog suda koji je u jednom revizijskom predmetu iz maja 2024. godine naveo da postoji isključiva nadležnost suda Crne Gore u odnosu na stvarna prava i prava iz zakupa nepokretnosti koja se nalazi u Crnoj Gori. Kako je Vrhovni sud cijenio samo zakonske odredbe koje su išle u korist Adriatic Properties doo Budva, čime su izostali jasni odgovori na tvrdnje podnosioca ustavne žalbe, te nedostatak odgovarajućeg obrazloženja i nejasnoće u tumačenju odredbi Zakona o arbitraži i Zakona o međunarodnom privatnom pravu, Ustavni sud zaključuje da predmet nije bio razmotren u skladu sa zahtjevima pravičnog suđenja - navode u Ustavnom sudu.
Ustavni sud je ukinuo rješenje Vrhovnog suda i vratio predmet na ponovni postupak i odlučivanje, u skladu sa pravnim stavovima izraženim u odluci.

Ustavni sud vratio spor oko Svetog Stefana pred domaće pravosuđe

Turska privredna komora u Crnoj Gori (TurkCham Montenegro) saopštila je da je, na osnovu preliminarnih podataka Centralne banke Crne Gore, ta država od 1. januara do 30. novembra 2025. godine postala najveći pojedinačni strani investitor u Crnoj Gori, sa uloženih 127,1 milion eura.&nbsp;
Turska je, naglašavaju oni, time preuzela lidersku poziciju ispred Srbije, Njemačke i Sjedinjenih Američkih Država (SAD), potvrđujući snažan rast ekonomskih veza i dugoročni interes turskog kapitala za crnogorsko tržište.
- Prema preliminarnim podacima Centralne banke Crne Gore, ukupan priliv stranih investicija u Crnu Goru, u periodu od 01. januara do 30. novembra 2025. godine iznosi867 miliona eura, što potvrđuje da zemlja i dalje ostaje atraktivna destinacija za strani kapital. U tom okviru,Turska se pozicionirala kao najveći pojedinačni investitor, sa ukupnim ulaganjima od127,1 milion eura, odnosno oko15 odsto ukupnog priliva. Time je Turska ispred Srbije, Njemačke i Sjedinjenih Američkih Država, koje tradicionalno važe za najznačajnije ekonomske partnere Crne Gore - naveli su u Turskoj privrednoj komori u Crnoj Gori.
Struktura turskih ulaganja pokazuje, ističu oni, da je fokus dominantno na razvojnim projektima.
- Najveći dio kapitala, čak75,3 miliona eura, realizovan je krozinterkompanijsko finansiranje, odnosno kroz pozajmice i projektne aranžmane između povezanih kompanija. To ukazuje na dugoročnu strategiju turskih investitora, koji ne nastupaju kratkoročno, već grade poslovno prisustvo kroz finansiranje i razvoj projekata u Crnoj Gori - naglasili su u saopštenju.
Značajan iznos od 46,6 miliona eura odnosi se, prema njihovim riječima, na kupovinu nekretnina, što potvrđuje da Crna Gora ostaje izuzetno interesantna za turski kapital u oblastima turizma, hotelijerstva i stanogradnje.
- Direktna ulaganja u domaća preduzeća i banke iznose 5,1 milion eura, što govori da postoji dodatni prostor da se saradnja u narednom periodu proširi i kroz strateška partnerstva, zajednička preduzeća i veći ulazak turskog kapitala u realni sektor. Važno je naglasiti da iz Turske gotovo da nema povlačenja kapitala iz Crne Gore, što predstavlja signalstabilnosti i povjerenja u crnogorski poslovni ambijent - naveli su u Turskoj privrednoj komori u Crnoj Gori.
Ekonomski odnosi Crne Gore i Turske posljednjih godina bilježe, kažu oni, snažan uzlazni trend, kako kroz investicije, tako i kroz trgovinu i turizam.
- Sve veći broj turskih kompanija prisutan je u građevinarstvu, saobraćaju, energetici i uslugama, dok Crna Gora postaje prepoznata kao sigurna i perspektivna destinacija za dugoročna ulaganja. Zaključno, podaci CBCG potvrđuju da je Turska trenutnoključni investicioni partner Crne Gore, sa rastućim uticajem na razvojne projekte i tržište nekretnina, što može imati značajan efekat na ukupni ekonomski rast zemlje u narednom periodu - naveli su u saopštenju.

Turska vodeći investitor u Crnoj Gori

Kolumne

Život u zanimljivim vremenima

Hronika

Društvenim mrežama kruži novi snimak na kojem je navodno Medenica: "Vršite pritisak i ucjenjujete ljude s namjerom da ženu pošaljete u pritvor jer nijeste bili u stanju mene da uhapsite"