Lideri Evropske unije (EU) odlučivaće danas kako da finansiraju Ukrajinu u naredne dvije godini kako bi ta zemlja mogla da nastavi da se suprotstavlja agresiji Rusije.
Najverovatnija opcija je, kako prenose mediji, upotreba ruske imovine zamrznute u EU.
EU namjerava da iskoristi 210 milijardi eura zamznute ruske imovine kao osnovu za zajam Ukrajini jer će bez finansijske pomoći Ukrajina ostati bez novca u drugom kvartalu sledeće godine i najverovatnije izgubiti rat od Rusije, piše Rojters.
Takva odluka zahtijeva saglasnost 27 zemalja EU, ali Mađarska, prijateljski nastrojena prema Moskvi, već je najavila da će uložiti veto.
Druga opcija bi bila da svaka voljna zemlja EU sama prikupi novac na tržištu i proslijedi ga Kijevu, ali to bi značilo porast već visokih nivoa duga i deficita i nedostatak dugoročne finansijske sigurnosti za Ukrajinu.
Da bi mogli da iskoriste zamrznutu rusku imovinu lideri EU prvo bi trebalo da ubijede Belgiju koja drži 185 milijardi eura od ukupno 210 milijardi zamrznutih u Evropi, da neće ostaviti usamljena ako Rusija bude podnijela tužbu pred međunarodnim sudovima.
Belgijski premijer Bart de Vever je upozorio da je Belgiji potrebne garancije drugih zemalja EU s obzirom da bi moguća šteta dodijeljena Rusiji u ovom slučaju mogla daleko da premaši iznos koji se trenutno nalazi u Belgiji.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Svijet

Lideri EU danas odlučuju o finansiranju Ukrajine u naredne dvije godine

Pristupanje Evropskoj uniji ostaje strateški i bezbjednosni imperativ Prištine i to je sudbina Kosova - rekla je predsjednica Vjosa Osmani Euronjuzu (Euronews) u jutarnoj emisiji "Evropa danas".
Kosovo, iako nije punopravni kandidat za članstvo u bloku od 27 članica, kako je istakla Osmani, u potpunosti je usklađeno sa vrijednostima bloka.&nbsp;
- Kao identitet, kao zemlja, kao nacija, vjekovima doprinosimo vrijednostima na kojima počiva Evropska unija. Iako je to veoma složen proces, ako bi se koristili kriterijumi zasnovani na zaslugama, Kosovo bi zapravo do sada bilo vodeći kandidat - ocijenila je Osmani.
Kosovo je, podsjeća Euronjuz, podnijelo zahtjev za članstvo u EU u decembru 2022. godine, ali ima samo status potencijalnog kandidata, a put ka pristupanju komplikovan je nepriznavanjem od pet država EU i potrebom za političkim sporazumom sa Srbijom, koja odbija da prizna nezavisnost svoje bivše pokrajine, proglašenu 2008. godine - dijalog koji Brisel olakšava više od decenije.
Osmani navodi da Kosovo ostaje stoprocentno usklađeno sa bezbjednosnom i spoljnom politikom EU, "bilo da se radi o sankcijama protiv Rusije ili protiv drugih protivnika zapadnog svijeta i onoga što EU danas predstavlja".
Kosovo je, prema njenim riječima, jedan od najboljih regiona Zapadnog Balkana u pogledu ekonomskih i administrativnih reformi.
- Očigledno je da još postoje neke stvari i neki domaći zadaci koje moramo da završimo, ali mislim da bismo, da nije bilo političkih komplikacija koje nemaju nikakve veze sa reformama, apsolutno bili na vrhu - naglasila je Osmani.
Rusija i Kina su, piše Euronjuz, posljednjih godina nastojale da prošire svoj uticaj na Zapadnom Balkanu, pri čemu Moskva održava interesovanje, a Peking ulaže velika sredstva u infrastrukturne projekte širom regiona.
Osmani upozorava da ako EU ne zadrži uticaj na Zapadnom Balkanu, neko drugi će doći, ne zbog milosrđa, već zato što tamo ima strateške interese".
- U tom kontekstu, Kosovo podržava kandidaturu Ukrajine za članstvo u EU, što je bezbjednosni imperativ - rekla je Osmani.&nbsp;
Pa ipak, kako dodaje, Kosovari bi željeli da Ukrajina „završi sve reforme koje su potrebne“ za ostale kandidate.
U ovogodišnjoj procjeni zemalja kandidata, Evropska komisija je pohvalila posvećenost Kosova pristupanju EU, ali je napomenula da su izbori i politički zastoj odložili reforme. Brisel je naglasio da je normalizacija odnosa sa Srbijom neophodna.
Kosovo se nedavno našlo u političkoj krizi nakon što stranke više puta nisu uspjele da formiraju vladu nakon februarskog glasanja. Prijevremeni parlamentarni izbori biće održani 28. decembra.

Osmani: Evropa je naša budućnost

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je sinoć u Briselu da su Crna Gora i Albanija ostvarile impresivan napredak u procesu evropskih integracija, koji treba da inspiriše ostale partnere sa Zapadnog Balkana.
Nakon samita Evropske unije i Zapadnog Balkana, na kojem Srbija prvi put nije učestvovala, Fon der Lajen je u pisanoj izjavi navela da je „proširenje EU, prvi put u više od deset godina, postalo realna mogućnost“.
„Želim da pohvalim ogroman napredak Albanije i Crne Gore. Impresivno je ono što su postigle. Njihov napredak je impresivan izvor inspiracije za ostale partnere sa Zapadnog Balkana i šalje snažnu poruku svijetu o atraktivnosti evropske ponude. To je ponuda solidarnosti, mogućnosti i stabilnosti. Da bismo tu ponudu pretvorili u stvarnost, intenzivno radimo na postepenoj integraciji“, navela je Fon der Lajen.
Ona je navela da tome služi i Plan rasta za Zapadni Balkan, zahvaljujući kojem su zemlje tog regiona više integrisane u EU nego bilo koji partner u procesu proširenja ranije.
„Samo ulaganje ne može da generiše održivi rast. A reforme bez resursa ne mogu biti u potpunosti sprovedene. Zato Plan rasta kombinuje to dvoje: reforme za otključavanje resursa i resurse koji omogućavaju reforme. Sa tom kombinacijom, region ima određene koristi od integracije čak i prije punopravnog članstva. Jer je jaz u razvoju između Zapadnog Balkana i EU predugo ograničavao ulaganja, stvaranje radnih mjesta i mogućnosti. Plan rasta se direktno bavi tim, uz šest milijardi eura ulaganja. I sada imamo šest ambicioznih reformskih agendi“, dodala je.
Predsjednica Evropske komisije ukazala je da se već vide prvi konkretni rezultati i da se očekuje da Zapadni Balkan naredne godine ostvari rast od oko tri odsto, koji „odražava povjerenje u evropsku budućnost regiona, uticaj reformi i koristi od bliže ekonomske integracije sa EU“.
„A biće još toga. Integrisali smo naše partnere u Jedinstvenu zonu plaćanja u eurima (SEPA). To bi moglo da uštedi preduzećima i građanima do 500 miliona eura godišnje. Takođe štedimo vrijeme kroz naše ‘zelene trake’, koje će ojačati lance snabdijevanja, poboljšati logistiku i skratiti vrijeme tranzita do 80 odsto. Uz Plan rasta, ekonomija regiona može da se udvostruči u narednoj deceniji“, navela je.
Dodala je da je investicioni plan do sada mobilisao 18 milijardi eura, uključujući šest milijardi eura grantova EU, te da se širom regiona realizuje više od 68 projekata za finansiranje ključne infrastrukture u saobraćaju, energetici, digitalnoj povezanosti i zaštiti životne sredine.
„Te investicije čine region konkurentnijim i bolje povezanim sa Jedinstvenim tržištem EU. Kao primjer možemo uzeti vještačku inteligenciju: uspostavljamo mrežu fabrika vještačke inteligencije širom EU i otvaramo ih za Zapadni Balkan, sa ‘antenama’ fabrika vještačke inteligencije u Srbiji i Sjevernoj Makedoniji. To će omogućiti kompanijama iz cijelog regiona da se povežu sa tim fabrikama i dobiju pristup evropskoj infrastrukturi vještačke inteligencije“, ukazala je Fon der Lajen.
Navela je da sve to privlači privatne investicije i dodala da su tokom investicionih konferencija EU u Albaniji i Crnoj Gori obezbijeđene investicione deklaracije privatnih investitora u vrijednosti većoj od četiri milijarde eura.
Fon der Lajen je izrazila zadovoljstvo što može da saopšti da se EU kreće ka ukidanju kaznenih mjera za Kosovo, nakon mirne tranzicije vlasti u lokalnim samoupravama na sjeveru poslije nedavnih lokalnih izbora, navodeći da je u planu 216 miliona eura finansijske pomoći, od čega će 205 miliona biti isplaćeno početkom naredne godine.
Ona je navela i da je Zajedničko regionalno tržište „najbrži put ka konkurentnosti, najdirektniji most ka Jedinstvenom tržištu EU i najjasniji dokaz da region može da djeluje kao jedna cjelina“.

Fon der Lajen: Impresivan napredak Crne Gore i Albanije, snažna poruka svijetu o atraktivnosti evropske ponude

I Evropljani su počeli da govore ono što mi iz Stranke slobode i pravdea (SSP) govorimo godinama - Srbija ne napreduje, ne stoji u mjestu u procesu pridruživanja. Srbija nazaduje, ocijenio je jedan od opozicionih lidera u toj državi Dragan Đilas.
“U Srbiji nemamo proces evrointegracija već imamo proces evroDEZintegracija”, kazao je Đilas.
On je podsjetio na nedavni predlog predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da sve zemlje Zapadnog Balkana zajedno uđu u EU.
“Pred odlazak na tu čuvenu večeru u Briselu izašao je sa najglupljom od svih najglupljih ideja koje je dao u posljednjih 13 godina – da sve zemlje Zapadnog Balkana zajedno uđu u EU. Znači da Crna Gora koja treba da uđe do kraja 2028, Albanija navodno do 2029. treba da odustanu od ulaska i sačekaju Srbiju na neki neodređeni period, nekoliko godina, decenija… Neodređen period jer niko ne zna kada bi Srbija mogla da uđe jer to niko više ne pominje”, kazao je Đilas u video snimku objavljenom na mreži X.
On ističe da proces integracija Srbije ne samo da je stao već se kreće u suprotnom smjeru.
“Umjesto ka Briselu, mi odosmo ka istanbulu, to je naša trenutna priča. Koliko treba da budeš lud, odvojen od realnosti, da ne kažem glup, da predložiš nešto ovako idiotski? Da li je uopšte moguće da je stvarno pomislio da je ovo način na koji će spriječiti da Crna Gora uđe u EU?”, pita Đilas.
On ističe da je očigledno da predsjednika Srbije integracije Crne Gore “strašno pogađaju”.
“Vučić bi volio da Srbija nikad ne uđe u EU jer je on za savez sa Rusijom i Kinom, a volio bi, kao, da uđemo da bi se slikao i da bi bio bolji od Crnogoraca. E pa neće da može Aleksandre Vučiću! Odoše ljudi u Evropu, a mi sa tobom odosmo u tri lijepe”, poručio je Đilas u objavi na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FDraganDjilas%2Fstatus%2F2001288886404644999%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2001288886404644999%7Ctwgr%5E97749658c2a0ad59f7b5b00fffbbd95d4d5a4e01%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Đilas: Crna Gora ode u Evropsku uniju, a Srbija sa Vučićem ode u tri lijepe

Premijer Mađarske Viktor Orban rekao je pri ulasku na sastanak lidera EU i Zapadnog Balkana da je Srbija ključna zemlja u regionu, a ponašanje Brisela prema njoj nefer i sramotno.
- Srbija je ključna zemlja, ali cio proces proširenja je potpuni neuspjeh u poslednje četiri godine. Srbija se nije pomakla, u isto vrijeme Zapadni Balkan je zlatna rezerva ekonomski za EU - rekao je novinarima komentarišući što Srbija nema predstavnike na samitu.
Istakao je i da je Srbija ključna zemlja za odbranu EU od migracija.
Orban je rekao da se bez Srbije ne može učiniti ništa u regionu, a da je su tretman i ponašanje prema Srbiji u Briselu sramotni, nefer.
- Ponašamo se na neprihvatljiv način. Moramo da se pozabavimo Srbijom prvo, da nađemo rješenja za probleme, a onda da nastavimo sa ostalima. Sada radimo suprotno. To je loše, nefer i sramotno - rekao je.

1250x600

Orban: Srbija je ključna u regionu, a Brisel se prema njoj ponaša sramotno

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da je laž da njegova zemlja predstavlja prijetnju Evropi.
Poručuje da će u pregovorima insistirati na tome da se NATO ne širi, ali i prijeti da će nastaviti rat ako pregovori ne uspiju.
- Ako suprotna strana i njihovi strani pokrovitelji odbiju da se uključe u suštinske razgovore, Rusija će vojnim putem postići oslobađanje svojih istorijskih zemalja. Zadatak stvaranja i širenja bezbjednosne tampon-zone takođe će se dosljedno sprovoditi - kazao je predsjednik Rusije Vladimir Putin.
A Putin hoće cijelu Donjecku oblast, uključujući i dio u kojem se nalazi ukrajinska vojska, sa čim su saglasni i u Vašingtonu, ali ne i u Kijevu i Briselu.
- Nerazumni su zahtjevi koje Moskva prenosi svojim sagovornicima, pri čemu se glavni odnosi na dio Donbasa koji Rusi još nijesu osvojili - kazala je premijerka Italije Đorđa Meloni.
Meloni ističe da je dogovor o korišćenju zamrznutih ruskih sredstava za finansiranje Ukrajine još daleko, iako se lideri već sjutra sastaju u Briselu.
Belgija se najviše protivi toj ideji jer se najveći dio novca nalazi upravo u Jurokliru, finansijskoj instituciji koja se bavi poravnanjem i čuvanjem hartija od vrijednosti. Strahuju od tužbi zbog odmazde Rusije kada se rat završi.
Ideji se protivi i najveći Putinov saveznik u Uniji.
- Ako Evropska unija usvoji tu ludačku ideju da konfiskuje ruska zamrznuta sredstva, to će imati nevjerovatno loš uticaj na Juroklir - kazao je premijer Mađarske Viktor Orban.
Dok raspravljaju o novcu, u Uniji su uspjeli da se dogovore oko plana okončanja uvoza ruskog gasa do kraja 2026. godine.
Sve to uz šoljicu kafe posmatra i komentariše bjeloruski lider Aleksandar Lukašenko, koji je uspio da se približi Vašingtonu i da skine dio sankcija.
A šta Tramp najviše voli da čuje: pohvale.
- Sada sve najviše zavisi od pozicije Donalda Trampa. Zaista mnogo toga. Najvažnije je da Tramp ne odustane od svog stava. On je čovjek jake volje, ponekad impulsivan, a najvažnije je da ne odustane od ovoga. Ako nastavi da gura u ovom pravcu, to će dovesti do rezultata - naveo je Lukašenko.
Samo što se sa Trampom nikad ne zna u kojem će pravcu da pogura.

Putin prijeti da će nastaviti rat ako pregovori ne uspiju

Predsjednik Evropskog savjeta, Antonio Košta, poručio je da je put Crne Gore ka Evropskoj uniji jasno ubrzan, budući da je naša država ove sedmice uspješno zatvorila pet pregovaračkih poglavlja. Takođe je istakao da se raduje sljedećem samitu EU - Zapadni Balkan, koji će biti održan u Crnoj Gori.
"Upravo smo zaključili naš samit sa partnerima sa Zapadnog Balkana. To je najznačajnija prilika u godini da ponovo potvrdimo snagu našeg odnosa. Današnji samit poslao je jasnu poruku: snažno podržavamo budućnost Zapadnog Balkana u Evropskoj uniji", kazao je Košta.
On je istakao da proširenje ostaje u samom središtu "naših zajedničkih ciljeva".
"To je pravi izbor iz tri razloga:
- prvo, iz geopolitičke perspektive. Proširena Evropska unija znači sigurniju, snažniju i mirniju Evropu;
- drugo, zato što proširenje jača naš zajednički prosperitet. Svako prethodno proširenje to je i dokazalo;
- i treće, zato što Evropska unija ostaje privlačan i vjerodostojan projekat — i moramo ispuniti očekivanja koja ona stvara. Proširenje se sada odvija brže nego u posljednjih 15 godina. Moramo iskoristiti ovu priliku", naveo je Košta.
Predsjednik ES je istakao da je proširenje Evropske unije proces proces zasnovan na zaslugama, a ne trka ili takmičenje među kandidatima, kao i da oni koji napreduju brže ne trebaju da budu usporeni zbog drugih.
"U proteklih 12 mjeseci ostvaren je značajan napredak:
- put Crne Gore ka EU jasno je ubrzan. Samo ove sedmice uspješno je zatvoreno pet pregovaračkih poglavlja;
- Albanija je uspjela da u veoma kratkom roku otvori sve pregovaračke klastere, a posljednje već u novembru. Naredna godina biće njihov trenutak istine za ubrzanje reformi;
- kada je riječ o Sjevernoj Makedoniji, pozdravljamo korake za jačanje regionalne povezanosti i nadamo se stvarnom napretku u 2026. godini. Njihove vlasti znaju šta treba da urade;
- ove godine Bosna i Hercegovina je usvojila Reformsku agendu, što je neophodan korak za pristup Planu rasta. To će im omogućiti da iskoriste puni potencijal podrške Evropske unije i postepene integracije;
- kada je riječ o Kosovu, pozdravljamo korake preduzete u izgradnji povjerenja među zajednicama. Predstojeći parlamentarni izbori mogu biti ključni trenutak za učvršćivanje reformi i konstruktivno uključivanje u evropski pristupni put.
Budimo jasni: pored tehničkih aspekata procesa, pred nama je temeljni politički izbor — izbor između ostajanja zarobljenim u prošlosti ili kretanja naprijed ka zajedničkoj budućnosti u Evropskoj uniji; izbor između podjela ili pomirenja i saradnje, koji su sami temelji Evropske unije", kazao je Košta.
On je poručio da Zapadni Balkan samo prevazilaženjem prošlosti može u potpunosti preuzeti svoju ulogu budućih članica EU i doprinijeti "stabilnoj, prosperitetnoj i ujedinjenoj Evropi".
"Put pred nama neće biti lak. Neke reforme biće teške, ali vrijede truda. I uvjeren sam da su naši partneri posvećeni njihovom sprovođenju", kazao je Košta.
Predsjednik Evropskog savjeta je naglasio da će EU nastaviti da podržava svoje partnere na svakom koraku.
Proširenje je duboko transformativan proces. Društveno-ekonomska konvergencija učvrstiće njihovu budućnost u Evropskoj uniji. EU jeste i ostaće najpouzdaniji partner Zapadnog Balkana. Svi oni su dio evropske porodice, a Evropska unija je njihovo mjesto", Zaključio je Košta.
On je na kraju poručio da se raduje narednom samitu u Crnoj Gori u junu 2026. godine.

Košta: Evropski put Crne Gore značajno ubrzan, radujem se samitu u toj državi

Evropska unija potvrđuje punu i nedvosmislenu posvećenost perspektivi članstva Zapadnog Balkana u Evropskoj uniji, uz napomenu da je budućnost Zapadnog Balkana u Uniji i da je proširenje realna mogućnost koju treba iskoristiti, navodi se u večeras usvojenoj Deklaraciji na samitu EU–Zapadni Balkan, koji se održava u Briselu.
U dokumentu se ističe da su lideri Evropske unije i njenih država članica, u konsultaciji sa partnerima sa Zapadnog Balkana, zaključili da današnji samit pokazuje snagu odnosa i koristi koje on donosi građanima. Istovremeno se navodi da ruska agresija na Ukrajinu i rastući geopolitički izazovi dodatno ističu potrebu za jačanjem veza između EU i Zapadnog Balkana.
Kako se navodi, samit predstavlja najznačajniju priliku u godini za ponovnu potvrdu strateškog partnerstva između Evropske unije i Zapadnog Balkana.
U Briselskoj deklaraciji pozdravlja se novi dinamizam i napredak postignut od poslednjeg samita i naglašava da je ubrzanje procesa pristupanja, zasnovano na kredibilnim reformama partnera, pravednim i rigoroznim uslovima i principu sopstvenih zasluga, u obostranom interesu.
U dokumentu se navodi da odsustvo normalizacije odnosa između Prištine i Beograda i dalje koči oba partnera na njihovom evropskom putu i da svi sporazumi postignuti u dijalogu moraju biti sprovedeni, posebno Sporazum o putu ka normalizaciji i njegov Aneks.
- Podrška u okviru Fonda za reforme i rast Zapadnog Balkana uslovljena je konstruktivnim angažovanjem partnera, uz mjerljiv napredak i opipljive rezultate u normalizaciji njihovih odnosa- navodi se u Deklaraciji.
Ističe se da je proširenje geostrateška investicija u mir, bezbjednost, stabilnost i prosperitet, kako je navedeno u Granadskoj deklaraciji, kao i da hitni izazovi našeg vremena zahtijevaju održiv zamah. Zemlje koje teže članstvu pozvane su da pojačaju reformske napore, dok se od EU očekuje da ojača svoje unutrašnje temelje i sprovede neophodne reforme.
- EU pozdravlja posvećenost partnera sa Zapadnog Balkana evropskim vrijednostima i principima, u skladu sa međunarodnim pravom, primatom demokratije, osnovnim pravima i vladavinom prava, i očekuje da se ta posvećenost pokaže i riječima i djelima- navodi se u tekstu, uz poseban akcenat na slobodu izražavanja, nezavisne i pluralističke medije, rodnu ravnopravnost i snažnu ulogu civilnog društva, kao i na garantovanje prava i jednakog tretmana pripadnika manjina.
U dokumentu se dodaje da inkluzivna regionalna saradnja, pomirenje i dobrosusjedski odnosi ostaju ključni za izgradnju zajedničke budućnosti, kao i za sprovođenje međunarodnih sporazuma u dobroj vjeri, uključujući Prespanski sporazum sa Grčkom i Ugovor o prijateljstvu, dobrosusjedstvu i saradnji sa Bugarskom.
Naglašava se da su potrebni dalji odlučni napori u njegovanju pomirenja i regionalne stabilnosti, kao i u pronalaženju i sprovođenju konačnih, inkluzivnih i obavezujućih rješenja za regionalne i bilateralne sporove, ukorenjene u nasleđu prošlosti, u skladu sa međunarodnim pravom, uključujući pitanja sukcesije, nestalih lica i ratnih zločina.
U Deklaraciji se ističe i nepokolebljiva podrška Ukrajini u odbrani njenog suvereniteta i teritorijalnog integriteta od, kako se navodi, ničim izazvane i nezakonite ruske agresije, kao i podrška pravednom i trajnom miru zasnovanom na Povelji UN i međunarodnom pravu.
Ponovo se naglašava značaj usklađivanja sa Zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU, uključujući sprovođenje restriktivnih mjera, uz pohvale partnerima koji su već u potpunosti usklađeni i poziv ostalima da slijede taj primjer.
EU ističe da ostaje posvećena postepenom približavanju partnera sa Zapadnog Balkana tokom samog procesa proširenja, kroz postepenu i reverzibilnu integraciju zasnovanu na zaslugama, koja građanima donosi konkretne koristi i priprema teren za pristupanje.
U dokumentu se navodi i napredak u integraciji partnera u jedinstveno tržište EU, uključujući pristupanje SEPA sistemu, digitalne inicijative, smanjenje troškova rominga i jačanje granične, energetske, transportne i digitalne povezanosti.
Ističe se da će Plan rasta ubrzati socio-ekonomsku konvergenciju regiona sa EU, uz uslov sprovođenja neophodnih reformi, kao i da Zajedničko regionalno tržište predstavlja ključni korak ka dubljoj integraciji.
Ukazuje se i na potrebu daljih napora u upravljanju migracijama, borbi protiv trgovine ljudima, korupcije, trgovine drogom, organizovanog kriminala, terorizma i nasilnog ekstremizma.
Na kraju se naglašava značaj strateške komunikacije i izgradnje povjerenja i društvenog konsenzusa o koristima proširenja.
-Računamo na partnere sa Zapadnog Balkana da svojoj javnosti jasno saopšte da EU ostaje najbliži partner regiona, glavni donator, investitor i trgovinski partner- navodi se u dokumentu, uz najavu narednog samita EU–Zapadni Balkan u Crnoj Gori u junu 2026. godine.
Na kraju se dodaje da se Srbija nije usaglasila sa Deklaracijom.

Usvojena zajednička deklaracija: Naredni samit u Crnoj Gori, budućnost Zapadnog Balkana je u EU

Ambasada SAD na Kosovu saopštila je da poslije parlamentarnih izbora na Kosovu 28. decembra namjerava da tijesno sarađuje s novoizabranom vladom “kako bi unaprijedila zajedničke prioritete”, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Portparol Ambasade SAD u Prištini naveo je za RSE da se nada da će se “produbiti partnerstvo sa Vladom Kosova”, uključujući i ponovno pokretanje planiranog Strateškog dijaloga.
“To će zahtijevati djelovanje za unapređenje naše zajedničke agende za regionalni mir, stabilnost i uzajamni ekonomski prosperitet”, naveo je portparol Ambasade SAD.
Prethodno je vršilac dužnosti premijera Aljbin Kurti u intervjuu za televiziju Kanal 10 rekao da su odnosi dvije zemlje veoma dobri i da su glavna neslaganja uvijek bila vezana za Srbiju i njene strukture, a nikada za bilateralna pitanja.
Kurti je 11. decembra takođe rekao da u pogledu odbrane i bezbjednosti odnosi “nikada nijesu bili bolji”.
SAD su u septembru najavile suspenziju planiranog strateškog dijaloga s Kosovom na neodređeno vreme, zbog zabrinutosti u vezi s postupcima Vlade u tehničkom mandatu.
Ambasada SAD je takođe saopštila da je “razočarana postupcima” Kurtija, ističući da su njegovi stavovi povećali nestabilnost i nesigurnost na Kosovu.
Strateški dijalog je bio planiran da ojača ekonomske i diplomatske odnose, ali su Kurtijevi postupci viđeni kao prepreka napretku.
Pojedini politički analitičari su u to vrijeme komentarisali da je suspenzija upozorenje da slabi međunarodna podrška Kurtiju i njegovoj vladi.
Kurti je u početku priznao da postoje neke razlike sa SAD, ali da odnosi s Vašingtonom nijesu narušeni. Potom je 28. septembra rekao da je razlog za suspenziju planiranog strateškog dijaloga vladavina prava na sjeveru Kosova, “koja se pokazala kao suprotstavljanje nelegalnim srpskim strukturama i tu ne mogu da pravim kompromise”.
Strateški dijalog koji SAD vode s drugim zemljama, podrazumijeva razgovore na visokom nivou između dvije zemlje koji se održavaju ili u Vašingtonu ili u datoj zemlji, o širokom spektru tema kao što su odbrana, bezbjednost, životna sredina, energetika, ekonomska saradnja i drugo.
SAD su od 1998. za Kosovo izdvojile više od dvije milijarde dolara. Vašington se smatra najvažnijim partnerom Kosova i njegova podrška se smatra ključnom za zemlju.
Posljednjih godina, Kurti, koji je na vlasti od pobjede na izborima 2021, više puta je kritikovan iz međunarodne zajednice zbog nekoliko odluka na sjeveru Kosova gdje su Srbi u većini, između ostalog o zamjeni srpskih registarskih tablica kosovskim, ukidanju srpskog dinara i zatvaranju srpskih institucija.
On je rekao da su te mjere dio proširenja vladavine prava na sjeveru Kosova, ističući da su u skladu s Ustavom i zakonima zemlje.
Međutim, SAD i evropske zemlje su za te postupke navodile da su jednostrani i nekoordinisani.

Ambasada SAD: Cilj nam je da sarađujemo s novom vladom Kosova na unapređenju zajedničkih prioriteta

Predsjednik SAD Donald Tramp rekao je da je naredio blokadu svih „sankcionisanih tankera“ koji se kreću ka Venecueli ili iz nje, jačajući tako pritisak na autoritarnog lidera Nikolasa Madura i na privredu te zemlje.
Naredba je uslijedila pošto su američke snage prošle sedmice zaplijenile tanker kod obale Venecuele u neuobičajenoj akciji preduzetoj poslije nagomilavanja američkih vojnih snaga u regionu.
Tramp je u objavi na svojoj mreži Trut Soušal rekao da je vlada venecuelanskog lidera Madura označena kao strana teroristička organizacija i optužio je da krade američku imovinu, kao i za „terorizam, krijumčarenje drogom i krijumčarenje ljudima“. „Prema tome, danas naređujem totalnu i kompletnu blokadu svih sankcionisanih naftnih tankera koji idu u ili iz Venecuele“, napisao je Tramp na svojoj mreži.
Tramp je rekao da Venecuela koristi naftu da finansira krijumčarenje droge i drugi kriminal i obećao da će nastaviti vojno gomilanje u toj oblasti dok zemlja ne da Americi naftu, zemlju i imovinu, mada, kako kaže agencija AP, nije jasno zašto smatra da SAD polažu pravo na to.
- Venecuela je potpuno opkoljena najvećom armijom ikad okupljenom u istoriji Južne Amerike. Ona će samo postati veća i šok koji će kod njih izazvati biće drugačiji od ičega što su ranije vidjeli, do vremena dok ne vrate Sjedinjenim Američkim Državama svu naftu, zemlju i drugu imovinu koju su ranije od nas ukrali - napisao je Tramp.
Zvaničnici Pentagona uputili su sva novinarska pitanja na Bijelu kuću.
SAD su i pod Trampom, kao i pod bivšim predsjednikom Džoom Bajdenom, protiv vlade Nikolasa Madura godinama i vrše pritisak da se on skloni uvođenjem jakih sankcija.
Prošle sedmice SAD su uvele nove sankcije na još šest brodova za koje su rekli da prevoze venecuelansku naftu.
Sankcije su takođe uvedene nekim Madurovim rođacima i firmama povezanim sa, kako SAD kažu, njegovim nelegitimnim režimom.
Vlada Venecuele izdala je sinoć saopštenje optužujući Trampa da krši međunarodno pravo, slobodnu trgovinu i princip slobodne plovidbe, uz „nesmotrenu i ozbiljnu prijetnju“ toj južnoameričkoj zemlji.
- Na njegovoj društvenoj mreži on pretpostavlja da su venecuelanska nafta, zemlja i mineralno bogatstvo njegova imovina“, piše u osvrtu na Trampovu poruku. „Kao posljedica, on traži da Venecuela odmah preda sva svoja bogatstva. Predsjednik SAD namjerava da nametne, na potpuno neracionalan način, navodnu pomorsku blokadu Venecueli s ciljem krađe bogatstva koje pripada našoj naciji - navodi se u saopštenju Venecuele.
Prema saopštenju, Madurova vlada namjerava da osudi tu situaciju pred Ujedinjenim nacijama.
Pojačano američko vojno prisustvo u moru oko Venecuele praćeno je nizom američkih vojnih udara na brodove u međunarodnim vodama u Karipskom moru i istočnom Pacifiku, za koje američka vojska kaže da krijumčare drogu. U toj kampanji, koja je pod ispitivanjem u američkom Kongresu, ubijeno je najmanje 95 osoba u 25 udara na brodove, od septembra ove godine.
Tramp sedmicama govori da će SAD pomjeriti svoju kampanju dalje od mora i početi udare i na kopno.
Trampova administracija branila je udare na brodove navodeći da su oni uspješni i da su spriječili da droga stigne do američke obale. Ona odbacuje zabrinutost da se tim postupcima krše granice legalnog ratovanja.

Tramp naredio blokadu tankera koji prevoze venecuelansku naftu

U posljednjem ažuriranju liste prioritetnih projekata, koje je Vlada Albanije usvojila na posljednjoj sjednici, most preko Bojane, koji je trebalo da poveže Ulcinj i Velipoje, više ne postoji. Tamošnja Vlada je uklonila projekat, čime je praktično najavila njegovo poništavanje bez mnogo pompe, prenose albanski mediji.
Podsjećaju da su u februaru 2023. godine, premijer Albanije Edi Rama i tadašnji crnogorski premijer Dritan Abazović iz Podgorice poručili da će projekat izgradnje mosta povezati Velipoju sa Ulcinjem. Sporazum o izgradnji, potpisali su u Podgorici, 27. februara 2023. godine, Abazović i Rama, nakon zajedničke sjednice vlada Albanije i Crne Gore.
„To je projekat koji ima izuzetnu vrijednost, jer će konačno povezati dvije strane jedne granice, koja je duga 300 metara, koliko iznosi most. Projekat je spreman, izazov je da osmislimo proceduru. Prvi put se dešava da će dvije vlade otvoriti međunarodni tender sa zajedničkom komisijom. Zatim će biti određen pobjednik. Projekat ćemo predstaviti već sjutra i biće to zaista lijep i ambiciozan projekat“, rekao je tada Rama.
I Abazović je bio veoma entuzijastičan u vezi sa projektom, podsjećaju albanski mediji.
„Malo je skuplji nego što smo prvobitno mislili. Smatram da će koštati 20 miliona eura, ako se podijeli napola, to i nije mnogo. Imamo otvorenu stavku i rezervna sredstva za ovo pitanje. Već smo razgovarali da se troškovi podijele i da se plaćanje realizuje tokom više godina, kako to ne bi bilo opterećenje ni za jednu od naših zemalja“, rekao je ranije on.
Projekat mosta preko Bojane
Nekoliko mjeseci nakon što su oba premijera objavila projekat, sporazum sa Crnom Gorom o zajedničkoj izgradnji mosta usvojen je u Skupštini Albanije glasovima i većine i opozicije.
Odmah nakon toga, most preko Bojane uvršten je na listu prioritetnih projekata budžetskih investicija. Prema dokumentu koji je usvojila vlada, projekat je trebalo da košta 20 miliona eura, a njegova izgradnja povjerena je Albanskom fondu za razvoj.
Međutim, iako je Rama izjavio da je projekat spreman i da će izgradnja uskoro početi, stvari su krenule drugim tokom. 
Izgradnja mosta nikada nije započela, a prije nekoliko dana vlada Albanije je faktički obavijestila o poništavanju projekta.

Albanski mediji: Most preko Bojane odnijela reka, projekat koji su sa velikom pompom lansirali Abazović i Rama Vlada poništava

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović sastao se u Briselu sa predsjednikom Kipra Nikosom Hristodulidisom, na marginama Samita EU–Zapadni Balkan. Ovaj sastanak je bio od izuzetne važnosti imajući u vidu da Kipar preuzima od Danske predsjedavanje Evropskim savjetom 1. januara, navedeno je u saopštenju.&nbsp;
Tokom razgovora, Milatović je zatražio od predsjednika Kipra snažnu podršku EU putu Crne Gore.
Hristodulidis je istakao da u Milatoviću vidi pouzdanog partnera i prijatelja, te da Crna Gora može računati na kontinuiranu podršku Kipra. Poručio je da će Crna Gora imati snažan politički vjetar u leđa na svom evropskom putu za vrijeme kiparskog predsjedavanja Savjetom.&nbsp;
Predsjednik Milatović je od kiparskog predsjednika zatražio da u prvoj polovini naredne godine Crna Gora zatvori što više poglavlja kroz organizaciju više međuvladinih konferencija za vrijeme njihovog predsjedavanja Savjetom.&nbsp;
Istovremeno, Milatović je zatražio od kiparskog predsjednika formiranje radne grupe za izradu nacrta Ugovora o pristupanju.
Milatović će u okviru svojih intenzivnih diplomatskih aktivnosti nastaviti da otvara vrata i jača političku podršku Crnoj Gori u EU, kako bi se obezbijedio brži pregovarački tempo i što prije postigli konkretni, mjerljivi rezultati na evropskom putu Crne Gore.

Hristodulidis Milatoviću: Kipar će dati vjetar u leđa evropskom putu Crne Gore

U susret sjednici Skupštine Crne Gore na kojoj će se danas raspravljati o budžetu za narednu godinu, zaduživanju, a pored ostalog, i o formiranju anketnog odbora u slučaju koncesije za vjetroelektranu Možura, u parlamentarnoj većini je, kako tvrde izvori Portala ETV, burno, a Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića prijete da neće podržati budžet.
– Knežević insistira da se kolektor za prečišćavanje otpadnih voda ne gradi u Botunu, dok Joković traži da se iz Vlade “izbaci” Dragoslav Šćekić (ministar sporta) i da se prihvate njihovi silni amandmani – kaže izvor Portala ETV.
Prema tvrdnjama izvora Portala ETV, Knežević je istrajan u namjeri da budžet ne podrži ukoliko Vlada i Glavni grad ne odustanu od nauma za kolektor.
Kada je riječ o Jokoviću i SNP-u, tu je, prema tvrdnjama izvora Portala ETV, moguće kompromisno rješenje u narednom periodu, ali da Joković ne odustaje od zahtjeva da Šćekić ne može biti ministar.
DNP u Vladi ima dva čovjeka – Miluna Zogovića, koji je na poziciji potpredsjednika Vlade za regionalni razvoj, i Maju Vukićević, ministarku saobraćaja. SNP u Vladi je rukovodio sa dva resora, a sada jednim. Šef partije Vladimir Joković je na čelu Ministarstva poljoprivrede, dok je doskorašnji funkcioner stranke Dragoslav Šćekić ministar sporta i mladih. On je napustio partiju, ali je zadržao ministarsku poziciju koja ga je zapala u partijskoj raspodjeli resora.
Sjednica Skupštine počinje u 13 sati, a osim Prijedloga zakona o budžetu Crne Gore za 2026. godinu, kao i Prijedloga odluke o zaduživanju Crne Gore za 2026. godinu, raspravljaće se i o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju, Prijedlogu zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima, te Prijedlogu zakona o dopunama Zakona o parničnom postupku.
Na dnevnom redu je i Prijedlog zakona o ostvarivanju prava na finansijsku podršku licima koja su bila zapošljena u privrednim društvima u čijoj vlasničkoj strukturi je bila država, saglasno članu 85 stav 2 Poslovnika Skupštine, kao i Prijedlog odluke o otvaranju parlamentarne istrage i formiranju anketnog odbora radi prikupljanja informacija i činjenica o postupanju državnih organa i drugih subjekata u slučaju dodjele koncesije za vjetroelektranu Možura.
Poslanici će raspravljati i o prijedlozima finansijskih planova sa planovima rada za 2026. godinu nezavisnih regulatornih tijela, i to Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti, Agencije za audiovizuelne medijske usluge i Komisije za tržište kapitala.

Kneževićeva DNP i Jokovićeva SNP prijete da neće podržati budžet – kolektor i Šćekić tačke razdora

U Pljevljima je sinoć održano predavanje kojim je započet ciklus razgovora posvećen obnovi Lovćenske kapele, koju su govornici označili kao jedno od ključnih pitanja duhovnog identiteta Crne Gore. Tim povodom predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš kazao je Crna Gora neće dozvoliti da na krovu srpske zemlje stoji paganska građevina, te da nije slučajno što ovaj ciklus predavanja počinje upravo iz Pljevalja, prenose Vijesti.
- Pljevlja su danas najslobodniji grad u Crnoj Gori i imamo čast da se upravo odavde pokrene ciklus predavanja posvećen obnovi Lovćenske kapele- rekao je Vraneš, ističući da je riječ o velikom istorijskom i duhovnom poduhvatu.
On je naglasio da je posebno značajno što se skup održava u prisustvu arhijereja Srpske pravoslavne crkve, poručivši da je obnova kapele na Lovćenu kruna duhovne obnove Crne Gore.
- Ne smijemo da sumnjamo da ćemo uspjeti u obnovi kapele. Možda se ponekad pokažu slabosti našeg naroda, ali moramo znati da mučenička krv hristovih učenika postradalih širom Crne Gore neće dozvoliti da na krovu srpske zemlje stoji paganska građevina- kazao je Vraneš.
Dodao je da je zadatak vjernika da slijede svoje vladike i svetitelje, ističući da današnji arhijereji nastavljaju da „razgrću žar vjere koji je prvi razgrnuo mitropolit Amfilohije“. Prema njegovim riječima, nema istinske sreće u Crnoj Gori bez obnove Lovćenske kapele i potpunog duhovnog preporoda naroda.
- Varaju se svi koji misle da će ekonomski preporod donijeti i duhovni. Upravo je obrnuto, ekonomski preporod dolazi kao posledica duhovnog preporoda- poručio je Vraneš, završivši obraćanje porukom „dogodine u Prizrenu“.
O značaju Lovćenske kapele govorio je i mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije, podsjetivši na zavjet Petra II Petrovića Njegoša.
Kako je naveo, Njegoš je iste godine kada je napisao „Luču mikrokozma“ započeo i gradnju kapele na Lovćenu „i jasno zapovijedio da u njoj bude sahranjen, što je potvrdio i na samrtnom času, obavezujući svoje srodnike i naslednike da ispune njegov amanet“.
- Njegoš je svojom crkvom i grobom želio da štiti Crnu Goru, ali je uvijek gledao i na cio srpski narod- kazao je mitropolit Joanikije.
Prema njegovim riječima, vladika Danilo je, čim su se stekli uslovi, izvršio Njegošev amanet, a kasnije je i knjaz Nikola vodio računa da se u kapeli redovno služi sveta liturgija, naročito na Petrovdan, za šta postoje istorijska svjedočanstva. On je odbacio tvrdnje da liturgija nije služena i da kapela nije bila crkva, ocijenivši ih kao neistine.
Govoreći o obnovi kapele nakon njenog rušenja u Prvom svjetskom ratu, mitropolit Joanikije je naveo da je kralj Aleksandar finansirao obnovu, dok je glavni teret posla iznio mitropolit Gavrilo Dožić.
- Kapela je ostala posvećena Svetom Petru Cetinjskom, obnovljena je na istom mjestu i u istim dimenzijama, a sve što je zatečeno od stare kapele ugrađeno je u obnovljeni hram- naglasio je on, navodeći da su suprotne tvrdnje laži koje se decenijama ponavljaju.
Osvrćući se na izgradnju mauzoleja na Lovćenu, Joanikije je rekao da je riječ o građevini u kojoj je „ugrađeno najviše nesporazuma i kontroverzi“, nazivajući je spomenikom nasilja nad Njegošem i Srpskom pravoslavnom crkvom. Naveo je da odluka o izgradnji mauzoleja nikada nije zvanično objavljena, te da je iza rušenja Lovćenske kapele stajao Josip Broz Tito.
Kazao je i da je prilikom rušenja lovćenske kapele došlo jdo nezakonitog braka između nacizma i komunizma.
- Glavni argumenti za rušenje kapele potekli su od Savića Štedimlije, a kasnije ih je u ime Tita razrađivao Vladimir Dedijer- rekao je Joanikije, podsjetivši da su se rušenju protivili brojni ugledni umjetnici i intelektualci, među kojima Petar Lubarda, Mihailo Lalić, Risto Stijović, Miroslav Krleža Skender Kulenović…
Na kraju je poručeno da Lovćenska kapela, iako porušena, i dalje snažno djeluje duhovno, o čemu svjedoče brojne Njegoševe kapele podignute širom Crne Gore i regiona.
- Kapela će se vratiti na Lovćen kada mi budemo bolji, složniji i kada se pokajemo za greške iz makar posljednjih sto godina. Tek tada ćemo biti sposobni da obnovimo kapelu na Lovćenu- zaključio je mitropolit Joanikije.
Predavanje je održano u Centru za kulturu u organizaciji Javne ustanove Narodna biblioteka Stevan Samardžić.

Vraneš o kapeli na Lovćenu: Nećemo dozvoliti da na krovu srpske zemlje stoji paganska građevina

Četnički vojvoda Andrija Mandić koji je na čelu Skupštine Crne Gore se dugo pokušavao prikazati kao evropska verzija srpske politike u Crnoj Gori, ali vuk dlaku mijenja - a ćud nikada, pa ne čudi njegova najava promjene Ustava, što je potpuno neprihvatljivo i taj stav EU je vrlo jasan - rekao je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, hrvatski poslanik u Evropskom parlamentu Tomislav Sokol.
Prema njegovim riječima, potrebno je uložiti veliki napor i obezbijediti političku volju da proces eu integracija ide dalje i da se planiranom dinamikom zatvore preostala poglavlja.&nbsp;
- Činjenica jeste da je Crna Gora dobila prozor unutar koga se pružila šansa da uđe u Evropsku uniju u relativno kratkom razdoblju. Budimo realni, do početka rata u Ukrajini nije postojala prava politička volja unutar Evropske unije za bilo kakvo proširenje, međutim rat u Ukrajini je to promijenio, promijenio se kontekst i sada se svakako želi neki primjer uspješne priče i tu je područje jugoistočne Evrope je pogodno, jer postoji potencijal za takvo nešto. Na kraju krajeva područje istočne Evrope ne smije ostati neka crna rupa, nedefinisano područje gdje bi svoju silu mogle produkovati Kina, Rusija, Turska &nbsp;i ostale treće države. Ovaj proces se mora stabilizovati, pogotovu u kontekstu rata u Ukrajini i tu Crna Gora ima najbolju šansu, najdalje je odmakla, na geoplitičkom je bitnom području ona zatvara ulaz na Mediteran, članica je NATO-a i svakako je Evropskoj uniji interes i postoji dobra volja da se Crna Gora primi što prije u Evropsku uniju i da se na neki način taj prostor geopolitički zaokruži - rekao je Sokol.
Smatra da se ulazak Crne Gore neće previše odraziti na pregrupisanje snaga unutar EU, jer je mala država sa malim BDP-om, u smislu broja zastupnika u Evropskom parlamentu, glasanja u Vijeću ministara ili evropskom budžetu.&nbsp;
- To su svi oni činioci koji govore u prilog crnogorskom ulasku u EU i zašto sa evropske strane postoji velika želja da se to ipak i realizuje. S druge strane problem je destabilizirajuće i destruktivno djelovanje Srbije. Jedno je formalno ispunjavati uslove i donositi zakone, stavljati kvačice i zatvarati poglavlja, a drugo je stvarno sprovesti suštinsku transformaciju u društvu, tu realno teško možete govoriti o transformaciji kad imamo direktan uticaj iz Srbije, gdje imamo Srpsku pravoslavnu crkvu sa svom destruktivnom ulogom i imamo stranke unutar same vladajuće većine koje dovode u pitanje dugoročno sam crnogorski identitet i to su sigurno najveći izazovi. Siguran sam da Srbija koja ne želi da Crna Gora uđe u Evropsku uniju prije nje i da će učiniti sve da kroz razne provokacije pokuša taj proces što više destabilizovati i usporiti - istakao je Sokol.&nbsp;
Sokol podsjeća da, iako su se pojavile špekulacije o mogućem uticaju Hrvatske na prethodno blokiranje poglavlja 11 i 13 od strane Francuske, Hrvatska zapravo nije imala nikakve veze s tim privremenim blokadama.
- Ako je neko tu mogao uticati prije bih gledao prema istoku nego prema zapadu ko bi mogao imati koristi od blokiranja poglavlja i usporavanja cijelog crnogorskog procesa pristupanja. Drago mi je da se to razriješilo, drago mi je da Crna Gora ide dalje, a zatvaranje nekoliko poglavlja je sigurno veliki uspjeh i dobar temelj za sljedeću godinu koja bi trebala biti ključna, a, kao što sam i rekao, destabilizirajući uticaj Srbije ostaje problem. Oni koji unutar vladajuće većine zapravo tvrde da gledaju prema zapadu, a gledaju prema Beogradu i Moskvi SU takođe problem, a naravno da ostaje pitanje rješavanja problema sa Hrvatskom, tema koje nijesu riješene, pogotovu odštete logorašima iz Domovinskog rata - naglasio je Sokol.
Komentarišući najavu predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića o promjeni Ustava i statusa srpskog jezika, Sokol kaže da vuk dlaku mijenja ali ćud nikada, iako se, kako kaže, četnički vojvoda pokušavao prikazati kao proevropska verzija srpske politike u Crnoj Gori.&nbsp;
Poručuje da koliko god se trudili da glume evropejce zna se ko su i sa kim europarlamentarci imaju posla i potpuno je, kako ističe, jasno da takvi ljudi i takve političke opcije ne mogu da budu na tako visokim pozicijama.
- Kneževića su puštali i Demokrate u prvi plan da budu na braniku velikosrpstva, ali čini se da je Mandić sad ušao u fazu gdje i on mora pokazati da i dalje ostaje na onim istim velikosrpskim linijama, koje su dovele do ratova devedesetih kojima smo svjedočili. To me ne čudi previše, njihovi planovi se nijesu nikad promijenili, planovi velikosrpskih političara, zajedno sa SPC-om i Vučićem koji su su cijelo vrijeme na istim pozicijama sa kojih žele uništiti i potpuno eliminisati crnogorski identitet, nezavisnost, u smislu jezika, u smislu crkve, kulturnih institucija, u smislu samog izjašnjavanja ljudi kao Crnogoraca. Njihov je cilj da Crnu Goru u smislu samostalnosti, suverenosti potpuno negiraju i da ona de facto postane jedna srpska pokrajina, da bude u odnosu sa Srbijom kao Bjelorusija sa Rusijom - naglasio je Sokol.
Komentarišući jučerašnji incident kada su iscrtani grafiti na ambasadi BiH u Podgorici, hrvatski zastupnik kaže da veličanje ratnih zločina i zločinaca za velikosrbe nije nikakva novost.&nbsp;
- Temeljni postulati te politike se nijesu promijenili, oni su šovinistički, oni su ekstremno nacionalistički, oni su utemeljeni u svetosavlju i velikosrpstvu koje se može svesti na onu rečenicu "Srbi svi svuda”, odnosno gdje jedan Srbin tu je Srbija, i njihova se politika neće promijeniti, a ja se nadam da će sami Crnogorci dominantno shvatiti s kim imaju posla i da će prestati vjerovati takvim ljudima kada glume zapadnjake i pokazuju drugo lice od onoga što oni zbilja jesu - rekao je Sokol.
Vjeruje i da će se nastaviti bilateralni pregovori Crne Gore i Hrvatske u vezi otvorenih pitanja, za koje se zastupnik nada da će se iznaći rješenja, poput pitanja odštete ratnim zatvorenicima i žrtvama.&nbsp;
- Pitanje odštete logorašima i ratnim žrtvama je bilo u visokoj fazi rješenja i sada se samo čeka onaj finalni dio za koji se ja nadam da će se što prije realizovati. Ono što bih ja svakako istakao i što svakako kažem je to da Hrvatska prijatelj Crne Gore, Hrvatska želi Crnu Goru u Evropskoj uniji, na kraju krajeva nama je to u interesu jer mi ne želimo imati nekakvu srpsku ili rusku guberniju na našim granicama sa izlazom na Jadran. Mi želimo Crnu Goru u Evropskoj uniji, ali Crnu Goru samostalnu, prozapadnu, proevropsku, suverenu i u punom smislu samostalnu u odnosu kako &nbsp;na bilo koga drugoga, tako i na Srbiju - zaključio je Sokol.

Sokol o Mandićevoj najavi promjene Ustava: Koliko god se trudili da glume evropejce, znamo o kome je riječ i s kim imamo posla - takvi ne mogu biti na visokim pozicijama

17.12
14:26
Šalje mi na viber mlađani kolega rješenje Apelacionog suda Kvsž. br. 493/25 od 10.12.2025. godine kojim se usvajaju žalbe SDT-a i branilaca Ranka Ubovića izjavljene na rješenje o produženju pritvora tom okrivljenom i, pazite sad - predmet vraća (sic!) prvostepenom sudu na ponovno odlučivanje (sic!).
Zovem kolegu i pitam ga da li je neka greška u pitanju ili je on napravio neko šaljivo rješenje, odgovara ... ne, vidite ko je isto donio.&nbsp;
Ja pročitam, opet, opet. I opet.
Jer, znam da je pritvor ukinut, da je na tu odluku SDT izjavio žalbu koju je Vijeće Višeg suda odbilo. I da protiv te odluke žalba nije dozvoljena.&nbsp;
Uostalom, nije izjavljena.&nbsp;
I sada.&nbsp;
Umjesto da sve žalbe koje su izjavljene na rješenje o produženju pritvora odbace kao bespredmetne, Apelacioni sud traži da prvostepeni sud iznova odluči po kojem će osnovu da produži pritvor. Koji je ukinut.&nbsp;
Eh, toga neprebola.&nbsp;
Aman, koleginice Pavličić.&nbsp;
Spašavajte.&nbsp;
Ovo je već linija gdje dignitet sudstva, znate zbog koga, ubrzano ide niz Moraču.
Ali, baš.&nbsp;
Ali, baš, baš.
Ovo je već mnogo.
I vi vidite da je mnogo.&nbsp;
P.S. Početak predaje ovolikom neznanju početak je prestanka čuđenju zbog njega.

Aman, gospođo Pavličić

Viši sud u Podgorici ostao je pri ranijem stavu da je nedozvoljen prijedlog Specijalnog državnog tužilaštva za produženje pritvora biznismenu Ranku Uboviću, potvrdila je Televiziji E &nbsp;savjetnica za medije Višeg suda .
Vukmirović je saopštila da je Veselinu Kovačeviću pritvor produžen za dva mjeseca, ali da je odbačen predlog SDT-a da mu se doda nova tačka pritvorskog osnova.
Advokat Zoran Piperović, branilac Ranka Ubovića, u izjavi za Televiziju E kazao je da su žalbe Tužilaštva i branilaca bile bespredmetne, jer je pritvor već pravosnažno ukinut.
– Pravno je sve jasno. Pritvor Uboviću i Vladanu Ivanoviću je ukinut, što znači da ne postoji pravni osnov za njegovo produženje – kazao je Piperović.
On je istakao da mu je neshvatljivo da se raspravlja o produženju pritvora koji je ukinut pravosnažnom odlukom Višeg suda.
– Što da se produži? Protiv koga da se produži? Ljudi su napolju 15–16 dana po odluci Višeg suda i sada raspravljamo, nakon 15 dana od ukidanja pritvora, da li ga treba produžiti. Molim vas. Suvislije bi bilo pitanje da li pravosnažno ukinut pritvor može ponovo da „vaskrsne“, nego da govorimo o njegovom produženju – naveo je Piperović.
Podsjećamo, Specijalno državno tužilaštvo žalilo se Apelacionom sudu na rješenje o ukidanju pritvora Uboviću i Ivanoviću. Piperović upozorava da je za pravni sistem opasno ukoliko sud ranga Apelacionog uvažava žalbe i vraća predmet Višem sudu sa instrukcijama da produži pritvor koji je već ukinut.
– Ta odluka je pravosnažna. Ako je žalba odbačena kao nedozvoljena, odnosno bespredmetna, onda ne postoji predmet. Bespredmetne su i žalbe branilaca i žalbe tužilaca, jer je pravna stvar već raspravljena. U realnom životu više ne postoji događaj koji implicira pritvorske osnove – kazao je Piperović.
On je otvorio i pitanje institucionalne odgovornosti.
– Da li će predsjednica Vrhovnog suda tražiti objašnjenje od predsjednice Apelacionog suda kako se može produžiti pritvor koji je ukinut? Posebno pritvor na čije je ukidanje izjavljena žalba, a zatim odbačena bez pravne pouke. Onda odjednom dobijemo odluku Apelacionog suda da se žalbe uvažavaju i određuje novi pritvorski osnov. To je prosto nemoguće – rekao je Piperović, dodajući da se, kako smatra, radi o „mrzovolji prema nekim ljudima“, bez jasnog objašnjenja.
Da su žalbe, kako tužilaštva tako i odbrane, bespredmetne jer se ne može produžiti nešto što je ukinuto, ranije je upozoravao i advokat Stefan Jovanović.
– Ne možete produžiti nešto što ne postoji. Ako je pritvor pravosnažno ukinut, jedino moguće i zakonito rješenje je da se sve žalbe odbace – i SDT-a i odbrane – jer se one odnose na produženje pritvora koji više ne postoji – kazao je Jovanović.
Protiv današnjeg rješenja Višeg suda, žalba Apelacionom sudu može se izjaviti u roku od tri dana.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 86.9038%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fjovanovic-i-pravo-i-obaveza-tuzilastva-da-kada-prestanu-razlozi-za-trajanje-trazi-ukidanje-pritvora-zalba-sdt-a-bespredmetna%3Famp%3D1&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Lideri EU danas odlučuju o finansiranju Ukrajine u naredne dvije godine

Osmani: Evropa je naša budućnost

Fon der Lajen: Impresivan napredak Crne Gore i Albanije, snažna poruka svijetu o atraktivnosti evropske ponude

Đilas: Crna Gora ode u Evropsku uniju, a Srbija sa Vučićem ode u tri lijepe

Orban: Srbija je ključna u regionu, a Brisel se prema njoj ponaša sramotno

Putin prijeti da će nastaviti rat ako pregovori ne uspiju

Košta: Evropski put Crne Gore značajno ubrzan, radujem se samitu u toj državi

Usvojena zajednička deklaracija: Naredni samit u Crnoj Gori, budućnost Zapadnog Balkana je u EU

Ambasada SAD: Cilj nam je da sarađujemo s novom vladom Kosova na unapređenju zajedničkih prioriteta

Tramp naredio blokadu tankera koji prevoze venecuelansku naftu

Albanski mediji: Most preko Bojane odnijela reka, projekat koji su sa velikom pompom lansirali Abazović i Rama Vlada poništava

Hristodulidis Milatoviću: Kipar će dati vjetar u leđa evropskom putu Crne Gore

Lideri EU danas odlučuju o finansiranju Ukrajine u naredne dvije godine

Kneževićeva DNP i Jokovićeva SNP prijete da neće podržati budžet – kolektor i Šćekić tačke razdora

PRATITE TVe UŽIVO