Dezerterstva, izbjegavanje regrutacije i minimalna starosna granica za regrutaciju od 25 godina doprinijeli su problemu s ljudstvom koji otežava odbranu Ukrajine od potpune ruske invazije koja će u februaru dostići četiri godine ako se ne postigne mir.
Međutim, potreba Kijeva da dovede ljude na front takođe stvara problem s ljudstvom u pozadini, pri čemu nedostatak radne snage pogađa mnoge industrije, a nekim gradovima praktično nema muškaraca u dobi za regrutaciju.
To je fenomen potaknut i regrutacijom i bijegom, jer su milioni Ukrajinaca napustili zemlju. Neki od njih su muškarci u dobi za regrutaciju koji su uspjeli izaći uprkos onome što je sada na snazi zabrana većini muškaraca starosti od 23 do 60 godina da napuste Ukrajinu.
- Nedostatak ljudi s tehničkim vještinama i obrazovanjem je katastrofalan - rekao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) Oleh Penzin, ukrajinski ekonomista.
Prema Državnom centru za zapošljavanje, najizraženiji nedostatak radne snage je u obrazovanju, kopnenom transportu, proizvodnji metalnih proizvoda, proizvodnji namještaja i industriji snabdijevanja energijom.
Strateška preduzeća poput kompanija odbrambene industrije i željeznica i dalje su uglavnom izuzeta od regrutacije, ali preduzeća širom Ukrajine se bore s tim, rekao je politički analitičar Kostjantin Batozki.
- Vaš zaposlenik može biti regrutiran u bilo kojem trenutku, i to je problem - kaže Batozki za RSE.
<h2>"Nema ko da kopa grobove"</h2>
U Makivu, malom gradu u Hmeljnickoj oblasti na zapadu Ukrajine, muškarci regrutne dobi su rijedak prizor. Većina ih je regrutovana ili su napustili zemlju, a oni koji su ostali drže se po strani kako bi izbjegli mobilizaciju, koju ponekad provode grupe regrutnih službenika, policije ili vojnog osoblja koje hapsi muškarce na ulici i dovodi ih u službu.
- Muškarci koji rade za računarom mogu raditi u svom stanu. Ali radnici... izlaze na posao, pokušavajući zaraditi novac za svoje porodice -- i okupljaju ih kao stoku - rekla je Katerina, stanovnica Makiva koja je dala samo svoje ime, za Current Time.
- Nema čovjeka da iskopa grob za mrtve - rekla je Katerina.&nbsp;
Navodi da je naučila koristiti motornu pilu i druge alate koje nikada prije nije koristila kako bi se snašla u svakodnevnom životu.
Prema podacima Državnog centra za zapošljavanje, regrutacija je otežala popunjavanje poslova koje su tradicionalno obavljali muškarci, a poljoprivreda je među pogođenim sektorima.
- Povećanom mobilizacijom, vozači traktora i mašinisti su promijenili svoja zanimanja u vojna. Sada se suočavamo s nedostatkom kvalifikovanog osoblja i do 15 posto - rekao je Oleh Homenko, direktor Ukrajinskog agrarnog poslovnog kluba.&nbsp;
<h2>Milioni su otišli. Hoće li se vratiti?</h2>
Neki farmeri se nadaju da će regrutovati tinejdžere, koji su znatno ispod starosne dobi za regrutaciju, za sezonski rad – praksa koja datira još iz sovjetskog doba.
- I ja sam učestvovao – zvalo se to stažiranje, ali je zapravo bio posao - rekao je Homenko.
Dok mnogi muškarci i neke žene služe u vojsci, oko šest-sedam miliona Ukrajinaca napustilo je zemlju otkako je Rusija pokrenula potpunu invaziju u februaru 2022. Prema Međunarodnoj organizaciji rada, oko 1,6 miliona odraslih osoba radno sposobne dobi napustilo je Ukrajinu, većina njih su žene.
- Ako uspijemo vratiti barem 40 odsto njih, to bi bila ogromna pomoć za ekonomiju - rekao je Penzin za RSE, misleći na muškarce i žene.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski govorio je o problemu radne snage u avgustu 2024.&nbsp;
- Ne možemo si priuštiti gubitak naše vojske i njenih rezervi, ali nam je takođe jako potreban radnik za naša radna mjesta. Moramo pronaći ravnotežu - naveo je Zelenski.
Vlada i preduzeća se bore za rješenja.
U evropskim zemljama s velikim ukrajinskim zajednicama, Ukrajina osniva centre jedinstva kako bi pružila podršku i savjete i Ukrajincima koji se integrišu u inostranstvo i onima koji razmatraju dobrovoljni povratak kada to postane moguće.
- Ovo je novi projekat i još se nema mnogo toga za reći - rekao je Batozki za RSE.
Danilo, 17-godišnji izbjeglica koji živi u Njemačkoj i dao je samo svoje ime, rekao je da nema planove da se vrati u Ukrajinu.
- Ako se vratim u svoj rodni grad, morat ću početi ispočetka. Tamo doslovno nemam ništa - rekao je za RSE.
<h2>Strani radnici</h2>
U domovini, neke ukrajinske firme dovode strane radnike ili razmatraju to.
U martu je Lamela, proizvođač namještaja u Tjačivku, na rumunskoj granici u zapadnoj regiji Zakarpatje, daleko od linija fronta, zaposlila radnike iz Bangladeša.
- Imamo mnogo žena - oko 60 odsto - koje rade na mašinama za male dijelove, ali postoje pozicije koje zahtijevaju mušku snagu - rekao je za Ukrajinski servis RSE Jaroslav Ščerban, komercijalni direktor Lamele.
Bivši ministar ekonomije Timofij Milovanov rekao je za novinski list Ukrajinska pravda da bi Ukrajini moglo biti potrebno do 10 miliona migranata kako bi donijela pozitivne promjene u ukrajinsku ekonomiju. Prema njegovom mišljenju, to će uglavnom biti radnici.
Batozki smatra da je prerano za takvu procjenu.&nbsp;
- Prvo moramo preživjeti rat, a zatim procijeniti šta nam je potrebno - rekao je.
Penzin je takođe rekao da bi mir mogao biti jedina stvar koja će zaista popraviti situaciju.
- Prva stvar koja je potrebna da se riješi nedostatak radne snage je okončanje rata, a onda će se sve s vremenom riješiti - rekao je.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Svijet

Ukrajina se bori s manjkom radne snage dok ruski rat prazni fabrike i farme

Zagađenje vazduha dostiglo je "alarmantne" nivoe u iranskoj prijestonici Teheranu, što je navelo vlasti da zatvore škole i univerzitete i zabrane putovanje kamionima u regiji u najnovijoj ekološkoj krizi koja je pogodila ovu bliskoistočnu zemlju.
Indeks kvalitete vazduha u Teheranu i okolnim gradovima 29. novembra popeo se na između 170 i 200 - što se smatra "nezdravim" za sve starosne grupe, izvještavaju iranski mediji.
Prema riječima stručnjaka, nivoi kvalitete vazduha od nula do 50 smatraju se dobrim, dok se oni od 151 do 200 ocjenjuju kao "nezdravi". Iznad 200 smatra se "vrlo nezdravim".
Mohamed Džafar Gajempanah, zamjenik predsjednika Masuda Pezeškijana, rekao je da će "zagađenje vazduha ubijati ako postane veće od ovoga".
Teheranska uprava za kontrolu kvalitete vazduha savjetovala je stanovnicima da "izbjegavaju nepotrebna putovanja na otvoreno".
- Starije osobe i djeca, zajedno s kardiovaskularnim i respiratornim pacijentima, trebali bi ostati u svojim domovima što je više moguće - dodaje se.
Ograničenja su uvedena i na putovanje automobilom, dok su vladine kancelarije, banke i druga preduzeća radila sa smanjenim brojem osoblja i naređeno je nekim zaposlenima da rade na daljinu.
Ova vanredna situacija je najnovija ekološka kriza koja je pogodila Iran, koji takođe pati od ozbiljnih ekonomskih poteškoća usred finansijskih sankcija nametnutih zbog njegovog nuklearnog programa - za koji Zapad tvrdi da je osmišljen za izgradnju bombe, ali Teheran insistira da je u civilne svrhe.
Decenije lošeg upravljanja, pogoršane dugotrajnom sušom, dovele su Iran na rub onoga što stručnjaci nazivaju vodnim bankrotom. S praznim rezervoarima i rekordno niskim padavinama, vlasti su počele racionalizovati zalihe vode u Teheranu, gradu od oko 10 miliona stanovnika.
Pezeškijan je upozorio da bi vodna kriza mogla dovesti do evakuacije djelova Teherana i predložio mogućnost preseljenja glavnog grada u drugi grad.
Nedavna upozorenja vlasti nisu bila dovoljna, rekao je Kaveh Madani, direktor Instituta za vodu, životnu sredinu i zdravlje Univerziteta UN sa sjedištem u Kanadi, za Radio Farda program Radija Slobodna Evropa.
- Nivo njihovih upozorenja je prenizak u poređenju sa stvarnošću na terenu - rekao je Madani, koji je prethodno bio zamjenik šefa iranskog Ministarstva životne sredine.
Novinska agencija IRNA izvijestila je 29. novembra da je ogromna brana i elektrana Karkeh van pogona zbog smanjenja vode u jezeru brane. Karkheh je najveća zemljana brana na Bliskom istoku i jedna od najvećih na svijetu, izgrađena na rijeci Karkheh.
Napori da se ublaži nestašica vode doveli su do još jedne krize u zemlji.
Vlasti su 15. novembra pribjegle sijanju oblaka - prskanju hemikalija u vazduh kako bi izazvale padavine - u bazenu jezera Urmia na sjeverozapadu Irana. Međutim, taj program doveo je do obilnih kiša i velikih poplava u šest zapadnih provincija.
- Pored visokih troškova sijanja oblaka, količina padavina koju proizvodi nije ni blizu onome što je potrebno za rješavanje naše krize s vodom - rekla je za državnu televiziju Sahar Tadžbakp, šefica iranske meteorološke organizacije.

Teheran pod alarmantnim nivoom zagađenja dok ekološka kriza potresa Iran

Broj smrtnih slučajeva i povreda od nagaznih mina i neeksplodiranih ubojnih sredstava dostigao je četverogodišnji maksimum u 2024. godini, uzrokovan sukobima u Siriji i Mijanmaru, kao i povlačenjem evropskih zemalja iz sporazuma o zabrani njihove upotrebe, pokazao je novi izvještaj objavljen u ponedjeljak.
Prošle godine zabilježeno je više od 6.000 incidenata, uključujući 1.945 smrtnih slučajeva i 4.325 povreda, što je najveći broj od 2020. godine, prema izvještaju Landmine Monitor 2025, piše Rojters.
Gotovo 90 odsto žrtava bili su civili, od čega skoro polovina žene i djeca. Porast je uglavnom uzrokovan eksplozijama mina u zonama sukoba u Siriji i Mijanmaru, a nijedna od zemalja nije potpisnica sporazuma.
U Siriji se povratnici suočavaju s porastom rizika od neeksplodiranih ubojnih sredstava nakon pada bivšeg predsjednika Bašara al-Asada, navodi se u izvještaju.
Sporazum, koji je stupio na snagu 1999. godine, obavezuje 166 država, odnosno 85 odsto svijeta, da zabrane upotrebu, skladištenje, proizvodnju i transfer protivpješadijskih mina. Takođe zahtijeva od potpisnica da očiste kontaminirana područja i pruže pomoć žrtvama. Nekoliko evropskih zemalja nastoji se povući u trenutku kada globalna smanjenja finansiranja otežavaju napore na čišćenju.
Estonija, Finska, Latvija, Litvanija i Poljska su u procesu pravnog izlaska iz Otavske konvencije koja zabranjuje protivpješadijske mine, pozivajući se na rastuće vojne prijetnje iz Rusije, što, kako se navodi u izvještaju, predstavlja opasnost za sporazum.
Ukrajina je 29. juna objavila povlačenje iz Konvencije. Vojni analitičari naveli su da bi taj potez mogao pomoći u usporavanju ruskog napredovanja koje Kijev pokušava obuzdati više od tri godine nakon početka ruske invazije.
Izvještaj je takođe dokumentirao nove upotrebe mina od Ukrajine, kao i optužbe Tajlanda da su kambodžanske snage postavile protivpješadijske mine tokom spornog graničnog sukoba u julu, što Kambodža negira.

Broj žrtava od mina u svijetu dostigao najviši nivo u posljednje četiri godine

Lider opozicije Kameruna Aniset Ekane umro je danas u pritvoru paravojne žandarmerije saopštili se njegovi advokati i porodica, koji su rekli da su šokirani jer je Ekaneu "uskraćena zdravstvena pomoć dok je imao teškoće s disanjem i gušio se".
Ekaneova stranka nazvala je njegovu smrt ubistvom.
Ministarstvo odbrane Kameruna je potvrdilo Ekaneovu smrt rekavši da je umro "od raznih hroničnih bolesti" i da je pokrenuta istraga o okolnostima njegove smrti.
Ministarstvo međutim tvrdi da je vođa opozicije bio u Nacionalnom žandarmerijskom vojnomedicinskom centru i imao "odgovarajuću njegu Vojnomedicinskog korpusa, u saradnji sa svojim ličnim ljekarima i koristio je dodatnu naknadnu njegu u lokalnim bolnicama".
Ekane (73) i druge vodeće ličnosti njegove stranke "Afrički pokret za novu nezavisnost i demokratiju" uhapšeni su krajem oktobra i optuženi za pobunu, dok su zemlju potresali protesti zbog navoda o prevari na predsjedničkim izborima, rekao je njegov advokat Emanuel Simh za Asošijejted pres.
Ekane je bio među opozicionim ličnostima koje su se osporavale rezultat izbora od 12. oktobra na kojima je Pol Bija, najstariji predsjednik na svijetu sa 92 godine, proglašen pobjednikom.
Protivkandidat Isa Čiroma Bakari koji je prošlog mjeseca uspio da pobjegne u Gambiju, tvrdi je da je pobijedio i pozvao je Kamerunce da odbace zvanični rezultat.
Po objavljivanju rezultata izbora su izbili smrtonosni protesti u ključnim uporištima opozicije. Dok je Vlada Kameruna saopštila da je ubijeno 16 ljudi, opozicione ličnosti i grupe za ljudska prava procjenjuju da je broj žrtava veći od 55.

U pritvoru umro lider opozicije u Kamerunu pošto mu je uskraćena zdravstvena pomoć

Vlasti Gruzije su prošle godine koristile hemijsko oružje iz Prvog svjetskog rata kako bi ugušile antivladine proteste, pokazuje istraživanje BiBiSija (BBC).
- Osjećalo se kako (voda) peče - rekao je jedan od demonstranata o vodenom topu kojim su policajci gađali njega i druge na ulicama Tbilisija.
Taj osećaj, kaže on, nije mogao odmah da se ispere, piše BiBiSi.
Demonstranti koji su protestovali zbog odluke gruzijske vlade da obustavi proces pridruživanja Evropskoj uniji žalili su se i na druge simptome – kratak dah, kašalj i povraćanje koje je trajalo nedjeljama.
"BBC World Service" je razgovarao sa stručnjacima za hemijsko oružje, uzbunjivačima iz gruzijske interventne policije, kao i sa ljekarima, i utvrdio da dokazi ukazuju na upotrebu supstance koju je francuska vojska nazvala „kamite“.
Gruzijske vlasti su nalaze BiBiSi nazvale „apsurdnim“ i tvrde da je policija djelovala zakonito, reagujući na „ilegalne radnje brutalnih kriminalaca“.
Kamite su Francuzi koristili protiv Njemačke tokom Prvog svjetskog rata. Postoji malo podataka o kasnijoj upotrebi, ali se vjeruje da je povučen tridesetih godina zbog zabrinutosti oko dugotrajnog dejstva.
Umjesto njega počeo je da se koristi CS gas – najpoznatiji kao „suzavac“.
Ljekar Konstantine Čahunašvili bio je jedan od onih koji su se okupili ispred gruzijskog parlamenta u Tbilisiju tokom prve nedjelje protesta – koji su počeli 28. novembra 2024. godine.
Demonstranti su bili ogorčeni jer je vladajuća stranka objavila da pauzira pregovore o pristupanju EU. Cilj članstva u EU upisan je u Ustav Gruzije.
Gruzijska policija odgovorila je raznim sredstvima za razbijanje protesta, uključujući vodene topove, biber sprej i CS gas.
Dr Čahunašvili, pedijatar koji je bio poprskan vodenim topovima i koji je učestvovao u mnogim demonstracijama, kaže da ga je koža pekla danima i da osjećaj nije mogao da se spere.
Zapravo, kaže, „bilo je gore kada pokušaš da ga spereš“.
Želio je da sazna da li su drugi imali iste tegobe, pa je putem društvenih mreža zamolio one koji su bili izloženi policijskim mjerama tokom prve nedjelje protesta da popune anketu.
Javilo se skoro 350 ljudi, a gotovo polovina je rekla da je imala jedan ili više neželjenih efekata duže od 30 dana.
Ti dugotrajni simptomi uključivali su glavobolje, umor, kašalj, kratak dah i povraćanje.
Njegova studija je prošla stručnu recenziju i prihvaćena je za objavljivanje u međunarodnom časopisu Toxicology Reports.
Šezdeset devetoro ispitanika dr Čahunašvili je i lično pregledao, a kod njih je našao „značajno veću učestalost abnormalnosti“ u električnim signalima srca.
Njegov izvještaj potvrdio je zaključke lokalnih novinara, ljekara i organizacija za ljudska prava – da su vodeni topovi morali biti pomiješani sa hemijskom supstancom.
Oni su pozvali vladu da objavi šta je korišćeno, ali je Ministarstvo unutrašnjih poslova – nadležno za policiju – to odbilo.
Nekoliko visoko rangiranih uzbunjivača povezanih sa Odredom za specijalne zadatke – zvaničnim imenom gruzijske interventne policije – pomoglo je BiBiSiju da utvrdi vjerovatni identitet te hemikalije.
Bivši šef naoružanja tog odreda Laša Šergelašvili vjeruje da je riječ o istoj supstanci koju je 2009. dobio da testira za upotrebu u vodenim topovima.
Efekti tog sredstva, kaže on, bili su različiti od svega sa čim se ranije susreo. Teško je disao nakon što je stajao blizu mjesta gdje je sprej bio korišćen, a on i 15–20 kolega nisu mogli lako da ga isperu.
- Primijetili smo da dejstvo ne prolazi, kao kod običnog suzavca. Čak i nakon što smo oprali lice vodom, pa posebnim rastvorom sode bikarbone, i dalje nismo mogli normalno da dišemo - naveo je.
Kaže da je zbog rezultata testiranja preporučio da se hemikalija ne koristi. Ali tvrdi da su vozila sa vodenim topovima ipak bila napunjena njom – i da je to ostalo tako najmanje do 2022, kada je dao otkaz i napustio zemlju.
Iz svog novog doma u Ukrajini kaže BiBiSiju da je po snimcima protesta iz prošle godine odmah posumnjao da se radi o istoj supstanci.
Kolege koje su još u službi potvrdile su mu da je tako, dodaje.
BiBiSi je razgovarao i sa drugim bivšim visokim policijskim zvaničnikom koji je potvrdio da je ista supstanca korišćena i tokom protesta u novembru i decembru 2024. godine.
Na pitanje da li je to možda bio samo CS gas – koji iritira oči, kožu i disajne puteve, ali kratkotrajno – Šergelašvili je rekao da je testirana supstanca bila znatno jača.
- Ne mogu da navedem primjer ili da je uporedim ni sa čim drugim - kaže, dodajući da je „vjerovatno deset puta“ jača od uobičajenih sredstava za razbijanje protesta.
Šergelašvili ne zna naziv hemikalije koju je testirao.
BiBiSi je, međutim, uspio da dođe do inventara Odreda za specijalne zadatke, datiranog u decembar 2019.
Otkrili su da sadrži dvije neimenovane hemikalije. One su bile navedene samo kao „Hemijska tečnost UN1710“ i „Hemijski prah UN3439“, uz uputstva kako da se miješaju.
Da bi provjerili autentičnost inventara, pokazali su ga još jednom bivšem visokom policijskom zvaničniku interventne policije, koji je potvrdio da izgleda vjerodostojno.
On je identifikovao te hemikalije kao one koje su vjerovatno dodavane u vodene topove.
UN1710 je lako identifikovan – riječ je o trihloretilenu (TCE), rastvaraču koji omogućava da se druge hemikalije rastvore u vodi. Zatim je trebalo utvrditi koju supstancu je pomagao da se rastvori.
UN3439 je bilo mnogo teže identifikovati, jer je to oznaka za čitav niz industrijskih hemikalija, sve opasnih, navodi BiBiSi.
Jedina među njima za koju su našli dokaz da je ikada korišćena kao sredstvo za razbijanje protesta jeste bromobenzil cijanid, poznat kao kamite, razvijen za vrijeme Prvog svjetskog rata.
Kontaktirali su profesora Kristofera Holstega, vodećeg svjetskog stručnjaka za toksikologiju i hemijsko oružje, da procijeni da li dokazi ukazuju na kamite.
Na osnovu studije dr Čahunašvilija, svjedočenja žrtava, policijskog inventara i Šergelašvilijevog iskustva sa testiranjem, prof. Holstege smatra da je to najvjerovatnije slučaj.
- Na osnovu dostupnih dokaza… klinički nalazi izvještaja pogođenih i svjedoka poklapaju se sa bromobenzil cijanidom - navodi on.
Isključio je mogućnost da su simptomi izazvani uobičajenijim sredstvima, poput CS gasa, koji je takođe korišćen.
- Upornost kliničkih efekata… nije u skladu sa tipičnim sredstvima za rastjerivanje masa, kao što je CS. Nikada nisam vidio da se kamite koristi u savremenom društvu. Kamite izaziva izrazitu iritaciju i vrlo je postojan - naveo je.
Pretpostavlja da bi se koristio zato što djeluje kao snažan odvraćajući faktor.
- Držao bi ljude podalje dugo vremena. Ne bi mogli da se dekontaminiraju. Morali bi da idu u bolnicu. Morali bi da napuste područje. Ako je zaista tako da je ta hemikalija vraćena u upotrebu – to je izuzetno opasno - istakao je profesor.
Kamite je kratko koristila i američka policija poslije Prvog svjetskog rata, ali ga je napustila kada su napravljene bezbjednije opcije poput CS gasa.
Prema međunarodnom pravu, policija smije da koristi hemijska sredstva za kontrolu mase sve dok su razmjerna i imaju samo kratkotrajne efekte.
<h2>Hemijsko oružje?</h2>
S obzirom na to da postoje bezbjednija i uobičajena sredstva, upotreba zastarjelog i potentnijeg sredstva mogla bi se smatrati hemijskim oružjem, smatraju stručnjaci.
Nalazi su zabrinjavajući, rekla je specijalna izvestiteljka UN za torturu Elis Edvards. Ona je ranije pisala gruzijskoj vladi povodom navoda o policijskom nasilju i torturi tokom protesta.
Nedostatak stroge regulacije upotrebe hemikalija u vodenim topovima smatra ozbiljnim problemom-
- To me navodi da ovu praksu smatram eksperimentalnim oružjem. A populacija nikada ne smije biti izložena eksperimentima. To je apsolutno kršenje ljudskih prava - kazala je Edvards.
Naglasila je da prema međunarodnom pravu efekti sredstava za kontrolu mase moraju biti privremeni, a opisani simptomi „prevazilaze ono što bi se smatralo privremenim i prihvatljivim“.
Zato bi sve te slučajeve trebalo istražiti, „uključujući i kao potencijalnu torturu ili drugo zlostavljanje“.
Gruzijske vlasti opisale su nalaze BiBiSija kao „krajnje neozbiljne“ i „apsurdne“.
Tvrde da su službenici djelovali „u skladu sa zakonom i ustavom“ odgovarajući na „ilegalne akcije brutalnih kriminalaca“.
Kako piše gruzijski portal civil.ge, vladajuća partija Gruzijski san saopštila je da će tužiti BiBiSi pred međunarodnim sudom.
- Jasno je da se takozvani mediji, pretvoreni u propagandno oružje "duboke države", nisu potrudili da iznesu ikakve činjenice koje bi potkrijepile tako ozbiljne optužbe - navodi se u saopštenju „Gruzijskog sna“ objavljenom na Fejsbuku, uz tvrdnju da se istraga oslanja na iskaze zainteresovanih strana.
Naveli su da su odlučili da pokrenu pravni postupak protiv lažnih medija pred međunarodnim sudovima.
Vladajuća stranka se takođe osvrnula na skorašnju kontroverzu u vezi sa BiBiSijevom izvještavanjem o komentarima Donalda Trampa, koja je dovela do ostavke generalnog direktora i direktora informativnog programa te medijske kuće.
Protesti na Rustavelijevoj aveniji u Tbilisiju smanjili su se po brojnosti otkako je vlada povećala novčane kazne i kazne zatvora, ali ne i po učestalosti.
Gotovo svake noći u protekloj godini demonstranti zahtijevaju ostavku vlade koju optužuju za namještanje izbora, priklanjanje ruskim interesima i donošenje sve restriktivnijih zakona protiv civilnog društva.
Gruzijski san negira da su vlada ili počasni predsjednik stranke Bidzina Ivanišvili proruski ili da slijede ruske interese.
Za BiBiSi su rekli da su zakonodavne promjene tokom protekle godine u službi „javnog dobra“.

BBC: Vlast u Gruziji prskala demonstrante hemijskim oružjem iz Prvog svjetskog rata

Pet osoba je uhapšeno zbog napada u nedjelju na učesnike antifašističkog marša u Rijeci, prenijeli su danas hrvatski mediji.
- Policija je identifikovala veći broj osoba vezano za protipravna ponašanja počinjena tokom i nakon navedenog javnog protesta. U službenim prostorijama policije trenutno se nalazi pet osoba koje su uhapšene i nad njima je u toku kriminalističko istraživanje - rekli su u policiji za portal Index.hr.
Incidenti su se dogodili na početku skupa na Jadranskom trgu gdje je grupa od tridesetak uglavnom mlađih, maskiranih osoba, verbalno napala učesnike marša i bacala na njih petarde, kao i na kraju kada su maskirane osobe bacile baklje na učesnike marša dok su bili na terasi ugostiteljskog objekta. Pobjegli su prije dolaska policije.
Više od hiljadu građana Rijeke okupilo se u nedjelju na antifašističkom maršu u organizaciji inicijative "Ujedinjeni protiv fašizma" na kome su izrazili zabrinutost zbog govora mržnje, porasta nasilja, ultranacionalističke retorike i relativizacije ustaštva.
Skupovi su održani i u Zagrebu, Zadru i Puli. I dok su oni u Zagrebu i Puli prošli bez incidenata, u Rijeci i Zadru su maskirani huligani ometali skupove i u nekoliko navrata verbalno napali učesnike marša.
Organizatori okupljanja u Rijeci danas su rekli da policija nije obezbijedila sigurnost i zaštitu i da je bilo ozbiljnih propusta u radu policiji.
Oni su na konferenciji za novinare najavili krivične i prekršajne prijave protiv napadača. Takođe su rekli da će tražiti odgovornost riječke policije.
Ministar unutrašnjih poslova Davor Božinović iz vladajuće Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) rekao je da je policija "brzo i profesionalno" reagovala u Rijeci i Zadru.
- Štitimo sigurnost građana jednako, pa i onda kada se protestuje protiv institucija države i protiv same policije - napisao je ministar na Fejsbuku.
On je odbacio optužbe o "revitalizaciji ustaštva" u Hrvatskoj i ocijenio da su ekstremni pojedinci s bilo koje strane manjina.
Ministar odbrane Hrvatske Ivan Anušić (HDZ) izjavio je danas u Briselu da su okupljanja u nedjelju u Hrvatskoj bila projugoslovenska i protiv Hrvatske, prenijela je agencija Hina.
- Pratio sam poruke, simbole i mogu zaključiti samo jedno - to nije bio protest protiv fašizma. To je bio čist protest protiv Hrvatske, rekao bih projugosovenski, a možda još nešto žešće od projugoslovenskog - rekao je Anušić navodeći da su neke parole bile na ćirilici.

Uhapšeno pet osoba zbog napada na učesnike antifašističkog skupa u Rijeci

Ispred Ustavnog suda u Skoplju 1. decembra je održan protest sa kojeg su penzioneri zatražili da se povećanje penzija nastavi obračunavati linearno, dok se u ovom sudu vodi postupak ocjene ustavnosti zakona kojim je prošle godine uveden linearni umjesto procentualnog povećanja penzija.
Ukoliko se povećanje vrati na procentualno to će biti samo 600 do 700 denara (od oko devet do 11 eura), upozoreno je sa protesta, dok su makedonski penzioneri prošle i u martu ove godine imali linearno povećanje penzija od 2.500 denara (oko 40 eura).
Ove godine u septembru su dobili još 1.000 denara (oko 16 eura) na penzionersku karticu, dok bi u martu sljedeće godine trebalo biti novo linearno usklađivanje od 1.000 denara.
Sa skupa je poručeno da bi se svi trebalo zapitati zašto bi neki penzioneri u narednom povećanju trebali dobiti 700-800 denara (oko 11 do 13 eura), a drugi 3.000 do 4.000 denara (oko 48 do 65 eura).
- Nećemo imati dovoljno za jelo ako se desi da povećanje opet bude procentualno. Razlika između najviše i najniže penzije bila je jedan prema četiri, sada je jedan prema sedam i samo će se povećavati. Dosta je toga da se penzioneri dijele - rekao je na protestu ispred Ustavnog suda Zoran Trajkov, predsjednik inicijativnog odbora grupe penzionera koji se zalažu za linearno povećanje penzija.
On je najavio i protest ispred Ureda Evropske unije (EU) u Skoplju 10. decembra.
- Naša borba je za sve buduće penzionere, za koricu hljeba i ljekove. Ne govorimo ovo protiv Vlade. Govorimo ovo da se Makedonija jednom zauvijek ujedini. Dosta je bilo podjela. Naš glas će se i dalje čuti - rekao je na Trajkov.
Penzioneri koji su protestovali ispred Ustavnog suda rekli su u izjavama na skupu da su na minimalnim penzijama jer su "žrtve tranzicije, bez uplaćenih doprinosa i bore se za preživljavanje".
Izmjena Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju usvojena je prošle godine. Na zahtjev penzionera donesena je odluka da se procentualno usklađivanje penzija zamijeni linearnim povećanjem penzija za svih 345.000 penzionera u Sjevernoj Makedoniji.
Direktor Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje Nikola Memov rekao je u intervjuu za Radio Slobodna Evropa da se ovo usklađivanje vrši kako bi se smanjili troškovi života, odnosno uskladili troškovi života i životni standard s porastom cjenovnih šokova u društvu i povećale plate u opštem sektoru.
Prije dva dana, penzioneri iz Štipa, Svetog Nikole, Skoplja i Kumanova takođe su protestovali u Štipu, te pored linearnog usklađivanja penzija, zatražili i povećanje isplata u slučaju smrti, kao i uvođenje penzione kartice.

Protest penzionera u Skoplju: "Nećemo imati za hljeb"

Sud u Azerbejdžanu je u ponedjeljak naredio da ključna opoziciona figura Ali Karimli bude u pritvoru do sredine februara nakon hapšenja pod optužbom za planiranje svrgavanja predsjednika Ilhama Alijeva.
Karimli, koji vodi Azerbejdžansku narodnu frontu od 2000. godine, odbacio je optužbe protiv sebe kao politički motivirane, rekao je njegov advokat za Rojters.
Azerbejdžanska Služba državne sigurnosti upala je u Karimlijevu kuću u subotu i kasnije uhapsila njega i još dvojicu članova APFP-a. Jedan od njih, Mamad Ibrahim, takođe je stavljen u pritvor do 13. februara.
Vladin izvor je tokom vikenda izjavio za Rojters da je istraga o Karimliju povezana s tekućim krivičnim postupkom protiv Ramiza Mehdijeva, šefa predsjedničke administracije od 1994. do 2019. godine. Izvor je rekao da su vlasti optužile Karimlija da ga je finansirao Mehdijev.
Sud je u oktobru naredio da se Mehdijev (87) stavi u kućni pritvor na četiri mjeseca po raznim optužbama, uključujući i pokušaj ilegalnog preuzimanja vlasti. Nije jasno kako se Mehdijev izjašnjava o optužbama.
Zamjenik predsjednika APFP-a Fuad Gahramanli u ponedjeljak je odbacio tvrdnje da je Karimli povezan s Mehdijevim.

Azerbejdžanski opozicioni lider stavljen u pritvor zbog navoda o pokušaju državnog udara

Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan u ponedjeljak je osudio napade dronovima na naftne tankere koji su plovili prema Rusiji u blizini turske obale Crnog mora, za koje je Ukrajina preuzela odgovornost, nazvavši ih zabrinjavajućom eskalacijom koja rat dovodi u turske vode.
- Ni pod kojim okolnostima ne možemo prihvatiti ove napade, koji ugrožavaju sigurnost plovidbe, okoline i živote u našoj isključivoj ekonomskoj zoni - rekao je Erdogan nakon sastanka kabineta u Ankari, misleći na područje Crnog mora gdje Turska ima posebna prava nad prirodnim resursima prema međunarodnom pravu.
Komentari su uslijedili nakon napada ukrajinskih mornaričkih dronovima u petak naveče na dva tankera povezana s Rusijom, Kairos i Virat, dok su plovili prema ruskoj luci Novorosijsk kako bi utovarili naftu za izvoz.
<h2>"Flota u sjenci"</h2>
Brodovi, opisani u bazama podataka o sankcijama otvorenog koda kao dio ruske "flote u sjenci" koja se koristi za zaobilaženje zapadnih naftnih ograničenja, pogođeni su u brzom slijedu kod sjeverne obale Turske, izazvavši požare, ali nije bilo prijavljenih žrtava.
U subotu je portparol turskog ministarstva vanjskih poslova Oncu Keceli izjavio da su se napadi dogodili unutar turske ekskluzivne ekonomske zone i da "predstavljaju ozbiljne rizike za plovidbu, živote, imovinu i sigurnost okoline u regiji".&nbsp;
Dodao je da je Ankara započela razgovore s "relevantnim stranama" kako bi spriječila širenje sukoba preko Crnog mora i zaštitila turske ekonomske interese.
<h2>Tankeri bili legitimne mete ukrajinskim snagama</h2>
Ukrajinske sigurnosne službe kažu da su u operaciji koristile domaće mornaričke dronove Sea Baby, predstavljajući tankere kao legitimne mete povezane s ruskim prihodima od nafte, koji pomažu u finansiranju invazije velikih razmjera pokrenute 2022. godine.
Kijev je pozvao zapadne vlade da djeluju protiv "flote u sjenci" i prešao je s napada na rafinerije na ruskom teritoriju na napade na brodove na moru u nastojanju da ograniči izvozne kapacitete Moskve, prenosi "Turkish Minute".

Erdogan napade dronovima naziva "zabrinjavajućom eskalacijom"

Ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović učestvovaće sjutra u Briselu na prvom dijalogu Evropska unija (EU) - Crna Gora u oblasti bezbjednosti i odbrane.
&nbsp;Kako je saopšteno iz Ministarstva vanjskih poslova, dijalog predstavlja novu fazu u jačanju strateškog partnerstva Crne Gore i EU.
&nbsp;Navodi se da je cilj dijaloga unapređenje saradnje u oblastima bezbjednosti i odbrane, kao i jačanje otpornosti na savremene bezbjednosne prijetnje i izazove, posebno u kontekstu aktuelnog geopolitičkog okruženja.
&nbsp;- Učešće Ibrahimovića biće prilika za potvrdu snažne posvećenosti Crne Gore evropskoj agendi, kao i napretka u usklađivanju sa politikama i standardima Unije, posebno u oblasti zajedničke bezbjednosne i odbrambene politike EU - navodi se u saopštenju.
&nbsp;Iz Ministarstva su kazali da će dijalog omogućiti produbljivanje saradnje u jačanju institucionalne i društvene otpornosti Crne Gore, kroz unapređenje kapaciteta u oblastima poput kriznog menadžmenta, sajber bezbjednosti i borbe protiv hibridnih prijetnji.

Ibrahimović sjutra na prvom dijalogu EU - Crna Gora u oblasti bezbjednosti i odbrane

Kako se ono kaže u filmovima - jedan poziv mijenja sve, je li tako? E, u crnogorskoj realnosti, kod Demokrata Alekse Bečića - jedna SMS poruka mijenja sve. &nbsp; Upravo tako: predsjednik fudbalskog kluba Budućnost Boris Spalević, član najužeg rukovodstva Demokrata, jednom, jedinom SMS porukom smijenio je doktora Nermina Abdića sa pozicije ljekara fudbalera ,,Budućnosti”, najvećeg i najpopularnijeg crnogorskog kluba. &nbsp; SPALEVIĆEVE JAVNE OBMANE Tako je Abdić, nekadašnji mladi navijač Budućnosti, kasnije iskusni ljekar koji je proveo 15 godina u klubu – ekspresno izbačen na tribine, a da ga predsjednik Budućnosti nije udostojio čak ni - ljudskog razgovora. &nbsp; Je li tako teško bilo pogledati u oči Abdiću ili Spalevića nije bilo briga jer je poslušno izvršavao partijsko naređenje? &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251201171240_5d58ad94b0beee5a70981b9cb0a513c18b8d35421ec853d05ce6c002b08b2a49.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251201171240_5d58ad94b0beee5a70981b9cb0a513c18b8d35421ec853d05ce6c002b08b2a49" data-rendition-name="original" width="1061" height="639" loading="lazy" alt="KAKO PARTIJA ZAPOVIJEDA: Boris Spalević"> <figcaption>KAKO PARTIJA ZAPOVIJEDA: Boris Spalević(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Kako god. Nakon buke u javnosti, Spalević, inače inžinjer poljoprivrede, odjednom se osjetio pozvanim da tumači pravo i štiti zakonitost rada u FK Budućnost. &nbsp; Pa je, kao odgovor na informaciju o smjeni Abdića, brže-bolje obavijestio da je on bio primoran na takav potez nakon što je, eto, inspekcija rada zaključila da je Abdić bio nezakonito ljekar jer je zapošljen za stalno u Kliničkom centru. &nbsp;&nbsp; I, naravno, dodao je Spalević, da sve nema nikakve veze sa politikom, da on nikada, ali baš nikada (!) ne bi to uradio samo zato jer je on odbornik svojih omiljenih Demokrata, a Abdić poslanik opozicione i omrznute Demokratske partije socijalista. &nbsp; I to bi, veli Spalević, bilo to: sve je zakonito i sve je bilo bez upliva politike. &nbsp;&nbsp; RAZLIČITI ARŠINI &nbsp; Nažalost, odavno je postalo pravilo: kad vam funkcioner Demokrata nešto javno saopšti - velike su šanse da ne govori istinu. &nbsp;&nbsp; Tako je i ovom slučaju. Boris Spalević, funkcioner Demokrata, dobro je znao – kada govori o zakonitosti – da obmanjuje. &nbsp; Jer, činjenice sve otkrivaju: kao što je Nermin Abdić, tako je i Aleksandar Petričić stalno zapošljen u Kliničkom centru Crne Gore. Čak su obojica na istom odjeljenju Ortopedije, samo što Petričić ima višemjesečni, za razliku od decenijskog specijalističkog staža koji ima Abdić. &nbsp; A pošto su obojica stalno zapošljeni u Kliničkom centru, onda je sve jasno: ako je Abdić bio nezakonito na klupi Budućnosti, onda će nezakonito biti i Petričić na klupi podgoričkog kluba.&nbsp; Kao što je jasno: Spalevićeva floskula o zakonitosti je bila samo maska, plašt kojim se htjela sakriti politički motivisana odluka. &nbsp; Samo, nemoguće je sakriti očigledno. Abdić je smijenjen baš zato što je istaknuti član opozicionog DPS-a; kao što je na Petričića pao izbor upravo zbog bliskosti sa vlašću: mlađani ljekar bio je na 39 mjestu izborne liste Pokreta Evropa sad i Demokrata &nbsp;,,Još jače dr Saša Mujović“ za izbore u Podgorici. &nbsp; Osim toga, veliki je poštovalac Crkve Srbije, kako se vidi iz njegovih profila na društvenim mrežama, što ga je kod bogobojažljivih Demokrata i PES-a, očito, preporučio za angažovanje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251201171240_f164dac8f6a6b525719d88bbb71692f5ac7a0fb134521f20bd64d4cedec05c91.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251201171240_f164dac8f6a6b525719d88bbb71692f5ac7a0fb134521f20bd64d4cedec05c91" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt='PETNAEST GODINA NA KLUPI BUDUĆNOSTI: Dr Abdić na jednoj utakmici ,,Budućnosti"'> </figure>  LAŽNI ŠAMPIONI I PRAVI GUBITNICI Da li je Petričić bliži PES-u ili Demokratama, to za Spalevića i ekipu na vlasti u Podgorici, kao i ekipi koja vodi fudbalski klub Budućnost, zaista nije bilo bitno. Najvažnija je bila maksima: umjesto ,,depesovca" - neka dođe neko naš. &nbsp; Matrica čišćenja koju ,,avgustovski oslobodioci“ upražnjavaju u državi od kako su došli na vlast u Crnoj Gori, sada se sprovodi u svim društvenim oblastima, pa i u sportu, pa i u Budućnosti. &nbsp; I baš kao što Demokrate obavljaju veting u policiji, u namjeri da iz službe uklone politički nepodbne, tako je Demokrata Spalević dobio zadatak da očisti mrznog ,,depesovca“ Abdića iz Budućnosti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120118120_17173b2496fc916bab3da76c9e9fd304d9c81e95cc6352e578cd9c63f8a87628.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120118120_17173b2496fc916bab3da76c9e9fd304d9c81e95cc6352e578cd9c63f8a87628" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt='VETING I U FK ,,BUDUĆNOST": Spalević u akciji'> <figcaption>VETING I U FK ,,BUDUĆNOST": Spalević u akciji(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Mučno je to, kad politika do kraja ovlada životima, pa i sportom. Jer se onda postavlja pitanje: da li će buduća sudbina države, u kojoj Demokrate kontrolišu sektor bezbjednosti, biti slična sadašnjoj sudbini fudbalskog kluba ,,Budućnost“? &nbsp; Za samo jednu godinu, šampionski tim Budućnosti je rasturen, najtalentovani igrači rasprodati, a kasa Budućnosti ostala prazna iako su igrači vrijedjeli više miliona eura. Bez novca koji je, očito, nezakonito završio u nečijim džepovima, ali i bez tima, i bez poleta, izgubljena je šansa da se Budućnost vrati u evropski fudbal na velika vrata, a ne kao slijepi putnik evropskog voza kojeg izbacaju na prvoj stanici. &nbsp; U profesionalnom sportu, rezultati rada su, kao i rezultati utakmica, lako vidljivi: zna se ko je šampion, ko je gubitnik. &nbsp; RAVNO DO DNA U politici - a posebno u crnogorskoj politici - to je mnogo, mnogo drugačije: uz uslužne medije, uz zastrašivanje političkih oponenata, uz nezakonito korišćenje tužilaštva, Demokrate Alekse Bečića, ali i ostale stranke vlasti, nastavljaju da za sve što u sistemu ne valja, krive staru vlast. &nbsp; I tako duže od pet godina. Uz političke čistke - od vrhovnih državnih institucija, državnih preduzeća, državnih službi, do, na kraju, sportskih društava u državnom vlasništvu – avgustovski oslobodioci, pod mantrom da čiste staru DPS vlast, tvrde da oporavljaju, da pokušavaju da ozdrave, državne institucije i državu. &nbsp; Kako to radi, koliko se pridržavaju prava i morala, treba se brinuti o zdravlju i institucija i države. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Oprosti Nermine, služba je - služba...

Suđenje Milošu Medenici koji se tereti da je formirao kriminalnu grupu čiji član je, prema stavu SDT-a, bila njegova majka - bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica i još 15 osoba danas je u Višem sudu trajalo nešto više od dvadeset minuta i advokati su iznijeli izjašnjenja na prijedloge tužilaca za dopunu dokaznog postupka.
Advokati Stefan Jovanović i Bojan Korać saopštili su da se protive provođenju skaj poruka za koje tužioci tvrde da je razmjenjivao bivši policajac Darko Lalović sa Milošem Medenicom.
Jovanović, koji zastupa Medenicu, kazao je da ništa inkriminišuće nema za njegovog branjenika ali da je protiv toga da se taj dokaz provodi.
Advokat Korać ukazao je sudskom vijeću, kojim predsjedava sutkinja Vesna Kovačević, da se nakon tri i po godine dostavlja "dokaz za Lalovića".
Ročište je bilo zakazano za 14.00 ali je ročište počelo u 14.45 jer je član vijeća bio na drugom suđenju. Nakon isteka radnog vremena branilac Vesene Medenice, advokat Zdravko Begović rekao je da ima porodičnu obavezu i da više ne može da prisustvuje ročištu.
On je naveo da ukoliko njegova branjenica smatra da neko drugi od advokata može da je zastupa da je on saglasan sa tim.
Medenica je na to rekla da s obzirom da je njen drugi advokat Zdenko Tomanović odsutan da smatra da njenog branioca niko ne može zamijeniti.
Advokat Begović je kazao da će napustiti sudnicu na što je sutkinja Kovačević rekla da će ga kazniti. Stav njegovih kolega je bio da to ne treba da radi, da će se i oni solidarisati sa njim ukoliko se to desi. Ukazali su i da je u postupku ostalo samo izjašnjenje vještaka i završne riječi.
Nakon kratke polemike i razmjene argumenata sutkinja Kovačević je odustala od kažnjavanja advokata Begovića.
Vesna Medenica je optužena da je bila član kriminalne grupe koju je formirao njen sin Miloš Medenica. Na optužnici osim Medenica je još petnaest osoba.
Na optužnici osim Miloša i Vesne Medenice su i Luka Bakoč ali i policajci Milorad Medenica, službenici Uprave carina i prihoda Ivana Kovačević, Marko Vučinić, Goran Jovanović, špediteri Marjan Bevanja i Savo Karanikić, zatim Vasilije Petrović sin vlasnika kompanije Cijevna komerc. Za pripadništvo u kriminalnoj organizaciji tereti se i Marko Popović, Bojan Popović, Marko Vučinić, Darko Lalović, Petar Milutinović, Nikola Raičević i Radomir Raičević kao i firma Kopad Company iz Nikšića.
Suđenje se nastavlja sjutra.

Sutkinja namjeravala da kazni advokata Begovića, svi advokati htjeli da napuste suđenje

Podgorički Viši sud prihvatio je jemstvo u iznosu od 920.000 eura u nekretninama i ukinuo pritvor bivšem načelniku Odjeljenja bezbjednosti Danilovgrad Marku Drobnjaku.
Informaciju je Portalu ETV potvrdila samostalna savjetnica za odnose sa javnošću u tom sudu Ivana Vukmirović.
Drobnjak je uhapšen početkom jula po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva zbog sumnje da je skrivao dokaze i dijelio službene informacije u određenim predmetima kako lica bliska kavačkom kriminalnomklanu ne bi bila procesuirana.
U akciji su, pored Drobnjaka, uhapšeni i navodni pripadnik "kavačkog klana" Mato Knežević, Podgoričanin Ivan Popović i još nekoliko osoba.

Ukinut pritvor bivšem načelniku OB Danilovgrad: Drobnjak na slobodi za 920.000 eura

Put Vrulja - Mijakovići koji smo danas otvorili smanjuje vrijeme putovanja od Pljevalja do Podgorice za oko pola sata, odnosno na nešto više od dva sata vožnje, kazao je predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić.&nbsp; Premijer Spajić, ministarka saobraćaja Maja Vukićević i direktor Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović prisustvovali su danas otvaranju puta Vrulja - Mijakovići (opština Pljevlja). Prema &nbsp;riječima Spajića, ovaj putni pravac bolje povezuje Pljevlja i Bijelo Polje kao dvije važne regionalne adrese ali i čitav pljevaljski kraj sa ostatkom Crne Gore.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251201151220_333ff383184afe39b26cf269ba35342219850020be12d447cc29ffd18120823e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251201151220_333ff383184afe39b26cf269ba35342219850020be12d447cc29ffd18120823e" data-rendition-name="original" width="1600" height="1144" loading="lazy" alt="Mijakovići -Vrulja "> </figure>  Riječ je o dionici dužine 7.5 kilometara u čiju je izgradnju država investirala preko 7 i po miliona eura (7.697.497,53 eura sa uračunatim PDV-om). Radovi na dionici podrazumjevali su izgradnju kolovoza širine 6,50m kao i izgradnju dva mosta dužine 128 i 160 metara. - Put Vrulja - Mijakovići koji smo danas otvorili skraćuje vrijeme putovanja od Pljevalja do Podgorice za oko pola sata, odnosno na nešto više od dva sata vožnje. Dionica Vrulja - Mijakovići važna je kako zbog boljeg povezivanja Pljevalja sa centralnim dijelom Crne Gore tako i zbog ravnomjernijeg regionalnog razvoja jer otvara potpuno novu perspektivu ovog kraja u smislu turističkog i privrednog razvoja - poručio je Spajić. On je istakao i da izgradnjom nove putne mreže cio sjever dobija razvojni podsticaj koji će svoj puni zamjac dobiti izgradnjom druge dionice autoputa Bar-Boljare.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251201151220_6c9758e4a4754e3611e906089339e6ceaa34248e596ecf4a37a930fb250f41e4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251201151220_6c9758e4a4754e3611e906089339e6ceaa34248e596ecf4a37a930fb250f41e4" data-rendition-name="original" width="1280" height="852" loading="lazy" alt="Mijakovići -Vrulja "> </figure>  - Nova godina donijeće i početak radova na putnom pravcu Pljevlja-Dajevića Han, a rekonstrukcija mosta na Tari ovom dijelu Crne Gore daće u turističkom smislu potpuno novu dimenziju. Sa svim drugim projektima koje će Vlada finansirati u Pljevljima daćemo snažan infrastrukturni zamjac i realizovati ulaganja kakva građani Pljevlja odavno zaslužuju - istakao je premijer. Ministarka Vukićević kazala je da danas sa ponosom otvaraju novu dionicu puta Vrulja – Mijakovići, dužine 7,5 km, koja predstavlja važan iskorak u unapređenju saobraćajne povezanosti opštine Pljevlja.&nbsp; - Osim izgradnje ovog puta u Pljevljima sprovodimo još nekoliko projekata. U toku je rekonstrukcija mosta na Đurđevića Tari, a već početkom naredne godine počinjemo radove na regionalnom putu Pljevlja – Dajevića Han, vrijednom 4,7 miliona eura. Planiramo i rekonstrukciju puta Pljevlja – Metaljka, ukupne dužine 15km. Ovi projekti potvrđuju našu posvećenost modernizaciji putne mreže i ravnomjernom razvoju sjevera Crne Gore - poručila je ovom prilikom. Vukićević Direktor Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović poručio je da je nakon završetka radova na putnim pravcima od Pljevalja prema Srbiji i prema Bosni i Hercegovini, završena i izgradnja puta Vrulja-Mijakovići koji značajno skraćuje vrijeme putovanja od Pljevalja do Podgorice. Vuksanović je za početak naredne godine najavio i početak radova na rekonstrukciji puta od Pljevalja ka Dajevića Hanu. Izvođač radova puta Mijakovići-Vrulja je kompanije "Bemax". &nbsp;

Ukrajina se bori s manjkom radne snage dok ruski rat prazni fabrike i farme

Teheran pod alarmantnim nivoom zagađenja dok ekološka kriza potresa Iran

Broj žrtava od mina u svijetu dostigao najviši nivo u posljednje četiri godine

U pritvoru umro lider opozicije u Kamerunu pošto mu je uskraćena zdravstvena pomoć

BBC: Vlast u Gruziji prskala demonstrante hemijskim oružjem iz Prvog svjetskog rata

Uhapšeno pet osoba zbog napada na učesnike antifašističkog skupa u Rijeci

Protest penzionera u Skoplju: "Nećemo imati za hljeb"

Azerbejdžanski opozicioni lider stavljen u pritvor zbog navoda o pokušaju državnog udara

Erdogan napade dronovima naziva "zabrinjavajućom eskalacijom"

Ibrahimović sjutra na prvom dijalogu EU - Crna Gora u oblasti bezbjednosti i odbrane

Ukrajina se bori s manjkom radne snage dok ruski rat prazni fabrike i farme

Teheran pod alarmantnim nivoom zagađenja dok ekološka kriza potresa Iran

Broj žrtava od mina u svijetu dostigao najviši nivo u posljednje četiri godine

U pritvoru umro lider opozicije u Kamerunu pošto mu je uskraćena zdravstvena pomoć

PRATITE TVe UŽIVO