Predsjednik Francuske Emanuel Makron rekao je poslije videokonferencije takozvane "koalicije voljnih" koja okuplja oko 30, uglavnom evropskih zemalja da su oni spremni da pruže "bezbjednosne garancije" Kijevu, ako se zaključi primirje ili postigne mirovni sporazum sa Moskvom.
On je rekao da je pokrenut rad sa SAD i NATO-om o nadzoru poštovanja budućeg primirja i dodao da je potrebno da postoje "bezbjednosne garancije" kao i da je potrebno da postoji jaka ukrajinska vojska.
Makron je pred početak videokonferencije rekao da "konačno postoji šansa da se ostvari pravi napredak ka dobrom miru" između Ukrajine i Rusije.
- Ali apsolutan uslov za dobar mir je niz vrlo snažnih bezbjednosnih garancija, i ne samo garancija na papiru- kazao je.
Razgovori u Ženevi ovog vikenda su pokazali da ne treba da ima ograničenja za ukrajinsku vojsku, rekao je Makron, što je suprotno prvoj verziji američkog mirovnog plana za Ukrajinu, koju su Ukrajinci i Evropljani pokušali da izmijene.
Makron je rekao da će već od sjutra biti pokrenuta radna grupa "snaga za davanje uvejravanja", koja treba da učvrsti ukrajinsku vojsku ako se postigne rusko-ukrajinski sporazum. Radnu grupu će voditi Francuska i Britanija, sa bliskom saradnjom sa Turskom koja igra ključnu ulogu na pomorskom planu, i prvi put uz učešće SAD-a dodao je on.
Državni sekretar SAD Marko Rubio prisustvovao je današnjoj video konferenciji "koalicije voljnih".
- Narednih dana ćemo vrlo precizno finalizovati doprinos svakog i tako finalizovati te bezbjednosne garanci- rekao je Makron.
On je dodao da je to neophodno da bi se ispregovarao vjerodostojan mir i zadržao pritisak na Rusiju.
Makron je ocijenio da jasno nema ruske volje za primirjem i pozvao da se nastavi pritisak na Rusiju da pregovara.
Francuski predsjednik je takođe rekao da će narednih dana biti donijeta odluka o zamrznutim ruskim stredstvima, koji su u središtu političko-pravne dileme unutar Evrope koja pokušava da nađe sredstva za finansiranje Ukrajine.
On je rekao da su zamrznuta sredstva "jako važna" i da su takođe način pritiska na Rusiju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Svijet

Makron: Zemlje koalicije voljnih spremne da pruže bezbjednosne garancije Kijevu

Američki predsjednik Donald Tramp saopštio je da je naložio svom specijalnom izaslaniku Stivu Vitkofu da se u Moskvi sastane sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom da bi razgovarali "o samo nekoliko preostalih tačaka neslaganja“ između Rusa i Ukrajinaca.
Tramp je naveo da će se istovremeno sekretar vojske Den Driskol sastati sa Ukrajincima, nakon čega se nada da bi mogao da uslijedi njegov sastanak sa Putinom i Zelenskim, do kog će doći kada se usporazum usaglasi, prenosi CNN.
- Radujem se i nadam se skorom sastanku sa predsjednikom Zelenskim i predsjednikom Putinom, ali tek kada dogovor o okončanju ovog rata bude konačan ili u završnoj fazi- napisao je Tramp na društvenoj mreži Truth social.
Istovremeno će se i američki vojni sekretar Den Driskol sastati sa ukrajinskim predstavnicima kako bi se dovršio mirovni plan za Ukrajinu. 
 
- Biću obaviješten o svakom napretku, zajedno sa potpredsjednikom Džej Di Vensom, državnim sekretarom Markom Rubiom, ministrom rata Pitom Hegsetom, kao i sa šeficom kabineta Bijele kuće Suzi Vajls- napisao je Tramp. 
 
On je izrazio nadu da će se sastati sa Putinom i ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim uskoro, ali "samo ako plan za okončanje rata bude dovršen, ili u krajnjim fazama".
Američki predsjednik je istakao "ogroman napredak“ koji je njegov tim postigao tokom prošle nedjelje, napominjući da je "originalni mirovni plan od 28 tačaka, koji su sastavile Sjedinjene Države, podešen uz dodatne doprinose obje strane i da je preostalo samo nekoliko tačaka neslaganja“. 
 
Tramp je ponovio da do rata nikada ne bi došlo da je on bio predsjednik i naveo da je samo prošlog mjeseca poginulo 25.000 vojnika.

1250x600

Tramp: Sastanak sa Putinom i Zelenskim uskoro, ako dogovor o miru bude konačan

Čelnici evropskih zemalja koje podržavaju Ukrajinu u okviru koalicije voljnih poručili su tokom videopoziva s američkim državnim sekretarom &nbsp;Markom Rubijem da sankcije protiv Rusije moraju ostati na snazi, saopštila je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen.
Fon der Lajen je istakla da je „pritisak jedini jezik na koji Rusija odgovara“ i da će Evropa povećavati pritisak „dok ne bude iskrene spremnosti za angažman oko uvjerljivog puta ka miru“. Naglasila je da je središnja tema razgovora finansiranje Ukrajine, uključujući korištenje zamrznute ruske imovine u inostranstvu.
<h3>Radna grupa za bezbjednosne garancije</h3>
Sastanak su zajednički vodili francuski predsjednik Emanuel Makron i britanski premijer Kir Starmer. Učesnici su odlučili osnovati radnu grupu zvaničnika iz SAD-a i članica koalicije voljnih kako bi ojačali bezbjednosne garancije za Ukrajinu.
Makron je rekao da će grupu voditi Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo, uz saradnju s Turskom i, prvi put, SAD-om. Cilj je definisati detalje garancija nakon eventualnog mirovnog sporazuma. Najavio je i završne razgovore unutar EU o korištenju zamrznute ruske imovine kao izvora finansiranja ukrajinske odbrane.
<h3>Ukrajina spremna za okvir sporazuma</h3>
Ukrajina je poručila da je spremna podržati okvir mogućeg mirovnog sporazuma, ali da ostaju otvorena „osjetljiva pitanja“ koja će se rješavati na sastanku ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i američkog predsjednika Donalda Trampa.

Fon der Lajen: Kremlj jedino razumije pritisak, zato ćemo ga povećati

Policija Srbije uhapsila je Avnija Ćenaja, rođenog 1973. godine, zbog sumnje da je tokom rata na Kosovu, kao pripadnik Oslobodilačke vojske Kosova (OVK), učestvovao u organizovanju grupe i podsticanju na genocid i ratne zločine, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije.
Ćenaj je, kako se navodi, 1998. pristupio lokalnom štabu OVK u selu Romaja kod Prizrena i učestvovao u napadu na karaulu Košare 1999. godine. Po nalogu javnog tužioca za ratne zločine, određen mu je pritvor do 48 časova, nakon čega će biti sproveden u nadležno tužilaštvo.
Gazmend Sulja, potpredsjednik Organizacije veterana OVK, potvrdio je hapšenje i naveo da je Ćenaj ranije više puta prolazio kroz Srbiju bez problema.
Ministarstvo spoljnih poslova i dijaspore Kosova obratilo se Kancelariji za vezu Kosova sa Srbijom radi potvrde hapšenja i obavijestilo Delegaciju Evropske unije u Srbiji, tražeći nadzor nad transparentnošću postupka. Takođe je upućena diplomatska nota zemljama KVINTE u Srbiji radi zaštite prava i bezbjednosti državljanina Kosova.
Bitka na Košarama, koja se odigrala od 9. aprila do 14. juna 1999. godine, bila je sukob Vojske Savezne Republike Jugoslavije i OVK-a na granici sa Albanijom tokom NATO bombardovanja SRJ. U njoj je poginulo 108 pripadnika jugoslovenske vojske, a prema podacima Prištine, 114 članova OVK.
Tokom devedesetih, Srbija je OVK smatrala terorističkom organizacijom, dok Kosovo smatra OVK svojim oslobodilačkim pokretom koji je branio lokalno stanovništvo i doprinio sticanju nezavisnosti pokrajine.

Srbija uhapsila bivšeg pripadnika OVK-a zbog sumnje za ratne zločine

Predsjednica Kosova Vjosa Osmani danas je apelovala na građane Kosova koji žive u inostranstvu, posebno one koji planiraju putovanja tokom novogodišnjih i božićnih praznika, da izbjegavaju prolazak kroz teritoriju Srbije.
U objavi na Fejsbuku, Osmani je navela da je juče primila bivšeg policajca Arbnora Spahijua, koji je prošle nedjelje oslobođen iz zatvora u Srbiji, nakon što je bio optužen da je učestvovao u policijskoj operaciji u Banjskoj 2023. godine, iako je, kako je istaknula, godinu dana ranije napustio policiju.
Prema njenim riječima, institucije u Srbiji „i dalje imaju isti mentalitet kao bivši srpski režim“, što, kako je upozorila, „predstavlja rizik za građane Kosova“.
Osmani je takođe istakla da je nedavno hapšenje Avni Ćehaja u Srbiji „dokaz takvog ponašanja“.

Vjosa Osmani pozvala kosovsku dijasporu da ne putuje kroz Srbiju

Predsjednica parlamenta Ana Brnabić najavila je da će sjutra, 26. novembra, vlasti podnijeti amandman na Predlog zakona o budžetu za 2026. godinu, koji otvara mogućnost da Srbija preuzme vlasništvo nad Naftnom industrijom Srbije (NIS).
- Mi ćemo sjutra da završimo raspravu po listi. Sjutra i preksjutra da pređemo amandmane i vidjećete da će, poslije razgovora koje je (predsjednik Aleksandar) Vučić imao sa raznim stranama, jedan od amandmana koji će biti podnijet biti i onaj koji će predvidjeti okolnost da mi u jednom trenutku preuzmemo NIS- rekla je ona gostujući na Juronjuzu.
Kako prenosi Nedeljnik, ona je dodala da se protivi nacionalizaciji, ali da "ništa ne smije da ugrozi životni standard građana i privrede".
- Nadam se da će ruski partneri to imati u vidu. Da li su do sada imali? Rekla bih da nisu- rekla je Brnabić.
NIS se posljednjih 47 dana nalazi pod američkim sankcijama, a njihova Rafinerija nafte u Pančevu, koja snabdijeva većinu domaćeg tržišta, ima još četiri dana do potpunog zaustavljanja.
To je objavio predsjednik Vučić danas, koji je na konferenciji za štampu dodao da je vlada Srbije odlučila da ruskoj strani ponudi rok od 50 dana za završetak pregovora o kupoprodaji većinskog udjela u NIS-u.

Brnabić: U srijedu podnosimo amandman koji predviđa mogućnost da Srbija preuzme NIS

Evropski parlament danas je dao zeleno svjetlo za prvi evropski odbrambeni program EDIP, koji europarlamentarci i Evropska komisija smatraju skromnim, ali i dobrim prvim korakom prema jačanju evropske odbrambene industrije.
- U ovom istorijskom trenutku, kad se čini da se sve oko nas raspada, postavlja nam se jednostavno pitanje – možemo li vjerovati Donaldu Trampu i Džej Di Vensu da će nas braniti od Vladimira Putina- upitao je na početku rasprave o EDIP-u jedan od dvojice izvjestilaca EP za taj program Rafael Gluksman iz redova socijalista i demokrata.
Upozorio je da "Evropa zabija glavu u pijesak” ignorišući upozorenja evropskih obavještajnih službi.
- Ljubimo Trampove ruke, tolerišemo njegove ispade te se nadamo da zbog njih neće izgorjeti Ukrajina, a mi zajedno s njom. Ali, mi smo sami pred ruskim režimom koji ratuje na našem kontinentu i direktno nam prijet- kazao je Gluksman.
EDIP, &nbsp;skraćenica za Evropski odbrambeni program, dogovor koji je postignut nakon godinu i po dana pregovora EP i Savjeta EU, predviđa 1,5 milijardi eura podrške evropskoj odbrambenoj industriji.
Njime se želi da olakša zajednička nabavka, pojača proizvodni kapaciteti i obezbijediti snabdijevanje potrebnom tehnologijom. EDIP predviđa i saradnju sa ukrajinskom vojnom industrijom.
Gluksman je u raspravi u EP-u u Strasburu rekao da je naglasak EDIP-a na suverenosti – evropskoj proizvodnji finansiranoj evropskim sredstvima, na temelju odluka donijetih u EU-u.
- Ovo je istorijski dan, ali EDIP je tek početak, samo zametak stvari koje su pred nama- zaključio je Francuz.
Izvještaj o Predlogu uredbe Evropskog parlamenta i Savjeta o uspostavljanju Programa za evropsku odbrambenu industriju i okvira mjera za obezbjeđivanje dostupnosti i pristup odbrambenim proizvodima („EDIP”) poslanici EP su usvojili s 457 glasova za, 148 protiv i 33 suzdržanih.
Poslanici koji su učestvovali u raspravi, pa i povjerenik Komisije za odbranu Andrius Kubilius, priznaju da je 1,5 milijardi eura mali iznos u odnosu na evropske potrebe u pogledu sve nestabilnijih geopolitičkih okolnosti, ali pozdravili su EDIP kao dobrodošli prvi korak.

Evropski parlament usvojio odbrambeni program vrijedan 1,5 milijardi eura

Francuske vlasti privele su još četiri osobe osumnjičene za umiješanost u pljačku muzeja Luvr u oktobru, potvrdio je pariski tužilac za CNN.
Dva muškarca, starosti 38 i 39 godina, i dvije žene, starosti 31 i 40 godina, svi iz pariskog regiona, privela je policija u okviru istrage o pljački, prema saopštenju pariske tužiteljke Lore Bekuo.
Novi osumnjičeni pridružili su se četvorici drugih osumnjičenih privedenih krajem oktobra za pljačku Luvra koje će ispitati istražitelji, rekla je tužiteljka, koja još nije objavila dalje detalje o mogućim optužbama, piše CNN.
BFMTV, partner CNN-a, javio je da je jedan od osumnjičenih navodni četvrti član bande koja je izvršila pljačku. Trojica osumnjičenih privedenih u oktobru optužena su za organizovanu pljačku, a četvrti, žena, optužena je za saučesništvo u organizovanoj pljački.
Lopovi su 19. oktobra upali u Galeriju Apolo na gornjem spratu Luvra, u kojoj se nalaze francuski dragulji. Koristili su merdevine montirane na kamion da bi kroz prozor pristupili galeriji, jednoj od najraskošnijih soba u muzeju.
Provalili su u dvije vitrine sa visokim stepenom obezbeđenja i ukrali devet predmeta, uključujući komplet nakita sa dijamantima i safirima koji su nosile kraljica Marija-Ameli i kraljica Hortenzija.

Pariz: Zbog pljačke u Luvru uhapšene još četiri osobe

Sjedinjene Američke Države i Ukrajina izradile su revidirani okvir za mirovni sporazum, a Kijev je načelno prihvatio predložene uslove. Očekuje se da će ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski uskoro doputovati u Vašington, iako tačan datum još nije poznat. Iz Kijeva poručuju da i Evropa mora učestvovati u donošenju sigurnosnih odluka, ali upozoravaju da bi trenutni optimizam mogao kratko trajati.
<h3>Mogući sastanak na Dan zahvalnosti</h3>
Dopisnik Skaj njuza Mark Stoun prenosi da je sve vjerovatnije da će se Donald Tramp i Volodimir Zelenski sastati u Bijeloj kući tokom Dana zahvalnosti, 27. novembra. Savjetnici ukrajinskog predsjednika navode da je on spreman da otputuje u SAD „prije kraja novembra“ kako bi potpisao revidirani sporazum, ukoliko se postigne konačno usaglašavanje.
Na ceremoniji tradicionalnog pomilovanja ćurke, Donald Tramp izjavio je da „napredak postoji“ i da vjeruje da su dvije strane „vrlo blizu dogovora“.
<h3>Poruke Zelenskog i stav Ukrajine</h3>
Prema navodima Rojtersa, Zelenski je poručio državama tzv. „koalicije voljnih“ da je Ukrajina spremna ići naprijed sa sporazumom, ali da Evropa mora biti neposredni učesnik u svim sigurnosnim rješenjima. Ukrajina je takođe naglasila da je potrebno riješiti osjetljiva pitanja na sastanku Zelenskog i Trampa, posebno imajući u vidu da Rusija poručuje da neće prihvatiti sporazum koji se udaljava od njenih ciljeva.
<h3>Sastanci uoči mirovnog procesa</h3>
Britanski premijer Kir Starmer razgovarao je u utorak sa Zelenskim uoči sastanka „koalicije voljnih“. Starmer će biti domaćin državama koje su pripravljene da podrže Ukrajinu u traženju održivog mirovnog rješenja. U međuvremenu, rusko bombardovanje nastavilo se tokom noći, uz najmanje šest poginulih u Ukrajini, dok su djelovi Kijeva ostali bez vode i struje.
Ukrajinske snage izvele su napad dronom na Rostovsku oblast, u kojem su navodno poginule tri, a ranjeno osam osoba. Napadi su uslijedili nakon razgovora američkih i ukrajinskih zvaničnika u Ženevi, gdje je razmatran mirovni plan koji je predložila administracija Donalda Trampa. Ukrajina i evropski saveznici protive se nacrtu od 28 tačaka, smatrajući da daje prevelike ustupke Moskvi.
Zelenski je nakon razgovora sa Starmerom izjavio da su vidljivi „solidni rezultati“, ali da predstoji još mnogo posla.
<h3>Američko-ruski kontakti i očekivanja</h3>
Američki ministar vojske Den Driskol sastao se u Abu Dabiju s ruskim zvaničnicima kako bi razgovarali o posljednjim događajima nakon ženevskih susreta. Prema riječima visokog ukrajinskog zvaničnika Rustema Umerova, očekuje se da će Zelenski doputovati u Vašington prije kraja novembra „kako bi dovršio finalne korake i postigao dogovor sa predsjednikom Trampom“.

SAD i Ukrajina usaglasile novu verziju okvira za mirovni sporazum, Zelenski načelno prihvatio

Papamobil koji je pokojni papa Franjo koristio tokom posjete Vitlejemu prije više od deset godina prenamijenjen je u mobilnu zdravstvenu kliniku. Hrišćanski lideri nadaju se da će vozilo uskoro pružati prijeko potrebnu medicinsku pomoć palestinskoj djeci u Gazi. Projekat, koji je Papa blagoslovio neposredno prije smrti u aprilu, povjeren je organizaciji Karitas, piše Rojters.
Riječ je o preuređenom „Micuubiši“ pikapu koji je papi 2014. poklonio predsjednik Palestinske samouprave Mahmud Abas. Otvorena platforma na zadnjem dijelu vozila, na kojoj je Papa nekada stajao tokom prolaska kroz Vitlejem, sada je zatvorena i pretvorena u prostor za liječenje djece.
Generalni sekretar Karitasa Alister Daton kazao je da je ovo „ozbiljan doprinos brizi za djecu u Gazi“, dok je kardinal Anders Arborelijus poručio da vozilo „svjedoči da svijet nije zaboravio djecu Gaze“.
Mobilna klinika može pružiti pomoć oko 200 djece dnevno, izjavio je švedski sekretar Karitasa Piter Brune. Ipak, nije poznato kada će vozilo moći ući u Gazu, uprkos formalnom prekidu vatre i učestalim izraelskim napadima. KOGAT, izraelska agencija nadležna za ulazak humanitarne pomoći, nije komentarisala situaciju.
Otac Ibrahim Faltas izrazio je nadu da će klinika uskoro biti prebačena u Gazu i istakao da je spremna za rad.
UNICEF je saopštio da je od početka prekida vatre u sukobima poginulo najmanje 67 djece. Izraelska vojska tvrdi da su mete njihovih napada bili militanti koji su predstavljali prijetnju vojnicima.
Papa Franjo više puta je govorio o ratu u Gazi, nazivajući humanitarnu situaciju „sramotnom“. Pozivao je na oslobađanje talaca, sastajao se s njihovim porodicama i osuđivao napad Hamasa kojim je sukob započeo. Bio je poznat po tome što je tokom rata svake večeri telefonom kontaktirao malu hrišćansku zajednicu u Gazi.
- Znamo koliko je papa Franjo volio narod Svete Zemlje, narod Vitlejema, a posebno narod Gaze- rekao je otac Faltas.

Papamobil pape Franja prenamijenjen u mobilnu kliniku za djecu u Gazi

O rješenju za izdavanje licence za srednju vjersku školu-Gimnaziju "Sveti Sava" koje je potpisala ministarka Vesna Bratić pisao sam više puta da je to rješenje o izdavanju licence nezakonito, zbog neodgovarajućeg prostora za rad škole i zato što za ovu školu Nacionalni savjet nije bio utvrdio obrazovni program kao i što rješenjem nije utvđen "najveći broj učenika, odnosno polaznika koji škola može upisati". Ovo rješenje o licenci je potpisala ministarka Vesna Bratić 18. aprila 2022. godine.
Nezakonito finansiranje ove škole pošelo je te 2022. godine iako te godine niti je imala učenika, niti je počela sa radom. Novac joj je dodijeljen za "osnivanje". Škola je za tri godine iz budžeta dobila 2,7 miliona eura. DRI je u svom Izvještaju o reviziji pravilnosti „Finansiranje vjerskih zajednica iz budžeta Crne Gore“ konstatovala da je to bilo nezakonito. Moju tužbu za zloupotrebu službenog položaja protiv ministara prosvjete za nezakonito finansiranje ove škole SDT je odbacilo.
Tvrdnja da škola radi u prostoru koji ne zadovoljva propisane standarde može se i danas provjeriti. Prosvjetna inspektorka koja je obišla školu nije konstatovala da prostor za rad škole u zgradi "Volvox" očigledno ne zadovoljava propisane uslove. U to se mogao uvjeriti i tužilac koji je odbacio pomenutu tužbu, a to je morala znati i komisija za licenciranje škole.
Naime, iz lista nepokretnosti, stambeno-poslovne zgrade, LN 5815, KO Podgorica II, može se vidjeti da vjerska škola "Sveti Sava", koja radi u prizemlju ove zgrade, za rad može da koristi prostor prizemlja čiji je vlasnik "Pravoslavna Mitropolija crnogorsko-primorska, Cetinje". Ukupna površina tog prostora &nbsp;(u LN pod 71, 72, 73) je 296 m2! Mogu li: komisija za licenciranje škole, prosvjetni inspektor i tužilac SDT potvrditi da je ovo, po Pravilniku, dovoljan prostor za rad škole? Sajt ministarstva skolskastatistika.edu.me pokazuje da školu 2025. godine, u tri razreda, pohađa 105 učenika.
Očekuje se da će planirana školska zgrada uskoro biti završena kada će prostorni uslovi za rad škole biti ispunjeni.
Nacionalni savjet je konačno 23. oktobra 2023, poslije više od godine dana, donio odluku koja je po zakonu bila potrebna za dobijanje licence za rad škole 2022. godine a čiju su neophodnost negirali i osnivači škole i ondašnje prosvjetne vlasti čak i tužilac SDT.
Odluka je: "Utvrđuje se punovažnost i jednaka vrijednost obrazovnog programa Srednje vjerske gimnazije "Sveti Sava", sa odgovarajućim javno važećim obrazovnim programom za opšte srednje obrazovanje, sa sljedećim sadržajem: Opšti dio obrazovnog programa Srednje vjerske gimnazije "Sveti Sava", Podgorica je opšti dio javno važećeg programa za opšte srednje obrazovanje, s tim da se u nastavnom planu dodaju dva izborna predmeta i to: Katihizis i Crkveno pjevanje.......".
Iz ove odluke idirektno proizilazi da škola ima javno ovlašćenje da može izdavati zakonita svjedočanstva i diplome.
Interesantan je stav tužioca SDT u odbacivanju krivične prijave, u vezi sa školom "Sveti Sava", da on smatra da za dobijanje licence nije bilo potrebno da Nacionalni savjet utvrdi obrazovni program za školu i da nije bilo nezakonitosti u finansiranju, dok DRI po pitanju &nbsp;finansiranja ima suprotno mišljenje. Vidjećemo šta će biti sa krivičnom prijavom Centra za građansko obrazovanje (CGO) zbog budžetskog finansiranja vjerskih škola.
Ostaje propust-greška da u rješenju o licenci školi "Sveti Sava" nije utvđen "najveći broj učenika, odnosno polaznika koji škola može upisati." Svjedoci smo da je Prosvjetna inspekcija ove jeseni privremeno zatvarale privatne inostrane škole koje su upisale veći broj učenika od broja predviđenog licencom. Ova se mjera ne može primijeniti na školu "Sveti Sava" jer u njenom rješenju o licenci nije naveden ovaj broj učenika.
U nalazu Odsjeka za Inspekciju rada od 14. juna 2024. godine konstatovano je da Srednja vjerska gimnazija "Sveti Sava" nema stalno zaposlene nastavnike. Nastavnici su nezakonito angažovani preko ugovora o djelu. Konstatovano je da su i dva penzionera (jedan je direktor) nezakonito zaposleni. Naloženo je da se ove nepravilnosti otklone. Nepoznato je da li je to učinjeno.
Očekuje se da Ministarstva čiji su ministri potpisali transfer budžetskih 2,7 miliona eura ovoj školi naprave finansijsku kontrolu i utvrde na šta su potrošena ova sredstva.
Konačno, Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija mora da uvede Srednju vjersku gimnaziju "Sveti Sava" iz ovog pravnog haosa u okvire zakona kao i sve druge škole.

Opet o licenci za školu „Sveti Sava“

&nbsp;Andriji Mandiću odgovara da država ne ispuni do kraja obavezu da izabere sve sudije Ustavnog suda, kako bi makli jedan balvan ili kamen na putu ka EU – rekao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, predsjednik SDP-a i predstavnik Evropskog saveza Ivan Vujović.
Današnje ponovljeno glasanje za sudije Ustavnog suda je, smatra Vujović, neuspjeh sa stanovišta interesa države i potrebe da država izabere sudije Ustavnog suda, što se nije desilo jer je izabran samo jedan sudija Ustavnog suda od tri.
Podsjetio je na izmjene Ustava 2012/13. godine kada je amandmanima promijenjen način izbora sudija Ustavnog suda i još nekih institucija, kako bi, ističe on, sa pozicija apsolutne vlasti omogućili tadašnjoj opoziciji da aktivno uzme učešće u izboru sudija Ustavnog suda.
– Mislim da je to apsolutni neuspjeh, da ne kažem blamaža parlamentarne većine, prije svega, koja nije ispoštovala demokratske uzuse, elementarnu metodologiju koja se uvijek primjenjivala od strane prethodne vlasti koja je usvojila taj izborni model kvalifikovanom većinom – rekao je Vujović.
Ukazuje na činjenicu da je u sadašnjem izboru sudija Ustavnog suda opozicija u potpunosti zaobiđena, iako je opozicija po svom nahođenju glasala jednu kandidatkinju, čak i u prvom krugu, koja nije prošla zato što je nije glasao dovoljan broj poslanika vladajuće većine, jer je, kako ističe, Andrija Mandić promijenio redoslijed glasanja.
– Tu se radi o raznim vidovima političkih marifetluka, čemu je gospodin Mandić sklon i to radi uspješno. On se poigrava sa ostalim činiocima parlamentarne većine, posebno sa poslanicima PES-a, poigrava se, čak ih u pojedinim trenucima ismijava… Vidjeli ste kada je rekao na potpuno opravdanu primjedbu gospodina Mugoše zbog čega je promijenio redoslijed glasanja, jer je potpuno normalno i logično da se glasa za kandidata koji je prvi predložen, ali on je to uradio sa jasnom političkom kalkulacijom da se prvo glasa za kandidata koji mu je bliži, a za ove ostale apsolutno nije važno i kao epilog imamo jedan fijasko, neuspjeh i pored zahtjeva i upornih insistiranja Evropske komisije da izaberemo sve sudije Ustavnog suda mi smo od troje izabrali jednog – zaključio je Vujović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DtNQJl2C8fVQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vujović: Neizbor svih sudija Ustavnog suda je blamaža parlamentarne većine

Građanska inicijativa 21. maj saopštila je da se Podgorička skupština iz 1918. godine ubraja među „najsramnije događaje novije crnogorske istorije“, ocjenjujući da se njene posljedice osjećaju i danas.
U saopštenju ove organizacije navodi se da je tadašnja skupština, opkoljena srpskim okupacionim bajonetima, donijela odluke kojima je zbačena dinastija Petrović i Crna Gora pripojena Srbiji. Kako ističu, time su brutalno pogažena politička prava Crnogoraca i ugašena međunarodno priznata država koja je bila dio Antante i pobjednica Prvog svjetskog rata.
Iz GI 21. maj podsjećaju da su odluke skupštine izazvale otpor dijela crnogorskih patriota koji su se odlučili na ustanak kako bi, kako navode, odbranili nacionalna prava i sačuvali državnost.
Prema ocjeni inicijative, više od jednog vijeka kasnije Crna Gora i dalje živi posljedice tog nasilnog i nelegitimnog čina. U saopštenju se tvrdi da se savremena Crna Gora suočava sa „politikama i ideologijama koje, u okviru velikodržavnih projekata, nastoje potisnuti crnogorsku samostalnost“.
- Kao i 1918. godine, postoje grupe koje, svjesno ili pod tuđim uticajima, rade protiv crnogorske državnosti - poručuju iz GI 21. maj, naglašavajući da je danas neophodna državnička mudrost i iskustvo kako bi se izbjeglo ponavljanje istorijskih grešaka.
Organizacija zaključuje da je podsjećanje na događaje iz 1918. godine važno kako bi se sačuvali savremena nezavisnost i demokratski poredak Crne Gore.

GI 21. maj: Posljedice Podgoričke skupštine osjećaju se i danas

Iako je gotovo sve bilo dogovoreno da Narodna biblioteka ,,Radosav Ljumović“ bude izdavač drugog, proširenog izdanja knjige ,,Gradonačelnici“ novinara i publiciste Danila Burzana, do toga ipak nije došlo.
Razlog za to je što direktorica te javne ustanove Slavica Ilinčić nije prihvatila da knjiga bude štampana na jotovanoj varijanti crnogorskog jezika!?
RAZOČARENJE
- Nakon pet knjiga koje mi je ranije štampala Narodna biblioteka ,,Radosav Ljumović“, naravno, upravo na toj prokazanoj, jotovanoj vrijanti crnogorskoga jezika, više sam nego iznenađen, čak i uvrijeđen, ponižen, diskvalifikovan. Mislim da je ovo skandalozno ponašanje. Prosto ne mogu da vjerujem da Biblioteka koja se finansira iz budžeta za koji ja izdvajam jednako, ako ne i više od gospođe koja je trenutno direktorka, da se iz takvog budžeta svih nas neko može finansirati, a neko ne može samo zato što se to nekome sviđa – kazao je za Pobjedu Burzan.
Ističe da je od kompetentnih ljudi obaviješten da su po zakonu ravnopravne obje varijante crnogorskog jezika, te da nikakvih problema ovakve vrste ne bi smjelo da bude.
Kada se početkom novembra pismom obratio direktorki Biblioteke, između ostalog je podsjetio da je ta ustanova prije deceniju bila izdavač njegove monografske knjige ,,Gradonačelnici“.
- U međuvremenu su promijenjene tri ,,opštinske vlasti“ i procijenio sam da je vakat za novo, dopunjeno izdanje. Pored tri nova gradonačelnika, u drugome izdanju bi se još našle biografije svih zamjenika gradonačelnika, zatim svih predśednika/ca Skupštine glavnoga grada, kao i njihovih pomoćnika. Ovim putem nudim da budete izdavač i ovoga, dopunjenoga izdanja knjige ,,Gradonačenici“, pretpostavljajući da bi vaše prihvatanje trebalo da bude uneseno i u plan budžeta za iduću godinu. Kao autor, ni ovom prilikom nemam finansijskih zahtjeva, već samo da dobijem 50 primjeraka knjige – naveo je u pismu Burzan.
Ubrzo je, kaže, dobio pozitivan odgovor i poziv na razgovor oko pojedinosti u vezi sa pripremom i štampanjem knjige.
- Razgovoru sa direktorkom Ilinčić prisustvovala su i dva njena saradnika iz Biblioteke. Dvadesetak minuta vrlo ugodnoga razgovora rezultiralo je dogovorom da rukopis predam do kraja godine, a precizirali smo i detalje oko formata, izgleda korica, tiraža itd. Kad je sve dogovoreno i prije nego što su mi uručili neke knjige na poklon, direktorka mi je rekla da, ipak, neće biti štampanja knjige na jotovanoj varijanti crnogorskoga jezika, već da treba da je „preradim“, pošto Biblioteka pod njenim rukovodstvom ima takvu izdavačku politiku, da jotovana varijanta „ne prolazi“. Naravno da nijesam to prihvatio, rekao sam da bi to značilo odustajanje od samoga sebe i da ja treba da pogazim svo svoje dosadašnje stvaralaštvo. Uzalud sam ukazivao na ravnopravnost obje varijante crnogorskoga jezika, kao i da su sve moje knjige (pa i onih pet koje je izdala Biblioteka) pisane tom, jotovanom varijantom crnogorskoga jezika – navodi Burzan.
ĆUTANJE KAO ODOBRAVANJE
Smatrajući da nije dobro da odmah javno reaguje nakon susreta i razgovora sa direktoricom Biblioteke, želio je da provjeri da li iza ovakve politike stoji i Glavni grad.
- Narednoga dana sam se pismeno obratio gradonačelniku Podgorice, jer sam želio da vidim da li i on stoji iza takve politike, odnosno odluke da se budžetski novac ne može ravnopravno trošiti za potrebe svih građana, odnosno da li je direktorka Biblioteke, u stvari, samo produžena ruka politike gradske uprave - priča Burzan.
Od gradonačelnika je imejlom zatražio da ga primi na kratki razgovor povodom pripremljenog drugog, proširenog i dopunjenoga izdanja knjige ,,Gradonačelnici“, napomenuvši da je na ovu temu razgovarao sa direktorkom Biblioteke, koja je izdavač prvoga izdanja, ali i kako se ispostavilo da dogovor o drugom izdanju nije moguć. Nakon nekoliko dana obaviješten je da ga gradonačelnik nikako ne može primiti zbog velike zauzetosti, ali da ga može primiti njegov savjetnik Slavko Matković, što je prihatio. Detaljno mu je, kaže, saopštio sve pojedinosti, poručujući da očekuje odgovor gradonačelnika Mujovića o tome da li podržava odluku direktorke Biblioteke o zabrani izdavanja knjiga na zvaničnoj, dakle, zakonitoj varijanti crnogorskoga jezika.
- Od JU Narodna biblioteka „Radosav Ljumović“, kao ustanove koja je bila izdavač prvog izdanja, zatražili smo i dobili potrebna pojašnjenja. Direktorica Biblioteke nas je upoznala sa tokom vašeg razgovora i potvrdila spremnost ustanove da podrži izdavanje novog izdanja, u skladu sa standardima i izdavačkom politikom koju primjenjuju na sve publikacije. Takođe je naglasila da je pitanje pravopisne varijante dio njihovih stručnih i uredničkih procedura, na koje Biblioteka, kao autonomna ustanova, ima zakonsko pravo i odgovornost. U tom kontekstu, ističemo da se Glavni grad i gradonačelnik ne uključuju u stručne i uredničke odluke ustanova kulture, već poštuju njihov profesionalni integritet i samostalnost. Smatramo da je neposredni dijalog između autora i izdavača najadekvatniji okvir za usaglašavanje svih tehničkih i uredničkih pitanja, uključujući i ovo – navodi se u odgovoru koji mu je dostavio savjetnik gradonačelnika.
Ovakav odgovor bio je još veće razočarenje, kaže ovaj istaknuti crnogorski publicista.
- Tako sam saznao da direktorka Ilinčić ima podršku gradonačelnika Mujovića za nezakonito ponašanje. Dakle, ranijih godina je Biblioteka mogla da štampa moje knjige na jotovanoj varijanti, ali sada ne može! To znači da se podržava, bolje reći – primjenjuje, korišćenje novca svih građana samo za projekte koji su politički prihvatljiviji aktuelnoj vlasti glavnoga grada… A, izvjesno i Crne Gore – zaključio je Danilo Burzan.
Ovim povodom Pobjeda se obratila Glavnom gradu za komentar, ali do zaključenja broja nijesmo dobili odgovor.
Ilinčić: Poslovna politika Biblioteke zasniva se na važećim propisima u svim segmentima rada
Odgovarajući na pitanja Pobjede, direktorka NB ,,Radosav Ljumović” Slavica Ilinčić je izjavila da ta ustanova sve svoje aktivnosti obavlja u skladu sa zakonom, te da se to odnosi i na izdavačku djelatnost.
- Poslovna politika Biblioteke zasniva se na važećim propisima u svim segmentima rada – bio je odgovor direktorice Narodne biblioteke ,,Radosav Ljumović".

Gradska biblioteka ne podržava legalnu, jotovanu varijantu crnogorskog jezika: Ilinčić odbila da štampa Burzanovu knjigu

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić optužio je specijalnog tužioca Miloša Šoškića da je "otuđio" skaj materijal iz kancelarije Saše Čađenovića.
-To je bilo 2021. godine, cilj je bio da se Čađenović optuži za skrivanje i utre put da je postao član kriminalne organizacije - kazao je Katnić.
Njegov branilac, advokat Ljubomir Raković kazao je da Katnić naveo da u spisima predmeta postoje dokazi iz kojih proizilazi da je Saša Čađenović bio jedini kome je dostavljen obavještajni paket Europola i da su se ti podaci nalazili u njegovoj kancelariji odakle su i otuđeni s ciljem da se dostave određenim medijima, što je i učinjeno.
- Katnić je zatražio da se u svojstvu svjedoka sasluša glavni specijalni tužilac Vladimir Novović i da se izjasni o curenju svih skaj komunikacija i njihovom objavljivanju u medijima, što je bio razlog za prekid saradnje fracuskih nadležnih organa sa Specijalnim državnim tužilaštvom Crne Gore - kazao je Raković.
On je dodao da je Katnić &nbsp;istakao da je tužilac Šoškić bio taj koji je dostavio podatke određenim medijima u Crnoj Gori, da bi mu na taj način nanio štetu i pripremio teren za njegovo hapšenje.

Raković: Katnić je ukazao da je Šoškić otuđio skaj komunikacije iz Čađenoviće kancelarije, dao ih medijima i tako pripremio teren za hapšenje

Bivšem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katnić niko nije mogao da bude šef, niti da izdaje naređenja - kazao je u Višem sudu nekada prvi čovjek Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić.
On je ovo odgovorio na pitanje nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića koji se, optužnicom SDT-a, tereti da formirao kriminalnu grupu čiji je član navodno bio Katnić. U ovom postupku sudi se i suspendovnom specijalnom tužiocu Saši Čađenoviću. Oni se terete da su svoje službene položaje podredili kavačkom mafijaškom klanu.
Svjedok Radonjić kazao je da Katnića poznaje od 2016. godine i da "subjektivno ne može da doživi da je Katniću &nbsp;neko šef".
- Njemu niko ne može da izdaje naređenja..Ne može ni u porodici da mu bude šef - to je moje mišljenje kazao je Radonjić.
On je bio kategoričan da nikada od Katnić nije dobio neki nezakoniti nalog, da neku osobu ne procesuira ili da neko treba da bude privilegovan.
- Svakodnevno sam imao komunikaciju sa njim. Upravo je on forsirao da prikupljamo podatke, da se što više osoba obuhvati pretkrivičnim postupkom - kazao je Radonjić.
Objasnio je da kada je formirano Specijalno policijsko odjeljenje - 2016. bilo 20 službenika i da su 2018. godine proširili tim sa još deset službenika.
Formiranjem Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala na čijem čelu je bio Zoran Lazović, prema riječima svjedoka, dobili su veliko pojačanje u borbi protiv organizovnog kriminala.
U tom sektoru su, kako kaže Radonjić, bili najbolji i najiskusniji operativci &nbsp;među kojima su Milorad Žižić, Dejan Knežević...
Na pitanje Katnićevog branioca, advokata Ljubomira Rakovića svjedok je kazao da 2017/2018. nijesu raspolagali informacijama da je Ljubo Milović član kavačke kriminalne grupe.
Radonjić zna da je Milović bio policajac i da je čuo da ima neke konekcije sa Rusima u "vezi nepokretnosti i da posreduje u kupovini banke".
-Imao sam kontakte sa mnogim rukovodioca stranih službi i nikada nijesam dobio informaciju o Miloviću - kazao je Radonjić.
Nakon promjene vlasti kada je ušao u uži zbor za direktora policije Radonjić je naveo da nije "odgovarao određenim strukturama i malo po malo su ga izolovali i poslali kući".
On je na pitanje Lazovića kazao da se bivši pomoćnika direktora nikada nije interesovanje ni za jedan predmet.
- Kolega Lazović se nije miješao u rad SPO, niti je bila ugrožena autonomija koju sam imao sa SDT-om. &nbsp;Pojedini prije njega su znali da budu "napadni" - rekao je Radonjić.
Za Veljka Belivuka i Marka Miljkovića, kako je naveo, prvi put je čuo kada su stigli u Crnu Goru. Nije imao saznanja da su u našoj državi počinili krivično djelo.
- Tokom moga rada imao sam stalne kontakte sa starješinama iz bezbjedbosnog sektora iz Srbije i nikada mi ih nijesu pomenuli - istakao je Radonjić.
On je dodao da je spriječena njihova likvidacija i da je ta akcija vođena profesionalno uz konstataciju " da nema što da doda, niti da oduzme".
- Rukovodilac akcije je bio iskusni operativac Milorad Žižić - kazao je Radonjić.
Nekadašnji službenik SPO i bivši načelnik Odjeljenja bezbjednosti Cetinje Dalibor Šaban je ispričao da ga je Radonjić obavijestio da je u SPO došla osoba koja ima saznanja o organizovanim kriminalnim grupama.
U prostorije je došao Ivan Milović i, prema riječima Šabana, ispričao je da se osjeća ugroženo od grupe sa kojom je ranije sarađivao.
- Iznio je neke informacije o krijumčarenju droge u Crnoj Gori i to je bilo ono što je on čuo, u čemu nije učestvovao. Lično je, kako je naveo učestvovao u krivičnim dijelima u Francuskoj - ispričao je Šaban.
Kada su završili razgovor Šaban je o tome obavijestio Radonjića koji je dao nalog za mjere tajnog nadzora za Ljuba Milovića, Ivana Stamatovića i Miloša Mišurovića.&nbsp;
Te mjere nijesu dale rezultat jer, prema riječima svjedoka, nijesu dovele do osnovane sumnje da je neko počinio krivično djelo.
Šaban je ukazao da su se francuski istražitelji interesovali za krivična djela počinjena na njihovoj teritoriji i Ivanu Miloviću je bio ponuđen status svjedoka saradnika ali je "odustao od svega".
Šaban je odgovarajući na pitanje Lazovića kazao da nikada nije čuo da se bivši pomoćnik direktora interesovao za bilo koji predmet ili da je nekog pokušao privilegovati.
Svjedok Zdravko Nedović, koji je radio na imanju porodice Lazović u Bijelom Polju, potvrdio navode Lazovića da je imanje u Bijelom Polju naslijedio od oca 2012. godine.
Na tom imanju Nedović je radio fizičke poslove za dnevnicu od 20 eura. Uzgaja se povrće, a od šljiva i jabuka, kako je ispričao, pekli su veliku količinu rakije, a držali su i ovce, kokoške i svinje.
- Sve fizičke poslove tokom vikenda i praznika Lazović je radio sa mnom - ispričao je Nedović.
On je na pitanje advokata Nikole Martinovića rekao da bude oko 38 tona šljiva i 20 tona jabuka i da se od tog voća peče rakija.
Martinović je konstatovao da je samo od prodaje rakije mogao prihodovati od 20.000 do 80.000 eura u posljednjih 10 godina.
Suđenje se nastavlja 2. decembra kada će svjedok Radonjić odgovarati na pitanja Katnića. Sudija Veljko Radovanović kazao je da će pozivi za saslušanje biti poslati Sanji Jovićević i Nikoli Janičiću.

Radonjić: Katniću niko nije mogao biti šef, nikada od njega nijesam dobio nezakoniti nalog

,,Dvadeseti novembar je jedan od najtragičnijih dana u Pljevljima i zbog poštovanja prema civilnim žrtvama i njihovim porodicama, ne prisustvujem Danu opštine“. Ako ste povjerovali da je ovu rečenicu izgovorio neki Pljevljak, u namjeri da podsjeti na tragično vrijeme Drugog svjetskog rata kada su, prvo Italijani i četnici, a potom Njemci, četnici i balisti, činili zločine – nijeste pogodili. Opet, ako ste pomislili da se danas javno prisjetio mučne ‘43. godine kada su četnici Pavla Đurišića i Draže Mihailovića u pljevaljskom srezu za samo četiri krvava februarska dana ubili 678 ljudi, uglavnom muslimana - od čega dvjesta đece u dobi do osam godina – opet ste pogriješili. Citat s početka je ponosno vlasništvo Daria Vraneša, predsjednika opštine Pljevlja. Iako je prethodne dvije godine uredno obilježavao Dan opštine, Vraneš je ove naprasno ustanovio da mu je Dan oslobođenja od fašista i njihovih slugu - i mučan i tragičan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112509110_249850c4cbeae34b7e3f5823cb1e8559efc59f1fb8f316388faefcd35e5fe951.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025112509110_249850c4cbeae34b7e3f5823cb1e8559efc59f1fb8f316388faefcd35e5fe951" data-rendition-name="original" width="1000" height="660" loading="lazy" alt="VRIJEME IZDAJE I KOLABORACIJE SA OKUPATOROM: Pavlje Đurišić i Pircio Biroli u Kolašinu 1942. godine "> <figcaption>VRIJEME IZDAJE I KOLABORACIJE SA OKUPATOROM: Pavlje Đurišić i Pircio Biroli u Kolašinu 1942. godine(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ANTIFAŠISTIČKA I PROFAŠISTIČKA CRNA GORA I još se, veli Vraneš, njegovim obilježavanjem prave podjele u narodu. Ali ne na nacionalnoj ili vjerskoj osnovi, kako lažno govori Vraneš. Dan oslobođenja Pljevalja pravi podjelu na one koji podržavaju antifašizam i one koji bi da vaskrsavaju fašizam; pravi razdjelnicu između dobra i zla.&nbsp; Dario Vraneš ne krije da je na ovoj drugoj, mračnoj strani, na strani četničkih koljača. I valjda je zato u kabinetu, odmah iza svoje fotelje, postavio statuetu Draže Mihailovića, da svima pokaže kome se divi i za što se zalaže. Da mu može biti, vjerovatno bi u zgradu opštine - ili možda ispred zgrade - postavio i onaj veliki kip četničkog koljača Pavlja Đurišića.&nbsp; Sramota je današnje Crne Gore da je na čelu Pljevalja, jednog od najvećih crnogorskih gradova, čovjek koji ne poštuje sjene boraca koji su pali u borbi protiv fašizma i nacizma tokom Drugog svjetskog rata; junaka koji su svijetu pokazali snagu crnogorske zvijezde petokrake... Ali, to je crnogorska realnost: u vrhu vlasti, ne samo Pljevalja, ne samo Nikšića, već države Crne Gore nalaze se ljudi koji ne poštuju ni crnogorski 13. jul, ni vrijednosti antifašističke Crne Gore iz Drugog svjetskog rata. Niti žele da poštuju crnogorsku istoriju. POČASNA STRAŽA NA STRAŽICI&nbsp; ,,Pred veličinom vaše žrtve, pred zamahom vašeg pregnuća, mi savijamo naše borbene zastave i kažemo: vječna vam hvala drugovi.“ Tako je 21. decembra 1941, samo dvadeset dana nakon traumatične Pljevaljske bitke Glavni štab Narodnooslobodilačkih partizanskih odreda za Crnu Goru i Boku odao pomen palim borcima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112509114_47a747b9158b31adc1e1dfd182c0201653c9d7b396568b8ef0965e409413fb38.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112509114_47a747b9158b31adc1e1dfd182c0201653c9d7b396568b8ef0965e409413fb38" data-rendition-name="original" width="512" height="615" loading="lazy" alt="U ČAST STRADALIM U BORBI PROTIV FAŠIZMA: Spomenik na Stražici "> <figcaption>U ČAST STRADALIM U BORBI PROTIV FAŠIZMA: Spomenik na Stražici(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Dvije decenije kasnije, 1961. godine, na Stražici iznad Pljevalja otvoren je Spomenik palim borcima u Plјevalјskoj bici ali i svim žrtvama fašističkog terora tokom Drugog svjestkog rata. U centralnoj prostoriji spomenika na Stražici, nalaze se dva velika mozaika, koje su zajedno izradili čuveni crnogorski slikari Aleksandar Aco Prijić i Branko Filo Filipović, a na spoljnom zidu kripte, sa desne strane od ulaza nalazi se monumentalni bronzani reljef, poznatog crnogorskog vajara Draga Đurovića. A u bronzanom sarkofagu u kripti su posmrtni ostaci posmrtni ostaci 412 osoba stradalih od ruku fašista i domaćih kolaboranata. Zar je moguće da - osamdeset i četiri godine od Pljevaljske bitke, osam decenija od 9. maja 1945, Dana pobjede - prvi čovjek Pljevalja ne zna da taj Spomenik na Stražici nije samo počast partizanima, već simbol pobjede nad fašizmom? PLANSKA REVIZIJA ISTORIJE Ali, nije ovđe riječ o nepoznavanju istorijskih fakata. Dario Vraneš - koji ima odlične pozicije i kod Andrije Mandića u Podgorici i Aleksandra Vučića u Beogradu - dobro zna što radi i zbog čega besprizorno ignoriše istorijske istine. Na djelu je svjesni, planirani istorijski revizionizam. Ne samo čelnika Pljevalja i funkcionera Mandićeve stranke, već najvećeg dijela parlamentarne većine.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112509114_4a8939ab07036a44e94812a830504a5d3e742796c862e93e4094122776044f81.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025112509114_4a8939ab07036a44e94812a830504a5d3e742796c862e93e4094122776044f81" data-rendition-name="original" width="2560" height="1706" loading="lazy" alt="PLANSKA REVIZIJA ISTORIJE: Andrija Mandić i Joanikije Mićović "> <figcaption>PLANSKA REVIZIJA ISTORIJE: Andrija Mandić i Joanikije Mićović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  To je igranje po taktu velikosrpskog projekta u kojem nema mjesta za partizane, za antifašizam i, uopšte, za slobodarsku, građansku Crnu Goru. U osnovi tog imperijalnog programa je velikosrpski nacional-šovinistički projekat, uobličen u programskom dokumentu ,,Homogena Srbija" Stevana Moljevića. Koji je opet izveden iz onog ,,Načertanija“ Ilije Garašanina, nacrta spoljne, ali prvenstveno nacionalne imperijalne politike Srbije. I koji je osnova ovog što se danas nad Crnom Gorom sprovodi – kroz maligni ruski i srpski uticaj: obezličenje crnogorskog identiteta da bi se Crna Gora uklopila u projekat ,,Ruskog mira“, odnosno ,,Srpskog sveta“. Nije to novost: velosrpski projekat podrazumijeva pokornu Crnu Goru, Intrigantno je, međutim, ćutanje ljudi iz vrha Evropske unije. EVROPSKA (NE)DOSLJEDNOST Da, djeluje čudno ta evropska šutnja. Državu, u kojoj većina u vlasti koketira sa klerofašizmom; u kojoj popovi sve manje propovijedaju, a sve više zapovijedaju; državu koja je postala zavisna od politike Beograda i Moskve - ovakvu Crnu Goru - Evropa žuri da primi u naručje. Po svaku cijenu, i ne pitajući za cijenu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112509114_0d19707b16207a97282c82d00580725178354ffaaee943abe91f6cfbb475a531.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025112509114_0d19707b16207a97282c82d00580725178354ffaaee943abe91f6cfbb475a531" data-rendition-name="original" width="1024" height="538" loading="lazy" alt="VESELI SE EVROPSKI RODE: Marta Kos nosi značku sa crnogorskom i zastavom Evropske unije "> <figcaption>VESELI SE EVROPSKI RODE: Marta Kos nosi značku sa crnogorskom i zastavom Evropske unije(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  I zaista liči na političku farsu kada komesarka za proširenje Marta Kos poručuje, sjedeći pored crnogorskog premijera Milojka Spajića, da je Crna Gora tako mala država da se njen ulazak u Evropsku uniju – i neće osjetiti. ,,Znate li koliko je mala Crna Gora? Kao trećina Beča, kao Tuluz ili Štutgart. Naravno da možemo da integrišemo Crnu Goru i bez velikih reformi“, poručila je Kos protekle sedmice na Forumu o proširenju u Briselu. Ali, nije bila farsa; niti se komesarka šalila. Već je poslala jasnu poruku: ubacićemo vas u Uniju kakvi kod da budete, kakve god klerofašističke ideje bile dominantne u Crnoj Gori. Mučna je to poruka za Crnu Goru. Jer, na kraju te evropske balade ispada da su Vraneš i družina na vlasti koja glorifiuje četnike, kvislinge iz Drugog svjetskog rata - u pravu kada revidiraju istoriju, kada veličaju ratne zločince i naciste – jer sve to nije prepreka na putu za Evropu?! Ispada da je evropskoj birokratiji potrebna Crna Gora, kakva god bila, samo da bi štrikirali sebi jedan uspjeh u evropskim integracija. Baš mučna poruka iz Brisela.&nbsp;

Sprem’te se, sprem’te – Evropa vas zove

Jovan Jovanović izabran je za sudiju Ustavnog suda na današnjoj sjednici Skupštine Crne Gore.
Od ukupno 54 glasa, 50 poslanika je bilo za njegov izbor, jedan protiv, a tri uzdržana.
Mirjana Radović nije izabrana pošto je od 52 glasa, 47 bilo za, dva protiv, tri uzdržana - a za izbor sudija u drugom krugu glasanja je bila potrebna podrška 49 poslanika.
Mirjana Vučinić, koju je predložio predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, nije izabrana za sutkinju Ustavnog suda. Od 56 glasova, 45 poslanika se izjasnilo da je za njen izbor, niko nije bio protiv, a bilo je 11 uzdržanih.
Ovi kandidati 14. oktobra nijesu dobili neophodnu dvotrećinsku podršku, odnosno 54 glasa u Skupštini Crne Gore nakon višesatne rasprave. Za izbor Vučinić tada je glasalo 16 poslanika, dok su čak 44 poslanika bila uzdržana. Za izbor Jovanovića tada je glasalo njih 45, jedan je bio protiv, a pet uzdržano, a za Radović su ranije glasala 44 poslanika, jedan je bio protiv, a pet uzdržanih.
Jovanović i Radović su kandidati su za sudije po prijedlogu Ustavnog odbora, a Vučinić je za tu poziciju predložio predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
On je, nakon što nije izabran nijedan kandidat u prvom krugu, organizovao konsultacije sa partijama većine i opozicije kako bi dodatno mogao da odgovori na svako pitanje koje ima svaki poslanik u vezi kandidatkinje koju ju predložio.&nbsp;
- Vrata su otvorena ne za svakog šefa poslaničkog kluba, već za svakog poslanika pojedinačno, da odgovorim na svaku nedoumicu - poručio je Milatović prije mjesec u Skupštini.
Istorija, kako je tada rekao, sve pamti.
- Ova generacija će biti upisana ili kao ona koja je uvela Crnu Goru u EU ili ona koja ju je prodala. Ja sam izbor napravio - poručio je Milatović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmilatovic-ustavni-sud-stit-od-samovolje-vecine-i-posljednja-linija-odbrane-prava-i-pravde&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Aktuelna ustavna kriza traje od ljeta prošle godine - kad je sudija Milorad Gogić ispunio uslove za starosnu penziju. Skupština od tada nije izabrala novog sudiju da popuni njegovo mjesto.
Osim toga, Ustavni odbor je u decembru prošle godine nezakonito i neustavno penzionisao sutkinju Draganu Đuranović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 51.5385%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmilatovic-nema-vladavine-prava-bez-zaokruzenog-ustavnog-suda-podrska-ce-u-drugom-krugu-glasanja-biti-znacajnije-veca&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Opozicija je na to reagovala blokadom parlamenta, nakon čega je napravljen dogovor pod pokroviteljstvom EU o rješavanju ustavne krize - odnosno odlukom da se primijene preporuke Venecijanske komisije, koja je i ocijenila da je Skupština bila dužna da poštuje proceduru prilikom penzionisanja sutkinje Đuranović.