Poslanici Evropskog parlamenta neće odobriti trgovinski sporazum sa SAD, nakon što je američki predsjednik Donald Tramp najavio nove carine evropskim zemljama, kao dio pokušaja da preuzme kontrolu nad Grenlandom, piše Politiko.
U srijedu ove sedmice poslanici EP su odložili odluku o tome da li da zamrznu ratifikaciju sporazuma, koji su Tramp i predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen potpisali u julu prošle godine, zbog tenzija sa SAD oko Grenlanda.
Poslanica u EP iz Švedske Karin Karlsboro, koordinatorka za trgovinu evropskih Liberala, izjavila je danas za Politiko da sporazum između EU i SAD neće dobiti na dovoljnu podršku.
- Ne vidim mogućnost da Evropski parlament da zeleno svjetlo za napredak sa carinskim sporazumom kada budemo donosili odluku u srijedu. Umjesto toga, EU mora da se pripremi da odgovori na carinske napade predsjednika Trampa, uključujući i one usmjerene na Švedsku. Ne možemo isključiti ni recipročne carine, ni upotrebu "bazuke" ako se pritisak i prisila nastave - rekla je Karlsboro.
Takozvana trgovinska „bazuka“ EU, ili Instrument protiv prinude, podrazumijeva niz kaznenih mjera koje se mogu koristiti protiv trgovinskih rivala koji pokušavaju da ugroze EU.
Među njima su ograničenja investicija i pristupa šemama javnih nabavki, kao i ograničenja zaštite intelektualne svojine.
Predsjednik Evropske narodne partije (EPP) Manfred Veber saopštio je da eskalacija tenzija između SAD i Evrope znači da EP neće glasati za sporazum, kojim se američke carine na uvoz iz EU utvrđuju na 15 procenata, u zamjenu za to da EU ne primjenjuje carine na američki izvoz.
- EPP je za trgovinski sporazum EU i SAD, ali s obzirom na prijetnje Donalda Trampa u vezi sa Grenlandom, odobrenje nije moguće u ovoj fazi. Carine od nula procenata na američke proizvode mora biti stavljena na čekanje - naveo je Veber.
EPP do sada, za razliku od drugih partija u EP, nije bila čvrsto uvjerena da ratifikaciju sporazuma treba odložiti.
Glasanje na kojem bi EP usvojio stav o ukidanju carina na američku robu trebalo je da se održi 26. januara.
Potpredsjednica evropskih Socijalista i demokrata zadužena za trgovinu Katlin van Brent pridružila se danas pozivima za upotrebu Instrumenta protiv prinude.
- Prosto je skandalozno to što Donald Tramp koristi carine i ekonomske prijetnje da bi nametnuo nelegitimnu teritorijalnu pretenziju… Ako ovo nije prisila, šta je onda - navela je u saopštenju Van Brent.
Ona je dodala da odobrenje trgovinskog sporazuma „ne bi bilo pragmatično, već potpuno glupo“.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Svijet

Politiko: Poslanici Evropskog parlamenta neće odobriti trgovinski sporazum sa SAD

Pet skijaša poginulo je u dvije odvojene lavine u regiji Salcburg Pongau na zapadu Austrije u subotu, saopštile su vlasti.
Četvero skijaša stradalo je u snježnom odronu u dolini Gastein, južno od Salcburga, koji je zatrpao sedam osoba. Dvoje je povrijeđeno, jedna osoba teško, dok je treća prošla bez povreda, izvijestila je agencija APA.
- Ova tragedija bolno pokazuje koliko je ozbiljna trenutna situacija s lavinama - izjavio je Gerhard Kremser, šef planinske službe spašavanja za područje Pongaua, podsjećajući na jasna i ponovljena upozorenja o povećanom riziku od lavina.
Na mjesto nesreće upućena su četiri spasilačka helikoptera, timovi planinske službe spašavanja i Crvenog križa sa psima tragačima, kao i tim za krizne intervencije.
Oko 90 minuta ranije, jedna skijašica poginula je nakon što je ostala zatrpana lavinom u obližnjem području Bad Hofgastein, na nadmorskoj visini od oko 2.200 metara.

Tragedija na Alpima: Pet skijaša poginulo u dvije lavine u Austriji

Hitan sastanak ambasadora Evropske unije zakazan je za sjutra u Briselu, nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp najavio da će uvesti carine na robu iz osam evropskih zemalja u vezi sa situacijom oko Grenlanda, javio je Rojters pozivajući se na diplomate EU.
Sastanak je organizovao Kipar, koji trenutno predsjedava EU.
Ambasadori 27 zemalja EU sastaće se na hitnom sastanku zbog eskalacije krize oko Grenlanda, a na takvim sastancima ambasadori obično pripremaju praktične mjere za diskusiju na narednim ministarskim sastancima Savjeta EU.
Tramp je danas najavio uvođenje carina od 10 odsto u februaru Danskoj, Norveškoj, Švedskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Velikoj Britaniji, Holandiji i Finskoj, koje će kasnije biti povećane na 25 odsto i ostaće na snazi sve dok SAD ne postignu dogovor o kupovini Grenlanda.

Rojters: Hitan sastanak ambasadora EU zbog Trampovih najava o carinama

Ugandski predsjednik Joveri Museveni pobijedio je na ovogodišnjim izborima u zemlji čime je produžen njegov četrdesetogodišnji mandat na vlasti za još pet godina.
Kako je objavila je izborna komisija Ugande, Museveni je osvojio 72 posto glasova dok je njegov protivnik Bobi Vajn dobio 25 odsto glasova.
Vajn je ukazao na izbornu krađu dok su izborni posmatrači Afričke unije rekli da nisu vidjeli "nikakve dokaze o punjenju glasačkih listića".
Museveni (81) prvi put je došao na vlast kao vođa pobunjenika 1986. godine, ali je od tada pobijedio na sedam izbora. Izborni proces u zemlji je obilježilo nasilje, a Vajn, 43-godišnja bivša pop zvijezda, kazao je da je posljednjih dana širom zemlje ubijeno najmanje 21 osoba.
Vlasti su do sada potvrdile sedam smrtnih slučajeva. Takođe, pristup internetu u zemlji je blokiran. Vlasti tvrde da je prekid interneta bio neophodan kako bi se spriječile dezinformacije, prevare i podsticanje nasilja.
Vajn je zahtijevao da se internet obnovi. Vođa posmatračke misije Afričke unije, bivši predsjednik Nigerije Gudlak Džonatan, rekao je novinarima da bi se "vlada trebala suzdržati od suspenzije pristupa internetu" neposredno prije izbora.
Na izborima je bilo još šest kandidata, ali nijedan nije dobio više od dva odsto glasova. Izlaznost je bila 52,5 odsto.

Predsjednik Ugande sedmi put pobijedio na izborima: Na čelu zemlje je 40 godina i još mu nije dosta

Predložene carine predsjednika Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donalda Trampa "potkopale bi odnose i rizikovale opasnu spiralu silaznog trenda“, upozorili su lideri Evropskog savjeta i Evropske komisije, prenosi BBC.
U zajedničkom pismu, Antonio Košta i Ursula fon der Lajen ističu da su "teritorijalni integritet i suverenitet osnovni principi međunarodnog prava".
Oni se osvrću na nedavne poteze da se na Grenland pošalju evropske trupe i plovila, navodeći da to "odgovara potrebi jačanja bezbjednosti Arktika i ne predstavlja prijetnju ni za koga".
- EU je u potpunosti solidarna sa Danskom i narodom Grenlanda. Dijalog ostaje suštinski važan i posvećeni smo tome da nadogradimo proces koji je već prošle sedmice započet između Kraljevine Danske i SAD - dodaju Košta i Fon der Lajen.
Tramp je ranije danas izjavio da će od februara uvesti taksu od deset odsto na robu uvezenu iz osam evropskih zemalja, zbog protivljenja postupanju Vašingtona prema Grenlandu.
On je u objavi na svojoj društvenoj mreži Trut Soušal (Truth Social) objavio da će se Danska, Norveška, Švedska, Francuska, Njemačka, Velika Britanija, Holandija i Finska suočiti sa novim carinama, koje će biti povećane na 25 odsto od 1. juna ako se ne postigne sporazum o američkoj "kompletnoj i potpunoj kupovini Grenlanda".

Košta i Fon der Lajen: Teritorijalni integritet i suverenitet su osnovni principi međunarodnog prava

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je danas izjavio da je naložio ubrzanje uvoza opreme za energetske sisteme, jer se zemlja suočava sa ozbiljnom krizom.
Energetski sistem Ukrajine zbog ruskih napada ispunjava samo 60 odsto potreba.
Situacija je pogoršana zbog izuzetno niskih temperatura, navodi Rojters.
- Odluke su donijete i jačanje uvoza mora da se sprovede bez odlaganja - poručio je Zelenski.
U većem delu Ukrajine se sprovode planirana isključenja struje. Situacija je najteža u Kijevu i okolini.

Zelenski naložio ubrzanje uvoza opreme za energetske sisteme

Izaslanstvo Evropskog parlamenta, predvođeno Toninom Piculom, izvjestiocem Evropskog parlamenta za Srbiju, boraviće u Beogradu od 22. do 24. januara. Iako je posjeta najavljena ranije, prije nego što su uopšte stigli u Beograd, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić otvorio je žestoku paljbu po evropskim parlamentarcima. Očekivano, najviše kritika usmjereno je prema Piculi, kojeg Vučić i njegova medijska mašinerija od prvog dana nesuvislim izjavama napadaju i etiketiraju najgorim uvredama.
Predsjednik Srbije, zajedno s predsjednicom Narodne skupštine Anom Brnabić, poručio je da odbija razgovor s Piculom i njegovom delegacijom.&nbsp;
- Sjeli su, mrzitelji Srbije, i dogovorili se da će doći u Beograd. Nisu nas pitali, nisu nas obavijestili - danima ponavlja Vučić.&nbsp;
Njegove izjave zapravo su očekivani repertoar za domaću publiku, kojoj stalno naglašava da je Srbija na evropskom putu, ali da je njegov posao „spriječiti da država bude ponižavana“. Na koji način i od koga se država ponižava, ostaje nejasno.
Od imenovanja Picule za izvjestioca Evropskog parlamenta za Srbiju, Vučić stvara svojevrsni „sanitarni kordon“ oko hrvatskog europarlamentarca.&nbsp;
Ne treba ni spominjati koliko mu, očigledno, smeta činjenica da izvjestilac dolazi iz Hrvatske, što dodatno potvrđuje njegovu opsjednutost Hrvatskom, a onda je najlakše proglasiti ga „mrziteljem Srbije“.&nbsp;
Picula u razgovoru za Večernji list kaže da će ovakvih napada biti još i da Vučić od njih ne odustaje.
- Meni se čini da predsjednik Srbije Evropsku uniju doživljava kao švedski sto: bira samo sagovornike koji mu odgovaraju, a kritičare iz iste Evropske unije uporno smatra neprijateljima. Po mom mišljenju, to nije ništa ni novo ni čudno, jer tako postupa i s domaćim političkim rivalima, a rekao bih i s građanima Srbije - ističe Picula.
On na slikovit način objašnjava Vučićeve izjave i stalne napade.
- Vučić u svom poznatom maniru uglavnom razgovara ili s ogledalom, ili samo s odabranim novinarima, koji onda prenose njegovu percepciju kakvo je zapravo stanje u Srbiji i oko Srbije. Prema tome, ništa čudno - kaže Picula.
Izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju ponavlja kako Evropski parlament, gdje je zastupnik s ostalim koleginicama i kolegama parlamentarcima, dosljedno podržava politiku proširenja Evropske unije, pa i na Srbiju.
- No, ta politika ima svoje ciljeve i metodologiju. Nažalost, Srbija stagnira već četiri godine jer ne uspijeva da otvori nijedno novo poglavlje. To tapkanje u mjestu počelo je prije mog imenovanja za stalnog izvjestioca Evropskog parlamenta za Srbiju. I drugi prije mene, koji nijesu bili ni u mojoj političkoj grupaciji, u svojim su izvještajima uvijek ukazivali na iste probleme koji se, nažalost, u Srbiji ne rješavaju. Rekao bih da se naročito u posljednjih godinu i nešto ti problemi samo gomilaju. Vučiću su za probleme Srbije krivi svi drugi osim njega i sistema na čijem je čelu već godinama - jasan je Picula.
Logično pitanje koje se nameće jeste: želi li Srbija s Vučićem na čelu uopšte u Evropsku uniju? Deklarativno – da, ali u praksi čini sve da to izbjegne.
- Kao što sam rekao, to je pristup „švedskog stola“. Oni žele fondove, finansijsku podršku, donacije, naravno i privrednu razmjenu. Jer oko 60 odsto srpske spoljne trgovine odvija se s Evropskom unijom. Bez te dobrohotnosti i spremnosti EU da trguje sa Srbijom, srpska ekonomija bi stala. Sada vidimo i probleme s Naftnom industrijom Srbije, koliko je ta ekonomija, poput ekonomija malih država, izložena i koliko je krhka, te kako se preko noći može naći u ozbiljnim problemima. Srbija očekuje sve od Evropske unije, ali se ne želi prilagoditi elementarnim zahtjevima EU, poput uvođenja sankcija Rusiji. Srbija je dugo zagovarala vektorsku spoljnu politiku između Pekinga, Moskve, Vašingtona i Brisela. Međutim, vrijeme takvog „sjedenja na četiri stolice“ polako prolazi, jer dolazi do globalnog sučeljavanja najvažnijih političkih aktera. Trenutno je teško, čak i za sposobnije države, voditi takvu spoljnu politiku bez posljedica po domaće društvo. To, naravno, ne može ni Aleksandar Vučić, ali uvijek mora naći nekoga na koga će svaliti odgovornost - zaključuje Picula u razgovoru za Večernji list.
Vučićeva napadačka retorika prema Evropi, u ovom slučaju prema predstavnicima Evropskog parlamenta, dio je njegovog narativa od dolaska na vlast, upozorava u razgovoru za Večernji list Žarko Korać, nekadašnji potpredsjednik Vlade Srbije u vrijeme Zorana Đinđića i žestoki kritičar aktuelne vlasti.
- Taj narativ je zapravo stariji od njega. To je Šešeljev narativ: mi i Rusija jedini smo nezavisni u Evropi, a Evropa želi da nas ponižava, eksploatiše, oduzima nam nezavisnost i otima nam teritorije, uključujući Kosovo. To je Šešeljeva retorika koju Vučić nastavlja. Primjeri su izjave tipa: „Imam veliku vojsku, dajem mnogo za naoružanje, nama niko ništa ne može. Ja sam nezavisan i neću da se Srbija ponižava niti da primam ljude koji nemaju razumijevanje za Srbiju“. „Razumijevanje za Srbiju“, u njegovom smislu, znači da bi ovakva Srbija odmah trebalo da bude primljena u Evropsku uniju. Vučić očigledno bijesno reaguje na činjenicu da Srbija već tri godine nije otvorila nijedno pregovaračko poglavlje, a kamoli zatvorila neko, dok Crna Gora napreduje znatno brže. Srbija je, dakle, na sporednom kolosijeku evropskih integracija, a Vučić ne želi da se to vidi kako ne bi bio uočen krah njegove politike. Sve ove odluke vode ka sve većoj izolaciji Srbije u Evropi. Jednom riječju – ono što se trenutno događa može se opisati kao izolacija - upozorava Korać.
Ipak, najveća zanimljivost u vezi s posjetom delegacije Evropskog parlamenta, prema Koraću, jeste stav studenata i pitanje hoće li se odazvati pozivu na razgovor s evropskim parlamentarcima.
- Beogradski studenti neće primiti delegaciju, što nije prvi put, dok se studenti iz Novog Pazara, Niša i Novog Sada spremaju za razgovor s njima. Među studentima je došlo do razlika: oni proevropski orijentisani žele razgovarati, dok drugi slijede zvanični državni narativ i ranije su odbili sastanke - naglašava Korać.
Studenti koji odbijaju razgovor s predstavnicima Evropskog parlamenta nijesu zalog bolje budućnosti susjedne države, a Srbija pod Vučićevim vođstvom sve više liči na zemlju saveznicu Rusije i Bjelorusije, a sve manje na kandidata za članstvo u Evropskoj uniji.

Picula: Vučiću, EU nije švedski sto da birate po željama

Francuski predsjednik Emanuel Makron kaže da Francuska ostaje posvećena „suverenitetu i nezavisnosti država“, nastavljajući da pruža podršku Grenlandu i Danskoj u trenutku kada je američki predsjednik Donald Tramp najavio nove carine za zemlje koje se protive američkoj kupovini Grenlanda.
Makron je na platformi Iks (X) napisao da „ni zastrašivanje, ni prijetnja neće uticati na nas“.
Trampove prijetnje carinama ocijenio je kao „neprihvatljive“.
- Evropljani će na njih odgovoriti ujedinjeno i koordinisano ukoliko se one potvrde. Pobrinućemo se da se poštuje evropski suverenitet - dodao je Makron.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FEmmanuelMacron%2Fstatus%2F2012599888412877147%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2012599888412877147%7Ctwgr%5E8d8c89ae2987c7a8b582ec3cf4caea545a79f33b%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Podsjetimo, u objavi na mreži Truth Social, Tramp je rekao da će carine od 10 odsto stupiti na snagu 1. februara za Dansku, Norvešku, Švedsku, Francusku, Njemačku, Veliku Britaniju, Holandiju i Finsku.
Te će se carine povećati na 25 odsto 1. juna i nastaviće da se primjenjuju sve dok se ne postigne dogovor o američkoj kupovini Grenlanda, poručio je Tramp.
Optužio je nekoliko evropskih zemalja da igraju „veoma opasnu igru“ na Grenlandu, rekavši da je „svjetski mir u pitanju“.
- Danska, Norveška, Švedska, Francuska, Njemačka, Ujedinjeno Kraljevstvo, Holandija i Finska otišle su na Grenland s nepoznatom svrhom. (…) Ove zemlje, koje igraju ovu veoma opasnu igru, preuzele su neprihvatljiv rizik - napisao je američki predsjednik u dugoj objavi na svojoj društvenoj mreži.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Ftruthsocial.com%2F%40realDonaldTrump%2Fposts%2F115911344443637897&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Uvođenje carina Tramp vidi kao način da se „ova potencijalno opasna situacija brzo okonča“.
- Nakon vjekova, vrijeme je da Danska vrati Grenland - svjetski mir je u pitanju! Kina i Rusija žele Grenland, a Danska ne može ništa učiniti po tom pitanju - dodao je američki predsjednik.

Makron odgovorio Trampu: Zastrašivanje i prijetnje neće uticati na nas

Izraelska vlada je saopštila da se protivi sastavu „Odbora za mir“ u Gazi, koji je ranije objavila Bijela kuća.
Vlada Izraela je danas saopštila da sastav „nije bio koordinisan sa Izraelom i da je suprotan njegovoj politici“, bez detaljnog objašnjenja.
U saopštenju piše i da je premijer Benjamin Netanjahu naložio Ministarstvu spoljnih poslova da kontaktira državnog sekretara Marka Rubija.
Sastav komiteta koji je Bijela kuća objavila u petak ne uključuje izraelskog zvaničnika, a u njemu se nalazi jedan izraelski biznismen.
Ostali članovi, čija su imena su do sada objavljena, uključuju dva najbliža povjerljiva saradnika predsjednika Donalda Trampa, bivšeg britanskog premijera, američkog generala i grupu visokih zvaničnika iz vlada Bliskog istoka.
Trampova administracija je ranije ove nedjelje saopštila da plan prekida vatre za Gazu, koji su izradile SAD, prelazi u izazovnu drugu fazu.

Izrael nezadovoljan sastavom Odbora za mir koji su objavile SAD

Predsjednik SAD Donald Tramp ociijenio je danas da se bliži kraj vladavine Vrhovnog vođe Irana Alija Hamneija rekavši da je vrijeme „da se potraži novo vođstvo u Iranu“, javlja američki onlajn medij Politiko.
Tramp je rekao za Politiko da vlasti u Teheranu vladaju represijom i nasiljem, i okrivio Hamneija za „uništavanje zemlje“.
- Ono za šta je on kriv, kao lider zemlje, jeste potpuno uništenje zemlje i upotreba nasilja na nivoima kakav nikada ranije nije viđen. Da bi zemlja funkcionisala, čak i na vrlo niskom nivou, vođstvo bi trebalo da se fokusira na pravilno upravljanje svojom zemljom, kao što ja radim u SAD, a ne na ubijanje hiljada ljudi kako bi zadržalo kontrolu - rekao je Tramp komentarišući nedavne Hamneijeve objave na društvenoj mreži Iks.
U njima, Hamnei je Trampa nazvao „kriminalcem“, optuživši ga za nerede i mnogobrojne smrti u Iranu.
- Smatramo da je predsjednik SAD kriv zbog žrtava, štete i kleveta koje je nanio iranskoj naciji… SAD su napravile opsežne pripreme za organizovanje ove pobune. Pobuna je bila uvod u još veće planove. Iranska nacija je pobijedila SAD - napisao je Hamnei na Iksu, dodavši da „SAD moraju da odgovaraju“.
Tramp je u komentaru za Politiko dodao da je Hamnei „bolestan čovjek“ i da je zbog lošeg vođstva Iran „najgore mjesto za život na svijetu“.
- Taj čovjek je bolestan, čovjek koji bi trebalo da vodi svoju zemlju kako treba i da prestane da ubija ljude. Njegova zemlja je najgore mjesto za život bilo gdje na svijetu - zbog lošeg vođstva - rekao je Tramp.

Tramp: Vrijeme je da se potraži novo vođstvo u Iranu

Naljepnice sa QR kodovima, koje vode do internet stranice na kojoj se, prema dostupnim informacijama, navodno nudi kupovina narkotika, i dalje su prisutne na javnim površinama u Podgorici, iako je o ovom slučaju javnost obaviještena još prije nedjelju dana.
Nakon što je lokalni javni emiter objavio da su na više lokacija u centru glavnog grada izlijepljene sumnjive naljepnice sa QR kodovima, <a href="https://www.portalanalitika.me/clanak/sumnjive-naljepnice-sa-qr-kodovima-i-dalje-na-javnim-povrsinama-podgorice-vdt-policiji-dalo-usmeni-nalog-oni-jos-utvrduju-o-cemu-je-rijec">Portal Analitika obratio se Upravi policije i Višem državnom tužilaštvu</a> kako bi dobio informacije o eventualnoj istrazi i mjerama koje su preduzete.
I pored toga što su i policija i tužilaštvo upoznati sa slučajem, obilaskom terena ovaj medij se uvjerio da naljepnice nijesu uklonjene. Dio njih je djelimično oštećen, dok je veći broj i dalje vidljiv i “u funkciji”, što dodatno otvara pitanje efikasnosti reakcije nadležnih organa.
Iz Uprave policije za Analitiku su kratko saopštili da se po ovom slučaju postupa.
- Službenici Uprave policije postupaju u odnosu na događaj. Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica, u saradnji sa Grupom za suzbijanje visokotehnološkog kriminala, preduzimaju mjere i radnje iz svoje nadležnosti u cilju utvrđivanja svih činjenica i okolnosti ovog događaja, o čijem će ishodu javnost biti blagovremeno obaviještena - naveli su iz policije.
<h2>Šturi odgovori VDT-a</h2>
Analitika je uputila i Višem državnom tužilaštvu više pitanja – koje konkretne mjere su do sada preduzete, da li je utvrđeno ko stoji iza sajta „White Store Montenegro“, putem kojeg se, prema dostupnim informacijama, navodno vrši prodaja narkotika uz plaćanje kriptovalutama, kao i da li je naloženo uklanjanje spornih naljepnica sa javnih površina.
Zatražili smo i informacije o tome da li su identifikovani kanali putem kojih su sporni materijali štampani i distribuirani, te da li je po tom osnovu pokrenut postupak protiv lica koja su ih postavljala.
Odgovori koje smo dobili bili su, međutim, vrlo šturi.
Kako su istakli saopštili, dat je usmeni nalog Upravi policije.
- Više državno tužilaštvo u Podgorici dalo je usmeni nalog službenicima Uprave policije da izvrše kriminalističko-tehnički pregledi da izuzmu sve pronađene tragove na licu mjesta, te tužilaštvu dostave inicijativu za vještačenje pronađenih tragova, nakon čega će se formirati predmet i preduzeti sve neophodne mjere i radnje u cilju utvrđivanja eventualnog postojanja krivičnog djela i donošenja odluke - navedeno je iz Višeg državnog tužilaštva.
<h2>Naljepnice i dalje dostupne prolaznicima</h2>
U odgovorima policije i tužilaštva nije precizirano da li je riječ o stvarnoj kriminalnoj aktivnosti, pokušaju prevare ili nekoj drugoj formi zloupotrebe.
Prema navodima lokalnog javnog emitera koji je prvi objavio priču, sporni sajt sadrži i informacije o cijenama, načinu isporuke i drugim detaljima koji upućuju na moguće krivično djelo.
Posebno zabrinjava činjenica da naljepnice nijesu uklonjene nakon prijave, ostavljajući ih dostupnim prolaznicima i potencijalno izlažući građane dodatnim bezbjednosnim rizicima.
Ostaje pitanje da li je riječ o organizovanoj prevari usmjerenoj na obmanjivanje građana ili o ozbiljnijem scenariju u kojem se počinioci osjećaju dovoljno zaštićeno da na javnim površinama, bez straha od sankcija, promovišu nezakonite aktivnosti.
U oba slučaja, izostanak brze i vidljive reakcije nadležnih institucija dodatno produbljuje zabrinutost javnosti.

Tužilaštvo dalo usmeni nalog povodom spornih naljepnica sa QR kodovima, policija i dalje sprovodi mjere i radnje

Nestašice ljekova i medicinskih sredstava u državnim apotekama i zdravstvenim ustanovama izazvale su burne reakcije javnosti i otvorile pitanje funkcionisanja zdravstvenog sistema i sistema javnih nabavki. <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/recepti-propadaju-pojedinih-ljekova-nema-ni-za-novac">Dok Pobjedi iz Montefarma poručuju da nijesu uvoznici i da djeluju isključivo u skladu sa zakonom</a>, bivši direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore Sead Čirgić tvrdi da trenutne nestašice nijesu slučajne, već posljedica dugogodišnjih sistemskih slabosti koje su dodatno produbljene u posljednjih nekoliko godina.
<h2>Montefarm: Nedostupnost tržišna a ne institucionalna</h2>
Iz Montefarma su kazali da imaju obavezu da razjasne da ta ustanova nije direktni uvoznik ljekova i medicinskih sredstava, dodajući da se nabavka sprovodi isključivo putem postupaka javnih nabavki, i to samo za potrebe javnih zdravstvenih ustanova i apoteka u mreži Montefarma, u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama i važećom Listom ljekova Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore.
- Na raspisane tendere javljaju se ovlašćeni uvoznici – privatne veledrogerije. U Crnoj Gori, pored 56 apoteka Montefarma, još 124 privatne apoteke imaju ugovor sa Fondom i izdaju ljekove na recept. Ukoliko nekog lijeka nema na tržištu Crne Gore, on nije dostupan ni u privatnim apotekama i tada je riječ o tržišnoj, a ne institucionalnoj nedostupnosti - istakli su iz Montefarma.
Na pitanje Pobjede o razlogu nestašice ljekova metoprolola, klonazepama, amyzol i bactrim Montefarm navodi da „metoprolol“ XL 47,5 mg i 90 mg trenutno nije dostupan na tržištu zbog problema u proizvodnoj liniji kod proizvođača, o čemu su obaviješteni od dobavljača. Ističu da s obzirom na to da Montefarm nije uvoznik, razlozi nedostupnosti nijesu u njegovoj nadležnosti.
- „Klonazepam“ 2 mg nije u prometu u Crnoj Gori jer ga nijedan ovlašćeni uvoznik ne uvozi, zbog čega na raspisane postupke javne nabavke nije bilo ponuda. Kada je riječ o lijeku „amyzol®“, iz Montefarma pojašnjavaju da je pacijentima dostupan „amitriptilin“ u jačinama od 10 mg i 25 mg. Na Listi ljekova ovaj lijek se nalazi po međunarodnom nezaštićenom nazivu (INN) „amitriptilin“, a Montefarm je, kako navode, zakonski obavezan da nabavku sprovodi isključivo prema važećoj Listi i nije u obavezi da nabavlja lijek pod zaštićenim nazivom ukoliko to Lista ne propisuje. Isto važi i za „bactrim®“, jer se na Listi ljekova nalazi njegov terapijski ekvivalent „esbesul®“ 480 mg, koji je dostupan pacijentima u apotekama Montefarma. Nabavka se, naglašavaju, sprovodi isključivo prema Listi ljekova i važećoj regulativi - objasnili su iz Montefarma.
Kada su u pitanju pelene za odrasle, a Pobjedi su se žalili građani da najveći broj gotovo uvijek fali u apotekama, Montefarm navodi da vrši kontinuiranu nabavku veličina S, M i L.
- Tokom 2025. godine iz skladišta Montefarma isporučeno je gotovo 2,5 miliona komada pelena koje su građani preuzeli na recept (L – 1.800.510, M – 610.390, S – 75.840). Snabdijevanje se odvija u skladu sa tenderski ugovorenim količinama i isporukama dobavljača. „Ventolin aerosol“ 200×0,1 mg dostupan je u ograničenim količinama u mreži od 56 apoteka. Nova isporuka bila je najavljena za 9. januar, ali je pomjerena zbog problema u transportu prilikom uvoza, a dodatne količine su najavljene za 16. januar. Što se tiče fiziološkog rastvora, Montefarm navodi da nabavku vrši isključivo za potrebe javnih zdravstvenih ustanova. Zalihe u skladištu su stabilne i snabdijevanje se odvija nesmetano, dok se tenderski nabavljene količine ne distribuiraju apotekama jer nijesu namijenjene maloprodaji, niti su ikada bile - naveli su iz Montefarma.
Oni su naglasili da se na Listi nalazi oko 1.600 ljekova, kao i da se dodatno obezbjeđuju ljekovi za rijetke i teške bolesti van Liste, kao i da povremena nedostupnost pojedinih ljekova, uzrokovana problemima u proizvodnji ili uvozu, kako navode, ne predstavlja kolaps zdravstvenog sistema niti sistema javnih nabavki.
<h2>Čirgić: Sistem je pod stalnim pritiskom</h2>
Bivši direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Sead Čirgić, međutim, smatra da trenutne nestašice nijesu slučajnost, već posljedica dugogodišnjih sistemskih slabosti u organizaciji zdravstvenog sistema.
- Ključni uzroci su hronični nedostatak finansijskih sredstava, neadekvatno planiranje potreba, ograničenja važećeg sistema javnih nabavki i globalne poremećaje u lancima snabdijevanja, uz činjenicu da je crnogorsko tržište malo i bez uticaja na farmaceutsku industriju. Planiranje potreba za ljekovima i medicinskim sredstvima nije usklađeno sa realnim potrebama zdravstvenog sistema, što je u prethodnim godinama dovodilo do periodičnih obustava isporuka od strane dobavljača. Posljedica takvog stanja je sve učestalije prebacivanje dijela troškova zdravstvene zaštite na pacijente, iako su lijekovi i terapije garantovani važećim zakonskim i ustavnim okvirom, što ozbiljno narušava princip dostupnosti zdravstvene zaštite - upozorio je Čirgić.
Posebno je istakao strukturni problem sistema javnih nabavki, koji se sprovodi po generičkom (INN) nazivu, pri čemu se ugovor zaključuje sa jednim ponuđačem.
- Kada izabrani dobavljač ne može da ispuni ugovorne obaveze zbog proizvodnih ili logističkih problema, zdravstveni sistem nema mogućnost brze alternativne nabavke. Time se, odgovornost za nestašice pogrešno prebacuje na proizvođače, iako je osnovni problem nepostojanje sistemskih mehanizama za kontinuitet snabdijevanja. Za razliku od javnog sektora, privatne apoteke posluju u fleksibilnijem regulatornom okviru, što im omogućava da u kratkom roku obezbijede lijekove od alternativnih proizvođača. Zbog toga se dešava da su pojedini ljekovi dostupni u privatnom, ali ne i u državnim apotekama, što dodatno slabi povjerenje građana u javni zdravstveni sistem -naglasio je Čirgić.
<h2>Negativni efekti</h2>
On je naveo da su se povremene nestašice dešavale i tokom njegovog mandata, ali u manjem obimu. Razlike između tadašnjeg i današnjeg stanja, kako kaže, posljedica su fiskalne politike i programa „Evropa sad 1“, koji razgrađuje zdravstveni sistem, te upozorava da se kulminacija negativnih efekata može očekivati u narednom periodu.
- Što se tiče pelena, „ventolina“ i fiziološkog rastvora, zdravstvene ustanove su bile prinuđene da uvedu režime racionalizacije i štednje, što se negativno odrazilo na kvalitet i dostupnost zdravstvene zaštite. Trenutni menadžment Montefarma radi profesionalno i dobro u okviru postojećih zakonskih ograničenja, ali odgovornost za uspostavljanje fleksibilnog i pouzdanog sistema nabavki leži na Ministarstvu zdravlja - naglasio je Čirgić.
Na pitanje da li je zdravstveni sistem u kolapsu, Čirgić odgovara da sistem i dalje funkcioniše, ali uz izražene strukturne i operativne poteškoće, ograničenu dostupnost ljekova, povremene nestašice osnovnih medicinskih sredstava i rastuće finansijsko opterećenje pacijenata.
- Najveće posljedice, snose penzioneri, hronični bolesnici i djeca. Posebno penzioneri koji su cijeli radni vijek izdvajali značajna sredstva za zdravstveni sistem, a danas nijesu u mogućnosti da obezbijede lijek ili medicinsko sredstvo -upozorio je Čirgić.
Kao rješenje, on je naveo da ne neophodno realno planirati potrebe potpunim finansijskim pokrićem i reformom sistema nabavki, uključujući sprovođenje nabavki putem javnog poziva u skladu sa Zakonom o zdravstvenom osiguranju, umjesto rigidnih procedura Zakona o javnim nabavkama.
- Bez takvih sistemskih promjena, zdravstveni sistem će nastaviti da funkcioniše pod stalnim pritiskom, uz visok rizik ponavljanja nestašica, čiju cijenu će, kao i do sada, plaćati građani, naročito oni najranjiviji - zaključio je Čirgić.

Recepti propadaju, pojedinih ljekova nema ni za novac

U Crnoj Gori jutros se saobraća uglavnom po suvim putevima, kazali su iz Auto moto saveza (AMSCG), navodeći da u višim planinskim predjelima ima poledice.
Iz AMSCG su rekli da je učestala pojava sitnijih odrona.
Kako su naveli, neophodno je vožnju i brzinu kretanja vozila prilagoditi uslovima na putu.
Iz AMSCG su podsjetili da je, od 15. novembra do 1. aprila, obavezna upotreba zimskih guma za sva vozila na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom bez obzira na to da li postoje zimski uslovi.
Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi (snijeg, led ili poledica) na vozilu moraju biti &nbsp;zimske gume na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini guma je četiri milimetra.
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina, saobraćaj je obustavljen zbog odrona.
Saobraćaj na regionalnom putu R-30 dionica Petnjica -Bioča, potez Bioča-Lješnica, obustavljen je od osam do 12 i od 13 sati do 16 sati i 30 minuta.
Zbog rekonstrukcije regionalnog puta R-29 Bar - Kamenički most - Krute, saobraćaj će biti obustavljen od osam do 11 i od 13 do 16 sati.
Saobraćaj na regionalnom putu R-17, na dionici Čevo - Riđani, zbog adaptacije je obustavljen od osam do 14 sati.
Saobraćaj na putu Petnjica-Bioča zbog rekonstrukcije je promijenjen sa dvosmjernog na naizmjenični, a povremeno su moguće totalne obustave ne duže od 60 minuta.
Na magistralnom putu M-3 Plužine - Jasenovo polje, na dionici Zaborje – Jasenovo polje, saobraća se jednom trakom naizmjenično na mjestima radova, a saobraćaj je regulisan svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
Iz AMSCG su kazali da će biti promijenjen saobraćaj sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara.
Režim saobraćaja na putu M-6, na dionici Žabljak-Pljevlja, promijenjen je sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije mosta Đurđevića Tara.
Zbog redovnog održavanja na auto-putu Princeza Ksenija mjestimično je zatvorena po jedna saobraćajna traka u smjeru Veruša - Mateševo.
Saobraćaj u ulici Vojisavljevića u Podgorici obustavljen je zbog izgradnje bulevara i vozila će saobraćati alternativnim putevima.

Putevi uglavnom suvi, učestali sitniji odroni

Kompanija Emaar Properties najavila je da će u naredna tri mjeseca raspisati tender za izgradnju Dubai Creek Towera, jednog od najznačajnijih i najambicioznijih arhitektonskih projekata u regionu. Ovaj impozantni toranj predstavlja ključni element vizije savremenog urbanog razvoja Dubaija i novu referencu u globalnoj arhitekturi. Osnivač Emaara, Mohamed Alabbar, istakao je da projekat ulazi u novu fazu sa unaprijeđenim i pažljivo osmišljenim dizajnom, koji stavlja fokus na estetiku, eleganciju i snažan vizuelni identitet. Novi koncept Dubai Creek Towera osmišljen je tako da nadmaši očekivanja i ponudi jedinstveno arhitektonsko iskustvo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260118080124_be6bad95f25eb71bf6f65b0f77aebe3370a72112e087e9f55b0e50f0a281addd.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260118080124_be6bad95f25eb71bf6f65b0f77aebe3370a72112e087e9f55b0e50f0a281addd" data-rendition-name="original" width="1132" height="850" loading="lazy" alt="Dubai Creek Tower"> </figure>  Originalni planovi za Dubai Creek Tower predviđali su da će biti viši od Burj Khalife.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260118080120_7a4a2da126823a6176c2a1d236b4452fa160dc6cb14ccb4b4554572be43fcd9e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260118080120_7a4a2da126823a6176c2a1d236b4452fa160dc6cb14ccb4b4554572be43fcd9e" data-rendition-name="original" width="711" height="532" loading="lazy" alt="Pogled na Burj Khalifa sa Dubai Creek-a"> <figcaption>Pogled na Burj Khalifa sa Dubai Creek-a</figcaption> </figure>  FOKUS JE NA ARHITEKTONSKOJ LJEPOTI I KVALITETU OKRUŽENJA Alabbar je istakao je da je dizajn tornja prošao kroz više razvojnih faza, što je rezultiralo, kako je naveo, „prelijepim“ novim konceptom.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260118080120_7f797bee1e527cdc2174a6e68f6ecca7c6c5f1a9391a8120008316a956132a7e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260118080120_7f797bee1e527cdc2174a6e68f6ecca7c6c5f1a9391a8120008316a956132a7e" data-rendition-name="original" width="1536" height="1024" loading="lazy" alt="Mohamed Alabar"> <figcaption>Mohamed Alabar(Photo: Media biro)LOPICIC DEJAN +38267597713</figcaption> </figure>  - Trenutna faza razvoja fokusirana je na usavršavanje vizuelnog identiteta i estetske privlačnosti projekta. Dubai Creek Tower je zamišljen kao centralna atrakcija master-plana Dubai Creek Harboura i naš cilj je da postane ključni simbol urbane ekspanzije Dubaija - kazao je Alabbar na Dubai International Project Management Forum (DIPMF) 2026. Alabbar je istakao da je posebna pažnja posvećena arhitektonskoj ljepoti i kvalitetu prostora, naglašavajući da savremeni projekti teže stvaranju prepoznatljivog identiteta, a ne isključivo rekordnoj visini. - Nakon Burj Khalife, fokus je na arhitektonskoj ljepoti i kvalitetu okruženja - dodao je Alabbar. SRCE DUBAI SQUAREA S PANORAMSKIM VIDIKOVCEM  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260118080120_30f3b8c22e285b8a6b277b33912d106a8f69ef8caff5fc5437c509cfcd0fcd9b.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260118080120_30f3b8c22e285b8a6b277b33912d106a8f69ef8caff5fc5437c509cfcd0fcd9b" data-rendition-name="original" width="1366" height="2048" loading="lazy" alt="Burj Khalifa u bojama crnogorske zastave"> <figcaption>Burj Khalifa u bojama crnogorske zastave(Photo: Media biro)</figcaption> </figure>  Toranj će biti smješten u središtu predstojećeg projekta Dubai Square, u okviru Dubai Creek Harboura.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260118080120_b70de60bfb46980e28225bc9b3ef5e9a177cd36beb5cf974a409821be29b8cc2.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="20260118080120_b70de60bfb46980e28225bc9b3ef5e9a177cd36beb5cf974a409821be29b8cc2" data-rendition-name="original" width="880" height="743" loading="lazy" alt="Dubai Creek Tower"> </figure>  Projekat će uključivati mega-tržni centar nove generacije, dovoljno veliki da kroz njega mogu prolaziti električna vozila, a planirano je da bude otvoren u roku od tri godine. Originalni dizajn Dubai Creek Towera predviđao je vidikovac sa panoramskim pogledom od 360 stepeni, inspirisan Visećim vrtovima Vavilona, kao i kafić, centralni trg sa prodavnicama, muzej i zatvorenu dvoranu.