Milijarder i direktor platforme X, Ilon Mask, podnio je tužbu protiv OpenAI-a i Microsofta, tražeći do 134 milijarde dolara, jer su te kompanije, prema njegovim riječima, ostvarile "nezakonitu dobit", zahvaljujući njegovoj ranoj podršci startapu za vještačku inteligenciju.
Prema sudskom podnesku podnijetom, OpenAI je zaradio između 65.5 i 109.4 milijarde dolara, dok je Microsoft profitirao između 13,3 i 25,1 milijardu dolara od doprinosa Maska, koji je bio suosnivač OpenAI-a od 2015. godine.
Mask, koji je napustio OpenAI 2018. godine i sada vodi xAI sa konkurentskim četbotom Grok, tvrdi da je OpenAI prekršio njegovu osnivačku misiju u restrukturiranju u neprofitni entitet.&nbsp;
On je naveo da je Mask uložio oko 38 miliona dolara, što je činilo 60 odsto ranog finansiranja OpenAI-ja, pomogao u regrutovanju osoblja, povezivanju osnivača sa ključnim kontaktima i dao kredibilitet projektu.
OpenAI je tužbu nazvao "neosnovanom" i dijelom kampanje "uznemiravanja", dok je Microsoftov advokat rekao da nema dokaza da je kompanija "pomagala i podržavala" OpenAI.&nbsp;
Suđenje je zakazano za april pred porotom u Ouklandu, a Mask traži i kaznenu odštetu i druge sankcije, uključujući moguće zabrane, prenosi Tanjug.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Svijet

Mask traži 134 milijarde dolara od OpenAI-a i Microsofta

Bijela kuća je objavila imena nekoliko lidera koji će, kako je navedeno, "imati ulogu u nadzoru narednih koraka" u Pojasu Gaze kao osnivači tzv. "Odbora za mir" za to područje, među kojima su državni sekretar SAD Marko Rubio i bivši britanski premijer Toni Bler.
Predsjednik SAD Donald Tramp će djelovati kao predsjedavajući odbora koji je deo njegovog plana od 20 tačaka da se okonča rat između Izraela i Hamasa.
Odbor treba, kako se očekuje, privremeno da nadzire upravljanje Gazom i da upravlja rekonstrukcijom te teritorije, prenosi BBC.
U osnivačkom odboru su pored Rubija i Blera, i Trampov izaslanik Stiv Vitkof, njegov zet Džared Kušner, generalni direktor firme Apolo Global menadžment Mark Rouan, predsjednik Svjetske banke Edžej Banga i zamjenik Trampovog savjetnika za nacionalnu bezbjednost Robert Gejbrijel, saopštila je Bijela kuća.
Ostali članovi odbora će biti imenovani narednih nedjelja.
Prethodno je objavljeno formiranje odvojenog Palestinskog tehnokratskog komiteta od 15 članova, zvanog Nacionalni komitet za upravljanje Gazom (NCAG) zaduženog za dnevno upravljanje u posleratnoj Gazi, a na čijem čelu je Ali Šaat, inženjer i bivši zamjenik ministra u Palestinskoj upravi.
Prema Trampovom planu, Šaatov tehnokratski komitet će voditi svakodnevne poslove u Gazi pod nadzorom "Odborom za mir", na čijem čelu je Tramp. Izvršni odbor će sprovoditi viziju Odbora za mir.
Bijela kuća je takođe saopštila da će Nikolaj Mladenov, bugarski političar i bivši izaslanik UN za Bliski istok, biti predstavnik izvršnog odbora na terenu u Gazi koji će raditi zajedno sa Palestinskim tehnokratskim komitetom.
Po Trampovom planu, Međunarodne stabilizacione snage (ISF) će takođe biti raspoređene u Gazi da obučavaju i podrže provjerene članove palestinskih policijskih snaga. Bijela kuća je saopštila i da će američki general Dažsper Džefers voditi te snage koje treba da da uspostave "bezbjednosst, očluvaju mir i ustanove okruženje bez terorizma".
Bijela kuća je saopštila i da će odvojen "Izvršni odbor za Gazu" biti formiran kao pomoćno tijelo sa zadatkom da podrži vlasti, a u tom tijelu se neka od imena iz osnivačkog izvršnog odbora, a biće i novih imenovanja.
Američki mirovni plan stupio je na snagu u oktobru i od tada je ušao u drugu fazu, ali i dalje nije jasna budućnost Gaze i 2,1 milion Palestinaca koji tamo žive, prenosi BBC.
U prvoj fazi Hamas i Izrael su se dogovoril o primirju, u oktobru, kao i o razmjeni talaca i zatvorenika, djelimično povlačenje Izraela i pojačan dotok pomoći u Gazu.
Ranije ove nedjelje Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof objavio je da će se u drugoj fazi sprovoditi rekonstrukcija i puna demilitarizacija Gaze, uključujući razoružanje Hamasa i drugih palestinskih grupa.

Bijela kuća imenovala članove Odbora koji treba da nadzire upravljanje Gazom, među njima Rubio i Bler

Belgija će učestvovati u međunarodnoj izviđačkoj misiji na Grenlandu počevši od ponedjeljka, dok NATO nastavlja da jača svoj fokus na bezbjednost na Arktiku, prenosi Anadolija.
Belgijske oružane snage će rasporediti jednog oficira kao dio misije, koja se sprovodi pod danskom komandom, objavio je ministar vanjskih poslova Maksim Prevo na društvenoj mreži X.
Inicijativa je dio napora NATO-a da pojača vojno prisustvo i proširi mogućnosti obuke na Arktiku, regiji koja se smatra strateški važnom.
Nekoliko savezničkih zemalja učestvuje u izviđačkoj misiji, uključujući Francusku, Njemačku, Veliku Britaniju, Švedsku i Norvešku.
- Ova izviđačka misija u potpunosti je u skladu s našim naporima da ojačamo međunarodnu saradnju. Arktička regija zahtijeva zajednički pristup svih saveznika, a Belgija sa zadovoljstvom preuzima svoje odgovornosti u tom pogledu - rekao je Prevo.
Ministar odbrane Teo Franken kazao je da je "bezbjednost arktičke regije od strateškog značaja za cijeli Savez".
- Učešćem u ovoj misiji pokazujemo našu posvećenost unutar NATO-a i doprinosimo kolektivnim naporima za osiguranje ove strateški važne regije - dodao je Franken.
Cilj misije je identifikovati potencijalne mogućnosti za buduće vojne vježbe na Grenlandu, kao i opcije za povećanje vojnog prisustva u svrhu odvraćanja i odbrane u geostrateškoj regiji.
Danska i Grenland su odbacili predloge za prodaju teritorije, potvrđujući danski suverenitet nad ostrvom.
Nekoliko evropskih zemalja pojačava svoje vojno prisustvo na Grenlandu kroz vježbe i izviđačke misije, dok je američki predsjednik Donald Tramp insistirao da teritorija treba da bude "u rukama Sjedinjenih Američkih Država" kako bi se suprotstavila Rusiji i Kini.

Belgija će učestvovati u međunarodnoj izviđačkoj misiji na Grenlandu

Više od 3.000 ljudi poginulo je u protestima širom Irana, saopštili su u subotu aktivisti za ljudska prava, dok je u zemlji zabilježen „veoma blagi porast“ internet aktivnosti nakon osmodnevnog prekida interneta, javlja Rojters.
Američka grupa HRANA navela je da je potvrdila 3.090 smrtnih slučajeva, uključujući 2.885 demonstranata, nakon što su stanovnici kazali da se čini da je obračun vlasti zasad uglavnom ugušio proteste, dok državni mediji izvještavaju o novim hapšenjima.
Glavni grad Teheran relativno je miran već četiri dana, reklo je nekoliko stanovnika do kojih je došao Rojters. Dronovi su letjeli iznad grada, ali u četvrtak i petak nije bilo znakova većih protesta, kazali su stanovnici koji su, iz bezbjednosnih razloga, tražili da ostanu anonimni.
Demonstracije su izbile 28. decembra zbog ekonomskih teškoća i prerasle u raširene proteste u kojima se poziva na kraj klerikalne vlasti u Islamskoj Republici, a kulminirale su masovnim nasiljem krajem prošle sedmice. Prema opozicionim grupama i jednom iranskom zvaničniku, više od 2.000 ljudi ubijeno je u najgorim unutrašnjim nemirima od Islamske revolucije u Iranu 1979. godine.
Američki predsjednik Donald Tramp zahvalio je u petak iranskom rukovodstvu nakon što je saopštio da je Teheran otkazao pogubljenja stotina demonstranata uhapšenih u brutalnom obračunu.
- Izuzetno poštujem činjenicu da je iransko rukovodstvo otkazalo sva planirana vješanja, koja su se trebalo održati juče (više od 800 njih). Hvala vam - napisao je Tramp na svojoj društvenoj mreži Truth Social.
Tramp je tokom protekle dvije sedmice više puta prijetio vojnom akcijom protiv Irana kako bi, kako je naveo, pomogao demonstrantima, dok organizacije za ljudska prava tvrde da su iranske snage ubile hiljade ljudi. Sada, međutim, odlaže intervenciju nakon što je izjavio da mu je rečeno da su ubistva prestala.
On je takođe odbacio navode da su arapski i izraelski zvaničnici predvodili napore da ga odgovore od napada, dodajući da su ga iranske akcije navele da promijeni stav.
- Niko me nije uvjerio – uvjerio sam sebe. Nikoga nijesu objesili. Otkazali su vješanja. To je imalo veliki uticaj - izjavio je Tramp novinarima dok je napuštao Bijelu kuću kako bi za vikend otputovao na Floridu.

Aktivisti za ljudska prava tvrde da je više od 3.000 ljudi poginulo u protestima u Iranu

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp ponudio je u petak da posreduje u sporu oko voda rijeke Nil između Egipta i Etiopije, piše Rojters.
- Spreman sam da ponovo pokrenem američko posredovanje između Egipta i Etiopije kako bi se odgovorno i jednom zauvijek riješilo pitanje ‘"dijeljenja voda Nila" - napisao je u pismu egipatskom predsjedniku Abdelu Fatahu al-Sisiju, koje je takođe objavljeno na Trampovom nalogu na društvenoj mreži Truth Social.
Inauguracija Velike etiopske renesansne brane, koju su vlasti u Etiopiji održale 9. septembra, izazvala je bijes u Kairu, koji se nalazi nizvodno na Nilu.
Etiopija, druga najmnogoljudnija država na afričkom kontinentu sa više od 120 miliona stanovnika, vidi branu vrijednu pet milijardi dolara, izgrađenu na jednom od pritoka Nila, kao ključnu za svoje ekonomske ambicije.
Egipat tvrdi da brana krši međunarodne sporazume i da bi mogla izazvati i suše i poplave, što Etiopija odbacuje.
Tramp je u prošlosti hvalio Sisija, uključujući i tokom oktobarske posjete Egiptu, kada je potpisan sporazum vezan za sukob u Gazi. U javnim komentarima Tramp je ponavljao zabrinutost Kaira u vezi s pitanjem voda.
Etiopija i Egipat nemaju konačan, pravno obavezujući dogovor o dijeljenju voda Nila, a spor traje godinama. Nil je egzistencijalno pitanje za obje države, a raniji sporazumi davali su Egiptu i Sudanu gotovo svu vodu, bez učešća Etiopije, koja ih ne priznaje.
Posljednji pokušaj diplomatskog rješenja dogodio se 2015. godine, kada su Etiopija, Egipat i Sudan potpisali Deklaraciju principa, politički okvir koji priznaje potrebu saradnje, ali bez preciznih pravno obavezujućih pravila.
Uslijedili su višegodišnji pregovori uz posredovanje Afričke unije, Sjedinjenih Američkih Država i Svjetske banke, ali bez konačnog sporazuma.
Egipat traži garancije za sigurnost vodosnabdijevanja, dok Etiopija insistira na pravu da koristi svoje resurse za razvoj. Zasad nijedna strana ne pokazuje spremnost na dovoljne ustupke kako bi se postigao konačan dogovor, zbog čega između ove dvije države traje kontinuirani diplomatski spor.

Egipat i Etiopija se spore oko Nila, Tramp se ponudio da bude medijator

Egipatsko Ministarstvo za naftu i mineralne resurse objavilo da je nekoliko naftnih i gasnih kompanija koje posluju u zemlji uspješno izbušilo nove bušotine u svojim koncesionim područjima u Zapadnoj pustinji, Istočnoj pustinji i delti Nila.
Prema jučerašnjem saopštenju tog ministarstva, očekuje se da će ova nova polja povećati dnevnu proizvodnju Egipta za oko 1,3 miliona kubnih metara prirodnog gasa i približno 4.300 barela sirove nafte i kondenzata dnevno.
Otkrića su rezultat pet novih istražnih bušotina koje su izvele kompanije "Khalda Petroleum", "General Petroleum Company" (GPC) i "Disouq Petroleum Company" (DISOUCO) u svojim koncesionim područjima.&nbsp;
DISOUCO, u partnerstvu s "Harbour Energy", potvrdila je značajan sloj gasa u rezervoaru Abu Madi u delti Nila putem bušotine Az-2.&nbsp;
Ministarstvo je navelo da će nova otkrića ojačati domaću proizvodnju energije i podržati nacionalnu energetsku bezbjednost Egipta, prenosi Tanjug.

Egipat otkrio nova nalazišta nafte i gasa

Evropska unija (EU) izrađuje prijedloge za ukidanje sistema pristupanja koji je korišćen od vremena Hladnog rata, i za uspostavljanje spornog dvostepenog modela koji bi mogao da ubrza ulazak Ukrajine na osnovu mirovnog sporazuma sa Rusijom, piše danas britanski list Fajnenšel tajms.
Iako je plan reforme o kojem se raspravlja u Evropskoj komisiji preliminaran, on već uznemirava neke članice EU, koje strahuju da bi pristup "lakšeg proširenja" imao dalekosežne posljedice po Uniju, reklo je Fajnenšel tajmsu sedam visokih zvaničnika upoznatih sa razgovorima o toj temi.
Ukrajina, koja je postala kandidat za članstvo u EU ​​ubrzo poslije početka ruske invazije na tu zemlju 2022. godine, vidi članstvo u Uniji kao temeljni element svoje poslijeratne budućnosti i kao definitivnu potvrdu svog prozapadnog opredjeljenja.
U nacrtima mirovnog plana, o kojima se pregovara uz posredovanje SAD, pominje se ulazak Ukrajine u EU 2027. godine, uprkos procjenama zvaničnika Unije da će toj zemlji možda biti potrebno i deset godina sprovođenja reformi da bi ispunila stroge kriterijume za ulazak u blok 27 zemalja.
Međutim, zvaničnici Evropske komisije su svjesni da će ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski moći da prihvati druge aspekte mogućeg mirovnog sporazuma, poput predaje dijela teritorije Rusiji, jedino ako može da predstavi članstvo u EU kao pozitivan ishod.
Preliminarni plan, o kojem se raspravlja, omogućio bi Ukrajini da postane dio Unije, ali sa znatno manjom moći odlučivanja u odnosu na druge članice. Na primjer, Ukrajina u početku ne bi imala pravo glasa na samitima lidera i ministarskim sastancima, rekli su zvaničnici.
Prema prijedlozima koji se još razvijaju, Kijev bi postepeno dobijao pristup delovima jedinstvenog tržišta Unije, njenim poljoprivrednim subvencijama i unutrašnjem finansiranju razvoja.
To bi drastično promijenilo pravila pristupanja dogovorena 1993. godine, kojima se od kandidata za članstvo zahteva da se usklade sa ogromnom količinom propisa EU u brojnim oblastima politike, pre ulaska u blok.
Diplomate iz članica EU koje su uključene u neformalne razgovore sa Evropskom komisijom rekle su da postoji duboka zabrinutost zbog pomenutog koncepta.
Neki se plaše da bi uvođenje pricipa "lakšeg proširenja" negativno uticalo na stabilnost EU, umanjilo vrijednost članstva i uznemirilo druge zemlje kandidate za članstvo.
Direktor za Evropu u konsultantskoj kompaniji Jurejža grup (Eurasia Group) Mudžtaba Rahman rekao je da EU "nema drugog izbora nego da ubrza pristupanje Ukrajine".
- Ipak, time će otvoriti Pandorinu kutiju političkih rizika koje niko u Briselu ne razume u potpunosti - kazao je Rahman.
Napredak Ukrajine kroz postojeći proces proširenja EU sprječava Mađarska, budući da je potrebno odobrenje svih članica za otvaranje i zatvaranje svakog pregovaračkog poglavlja.
Takođe, velika grupa članica EU, iako one žele da podrže Ukrajinu, žestoko se opire bilo kakvim mjerama koje bi ili stvorile rupe u propisima ili bi uspostavile dvostepeni sistem članstva, rekle su četiri diplomate Unije.
- Pokušajte da nametnete to državama članicama i one to nikada neće prihvatiti - rekao je visokopozicionirani zvaničnik EU i upozorio da bi to dovelo do štetnog jaza između Brisela i članica Unije.
Drugi zvaničnici su rekli da bi bilo kakve promjene u procesu proširenja poremetile i ambicije drugih kandidata za članstvo u EU i otvorile šira pitanja o tome kako se Unija odnosi prema bliskim susjedima.
Crna Gora i Albanija, koje su najbliže članstvu u EU ako se gleda napredak u pregovaračkim poglavljima, mogle bi da pomisle da im se nudi manje privlačna nagrada, rekla su tri od sedam izvora.
To bi takođe otvorilo pitanja o tome da li bi drugim državama poput Bosne i Hercegovine i Turske, koje su posljednjih godina postigle mali ili nisu postigle nikakav napredak ka članstvu, bila ponuđena ista opcija "lakšeg proširenja".
Nije jasno kako bi to uticalo na zemlje Evropskog ekonomskog prostora poput Norveške, koje su deo jedinstvenog tržišta EU bez prava glasa, ili na druge zemlje koje nisu u procesu pristupanja, ali su bliski partneri Unije, poput Velike Britanije.

FT: Plan lakšeg proširenja EU, radi ulaska Ukrajine, plaši neke članice

U Francuskoj je prvi put podnijet parlamentarni predlog koji poziva na povlačenje zemlje iz NATO-a, a inicijativu je pokrenula potpredsjednica Narodne skupštine i članica ljevičarske stranke Nepokorena Francuska (LFI), Klemans Gete.
Rezolucija zahtijeva raskid sa zapadnim vojnim savezom i dolazi u trenutku rastuće sumnje u ulogu SAD i pravac evropske bezbjednosne politike, prenosi „Berliner Cajtung".
Gete je navela da politika Sjedinjenih Američkih Država, uključujući „nezakonitu otmicu predsjednika Venecuele (Nikolasa Madura)", prijetnje Grenlandu, sankcije evropskim zvaničnicima i nametanje trgovinskih sporazuma – pokazuje da SAD „efikasno dodjeljuju EU status vazalne države".
Ona smatra da članstvo Francuske u NATO-u izlaže zemlju strateškom riziku i moglo bi da je uvuče u sukobe koji nisu u skladu sa njenim interesima.
Prema Geteu, izlazak iz NATO-a omogućio bi Francuskoj da povrati vojnu i diplomatsku nezavisnost, postane nesvrstana sila i, zahvaljujući nuklearnom odvraćanju, samostalno brani svoju teritoriju.
Istovremeno, raskid sa savezom ne znači izolaciju, već bi Francuska mogla da poveća svoj međunarodni uticaj i promoviše mirovne inicijative u frankofoniji, Ujedinjenim nacijama, OEBS-u i drugim forumima.
Politički kontekst pokazuje da ovakav potez nije nemoguć: ljevičarski savez LFI ima najjaču frakciju u Narodnoj skupštini, dok desničarski Nacionalno okupljanje, Marin Le Pen, takođe kritikuje NATO.
Predsjednik Francuske Emanuel Makron više puta je izražavao sumnju u pravac alijanse, upozoravajući na prijetnje iz Vašingtona, posebno u vezi sa Grenlandom.
Makron je 2019. čak NATO opisao kao „moždano mrtav".

U Francuskoj podnijet prijedlog za izlazak iz NATO-a

Vozači iz Srbije, Crne Gore, Makedonije, Bosne i Hercegovine najavljuju protest za 26. januar. Kažu da će blokirati teretne granične terminale, zbog novog sistema za ulazak i izlazak iz Evropske unije, piše N1 Beograd.
Sloge u regionu često nema. Ali, kamiondžije su se ujedinile. Najavljuju da će za tačno 10 dana blokirati teretne granične terminale prema zemljama Šengena, zbog novog sistema ulaska i izlaska iz Evrospke unije. To ih je, kažu, dovelo u problem, budući da i za profesionalne vozače važi pravilo boravka 90 dana u šengenskom prostoru u okviru 180 dana.
“Ako 90 dana podijelimo sa šest mjeseci maksimalno im preostaje da mogu da borave u šengenskom prostoru 15 dana, obzirom da je pravilo jasno da dan ulaska se smatra prvim danom boravka, dan povratka posljednjim danom boravka, a da su to prevozi koji treba da budu učestali”, kaže Neđo Mandić iz Udruženja prevoznika Srbije.
“Smatramo da je ovo jedna vrlo lukava namjera Evrospke unije da dođe do najkvalitetnije radne snage i preuzme nam sve vozače, a nakon toga mi ćemo biti primorani da svoje firme selimo na prostor Evropske unije i tako unište kompletnu privredu ovog regiona”, navodi Đorđije Lješnjak iz Udruženja prevoznika Crne Gore.
Zato prevoznici iz Srbije, Crne Gore, Makedonije, Bosne i Hercegovine traže da se profesionalni vozači tretiraju kao prekogranični radnici.
“To su stotine hiljada vozača, ne radi se samo o vozačima, radi se o njihovim porodicama, mi smo četiri zemlje koje su najugroženije”, navodi Borislav Popović iz Udruženja prevoznika Srbije.
“Ovi protesti su upućeni idu samo ka Evropskoj komisiji i rješavanju našeg problema”, ističe Amir Hadžidedić iz Udruženja prevoznika BiH.
A koliko kamiondžijama u rješavanju problema pomažu lokalne vlasti?
“Bilo je s njihove strane podrške i inicijative, ali ništa to nije urodilo plodom da bi se nešto riješilo konretno”, odgovara Dino Durmić iz Udruženja prevoznika BiH.
“Naša komunikacija sa našim vlastima i našom državnom administracijom je gotovo nepostojeća”, kaže Đorđije Lješnjak.
“Tražimo od države još više, ne samo naša država, nego da na nivou ministara, predsjednika država, jer ovo mora ići na visokom nivou da se udruže čitav zapadni Balkan, svi ministri, predsjednci, i da zajedno djelujemo u ovome”, navodi Borislav Popović.
Najava o takvom udruživanju nema. Kamiondžije poručuju da će njihova blokada teretnog terminala na samim granicama trajati sve dok njihov problem ne bude riješen.

Kamiondžije najavile blokadu graničnih terminala: Lukava namjera EU da nam preuzme vozače

Sin lidera Čečenije Ramzana Kadirova, osamnaestogodišnji Adam Kadirov, navodno je u teškom zdravstvenom stanju nakon saobraćajne nesreće koja se dogodila u glavnom gradu republike, Groznom.
Kako su za Servis za Sjeverni Kavkaz Radija Slobodna Evropa/Radio Sloboda (RFE/RL) izjavila dva izvora, nesreća se dogodila 16. januara, nakon čega je Adam Kadirov prebačen u najveću zdravstvenu ustanovu u Čečeniji – Republičku bolnicu u Groznom, gdje se nalazi na intenzivnoj njezi. Prema njihovim navodima, prilazi bolnici su zatvoreni.
- Navodno se nalazi na intenzivnoj njezi i bez svijesti. Ne znamo sa sigurnošću šta se tačno dešava sa sinom Kadirova - rekao je jedan izvor iz Groznog, dodavši da su putevi prema bolnici zatvoreni jer je Adam tamo dovezen.
Slične informacije potvrdio je i drugi izvor, predstavnik čečenske dijaspore. O nesreći je izvijestio i lokalni opozicioni pokret NIYSO, navodeći da se kolona vozila u kojoj se nalazio Adam Kadirov "kretala velikom brzinom, automobil za automobilom, kada je iznenada naišla na prepreku".
- Kao rezultat toga, vozila su počela da se sudaraju jedno s drugim, zbog čega dobijamo informacije da ima mnogo povrijeđenih. Međutim, uzbuna je nastala upravo zbog Adama - saopštio je NIYSO u objavi na Telegramu.
U komentaru za Servis za Sjeverni Kavkaz RFE/RL, predstavnik tog pokreta naveo je da su informacije prikupljene iz više izvora, ali je naglasio da se stanje sina čečenskog lidera još ne može sa sigurnošću potvrditi.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Ffront_ukrainian%2Fstatus%2F2012253512969625842%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2012253512969625842%7Ctwgr%5E188f162b2d43ad8b145af06117a1a026def7ace4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
<h2>Ko je Adam Kadirov?</h2>
Adam Kadirov, jedno od brojne djece Ramzana Kadirova, bliskog saveznika ruskog predsjednika Vladimira Putina, posljednjih godina privlači veliku pažnju javnosti. Državni mediji u Čečeniji predstavljali su ga kao hrabrog mladića koji je učestvovao u ruskom ratu protiv Ukrajine te se isticao u sportskim i vojnim takmičenjima.
Njegovo ime dodatno je dospjelo u fokus javnosti nakon što se na internetu pojavio snimak na kojem se vidi kako tada petnaestogodišnji Adam Kadirov fizički napada Nikitu Žuravelja ruskog političkog zatvorenika optuženog za spaljivanje Kurana.
<h2>Niz priznanja</h2>
Nakon tog incidenta, Adam Kadirov dobio je niz priznanja, uključujući titulu Heroja Republike Čečenije, najviše regionalno odlikovanje, kao i nagrade iz nekoliko drugih ruskih regija.
Tokom posljednjih godina, Ramzan Kadirov unaprijedio je više svoje djece na visoke funkcije u čečenskoj vlasti. U aprilu 2025. godine Adam Kadirov imenovan je za sekretara regionalnog Savjeta bezbjednosti, što je podstaklo spekulacije da ga otac priprema kao mogućeg nasljednika, naročito u kontekstu glasina o njegovom narušenom zdravstvenom stanju.
Kasnije 2025. godine, tada sedamnaestogodišnji Adam proslavio je vjenčanje na nepoznatoj lokaciji. Tim povodom Ramzan Kadirov objavio je poruku na svom Telegram nalogu, zahvalivši se Putinu na čestitkama, uz poruku: "Ti i dalje ostaješ njegov najodaniji prijatelj, čuvajući ovu prelijepu mušku tradiciju".

Teško povrijeđen sin Ramzana Kadirova nakon saobraćajne nesreće u Groznom

16.01.
23:55h&nbsp;
Lako je biti ajvan, "ništa roba", fukara, mrzitelj svega, zloban. Prelako je biti glup.
Marifet je biti budala.
One (budale) su važne.
Nobelovac Hese se bavio njihovim značajem.
Kazao je da su potrebne. Kao mjesec. Kao sunce.
Jer dosta toga pokazuju. Da njih nema, kaže nobelovac, kako bi znali ko vrijedi, ko je pametan. Koga se kloniti.
I zaključuje da ih treba njegovati.
Što mi ne radimo.
Tako, jedan budalizam oko toga da država treba onako, reda radi ili ne reda radi, da uzme Bemax, kako reče ovaj sa titulom iz naslova, niko prenio nije.
Dobro, nije da nije niko, 99,99 medija - portala, nije konstatovalo rečeno.
A ja sam za tu ideju.
Ima logike.
Zakonita je.
Pametna.
I onda kada se sve završi - tigar umjesto tigra da bude, recimo, Bogdanović.
Budala da bude za mehanizaciju glavna.
Voli pare (tu i budala prestaje biti baš budala), često ih je apio, naročito poslije nezavisnosti.
Oslača se.
I budali.
P.S: Ima bitne razlike između pametnoga i budale. Pametni na više načina izražava dileme, zablude, pokvarenost.
Budala, sve to, uvijek na isti način.
P.S. 2: Slušajte Hesea, vi neki.
I gajite budale.

Gajite budale

Ministarstvo pravde objavilo je <a href="https://www.gov.me/clanak/javna-rasprava-nacrt-zakona-o-izmjenama-i-dopunama-zakona-o-oduzimanju-imovinske-koristi-stecene-kriminalnom-djelatnoscu">program javne rasprave u odnosu na Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću</a>.
Kako su rekli u tom resoru, ovim Nacrtom zakona unapređuje se efikasnost sistema privremenog i trajnog oduzimanja imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, prvenstveno kroz izmjenu člana 2 važećeg zakona kojom se omogućava oduzimanje imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću čija vrijednosti iznosi najmanje 50.000 eura i prije pravosnažnosti presude, to jest nakon potvrđivanja optužnice odnosno zakazivanja glavnog pretresa u skraćenom postupku. 
- Vezivanje mogućnosti podnošenja zahtjeva za trajno oduzimanje imovinske koristi za trenutak donošenja rješenja o potvrđivanju optužnice (odnosno u skraćenom postupku za trenutak zakazivanja glavnog pretresa) opravdano je budući da se tim procesnim radnjama utvrđuje postojanje formalnopravnih uslova za vođenje krivičnog postupka pred sudom - navedeno je u saopštenju Ministarstva pravde.
U skladu sa ovom izmjenom dodat je i novi član kojim se omogućava da se imovina koja je već zamrznuta oduzme po odredbama novog zakona, čim dođe do potvrđivanja optužnice.
- Na ovaj način omogućiće se da milionski vrijedna blokirana imovina organizovanih kriminalnih grupa ne čeka da se okončaju dugotrajni sudski postupci, već da se pravovremeno stavi pod kontrolu države i koristi za zaštitu javnog interesa - navedeno je u saopštenju.
Istovremeno, Ministarstvo pravde objavilo je <a href="https://www.gov.me/clanak/javna-rasprava-nacrt-zakona-o-dopunama-krivicnog-zakonika-crne-gore.">na javnu raspravu Prijedlog zakona o dopunama Krivičnog zakonika Crne Gore, kojim se uvodi novo krivično djelo - Nezakonito bogaćenje u vezi sa vršenjem javne funkcije</a>. 
- Ovim krivičnim djelom uvode stroge kazne za javne funkcionere koji posjeduju imovinu očigledno nesrazmjernu svojim zakonitim prihodima. Nezakonito bogaćenje iznad 50.000 eura biće kažnjivo zatvorom, dok veće sume mogu donijeti i do osam godina zatvora, uz obavezno oduzimanje imovine, uključujući i onu stečenu preko povezanih lica - kazali su u Ministarstvu pravde.
Ove izmjene, kako ističu, šalju jasnu poruku - "posjedovanje nesrazmjerne imovine više neće biti tolerisano, a povjerenje građana u institucije mora biti zaštićeno".

Mask traži 134 milijarde dolara od OpenAI-a i Microsofta

Bijela kuća imenovala članove Odbora koji treba da nadzire upravljanje Gazom, među njima Rubio i Bler

Belgija će učestvovati u međunarodnoj izviđačkoj misiji na Grenlandu

Aktivisti za ljudska prava tvrde da je više od 3.000 ljudi poginulo u protestima u Iranu

Egipat i Etiopija se spore oko Nila, Tramp se ponudio da bude medijator

Egipat otkrio nova nalazišta nafte i gasa

FT: Plan lakšeg proširenja EU, radi ulaska Ukrajine, plaši neke članice

U Francuskoj podnijet prijedlog za izlazak iz NATO-a

Kamiondžije najavile blokadu graničnih terminala: Lukava namjera EU da nam preuzme vozače

Teško povrijeđen sin Ramzana Kadirova nakon saobraćajne nesreće u Groznom

Mask traži 134 milijarde dolara od OpenAI-a i Microsofta

Gajite budale

Imovina stečena kriminalom oduzimaće se prije pravosnažnosti presude, za nezakonito bogaćenje funkcionera i do osam godina zatvora

Bijela kuća imenovala članove Odbora koji treba da nadzire upravljanje Gazom, među njima Rubio i Bler

PRATITE TVe UŽIVO