Ukrajina i Moldavija zvanično su se uključile u roming prostor Evropske unije (EU) od 1. januara.
To je Generalni direktorat Evropske komisije za proširenje i istočno susjedstvo objavio na mreži Iks (bivši Tviter).
- Ljudi iz Ukrajine i Moldavije sada mogu da zovu, šalju tekstove i koriste svoje mobilne podatke sa lokalnih telefonskih brojeva za komunikaciju sa 27 zemalja EU bez dodatnih troškova, a isto važi i u obrnutom smjeru - piše u objavi.
Pored toga što je zgodno i štedi troškove ovaj korak ima duboki značaj za EU agendu za proširenje i ukazuje na posvećenost Brisela tome da podržava reforme i integraciju zemalja kandidata, čak i prije punopravnog članstva u Uniji, piše portal EUalive.&nbsp;
Slično tome, cilj Brisela za 2026. godinu jeste da se čitav zapadnobalkanski region uključi u režim mobilne telefonije "u romingu kao kod kuće", koji bi građanima šest partnera sa Zapadnog Balkana omogućio da u EU telefoniraju, šalju poruke i koriste mobilni internet po domaćim tarifama.
Za sredinu 2026. godine predviđeno je priključenje Srbije, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Bosne i Hercegovine i Albanije.
Time bi se slijedio primjer Moldavije i Ukrajine koje su se području EU rominga pridružile 1. januara.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Svijet

EU ukinula roming za Ukrajinu i Moldaviju: Priključenje našeg regiona planirano za sredinu godine

Kineski nacionalni avio-prevoznik Air China i jedna od njegovih podružnica potpisali su sa evropskim proizvođačem aviona Airbusom dogovor o kupovini 60 aviona iz linije A320neo, čija je vrijednost, prema kataloškim cijenama, oko 9,5 milijardi dolara.
Time se Air China pridružila nizu kineskih avio-prevoznika, kao što su Spring Airlines i Juneyao Airlines, koji su ove sedmice najavili kupovinu Airbusovih aviona, prenosi Hrportfolio.&nbsp;
Kinesko tržište avio prevoza drugo je po veličini u svijetu.
Avione će Airbus isporučiti u serijama u periodu od 2028. do 2032, navodi Air China u podnesku šangajskoj berzi.
- Iznimno nam je drago što je Air China odlučila da naruči još aviona iz linije Airbus A320 - objavio je evropski proizvođač.
Kupovina je dio okvirnog dogovora koji je 2022. godine s Airbusom postigao kineski državni holding za snabdijevanje avio sektora CASC, kazao je nezavisni analitičar Li Hanming.
Taj dogovor obuhvata kupovinu 132 uskotrupna aviona iz linije A320, te osam širokotrupnih aviona A350, uz ukupnu vrijednost od oko 17 milijardi dolara.

Air China kupuje 60 Airbusovih aviona za 9,5 milijardi dolara

Cijene dionica na svjetskim berzama prošle godine su u prosjeku porasle oko 20 odsto, vrijednost zlata zabilježila je najveći godišnji skok u 46 godina, dolar je oslabio prema korpi valuta više od devet odsto, a cijene nafte oko 20 odsto.&nbsp;
Cijene dionica na berzama prošle godine su snažno ojačale, bez obzira na to što rast najvećih svjetskih ekonomija nije bio posebno impresivan i što je Vašington uveo carine na sav uvoz u SAD, prenosi SEEbiz.
MSCI indeks svih svjetskih berzi, koji obuhvaća dionice više od 2,5 hiljade kompanija, porastao je prošle godine 21 odsto i krajem godine dostigao rekordni nivo od 1.024 boda.
Pritom je na Wall Streetu Dow Jones indeks porastao oko 13 odsto, S&amp;P 500 oko 16,4 odsto, a Nasdaq 20,4 odsto.
U aprilu je S&amp;P 500 indeks bio na ivici tržišta medvjeda, jer je pao gotovo 20 odsto ispod rekordnog nivoa, nakon što je američki predsjednik Donald Trump uveo carine na gotovo sav uvoz u SAD. To je uzdrmalo svjetske berze, jer su se ulagači plašili trgovinskog rata između SAD-a i Kine, ali i EU.
Situacija se postupno smirila, Vašington je s nekim zemljama potpisao trgovinske sporazume, s nekima nije, a ta tema je vremenom pala u drugi plan.
Od maja do kraja godine berzanski indeksi su snažno porasli, najviše zahvaljujući nastavku euforije oko razvoja vještačke inteligencije, pa su najviše rasle cijene dionica tehnoloških kompanija.
Posljednjih mjeseci tehnološki sektor je vrlo nestabilan, jer se ulagači boje da su cijene dionica nakon dugotrajnog rasta previsoke, a dugovi kompanija preveliki.
Podršku najvećoj svjetskoj berzi pružilo je i smanjenje kamatnih stopa američke centralne banke.
Zbog slabosti tržišta rada Fed je od septembra do decembra kamatne stope smanjio u tri navrata, svaki put za po 0,25 procentnih bodova. Zahvaljujući tome nastavljena je vladavina bikova na tržištu, koja započela u oktobru 2022.
Evropske berze takođe su snažno porasle. STOXX 600 indeks vodećih evropskih dionica ojačao je 16,6 odsto i dostigao je rekordne nivoe, iznad 590 bodova.
Po rastu je prednjačio madridski IBEX indeks, sa skokom od gotovo 50 odsto. Slijedio je italijanski FTSE MIB indeks s rastom od 31,5 odsto, što je njegov najveći skok od 1998. godine.
Njemački DAX indeks porastao je oko 23 odsto, zahvaljujući podsticajnim mjerama Vlade, od fiskalnih podsticaja do ulaganja u infrastrukturu.
Londonski FTSE indeks ojačao je oko 22 odsto, dok je najmanji rast zabilježio pariški CAC indeks, oko 10,5 odsto, zbog političke krize te rasta budžetskog deficita i javnog duga.
Na evropskim berzama najveći dobitnik je prošle godine bio finansijski sektor, s rastom od 67 odsto, zahvaljujući relativno stabilnom poboljšanju ekonomije, većem broju spajanja i preuzimanja te smanjenju kamata Evropske centralne banke.
Snažno je, 56.5 odsto, porastao i odbrambeni sektor, jer su članice EU najavile pojačana ulaganja u naoružanje zbog prijetnji iz Rusije.
MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica prošle godine je porastao 27 odsto, najviše od 2017. godine, uglabnom zahvaljujući rastu cijena dionica proizvođača čipova i drugih tehnoloških kompanija koje razvijaju vještačku inteligenciju.
Južnokorejski Kospi indeks skočio je 76 odsto, dok su cijene dionica u Šangaju porasle 18 odsto, a u Hong Kongu 28 odsto. Japanski Nikkei indeks ojačao je 26 odsto.
Na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema korpi valuta prošle godine je pala 9,4 odsto, najviše od 2017. godine. To je posljedica smanjenja kamata Feda, smanjenja razlike između kamatnih stopa na dolar i druge važne valute, političke nesigurnosti, zabrinutosti ulagača zbog fiskalnog deficita, kao i pitanja nezavisnosti Feda s obzirom na stalne pritiske američkog predsjednika Donalda Trumpa na centralnu banku.

Svjetske berze lani solidno rasle

Švajcarska je poglasila petodnevnu žalost zbog tragedije koja se desila kada je požar zahvatio prepun bar u alpskom skijalištu Kran-Montana, prilikom čega je više od 40 ljudi poginulo, a 115 povrijeđeno, dok istražitelji žure da identifikuju žrtve.
Švajcarski predsjednik Gi Parmelen objavio je da će njegova zemlja obilježiti tragediju sa pet dana žalosti i opisao požar kao jedan od najtraumatičnijih događaja u istoriji Švajcarske, prenio je danas list Gardijan.
- To je bila drama do sada nepoznatih razmjera - rekao je on odajući počast "mladim životima koji su izgubljeni i prekinuti".
On je rekao da Švajcarska duguje tim mladim ljudima čiji su svi planovi, nade i snovi prekinuti da osigura da se takva tragedija nikad više ne ponovi.
Požar je izbio u četvrtak sati i po nakon ponoći u baru Konstelasion (Le Constellation) u Kran-Montani, ali još nije jasno šta ga je izazvalo.
Švajcarska policija upozorila je da bi moglo proći nekoliko dana ili sedmica da se identifikuju svi koji su poginuli u toj tragediji, prenosi Hina.
Tačan broj ljudi koji su bili u baru kada je izbio požar nije poznat, a policija nije precizirala koliko ih se još vodi kao nestalo.

1250x600

U Švajcarskoj pet dana žalosti poslije požara u kom je stradalo više od 40 ljudi

Predsjednik Venecuele Nikolas Maduro u četvrtak nije htio da odgovori na pitanje o navodnom američkom napadu na pristanište brodova u Venecueli, ali je rekao da je otvoren za saradnju sa Vašingtonom u borbi protiv trgovine drogom, nakon više nedelja američkog vojnog pritiska.
- Gdje god žele i kad god žele - rekao je Maduro o ideji dijaloga sa Sjedinjenim Državama o trgovini drogom, nafti i migracijama u intervjuu za državnu televiziju.
Madurova vlada nije ni potvrdila ni demantovala američki napad na pristanište za koje je američki predsednik Donald Tramp rekao da je služilo venecuelanskim brodovima za krijumčarenje droge.
Na direktno pitanje da li potvrđuje ili opovrgava napad, Maduro je u četvrtak rekao da bi „o tome mogli razgovarati za nekoliko dana“.
Napad bi predstavljao prvi poznati kopneni udar američke vojne kampanje protiv trgovine drogom iz Latinske Amerike.
Tramp je u ponedjeljak rekao da su Sjedinjene Države napale i uništile pristanište za navodne venecuelanske brodove s drogom.
Tramp nije rekao da li je riječ o vojnoj ili operaciji CIA-e, niti gde se napad dogodio; rekao je samo da se napad desio „uz obalu“.
- Došlo je do velike eksplozije na pristaništu na kojem su tovarili brodove drogom - rekao je Tramp novinarima u svom odmaralištu Mar-a-Lago na Floridi.
Maduro je u intervjuu insistirao na tome da se Venecuela dobro branila dok su Sjedinjene Države sprovodile svoju vojnu kampanju na moru.
- Naš narod je bezbjedan i u miru - rekao je.
Maduro je rekao da nije razgovarao s Trampom od 12. novembra, kada je imao razgovore koje je opisao kao srdačne i pune poštovanja.
- Mislim da je taj razgovor bio čak i prijatan, ali od tada razvoj (situacije) nije bio prijatan. Sačekajmo. Ako žele ozbiljno da razgovaraju o sporazumu o borbi protiv trgovine drogom, mi smo spremni - rekao je predsjednik Venecuele.
Administracija Donalda Trampa optužuje Madura da vodi narko-kartel i tvrdi da SAD preduzimaju mjere isključivo protiv trgovine drogom, ali ljevičarski lider negira bilo kakvu umiješanost u trgovinu narkoticima i tvrdi da SAD žele da sprovedu državni udar jer Venecuela ima najveće poznate rezerve nafte na Zemlji.

Maduro kaže da je otvoren za dijalog sa SAD-om o trgovini drogom: Gdje god i kad god žele

Zohran Mamdani je u četvrtak, prvog dana mandata na funkciji gradonačelnika, potpisao izvršnu naredbu kojom je poništio sve odluke koje je donio bivši gradonačelnik Erik Adams nakon što je protiv njega podignuta optužnica zbog korupcije, uključujući i dvije koje su bile predstavljene kao podrška Izraelu.
Jedna od poništenih odluka, koju je Adams potpisao prošlog mjeseca, zabranjivala je gradskim institucijama bojkot ili povlačenje investicija iz Izraela. Druga odluka, potpisana prošlog juna, usvojila je široku definiciju antisemitizma, kojom su pojedini oblici kritike Izraela — poput protivljenja etnički jevrejskom karakteru države Izrael — izjednačeni s antisemitizmom.
Mamdani nije poništio odluku o osnivanju gradske kancelarije za borbu protiv antisemitizma, koji je Adams formirao u maju.
Ipak, bivši gradonačelnik i pojedini jevrejski lideri konzervativnije orijentacije, koji su se protivili Mamdanijevoj kandidaturi i s nepovjerenjem gledaju na njegove namjere kao gradonačelnika, kritikovali su poteze novog gradonačelnika.
Ina Vernikov, republikanska odbornica iz Bruklina, napala je gradonačelnika u četvrtak uveče, navodeći na društvenim mrežama da jedna od poništenih odluka „štiti Jevreje koji vjeruju u pravo na samoopredjeljenje od diskriminacije“. Nešto više od sat kasnije dodala je da „prohamasovski antisemiti, ohrabreni“ gradonačelnikom, „dolaze“.
Adamsove odluke bile su kontroverzne već u trenutku kada su potpisane, a mnogi su ih doživjeli kao pokušaj da se ograniči djelovanje njegovog nasljednika.
- Obje ove odluke djelovale su kao očajnički pokušaji da se uguše stavovi s kojima se gradonačelnik i njegovi finansijeri nijesu slagali, posebno jer je jedna od njih donesena u posljednjim sedmicama njegovog mandata. Nije iznenađenje i dobra je vijest da ih je novi gradonačelnik poništio - kazala je Dona Liberman, izvršna direktorica njujorške Unije za građanske slobode.
Liberman je dodala da su ove odluke, kao i slične njima, „imale zastrašujući efekat na govor koji je zaštićen Prvim amandmanom“.
- Pravo na slobodu govora ne zavisi od vašeg stava, i to važi za govor o Izraelu ili Gazi, važi za politički aktivizam vezan za taj sukob, kao i za svako drugo političko pitanje s kojim se suočavamo - rekla je ona.
Mamdani je kritikovao Izrael na načine koji su se ranije smatrali nezamislivim za izabranog zvaničnika u Njujorku, gradu koji ima najveću jevrejsku populaciju u Sjedinjenim Američkim Državama.
Izrael je nazivao „aparthejdskom državom“, govorio da bi trebalo da obezbijedi jednaka prava pripadnicima svih religija umjesto da favorizuje Jevreje u političkom i pravnom sistemu, te je podržavao pokret koji nastoji da ekonomski izoluje Izrael, poznat kao Boycott, Divestment and Sanctions.
Često su jevrejski birači koji su ga podržavali isticali da njegovi stavovi o Izraelu, kao i otvoreno protivljenje načinu na koji se Izrael odnosi prema Palestincima, odražavaju i njihove stavove.

Mamdani prvi dan mandata povukao naredbe koje su ranije donesene da bi zaštitile Izrael

Sjedinjene Američke Države (SAD) uvele su sankcije za četiri kompanije koje, prema njihovim navodima, djeluju u naftnom sektoru Venecuele, kao i na povezane naftne tankere.
Ministarstvo finansija SAD navelo je da su sankcije uvedene na trgovce naftom koji se bave izbjegavanjem sankcija za Vladu venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura.
Među označenim su četiri broda, među kojima su i oni koji se sumnjiče da su dio takozvane flote u sjenci.
- Današnja akcija dodatno signalizira da se oni koji su uključeni u trgovinu venecuelanskom naftom i dalje suočavaju sa značajnim rizicima od sankcija - saopštilo je Ministarstvo finansija SAD.
Ove sankcije predstavljaju najnoviju akciju u kampanji pritiska američkog predsjednika Donalda Trampa na Madura, koja je uključivala pojačano vojno prisustvo u regionu i više od dvije desetine vojnih udara na brodove koji su navodno trgovali drogom u Tihom okeanu i Karipskom moru u blizini Južne Amerike.
Tramp je ove sedmice najavio blokadu svih brodova koji su pod sankcijama i ulaze ili izlaze iz venecuelanskih voda kao dio strategije pritiska na Madura.
Ta američka akcija dovela je do smanjenja venecuelanskih naftnih izvoza na otprilike polovinu nivoa iz novembra.

SAD uvele nove sankcije

U toku je potraga za Srbinom S.I. (31) koji je radio kao obezbjeđenje u baru, u poznatom švajcarskom skijalištu Kran-Montana, gdje je sinoć izbio stravičan požar u kome je život izgubilo skoro 50 ljudi.
Zabrinuta porodica ovog mladića kazala je za Telegraf da nemaju nikakvu informaciju o S.I. i da se samo nadaju da je živ.
- S.I. je brat moga supruga. Radio je kao izbacivač, kao obezbjeđenje u tom kafiću i sinoć kada je izbio požar on je bio tamo. Od tada gubi svaki trag. Niko od nas ne zna da li je on živ ili mrtav. Nemamo baš nikakvu informaciju iako su neki portali objavili da među gostima kluba nije bilo nikoga iz Srbije. S.I. ima dvojno državljanstvo, pa to nekoga može da zbuni - objašnjava sagovornica za Telegraf.
Čitava porodica je zabrinuta i nada se bilo kakvim vijestima, te moli svakoga ko ima bilo koju informaciju o nestalom Srbinu da se javi.
- Jedno vrijeme je živio ovdje, kasnije je otišao tamo. Niko ga nije vidio. Znači nam pomoć bilo koga iz Srbije iz Vlade ili ambasade, bilo ko - dodaje ona za Telegraf.
Kako piše Telegraf, mobilni telefon nestalog Srbina bio je dostupan još nekoliko sati nakon tragedije što daje nadu porodici da je on živ i negdje zbrinut.
Švajcarski predsjednik Gi Parmelen izjavio je danas da je požar koji je u novogodišnjoj noći izbio u baru u švajcarskom skijalištu Kran-Montana jedna od najgorih tragedija koje su zadesile tu zemlju, a komandant kantonalne policije Frederik Žizle je rekao da je u požaru stradalo četrdesetak ljudi, a da je 115 povrijeđeno.
- 'To je drama neviđenih razmjera. Životi mnogih, posebno mladih ljudi, brutalno su prekinuti - rekao je Parmelen, prenosi švajcarski list "Temp".
Među poginulima ima ljudi različitih nacionalnosti, kako vjeruju vlasti, ali zvaničnici navode da će biti potrebne nedjelje kako bi se oni identifikovali, prenosi BBC.
Među povrijeđenima u požaru je veliki broj stranih turista.
Mediji navode da je većina prisutnih gostija imala između 15 i 20 godina starosti.
Policija je potvrdila da nije riječ o terorističkom napadu, a za sada vlasti ne komentarišu navode o mogućim uzrocima požara.

Srbin nestao u stravičnom požaru u Švajcarskoj

Rusija je zatražila od Sjedinjenih Američkih Država da prekinu potjeru za naftnim tankerom koji je bio na putu ka Venecueli .
Tanker se sada nalazi u Atlantskom okeanu i udaljava pred Obalskom stražom SAD, objavio je danas New York Times, pozivajući se na dvije osobe upoznate sa tim slučajem.

Rusija traži od SAD da obustave potjeru za naftnim tankerom

Policija u Holandiji bila je zasuta vatrometom i suočila se s "nezapamćenom količinom nasilja" tokom dočeka Nove godine, saopštili su policijski zvaničnici. Među incidentima se ističe paljenje crkve iz 19. vijeka u Amsterdamu, kao i smrt dvije osobe do kojih je dovelo korištenje pirotehničkih sredstava.
Predsjednica Holandskog policijskog sindikata Nine Kooiman izjavila je da je tokom svoje smjene u Amsterdamu bila zasuta vatrometom i drugim eksplozivnim napravama. Količina nasilja bila je "bez presedana", rekla je.
Prijave napada na policiju i vatrogasce bile su rasprostranjene širom zemlje.
U južnom gradu Bredi, na policiju su bacani molotovljevi kokteli. U Roterdamu je gradska očna bolnica saopštila da je zbrinula 14 pacijenata, uključujući 10 maloljetnika, zbog povreda očiju. Dvoje ih je podvrgnuto operaciji.
Lokalni mediji izvijestili su da su u incidentima s vatrometom poginuli 17-godišnji mladić iz Nijmegana i 38-godišnji muškarac iz Aalsmeera.
U Amsterdamu se srušio 50 metara visok toranj istorijske crkve Vondelkerk. Vlasti su navele da je krov teško oštećen, ali da se očekuje da će konstrukcija ostati stabilna.
Zabrana nezvaničnog vatrometa trebala bi stupiti na snagu 2026. godine. Prema podacima Holandskog pirotehničkog udruženja, ove godine je na vatromet potrošen rekordan iznos od 129 miliona eura.

Dramatična novogodišnja noć u Holandiji, policija kaže da je nivo nasilja "nezapamćen"

Služba zaštite Nacionalnog parka Skadarsko jezero procesuirala je 1. januara četiri osobe zbog nelegalnog izlova ribe. - Osobe su zatečene u rejonima Vrbovca i Milića livade i od njih su privremeno oduzeta dva plovila, dva vanbrodska motora, dvoje osti, dva rezervoara i određena količina ribe - saopšteno je iz NP Skadarsko jezero uz napomenu da je ovo bila intenzivna i koordinisana akcija, izvedena po izuzetno niskim temperaturama.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260102140156_f86ac1895c981e0a9409addc33d282d9f1516f2b3a74e5a36dc45892862a8ae1.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260102140156_f86ac1895c981e0a9409addc33d282d9f1516f2b3a74e5a36dc45892862a8ae1" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="NP Skadarsko jezero"> <figcaption>Foto: NP Skadarsko jezero</figcaption> </figure>  Oni su podsjetili građane da sve nelegalne aktivnosti mogu prijaviti 24 sata na broj telefona Službe za kontrolu i monitoring JPNPCG 067000825.

Četiri osobe procesuirane 1. januara zbog nelegalnog izlova riba

Državljanin Azerbejdžana M.R, za kojim je bila raspisana međunarodna potjernica, uhapšen je u Bijelom Polju u koordinaciji sa službenicima podgoričkog Interpola.
- Provjerom podataka utvrđeno je da se M.R. potražuje na osnovu međunarodne potjernice, koju su raspisali nadležni organi Azerbejdžana radi obezbjeđenja lica u krivičnom postupku. Sumnja se da je izvršio krivična djela pronevjera i protivpravno trošenje zloupotrebom službene dužnosti, čime je nanijeta velika materijalna šteta - naveli su u Upravi policije.
M.R. je u zakonskom roku sproveden na dalju nadležnost istražnom sudiji Višeg suda u Bijelom Polju koji mu je odredio ekstradicioni pritvor.
- Slijedi dalja komunikacija između pravosudnih organa Azerbejdžana i Crne Gore - dodali su u Upravi policije.

Bijelo Polje: Uhapšen Azerbejdžanac koji se potraživao na međunarodnom nivou zbog pronevjere

Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore (ZHMCG) izadao je upozorenje zbog mogućih vremenskih nepogoda narednih pet dana.
- Očekuje nas serija frontalnih talasa, najčešće u sklopu jake jugozapadne visinske struje, kao prednje strane prostranog visinskog ciklona sa sjevera kontinenta - kazali su u ZHMCG.&nbsp;
Svakodnevno će, kažu, u svim predjelima biti kiše, povremeno i jakih pljuskova sa grmljavinom, praćenih jakim ponegdje i olujnim južnim i jugoistočnim vjetrom.
Najviše kiše očekuje se, najavljuju meteorolozi, u neđelju i poneđeljak, u većini predjela umjerene ili obilne padavine.
Akumulativno u većini mjesta će pasti najmanje 100-150, a u pojedinim i preko 250l/m2 .
- U planinama na sjeveru povremeno sniježne padavine, naročito u neđelju. U srijedu krajem dana jače zahlađenje. More će često biti talasasto do uzburkano - navode iz ZHMCG.

ZHMCG izdao upozorenje: Narednih dana obilne padavine, olujni vjetar, moguće nepogode

"Putinovo napadačko razmetanje pokazuje da je Rusija ta koja stoji na putu miru". Ovako glasi naslov članka koji je objavio "Njujork post", a koji je na društvenoj mreži "Truth" podijelio Donald Tramp.
Tramp je objavio link članka i citirao sam naslov u svojoj objavi.
Kako ljudi zaključuju u komentarima, Tramp se slaže sa svim onim što je napisano u gorepomenutom članku,
<h2>Tramp sprema kraj rata, Putin "pali požare"</h2>
Kako piše "Njujork post", raspoloženje je poslednjih dana bilo optimistično nakon što je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pristao na kompromis po mnogim tačkama mirovnog plana, a Tramp je rekao da je spreman da poseti Ukrajinu kako bi lobirao u parlamentu za teritorijalne ustupke.
- Kraj razornog rata bio je bliži nego ikada ranije - rekao je Tramp.
A onda je, kao po komandi, ruski lider Vladimir Putin ponovo izabrao laži, mržnju i smrt, piše ovaj list.
Putin je tvrdio da su Ukrajinci lansirali dronove kako bi ga ubili u jednoj od njegovih mnogobrojnih raskošnih rezidencija. Zbog toga, navodno, Rusi nisu imali drugog izbora nego da budu "rigidniji" u pregovorima, poručio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
<h2>Vladimir Putin palata</h2>
Ironično je da Putin, koji već skoro četiri godine vodi brutalan rat, smatra da svako nasilje u njegovoj blizini zaslužuje posebnu osudu. Na kraju krajeva, Rusija je na Božić lansirala 131 dron na Kijev i druge gradove, ubivši sedam civila.
Prema pisanju ovog medija, Kremlj namerno gađa stambene zgrade i energetska postrojenja kako bi kaznio obične ljude u Ukrajini. Rusi otimaju djecu. Muče i pogubljuju zarobljenike. Štaviše, Moskva je više puta pokušala da ubije Zelenskog. Ali evo u čemu je stvar: napad dronom se vjerovatno nikada nije ni dogodio. Zelenski je to energično demantovao. Peskov je rekao da Rusi ne mogu da pruže nikakav dokaz i pozvao medije da "uzmu reč Kremlja zdravo za gotovo".
U članku koji je Tramp podelio stoji i sledeća rečenica:
"Kao i u Aljasci, Putinu je ponuđen mir, a on je umjesto toga pljunuo Americi u lice".
Dalje navode da Putin podržava korumpirani režim Nikolasa Madura u Venecueli, umešan u trgovinu drogom, i protivi se Trampovim operacijama tamo.
A nedavni izvještaj je utvrdio da je ruski teretni brod iz "senkovite flote", koji je prošle godine potonuo kod obale Španije, verovatno krijumčario nuklearne djelove u Sjevernu Koreju.
Širom svijeta, Rusija se suprotstavlja Trampovoj agendi. Odgovor ne bi trebalo da budu dodatni ustupci, već veći pritisak. Kijev je uradio svoj dio posla. Teret bi trebalo da bude na Putinu da se urazumi ili da se suoči sa strožim sankcijama i smrtonosnijim oružjem u Ukrajini.
- Uprkos prkosu, Putinovi postupci odaju pogoršanje unutrašnje situacije. Njegova ekonomija stagnira. Propaganda posrće dok se vojnici vraćaju bez udova. Njegova pobjeda nije ni blizu, niti je neizbježna. Poštedite nas njegovih krokodilskih suza i pojačajte pritisak - zaključuje se.

Tramp podijelio članak koji najoštrije osuđuje Putina

Rusija je saopštila da ima dokaze o navodnom ukrajinskom napadu na rezidenciju ruskog predsjednika Vladimira Putina u Novgorodskoj oblasti i da planira da ih predstavi Sjedinjenim Američkim Državama (SAD).
Rusko Ministarstvo odbrane je u saopštenju navelo da je informacije o meti napada dobilo sa memorijskog uređaja jednog od dronova koji su učestvovali u napadu.
"Tokom posebnog tehničkog pregleda bloka navigacionog sistema jednog od ukrajinskih dronova, koji je pogođen u noći 29. decembra u vazdušnom prostoru Novgorodske oblasti, ruske specijalne službe su uspjele da pronađu datoteku sa rasporedom leta koja je postavljena u njegovu memoriju", kaže se u saopšštenju.
Dešifrovanje podataka o ruti je, kako se navodi, pokazalo da je "krajnji cilj ukrajinskog napada dronom 29. decembra bio jedan od objekata rezidencije ruskog predsjednika u Novgorodskoj oblasti.
"Ovi materijali će biti poslani američkoj strani putem utvrđenih kanala", tvrdi rusko Ministarstvo, prenosi Anadolija.
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov izjavio je u ponedjeljak da je Kijev izveo napad koristeći 91 bespilotnu letjelicu na Putinovu državnu rezidenciju u Novgorodu u noći 29. decembra.&nbsp;
Prema njegovim riječima, svi dronovi su uništeni i nije bilo prijavljenih žrtava ili štete od olupine.
Ukrajina je negirala pokretanje napada i optužila Moskvu da je ometala mirovne pregovore koje vode SAD s ciljem okončanja gotovo četvorogodišnjeg rata.
Komentirajući incident, američki predsjednik Donald Tramp rekao je da mu se ne sviđaju vijesti i da nijesu dobre.

Moskva tvrdi da ima dokaze o ukrajinskom napadu na Putinovu rezidenciju

Rusija je danas saopštila da je izvukla i dekodirala fajl sa ukrajinskog drona oborenog ranije ove sedmice, za koji tvrdi da pokazuje kako je cilj bio ruska predsjednička rezidencija, i da će relevantne informacije predati Sjedinjenim Američkim Državama.
Moskva je u ponedjeljak optužila Kijev da je pokušao da pogodi rezidenciju predsjednika Vladimira Putina u ruskoj sjevernoj Novgorodnoj oblasti sa 91 dronom dugog dometa. Navodno je Rusija saopštila da će preispitati svoj pregovarački stav u tekućim razgovorima sa SAD o okončanju rata u Ukrajini.
Ukrajina i zapadne zemlje osporile su ruski izvještaj o navodnom pokušaju napada.
U saopštenju Ministarstva odbrane Rusije objavljenom danas na Telegramu stoji: “Dekodiranje podataka o rutiranju pokazalo je da je konačni cilj ukrajinskog napada dronom 29. decembra 2025. godine bila institucija u ruskoj predsjedničkoj rezidenciji u Novgorodskoj oblasti”.
- Ovi materijali biće preneseni američkoj strani preko utvrđenih kanala - dodaje se u saopštenju.
The Wall Street Journal je u srijedu izvijestio da su američki zvaničnici za nacionalnu sigurnost utvrdili da Ukrajina nije ciljala Putina niti neku od njegovih rezidencija u napadu dronom. Reuters nije mogao odmah potvrditi izvještaj.
Predsjednik SAD Donald Tramp je u početku pokazao razumijevanje prema ruskoj optužbi, rekavši novinarima u ponedjeljak da ga je Putin obavijestio o navodnom incidentu i da je bio “veoma ljut”.
Do juče, Tramp je djelovao skeptičnije, dijeleći na društvenim mrežama urednički članak New York Posta koji je optuživao Rusiju da blokira mir u Ukrajini.
Ukrajina je negirala izvršenje takvog napada i opisala optužbu kao dio ruske kampanje dezinformacija, namijenjene da stvori raskol između Kijeva i Vašingtona nakon vikend sastanka Trampa i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.

EU ukinula roming za Ukrajinu i Moldaviju: Priključenje našeg regiona planirano za sredinu godine

Air China kupuje 60 Airbusovih aviona za 9,5 milijardi dolara

Svjetske berze lani solidno rasle

U Švajcarskoj pet dana žalosti poslije požara u kom je stradalo više od 40 ljudi

Maduro kaže da je otvoren za dijalog sa SAD-om o trgovini drogom: Gdje god i kad god žele

Mamdani prvi dan mandata povukao naredbe koje su ranije donesene da bi zaštitile Izrael

SAD uvele nove sankcije

Srbin nestao u stravičnom požaru u Švajcarskoj

Rusija traži od SAD da obustave potjeru za naftnim tankerom

Dramatična novogodišnja noć u Holandiji, policija kaže da je nivo nasilja "nezapamćen"

Četiri osobe procesuirane 1. januara zbog nelegalnog izlova riba

Bijelo Polje: Uhapšen Azerbejdžanac koji se potraživao na međunarodnom nivou zbog pronevjere

ZHMCG izdao upozorenje: Narednih dana obilne padavine, olujni vjetar, moguće nepogode

EU ukinula roming za Ukrajinu i Moldaviju: Priključenje našeg regiona planirano za sredinu godine

PRATITE TVe UŽIVO