Specijalni izaslanik američkog predsjednika Donalda Trampa, Stiv Vitkof, održao je u protekla dva dana produktivne razgovore sa sekretarom Savjeta nacionalne bezbjednosti i odbrane Ukrajine Rustemom Umerovim u Majamiju, saopštili su u petak američki zvaničnici i najavili da su dalji razgovori zakazani za danas.
Vitkof i Trampov zet Džared Kušner susreli su se sa Umerovim i generalom Andrijem Hnatovim, načelnikom Generalštaba ukrajinske vojske, na sastanku koji su obje strane nazvale "konstruktivnim diskusijama o unapređenju uvjerljivog puta prema trajnom i pravednom miru u Ukrajini", prenosi Rojters.
Na sastanku u petak Umerov je naglasio da je prioritet Ukrajine postizanje dogovora koji štiti njenu nezavisnost i suverenitet, obezbjeđuje sigurnost Ukrajinaca i pruža stabilne temelje za prosperitetnu demokratsku budućnost, piše u zajedničkoj izjavi Stejt Departmenta i Umerova.
Navodi se da su učesnici razgovarali o rezultatima sastanka Vitkofa i Kušnera sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom ove sedmice u Moskvi, kao i o koracima koji bi mogli pomoći u okončanju rata.
Maratonski razgovori u Moskvi u utorak nijesu doveli do kompromisa o mogućem mirovnom sporazumu za okončanje rata u Ukrajini.
Obje strane su poručile da će istinski napredak prema sporazumu zavisiti od spremnosti Rusije da pokaže ozbiljnu posvećenost dugoročnom miru, uključujući korake ka deeskalaciji i okončanju ubijanja, dodaje se u zajedničkoj izjavi.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Svijet

Ostvaren napredak na sastanku američkih i ukrajinskih zvaničnika, danas nastavak razgovora

Glavna i odgovorna urednica Nove ekonomije, Biljana Stepanović, ocijenila je u emisiji "Na kraju dana" na Televiziji E da političari u Srbiji nastavljaju staru praksu jer su se našli u nebranom grožđu, navodeći da jedan dio Tužilaštva za organizovani kriminal “izgleda počinje da radi svoj posao”.
Afera u vezi sa Generalštabom i uloga ministra kulture Srbije Nikole Selakovića, koji je najprije odbijao da da izjavu Javnom tužilaštvu za organizovani kriminal, a potom se pojavio tvrdeći da su tužioci “blokaderska banda”, otvorila je brojna pitanja o mogućoj zloupotrebi položaja, odnosu političkih i vojnih struktura i uplitanju civilnih funkcionera u vojni sektor.
Stepanović vjeruje da će svi krivci, naročito političari iz vlasti, biti privedeni pravdi u relativno kratkom roku, jer, kako kaže, “u Srbiji više ništa nije kao što je bilo i ne može da se vrati na staro”.
Stepanović je rekla da je Selaković treći ministar kog su tužioci bez pardona zvali, pored Gorana Vesića i Tome Momirovića, ali da se ministar kulture ponaša “najneprimjerenije”.
- Ovo što on ispoljava kao aroganciju pa se ne pojavi na zakazanom saslušanju jer kaže da je imao pametnija posla i ode na jednu tabloidnu televiziju da nam to javi, govori o tome da ili misli da je zaštićen, kao što je i do sada bio, ili iz njega govori neka panika i strah da možda ipak nije više onako kako je bilo, to ja sad ne znam - kazala je Stepanović.&nbsp;
Dodala je i da je “niz uvreda koje je izrekao na račun Tužilaštva za organizovani kriminal” neprikladan, jer se Selaković ponaša “kao da on optužuje, a ne kao da je taj koji treba da bude saslušan za zloupotrebu službenog položaja i falsifikovanja službene isprave”.
Sagovornica TV E ne isključuje mogućnost da predsjednik Srbije Aleksandar Vučić pokušava da obezbijedi naklonost porodice Tramp, navodeći da je do sada donosio “niz nepametnih poteza” koji su, prema njenim riječima, štetili i Srbiji i njemu lično.
- Aleksandar Vučić se zaista nalazi u nemilosti američke administracije, to se vidi, on je morao da se hitno evakuiše iz Amerike, da je navodno bolestan, da sjedne u avion i da se vrati u Srbiju - rekla je Stepanović.&nbsp;
Ona je podsjetila je da je zet Donalda Trampa, kome Vučić navodno želi da pokloni zemljište na kojem se nalazi Generalštab, “već imao prozivke u Americi zbog sumnji na korupciju”.
- Ako Aleksandar Vučić pokušava preko Generalštaba da se umili američkoj administraciji i da postigne neki sporazum kao što je recimo Milorad Dodik postigao, pa je Vučić zbog toga na njega bio jako ljut, ja mislim da je to dosta naivno, najblaže rečeno ili nepametno ponašanje, to je mnogo malo ako hoće da podmićuje američku administraciju - zaključila je Stepanović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DQ-D7uJ0iVeo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

1084x550

Stepanović: U Srbiji više ništa nije kao što je bilo i ne može da se vrati na staro

Svjetski program za hranu Ujedinjenih nacija (WFP) upozorio je danas da bi u djelovima Kameruna glad mogla dostići katastrofalne nivoe ako se ne ispuni cilj finansiranja od najmanje 57,5 miliona eura.
Predstavnik WFP za Kamerun i Sao Tome i Prinsipe Đanluka Ferera rekao je u Jaundeu, glavnom gradu Kameruna, da bi napredak postignut u borbi protiv gladi mogao biti poništen bez adekvatnog finansiranja.
- Bez ovog finansiranja, većina aktivnosti koje WFP i partneri sprovode moraće da se zaustave, što donosi niz rizika- rekao je Ferera.
Prema izvještaju Norveškog savjeta za izbjeglice od početka ove godine, kriza raseljavanja u Kamerunu je najviše zapostavljena u svijetu.
Zemlja se suočava sa nekoliko ozbiljnih kriza: pobunom džihadista Boko Harama na sjeveru, separatističkim ustankom u dva regiona engleskog govornog područja, i prilivom izbjeglica iz Centralnoafričke Republike na istoku.
Te krize, u kombinaciji sa klimatskim šokovima, stvorile su krizu raseljavanja i pogoršale opasnost od gladi.
Preko 3,3 miliona ljudi treba humanitarnu pomoć, a više od dva miliona je interno raseljeno, prema podacima WFP.
Ferera je rekao da zbog nedostatka sredstava počev od januara više od 52.000 djece neće dobijati školske obroke.
WFP će takođe smanjiti operacije, zbog čega će možda zatvoriti pet kancelarija u Kamerunu.
To će dovesti preko pola miliona ljudi u opasnost od gubitka pomoći u hrani.
- Dakle, možda ćemo se vratiti unazad umjesto da idemo naprijed- rekao je Ferera.
WFP je 2022. dobio finansiranje u vrijednosti od oko 91 milion eura za Kamerun, ali ove godine taj iznos je samo 17 miliona eura.
Manjak u finansijama nastao je nakon što je Trampova administracija ukinula velika sredstva za stranu pomoć, koja je 2023. iznosila oko 55 milijardi eura.
To je i posljednja godina sa dostupnim podacima o američkoj stranoj pomoći.
Za Trampovu administraciju, zatvaranje Agencije za međunarodni razvoj (USAID) bio je razlog za slavlje.
U julu ove godine, državni sekretar Marko Rubio rekao je da USAID od kraja Hladnog rata ima malo toga što može da predstavi kao uspjeh.
Međutim, u istraživanju u medicinskom časopisu "Lanset" istog mjeseca, naučnici su naveli da su programi USAID samo u prve dvije decenije spriječili 91 milion smrtnih slučajeva.

Svjetski program za hranu UN: Kamerunu prijeti katastrofalna glad ako se ne obezbijedi 57 miliona eura

Frenk Geri, jedan od najpoznatijih arhitekata 20. vijeka, preminuo je u 96. godini, saopštio je portparol kompanije Gehry Partners.
Geri je bio kanadski i američki arhitekta i dizajner. Više njegovih zgrada, uključujući i njegovu privatnu rezidenciju u Santa Moniki, u Kaliforniji, postale su atrakcije, prenosi &nbsp;CNN.
Geri se istakao 1970-ih svojim prepoznatljivim stilom koji je kombinovao svakodnevne materijale sa složenim, dinamičnim strukturama. Njegov pristup arhitekturi opisan je kao "dekonstruktivistički", iako se on sam opirao kategorizaciji.
Njegova djela se smatraju jednim od najvažnijih savremenih arhitektonskih djela, a časopis Veniti fer nazvao ga je „najvažnijim arhitektom našeg doba“.
Geri je bio poznat po svojim postmodernim dizajnima i po korišćenju smjelih, nekonvencionalnih oblika i materijala.
Njegova najpoznatija djela uključuju muzej Gugenhajm u Bilbau, u Španiji, koncertnu dvoranu Volta Diznija u Los Anđelesu i fondaciju Luj Viton u Parizu. Ove zgrade karakterišu njihovi skulpturalni, često talasasti eksterijeri i inovativna upotreba materijala kao što su titanijum i nerđajući čelik.
Tokom svoje karijere, Geri je dobio brojne nagrade i priznanja, uključujući Prickerovu nagradu za arhitekturu 1989. godine, koja se smatra najvišim priznanjem u ovoj oblasti. Takođe je nagrađen Nacionalnom medaljom za umjetnost i Predsjedničkom medaljom za slobodu u Sjedinjenim Državama.
Gerijev uticaj se proteže i izvan arhitekture - dizajnirao je namještaj, nakit i flaše za alkoholna pića.

1250x600

Preminuo Frenk Geri: Projektovao zgradu muzeja Gugenhajm, Kuću koja pleše, Fejsbukov kamp...

Bavarska stranka CSU želi poništiti odluku Evropske unije o zabrani prodaje novih automobila na klasičan pogon nakon 2035. godine.
Lošim vijestima iz Njemačke nema kraja. Suprotno optimističnim predizbornim najavama njemačkog kancelara Fridriha Mercа, ekonomska kriza u Njemačkoj dodatno se produbljuje. Njemačka privreda, najveća u Evropskoj uniji, nalazi se u slobodnom padu, dok savezna vlada ne reaguje sa dovoljno odlučnosti, dramatično upozorava predsjednik Federacije njemačke industrije (BDI) Piter Lajbinger, naglašavajući da njemačka privreda prolazi kroz najdublju krizu od osnivanja Savezne Republike 1949. godine. Dok privreda stagnira već četvrtu godinu zaredom, industrija se, usljed ruskog rata protiv Ukrajine i gubitka jeftinih ruskih energenata, suočava sa visokim energetskim troškovima, padom potražnje na ključnim izvoznim tržištima i agresivnom kineskom konkurencijom, koja je bacila na koljena njemačku automobilsku industriju, perjanicu tamošnje privrede. Na sve to nadovezao se i Trampov trgovinski rat, koji upravo Njemačku, kao najveću evropsku izvoznicu, pogađa najteže. Neki stručnjaci situaciju u kojoj se našla njemačka privreda opisuju kao „savršenu oluju“. Ovo nije prolazna recesija uobičajena za kapitalizam, već višestruka strukturna kriza koja zahtijeva transformaciju cjelokupnog razvojnog modela.
Ugledni Fajnenšel tajms nedavno se zapitao da li je uopšte još moguće zaustaviti pad njemačke industrije. Njemačka industrijska proizvodnja, uprkos djelimičnom septembarskom oporavku, ostala je na nivoima iz 2005. godine. Industrijska moć Njemačke zasniva se na automobilskoj i hemijskoj industriji te na mašinstvu, a sve tri grane teško su pogođene visokim cijenama energije, kineskom konkurencijom koja ubrzano preuzima segment električnih automobila, baterija i solarnih tehnologija, dok istovremeno moraju sprovoditi skupu i zahtjevnu zelenu tranziciju, koja dodatno narušava njihovu konkurentnost. Bavarski CSU, sestrinska stranka vladajućeg CDU-a, želi poništiti odluku Evropske unije o zabrani prodaje novih automobila na klasičan pogon nakon 2035. godine, iako i iz automobilske industrije upozoravaju da stalna promjena pravila stvara nesigurnost, posebno u industriji koja planira dugoročno. Iako se plinska kriza postepeno smirila, Njemačka je, čini se, trajno izgubila jeftinu rusku energiju kao svoju najveću industrijsku prednost, posebno u hemijskoj industriji i metalurgiji. Ipak, neki u Njemačkoj, pa i u redovima vladajuće koalicije, nadaju se brzoj obnovi energetske saradnje s Rusijom nakon okončanja rata. Njemačka se suočava i sa ozbiljnim demografskim padom, budući da procjene pokazuju da će do 2035. privredi nedostajati više od sedam miliona radnika, što će dovesti do dodatnog pada produktivnosti, smanjene inovativnosti i povećanja troškova rada. Već sada njemačka privreda trpi snažno tehnološko zaostajanje. Njemačka je prvo izgubila jeftin ruski gas i rusko tržište, a potom se suočila sa naglim tehnološkim skokom Kine, čije su posljedice takođe bile izrazito teške za njemačku industriju.
Njemačko „ekonomsko čudo“, koje je u proteklim decenijama pretvorilo tu državu u vodeću ekonomsku i političku silu Evrope, počivalo je na globalizaciji i slobodnom svjetskom tržištu, relativnoj geopolitičkoj stabilnosti i snažnoj potražnji iz Kine, prema kojoj se tadašnja kancelarka Anđela Merkel okrenula tokom velike ekonomske i dužničke krize s početka prošlog desetljeća, kada su periferni i južni članovi Evropske unije — inače pouzdana tržišta za njemačke proizvođače automobila — bili teško pogođeni. Ništa od toga danas više ne postoji. Povratkom Donalda Trampa u Bijelu kuću vratio se i protekcionizam, i to u još većem obimu nego tokom njegovog prvog mandata, dok kineska potražnja slabi, jer Kina razvija sopstveno tržište i okreće se drugim destinacijama, želeći smanjiti zavisnost od zapadnih potrošača uoči očekivane eskalacije trgovinskog rata sa Sjedinjenim Državama.
Kancelar Merc obećavao je brzi oporavak i novi ekonomski zamah zahvaljujući snažnom povećanju javne potrošnje te ulaganjima u odbranu i infrastrukturu, ali se čini da pokretanje njemačke ekonomije ide presporo i uz brojne zastoje i prepreke na gotovo svakom koraku, što ponovo potvrđuje duboko ukorijenjene probleme, preveliku birokratiju i opterećujuću regulaciju koja sputava njemačku privredu. Njemačka i dalje čeka svoj novi ekonomski model, bez kojeg nema ni potpunog izlaska iz istorijske ekonomske krize sa kojom se suočava, uprkos statusu nominalno vodeće evropske ekonomije.

Njemačka ekonomija u najvećoj krizi od Drugog svjetskog rata

Ukrajina je izrazila nadu da će joj Srbija pomoći da iz Rusije vrati prisilno deportovanu ukrajinsku djecu, ocijenivši da Srbija nije učestvovala u glasanju o rezoluciji Generalne skupštine Ujedinjenih nacija (UN) o tom pitanju zbog ruskog ucjenjivanja u vezi sa snabdijevanjem energijom.
Neučestvovanje Srbije u glasanju o rezoluciji kojom se osuđuje prisilna deportacija ukrajinske djece u Rusiju, ambasada Ukrajine u Beogradu je za Radio Slobodna Evropa (RSE) obrazložila time da Beograd slijedi sopstvene nacionalne interese.
- Svjesni smo složenosti sadašnjeg trenutka - Kremlj je počeo otvoreno da ucjenjuje Srbiju, odlažući rješavanje pitanja snabdijevanja energijom- kazali su iz ukrajinske ambasade u Beogradu.
Ambasada Ukrajine je izrazila nadu da će Srbija, kao kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, podržati međunarodne napore za postizanje mira, što uključuje i povratak odvedene ukrajinske djece.
- Računamo da će se zemlja kandidat za članstvo u EU pridružiti zajedničkoj evropskoj politici prema državi agresoru - Rusiji, i da će nam pomoći da vratimo našu djecu u Ukrajinu- navela je ambasada Ukrajine.
Za rezoluciju, kojom Generalna skupština UN zahtijeva od Kremlja da osigura "hitan, bezbjedan i bezuslovan povratak sve ukrajinske djece koja su prisilno premještena ili deportovana'' u Rusiju, glasala je 91 od 193 članice UN. Protiv rezolucije je glasalo 11 država, dok je 57 bilo uzdržano.
SAD i članice EU su bile među državama koje su glasale za usvajanje rezolucije, a protiv su bili Rusija i njeni tradicionalni saveznici poput Bjelorusije i Sjeverne Koreje.
Srbija nije učestvovala u glasanju i uz Tursku je jedina zemlja kandidat za članstvo u EU koja nije glasala za rezoluciju. Rezoluciju su podržale sve druge države Zapadnog Balkana - Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija, Crna Gora i Albanija.

Ukrajina: Srbija nije učestvovala u glasanju o rezoluciji UN jer je Rusija ucjenjuje

Administracija predsjednika SAD Donalda Trampa planira da proširi zabranu, odnosno ograničenje ulaska u Sjedinjene Države, sa građana 19 na građane više od 30 zemalja, saopštila je američka ministarka za unutrašnju bezbjednost Kristi Noem.
Ova mjera najavljena je nakon što je jedan muškarac iz Avganistana optužen da je u Vašingtonu pucao na dva pripadnika Nacionalne garde SAD, pri čemu je jedan od njih preminuo, a drugi ranjen. Uhapšeni Avganistanac, koji je emigrirao u SAD nakon povlačenja američkih snaga iz njegove zemlje 2021. godine, izjasnio se da nije kriv.
Prethodno je u junu 2025. republikanska administracija SAD zabranila ulazak građanima iz 12 zemalja, dok je pristup ograničen za još sedam država. Nakon napada na gardiste, mjere prema ovim zemljama pooštrene su, a među njima su Avganistan, Somalija, Iran i Haiti.
Noem je tokom ove sedmice najavila preko društvenih mreža da će zabrana obuhvatiti još zemalja, a u razgovoru sa voditeljkom Foks njuz kanala Lorom Ingram dodala je da predsjednik Tramp još razmatra koje države će biti uključene na spisak.
- Ne mogu precizirati tačan broj, ali biće više od 30. Predsjednik i dalje razmatra-rekla je Noem, ne otkrivajući dodatne detalje.
Ministarstvo za unutrašnju bezbjednost nije odgovorilo na pitanja novinara o tome kada bi ažurirana zabrana mogla da stupi na snagu i koje zemlje će tačno biti uključene.

Administracija SAD planira proširenje zabrane ulaska za građane više od 30 zemalja

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp postao je prvi čovjek koji je primio novu nagradu za mir koju dodjeljuje FIFA tokom izvlačenja žrijeba za Svjetsko prvenstvo 2026.
Prilikom predstavljanja nagrade za mir, FIFA je navela da je Tramp "donio mir u mnoge zemlje svijeta, postigao primirja i pokrenuo diplomatske procese". Američki lider, kako je rečeno, "zaustavio je osam ratova, uključujući jedan sukob između Kosova i Srbije".
Đani Infantino, predsjednik Svjetske fudbalske organizacije, uručio je nagradu Trampu na ceremoniji u Kennedy Centru u Vašingtonu.
- Ovo je zaista jedna od najvećih počasti u mom životu. Spasili smo milione života. Na primjer, u Kongu – više od 10 miliona je poginulo, a išli su ka još 10 miliona vrlo brzo. Takođe sa Indijom i Pakistanom, zaustavili smo ratove, u nekim slučajevima neposredno prije nego što su počeli. Svijet je sada sigurnije mjesto. SAD prije godinu dana nisu bile u tako dobroj situaciji- rekao je Tramp nakon što je primio nagradu.
Infantino je rekao da je Tramp osvojio ovu nagradu zbog "izuzetnih poteza" u promociji mira i jedinstva širom svijeta.
FIFA je u novembru najavila da će dodjeljivati ovu godišnju nagradu kako bi odala priznanje ljudima koji donose "nadu za nove generacije".
Američki predsjednik je više puta izjavio da zaslužuje Nobelovu nagradu za mir zbog svoje uloge u zaustavljanju osam sukoba tokom ove godine, uključujući i postizanje primirja u Gazi.
Ipak, Nobelovu nagradu za mir ove godine osvojila je opoziciona liderka iz Venecuele, Marina Corina Machado.
Američki lider je organizaciju Svjetskog prvenstva postavio u središte svog drugog predsjedničkog mandata.
Svjetsko prvenstvo će se održati narednog ljeta u SAD-u, Kanadi i Meksiku.

Tramp prvi dobitnik FIFA-ine nagrade za mir

Splitska policija uhapsila je 16-godišnjaka i 18-godišnjaka zbog napada na dvojicu državljana Srbije koji se dogodio juče ujutru na parkingu u naselju Ravne njive. Sumnja se da je povod napadu bio govor na ekavici, a mladići se terete za nasilničko ponašanje i oštećenje tuđih stvari iz mržnje, prenosi Dalmatinski portal.
Incident se desio kada je grupa mlađih osoba napala 50-godišnjaka i 34-godišnjaka iz Srbije. Napadači su ih fizički napali i pokušali izvući iz kombija, pri čemu su razbili jedno staklo na vozilu.
Pretpostavlja se da su napadači čuli žrtve kako u obližnjem kafiću govore ekavicom, te su im zbog toga organizovali “doček” na parkingu. Napadnuti 50-godišnjak već duže vrijeme radi u Splitu.
Nakon što su se napadači razbježali, dvojica iz Srbije prijavila su slučaj u policijskoj stanici. Odbili su ljekarsku pomoć jer nisu imali vidljivih povreda.
Kako prenosi Index, policija je izvršila uviđaj i ubrzo identifikovala i uhapsila dvojicu osumnjičenih, dok se za još dvojicom, pretpostavljene slične starosti, i dalje traga.
Maljoletni 16-godišnjak priznao je djelo tokom ispitivanja i pušten je na slobodu. Protiv njega će biti podnijeta redovna krivična prijava za nasilničko ponašanje i oštećenje tuđih stvari u vezi sa zločinom iz mržnje.
I 18-godišnjak je prijavljen za ista krivična djela.

Državljani Srbije napadnuti u Splitu, uhapšena dvojica osumnjičenih

Ruske oružane snage u Ukrajini ne staju sa borbenim dejstvima i pokušavaju da u ovom trenutku kapitalizuju svoju prednost koju imaju u ljudstvu i ratnoj tehnici - rekao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, Nikola Lunić iz Savjeta za strateške politike.
Teško je predvidjeti, kaže Lunić, da će doći do konsenzusa između američkog i evropskog plana mirovnog sporazuma za Ukrajinu, jer je osnovna poteškoća u realizaciji planova ustupci koje bi Ukrajina morala učiniti odričući se dijela svoje teritorije i bezbjednosne garancije.
- &nbsp;Ukrajina, s obzirom na svoja iskustva još od Budimpeštanskog memoranduma ima negativna iskustva sa bezbjednosnim garancijama i ona na tome apsolutno insistira. Oko veličine vojske Ukrajine nakon potpisivanja nekakvog mirovnog sporazuma ili statusa Ruske pravoslavne crkve i statusa ruskog jezika u Ukrajini, oko svega toga bi moglo do određenog konsenzusa, međutim, oko teritorijalnih ustupaka i bezbjednosnih garancija veoma teško. U tom kontekstu mislim da ruska strana pokušava da ,,proda” Amerikancima svoju iluziju pregovaračke konstruktivnosti i naravno, što se vidi na bojnom polju, oni ne staju sa borbenim dejstvima i pokušavaju da u ovom trenutku kapitalizuju svoju prednost koju imaju u ljudstvu i ratnoj tehnici- rekao je Lunić.
Smatra da je rat u Ukrajini uticao na cijelu Evropu, promijenio i globalni politički kontekst, &nbsp;dok je &nbsp;na Balkanu je taj uticaj, cijeni on, još drastičniji, jer Rusija projektuje svoj hibridni uticaj kroz &nbsp;cjelokupan spektar hibridnih dejstava.
- To smo mogli vidjeti ne samo kroz propagandu koja u ovom slučaju predstavlja ratnu propagandu i često je zabranjena Ustavom, kao u Srbiji, međutim jednostavno taj uticaj se sve više pojačava i sada im se na neki način izmiče finansijski alat tog uticaja, a to je Naftna industrija Srbije (NIS). Ukoliko se to dogodi sasvim sigurno možemo očekivati, po mom mišljenju, alternativu za takav jedan finansijski alat poput NIS-a, međutim, kako će se to odvijati na Balkanu, u našem regionu, to je veoma upitno. Naime, ja mislim da je Srbija u principu najveća hibridna žrtva ruskog uticaja, radi toga što smo niz godina pod velikom propagandom Rusije i pod nekim mitovima istorijskim koji su faktički postali istorijska istina u Srbiji, zbog toga mislim da se Rusija neće odreći tog alata i nastaviće i dalje destabilizovati ovaj region, kako bi im to pomoglo u osnovnom cilju a to je diversifikacija evropskih i NATO snaga i olakšavnje njihovog posla u Ukrajini u ovom trenutku- istakao je Lunić.
Ukazuje na dugoročnu prijetnju po pitanju organizovanog kriminala, jer se pomoću organizovanog kriminala regrutuju ljudi za strana ratišta, koji imaju iskustva u poslovima koji njima trebaju.
- Država mora obavezno posmatrati takav jedan odlazak kao svoju bezbednosnu prijetnju sa kojom mora da se suči na bilo koji način. Ciljevi tih ljudi koji odlaze su prije svega finansijske prirode, ali, moramo biti iskreni i ideološke. Oni smatraju da doprinose nekoj svojoj iluziji nekakve ideologije i iluziji svog ruskog ili srpskog sveta u koji nijesu ni sami svjesni koliko toliko je to antidemokratski narativ- naglasio je Lunić.
Naglašava i da ljudi koji odlaze na strana ratišta predstavljaju posebnu bezbjednosnu prijetnju za razvoj društvene zajednice i države uopšte.
Dodaje da je Crna Gora u kontinuitetu ruski cilj u promociji njihovog uticaja, koji se vrši nizom alata, a simptomatično da je i to da se to vrši preko osoba koje imaju diplomatski imunitet a zaposleni su u ruskim centrima.&nbsp;
- Ako znate da postoji trgovački centar u Beogradu i svi pripadnici koji rade u tom centru imaju diplomatski imunitet, onda možete pretpostaviti da to predstavlja sjajnu obavještajnu pokrivalicu za operativni rad obavještajaca, u tom kontekstu su tražili za rusko-srpski humanitarni centar u Nišu takođe diplomatski imunitet za pripadnike, iako ga za sada nijesu dobili. Imaju cijeli niz alata i ne samo što iskrivljuju istoriju &nbsp;nego se dokazalo da stimulišu sistemsku državnu korupciju i to stimulisanje korupcije predstavlja isto jedan vid hibridnog rata protiv zemlje prema kojoj je usmjerena, a ne samo sabotaže, ne samo sajber dejstva, ne samo ratna propaganda. U tom kontekstu možemo očekivati da će i dalje to predstavljati ukoliko im se ne oduzmu sredstva za to, a to u ovom trenutku Amerikanci rade preko NIS-a- rekao &nbsp;je Lunić.
Smatra da je balkanski region trusno političko područje koje ima nezavršenu istoriju, pa se kontinuirano mora raditi na povećanju nivoa pouzdanosti i povjerenja u regionu, što se sasvim sigurno, kako tvrdi, ne radi sa ruskim uticajem.&nbsp;
- Mi moramo zajedno to sprječavati. Vidjeli smo nakon skidanja sankcija Dodiku da će BiH kao cjelokupna država najvjerovatnije krenuti prema euroatlantskim integracijama, ukoliko to učini Srbija možemo smatrati Zapadni Balkan geopolitičkom lokacijom za život, međutim, ako Rusi prevladaju kroz svoj uticaj preko SPC i NIS-a, dijelom političke elite u Srbiji koja otvara nekakve ruske institute za istoriju, koji djeluju samo u tom cilju hibridnog dejstva promjene istine koja je u principu treba da se kaže, kao što Jovan Jovanović Zmaj kaže da je to ,,srpska nemajka”, koja je imala veliku ulogu u raspadu Jugoslavije devedesetih godina- zaključio je Lunić.

Lunić: Ruska strana pokušava da ,,proda” Amerikancima svoju iluziju pregovaračke konstruktivnosti

Samo gledajte i uživajte u izgradnji pravne države i radu profesionalnih institucija, jer ovaj proces nezaustavljivo ide naprijed. Zato što je po meni ovo najvažniji proces u istoriji Crne Gore, kazao je predsjednik Demokrata Aleksa Bečić tokom posjete Piperima, gdje je boravio povodom deset godina od osnivanja partije.
Bečić je rekao da se svjedoči intenzivnim aktivnostima državnih institucija, jer se, tvrdi, započeti proces reformi i jačanja vladavine prava nezaustavljivo nastavlja.&nbsp;
- Ovo je utakmica u kojoj svakog dana morate da ostvarite po malu pobjedu. Svakog dana, vidite, ne možete više ni vi kao građani, vjerovatno, stići od ujutru do uveče da pročitate sva saopštenja MUP-a i Uprave policije. Ovamo akcija, ovamo racija, ovamo hapšenje, ovamo procesuiranje. Različiti vidovi kriminala, različita krivična djela, ali poruka jedna: država je vratila snagu, država je iznad svakog pojedinca i država nikada više neće dozvoliti da se vrati i živi ono vrijeme kada je ona bila stavljena na tacnu organizovanim kriminalnim grupama - kazao je on.
Bečić je stava i da veting ne smije biti ograničen samo na sektor bezbjednosti, već da mora obuhvatiti sve državne strukture, uključujući pravosuđe i druge oblasti društva.&nbsp;
- Vidite koliko danas ta riječ veting boli mnoge kad je pomenu čelnici sektora bezbjednosti, drugi državni funkcioneri ili naši poslanici u Skupštini Crne Gore. Valjda bi trebalo da ih ohrabruje, valjda bi trebalo da je pozdrave jer ima li što ljepše u jednom društvu, što zdravije, &nbsp;nego da se očisti sistem, da se očiste institucije sistema od onih koji su bili nedostojni državnih funkcija, državnih uloga, znački službenika časne uniforme crnogorskih službi bezbjednosti. Pa valjda bi kad neko kaže hoćemo veting, sprovodimo veting u skladu sa zakonom, objavljujemo rat organizovanom kriminalu trebalo svi to da podrže. Trebalo bi da kažu šta treba da uradimo, kako da vam pomognemo, koji zakon da usvojimo - kazao je Bečić.

Bečić u Piperima: Ne možete stići od ujutru do uveče da pročitate sva saopštenja MUP-a i policije - ovamo akcija, ovamo racija

U Crnoj Gori jutros se saobraća po mjestimično mokrim putevima, a povećana je opasnost od odrona, saopšteno je iz Auto moto saveza (AMSCG).
Oni su upozorili da je na dionicama po kotlinama i pored rijeka vidljivost smanjena i savjetovali opreznu vožnju i poštovanje pravila saobraćaja.
Iz AMSCG su rekli da je, od 15. novembra do 1. aprila, obavezna upotreba zimskih guma za sva vozila na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom bez obzira na to da li postoje zimski uslovi.&nbsp;
Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi (snijeg, led ili poledica) na vozilu moraju biti &nbsp;zimske gume na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini guma je četiri milimetra.
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina, saobraćaj je obustavljen za sva vozila zbog odronjavanja stijene u okviru sanacije kritične tačke.
Zbog rekonstrukcije regionalnog puta R-29 Bar - Kamenički most - Krute, saobraćaj će biti obustavljen od osam do 11 i od 13 do 16 sati.
Saobraćaj na putu Petnjica-Bioča zbog rekonstrukcije je promijenjen sa dvosmjernog na naizmjenični, a povremeno su moguće totalne obustave ne duže od 60 minuta.
Saobraćaj na tom putu, na dionici Bioča Lješnjca, biće zbog radova obustavljen od osam do 12 sati i od 13 do 16 sati i 30 minuta.
Iz AMSCG su kazali da je saobraćaj na regionalnom putu R-16, na dionici Plužine - Trsa, promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni od devet do 16 sati zbog asfaltiranja.
Zbog snimanja dugometražnog igranog filma Bitka motora doći će do izmjene režima saobraćaja na regionalnom putu R-15 dionica Rijeka Crnojevića-Donji Ulići (lokacija most na Rijeci Crnojevića) u vremenskom intervalu od šest sati i 45 minuta do 11 sati i 30 minuta, uz povremenu obustavu saobraćaja ne dužu od 15 minuta.
Iz AMSCG su rekli da će zbog snimanja filma saobraćaj biti povremeno obustavljen, ne duže od 15 minuta, na magistralnom putu M-2 dionica Podgorica-Kolašin (od tunela br. 6 do tunela br. 12), &nbsp;od 12 do 17 sati.&nbsp;
Zbog rekonstrukcije magistralnog puta M-2 na lokalitetima Lepenac-Ribarevina, Ribarevina-Poda i Poda-Berane vozila saobraćaju naizmjenično, uz povremene obustave saobraćaja, najduže do 30 minuta.
Na magistralnom putu M-3 Plužine - Jasenovo polje, na dionici Zaborje – Jasenovo polje, saobraća se jednom trakom naizmjenično na mjestima radova, a saobraćaj je regulisan svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
Saobraćaj u ulici Vojisavljevića u Podgorici obustavljen je zbog izgradnje bulevara i vozila će saobraćati alternativnim putevima.
Iz AMSCG su kazali da će biti promijenjen saobraćaj sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara.
Režim saobraćaja na putu M-6, na dionici Žabljak-Pljevlja, promijenjen je sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije mosta Đurđevića Tara.
Zbog redovnog održavanja na auto-putu Princeza Ksenija mjestimično je zatvorena po jedna saobraćajna traka u smjeru Veruša - Mateševo.
Na dionici puta između raskrsnice Petrovac-Virpazar (Podgorica) i raskrsnice Sutomore (Bar) - Petrovac vozila saobraćaju naizmjenično, zbog sanacije zaštitno odbojne ograde i čišćenja kanala u tunelima Sozina i Raš.
Na magistralnom putu M-2 dionica Petrovac-Podgorica saobraćaj je, od osam do 17 sati, zbog asfaltiranja promijenjen sa dvosmjernog na naizmjenični.
Iz AMSCG su rekli da je, u istom terminu, promijenjen režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni na mjestu radova na magistralnom putu M-1 dionica Krtolska raskrsnica-Budva-Petrovac.

Na pojedinim dionicama promijenjen režim saobraćaja

U sjevernim predjelima Crne Gore danas će biti pretežno oblačno i uglavnom suvo, a u južnim i centralnim oblastima malo do umjereno oblačno sa dužim periodima sunčanog vremena.
U jutarnjim satima su ponegdje moguće slabe padavine, a tokom dana uglavnom suvo.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti slab do umjeren, pretežno sjeverni i sjeveroistočni.
Jutarnja temperatura od jedan do 13, najviša dnevna od tri do 17 stepeni.

Danas sa dužim sunčanim intervalima, do 17 stepeni

Moje mimoilaženje sa stavovima bivše partije trajalo je mjesecima unazad, a mogu reći i godinama - poručio je Nikola Janović koji je juče podnio ostavku u Demokratskoj partiji socijalista (DPS).
Na pres konferenciji je rekao da nije želio da paradira sa razlikama.
- Moji stavovi uvijek su bili jasni. Vremenom nijesam primijetio da su se razlike u tim stavovima smanjivale, pa sam smatrao da je vrijeme da se raziđemo i da svako ide svojim putem - istakao je Janović.
Ostavku je, kaže, dostavio organima stranke.
- I dao mogućnost raspolaganja mjestima u odborima gdje me je DPS birao. Nastaviću dalji politički rad kao nezavisni opozicioni poslanik - naveo je Janović.&nbsp;
Smatra da je važno da sve ono što su bile njegove vrijednosti i principi za koje se borio. Za to će se, poručuje, i dalje zalagati.
- Moje stavove imate mogućnost da čujete u javnom prostoru. Crna Gora je danas u velikom problemu, razapeta je sa jedne strane na populizam i nacionalizam, a sa druge strane postoji letargija i pasivnost kod svih nas u opoziciji. Država truli iznutra u ekonomskom, društvenom i vrjednosnom smislu. Zato smatram da, kao nezavisni poslanik treba da se borim za vrijednosti na kojima počiva Crna Gora, da treba da pokažemo drugačiju politiku - naveo je on.
Svi na crnogorskoj političkoj sceni, cijeni on, pričaju isto.
- Mora da se pokaže više ljudskog integriteta. Smtram da treba da se okrećemo mladim ljudima, ne treba da ih opterećujemo istrošenim pričama što je bilo prije 10, 20, 30 godina. Želim da ih ohrabrim da svako ko može da doprinese - treba da radimo zajedno - istakao je Janović.
Želi, kaže, da Crna Gora bude što bolja.
- Svjestan sam da će biti raznih špekulacija i teorija zavjere, da li sam sa ovim ili onim, jedina konstanta je da sam svoj i da sam pokazao u DPS-u i sada i u budućnosti da razmišljam svojom glavom i da nijesam ničiji - decidan je Janović.
Tako će se, kaže, ponašati i u budućnosti.
- Jasno je da neko vrijeme postoji mimoilaženje, sve što sam rekao o tome šta bi i kako trebalo sam rekao kad sam bio u DPS-u. Iz ličnog dostojanstva ne želim da govorim u negativnom kontekstu, želim da nastavim drugim putem i da bude drugačije. Samim tim što ću nastaviti kao nezavisni poslanik govori o tome da imam namjeru da se bavim politikom - rekao je Janović.
Ne može, naglašava, reći u kom fotmatu će biti njegov rad u budućnosti.
- To zavisi od okolnosti - dodao je on.
Građanska, antifašistička, evropska Crna Gora su, poručuje, vrijednosti koje brani.
- To je najvažnije što je državi potrebno - naveo je Janović.
Na pitanja o tajmingu ostavke je rekao da nije čovjek prijeke naravi i nestrpljiv.
- Imam dovoljno političkog iskustva da dam vremena. Kad sam procijenio da naše mimoilaženje nije manje - odlučio sam se na ovaj potez - rekao je on.
Bez obzira o kojoj se partiji radi svjedoci smo, jasan je Janović, da postoji partijsko zapošljavanje ko god je na vlasti.
- To je problem sa kojim moramo da se borimo, generalno mora da se politka vodi na drugi način i da bude bazirana na ljudskom integritetu. Važno je da se takvu ljudi uključuju, koji i nijesu iz politike, i da gradimo bolju državu - rekao je on.
Komentarišući reakcije nekih poslanika Pokreta Evropa sad (PES), Janović je rekao da ga je život naučio da bude oprezan sa pohvalama, te da nije posebno obraćao pažnju na to.
Na pitanje da li se njegovi razlozi poklapaju sa onim koje je navela Drita Lola kad je napuštala partiju, Janović je rekao da sve što je imao da kaže je govorio dok je bio u DPS-u.
- Sad kada više nijesam, to nije više ni tema - zaključio je Janović.

Janović: Moje mimoilaženje sa DPS-om trajalo godinama, jedina konstanta je da sam svoj

Koliko je funkcionerima i funkcionerkama „postavgustovskih vlasti“ teško da se odvoje od „fotelja“ pokazuje i primjer bivše direktorice Muzeja i galerija Budve Lucije Đurašković, koja je zaključala kancelariju i odbila da preda ključ, kako bi spriječila novoimenovanu vršiteljku dužnosti direktorice Ivanu Ćupić da preuzme funkciju?! Đurašković je, čak, na društvenoj mreži Fejsbuk u srijedu pozvala Budvane na protest da je podrže?! - Gdje ste Budvani da branite kulturu grada – napisla je ona, pored ostalog. Budvani se, ipak, nijesu odazvali, pa je Ćupić, nakon što je u srijedu provela nekoliko sati u hodniku ustanove čekajući da joj se omogući pristup radnom mjestu, tek juče, ipak, uspjela da uđe u svoju kancelariju. Prema informacijama Portala ETV, angažovan je bravar, formirana je i petočlana komisija da isprati otključavanje vrata, a ovom činu prisustvovala je i većina zapošljenih, kao i članovi Savjeta ustanove i kancelarija je otključana. Brava je zamijenjena, tako da bi Ćupić jutros trebalo do radnog mjesta da dođe bez problema. Čitav slučaj prijavljen je policiji, a tužilaštvo će u narednim danima odlučiti da li je u postupcima Đurašković bilo elemenata na osnovu kojih mogu pokrenuti postupak protiv nje. Međutim, nije upitno samo odbijanje Đurašković da oslobodi „direktorsku fotelju“, već je veoma sporna i njena pozicija direktorice u prethodnih četiri godine i duže. Ona je na čelo Muzeja i galerija Budve imenovana u avgustu 2017. na četvorogodišnji mandat, ali je ostala i narednih četiri godine i koji mjesec duže.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Lucija Đurašković"> <figcaption>DUŽE OD ČETIRI GODINE BEZ RJEŠENJA UPRAVLJALA USTANOVOM: Lucija Đurašković</figcaption> </figure>  Novi konkurs nije raspisivan, niti je ona, prema dostupnim informacijama, sve to vrijeme imala bilo kakvo rješenje za tu funkciju. Zbog toga se otvara pitanje validnosti svih akata koje je potpisivala u prethodnih četiri godine i tri mjeseca. Đurašković je, kako smo objavili, sve ove godine ostala na čelu ustanove zahvaljujući članu 22 stavu 2 Statuta Muzeja i galerija Budve kojim je propisano da „do izbora novog direktora, funkciju direktora vršiće dotadašnji direktor“. Ona i lokalne vlasti su, očigledno, tumačile da joj taj član omogućava da ostane direktorica koliko želi. Upitno je i kako Đurašković može dobiti rješenje o razrješenju kada nije ponovo imenovana nakon što joj je istekao mandat. Prema nezvaničnim informacijama, Đurašković prijeti krivičnim prijavama. Predsjednica Savjeta Muzeja i galerija Branka Čvorović najavila je juče u izjavi za Pobjedu da će to tijelo danas održati sjednicu, ali nije komentarisala hoće li se raspravljati o statusu Đurašković, kojoj su, kako je kazala, po kuriru, dostavljene odluke o njenom razrješenju i imenovanju Ćupić. - Ona je četiri godine i dva-tri mjeseca preko radila, a da nije imenovana za direktoricu, niti za vršiteljku dužnosti. Za ovaj period od četiri godine ona nijedan Savjet, koji je bio imenovan u skladu sa rezultatima na izborima, nije upisivala u Centralni registar privrednih subjekata, jer je tako mogla da radi kako je radila. Ovo je prvi Savjet koji nije odustao. Mi smo stvarno istrajali zato što smo sto posto sigurni da ispravno postupamo, jer može da vam se sviđa odabir nekoga ili ne, ali morate da poštujete odluku lokalnog parlamenta - kazala je Čvorović Pobjedi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120507128_ebf83e6a8688022f16a78a62dc656d9eba96bf3fd33643b87a9de49cd8f0b207.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120507128_ebf83e6a8688022f16a78a62dc656d9eba96bf3fd33643b87a9de49cd8f0b207" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Branka Čvorović"> <figcaption>ODLUKE ZAKONITE: Branka Čvorović(Photo: RTV Budva)</figcaption> </figure>  Rekla je i da je Đurašković bilo ponuđeno da prihvati Savjet, a da je oni imenuju za vršioca dužnosti na šest mjeseci, jer u februaru naredne godine ide u penziju. - Ona je to odbila. Predsjednik opštine joj je nudio da nastavi da prima platu od 2.500 eura, koliko iznose njena sadašnja primanja, do odlaska u penziju i da se dogovore o otpremnini iako ona na nju nema pravo, jer joj je 2021. godine istekao zvanični direktorski mandat. Ona je i to odbila. Predsjedniku opštine je rekla da njoj ne treba novac, već da hoće moć - kazala je Čvorović. S druge strane, Đurašković je ovom mediju rekla da osporava sve odluke, kako je istakla, nezakonitog Savjeta. - Sve je nezakonito, počevši od Savjeta koji je nezakonito imenovan - kazala je ona. Nova direktorica Muzeja i galerija Budve Ivana Ćupić juče nije željela da komentariše događaje u ustanovi i ponašanje Đurašković. Prije nekoliko dana za naš Portal je rekla da da joj je velika čast, ali i odgovornost „voditi jednu ovako značajnu kulturnu instituciju“. - Sa jasnom sviješću o prethodnom izazovnom periodu ustanove, moj prioritet je da bez oklijevanja i prekomjernog osvrtanja, složno započnemo proces obnove i modernizacije. Vizija mora biti jasna i usmjerena ka osavremenjivanju i podizanju konkretnih kvaliteta Muzeja i galerija Budve - kazala je ona. Poručila je da želi da zajedno izgrade „snažan, motivisan i stručan tim, jer je uspjeh moguć jedino kroz solidaran rad i posvećenost istoj viziji“.

Ćupić preuzela kancelariju, Đurašković prijeti prijavama

Građani Cetinja, koji mjesecima protestuju na Kruševom ždrijelu zahtijevajući odgovornost nadležnih za dva masovna ubistva koja su se desila u njihovom gradu, ocijenili su da je odbornik Građanskog pokreta URA Slavko Šole Janković pokazao je duboko nerazumijevanje tragedije koja je pogodila njihov grad, ali i nerazumijevanje razloga zbog kojih već jedanaest mjeseci istrajavaju u blokadama.
On je ocijenio da "moramo svi zajedno zamoliti ljude sa Kruševog ždrijela da se nađe drugačiji oblik djelovanja", a građani Cetinja su na to kazali da su od čovjeka koji je Cetinjanin i koji dolazi iz političkog okvira u kojem je njegov partijski kolega rukovodio sektorom bezbjednosti u vrijeme prvog masakra u Medovini, očekivali makar minimum moralne odgovornosti, da se zauzme za istinu, za žrtve, za svoj grad.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 69.8487%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjankovic-moramo-svi-zajedno-zamoliti-ljude-sa-krusevog-zdrijela-da-se-nade-drugaciji-oblik-djelovanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- To se nije dogodilo. Umjesto toga, Janković sada „roni suze“ za 23 nevina života, ali svoje saosjećanje nespretno i pogubno usmjerava ka onima koji su „na mukama u kolonama“, a ne ka porodicama koje su izgubile najmilije, niti ka građanima koji se već mjesecima mirno i uporno bore da se istina o tragedijama na Cetinju konačno sazna i da se odgovornost utvrdi - naveli su oni.
Posebno ih je, kažu, potresla rečenica u kojoj Janković apeluje da se „nađe drugačiji oblik djelovanja, da ne uništavamo svoj grad“.
- Podsjećamo ga da mu od 12. avgusta 2022. godine pa do danas niko nije branio da kao odbornik pokrene inicijative, mehanizme i politički pritisak kako bi istina i pravda ugledale svjetlo dana, ako je to zaista želio. Niko mu nije zabranio da dođe na Kruševo ždrijelo, da stane uz porodice žrtava, da sa njima razgovara, da se oglasi, da postavi pitanja, da zahtijeva odgovornost - jasni su oni.
A pogotovo mu, dodaju, ništa nije branilo da to uradi makar zbog četvoro nevine đece čiji su životi ugašeni na kućnom pragu, u njihovom domu.
- Voljeli bismo da nam Janković, kao odbornik čiji je to posao, iznese sopstvenu strategiju nastavka života i mogućeg prevazilaženja krize u našem gradu. U svemu ovome je i vrlo simptomatično da se Janković javlja u trenutku najavljene radikalizacije, a mi umjesto tri sata, protestujemo sat vremena, sa promijenjenim terminom u vremenu kada je stradala prva žrtva Medovine - naveli su građani Cetinja.
Isto tako je, cijene oni, jako simptomatično da dolazi od čovjeka koji je "krunski svjedok traljavog vođenja istrage na masakru 1.1.2025. kada je prvi ušao u kafanu Velestovo".

Cetinjani sa Kruševog ždrijela: Janković pokazao duboko nerazumijevanje tragedije koja je pogodila naš grad

Politikološkinja za informisanje, novinarka, bivša odbornica u nikšićkom parlamentu Tatjana Knežević Perišić obratila se juče otvorenim pismom predsjedniku Donjeg doma Parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva (House of Commons) Lindziju Hojlu, protestnom notom Britanskoj ambasadi u Podgorici i otvorenim pismom Laburističkoj partiji Ujedinjenog Kraljevstva iskazujući oštar protest zbog toga što je Hojl od predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića na dar prihvatio sliku kapele na Lovćenu koju je podigao srpski kralj Aleksandar Karađorđević 1918. godine, umjesto Njegoševe kapele i kao simbol strahovlade silom oružja je nametnuo Crnogorcima u nasilno aneksiranoj Crnoj Gori i koja je do danas, kako je istakla, prepoznata kao oličenje negiranja crnogorskog istorijskog identiteta. U pismu Hojlu, ona ističe da „kao građanka Crne Gore, najstarije države na Balkanu, koja se u svojoj hiljadugodišnjoj istoriji, uz pet kraljevskih dinastija, vječito borila za slobodu“, protestvuje zbog toga što je od predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, prihvatio sliku kapele, gdje je sahranjen naš najveći pjesnik i filozof Petar II Petrović Njegoš.&nbsp; &nbsp;SIMBOL STRAHOVLADE - Ta slika se odnosi na drugu kapelu, koju je nekadašnji kralj Jugoslavije Aleksandar Karađorđević, sagradio za svog sina i silom oružja, nametnuo Crnogorcima kao simbol njegove strahovlade, nakon 1918. godine, kada je, odlukom Velikih sila, moja država nestala sa mape svijeta! Taj kralj je u mom narodu poznat kao „Aco palikuća“, jer su njegovi žandarmi i odredi u Crnoj Gori, sve do 1929. ubijali protivnike bezuslovnog ujedinjenja Crne Gore i Srbije, palili kuće njihovim porodicama, mučili i zlostavljali nevine ljude, koji su se izjašnjavali kao Crnogorci - a koliko je ta Karađorđevićka vlast bila besramna, svjedoče istorijske činjenice da su crnogorsku kapu, kao dio nacionalne nošnje Crnogoraca, skidali sa glava domaćina i stavljali na svinje – upozorila je Knežević Perišić britanskog zvaničnika na istorijske činjenice&nbsp; Objasnila je da je „Mandić predstavnik partija koje u Crnoj Gori pokušavaju da uvedu 'srpski svet', što je pandan za suštinsku nacionalnu kapitulaciju i nestanak crnogorskog identiteta“.&nbsp; - Njihove slike i replike te druge kapele, na vrh Lovćena, svete planine za Crnogorce, simbolizuju politiku koja čini sve da zatre sve crnogorsko, otme našu istoriju, predstavljajući je kao srpsku i da vrate upravo tu kapelu, pored davno izgrađenog Mauzoleja, kako bi se tako vratio simbol srpske okupacije Crne Gore – naglasila je ona.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205161232_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251205161232_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d" data-rendition-name="original" width="1320" height="733" loading="lazy" alt="mandić"> <figcaption>SIMBOL SLOMA CRNE GORE: Hojl i Mandić (Foto: Skupština Crne Gore)Skupštna.me</figcaption> </figure>  Podsjetila je Hojla da su i britanski „ugledni zvaničnici, zgroženi nad sudbinom Crne Gore, obavještavali svoj Parlament o tadašnjem umiranju jedne države“. - Preporučujem da pročitate izvještaj gofa John Francis Charles de Salisa, koji je služio kao izvanredni izaslanik i ministar plenipotencijar Ujedinjenog Kraljevstva u Kraljevini Crnoj Gori, poznat po svom izvještaju Britanskom parlamentu iz 1919. godine o situaciji u Crnoj Gori nakon njene aneksije od strane Srbije. A o tome kako Crnogorci vole svoju državu i zašto su njeni preci ginuli, te zašto Vam se ja obraćam, možete pročitati u pismu, koje je crnogorski knjaz Danilo Petrović Njegoš poslao u maju 1856. godine londonskom Tajmsu, a Tajms objavio 30. septembra 1856. godine. U njemu se, uz ostalo kaže: „466 godina crnogorski narod odbija da se podredi bilo čijoj moći ili da prizna vlast bilo kojeg gospodara; naprotiv, on se otimao za nezavisnost s oružjem u ruci, i radosno je prolio svoju krv po oltaru slobode. Četiri i po vijeka crnogorski narod trpio je neprestanu borbu s Turskom imperijom, nekada najmoćnijom u Evropi, pred kojom su drhtale sve države Evrope. Krv njenih junaka pala je na svaki kamen njenih visokih planina, i Crna Gora je sačuvala svoju dragocjenu slobodu. Politika velikih Sila bila bi jako pogrešna kada one ne bi uzele u obzir žrtve koje je njen narod podnio u ime Hrišćanstva – taj narod koji se, između Srpskog kraljevstva, Vizantijskog carstva, kraljevstava Bugarske, Bosne i Epira, koji su svi podlegli napadima Turaka, ponosno branio među svojim bezvodnim planinama, i koji je znao kako da sačuva, uprkos svom siromaštvu i oskudici, najsvetiji posjed koji jedna nacija može da ima – svoju nezavisnost“ – napisala je Knežević Perišić. Istakla je da se ništa nije promijenilo ni danas.&nbsp; - Molim vas, zato, da poštujete osnovno pravo, dato svim nacijama svijeta - da postoje. Prihvatanjem ove slike, Vi ste pokazali da ne poštujete to pravo Crnoj Gori i Crnogorcima. Vaša je dužnost, kao visokog znaničnika jedne velike nacije, da sramni poklon vratite onima koji sjede na čelu države, koju pokušavaju da unište. Nemojte biti njihov saučesnik – zaključila je Knežević Perišić.&nbsp; &nbsp;PROTESTNA NOTA U pritestnoj noti Britanskoj ambasadi u Podgorici Knežević Perišić je istakla da upućuje „protest povodom nedavnog prihvatanja poklona, slike kapele na Lovćenu, od strane predsjednika Donjeg doma britanskog Parlamenta, gospodina Lindsaya Hoylea, a koju mu je uručio predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić“. - Slika prikazuje kapelu koju je nakon ukidanja crnogorske državnosti 1918. godine podigao kralj Aleksandar Karađorđević, kao simbol političkog pritiska i nametanja nove vlasti, nakon što je srušio staru, Njegoševu kapelu, gdje je on bio sahranjen. Ova građevina, čiju je sliku primio g. Hoyl, nikada nije predstavljala izraz crnogorske tradicije i do danas je u javnosti prepoznata kao simbol negiranja crnogorskog istorijskog identiteta – istakla je ona. Uručenje slike ove kapele od strane političara koji otvoreno zastupa koncept „srpskog sveta“, političkog projekta usmjerenog na brisanje crnogorskog identiteta, poručila je Knežević Perišić, predstavlja čin sa snažnom političkom porukom. - Njeno prihvatanje, ukoliko ostane bez reakcije, može biti pogrešno shvaćeno kao znak britanske podrške tim politikama. Britanija je u prošlosti bila važan posmatrač i svjedok dramatičnih događaja u Crnoj Gori, o čemu govori i izvještaj grofa Johna de Salisa iz 1919. godine. Upravo zbog te istorijske povezanosti i reputacije Ujedinjenog Kraljevstva kao države koja dosljedno brani demokratske standarde, ljudska prava i suverenitet naroda, ovakav gest je izazvao zabrinutost među građanima Crne Gore – naglasila je u protestnoj noti Knežević Perišić. Iskazala je očekivanje „da Ambasada o ovome obavijesti relevantne institucije u Londonu i ukaže na osjetljivost ovog pitanja, kako se slični previdi ne bi ponavljali“.&nbsp; - Uvjerena sam da Ujedinjeno Kraljevstvo ne želi biti dovedeno u poziciju da nenamjerno podrži politike koje dovode u pitanje identitet i državnost Crne Gore – zaključila je u protestnoj noti. U pismu Laburističkoj partiji Ujedinjenog Kraljevstva istakla je da im se obraća kao građanka Crne Gore kako bi izrazila duboku zabrinutost zbog nedavnog prihvatanja poklona, slike kapele na Lovćenu, od strane visokog zvaničnika Ujedinjenog Kraljevstva, gospodina Lindsaya Hoylea, koju mu je uručio predsjednik Skupštine Crne Gore, Andrija Mandić. - Ovaj čin je izazvao snažnu uznemirenost kod mnogih građana Crne Gore, jer se prikazana kapela ne odnosi na prvobitnu kapelu gdje je sahranjen naš najznačajniji književnik i filozof, Petar II Petrović Njegoš, već na građevinu koju je nakon ukidanja crnogorske države 1918. godine sagradio kralj Aleksandar Karađorđević, srušivši staru, Njegoševu kapelu, postavljajući tu, prikazanu na slici, koja je simbol negiranja crnogorske državnosti – objasnila je ona. Predsjednik Skupštine Crne Gore, koji je poklon uručio, naglasila je u pismu, predstavlja političke strukture koje se otvoreno zalažu za brisanje crnogorskog nacionalnog identiteta i za koncept tzv. „srpskog sveta“, koji je, dodala je, u potpunosti suprotan demokratskim vrijednostima, ravnopravnosti naroda i savremenim evropskim principima. - Prihvatanje ovakvog poklona, ma koliko nenamjerno, može se protumačiti kao podrška politikama koje negiraju pravo Crnoj Gori da se razvija kao samostalna i međunarodno priznata država sa sopstvenim identitetom. Od partije koja pripada demokratskoj, progresivnoj tradiciji, očekujemo senzibilitet prema pitanjima državnosti malih naroda i razumijevanje za istorijske okolnosti koje prate naše odnose sa susjednim državama. Ljubazno Vas molim da o ovome obavijestite nadležne organe partije i da se, u okviru vaših mogućnosti, zauzmete za jasniji, senzibilniji i informisaniji pristup kada je riječ o Crnoj Gori i pitanjima njenog identiteta – zaključila je Knežević Perišić. Mnadić je tokom posjete Donjem domu Parlamenta UK na dar uručio Hojlu sliku kapele na Lovćenu i tom prilikom krivotvorio istorijske činjenice, kako se zaključuje iz saopštenja njegovog kabineta, saopštavajući visokom zvaničniku „da je nekadašnja totalitarna vlast prije pedesetak godina fizički uklonila sa mjesta na kojem je sagradio naš veliki Vladar i Vladika Petar II Petrović Njegoš, a koji je testamentom odredio da u njoj bude i sahranjen“.&nbsp;

Ostvaren napredak na sastanku američkih i ukrajinskih zvaničnika, danas nastavak razgovora

Stepanović: U Srbiji više ništa nije kao što je bilo i ne može da se vrati na staro

Svjetski program za hranu UN: Kamerunu prijeti katastrofalna glad ako se ne obezbijedi 57 miliona eura

Preminuo Frenk Geri: Projektovao zgradu muzeja Gugenhajm, Kuću koja pleše, Fejsbukov kamp...

Njemačka ekonomija u najvećoj krizi od Drugog svjetskog rata

Ukrajina: Srbija nije učestvovala u glasanju o rezoluciji UN jer je Rusija ucjenjuje

Administracija SAD planira proširenje zabrane ulaska za građane više od 30 zemalja

Tramp prvi dobitnik FIFA-ine nagrade za mir

Državljani Srbije napadnuti u Splitu, uhapšena dvojica osumnjičenih

Lunić: Ruska strana pokušava da ,,proda” Amerikancima svoju iluziju pregovaračke konstruktivnosti

Bečić u Piperima: Ne možete stići od ujutru do uveče da pročitate sva saopštenja MUP-a i policije - ovamo akcija, ovamo racija

Ostvaren napredak na sastanku američkih i ukrajinskih zvaničnika, danas nastavak razgovora

Na pojedinim dionicama promijenjen režim saobraćaja

Danas sa dužim sunčanim intervalima, do 17 stepeni

PRATITE TVe UŽIVO