Iranske vlasti osudile su danas napad na vojnog komandanta Hezbolaha, šiitske grupe saveznice Teherana, koji je ubijen u nedjelju u izraelskom vazdušnom napadu u južnim predgrađima Bejruta.
- Iransko Ministarstvo spoljnih poslova najoštrije osuđuje kukavički atentat na velikog komandanta Libanskog islamskog otpora, mučenika Hajtama Alija Tabatabaija - navedeno je u saopštenju.
Tabatabai, kojeg je Izrael opisao kao “šefa štaba Hezbolaha”, najviši je vođa libanskog pokreta koji je ubijen od prekida vatre koji je stupio na snagu prije skoro godinu dana, ali uprkos tome Izrael nastavlja svoje vazdušne napade u Libanu.
Hezbolah, koji je osnovao i finansirao Iran, ozbiljno je oslabljen posljednjim ratom sa Izraelom i padom svog saveznika Bašara el Asada u Siriji u decembru.
Iransko ministarstvo dodalo je da atentat na Tabatabaija “predstavlja flagrantno kršenje primirja sklopljenog u novembru 2024. i brutalan napad na nacionalni suverenitet Libana”.
Tabatai je unaprijeđen u vojnog komandanta Hezbolaha poslije smrti najviših vojnih lidera pokreta tokom rata sa Izraelom.
Iran je takođe pogođen izraelskim i američkim vazdušnim napadima na njegova nuklearna postrojenja tokom 12-dnevnog rata sa Izraelom koji je počeo izraelskim napadom u junu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Svijet

Iran osudio ubistvo komandanta Hezbolaha

Predsjednik Poljske Karol Navrocki poručio je danas na predavanju na Karlovom univerzitetu u Pragu da istorija uči da Rusija, koja je po njegovoj ocjeni glavni neprijatelj Evrope i država koja ne poštuje dogovorene i potpisane sporazume, ne samo da može biti obuzdana, već i pobijeđena.
- Istorija nam je pokazala da Rusija, bilo carska, boljševička ili sovjetska, može ne samo da se zaustavi, već i da bude pobijeđena. Svaki put kada je poražena to je donijelo talas političkih promjena - kazao je Navrocki.
Poljski predsjednik izrazio je nadu da će Ukrajina uspjeti da se izbori sa svoja dva glavna neprijatelja - Rusijom, ali i svojim unutrašnjim neprijateljem - korupcijom.
- Spoljašnji izazovi su egzistencijalni - preporođeni ruski neoimperijalizam. Unutrašnji izazovi nijesu tako očigledni - kazao je Navrocki o glavnim prijetnjama za Poljsku i Evropu.
Veći dio predavanja posvetio je nabrajanju prijetnji koje, po njegovom mišljenju, dolaze za manje zemlje iz Brisela, i optužio Evropsku uniju da pod maskom federalizacije pokušava da centralizuje Evropu, oduzimajući suverenitet svim narodima osim dvjema najjačim članicama.
Navrocki je rekao da, uprkos rasprostranjenom uvjerenju, poljski konzervativni nacionalisti u koje ubraja i sebe nijesu neprijatelji EU.
- EU je naše prirodno životno okruženje. Ali budimo iskreni, ovo nije Unija naših snova. Ulazili smo u EU da bismo dobili ekonomske šanse. I dobili smo ih. Ulazili smo da bismo mogli da koristimo šengenski prostor. I koristimo ga. Ali cilj nije bio da nam EU diktira uslove našeg društvenog poretka, šta jedemo ili da vaspitava poljsku djecu - kazao je Navrocki.
Poljski predsjednik iznio je i nekoliko prijedloga kako da se zaustave pokušaji dublje integracije EU i njene centralizacije, a dio nadležnosti koje su pripale EU vrati na nacionalni nivo, kao prije usvajanja Lisabonskog sporazuma.
Karol Navrocki danas boravi u posjeti Češkoj gdje je, zajedno sa predsjednikom Češke Petrom Pavelom, složno ocijenio da je Rusija najveća prijetnja bezbjednosti i demokratiji u cijeloj Evropi i da je u nacionalnom interesu i Poljske i Češke da se nastavi pomoć Ukrajini kako ta zemlja ne bi podlegla agresoru.
I Pavel i Navrocki oprezno su pozdravili činjenicu da se u najnoviji američko-ruski mirovni plan za Ukrajinu unose radikalne promjene, te da se više ne ide samo na štetu Ukrajine i zemalja istočnog krila NATO, a u korist Rusije.
Obojica su na konferenciji za medije konstatovala da saradnju u Višegradskoj grupi, zbog stava Mađarske i Slovačke prema ratu u Ukrajini i njihove podrške Rusiji, nije moguće obnoviti u punoj mjeri, ali da je nužno obnoviti saradnju u oblastima gdje nema sporova, kao što su klimatski ciljevi, migracija i energetska bezbjednost.
Budući češki premijer Andrej Babiš takođe se sastao danas sa Navrockim, a jedna od tema bila je upravo obnavljanje saradnje sa Mađarskom i Slovačkom u okviru Višegradske grupe.
- Želim da se obnovi saradnja tamo gdje se slažemo. Ako neke zemlje V4 imaju različit stav prema ratu u Ukrajini, to ne znači da ne možemo zajedno da rješavamo dozvole za emitovanje gasova zagađivača ETS2, nelegalnu migraciju, prije svega energente i druge stvari koje muče Evropu - kazao je Babiš nakon sastanka s poljskim predsjednikom.

Navrocki: Istorija nas uči da se Rusija može pobijediti

Američki mirovni predlog pomogao je da se Kijev i Vašington zbliže na putu ka okončanju rata između Rusije i Ukrajine, kazao je generalni sekretar NATO-a Mark Rute i dodao da se o nekim elementima mora dobro promisliti.
On je, u intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE), ocijenio da su razgovori o predlogu tokom vikenda u Ženevi između američkih i ukrajinskih pregovarača bili "veoma uspješni".
-Pa, očigledno je da se o nekim elementima mora dobro promisliti - rekao je Rute o planu u 28 tačaka, dodajući da je "jasno da je kao osnova juče poslužio svojoj svrsi da dvije strane zaista započnu dijalog".
Plan, koji je procurio u nekoliko medija, uključujući RSE, krajem prošle sedmice je izazvao uzbunu u nekoliko evropskih prijestonica, kao i u Kijevu, dok su ga neki nazvali "listom želja" Kremlja.
Uslovi plana zahtijevaju velike ustupke od Kijeva i čini se da odražavaju mnoge zahtjeve Kremlja, uključujući predaju ukrajinskih oblasti Donjecka i Luganska, poznatih kao Donbas &nbsp;i Krim, zajedno s postavljanjem ograničenja na veličinu ukrajinske vojske.
Predlog bi takođe omogućio Moskvi da se vrati u Grupu sedam vodećih industrijalizovanih zemalja, kao i postepeno ublažavanje zapadnih sankcija Kremlju.
Kad je predlog procurio, evropske diplomate su požurile da sastave kontrapredlog koji bi bio lakši za Kijev.
Rute je rekao da će se "elementi koji se više tiču EU ili NATO-a razmatrati odvojeno".
Američki predsjednik Donald Tramp je prvobitno dao Ukrajini rok do 27. novembra da pristane na predlog, mada je kasnije ublažio taj rok.
Rute je potvrdio da je bio u kontaktu i s Trampom i s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim tokom vikenda i u intervjuu nije želio da govori o pojedinačnim tačkama predloga.
On je, međutim, naglasio da je "krajnje stanje" razgovora "suverena Ukrajina koja ide naprijed, snažna nacija i da Rusija nikada više neće pokušati da je napadne".
- Znam jednu stvar o Rusima generalno, a posebno o Putinu. Kad god postignete dogovor, morate se uvjeriti da je u njegovom interesu da ga se drži. Nikada više neće pokušati kada zna da će posledice po njega biti razorne ako ponovo pokuša da napadne Ukrajinu posle dugoročnog primirja ili, poželjno, mirovnog sporazuma - rekao je Rute.
On je ipak komentarisao dva aspekta kojih se plan dotiče u vezi sa zapadnim vojnim savezom: budući dijalog s Rusijom i potencijalno članstvo Ukrajine u NATO-u.
Rute je kazao da se budući razgovori neće odvijati u okviru Savjeta NATO-Rusija, koji se poslednji put sastao neposredno prije početka invazije Rusije na Ukrajinu u februaru 2022. godine, niti putem Osnivačkog akta NATO-Rusija iz 1997. godine, koji je kodifikovao odnose između 32-članog vojnog saveza i Moskve.
- Savjet NATO-Rusija i Osnivački akt NATO-Rusija su mrtvi otkako je Putin izvršio invaziju na Ukrajinu - rekao je Rute dodajući da je invazija Kremlja na susjednu zemlju protivna svim osnovama zapadnih vrednosti i onome što je predstavljao Osnivački akt NATO-Rusija i onome što je Savjet NATO-Rusija pokušao da postigne.
On nije u potpunosti isključio buduće članstvo Ukrajine u NATO-u, iako je početni predlog SAD naveo da vojni savez ne bi trebalo dalje da se širi.&nbsp;
Rute je, međutim, dodao da članstvo Ukrajine u NATO-u trenutno nije moguće.
- Svaka zemlja u evroatlantskoj zoni koja želi da postane članica NATO-a i to je Vašingtonski sporazum iz 1949. godine - može da aplicira za članstvo. Ali da biste postali član, potrebna vam je jednoglasnost. I trenutno je ta jednoglasnost daleko - rekao je Rute.

Rute: Potreban promišljen dijalog o Ukrajini

Ispred Doma narodne skupštine na protestu solidarnosti sa novinarima televizije N1, koji su napadnuti prije nekoliko dana, došlo je do tenzija kada se pojavila grupa ljudi koja je nosila transparente sa porukama podrške provladinim medijima.
Građani koji su se okupili na poziv medijskih udruženja su negodovali kada se pojavila grupa ljudi koja je nosila transparente "Hvala na podršci, novinarke informera" i "Boja mikrofona nije opravdanje za nasilje", javlja reporterka Bete.
Transparente su nosili predsjednica novoosnovanog medijskog udruženja Asocijacija novinara Srbije Ivana Vučićević, direktor Srpskog telegrafa Saša Milovanović i drugi.
Oni se se povukli oko 19.30 časova, nakon što su im građani dobacivali i pogrdno ih nazivali, došlo je i do verbalnog sukoba.
Prisutno je nekoliko stotina građana, a u šatorskom naselju gdje borave pristalice vlasti ispred skupštine Srbije, s druge strane ograde prisutan je i veliki broj policije koji nose fantomke i ne vidi im se lica.
Na jednom od transparenta piše "Dočekamo dan da se svi slažemo, nasilje nije ok".
Jedan muškarac je prije nekoliko dana napao ekipu televizije N1 u blizini šatorskog naselja u kojem borave pristalice vlasti ispred Skupštine Srbije, a policija je naknadno reagovala.
Glavni urednik dnevnog lista "Danas" Dragoljub Petrović kazao je za Betu da su članovi Asocijacije novinara Srbije došli na skup da provociraju i "prave cirkus".
- To je neka vrsta njihovog poslednjeg trzaja, navikli su da kopiraju sve sta rade nezavisni mediji i novinari ali je to u neku ruku smikesno jer se oni uopšte ne bave novinarstvom - kazao je Petrović.
On je rekao da je povodo tog skupa značajan i da ljudi koji su došli shvataju opasnost napada na novinare i da je neophodno pruziti podršku novinarima televizije N1.

Tenzije ispred Skupštine Srbije na protestu podrške novinarima televizije N1

Lider vladajuće koalicije u Republici Srpskoj Milorad Dodik izjavio je danas da su za njegovu stranku predsjednički izbori gotovi i da neće biti ponovljeni u Doboju, Zvorniku i Laktašima, što zahtjeva opozicija koja tvrdi da je u tim gradovima bilo izborne krađe.
- Odbacujemo tvrdnje opozicije za mjesta u kojima smo dobili značajan broj glasova. Ne sporimo da smo u Banjaluci izgubili sa 14.000 razlike i ne tražimo da se ponove izbori u Banjaluci. Ali neće se desiti ponavljanje izbora u Doboju, za nas su izbori završeni i tačka - rekao je Dodik novinarima u Banjaluci.
Dan poslije vanrednih izbora, na kojima kandidat vladajuće koalicije Siniša Karan vodi protiv kandidata opozicije Branka Blanuše, Dodik je kazao da opozicija ne bi pobijedila ni kad bi izbori u Doboju bili ponovljeni.
Dodik je naveo da je Blanuša, koga je predložila Srpska demokratska stranka (SDS), blizu Karana, jer je za njega glasalo 20.000 Bošnjaka iz Republike Srpske.
On je optužio opozicione stranke da su uz pomoć Bošnjaka i visokog predstavnika Kristijana Šmita imale namjeru da dobiju mjesto predsjednika Republike Srpske, ali je dodao da im to "nije uspjelo".
- Znali smo prije izbora da opozicija može da dovuče od 18.000 do 20.000 glasova Bošnjaka, koji su glasali za njihovog kandidata Blanušu i time učinili ove izbore neizvjesnijim. Bošnjaci su imali mogućnost da glasaju i da napakoste Republici Srpskoj i to su i uradili - dodao je Dodik.
Kazao je i da za pobjedu Karana, koga je predložila ta stranka, "može da zahvali i tome što je Donald Tramp postao predsjednik SAD".
On je rekao da u SNSD "nijesu naročito raspoloženi zbog izborne pobjede" i najavio da će ubuduće drugačije pristupiti izborima, navodeći da treba utvrditi zašto veliki broj građana nije želio da glasa. Izlaznost je bila oko 37 odsto.
- Vidjećemo gdje je bio problem. Nama ljudi sa terena govore da ljudi nisu željeli da izađu, jer su smatrali da nije fer da izađu zbog onog što se desilo predsjedniku (meni), da su izbori nametnuti od Šmita ili da su rezignirani. Vidjećemo da li je to tako - rekao je Dodik.
Prema preliminarnim nepotpunim rezultatima vanrednih izbora za predsjednika Republike Srpske, koje je saopštilla Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK BiH), Karan je osvojio oko 8.500 glasova više od Blanuše.
Opoziciona SDS je saopštila da ne priznaje pobjedu Karana, jer ima "eksplicitne dokaze" da je u Doboju, Zvorniku i Laktašima bilo izborne krađe, i da će od CIK BiH tražiti da izbori budu ponovljeni u ta tri grada.

Dodik: Za nas su izbori završeni, neće biti ponovljeni u Doboju, Zvorniku i Laktašima

U Prištini se danas desio pokušaj oružane pljačke, a portparol Policije Kosova za region Prištine Enis Plana rekao je da, na osnovu trenutnih informacija koje ima policija, niko nije povrijeđen.
Istražitelji, ističe on, rade na identifikaciji.
- Nije prijavljeno da je neko povrijeđen, istražitelji policije u koordinaciji sa Tužilaštvom preduzimaju sve neophodne mjere za identifikaciju i hapšenje osumnjičenih, kao i za potpuno rasvetljavanje okolnosti slučaja - rekao je Plana.

Pokušaj oružane pljačke u Prištini, nema povrijeđenih

Na havajskom vulkanu Kilauea zabilježeno je izbacivanje lave i povećana aktivnost, što, prema podacima Američkog geološkog zavoda (USGS), ukazuje na početak nove eruptivne faze.
- Nastavljeno nadimanje tla, svjetlucanje i prskanje lave iz otvora, kao i podrhtavanje, ukazuju na to da je vjerovatna još jedna epizoda izbacivanja lave. Pojava prskanja na sjevernom otvoru sinoć pokazuje da se magma podigla visoko u otvoru - navodi se u saopštenju USGS-a.
Smješten u zatvorenom dijelu Nacionalnog parka, Kilauea je jedan od najaktivnijih vulkana na svijetu i povremeno eruptira od 23. decembra 2024. godine, prema podacima Geološkog zavoda Sjedinjenih Država (USGS).
Snimci snimljeni 22. novembra sa planine Kilauea prikazuju lavu koja teče niz vulkan dok u vazduh izbacuje pepeo i dim.
Prognoze USGS-a ukazuju na to da će se 37. epizoda erupcije vjerovatno dogoditi do 26. novembra.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Ftrtworld%2Fstatus%2F1992833915648958931%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1992833915648958931%7Ctwgr%5Ec896866d671e55ff93a77d91b7c723930db5025b%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Eruptirao vulkan na Havajima

Greti Tunberg zabranjen je ulazak u Veneciju nakon što su ona i aktivisti iz pokreta Extinction Rebellion obojili Kanal Grande u zeleno. Greta je kažnjena sa 150 eura i 48 sati zabrane ulaska u grad.
Grupa od 35 drugih aktivista dobila je istu kaznu i zabranu.
Klimatski aktivisti bacili su ekološku boju u Kanal Grande na protestu koji se poklopio sa završetkom klimatske konferencije Ujedinjenih naroda COP30 u Brazilu. Takođe su s mosta Rialto preko Kanala Grande razapeli transparent na kojem je pisalo “zaustavite ekocid”.
Aktivisti su takođe organizovali akciju tokom koje su učesnici protesta obučeni u crveno, polako hodali kroz mnoštvo turista.
Luca Zaia, guverner Veneta, regije koja uključuje Veneciju, kritikovao je postupke aktivista rekavši kako je riječ o “nepoštovanju prema gradu, njegovoj istoriji i njegovoj krhkosti”.
- To je potez koji riskira posljedice za okolinu - upozorio je.
Iz pokreta Extinction Rebellion izvijestili su da su njihovi aktivisti ispustili istu vrstu zelene boje u kanale, rijeke, jezera i fontane u 10 italijanskih gradova kako bi istakli “masovne učinke klimatskog kolapsa”. Boju su prolili u fontane u Đenovi i Padovi, kao i u rijeku Po u Torinu, rijeku Reno u Bolonji i rijeku Taru u Tarantu.
Pokret je naveo kako je Italija, predvođena Đorđom Meloni, jedna od zemalja koje su se najviše trudile blokirati najambicioznije prijedloge iznesene na samitu COP30 u Belému. Samit je završio juče nizom kompromisa koji su razočarali mnoge aktiviste.
Luiz Inácio Lula da Silva, brazilski predsjednik, nadao se da će se zemlje složiti oko plana za odmicanje od fosilnih goriva. No, arapske zemlje bogate naftom i druge zemlje zavisne od fosilnih goriva blokirale su svako spominjanje tog problema.
Podsjetimo, Tunberg su prošli mjesec priveli izraelski vojnici nakon što je učestvovala u pokušaju flotile Global Sumud da dostavi humanitarnu pomoć Gazi.
To je bio drugi pokušaj aktivističke koalicije da probije izraelsku pomorsku blokadu Gaze, koja je na snazi od 2009. godine. Tvrdila je da je tokom svog boravka u izraelskom pritvoru zlostavljana.

Greta Tunberg kažnjena sa 150 eura i dvodnevnom zabranom ulaska u Veneciju

Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan poručio je u ponedjeljak ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu da je Ankara spremna da obnovi svoju ulogu posrednika i podržati sve diplomatske inicijative koje bi mogle približiti Moskvu i Kijev direktnom dijalogu.
Tokom telefonskog razgovora dvojice lidera, Erdogan je naglasio da je Turska spremna da ponudi „svu moguću pomoć“ u naporima za uspostavljanje pravednog i trajnog mira.
Kako se navodi u saopštenju Kremlja, Erdogan je ponovo izrazio spremnost da Istanbul posluži kao platforma za nove pregovore – kao što je bio slučaj u ranim fazama rata, kada je Turska ugostila tri kruga direktnih razgovora delegacija Rusije i Ukrajine. Ti sastanci, iako bez većeg diplomatskog proboja, doveli su do jedine značajnije konkretne odluke – razmjene ratnih zarobljenika.
Dvojica predsjednika saglasila su se da će pojačati kontakte o ukrajinskom pitanju na različitim nivoima. Erdogan je ponovio da će Ankara „nastaviti svoje napore“ kako bi se rat okončao „na pravedan i trajan način“, ističući da Turska ostaje jedna od rijetkih država koja održava komunikacione kanale otvorenim s obje zaraćene strane.
Prema navodima Direkcije za komunikacije Republike Turske, razgovor Erdogana i Putina obuhvatio je i šira regionalna i globalna pitanja, ali fokus je ponovo bio na traganju za putem ka miru, u trenutku kada se rat u Ukrajini nalazi u jednoj od najneizvjesnijih faza od 2022. godine.

Hoće li Erdogan pomiriti Ruse i Ukrajince: "Spremni smo da ponudimo svu moguću pomoć"

Izraelska vojska saopštila je danas da će otpustiti nekoliko generala sa ključnih pozicija zbog njihovog neuspjeha da spriječe napad palestinskog islamističkog pokreta Hamas 7. oktobra 2023, kad je bio "najsmrtonosniji dan u istoriji Izraela".
General-major Aron Haliva, tadašnji šef vojne obavještajne službe, general-major Oded Basjuk, tadašnji načelnik operacija, i general-major Jaron Finkelman, koji je tog dana preuzeo komandu nad Južnim vojnim okrugom Izraela, biće izbrisani sa liste rezervista i više neće biti dio vojske, navodi se u saopštenju.
General Haliva je bio prvi vojni lider koji je podnio ostavku, 2024, navodeći svoju odgovornost za tragediju 7. oktobra 2023.
General Finkelman je takođe podnio ostavku, navodeći te iste razloge.
Što se tiče generala Basjuka, on se penzionisao posle 12-dnevnog rata koji je Izrael pokrenuo protiv Irana.

Izraelska vojska će otpustiti nekoliko generala zbog neuspjeha sprječavanja Hamasovog napada

Idbornici u Skupštini Glavnog grada prihvatili su prijedlog da se postavi spomen-ploča bivšem mitropolitu Amfilohiju Radoviću i Podgoričaninu Halitu Đečeviću.
Ova odluka je izglasana sa 30 glasova za, dva protiv i dva uzdržana.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 45.63%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fdurickovic-odluka-o-podizanju-spomen-obiljezja-amfilohiju-i-decevicu-ce-unijeti-nove-podjele-u-drustvu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Sa 35 glasova "za" prihvaćeno je i da gradski prevoz za onkološke pacijente u Podgorici bude besplatan.
Odbornici su usvojili i prijedlog odluke o finansiranju sporta u Podgorici i usaglasili se da vrate teritorije na Zabjelu i Tuškom putu državi za potrebe izgradnje škole.
Prihvatili su i statut Javne ustanove za brigu o djeci "Dječiji savez".&nbsp;
Na sjednici je usvojena Informacija o potrebi pokretanja postupka proglašenja brda Ljubović za park prirode, kao i o učešću u Regionalnom programu lokalne demokratije na Zapadnom Balkanu 3 (RELOAD3).

Podgorica dobija spomen-obilježje posvećeno Amfilohiju i Halitu Đečeviću, gradski prevoz za onkološke pacijente biće besplatan...

Ekološki aktivista i odbornik Pokreta Preokret u Skupštini Opštine Danilovgrad Vuk Iković objavio je danas na društvenim mrežama video snimak na kojem auto Glavnog grada, registarskih oznaka PG CG L07, prolazi podgoriičkim Trgom nezavisnosti.
Iković je podsjetio da su trgovi „najslobodnija zona za pješake“.
- Ako tu zonu ne štite funkcioneri, ko će(?) - naveo je Iković u objavi na društvenim mrežama.
Naglasio je da je ovo jedan od „razloga zašto građani sve manje vjeruju institucijama i zašto pada poštovanje prema službenim licima“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDRb718aCPrc%2F%3Futm_source%3Dig_embed&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

(VIDEO) Službenim vozilom preko Trga nezavisnosti u Podgorici

„Quod ab initio vitiosum est, non producit effectum“ – zapisali su još starorimski pravnici. Veliki Valtazar Bogišić, tvorac crnogorskog „Opšteg imovinskog zakonika“, jedinog građansko-pravnog propisa na ovim prostorima koji nije prost prevod odgovarajućeg dokumenta neke velike sile, latinsku je sentencu formulisao u svima razumljivo „Što se grbo rodi, vrijeme ne ispravi“.&nbsp;
Grbo se rodio i pokušaj Srbije da ima more. Ako ne računamo situaciju da je prvo more pobeglo od Srbije još mnogo pre njenog nastanka – Panonsko more – naredni pokušaj Srbije da ima more zbio se u vreme cara Dušana. Velika ranosrednjovekovna država obuhvatala je skoro ceo Balkan s odgovarajućom morskom vodom, i bila naseljena mnogim narodima, među kojima su tadašnji Srbi (Raščani) bili među najmalobrojnijim. Ta je država propala posle kratkog trajanja u praksi, ali je ostala da živi u šovinističkim mozgovima velikodržavnih ambicija do danas.
Opet nešto moramo da ne-računamo. Dok je Srbija bila Smederevski sandžak Osmanskog carstva, imala je more. Ne jedno, već nekoliko mora. Ali, ni jedno nije bilo srpsko, već Sultanovo. Kao i Srbi. Pa se to ne računa; najzad, ni jedan nedovoljno slavan period srpske istorije ne sme u istoriji ni da prenoći, kamo li da ostane i da se „računa“.
Tričavih pet vekova kasnije, Srbija je opet pokušala da ima more. Osmansko carstvo se raspadalo, posle samo nešto više od 600 godina postojanja (srpsko je trajalo čak devet godina!), pa je svaka balkanska državica poskočila da otrgne koje parče. Srbija se dokopala Drača, i imala more celih četiri meseca: od kraja novembra 1912, do aprila 1913. &nbsp;
A onda, pet godina kasnije, more se ukazalo kao realna šansa. Formirana je Kraljevina SHS, u koje su Kraljevina Crna Gora (ne baš svojom voljom) i Država Slovenaca, Hrvata i Srba (današnje – skoro - Slovenija, Hrvatska i BiH) unele i more. Ali, avaj: ti koji su uneli more u zajedničku državu držali su da je to ulog jednak srpskim planinama i rekama – dakle, zajednički – dok je za drugu stranu sve to bio zasluženi ratni plen. I tako su Srbi imali more, kao što su imali i sve ostale priznate i nepriznate narode od početka kljakave kraljevine, skoro 22 godine. Ko zna šta bi bilo, da velika tragedija svetskog rata nije rasparčala i tu, unutrašnjim mržnjama i nezadovoljstvom onih koji su bili pasivni subjekti srpskog posedovanja, već nagriženu državu.
Naredni pokušaj da more bude zajedničko takođe se završio katastrofom: Srbima su more „oteli“ oni koji i izlaze na more, i čije je i bilo to more uneto u zajedničku državu, tad bratstvo-jedinstvenu SFRJ. Pokušalo se devedesetih da se spasi što se spasiti može, da se zadrže bar „srpski Dubrovnik“ i „srpska Crna Gora“, sa sve pripadajućom slanom vodom, ali avaj: ni Hrvati ni Crnogorci se s time nikako nisu slagali. Onda je proklete 2006. zakucan poslednji ekser u kovčeg prirodnog hegemonističkog prava Srba: „otcepila“ se Crna Gora.
I upravo je u vreme uspešnog crnogorskog referenduma za obnovu državne nezavisnosti Aleksandar Vučić, tada još revnosni Šešeljev radikal, poručio da je crnogorska nezavisnost samo privremena. Što će reći, i da je period Srbije bez mora privremeno stanje.
Od momenta kada je postao potpredsednik srpske vlade, pa do dana današnjeg, Vučić je pozivao građane Srbije da ne letuju na „hrvatskom moru“. Crnogorsko more nije pominjao, a ovih smo dana saznali i zbog čega.
„Lakše bismo odgovorili da imamo more. Zato nemamo more, zato su odvojili Crnu Goru od Srbije, zato Pašiću nisu dali izlaz na more, iako se borio svim srcem“, rekao je Vučić za nešto što se zove medijem u Srbiji.
Dakle, tradicionalna belosvetska zavera protiv Srbije u svim epohama postojanja Planete je dala efekta. Posle onolikih klipova u točkove, ubacivali su nam i klipove u peraja, a od srpskog naroda je i ta istina skrivana. Eh, da Srbija ima more, gde bi joj kraj bio?&nbsp;
Ne bi bilo ni korupcije, ni rasprodaje prirodnih resursa, ni nerešenih ubistava političkih protivnika; ne bi bilo ni rušenja nadstrešnice, ni izbegavanja odgovornosti za to; ne bi se kršio zakon da bi se omogućilo rušenje „Jugoslavije“ ili „Generalštaba“; ne bi se zidali najveći zagađivači u plodnoj ravnici Vojvodine, dočim bi tamošnji veliki gradovi zasigurno imali pitku vodu; ne bi se noću rušilo u Savamali, ne bi niko tražio dva minuta snimka s naplatne rampe, niko ne bi pitao da li je zaista bio pijan pilot srušenog helikoptera; ne bi kriminalci mleli ljude, ne bi „navijači“ divljali, ne bi maskirane barabe „menjale“ policiju u uniformama...&nbsp;
Da ima mora, mislite da bi se osetilo što su nekompetentni duduci i vlasnici pečenjara uništili sistem Elektroprivrede Srbije? Eh, da je mora, ne bi Kinezi u njihovim proizvodnim otrovima zagađenoj Istočnoj Srbiji imali, maltene, svoju državu. Da ima mora, ne bi Kinezi i Rusi iznosili srpsko zlato i druge rude uz simboličnu nadoknadu. Uz more, kako bi Rusi držali špijunski centar u Nišu i kako bi dirigovali srpskim „političarima“ kao pačjom školom? Da ima mora, „Ćacilend“ bi mogao da se baškari i na plaži. Sve to, i još svašta. Samo zbog nemanja mora.
Čak je i onaj kanal Moravom do Egeja ostao negde u brojnim radikalskim planovima kojih je toliko bilo da su, jamačno, neki prosto zaboravljani, a kako bi tek Srbija odgovorila da bar do mora može Moravom. Odgovor bi, ima li mesta sumnji, bio moćan.&nbsp;
I da ne pominjemo Kosovo, tu rak-ranu srpske stvarnosti od Nikolaja Velimirovića naovamo, Kosovo kojeg je Srbija istorijski „imala“ još kraće nego more, ali ga sada zasigurno nema – zato što nema more. Dobro, ima Matiju Bećkovića, i to je nešto.
Na more, koje su im zlikovci uzeli, Srbi, dabome, imaju svako pravo. Kao i na Crnu Goru koja je, kao što je opštepoznato, srpska država, a Crnogorci ne postoje, i svako ko drugačije kaže je Milogorac i kopile iz Titovog Jajca. Poznata je ta doktrina iz „Načertanijem“ zagađenog srpskog uma, koja, opet, postaje sve glasnija kako ovovremena, aktuelna, živuća država Srbija zbog svoje nesposobne i zapadnoazijskim bezbednosnim službama instruisane vlasti doživi kakav politički poraz.
Ruku na srce, imaju Srbi pravo i na grčko more, što zbog Krfa i Soluna, što zbog pokojnog jagodinskog siledžije Palme koji je dobio „srpsko parče“ plaže za „plićak – kolo“ u Paraliji. Muka je, međutim, što je Grčka em daleko, em vojno i politički kudikamo moćnija, pa bi ćar pojeo vajdu. Ne računamo nedavno na društvenim mrežama lansiranu tezu da Srbija, iz nepoznatih razloga, ima pravo na – recimo, autor nije tačno zapamtio - četvrtinu Krita: fantazije u stilu Deretića ipak nisu postale zvanični stav Beograda. Još.
Više je nego zanimljiva ta potreba da se umesto u stvarnosti živi u kompleksima i izmišljenoj istoriji upodobljenoj da opravda svako bivše i buduće nepočinstvo. Nesrećni zbog onog što nemaju i što nije njihovo, zanemaruju ono šta imaju i šta propada jer je tuđe slađe. Ali, to je već stvar one grane medicine koja se bavi psihičkim zdravljem, i, u nekim slučajevima, krivičnog prava.
Ono o čemu može jedan medijski tekst da raspravlja je pitanje niza političkih i ekonomskih neuspeha današnje srbijanske vlasti, koji se maskiraju aktuelizovanjem davno sklonjenih pitanja iz prošlosti ili buđenjem tek zakopanih aveti balkanskih mržnji i sukoba. Nemoć Srbije da se uobroči u sopstveni guber i dvorište, koje u mnogim njenim delovima danas zvrji avetinjski prazno, problem je za komšije koje „imaju more“ ili već nešto što vazda nezasitim radikalima treba. Ali, čini se još više, to je problem za samu Srbiju, koja odbija i izbegava napredak i sreću, jureći rep sopstvenih fantazija i slobodnom rukom pisanih hegemonističkih noćnih polucija.
„Nihil est in intellectu, quod antea non fuerit in sensu“, napisao je odavno Džon Lok. „Nema ničega u intelektu što pre toga nije bilo u čulima“. I možda baš to pokazuje problem s intelektom, ne samo u današnjoj Srbiji već i u nekim drugim državama uspostavljenim na ovom zlosrećnom parčetu Raja – jer im kroz čula nije prošla istina i stvarnost, već frustracijama pogurana izmišljotina, što neverovatnija to za primaoca stvarnija.
Tako i ova priča o moru: mora da prođe kroz čula, kakva-takva, da bi mogla da bude predstavljena kao noćna mora i razlog nekih budućih neuspeha. Ali, noćne more se često završe enurezom. Mislite o tome, Vrhovni komandante.

More i noćne more

Crnogorskim medijima iz kabineta predsjednika Skupštine dostavljena je čestitka predsjednika parlamenta Andrije Mandića povodom Dana opštine Bar koji se obilježava danas. Međutim, naslov zvaničnog dokumenta iz kabineta glasi "Predsjednik Mandić čestitao Dan opštine Pljevlja". Tako je, naslovljenom na Pljevlja, čestitkom Mandić poručio da je Bar oduvijek važio za ključno saobraćajno raskršće i opštinu od izuzetnog značaja za našu državu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251124121152_2da95f70a5fa605cd811772fd1505b5a2a23babf5de9c9d40d5501d03e8b2484.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251124121152_2da95f70a5fa605cd811772fd1505b5a2a23babf5de9c9d40d5501d03e8b2484" data-rendition-name="original" width="948" height="656" loading="lazy" alt="Čestitka"> <figcaption>Čestitka(Photo: screenshot)</figcaption> </figure>  Podsjetimo Dan opštine Pljevlja obilježava se 20. novembra, a ono što jeste interesantno je da ove godine, vodeći se pretragom sa sajta Skupštine, Mandić nije uputio čestitku. Prošle godine predsjednik Skupštine čestitao je predsjendiku Opštine Pljevlja Dariju Vranešu, predsjednici skupštine opštine Jovani Tošić kao i svim građanima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251124121152_f5f5e2a81864d0a8a93b026eaceef7abcd467ac6efb04dc34af2ac18b0488745.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251124121152_f5f5e2a81864d0a8a93b026eaceef7abcd467ac6efb04dc34af2ac18b0488745" data-rendition-name="original" width="926" height="922" loading="lazy" alt="Čestitka"> </figure>  Ove godine to je izostalo, već čestitka za Dan opštine Pljevlja koja je stigla iz Skupštine upućena je od potpredsjednika Nikole Camaja. Da li je Mandić zaboravio ili planirao da čestita Dan opštine Pljevlja pa odustao i tako ostao sačuvan draft sa tim naslovom, ili je u pitanju nepažnja, ostaje na javnosti da cijeni.

FOTO: Mandićeva čestitka za Dan opštine Bar naslovljena na Pljevlja

Šimun o ostavci nakon tragičnih događaja u zdravstvenim ustanovama: Kada nastupe izazovi ne treba bježati; Mikić: Red bio da se podnese ostavka

Znanje nečega uvijek je istinitije od dobrog zaključivanja. Posebno kada onaj koji zaključuje zna - zašto baš tako zaključuje. A za jadac zna i onaj - koji zna.
24.11.
19:40h
Ne znam ko će u Apelacionom sudu zadužiti predmet u kojem se traži da se pritvor koji je produžen Vladanu Ivanoviću za još dva mjeseca - isključivo zbog uticaja na svjedoke, produži i zbog tačke 4. Koja se u prevodu zove - nikad u dom.
Znam jedno. Da te sudije treba da pogledaju dispozitiv naredbe o istrazi koja je Vladana poslala "tamo" i dispozitiv nove naredbe u kojoj on nije sam (ima ih još), a koji je spojen sa naredbom gdje Ivanović samuje. U toj prvoj pare uzima njegov blagajnik, u drugoj pare uzima Ubović, a Vlado prikriva stanove sa svojom firmom.
Svjedoci su isti.
Za sve okrivljene i pravna lica.
Koji treba svjedočkim iskazom, kako napisa sud, u rješenju o određivanju pritvora da pomognu finansijskom vještaku.
Tapetari.
Koju će dokumentaciju da vještače vještaci - vile znaju. Nje nema. Ona ne postoji. Postoji jedna skaj poruka trećeg lica.
A zašto sudije treba da pogledaju?
Da vide, pod jedan, zašto je pritvor uopšte određen, pod dva, kako se po prvi put u istoriji spajaju dvije različite radnje istog okrivljenog.
I pod tri, da se upitaju, što bi rekli mladi, "može li ovo".
Ima i pod 4 - vidjeće da se pritvor hoće pojačati jer je samo njegova dužina bitna. Ostalo nije.
Koliko me intelekt služi - opasna su vremena.
Kada se ovo traži i može.
Ili ja pojma nemam.
Što je vrlo moguće.
P.S: Znanje nečega uvijek je istinitije od dobrog zaključivanja.
Posebno kada onaj koji zaključuje zna - zašto baš tako zaključuje.
A za jadac zna i onaj - koji zna.

Iran osudio ubistvo komandanta Hezbolaha

Navrocki: Istorija nas uči da se Rusija može pobijediti

Rute: Potreban promišljen dijalog o Ukrajini

Tenzije ispred Skupštine Srbije na protestu podrške novinarima televizije N1

Dodik: Za nas su izbori završeni, neće biti ponovljeni u Doboju, Zvorniku i Laktašima

Pokušaj oružane pljačke u Prištini, nema povrijeđenih

Eruptirao vulkan na Havajima

Greta Tunberg kažnjena sa 150 eura i dvodnevnom zabranom ulaska u Veneciju

Hoće li Erdogan pomiriti Ruse i Ukrajince: "Spremni smo da ponudimo svu moguću pomoć"

Izraelska vojska će otpustiti nekoliko generala zbog neuspjeha sprječavanja Hamasovog napada

Iran osudio ubistvo komandanta Hezbolaha

Podgorica dobija spomen-obilježje posvećeno Amfilohiju i Halitu Đečeviću, gradski prevoz za onkološke pacijente biće besplatan...

Navrocki: Istorija nas uči da se Rusija može pobijediti

(VIDEO) Službenim vozilom preko Trga nezavisnosti u Podgorici

PRATITE TVe UŽIVO