Poljski premijer Donald Tusk uputio je u četvrtak dramatičan apel građanima Poljske koji se nalaze u Iranu ili planiraju putovati u tu zemlju, pozivajući ih da je hitno napuste ili u potpunosti odustanu od putovanja.
Upozorio je da je sigurnosna situacija izuzetno ozbiljna i da bi se mogla naglo pogoršati u vrlo kratkom roku.
Tusk je jasno naglasio da se ovaj poziv mora shvatiti s maksimalnom ozbiljnošću i da nipošto nije riječ o pretjeranom upozorenju.
Poljski premijer je upozorio da se situacija može promijeniti "u roku od nekoliko sati do nekoliko desetina sati". Prema njegovim riječima, ukoliko dođe do izbijanja oružanog sukoba, niko neće moći garantovati mogućnost sigurne evakuacije stranih državljana.
- Niko neće biti u stanju osigurati opcije za izvlačenje ljudi ukoliko dođe do eskalacije trenutne situacije - poručio je Tusk, naglašavajući urgentnost trenutka.
Ovo dramatično upozorenje iz Varšave dolazi usred izuzetno visokih tenzija tokom pregovora između Sjedinjenih Američkih Država i Irana.
Bijela kuća je u srijedu saopštila da bi za Iran bilo "mudro" da pristane na sporazum sa SAD-om. Ovakva retorika stiže nakon što je američki predsjednik Donald Tramp ponovo javno nagovijestio mogućnost direktne vojne intervencije protiv Teherana.
Da je situacija na ivici usijanja potvrđuju i navodi stranih medija, koji špekulišu da bi do američkog vojnog udara na Iran moglo doći već tokom predstojećeg vikenda.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Svijet

"Situacija je izuzetno ozbiljna": Poljska hitno pozvala svoje građane da napuste Iran

Administracija američkog predsjednika Donalda Trampa planira da u Gazi izgradi vojnu bazu za 5.000 vojnika, koja će se prostirati na više 140 hektara, saznaje britanski list Gardijan.
Prema evidenciji o ugovarima Odbora za mir, u koju je Gardijan imao uvid, radi se o operativnoj vojnoj bazi za buduće Međunarodne stabilizacione snage (MSS), koje bi trebalo da budu multinacionalne.
MSS su dio Odbora za mir koji bi trebalo da upravlja Gazom.
Na čelu Odbor nalazi se Tramp, a djelimično ga vodi njegov zet Džared Kušner.
Planovi koje je pregledao Gardijan predviđaju faznu izgradnju vojne baze površine 1.400 metara sa 1.100 metara, okružene sa 26 oklopnih osmatračnica na prikolicama, poligonom za malokalibarsko oružje, bunkerima i skladištem za vojnu opremu.&nbsp;
Čitava baza će biti okružena bodljikavom žicom.
U planovima piše da će postojati mreža bunkera, svaki dimenzija 6 metara sa 4 metra, i visok 2,5 metra, sa složenim sistemima ventilacije u koje vojnici mogu da uđu radi zaštite.
Namjera je da baza bude na sušnom dijelu ravnice u južnoj Gazi.
Područje je prekriveno i komadima iskrivljenog metala, zbog višegodišnjeg izraelskog bombardovanja.
Izvor upoznat sa planom rekao je Gardijanu da je mala grupa ponuđača, međunarodnih građevinskih kompanija sa iskustvom u ratnim zonama, već posjetila područje.
Savjet bezbjednosti UN ovlastio je Odbor za mir da u Gazi uspostavi privremene MSS, i one će, prema UN, biti zadužene za obezbjeđivanje granice Gaze i održavanje mira u tom području.
Snage bi takođe trebalo da štite civile i obučavaju i podržavaju "provjerene palestinske policijske snage".
Nije jasno kakva bi bila pravila angažovanja MSS u slučaju borbi, novog bombardovanja od strane Izraela ili napada Hamasa.
Nije jasno ni kakvu ulogu MSS treba da imaju u razoružavanju Hamasa, što je uslov Izraela za nastavak rekonstrukcije Gaze.
Dok se više od 20 zemalja prijavilo za članstvo u Odboru, veći dio svijeta je ostao po strani.
Iako je osnovan uz odobrenje UN, povelja organizacije izgleda daje Trampu stalno vođstvo i kontrolu, piše Gardijan.
- Odbor za mir je neka vrsta pravne fikcije, nominalno sa sopstvenim međunarodnim pravnim subjektivitetom odvojenim i od UN i od Sjedinjenih Država, ali u stvarnosti je to samo prazna ljuštura koju SAD mogu da koriste kako im odgovara - smatra profesor prava na Univerzitetu Rutgers Adil Hak.
Stručnjaci kažu da su strukture finansiranja i upravljanja nejasne, a nekoliko izvođača radova je reklo Gardijanu da se razgovori sa američkim zvaničnicima često vode putem aplikacije za mobilne telefone Signala, a ne putem vladine elektronske pošte.
Prema izvoru Gardijana upoznatim sa procesom ugovaranja radova, dokument o ugovaranju vojne baze izdao je Odbor za mir, a pripremljen je uz pomoć američkih zvaničnika za ugovaranje.
Nije jasno ko je vlasnik zemljišta na kojem će biti izgrađen vojni kompleks, ali veliki dio južnog područja Gaze je trenutno pod izraelskom kontrolom.
Zvaničnici Centralne komande SAD, zadužene za Bliski istok, uputili su Gardijan da se sa svim pitanjima o vojnoj bazi obrati Odboru za mir.
Zvaničnik Trampove administracije odbio je da razgovara o ugovoru o vojnoj bazi.
- Kao što je predsjednik rekao, američka čizma neće biti na terenu. Nećemo razgovarati o procurjelim dokumentima - naveo je on.

Trampova administracija planira izgradnju baze za 5.000 vojnika u Gazi

Grčka sa Njemačkom, Holandijom, Austrijom i Danskom radi na osnivanju centara za deportaciju u trećim zemljama za migrante čiji su zahtjevi za azil odbijeni, saopštio je grčki ministar za migracije.
Ministar Tanos Plevris je na grčkoj državnoj televiziji ERT rekao da Grčka sarađuje sa drugim evropskim zemljama na stvaranju takozvanih centara za povratak, "po mogućstvu u Africi".
Ministri pet zemalja su se već sastali da razgovaraju o tom pitanju, a tehnički timovi će se sastati sljedeće nedjelje.
- Više ne govorimo teoretski, govorimo praktično - rekao je Plevris.
On nije precizirao koje se zemlje razmatraju za domaćine centara i dodao je da izbor afričkog kontinenta "nije obavezujući".
Naveo je da su veće evropske zemlje te koje direktno razgovaraju sa zemljama u kojima bi se mogli nalaziti centri za povratak.
Plevris je rekao da će su centri namijenjeni onim čiji su zahtjevi za azil odbijeni i čije zemlje porijekla ih neće primiti nazad.
Dodao je da bi njihovo postojanje odvratilo potencijalne migrante kojima je malo vjerovatno da će biti odobren azil.
Ministar Plevris je rekao da je cilj da početni plan bude uspostavljen u narednih nekoliko mjeseci.
Nije poznato kada bi centri za povratak mogli da počnu sa radom.
Smještena na jugoistočnoj granici Evrope, Grčka je decenijama ljudima koji bježe od sukoba i siromaštva na Bliskom istoku, Africi i Aziji služila kao jedna od glavnih ulaznih tačaka u EU.
Desetine hiljada ljudi svake godine stižu u zemlju, mahom opasnim morskim putovanjima ili od turske obale do obližnjih grčkih ostrva u Egejskom moru, ili mnogo dužim prelaskom preko Mediterana od sjeverne Afrike do južnih grčkih ostrva Gavdos i Krit.
Atina zauzima sve tvrđi stav u postupanju sa migracijama, a njena obalska straža je često optuživana da sprovodi takozvano "odgurivanje", sumarne deportacije novopridošlih bez dozvola da podnesu zahtjev za azil.
Vlada Grčke poriče da se takve stvari rade.
Ministar za migracije Plevris je rekao da je 2025. došlo do smanjenja broja ljudi koji ilegalno dolaze u zemlju za 21 odsto u odnosu na 2024. godinu, odnosno 13.000 manje dolazaka prošle godine u poređenju sa prethodnom godinom, i smanjenja od 40 odsto u posljednjih pet mjeseci.
Prošle nedjelje, europoslanici su glasali za usvajanje nove imigracione politike, koja omogućava zemljama EU da odbiju azil i deportuju migrante ako potiču iz zemlje koja je označena kao bezbjedna.
Plevris je rekao da se grčka vlada sada fokusira na povratak onih čiji su zahtjevi za azil odbijeni.
Zemlja već vraća oko 5.000-7.000 migranata godišnje, ali sa oko 40.000 - 50.000 novih svake godine, kojoj je otprilike polovina zahtjeva za azil odbijena, grčki ministar je rekao da trenutna stopa povratka mora biti veća.
Plevris je u jučerašnjem televizijskom gostovanju rekao da će sljedeće nedjelje otputovati u Rim na sastanke sa svojim italijanskim i španskim kolegama.
Naveo je da će se sastati i sa "ekvivalentnim ministrom" iz Pakistana, u okviru razgovora sa zemljama porijekla o većoj saradnji u vezi sa povratkom.

1250x600

1084x550

Grčka i još četiri evropske zemlje rade na centrima van EU za deportaciju migrana

Bivši engleski princ Endrju Mauntbaten-Vindzor pušten je iz pritvora, nakon što je ranije danas uhapšen zbog sumnje da se nedolično ponašao na javnoj funkciji. On je i dalje pod istragom za nedolično ponašanje zbog otkrića u dosijeima Džefrija Epstina, a pretrage u njegovom domu Norfolku su završene.
To su saopštili iz policije. Ispitivanje bivšeg princa trajalo je skoro dvanaest sati, a Endrju Mauntbaten-Vindzor od početka je negirao sve optužbe.
On je optužen da je imao seksualni odnos s jednom od Epstinovih žrtava dok je bila maloljetna. Iako je to negirao, on je 2019. povučen sa javnih dužnosti, a 2022. van suda postigao nagodbu sa ženom koja ga je tužila.
Engleski kralj Čarls Treći izjavio je danas da je sa najdubljom zabrinutošću primio vijest o hapšenju svog brata navodeći i da sada slijedi proces kojim će cijeli slučaj biti istražen na odgovarajući način.

Bivši princ Endrju pušten iz pritvora, ali je pod istragom

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu govorio je na vojnoj ceremoniji u zemlji gdje je ponovio prijetnje upućene Iranu.
Netanjahu je upozorio da bi svaka, kako ističe, agresija iz Irana izazvala posljedice koje prevazilaze ono što njegovo rukovodstvo može očekivati.
- Djelujemo u bliskoj koordinaciji s našim velikim saveznikom, Sjedinjenim Američkim Državama. Jasno sam svom prijatelju predsjedniku (Donaldu) Trampu stavio do znanja principe koji, po mišljenju Izraela, trebaju voditi sve pregovore s Iranom. Spremni smo za svaki scenario. I jedno je sigurno: ako i naprave grešku i napadnu nas, doživjeće odgovor kakav ne mogu ni zamisliti - naveo je Netanjahu.
Njegove izjave uslijedile su nakon upozorenja portparolke Bijele kuće Kerolajn Levit, koja je navela da postoje brojni razlozi koji bi mogli opravdati vojnu akciju protiv Irana, pozivajući Teheran da postigne sporazum s američkim predsjednikom.
U međuvremenu, SAD su rasporedile dodatne vojne snage u blizini Irana, uključujući ratne brodove, borbene avione i avione za dopunjavanje goriva u vazduhu. Vašington je naredio i slanje drugog nosača aviona u regiju, dok je nosač USS Abraham Lincoln sa gotovo 80 letilica pozicioniran oko 700 kilometara od iranske obale, prema satelitskim snimcima.
Teheran je istovremeno nastojao demonstrirati vlastitu vojnu moć. Korpus islamske revolucionarne garde održao je ratne vježbe u Hormuškom moreuzu, kroz koji prolazi značajan dio svjetske trgovine naftom i plinom. Iranski političari su više puta zaprijetili blokadom tog pomorskog prolaza u slučaju sukoba.

Netanjahu ponovo prijeti Iranu: Ako naprave grešku, doživjeće odgovor kakav ne mogu ni zamisliti

Američki predsjednik Donald Tramp povukao je podršku sporazumu britanskog premijera Kira Starmera o predaji ostrva Čagos Mauricijusu, jer Velika Britanija odbija dati dozvolu za korišćenje britanskih vojnih baza za potencijalne napade na Iran, saznaje Tajms (The Times).
Prema informacijama iz diplomatskih izvora, Bijela kuća već priprema detaljne vojne planove za udar na Iran koji uključuju stratešku bazu Diego Garsija (u Indijskom okeanu) i RAF Ferford u Glaučesterširu, gdje je smještena američka flota teških bombardera u Evropi.
Iako su ove baze ključne za američke operacije, dugogodišnji sporazumi nalažu da se one mogu koristiti samo za operacije s kojima se britanska vlada unaprijed usaglasi. London trenutno odbija dati "zeleno svjetlo" zbog straha od kršenja međunarodnog prava.
Naime, prema međunarodnim propisima, država koja ustupi baze za napad snosi jednaku odgovornost kao i ona koja ga izvodi, ukoliko je imala saznanja o "međunarodno protupravnom djelu".
- Velika Britanija dozvoljava upotrebu sile samo u samoodbrani, u slučaju stvarnog ili neizbježnog napada. Preventivni udari kakve Tramp planira hodaju po tankoj liniji legalnosti - navode pravni eksperti.
<h2>Trampova poruka: "Iran može napasti i vas"</h2>
Nakon telefonskog razgovora sa Starmerom u utorak, Tramp je na svojoj mreži Truth Social otvoreno zaprijetio i povezao sudbinu arhipelaga Čagos sa vojnom saradnjom.
- Ako Iran odluči da ne sklopi dogovor, možda će biti neophodno da SAD iskoriste Diego Garsija i Ferford kako bi iskorijenile potencijalni napad nestabilnog i opasnog režima. To je napad koji bi potencijalno mogao pogoditi i Veliku Britaniju - napisao je Tramp, dodajući da Britanci moraju ostati jaki i oduprijeti se "wokeizmu".
Britanska vlada uporno tvrdi da je sporazum o predaji ostrva Mauricijusu (koji bi poreske obveznike mogao koštati 35 milijardi funti) neophodan iz sigurnosnih razloga kako bi se izbjegli dugotrajni pravni sporovi.
Ipak, realnost na terenu je drugačija. Visoki zvaničnici britanske Vlade privatno priznaju da sporazum ne može biti sproveden bez odobrenja SAD-a. Situaciju trenutno opisuju kao "mračnu", dok premijer Starmer pokušava balansirati između međunarodnog prava i pritiska iz Bijele kuće.
Dok ministri u Londonu javno poručuju da će "istrajati na dogovoru", Trampov veto na Čagos jasno pokazuje da će cijena britanskog suvereniteta nad bazama biti direktno vezana za američke planove na Bliskom istoku.

Rampa iz Londona: Britanija zabranila Trampu korišćenje baza za udar na Iran

Američki vojni zvaničnici obavijestili su predsjednika SAD Donalda Trampa da će do subote blizu Irana stići dovoljno američkih aviona i brodova za početak vazdušnih udara, saznaje britanski list Telegraf.
Ove sedmice, u američke baze na Bliskom istoku stiglo je još oko 50 borbenih aviona.
Stigli su i avioni za dopunu goriva u vazduhu i drugi pomoćni avioni.
Očekuje se da će u roku od nekoliko dana do istočnog Mediterana stići i druga udarna grupa brodova, predvođena nosačem aviona "Džerald Ford".
Nosač "Abraham Linkoln" je iz Južnog kineskog mora već stigao blizu Irana.
Ako Tramp izda naređenje, brojne snage SAD u regionu omogućiće da bombardovanje Irana traje nedjeljama, piše Telegraf.
Zajedno sa raketnom odbranom koju su SAD postavile u svoje baze na Bliskom istoku tokom proteklog mjesec, avioni i brodovi treba da služe i kao odbrana američkih saveznika u regionu i Izraela od iranskih balističkih raketa.
Još nije poznato da li je Tramp odlučio da napadne Iran.
Neki američki mediji ranije su objavili da bi američki predsjednik uskoro mogao da donese upravo takvu odluku.
Politički sajt Aksios je u srijedu na osnovu izjava više neimenovanih zvaničnika javio da je Trampova administracija sve bliža napadu na Iran.
Jedan Trampov savjetnik, koji je želio da ostane anoniman, izjavio je američkom mediju da predsjednik SAD gubi strpljenje.
- Šefu postaje dosta svega. Neki u njegovom okruženju mu savjetuju da ne ulazi u rat sa Iranom, ali mislim da je vjerovatnoća za udar u narednih nekoliko nedjelja 90 odsto - rekao je neimenovani Trampov savjetnik, dok su dva anonimna izraelska zvaničnika navela da se vlada Izraela, koja forsira promjenu režima u Iranu, priprema za scenario da rat počne u roku od nekoliko dana.
Dvije runde pregovora predstavnika SAD i Irana postigle su samo veoma ograničen napredak, a većina analitičara ne predviđa da će dvije strane pronaći zajednički jezik, navodi britanski list.
Iako američke trupe neće biti raspoređene u Iranu, analitičari vjeruju da Pentagon možda računa da bi ubijanjem i degradiranjem dovoljnog broja ključnih rukovodilaca zemlje mogao da ubijedi manje ideološki orijentisane elemente države da otkažu poslužnost.
Procjenjuje se da bi to zajedno sa novim velikim protestima širom zemlje moglo da dokrajči Islamsku Republiku, iako malo stratega vjeruje da se to može sa sigurnošću predvidjeti, piše Telegraf.
Saša Brukman, istraživač u analitičkom centru Međunarodi institut za strateške studije, smatra da je cilj da regularna iranska vojska stane na stranu demonstranata.
- Želim da bude jasno da to nismo vidjeli u januaru, ali to bi bio plan. Vazdušni udari bi vjerovatno imali za cilj da naude komunikacionim sistemima režima, tako da ne može da komunicira i organizuje se, izjednačujući uslove (za antirežimske snage) - rekao je Brukman.

Britanski Telegraf: SAD će biti spremne za napad na Iran do subote

Američku političku scenu potresa nova bura nakon što je demokratski zastupnik u Kongresu iz Kalifornije Ted Lju izjavio da nedavno pregledani, necenzurisani materijali iz slučaja Džefrija Epstina sadrže "duboko uznemirujuće" optužbe povezane s američkim predsjednikom Donaldom Trampom.
Govoreći o dokumentima koji su stavljeni na uvid odabranim članovima Kongresa, Lju je ustvrdio da dosjei sadrže brojne reference na Trampa, uključujući i eksplicitne optužbe koje uključuju maloljetnike. Zastupnik je poručio da ovakav materijal zahtijeva hitnu i ozbiljnu istragu, kako od strane medija, tako i od nadležnih organa za provođenje zakona.
Trampova administracija je brzo i oštro reagovala, u potpunosti odbacivši ove navode. Zvaničnici su optužbe okarakterisali kao apsolutno neosnovane i isključivo politički motivisane, insistirajući na tome da u objavljenim materijalima ne postoje kredibilni dokazi koji bi predsjednika povezali s bilo kakvim kriminalnim ponašanjem.
Ovaj politički sukob eskalirao je ranije ove godine tokom saslušanja u Kongresu, kada je Lju pritiskao američku državnu tužiteljku Pem Bondi u vezi s načinom na koji su tretirane optužbe za seksualne napade koje se navodno spominju u ovim dokumentima.
Lju je postavio pitanje zašto određene prijave nisu agresivnije procesuirane te je optužio Ministarstvo pravde za ozbiljne propuste u istrazi dojava vezanih za ovaj slučaj. Takođe je kritikovao nedosljednosti u zvaničnim izjavama o obimu necenzurisanih dokumenata.
<h2>Milioni stranica istrage</h2>
Cijela kontroverza proizilazi iz implementacije Zakona o transparentnosti "Epstinovih dokumenata", koji je naložio javnu objavu miliona stranica sudskih spisa, dokumenata FBI-a i drugih materijala povezanih s pokojnim finansijerom Epstinom i njegovom kriminalnom mrežom.
Ovi dosjei spominju brojne visoke ličnosti iz svijeta politike, biznisa i međunarodnih krugova. Iako samo spominjanje imena u dokumentima ne predstavlja direktan dokaz o krivici, najnovija otkrića su ponovo podigla političke tenzije u Vašingtonu.
Dok Lju tvrdi da američka javnost zaslužuje potpunu transparentnost i odgovornost dok vlasti nastavljaju objavljivati dodatne materijale, Tramp i njegovi saveznici poručuju da su optužbe isključivo klevetničke. Očekuje se da će se pritisak na Ministarstvo pravde i zakonodavce dodatno pojačati u narednim danima kako se bude analiziralo sve više dokumenata.

Kongresmen pročitao tajne Epstinove dokumente, odmah zatražio istragu protiv Trampa: "Pominju se maloljetnici"

Bivši princ Endrju Mauntbaten-Vindzor koji je danas uhapšen, optužen je da je gledao kako Gislejn Maksvel "vezuje djevojčicu uzrasta od šest do osam godina za sto i muči je električnim šokovima", prenio je portal express.co.uk.
Kako su naveli, vjeruje se da su se ove tvrdnje pojavile u Epstinovim dosijeima, koje je navodno iznijela anonimna osoba.
Takođe se navodi da su i drugi muškarci sa Endrjuom prisustvovali mučenju djevojčice.
Ova tvrdnja, koja se pojavila u Epstinovim dosijeima objavljenim prije samo nekoliko sedmica, navodi da se mučenje dešavalo u Frogmor kotidžu u Vindzoru, zdanju koje je bilo bivši dom princa Harija i Megan Markl.
Naime, Endrju se u ovu kuću preselio nakon što mu je stariji brat, kralj Čarls, početkom oktobra prošle godine naredio da napusti kraljevsku rezidenciju zbog veza sa Epstinom.
Princ Hari i Megan Markl su u Frogmor kotidžu stanovali između aprila 2019. i marta 2020. godine.
Policija Sarija poziva građane da dostave sve informacije o tvrdnjama o trgovini ljudima i seksualnim napadima nakon odvojenih optužbi relevantnih za taj okrug.
Policija je saopštila da je saznala za redigovani izvještaj u kojem se navodi da je do trgovine ljudima i seksualnih napada na maloljetnike došlo u selu Virdžinija Voter između 1994. i 1996. godine.
Takođe je navedeno da nakon pregleda svih dokumenata nisu pronađeni dokazi za ove navode.
- Nakon pregleda naših sistema koristeći ograničene informacije koje su nam dostupne, nismo pronašli dokaze da su ovi navodi prijavljeni policiji. Molimo svakoga ko ima informacije u vezi sa ovim navodima da nam to prijavi putem interneta ili na broj 101. Sve prijave o zlostavljanju djece i seksualnom zlostavljanju shvatamo ozbiljno i, ukoliko dobijemo nove informacije, uključujući one iz dosijea objavljenih u SAD, detaljno ćemo ih istražiti - saopštio je portparol policije.
Endrju Mauntbaten-Vindzor je ranije negirao bilo kakve nezakonite radnje i optužbe protiv njega.
<h2>Veza sa "Epstinovim dosijeima"</h2>
Britanska policija uhapsila je Endrua Mauntbaten-Vindzora na njegovom privremenom boravištu na imanju Sandringham, pod sumnjom na zloupotrebu javne funkcije.
Akcija je izvedena jutros oko osam sati, na dan kada je bivši princ navršio 66 godina, a dolazi usred pojačanih istraga povezanih s dokumentima iz slučaja Džefrija Epstina.
Hapšenje dolazi nakon što je britanska Nacionalna agencija za borbu protiv kriminala (NCA) saopštila da pruža podršku policijskim snagama u procjeni informacija objavljenih u okviru takozvanih "Epstinovih dosijea".

Optužbe protiv Endrjua: Navodno gledao mučenje djevojčice elektro-šokovima

Sjedinjene Američke Države pod vođstvom Donalda Trampa traže od NATO-a da smanji dio svojih međunarodnih misija, među kojima su one u Iraku i na Kosovu, objavio je portal Politiko, pozivajući se na četvoro NATO diplomata.
Briselski portal prenosi da su SAD proteklih mjeseci lobirale za smanjenje mirovnih misija na Kosovu, te da rade na sprečavanju Ukrajine i indo-pacifičkih saveznika da formalno učestvuju na godišnjem samitu Alijanse u Ankari u julu.
Napori odražavaju namjeru Bele kuće da NATO vrati na strogo evroatlantski odbrambeni savez uz ograničavanje aktivnosti van tog područja, koje prevazilaze osnovne zadatke odbrane i odvraćanja, piše Politiko.
Ovaj potez interno se naziva "povratak na fabrička podešavanja", navode četvoro diplomata Alijanse koji su govorili za Politiko.
Bela kuća odbila je da odgovori na upit briselskog portala o programima i globalnim operacijama NATO-a.
S druge strane, SAD planiraju da povuku oko 2.500 vojnika iz Iraka, prema dogovoru s iračkim vlastima iz 2024. godine, što je, prema zvaničnicima američke administracije, dio Trampove predanosti da "okonča beskrajne ratove", a sve u bliskoj koordinaciji sa Bagdadom.
Sjedinjene Države stavile su do znanja da žele i smanjenje broja vojnika Kfora u okviru misije na Kosovu, prenose četvoro diplomata, što predstavlja veći problem za evropske saveznike, iako su razgovori tek u početnoj fazi.
Misija, pod okriljem Ujedinjenih nacija, prisutna je na Kosovu od 1999. godine i trenutno broji 4.500 vojnika.

SAD traže da NATO smanji dio međunarodnih misija, među njima i ona na Kosovu

Uvredama, prijetnjama i govorom mržnje upućenim jednoj ženi u politici ne napada se samo ona već sve žene koje su odlučile da dignu glas, da se bore i da budu dio javnog života - poručila je predstavnica Evropskog saveza Tanja Vujičić.
Ne smijemo, podvlači ona, ćutati pred primitivizmom, seksizmom i pokušajima zastrašivanja.
- Podrška Anđeli (Vojinović) je podrška dostojanstvu svake žene. Solidarno, glasno i bez straha protiv mržnje i ponižavanja žena u politici - zaključila je Vujičić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fvujicic_tanja%2Fstatus%2F2024569010902180206%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vujičić: Ne smijemo ćutati pred primitivizmom, seksizmom i pokušajima zastrašivanja

Košarkaši Budućnost Volija i Mornar Barskog zlata igraće u finalu završnog turnira Kupa Crne Gore.
Budućnost je danas u Bijelom Polju, u polufinalnom meču, savladala SC Derbi 97:60.
Ekipa trenera Andreja Žakelja potpuno je nadigrala rivala, a pitanje pobjednika riješila je već u četvrtini koju je dobila 34:9.
Najefikasniji u pobjedničkom timu bio je Đorđije Jovanović sa 32 poena.
Centar Zoran Nikolić ubacio je 15, Jogi Ferel 14, dok je Rašid Sulajmon meč završio sa 12 poena.
U ekipi SC Derbija jedini sa dvocifrenim učinkom bio je Filip Anđušić sa deset poena.
Mornar je nastup u finalu izborio pobjedom protiv Kotora 90:83.
Barski tim dopobjede vodili su Olston Mejson sa 22 i Nemanja Vranješ sa 16 poena.
Istakli su se i Alija Islamović i Petar Krivokapić sa po 13 poena.
U ekipi Kotora najbolji je bio Miki Pirson sa 21, dok je Maksim Vukčević ubacio 19 poena.
Finalni meč na pogramu je sjutra u 19 sati.

Budućnost i Mornar u finalu

Košarkašice Budućnost Bemaxa pobjednice su Kupa Crne Gore.
Budućnost je večeras u Bijelom Polju, u finalnom meču završnog turnira, savladala tivatsku ekipu Sea stars 108:61.
To je podgoričkim košarkašicama 15. uzastopni, ukupno 17. trofej Kupa Crne Gore.
Pehar su, osim posljendjih 15, osvajale i 2007. i 2008. godine.&nbsp;
Sea stars je plasmanom u finale ostvario najbolji rezultat u tom takmičenju.
Najefikasnija u podgoričkom sastavu bila je Amerikanka Dilern Brn sa 29 poena, dok su po 17 dodale Ksenija Šćepanović i Janja Dragišić.
U ekipi iz Tivta najbolja je bila Zitorija Kuk sa 25 poena.
Za trofej u konkurenciji košarkaša sjutra će igrati Budućnost Voli i Mornar Barsko zlato.

Košarkašice Budućnost Bemax pobjednice Kupa Crne Gore

Društvo

Milioni uloženi u fabriku koja nije ispalila nijednu raketu

Politika

Rakočević: Predviđa se formiranje fantomskog tijela sa većim nadležnostima od Vlade; Janović: Ugovor podstiče političku nezavisnost i nacionalnu bezbjednost

"Situacija je izuzetno ozbiljna": Poljska hitno pozvala svoje građane da napuste Iran

Trampova administracija planira izgradnju baze za 5.000 vojnika u Gazi

Grčka i još četiri evropske zemlje rade na centrima van EU za deportaciju migrana

Bivši princ Endrju pušten iz pritvora, ali je pod istragom

Netanjahu ponovo prijeti Iranu: Ako naprave grešku, doživjeće odgovor kakav ne mogu ni zamisliti

Rampa iz Londona: Britanija zabranila Trampu korišćenje baza za udar na Iran

Britanski Telegraf: SAD će biti spremne za napad na Iran do subote

Kongresmen pročitao tajne Epstinove dokumente, odmah zatražio istragu protiv Trampa: "Pominju se maloljetnici"

Optužbe protiv Endrjua: Navodno gledao mučenje djevojčice elektro-šokovima

SAD traže da NATO smanji dio međunarodnih misija, među njima i ona na Kosovu

"Situacija je izuzetno ozbiljna": Poljska hitno pozvala svoje građane da napuste Iran

Vujičić: Ne smijemo ćutati pred primitivizmom, seksizmom i pokušajima zastrašivanja

Budućnost i Mornar u finalu

Košarkašice Budućnost Bemax pobjednice Kupa Crne Gore

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO