Italijansko tijelo za zaštitu tržišnog takmičenja propisalo je kaznu od 256 miliona eura irskom avioprevozniku Ryanairu, navodeći da je ta kompanija primjenjivala kompleksnu strategiju kojom je otežavala putničkim agencijama kupovinu karata za njene letove.
Prema navodima italijanskog nadzornog tijela, avioprjevoznik je od aprila 2023. do aprila ove godine zloupotrebljavao svoj dominantni položaj na tržištu, jer je značajno otežao spoljnim pružaocima usluga, poput putničkih agencija, kupovinu karata za svoje letove, prenosi Hrportfolio.&nbsp;
Iz Ryanaira su odmah najavili da namjeravaju da ulože žalbu na odluku.
Istraga je otkrila da je Ryanair krajem 2022. počeo da razmatra načine na koje može ometati rad putničkih agencija i onemogućiti im rezervacije letova, navodi se u saopštenju nadzornog tijela.
- Kompleksne mjere kompanija je primjenjivala od aprila 2023. godine, a njihovom primjenom avioprevoznik je "zloupotrebljavao značajnu tržišnu moć - navodi regulator.
Primjera radi, Ryanair je otežavao i sprječavao kombiniranje svojih letova s letovima drugih avioprevoznika i blokirao police osiguranja drugih pružalaca.
U aprilu je Ryanair ponovo uspostavio određene komponente svoga sistema za rezervacije, čime bi, prema navodima nadzornog tijela, trebalo da omogući "stvarno tržišno takmičenje", budu li one ispravno primijenjene.
Ryanair je odluku nazvao "bizarnom", pozivajući se na odluku milanskog suda prema kojoj je, kako je naveo avioprevoznik, potvrđen njegov poslovni model.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Svijet

Italija propisala Ryanairu kaznu od 256 miliona eura

Centralna izborna komisija (CIK) Bosne i Hercegovine (BiH) poništila je prijevremene izbore za predsjednika Republike Srpske (RS) u 17 izbornih jedinica na 136 biračkih mjesta.
Najviše poništenih rezultata je u Laktašima, Doboju i Bratuncu.
Kako prenosi Radio Slobodna Evropa, izbori su poništeni i u izbornim jedinicama u Prijedoru, Banjaluci, Stanarima, Zvorniku, Vlasenici, Nevesinju, Gacku, Rudu, Bileći, Milićima.
Izbori su poništeni i na jednom izbornom mjestu u Brčko Distriktu.
Odluku o raspisivanju ponovnih izbora, CIK BiH će donijeti nakon pravosnažnosti odluke o poništavanju izbora.&nbsp;
Protiv te odluke dozvoljena je žalba Apelacionom odjelu Suda BiH u roku od dva dana od dana objave odluke na internet-stranici CIK-a BiH.
Na sjednici je saopšteno da na 136 biračkih mjesta, na kojima su poništeni izbori, ukupna razlika između dva kandidata je 15.822 glasa, kao i da ova razlika bitno utiče na izborni rezultat.&nbsp;
CIK je odluku o poništavanju izbora na pojedinim biračkim mjestima donio desetak dana nakon što je utvrdio rezultate na prijevremenim izborima za predsjednika entiteta RS čime je potvrđena pobjeda Siniše Karana, kandidata Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), ali i omogućeno ponovno brojanje glasova na više glasačkih mjesta.
On je osvojio 222.182 glasa (50,39 odsto), a njegov protivkandidat Branko Blanuša, iza kojeg je stala opoziciona Srpska demokratska stranka, osvojio je 212.605 glasova (48,22 odsto).
Karan, 63-godišnji doktor pravnih nauka i univerzitetski profesor, imenovan je nakon Opštih izbora u BiH 2022. na poziciju ministra unutrašnjih poslova RS.
Tokom rekonstrukcije entitetske Vlade, početkom septembra ove godine preuzeo je rukovodstvo Ministarstvom za naučno-tehnološki razvoj i visoko obrazovanje.
Član CIK-a BiH Željko Bakalar rekao je na sjednici 15. decembra da je izborna komisija "morala donijeti odluku o utvrđivanju rezultata bez obzira na utvrđene nepravilnosti kako bi političkim subjektima omogućila da iskoriste pravne mehanizme i podnesu žalbe", uključujući zahtjeve za ponovno brojanje.
CIK BiH je istovremeno naložio ponovno brojanje glasova na više biračkih mjesta u Laktašima, Doboju, Zvorniku, Bileći, Gacku i Bratuncu.
Opozicija tvrdi da je Blanuša oštećen za najmanje 15 hiljada glasova i traži ponavljanje izbora u više gradova, navodeći nepravilnosti poput pritisaka na birače, falsifikovanja potpisa i nelogičnih razlika u rezultatima.
Prema izbornim pravilima u BiH, u roku od 72 sata može se odlučivati o ponovljenom brojanju glasova, dok se prigovori na tačnost rezultata mogu podnijeti u roku od 24 sata.
Na prijevremenim izborima za predsjednika RS glasalo je nešto manje od 450 hiljada birača, od ukupno registrovanih 1,2 miliona glasača.
Entitet RS je ostao bez predsjednika u augustu, kada je Miloradu Dodiku, predsjedniku Saveza nezavisnih socijaldemokrata, oduzet mandat nakon presude za nepoštovanje odluke visokog predstavnika.

500x500

Izborna komisija poništila prijevremene izbore za predsjednika RS na 136 biračkih mjesta

Belgija se zvanično pridružila slučaju pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) koji je pokrenula Južnoafrička Republika, optužujući Izrael za genocid u Gazi.
Južna Afrika je prvobitno podnijela optužbu protiv Izraela pred sud zbog kršenja Konvencije o genocidu u vezi s ratom u Gazi u decembru 2023. Izrael je potom odbacio optužbu za genocid, smatrajući je "neosnovanom".
Belgija se pridružila Južnoj Africi podnošenjem deklaracije o intervenciji prema članu 63. Statuta ICJ-a, koji omogućava državama članicama Konvencije o genocidu da intervenišu u postupcima koji se odnose na njeno tumačenje.
Belgija se posebno fokusirala na član II u pogledu tumačenja "posebne namjere" potrebne za utvrđivanje genocidne namjere.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FCIJ_ICJ%2Fstatus%2F2003491303431242002%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2003491303431242002%7Ctwgr%5E655afea155b03f67c0c40c05a9a0394b711612ff%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Kao potpisnica Konvencije o genocidu iz 1948. godine, Belgija tvrdi da bi tumačenje ključnih članova od strane suda, posebno definicije genocidne namjere, moglo imati pravne implikacije za nju.
Južna Afrika je 29. decembra 2023. godine podnijela tužbu protiv Izraela, optužujući ga za kršenje obaveza iz Konvencije o genocidu u postupanjima prema Palestincima u Gazi.
Od tada je Sud izdao niz privremenih mjera kojima je Izraelu naloženo da preduzme korake radi sprečavanja djela genocida.
Međunarodni sud pravde, sa sjedištem u Hagu, glavni je sudski organ Ujedinjenih nacija i odlučuje u pravnim sporovima između država.

1250x600

1084x550

Belgija se pridružila tužbi Južne Afrike protiv Izraela zbog genocida u Gazi

Najmanje 34 kandidata prijavila su se za učešće na predsjedničkim izborima u Peruu 2026. godine, saopštila je izborna komisija u srijedu, što je rekordni broj za zemlju koja je u posljednjih nekoliko godina obilježena političkom nestabilnošću.
Kandidati za izbore 12. aprila uključuju komičara, bivšeg fudbalera i Keiko Fujimori, kćerku pokojnog bivšeg predsjednika Alberta Fujimorija, koja planira kandidaturu četvrti put.
Na listi prijavljenih kandidata nalazi se i bivši desničarski gradonačelnik Lime, Rafael Lopez Aliaga, poznat kao "Porky" zbog sličnosti sa poznatim crtanim likom.
Konzervativna Fujimori ponovo će pokušati nakon kandidatura 2011. godine, 2016. i 2021. godine, kada ju je pobijedio ljevičar Pedro Kastiljo, koji je opozvan i uhapšen krajem 2022. godine.
Ostali kandidati uključuju Vladimira Serona, bjegunca od pravde i lidera marksističke partije Peru Libre koja je dovela Kastilja na vlast, popularnog komičara i imitatora bivših predsjednika Karlosa Alvareza, bivšeg golmana Džordža Forsita i Marija Vizkaru, brata zatvorenog bivšeg predsjednika Martina Vizkare.
S obzirom na visok nivo nepovjerenja u tradicionalne partije i političare, Ipsos Peru istraživanje javnog mnijenja objavljeno prošle nedjelje pokazalo je da skoro polovina Peruanaca (48 odsto) ne zna za koga da glasa, da će poništiti svoj glas ili da nemaju omiljenog kandidata.
Stoga je vjerovatno da neće biti apsolutnog pobjednika u prvom krugu izbora i da će izbori otići u drugi krug 7. juna, prema mišljenju analitičara.

Južnoamerička zemlja ruši rekorde: Čak 34 osobe se prijavile kao kandidati za predsjednika Perua

Ministarstvo pravde SAD saopštilo je da je otkrilo još više od milion dokumenata potencijalno povezanih sa slučajem Džefrija Epstina i da će im biti potrebno „još nekoliko nedjelja“ da ih obradi i objavi u javnosti.
Ministarstvo je to otkrilo u objavi na društvenoj mreži Iks, navodeći da su američki tužilac za Južni okrug Njujorka i FBI obavijestili ministarstvo o novim dokumentima.
- Ministarstvo pravde je primilo ove dokumente od Južnog okruga Njujorka i FBI-ja radi njihovog pregleda i objavljivanja, u skladu sa Zakonom o transparentnosti dosijea Epstin, važećim zakonima i sudskim naredbama - navodi se u objavi, prenosi SiEnEn (CNN).
U objavi se dodaje da imaju advokate koji rade non-stop kako bi pregledali i izvršili zakonski potrebno redigovanje radi zaštite žrtava.
- Objavićemo dokumente što je prije moguće. Zbog velike količine materijala, ovaj proces može potrajati još nekoliko nedjelja. Ministarstvo će nastaviti da se u potpunosti pridržava saveznog zakona i uputstva predsjednika Trampa da objavi dosijee - dodaje se u objavi.
Ova današnja objava dolazi nakon serije objavljenih dokumenata, kako je to zahtijevao novi zakon o transparentnosti koji je Kongres usvojio prošlog mjeseca.
Rok za objavljivanje svih materijala bio je petak, a Ministarstvo pravde je tog dana objavilo ogromnu količinu dokumenata. Nakon toga je uslijedilo još jedno objavljivanje u subotu rano ujutru, a još jedno veliko objavljivanje u utorak, koje je sadržalo nekoliko značajnih referenci na predsjednika Donalda Trampa.

CNN: Otkriveno još više od milion dokumenata potencijalno povezanih sa slučajem Epstin

U Keniji je danas održan protest nakon što su slonovi ubili četiri osobe prošle sedmice.
Kenijska služba za zaštitu divljih životinja pozvala je na smirenost i uzdržanost.
- Preliminarna zapažanja ukazuju da je jedan slon imao povrede od koplja i strela, što ukazuje na mogući prethodni sukob - navodi se u saopštenju službe.
Stanovnici zapažaju da se slonovi sve češće pojavljuju u oblasti Ole Tepesi, u okrugu Kajiado, što stručnjaci povezuju sa pojačanom borbom za ograničene resurse.
Kenija se tokom tekuće sezone kratkih kiša suočava sa količinom padavina ispod godišnjeg prosjeka.
Prema navodima lokalnih vlasti, posljednja žrtva je muškarac koga je u utorak napao slon dok je čuvao koze.
Kenijska služba za zaštitu divljih životinja obećala je da će "pojačati mjere prevencije, poboljšati rani odgovor na opasnosti i smanjiti rizik od budućih incidenata".
Kenijska vlada sprovodi program nadoknade u okviru kojeg su isplaćene odštete zbog povreda nastalih od divljih životinja tokom prethodnih godina.

Protest u Keniji nakon što su slonovi usmrtili četiri osobe za sedam dana

Više od deset zemalja, uglavnom iz Evrope, u srijedu je oštro kritikovalo odobrenje izraelske Vlade za izgradnju 19 novih naselja na Zapadnoj obali i pozvalo Izrael da poništi tu odluku.
Grupa uključuje Njemačku, Belgiju, Kanadu, Dansku, Francusku, Italiju, Island, Irsku, Japan, Maltu, Holandiju, Norvešku, Španiju i Ujedinjeno Kraljevstvo.
Oni su osudili izraelske postupke, navodeći da oni „ne samo da krše međunarodno pravo, već i rizikuju podsticanje nestabilnosti“, navodi se u zajedničkoj izjavi objavljenoj na internet stranici njemačkog Ministarstva spoljnih poslova.
Odobrenje novih naselja takođe rizikuje da potkopa mirovni plan za Gazu i šteti „izgledima za dugoročni mir i bezbjednost u čitavom regionu“.
Izrael je nedavno odobrio formiranje 19 novih naselja na okupiranoj Zapadnoj obali. Godine 1967. Izrael je preuzeo kontrolu nad Zapadnom obalom i Istočnim Jerusalimom, gdje danas živi više od 700.000 doseljenika među oko tri miliona Palestinaca.
Naselja su ilegalna prema međunarodnom pravu.
Ujedinjene nacije smatraju izraelska naselja glavnom preprekom mirovnom rješenju, jer bi ostavila malo susjednog teritorije za Palestince u mogućem rješenju sa dvije države, koje bi omogućilo Izraelu i nezavisnoj palestinskoj državi da mirno postoje jedna pored druge.

Više evropskih država, Japan i Kanada traže da Izrael odustane od izgradnje 19 novih naselja

Gromoglasna eksplozija u domu za stare nedaleko od Filadelfije usmrtila je najmanje dvije osobe, urušila dio zgrade, izazvala izbijanje vatre i ostavila ljude zarobljene unutra, saopštile su vlasti.
Guverner Pensilvanije Džoš Šapiro rekao je na konferenciji za novinare da su pripadnici hitnih službi, uprkos vatri, snažnom mirisu gasa i drugoj eksploziji, ušli u objekat kako bi evakuisali štićenike i zaposlene.
Vatrogasni zvaničnici naveli su da su, pet sati kasnije, i dalje bili u "režimu spašavanja", pri čemu su spasioci još ručno kopali i koristili pse tragače, tešku mehanizaciju i sonar kako bi locirali moguće žrtve.
Eksplozija se dogodila u "Bristol Health &amp; Rehab" centru u Bristol Taunšipu, upravo u trenutku kada je ekipa komunalne službe bila na terenu zbog prijave curenja gasa.
Šapiro je rekao da je nalaz da je eksploziju izazvalo curenje gasa preliminaran.
Stub dima uzdizao se iznad doma za starije dok su hitne službe iz cijele regije žurile na mjesto događaja.
Vlasti nisu identifikovale poginule niti su odmah znale ukupan broj povrijeđenih.
Vatrogasni načelnik grada Kevin Dipolito rekao je na konferenciji za novinare da se pet osoba još vodi kao nestalo, ali je upozorio da su neke možda napustile mjesto događaja sa članovima porodice.
Dipolito je opisao haotičnu akciju spašavanja u kojoj su vatrogasci pronalazili ljude zaglavljene u stepeništima i otvorima liftova te izvlačili štićenike iz zapaljene zgrade kroz prozore i vrata. Dvije osobe spašene su iz urušenog dijela zgrade, rekao je.
- Vatrogasci su predavali pacijente policajcima koji su čekali vani, uključujući jednog koji je doslovno prebacio dvije osobe preko ramena. To je bilo ništa manje nego izvanredno - rekao je Dipolito.
Lokalna gasna kompanija PECO saopštila je da se, dok su njene ekipe reagovale na prijave mirisa gasa u domu za starije, dogodila eksplozija.
- Ekipe PECO-a isključile su dovod prirodnog gasa i električne energije u objekt kako bi osigurale sigurnost pripadnika hitnih službi i lokalnih stanovnika. Trenutno nije poznato da li je oprema PECO-a, ili prirodni gas, bila uključena u ovaj incident - navela je kompanija u saopštenju.
Jedan radnik zadobio je povrede koje nisu opasne po život, saopštila je kompanija.
Istražitelji Komisije za javne komunalne usluge Pensilvanije izašli su na teren. Nalaz da je eksploziju izazvalo curenje gasa neće biti potvrđen dok agencija ne obavi uviđaj, rekao je portparol komisije.

Tragedija u Americi: U domu za stare došlo do eksplozije plina, poginule najmanje dvije osobe

Alžirski parlament danas je jednoglasno usvojio zakon kojim se francuska kolonizacija te sjevernoafričke države proglašava zločinom, a od Pariza se zahtijeva izvinjenje i reparacije.
Zakonom je, takođe, glorifikacija kolonijalizma kvalifikovana kao krivično djelo, objavila je državna televizija, prenosi BiBiSi (BBC).
Glasanje u parlamentu je još jedna potvrda sve zategnutijih diplomatskih odnosa između dvije zemlje, a neki posmatrači kažu da su oni na najnižem nivou otkako je Alžir stekao nezavisnost prije 63 godine.
Francuska kolonizacija Alžira između 1830. i 1962. godine obilježena je masovnim ubistvima i velikim deportacijama, a završena je krvavim ratom za nezavisnost. Alžir zvanično vodi da je u ratu poginulo milion i po ljudi, dok francuski istoričari tvrde da je broj žrtava bio mnogo manji.
Francuski predsjednik Emanuel Makron je ranije priznao da je kolonizacija Alžira bila „zločin protiv čovječnosti“, ali se zbog toga nije izvinio.
Poslanici su danas nosili marame u bojama nacionalne zastave i skandirali „živio Alžir“, dok su aplaudirali usvajanju zakona u parlamentu.
U zakonu se navodi da Francuska ima „pravnu odgovornost“ za „tragedije koje je izazvala“, a „puna i pravedna“ nadoknada je „neotuđivo pravo alžirske države i naroda“.
Glasanje u Alžiru dolazi u vrijeme rastućeg pritiska na zapadne sile da ponude reparacije za ropstvo i kolonijalizam i da vrate opljačkane artefakte koje čuvaju u svojim muzejima.
Alžirski poslanici zahtijevaju da Francuska vrati bronzani top iz 16. vijeka, koji se smatra zaštitnikom Alžira.
Francuska vojska je iz trećeg pokušaja zauzela grad Alžir 1830. godine i tada je odnijela top, koji se sada nalazi u lučkom gradu Brestu na sjeverozapadu Francuske.
Diplomatski odnosi Alžira i Francuske pogoršani su prošle godine, kada je Makron objavio da Francuska priznaje suverenitet Maroka nad zapadnom Saharom i podržao plan za ograničavanje autonomiju sporne teritorije, dok Alžir podržava Polisario front koji se bori za nezavisnost zapadne Sahare i smatra se njegovim glavnim saveznikom.

Alžir proglasio francusku kolonizaciju zločinom, traži od Pariza izvinjenje i reparacije

Ministar unutrašnjih poslova Turske Ali Jerlikaja kazao je danas da su iz olupina privatnog aviona koji se srušio u blizini glavnog grada Ankare, a koji je prevozio libijskog generala i još pet članova njegovog tima, izvučeni uređaj za snimanje podataka o letu i uređaj za snimanje glasa iz kokpita.
Jerlikaja je rekao da se olupina aviona u kojem je poginuo general libijske vojske, Mohamed Ali Ahmed Al-Hadad, proteže na površini od oko tri kvadratna kilometra.
- Kao rezultat rada koji su na mjestu događaja obavili timovi iz Centra za istrage sigurnosti u transportu Ministarstva prometa i infrastrukture, uređaj za snimanje glasa aviona pronađen je u području olupine u 2:45 ujutro, a crna kutija je pronađena u 3:20 ujutro - rekao je Jerlikaja.
Proces ispitivanja i procjene ovih uređaja je započeo, dodao je ministar. Jerlikaja je rekao da je u operaciju potrage i izvlačenja uključeno 408 osoba, uz podršku 103 kopnena vozila i sedam aviona.
Takođe je potvrdio da je u Ankaru stigla libijska delegacija od 22 člana, uključujući rodbinu žrtava i zvaničnike libijskih ministarstava odbrane i unutrašnjih poslova.
Naveo je da je i on znatiželjan u vezi sa uzrokom pada aviona, ali da je neophodno pričekati analizu podataka.
Izrazio je saučešće porodicama žrtava i libijskoj vladi i narodu, opisujući incident kao tragičnu nesreću.
Poslovni avion "Falcon 50" poletio je s aerodroma Esenboga u Ankari prema Tripoliju. Njegova olupina pronađena je oko dva kilometra južno od sela Kesikavak u okrugu Hajmana u Ankari.
Libijska vlada nacionalnog jedinstva proglasila je trodnevnu nacionalnu žalost nakon smrti.

Pokreće se istraga: Pronađena crna kutija aviona u kojem je poginuo libijski general

Neka praznični dani podsjete na univerzalne vrijednosti koje Božić simbolizuje - empatiju, razumijevanje, mir i ljubav prema bližnjima - poručio je predsjednik Crne Gore čestitajući Božić svim pripadnicima katoličke vjeroispovijesti.
Božić je, dodaje on, prilika da još snažnije potvrdimo značaj zajedništva i solidarnosti - uz uvjerenje da se samo na tim temeljima može graditi stabilno, pravedno i solidarno društvo.&nbsp;
- Uz želju da ovi dani donesu zdravlje, radost i blagostanje u vaše domove, od srca vam čestitam Božić - naveo je Milatović.

Milatović: Božić podsjeća na univerzalne vrijednosti - empatiju, razumijevanje, mir i ljubav prema bližnjima

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentrano je 18 saobraćajnih nezgoda, u kojima je jedna osoba povrijeđena teže, a 12 lakše.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije saopšteno je da je u Podgorici evidentirano devet nezgoda, Budvi tri, Nikšiću dvije.
Po jedna nezgoda evidentirana je Danilovgradu, Baru, Ulcinju i Tivtu.
Izdato je 447 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijete 43 prekršajne prijave.
Policija je oduzela deset pari registarskih tablica.

Za dan 18 saobraćajki, povrijeđeno 13 osoba

G.F. (32) sa Kosova uhapšen je na Graničnom prelazu Debeli brijeg nakon što je policija u njegovoj jakni pronašla materiju za koju se sumnja da je 15 grama marihuane. On je procesuiran nakon što je policija kontrolisala kola BMW stranih registarskih oznaka kojim je upravljala njemačka državljanka G.M. (25), s kojom su se u vozilu nalazili G.F. i K.C. (44) iz Albanije. - Nakon sprovedene detaljne granične provjere vozila, lica i stvari od strane policijskih službenika granične policije, a u saradnji sa službenicima Uprave carina i FRONTEX-a, pregledom jakne koju je na sebi nosio G.F. pronađeno je pakovanje sa sadržajem materije za koju se sumnja da je opojna droga marihuana ukupne mase oko 15 grama - naveli su u policiji. U vozilu je pronađen i tzv. mlin za usitnjavanje ove materije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251225091220_6e593283c93250da9d04d54d8189b59d10602b11797e5ef348e239d0be065932.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251225091220_6e593283c93250da9d04d54d8189b59d10602b11797e5ef348e239d0be065932" data-rendition-name="original" width="822" height="845" loading="lazy" alt="Mrvilica"> <figcaption>Foto: Uprava policije</figcaption> </figure>  - Sa događajem je upoznat tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici koji se izjasnio da se u radnjama G.F. ne stiču elementi krivičnog djela već da je riječ o prekršaju iz Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga - kazali su u policiji. G.F. je uhapšen i predat službenicima Odjeljenja bezbjednosti Herceg Novi koji su ga priveli nadležnom sudiji za prekršaje na dalje postupanje uz prekršajnu prijavu u zakonom predviđenom roku.

Državljanin Kosova uhapšen na GP Debeli Brijeg, pronađeno 15 grama marihuane

Protesti u Srbiji, kao i oni organizovani početkom godine u Crnoj Gori, iako inicijalno pokrenuti kao reakcija na tragedije, odražavaju šire nezadovoljstvo politikama koje vladaju, korupcijom i institucionalnom neefikasnošću, istaknuto je u PROUDCAST-u Centra za građansko obrazovanje (CGO).
O udruživanju mladih, uzrocima i refleksijama protesta, kao i njihovoj budućnosti, Željka Zvicer, saradnica na programima CGO-a, razgovarala je sa Hanom Rastoder, rediteljkom i studentskom aktivistkinjom iz Crne Gore i studentskim aktivistom iz Srbije Pavlom Cicvarićem.
Cicvarić proteste u Srbiji, pokrenute nakon pada nadstrešnice u Novom Sadu, ne vidi izolovano, već kao dio kontinuiranog nezadovoljstva građana te države prema vlasti u posljednjih pet godina.
- Proteklih nekoliko godina u Srbiji imamo jedan veliki protest protiv vlasti, koji oscilira po intenzitetu i mijenja temu, ali poenta je da u Srbiji postoji jedna pobuna, jedno nezadovoljstvo koje samo mijenja oblike - istakao je Cicvarić.
Kako su se raniji protesti gasili i gubili snagu, jedno od pitanja je i razlog opstanka aktuelne pobune. Cicvarić to dovodi u vezu sa stepenom represije koju vlast vrši nad građanima.
- Stepen nasilja od strane vlasti povećava se iz godine u godinu. Prije nekoliko godina veliki incident bi bio da se uhapsi neki student ili aktivista, a sada imate toliko hapšenja, toliko represija, da kada bi poredili Srbiju sada i prije pet godina - to nijesu iste Srbije. Možda je sada u onoj izreci da što više satiremo zvijer u ćošak, to će ona biti opasnija - naveo je Cicvarić.
Hana Rastoder, govoreći o protestima koje je predvodila neformalna studentska grupa Kamo Śutra nakon drugog masovnog ubistva na Cetinju, ističe da su se mladi u Crnoj Gori inspirisali primjerom svojih kolega iz Srbije i željom da odgovore na nepravde izazvane djelovanjem političara.
- Ljudi su izašli na ulice iz osjećaja povrijeđenosti, ali i bespomoćnosti pred neograničenom glupošću i nekompetentnošću naših političara &nbsp;i bezobraznom ambicijom koju su pokazali. Ovo nije problem samo trenutne vlasti, već decenijski obrazac u ovom dijelu Balkana - navela je Rastoder.
Međutim, protesti su naišli na izazove, uključujući pritiske i ograničenu podršku, što je dovelo do njihovog gašenja.
- Na protestima su se pojavljivali i pristalice bivše vlasti. Onda je počeo da se vrši pritisak na nas da se nekako jasno opredijelimo - gdje smo i čiji smo, koga podržavamo, uz koga mi to stojimo, ko nam smeta na protestima, ko nam ne smeta na protestima. I odjednom je to pitanje - čiji smo mi, kome pripadamo - postalo važnije za javnost, nego ono za šta smo se mi i borili - preuzimanje odgovornosti - objasnila je Rastoder.
Cicvarić smatra da odsustvo formalnog liderstva u studentskim protestima može biti prednost, ali i da bi veća koordinacija među grupama doprinijela učinkovitosti.
- Kada neki pokret nema lidera on je zaštićen u smislu da ne može da se blati i kompromituje jedna osoba. Ali, mislim da mora da postoji neki vid strukture ili komunikacije između različitih društvenih grupacija. Mi u Srbiji imamo jedan širok front koji nerijetko nema kontakt, odnosno grupacije unutar tog fronta nemaju kontakta jedni sa drugima - naglasio je Cicvarić.
Grupe koje čine pobunu su, podsjetio je, studenti, zborovi, civilni sektor i političke partije i vjeruje da će svi oni u jednom trenutku morati da se udruže.
- Kao neki vid koordinisanog šireg bunta koji će na kraju moći nenasilno da smijeni ovu vlast. Oni često izvlače iz konteksta šta mi pričamo i prozivaju nas da hoćemo da pravimo neke revolucije. Nema ovdje govora o revolucijama, ovdje ima govora samo o institucijama koji ne rade svoj posao i institucionalnim mirnim dolaskom na vlast - rekao je Cicvarić, ali nije mogao da govori o potencijalnom udruživanju u političku partiju ili pokret.
Oba sagovornika ističu da nenasilni karakter protesta povećava njihovu snagu, jer vlast ne zna kako da odgovori na mirne demonstracije, kao i da bi konačni potencijalni uspjeh protesta u Srbiji pozitivno uticao na čitav region.
Rastoder dodaje da iako studentski pokret u Crnoj Gori nije u potpunosti ostvario ciljeve, doprinio je promjeni svijesti građana.
- Nešto u kolektivnoj svijesti se jeste, makar malo, pomjerilo. I mislim da se upravo tih promjena naši političari boje. Promjene fokusa sa trivijalnih problema na one konkretne koje utiču na građane. Svaka vrsta protesta, svaka vrsta pokazivanja da mi možemo da stojimo zajedno pred njima, jeste njima razlog za strah - zaključila je Rastoder.
Ovaj PROUDCAST je realizovan u okviru REGIONALNOG PLENUMA 2025 - Pukotine u demokratiji: nacionalizam i klerikalizam na Zapadnom Balkanu, koji organizuju CGO, ADD, Fakultet političkih nauka Univerziteta u Sarajevu i Fondacija Friedrich Ebert (FES). Sadržaj emisije je isključiva odgovornost sagovornika.

Protesti u regiji pokazuju da mladi mogu da se suprotstave neodgovornim vlastima

Četvoro pravnih stručnjaka Ujedinjenih nacija u srijedu je osudilo američku pomorsku blokadu Venecuele, ocijenivši je kao nezakonitu oružanu agresiju, te uputilo poziv Kongresu Sjedinjenih Američkih Država da hitno interveniše. Sjedinjene Američke Države rasporedile su svoje snage na Karibima i nedavno presrele nekoliko naftnih tankera u okviru pomorske blokade venecuelanskih plovila za koja tvrde da su pod sankcijama.
- Ne postoji pravo na nametanje unilateralnih sankcija putem oružane blokade- naveli su stručnjaci UN-a u zajedničkom saopštenju. Dodali su da takva blokada predstavlja zabranjenu upotrebu vojne sile protiv druge države, u skladu s Poveljom Ujedinjenih nacija.&nbsp;
Istakli su da je riječ o toliko ozbiljnoj primjeni sile da je ona jasno prepoznata i kao nezakonita oružana agresija prema definiciji agresije Generalne skupštine iz 1974. godine.
<h4>Poziv Kongresu SAD-a na hitnu intervenciju</h4>
Kao takva, ona predstavlja oružani napad u smislu člana 51 Povelje UN-a, što u načelu daje državi žrtvi pravo na samoobranu. Američki predsjednik Donald Tramp optužuje Venecuelu da koristi naftu, glavni resurs te južnoameričke države, za finansiranje „narkoterorizma, krijumčarenja ljudi, ubistava i otmica“.
Karakas odbacuje optužbe o umiješanosti u krijumčarenje droge i tvrdi da Vašington pokušava da svrgne predsjednika Nikolasa Madura kako bi preuzeo kontrolu nad venecuelanskim naftnim rezervama, koje su najveće na svijetu.
<h4>Desetine napada i više od 100 poginulih</h4>
Američke snage su od septembra izvele desetine vazdušnih napada na brodove za koje Vašington tvrdi — bez iznošenja dokaza — da su prevozili drogu. U tim napadima poginulo je više od 100 osoba. „Ta ubistva predstavljaju kršenje prava na život. Neophodno ih je istražiti i odgovorne privesti pravdi“, poručili su stručnjaci.
- U međuvremenu, američki Kongres bi trebalo da interveniše kako bi spriječio dalje napade i ukinuo blokadu- dodali su. Takođe su pozvali druge države da preduzmu mjere radi zaustavljanja blokade i nezakonitih ubistava, te da doprinesu procesuiranju odgovornih.
<h4>Ko su stručnjaci koji stoje iza saopštenja</h4>
Saopštenje su potpisali Ben Saul, specijalni izvjestilac za zaštitu ljudskih prava u borbi protiv terorizma, Džordž Katruagalos, stručnjak za unapređenje demokratskog i pravednog međunarodnog poretka, Surja Deva, stručnjak za pravo na razvoj, i Đina Romero, specijalna izvjestiteljka za pravo na slobodno okupljanje i udruživanje.
Riječ je o nezavisnim stručnjacima koje je Savjet UN-a za ljudska prava ovlastio da iznesu svoje nalaze, ali oni ne govore u ime samih Ujedinjenih nacija. Venecuela je u utorak, nakon što je zatražila vanrednu sjednicu Savjeta bezbjednosti, u sjedištu UN-a u Njujorku optužila Vašington za, kako je navela, „najveću iznudu u našoj istoriji“.

Pravnici UN-a upozoravaju: Američka pomorska blokada Venezuele je nezakonita oružana agresija

Velika grupa uticajnih žena iz cijelog svijeta, zajedno sa stručnjacima UN-a, uputila je apel Iranu da odmah oslobodi Zahru Šahbaz Tabari, 67-godišnju inženjerku elektrotehnike kojoj prijeti pogubljenje.
Tabari je 25. oktobra osuđena na smrt na Revolucionarnom sudu u Raštu, proglašena krivom za oružanu pobunu protiv temelja Islamske republike. Osuda je zasnovana na komadu tkanine sa sloganom „Žene, otpor, sloboda“, koji je aluzija na moto „Žene, život, sloboda“, postao simbol protesta u Iranu 2022. godine. Vlasti tvrde da je planirala da tkaninu istakne kao javni transparent.
U žalbi koju je 23. decembra podnijela organizacija sa sjedištem u Velikoj Britaniji, više od 400 istaknutih žena, uključujući četiri dobitnice Nobelove nagrade i nekoliko bivših predsjednica i premijerki, opisalo je Iran kao „najvećeg dželata za žene po glavi stanovnika u svijetu“.
- Zahrin slučaj razotkriva ovaj teror: u Iranu, usuđivanje da se drži znak kojim se proglašava otpor žena ugnjetavanju sada je kažnjivo smrću- navodi se u pismu.
Organizacija „Pravda za žrtve masakra u Iranu 1988“ zastupa porodice hiljada političkih zatvorenika pogubljenih prije više od 30 godina.
Tabari, koja je studirala održivu energiju u Švedskoj, prvi put je uhapšena prije oko četiri godine zbog objava na društvenim mrežama, a puštena je nakon tri mjeseca uz elektronski uređaj za praćenje. U aprilu 2025. godine snage bezbjednosti su upale u njen dom u provinciji Gilan i ponovo je uhapsile.
Njen sin Soruš Samak, koji živi u Švedskoj, rekao je da je suđenje Tabari trajalo samo deset minuta. Osam stručnjaka UN je u saopštenju od 23. decembra istaklo da je suđenje sprovedeno putem video-konferencije i da joj je uskraćen pristup izabranom advokatu.
Stručnjaci UN-a traže obustavu pogubljenja, nazivajući slučaj „izrugivanjem pravdi“, i ukazuju na ozbiljne proceduralne prekršaje, uključujući nezakonito pritvaranje, uskraćivanje efikasnog pravnog zastupanja i korišćenje nedovoljnih dokaza za optužbu za oružanu pobunu.
- Kriminalizacija ženskog aktivizma za rodnu ravnopravnost i tretiranje takvog izražavanja kao dokaza oružane pobune predstavlja težak oblik rodne diskriminacije- naveli su stručnjaci UN.
Organizacija za ljudska prava Irana (IHR) sa sjedištem u Norveškoj saopštila je da je Iran do kraja novembra 2025. godine izvršio najmanje 1.426 pogubljenja, uključujući 41 ženu.

UN i svjetske Nobelovke traže oslobađanje aktivistkinje Zahre Šahbaz Tabari osuđene na smrt u Iranu

Krenuli su na Državni arhiv! Na depo memorije jednog naroda, jedne kulture i jedne tradicije. Naše tradicije! Rukopis je isti: "volonteri i đaci u plemenitoj misiji" umjesto "trojanski konj u brisanju jednog identiteta". Sto puta viđen scenario vještine manipulacije. Tako je iz "Ne damo svetinje" i "Desila se sloboda" došlo je do "Veseli se, srpski rode" i "Kukaju Turci, leleču bule"!
Istovremeno, DF stavlja “šapu” na još jednu kapitalnu crnogorsku instituciju kulture Nacionalnu biblioteku “Đurđe Crnojević". Umjesto žene-stručnjaka, koja je decenije provela u toj biblioteci, postavljen je čovjek koji se zalaže za rušenje Mauzoleja na Lovćenu!
DF je takođe preuzeo KIC “Budo Tomović”, a još od ranije i Narodnu biblioteku “Radosav Ljumović”. Tako smo došli do toga da na Cetinju i Podgorici kulturom vedre i oblače oni koji su Bećiru Vukoviću dali nacionalnu penziju, Trinaestojulsku nagradu i 14 i po hiljada eura u kešu.
Ima li kraja ovoj destrukciji nacionalnog bića Crnogoraca? Šta u ovoj stvari radi premijer? Jesu li i ovo seoske tema za njega?
Kome do sad sve nije jasno ili ga ne zanima ili je glup! Ukoliko opet, mi građani ne stanemo na put ovoj besprizornoj akciji okupacije naše istorije i kulture, to neće niko drugi uraditi. Jer da se proteklih mjeseci mi ne pobunismo, ne bi se orila naša himna i gromoglasno NE MOŽE ni 8. jula ispod Vile Gorica, niti za 13. jul na Gorici, niti 19. decembra na Gorici, niti bilo đe drugo đe je bilo nužno da se bude!
I sad imamo izbor. Sjedjeti skrštenih ruku, čekajući da u EU uđemo kao neko zaostalo selo bez autentične kulture ili da uđemo kao GRAĐANI sa kičmom, stavom i dostojanstvom i sviješću o sebi! Ima li Crna Gora danas svijest Vinstona Čerčila? Razumije li Crna Gora da odbraniti kulturu znači odbraniti državu? Ja mislim da se ta svijest rodila ili da se makar probudila!
I zato, naš naredni zadatak je odbraniti Državni arhiv! Odbraniti ga po svaku cijenu od falsifikovanja, brisanja, krađe! U nedjeljama koje dolaze, nema važnijeg cilja! Mi moramo uraditi sve, što god bilo legitimnim putem potrebno, da arhiv ODBRANIMO!
Moramo poručiti tim beskrupuloznim lopovima tuđih baština opet, i opet, i koliko god treba puta: No pasaran!