Policija u opremi za razbijanje demonstracija izbacila je studente i građane iz zgrade Filozofskog fakulteta u Novom Sadu.
Studenti su prethodno objavili da su blokirali taj fakultetet zbog toga što je profesorki Jeleni Kleut uručeno rješenje o prestanku radnog odnosa.
Zahtijevaju da Kleut bude vraćena na posao. Smatraju da je odluka da se njoj ne produži ugovor o zaposlenju čin političke odmazde zbog njene podrške studentskim protestima.
- Ako profesorka Kleut ne može da drži predavanja, neće moći niko - istakli su studenti tog fakulteta koji su se okupili.
Policijski kordon je ispred ulaza na Filozofski fakultet.
Dekan tog fakulteta Milivoj Alanović više puta je pozvao okupljene da napuste zgradu. Na sajtu te visokoškolske ustanove kasnije je objavljeno da "Filozofski fakultet nije u blokadi".
- Nastava i sve druge aktivnosti na Filozofskom fakultetu se održavaju redovno - piše u saopštenju.
Na fakultet je ranije stiglo i nekoliko policajaca, koji zbog autonomije univerziteta, u zgradu mogu da uđu na poziv dekana.
Alanović kazao je da su u toku razgovori policije, uprave i studenata.
Okupljeni studenti, profesori i građani tokom čitavog dana prave buku, duvaju u pištaljke i rasporedili su se po hodnicima zgrade fakulteta.
Profesorka Kleut im je kratko rekla da je u toku borba za "odbranu univerziteta"."Znam da kad vičete 'Jelena!' mislite na cio univerzitet, zato vičite, jer ga moramo odbraniti" rekla je Kleut.
Dekan Filozofskog fakulteta u više navrata se tokom dana obratio okupljenima.
Pored ostalog, rekao je da ne postoji nikakav pravni osnov po kom bi Jelena Kleut mogla od danas da zadrži radni odnos na fakultetu.
- Ja bih zamolio koleginicu Kleut da vam saopšti da fakultet apsolutno nema nikakve pravne mogućnosti. Koleginica Kleut je upoznata sa svim pravnim postupcima - rekao je Alanović.
Tokom njegovog obraćanja okupljeni su skandirali "Uprava napolje".
Šta je prethodilo?
Vanrednoj profesorki Filozofskog fakulteta Jeleni Kleut uručeno je rješenje o prestanku radnog odnosa čime je i formalno ostala bez posla u toj visokoškolskoj ustanovi.
U rješenju piše da je radni odnos prestao 20. januara "usljed isteka roka na koji je zasnovan".
Tome je prethodila odluka Senata Univerziteta u Novom Sadu da ona ne bude izabrana u zvanje redovne profesorke.
Kleut se žalila tu na odluku, ali je prošireni sastav Senata je odbio njen prigovor.
Blizu 1.200 profesora potpisalo je pismo podrške Jeleni Kleut, uz ocjenu da je riječ o "političkom revanšizmu", s obzirom na to da su stručna tijela dala pozitivnu ocjenu na njen referat za izbor u zvanje.
Okupljeni su se rasporedili po hodnicima zgrade blokiranog fakulteta, 21. januar 2025.
Iz uprave Univerziteta tvrde da je postupak sproveden u skladu sa važećim pravilnicima i nadležnostima Senata.
Profesorka je zbog ove odluke najavila tužbu.
Dio novosadskih studenata i profesora organizovao je prethodnih nedjelja skupove podrške Jeleni Kleut koja je dvadeset godina radila na Filozofskom fakultetu.
Ona je od početka javno podržavala studente koji duže od godinu dana predvode antivladine proteste širom Srbije.
Akademci su i gotovo godinu dana blokirali državne fakultete, od decembra 2024, zahtijevajući utvrđivanje odgovornosti za pogibiju 16 osoba na Željezničkoj stanici u Novom Sadu, te raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora.
Studenti Fliozofskog fakulteta u Novom Sadu bili su među prvima koji su sutupili u blokadu.
Ona je prekinuta je kada je dekan Milivoje Alanović, 26. avgusta prošle godine izbacio studente koji su blokirali taj fakultet i pozvao policiju koja je danima bila neprekidno bilo u zgradi.
Zbog toga je održano više protesta ispred zgrade fakulteta, tokom kojih je dolazilo do sukoba policije i demonstranata.
Najveći protest održan je 5. septembra, kada je policija intervenisala na više mjesta u kapmusu novosadskog univerziteta.
Demonstranti su tada optužili policiju za prekomjernu upotrebu sile, što je Ministarstvo unutrašnjih poslova negiralo.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Svijet

Srbija: Policija izbacila studente sa Filozofskog fakulteta u Novom Sadu

Više od 18,5 hiljada ljudi u Pojasu Gaze, uključujući najmanje četiri hiljade djece, i dalje čeka evakuaciju zbog medicinskog tretmana koji nije dostupan u toj palestinskoj enklavi, saopštila je danas Svjetska zdravstvena organizacija (SZO).
Generalni direktor SZO Tedros Adhanom Gebrejesus rekao je da je agencija 19. januara podržala evakuaciju iz Gaze u Jordan za 21 pacijenta, u pratnji 36 rođaka.
Tedros je rekao da hiljade pacijenata ostaju zarobljene u Gazi dok zdravstveni sistem enklave i dalje trpi zbog izraelskih stalnih vojnih napada, ozbiljne nestašice lijekova i goriva i velike štete na bolnicama, prenosi Anadolija.
On je pozdravio nedavno odobrenje za putovanje jednog pacijenta iz Gaze na okupiranu Zapadnu obalu nakon presude Okružnog suda u Jerusalimu, navodeći da je to prvi takav slučaj od oktobra 2023. godine.
- Ovo je korak u pravom smjeru i mora utrti put ponovnom otvaranju medicinske evakuacijske rute na Zapadnu obalu, uključujući Istočni Jerusalim, koja ostaje vremenski i isplativija ruta, s bolnicama spremnim za prijem pacijenata - rekao je Tedros.
Prema izraelskim vojnim podacima, Izrael i dalje kontroliše južnu i istočnu tampon zonu Gaze, kao i velika područja na sjeveru, održavajući kontrolu nad više od polovine teritorije.
Od stupanja na snagu primirja, u izraelskim napadima su ubijena 483 Palestinca i ranjeno 1.287 drugih, dok je Izrael uveo stroga ograničenja na ulazak hrane, materijala za sklonište i medicinskih potrepština u Gazu.
Oko 2,4 miliona Palestinaca živi u sve težim uslovima.
Od početka sukoba u Pojasu Gaze u oktobru 2023. godine, ubijeno je više od 71 hiljade Palestinaca, dok je 171 hiljada ranjenih.
Ujedinjene nacije procjenjuju da je uništeno oko 90 odsto civilne infrastrukture, a očekuje se da će troškovi obnove dostići oko 70 milijardi dolara.

SZO: Više od 18,5 hiljada ljudi iz Gaze čeka evakuaciju radi medicinskih tretmana

Ne možemo prihvatiti da zakon najjačeg prevlada nad pravima najslabijih, jer međunarodna pravila nisu opcionalna, a savezi se ne mogu svesti samo na niz transakcija, ocijenio je danas predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta na sjednici Evropskog parlamenta.
Košta je poručio da su članice Evropske unije (EU) ujedinjene oko principa međunarodnog prava, teritorijalnog integriteta i nacionalnog suvereniteta, uključujući podršku i solidarnost sa Danskom i Grenlandom.
Samo Danska i Grenland mogu odlučivati o svojoj budućnosti, naglasio je on i dodao da EU ne može prihvatiti kršenja međunarodnog prava, niti ljudskih prava bilo gdje u svijetu, prenio je Radio Slobodna Evropa.
Košta je rekao da geopolitički izazovi sa kojima se Evropa suočava ponekad djeluju zastrašujuće, navodeći kao primjer agresiju Rusije na Ukrajinu, potkopavanje međunarodnog poretka zasnovanog na pravilima, kao i dovođenje u pitanje ključnih saveza.
Sve te tri dimenzije trenutno su na testu u transatlantskim odnosima, rekao je Košta.
On smatra da bi najava novih carina iz Sjedinjenih Država naštetila transatlantskim odnosima.

Košta: Samo Danska i Grenland mogu odlučivati o svojoj budućnosti

Bez nas danas bi svi pričali njemački i japanski. Nakon toga smo predali Grenland Danskoj, kakva greška, kako su nezahvalni - poručio je američki predsjednik Donald Tramp tokom obraćanja na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu.
Uoči njegovog dolaska nekoliko je evropskih čelnika napustilo Davos. Među njima su Emanuel Makron i Ursula fon der Lajen.
- Jako nam je stalo do Evrope. Užasno je što rade od sebe. Imam puno poštovanja za građane Danske i Grenlanda. Ali svaka članica NATO-a mora moći braniti svoju teritoriju. Mi smo jedina sila, velika sila, koja to može učiniti. Vidjeli smo kako je Danska u šest sati pala u Drugom svjetskom ratu. Nisu imali šanse, a trudili su se. Borili smo se da spasimo Dansku, taj veliki, predivni komad leda - rekao je Tramp.
"Venezuela je prije 20 godina bila divna zemlja - Pomažemo im"
- Venecuela je pre 20 godina bila divna zemlja. Mi im pomažemo, zarađivaće više novca nego ikada, građani će živeti bolje. Kada je napad završen rekli su – hajde da se dogovorimo. Zaradiće više u narednih šest mjeseci nego što su zaradili za 20 godina. Rukovodstvo zemlje se ponašalo veoma, veoma pametno - rekao je Tramp.
Predsednik Si, navodi on, veoma cijeni sve što rade.

1250x600

1084x550

Tramp se obrušio na Dansku: Bez nas danas bi svi pričali njemački i japanski, nezahvalni su

Zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Rusije Dmitrij Medvedev komentarisao je navodne ambicije američkog predsjednika Donalda Trampa u vezi s pripajanjem Grenlanda Sjedinjenim Američkim Državama.
U svojoj objavi Medvedev je povukao paralelu između Trampovih namjera i ruskog djelovanja u Ukrajini, ističući da Tramp time pokušava da obezbijedi svoje mjesto u istoriji i „postane kao predsjednik Rusije“.
Medvedev smatra da Trampov cilj nije isključivo teritorijalno proširenje, već i simbolička dominacija i lično političko nasljeđe.
- Svi sve razumiju: njemu (Trampu) je potrebno da oboji ostrvo (Grenland) na kartama svijeta u zvjezdano-prugaste boje, a mapu je već objavio, uključujući Kanadu i Venecuelu, te da stane rame uz rame s očevima osnivačima. Želi zauvijek ostati u istoriji. I istovremeno postati kao predsjednik Rusije - napisao je Medvedev.
<h2>Razlika između Grenlanda i „specijalne vojne operacije“</h2>
Ipak, bivši ruski predsjednik naglašava da postoji suštinska razlika između američkih ambicija prema Grenlandu i onoga što Rusija čini u Ukrajini. Prema njegovim riječima, pokušaj kupovine Grenlanda ne može se upoređivati s ruskim pripajanjem teritorija.
- To je, međutim, nemoguće. Tokom specijalne vojne operacije i kao rezultat referenduma, Rusija je vratila upravo svoje zemlje, teritorije koje su vjekovima bile u njenom sastavu, zajedno sa svojim ljudima. Grenland je nešto sasvim drugo. On nikada nije bio direktno povezan sa Sjedinjenim Američkim Državama, iako su ga one nekoliko puta pokušavale kupiti - istakao je Medvedev.
<h2>Uvreda za Evropu i pitanje NATO-a</h2>
U svom prepoznatljivo oštrom stilu, Medvedev je opisao kako bi takav potez izgledao u geopolitičkom smislu, koristeći slikovite metafore o odnosu Sjedinjenih Američkih Država prema Evropi.
- Svi sa zanosom opisuju kako će uzbuđeni Gargantua Tramp progutati ogroman komad zemlje, a zatim s guštom pljunuti ljepljivu pljuvačku u smežurano lice odvratne starice Evrope, usput pretvarajući SAD u drugu državu po površini na svijetu - naveo je on.
Međutim, Medvedev postavlja pitanje cijene takvog poteza, posebno u kontekstu Sjevernoatlantskog saveza.
- Pitanje je prije svega koju je cijenu spreman da plati trenutni gospodar Bijele kuće za postizanje ovog cilja. Likvidacija NATO-a – to vam nije otmica stranog lidera kojeg su izdali njegovi saradnici u oslabljenoj zemlji. I na kraju, hoće li Trampu dozvoliti da to učini - upitao je Medvedev.
Zaključio je tvrdnjom da se američkom lideru žuri jer „njegovo vrijeme neumitno ističe“, te da je ovo trenutak u kojem Tramp želi da „zlatnim slovima upiše svoje ime na ploče istorije“.

Medvedev slikovito opisao šta Amerika sprema: "Tramp će pljunuti u lice starice Evrope"

Norveška i Švedska odbile su da pristupe Odboru za mir američkog predsjednika Donalda Trampa, a prema pisanju medija u njemu neće učestvovati ni Italija, javljaju novinske agencije.
Kabinet norveškog premijera saopštio je danas da Norveška neće pristupiti Odboru za mir koji je predložio američki predsjednik.
- Američki prijedlog otvara određena pitanja koja zahtijevaju dublji dijalog sa Sjedinjenim Američkim Državama. Norveška se stoga neće pridružiti predloženim odredbama za Odbor za mir i neće učestvovati na ceremoniji potpisivanja u Davosu - rekao je državni sekretar Kristofer Toner za AFP.
<h2>Švedska i Italija takođe odbile učešće</h2>
Švedska je takođe odbila Trampovu inicijativu.
- Švedska neće učestvovati u inicijativi predsjednika Donalda Trampa za Odbor za mir u obliku u kojem je tekst trenutno predstavljen - rekao je premijer Ulf Kristerson novinarima u Davosu u srijedu.
U inicijativi neće učestvovati ni Italija, objavio je italijanski list Corriere della Sera.
Prema pisanju tog lista, Italija neće pristupiti Trampovoj inicijativi jer strahuje da bi priključenje takvoj grupi, koju bi predvodio lider samo jedne države, moglo predstavljati kršenje italijanskog ustava.
Italijanska premijerka Đorđa Meloni, koja inače ima dobre odnose sa Trampom, najvjerovatnije neće prisustvovati skupu u Davosu, rekao je izvor za Reuters.
Italijanska vlada nije odgovorila na upit za komentar.
<h2>Struktura i uslovi odbora</h2>
Predloženim odborom bi doživotno predsjedavao Donald Tramp, a odbor bi započeo rješavanje sukoba u Pojasu Gaze, a potom i drugih ratova. Države članice morale bi da plate milijardu američkih dolara za stalno članstvo.
Prema italijanskom ustavu, Italija može pristupati međunarodnim organizacijama koje obezbjeđuju „mir i pravdu među nacijama“ isključivo „na ravnopravnoj osnovi s drugim državama“, što nije u skladu s američkim primatom u novom odboru, navodi list, ne pozivajući se na imenovani izvor.
Pozivi za pristupanje inicijativi upućeni su ka oko 60 država, ali ih je do sada samo mali broj prihvatio bez rezervi, uključujući Mađarsku i Izrael. Pozvana je i Rusija.

Norveška i Švedska odbile Trampov Odbor za mir

Donald Tramp i njegova porodica su za godinu drugog predsjedničkog mandata zaradili više od 1,4 milijarde dolara, objavio je Njujork tajms.
Uredništvo Njujork tajmsa je istaklo da su brojke možda Ii veće, pošto značajan dio Trampovih prihoda nije potpuno javno dostupan.
Istraživanje američkog dnevnog lista je pokazalo da je porodica Tramp zaradila najmanje 23 miliona dolara samo od davanja licence za korišćenje Trampovog imena u inostranstvu.
Prva dama Amerike Melanija Tramp dobiće 28 miliona dolara, koliko je Amazon pristao da plati za dokumentarac o njoj, koji će se uskoro pojaviti u bioskopima.
Tehnološke i medijske kompanije donijele su porodici Tramp prihode od 90,5 miliona dolara na ime raznih odšteta i pravnih poravnanja. Katar je Trampu obezbijedio avion vrijedan 400 miliona dolara, koji američki predsjednik koristi kao predsjednički avion “Air Force One”, a koji planira da zadrži pošto napusti Bijelu kuću.
Najveća zarada je porodici Tramp došla iz kriptovaluta. Trampovi su iz poslova sa kriptovalutama izvukli najmanje 867 miliona dolara, a Njujork tajms navodi da je moguće da se radi i o većem iznosu.
Erik Tramp je u intervjuu Fajnenšl tajmsu priznao da porodična zarada od kriptovaluta najvjerovatnije premašuje javne procjene.
Sve u svemu, Trampova imovina poslije povratka u Bijelu kuću je 16.822 puta veća od imovine prosječnog američkog domaćinstva, pored toga što je stupio na dužnost kao najbogatiji predsjednik u američoj istoriji.
Trampova Organizacija trenutno sprovodi 20 projekata u inostranstvu, uključujući luksuzni hotel u Omanu, poslovnu kulu u zapadnoj Indiji i planirani golf teren u blizini Rijada u Saudijskoj Arabiji.
Mnogi od ovih projekata zavise od saradnje s vlastima tih zemalja, i već su donijeli milione porodici Tramp. Rojters piše da je, u međuvremenu, američka vlada preduzela korake u korist ovih zemalja.
Kao primjer se navodi smanjenje carina koje je SAD uvela Vijetnamu i to samo mjesec pošto je počela izgradnja 1,5 milijardi dolara vrijednog golf rizorta u blizini Hanoja, koji niče pod Trampovim brendom. S druge strane, vijetnamske vlasti su progurale ovaj projekat iako je bio u suprotnosti s lokalnim zakonom.
Tramp tuži sve redom i od tih tužbi dobro zarađuje. Poravnanja postignuta sa kompanijama kao što su Iks (X), EjBiSi njuz (ABC News), Meta, Jutjub (Youtube) i Paramaunt (Paramount) donijele su ukupno desetine miliona eura na ime vansudskih poravnaja.
U slučaju Trampa darivanje predsjednika i spoljna politika su otvoreno dovedeni u vezu. Pošto mu je Katar poklonio avion vrijedan 400 miliona dolara, predsjednik je javno ponudio zaštitu ovoj zalivskoj zemlji.
- Zaštitićemo ovu državu - rekao je Tramp tokom putovanja u Dohu.
<h2>Kriptovalute i napredni čipovi za milijarde s Bliskog istoka</h2>
Rojters je izvijestio da Trampovi poslovi sa kriptovalutama dozvoljavaju američkim i stranim investitorima da ulažu u digitalnu imovinu povezanu s članovima porodice, što otvara put za direktan priliv novca Trampovima.
Jedan od primjera takvog poslovanja je investiciona firma podržana iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, koja je objavila da planira da uloži dvije milijarde dolara u kompaniju povezanu s Trampom. Ova poslovna odluka donijeta je neposredno prije nego što je američka administracija odobrila pristup UAE naprednim američkim poluprovodničkim čipovima.
Istraživački novinar Njujork tajms Ras Batner, koji posljednjih 20 godina prati finansije i poslove Donalda Trampa, rekao je za SiEnEn (CNN) da je ova suma veća od svega što je stekao na osnovu nasljeđa, rijalitija “Šegrt” i licenci za “Šegrta” u “zlatnim danima” njegovog biznisa.
- Oni su otvoreni za biznis i redovno se šire, posebno u oblasti kriptovaluta. Svoju kompaniju za društvene mreže su transformisali u kompaniju za kriptovalute, a sada to pretvaraju u nekakvu kompaniju za energetiku. Pokušavaju da prigrabe svaki mogući biznis kako bi profitirali od ovog perioda - kazao je istraživački novinar Njujork tajmsa.
On ističe da najveći dio novca u sektoru kriptovaluta dolazi anonimno, iz inostranstva, a da javnost nema uvid u to ko su ulagači. Dodaje da su investitori često iz zemalja koje imaju određene interese u odnosima s Američkim Sjedinjenim Državama, kao što su Emirati.
- Izabrali su (UAE) da koriste Trampovu kriptovalutu kako bi platili dvije milijarde dolara vrijednu investiciju. U vrijeme kada je ta valuta bila nova, nedokazana i borila se na tržištu. To je stavilo 80 do 100 miliona dolara u džepove Trampovih - istakao je novinar.

Tramp u prvoj godini drugog mandata zaradio 1,4 milijarde dolara

Učesnici panela "Može li Evropa da brani samu sebe" Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu saglasili su se da postoje tenzije unutar Sjevernoatlanstske alijanse (NATO), ali da se one mogu prevazići dijalogom, kao i da se ne sme dozvoliti da Ukrajina bude kolateralna šteta debate o Grenlandu.
Generalni sekretar NATO Mark Rute poručio je da trenutno u Alijansi postoje tenzije, ali toga je bilo i ranije - navodeći kao primjer Grčku i Tursku.
- Neću to komentarisati, ali jedni način da se te tenzije reše je diplomatija - rekao je Rute i naglasio da vjeruje da će se pitanje Grenlanda riješiti na prijateljski način, jer glavno pitanje nije to arktičko ostrvo, već Ukrajina.
Dok mi ovdje razgovaramo, ruski dronovi i projektili napadaju energetsku infrastrukturu Ukrajine, predočio je Rute.
Rute je rekao da je od 1949. godine NATO alijansa evropskih država, Sjedinjenih Američkih Država i Kanade, koji je važan za odbranu ne samo Evrope, već i SAD, Arktirka i Atlantika.
Rute je rekao da je NATO sjevernoatlantska alijansa i da već tu ima mnogo posla, pa se ne bi izjašnjavao o američkom Odboru za mir u Gazi i nečemu što je van Atlantika.
On je, na ponovljeno pitanje o tenzijama između članica Alijanse, rekao da svi treba da budu uvereni da se radi na tome "iza scene, bez javnosti i bez komentara o Grenlandu".
- Jedini način je smislena diplomatija. Arktik i tu je Donald Tramp u pravu. Rusija i Kina pojačavaju akcije na Arktiku, od osam država koje imaju prava, sedam su članice NATO - rekao je Rute.
Rute je predočio i da evropske zemlje unutar NATO ne bi izdvajale pet odsto za odbranu da nije bilo Donalda Trampa.
Predsjednik Poljske Karol Navrocki ocijenio je da je NATO stabilan, solidan, dodajući da su Sjedinjene Države najvažniji bilateralani partner Poljske.
On je iznio očekivanje da će problemi između partnera u Alijansi biti riješeni na diplomatski način, jer je Grenland strateška tačka u geopolitičkoj borbi sa Rusijom.
Na pitanje o planu B ako ne bude dogovora o tom ostrvu, Navrocki je dodao da ipak veruje u diplomatiju, NATO, i saradnju unutar Evropske unije.
Navrocki je, govoreći o tome da li je Ukrajina koletarlna šteta pitanja Grenlanda, naglasio da je to pitanje važno za Poljsku i istočno krilo NATO.
- Problem oko Grenlanda ne znači da ne mislimo o Ukrajini, podržavamo je. Zadovoljan sam, jer se, iako možda sporo, krećemo ka miru. Ne plašim se da smo zbog Grenlanda zaboravili na Ukrajinu - naglasio je on.
Predsjednik Finske Aleksander Stub rekao je da Mark Rute može da smiri tenzije oko Grenlanda i unutar Alijanse, navodeći da su u transatlanstkim odnosnima odnosi direktni i komunikacioni kanali dobri.
- Imamo različite faze - deeskalacije i eskalacije ka deesklaciji - dodao je on i naglasio da Evropa može da se brani, ali nije precizirao da li to može da učini i bez učešća SAD.
- Moramo da razumemo da se ratovi vode na bojnom polju, ali se dobijaju kod kuće - rekao je Stub iznoseći kapacitete finske vojske, pripremljenosti za odbranu, ali ne samo vojske već i civila i njihove zaštite.
Stub ističe i da se ratovi ne vode procentima, već sposobnostima za odbranu.
Govoreći o ruskoj invaziji na Ukrajinu, Stub je ukazao da je to to strateški neuspjeh ruskog predsjednika Vladimira Putina.
- Ono što je Rusija postigla u četiri godine je da uzme 20 odsto ukrajinske teritorije sa milion žrtava, unuštenom ekonomijom, a brine me ruska nevoljnost da okonča taj rat. Sa druge strane, Putin je učinio da se NATO proširi, da povećamo izdvajanja za odbranu i da se Ukrajina okrene Evropi - konstatovao je Stub.
Predsjednica Evropske investicione banke Nadia Kalvinjo rekla je da je EU super sila u istraživanjima, univerzitetima, tehnologiji, ali do sada nije to bio slučaj u odbrani, jer je EU pre svega projekat mira.
- Treba nam vremena za to, ali i tada treba težiti mirovnim rješenjima, multilateralnosti, zajedničkom prosperitetu i stabilnosti, jer to od nas očekuju naša djeca i unuci - naglasila je Kalvinjo.

Rute: Tramp je u pravu, Rusija i Kina pojačavaju akcije na Arktiku

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je u Davosu da je Evropa "potpuno spremna da djeluje ako bude potrebno" zbog prijetnje carinama američkog predsjednika Donalda Trampa u vezi sa Grenlandom.
- Prijetnja dodatnim carinama iz bezbjednosnih razloga je jednostavno pogrešna - rekla je Fon der Lajen.
Ona je dodala da se evropski lideri sastaju u četvrtak kako bi razgovarali o odgovoru na prijetnju američkog predsjednika, prenosi BiBiSi (BBC).
- Evropa više voli dijalog i rješenja, ali smo potpuno spremni da djelujemo, ako je potrebno, jedinstveno, hitno i odlučno - rekla je predsjednica Evropske komisije.
Fon der Lajen je ocijenila i da je došlo do promjene u međunarodnom poretku koja "nije samo seizmička već trajna".
- Sada živimo u svijetu koji definiše sirova moć - rekla je Fon der Lajen, dodajući i da je imperativ da Evropa dobije "nove poluge moći".
Predsjednik SAD Donald Tramp rekao je u petak da razmatra uvođenje novih carina zemljama koje se protive njegovoj ambiciji da anektira Grenland.

Fon der Lajen: Evropa spremna da djeluje nakon Trampove prijetnje carinama zbog Grenlanda

Francuska je zatražila održavanje NATO vojne vježbe na Grenlandu i spremna je da tome doprinese, saopšteno je danas iz kabineta francuskog predsjednika Emanuela Makrona.
Kako prenosi Rojters, informacija o ovom zahtjevu dolazi u trenutku kada se očekuje dolazak američkog predsjednika Donalda Trampa u Davos, gdje se održava Svjetski ekonomski forum.&nbsp;
Očekuje se da će Tramp taj događaj iskoristiti kako bi pojačao pritisak za preuzimanje Grenlanda, uprkos stavovima Evrope.
Makron je prethodno u Daovosu rekao da Evropa neće popustiti pred nasilnicima, niti će biti zastrašena, dok je kritikovao Trampove prijetnje carinama ukoliko mu Evropa ne dozvoli da preuzme Grenland.&nbsp;
Lideri NATO-a upozorili su da bi Trampova strategija prema Grenlandu mogla uzdrmati Alijansu.
Tramp je temu Grenlanda povezao i sa nezadovoljstvom zbog toga što nije dobio Nobelovu nagradu za mir.

Francuska pozvala na NATO vježbu na Grenlandu

Televizija Srbije slavodobitno se na svom sajtu hvali novim dokumentarnim serijalom, pod nazivom „Njegoš svevremenik“, koji će se emitovati na njihovom drugom programu.
Prostim uvidom u sadržinu prve od 11 epizoda posvećene Njegoševom djetinjstvu, ranom školovanju i preuzimanju crnogorskog vladarskog prijestola, jasno se može zaključiti da je po srijedi novi par ekselans produkt po mjeri velikosrpskih imperijalista, kojim se nastavljaju sve intenzivniji pokušaji poništavanja crnogorskog identiteta, kulturnog i istorijskog nasljeđa.
Uz to, premda je serijal nazvan dokumentarnim, njegov sadržaj uveliko odstupa od poštovanja svih, uključujući i osnovne standarde profesionalnog dokumentarizma, a jedan od najznačajnijih jeste da lični stavovi i političke interpretacije ne smiju imati primat nad činjenicama.
Budući da se u trejleru predmetnog serijala crnogorski pjesnik i vladika, između ostalog naziva klasičnim pjesnikom srpske kulture i tragičnim junakom kosovske misli, jasno je da su autori stvaranju i realizaciji pristupili isključivo kao izvođači radova, odnosno, povjerenog zadatka za račun velikosrpske centrale, zaboravljajući na neprimjereno, suludo, a u krajnjem i sramotno brisanje granica između umjetnosti i politike.
Kako piše na sajtu RTS-a, kreator i scenarista je Mikonja Knežević, producenti su Andrija Milošević i Milesa Stefanović Banović, dok režiju potpisuje Danilo Bećković.
Činjenica da je crnogorski glumac dio autorskog tima zaduženog za stvaranje ovoga skarednog i na hegemonističkim maštarijama zasnovanog uratka, nažalost, ne iznenađuje. Naprotiv.
Niti je novost to da ovdašnji stvaraoci, prodajući sopstveni kredibilitet, postaju pioni na šahovskoj tabli svesrpskog oruđa. Producentska palica milija je od korijena i istine.
Pogledajte trejler, koji su podijelili korisnici mreže X, a koji govori više od hiljadu napisanih riječi.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FKonteZanovic%2Fstatus%2F2012210591146922489%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2012210591146922489%7Ctwgr%5E233a313455892cd5bef4548ab004c484e90254db%7Ctwcon%5Es1_c10&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Skandalozni serijal RTS-a posvećen Njegošu: Kad revizionizam proguta dokumentarizam

Košarkašice Budućnost Bemaksa poražene su danas u Beogradu od Partizana 67:59, u derbiju 11. kola WABA lige.
Podgorički tim prekinuo je seriju od šest pobjeda i upisao drugi poraz ove sezone.
Partizan, koji se revanširao rivalu za poraz u Podgorici (66:53), do sedmog trijumfa vodila je Blaža Čeh sa 17 poena.
U ekipi Budućnosti, Ksenija Šćepanović i Dilejn Brn postigle su po 13, dok je poen manje ubacila Zorana Radonjić.
Budućnost, koja brani trofej, u narednom kolu, 28. januara, biće gost hrvatske ekipe Studio Zagreb.

Srbija: Policija izbacila studente sa Filozofskog fakulteta u Novom Sadu

SZO: Više od 18,5 hiljada ljudi iz Gaze čeka evakuaciju radi medicinskih tretmana

Košta: Samo Danska i Grenland mogu odlučivati o svojoj budućnosti

Tramp se obrušio na Dansku: Bez nas danas bi svi pričali njemački i japanski, nezahvalni su

Medvedev slikovito opisao šta Amerika sprema: "Tramp će pljunuti u lice starice Evrope"

Norveška i Švedska odbile Trampov Odbor za mir

Tramp u prvoj godini drugog mandata zaradio 1,4 milijarde dolara

Rute: Tramp je u pravu, Rusija i Kina pojačavaju akcije na Arktiku

Fon der Lajen: Evropa spremna da djeluje nakon Trampove prijetnje carinama zbog Grenlanda

Francuska pozvala na NATO vježbu na Grenlandu

Srbija: Policija izbacila studente sa Filozofskog fakulteta u Novom Sadu

Skandalozni serijal RTS-a posvećen Njegošu: Kad revizionizam proguta dokumentarizam

SZO: Više od 18,5 hiljada ljudi iz Gaze čeka evakuaciju radi medicinskih tretmana

Poraz Budućnost Bemaksa u Beogradu

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO