Američki predsjednik Donald Tramp zaprijetio je da će aktivirati Zakon o pobuni kako bi rasporedio vojne snage u Minesoti nakon višednevnih protesta zbog porasta broja imigracijskih agenata na ulicama Mineapolisa.&nbsp;
- Ako korumpirani političari Minesote ne poštuju zakon i ne zaustave profesionalne agitatore i pobunjenike da napadaju domoljube Agencije za imigraciju i carine (ICE), koji samo pokušavaju raditi svoj posao, pokrenuću Zakon o popuni - napisao je Tramp na društvenim mrežama.
Kako piše Rojters, Tramp je već na područje Mineapolisa poslao gotovo tri hiljade naoružanih saveznih policajaca u maskirnoj opremi vojnog stila i pod maskama koje im skrivaju lica.
Često su dočekivani glasnim i ljutitim protestima stanovnika. Bijes stanovnika produbio se prije osam dana nakon što je agent ICE-a ubio jednu američku državljanku.
Trampova najnovija prijetnja stigla je nekoliko sati nakon što je imigracijski službenik pucao i ranio Venezuelca za kojeg su rekli da je bježao od kontrole u Mineapolisu, prenosi Hina.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Svijet

Tramp prijeti raspoređivanjem vojske zbog protesta protiv agenata ICE-a

Mali francuski vojni kontingent stigao je u glavni grad Grenlanda, Nuuk, saopštili su zvaničnici, dok nekoliko evropskih država raspoređuje manji broj vojnika u okviru takozvane izviđačke misije.
Ograničeno raspoređivanje, u kojem učestvuju i Njemačka, Švedska, Norveška, Finska, Holandija i Velika Britanija, dolazi u trenutku kada američki predsjednik Donald Tramp nastavlja da insistira na tvrdnji da Arktičko ostrvo, koje je poluautonomni dio Danske, treba da dođe pod kontrolu Sjedinjenih Američkih Država.
Francuski predsjednik Emanuel Makron izjavio je da će početni kontingent uskoro biti pojačan „kopnenim, vazdušnim i pomorskim sredstvima“.
Visoki diplomata Olivije Poavr d’Arvor ocijenio je misiju kao snažan politički signal: 
 „Ovo je prva vježba… pokazaćemo SAD-u da je NATO prisutan.“
Poavr d’Arvor rekao je da početno francusko raspoređivanje uključuje 15 pripadnika, svega nekoliko sati nakon što su ministri vanjskih poslova Danske i Grenlanda otputovali u Vašington na sastanak s američkim potpredsjednikom Džej Di Vensom u srijedu.
Nakon sastanka, danski ministar vanjskih poslova Lars Leke Rasmusen izjavio je da su razgovori bili konstruktivni, ali da i dalje postoji „temeljno neslaganje“ između dvije strane, te je kasnije kritikovao Trampovu namjeru da kupi Grenland.
Tramp je, u međuvremenu, dodatno pojačao svoju kampanju za stavljanje Grenlanda pod američku kontrolu, rekavši novinarima u Ovalnom kabinetu: „Grenland nam je potreban zbog nacionalne bezbjednosti.“
Iako nije isključio upotrebu sile, rekao je kasno u srijedu da vjeruje kako se s Danskom može postići dogovor.
- Problem je u tome što Danska ne može učiniti ništa ako Rusija ili Kina požele da zauzmu Grenland, ali mi možemo učiniti sve. To ste vidjeli prošle sedmice s Venecuelom - rekao je Tramp.
Poljski premijer Donald Tusk izjavio je da Poljska ne planira da se pridruži evropskom vojnom raspoređivanju u Grenlandu, ali je upozorio da bi svaka američka vojna intervencija tamo bila „politička katastrofa“.
Ruska ambasada u Belgiji, u međuvremenu, izrazila je „ozbiljnu zabrinutost“ zbog dešavanja na Arktiku, optužujući NATO da jača vojno prisustvo u toj regiji „pod lažnim izgovorom rastuće prijetnje iz Moskve i Pekinga“.
Evropsko raspoređivanje NATO-a, međutim, obuhvata svega nekoliko desetina pripadnika kao dio zajedničkih vježbi koje predvodi Danska, pod nazivom Operacija Arctic Endurance (Operacija Arktik Endjurens). Iako snažno simbolično, nije odmah bilo jasno koliko dugo će trajati.
Finska šalje dva vojna oficira za vezu u okviru, kako je navedeno, izviđačke misije u fazi planiranja operacije.
- Trenutno ništa ne isključujemo, ali ne razmatramo ništa konkretno &nbsp;- rekao je Jane Kusele, šef odjeljenja za politiku u finskom ministarstvu odbrane, za BBC.
Finska je takođe arktička država, a Kusele je rekao da je cilj povećati bezbjednost i odbranu savezničke teritorije, nakon zabrinutosti koliko čvrstu kontrolu NATO ima nad Grenlandom.
Njemačka u četvrtak šalje transportni avion A400M u Nuuk s kontingentom od 13 vojnika, iako su zvaničnici naveli da će ostati u Grenlandu samo do subote.
Zvaničnici danskog ministarstva odbrane saopštili su da su, zajedno s vladom Grenlanda, odlučili da se u narednom periodu poveća vojno prisustvo oko Grenlanda kako bi se ojačao „otisak NATO-a na Arktiku u korist evropske i transatlantske bezbjednosti“.
Makron je, u novogodišnjem obraćanju francuskim oružanim snagama, rekao da Evropljani imaju posebnu odgovornost prema Grenlandu „jer ova teritorija pripada Evropskoj uniji i ujedno je jedan od naših NATO saveznika“.

Evropske vojske počele pristizati na Grenland, Francuska obećala još jače snage

Bivši fudbaler Budućnosti iz Podgorice Lionel Adams preminuo je u 31. godini života u Rusiji, prenose tamošnji mediji.
Korpulentni defanzivac, visok 192 centimetra, pronađen je bez znakova života u Moskovskoj oblasti, a ekipa hitne pomoći po dolasku mogla je samo da konstatuje smrt.
Prema informacijama koje su ruski organi reda saopštili agenciji RIA Novosti, Adams je stradao pod nerazjašnjenim okolnostima u blizini stambene zgrade. Policija navodi da se razmatra više verzija događaja, a istraga je u toku.
Majka preminulog fudbalera, Marija Viktorovna, ne vjeruje u zvaničnu verziju i insistira na detaljnoj istrazi, tvrdeći da je njen sin ubijen. S druge strane, prijatelji kod kojih je Adams boravio uoči tragedije izjavili su da nije primijetio ništa što bi ukazivalo na ozbiljnu krizu.
Ruski mediji navode da je Adams neposredno prije smrti bio u posjeti Timuru Magomedovu, bivšem fudbaleru Rubina iz Jalte. Tokom druženja su konzumirali alkohol, a Adams se navodno žalio na privatne probleme, uključujući i raskid emotivne veze. Međutim, Magomedov je policiji izjavio da fudbaler nije pokazivao uznemirujuće ponašanje.
Majka pokojnog sportiste osporila je te navode, navodeći da njen sin u tom periodu nije imao djevojku.
Lionel Adams rođen je 9. avgusta 1994. godine u Sankt Peterburgu. Otac mu je bio Nigerijac, bivši omladinski reprezentativac Nigerije, koji je napustio porodicu dok je Lionel još bio dijete. Majka mu je Ruskinja.
Prošao je omladinske škole Zenita, Lokomotive i CSKA, ali nikada nije debitovao za seniorske timove tih klubova. Tokom karijere nastupao je za brojne klubove u Rusiji, među kojima su Jenisej Krasnojarsk, Volga Tver i KAMAZ Naberežnije Čelni, kao i za klubove u Armeniji, Kazahstanu, Španiji, Bjelorusiji, Crnoj Gori i Tadžikistanu.
Za Budućnost iz Podgorice nastupao je kratko – oko mjesec dana tokom 2022. godine – nakon čega se vratio u Rusiju. Bio je i reprezentativac Rusije u mlađim selekcijama.

Bivši fudbaler Budućnosti Lionel Adams tragično izgubio život: Njegova majka tvrdi da je ubijen

Ruske snage uništile su veliko energetsko postrojenje u Harkivu, drugom najvećem ukrajinskom gradu, rekao je danas gradonačelnik Ihor Terehov.
Rusija je napala elektroenergetsku mrežu i druga energetska postrojenja dok istovremeno nastavlja ofanzivu u Ukrajini, u vrijeme kada se suočava s pritiskom SAD-a da osigura mir. Ihor Terehov, pišući na aplikaciji Telegram, nije precizirao kakav je objekt pogođen, ali je rekao da hitne ekipe danonoćno rade na terenu.
Harkov, udaljen samo 25 kilometara od ruske granice, redovito je meta dronova, raketa i navođenih bombi u ratu koji sljedećeg mjeseca ulazi u petu godinu. Regionalni guverner Oleh Sinehubov rekao je da zvaničnici još uvijek pokušavaju da procijene opseg štete od napada.
Nestanci struje, grijanja i vode u većim gradovima pogoršali su se protekle sedmice dok se Ukrajina bori s hladnim talasom koji je preplavio već oslabljeni energetski sistem. Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko danas je rekao da oko 300 stambenih zgrada ostaje bez grijanja nakon što je napad 9. januara uništio infrastrukturu za polovinu višespratnica u gradu.
Rusija je takođe &nbsp;pojačala napade na luke u južnoj regiji Odesi. U raketnom napadu danas je povrijeđena jedna osoba i oštećeni su brodski kontejneri u gradu Čornomorsku, rekao je zamjenik premijera Oleksij Kuleba.

Ruske snage uništile veliko energetsko postrojenje u Harkovu

Mađarski ministar vanjskih poslova Péter Szijjártó sastao se danas sa srbijanskom ministricom energetike Dubravkom Đedović Handanović prilikom čega je razgovarano o kupovini Naftne industrije Srbije (NIS).
Prema Szijjártóvim riječima očekuje se da će mađarska naftna grupa MOL u narednim danima potpisati važan ugovor o preuzimanju većinskog udjela u srpskoj naftnoj kompaniji NIS.
- Želimo steći većinski udio. Što se tiče sankcija, kada se postigne prvi značajan sporazum između MOL-a i Gazpromnjefta, to ćemo odmah podnijeti na odobrenje Sjedinjenim Američkim Državama, kancelariji za sankcije, OFAC-u. Nadam se da ćemo u okviru brzog postupka dobiti odobrenje, naravno da ćemo obaviti potrebne diplomatske poslove i prema Americi - rekao je Szijjarto.
Ovaj sporazum predstavlja značajan razvoj događaja za srpsku naftnu kompaniju, koja je pod američkim sankcijama još od oktobra.
Naftna industrija Srbije trenutno je i dalje u vlasništvu ruskog Gazpromnjefta. S druge strane, srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić u svom obraćanju iz 1. januara, najavio je da će Mađarska ući u vlasničku strukturu NIS-a, prenosi Klix.
Tom prilikom je rekao da će NIS odmah nakon praznika početi da nabavlja i prerađuje naftu, a da će rafinerija početi da radi punom parom 18. januara.
- Nadam se da će do tada Rusi i Mađari da svoj posao završe - rekao je Vučić, izrazivši istovremeno nadu da će goriva biti sasvim dovoljno za sve potrebe u zemlji.

Orban spašava Vučića od američkih sankcija: Szijarto najavio da bi MOL mogao kupiti kontrolni paket NIS-a

Turska se protivi bilo kakvoj vojnoj intervenciji u Iranu, a prioritet je spriječiti destabilizaciju te zemlje, izjavio je turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan, komentarišući situaciju na konferenciji za novinare. Fidan je posljednjih dana imao dva telefonska razgovora s iranskim kolegom Abasom Aragčijem, naglašavajući potrebu za dijalogom radi rješavanja regionalnih napetosti, dok je jedan turski diplomatski izvor naveo da je Turska takođe bila u kontaktu s američkim zvaničnicima.
- Protivimo se vojnoj intervenciji protiv Irana. Iran treba sam da riješi svoje unutrašnje probleme - rekao je Fidan i dodao da je prioritet Turske da spriječi destabilizaciju u Iranu.
Govorio je i o odnosima evropskih lidera prema Izraelu.
- Osim grčkog premijera, vidite li nekog drugog evropskog premijera da ide u Tel Aviv i pozira za fotografije? Ne vidite, niko ne ide. Evropski lideri dolaze na vlast putem izbora i znaju da se fotografisanje s Netanjahuom ovih dana ne doživljava pozitivno. Može li sam Netanjahu putovati bilo gdje osim u Sjedinjene Američke Države? Ne može. Možda bi mogao doći u Grčku, ne znam - naveo je Fidan.

Fidan: Protivimo se bilo kakvoj vojnoj intervenciji u Iranu, evropski lideri izbjegavaju Netanjahua

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da potencijalni mirovni sporazum između Rusije i Ukrajine koči Kijev, a ne Moskva, što je u oštroj suprotnosti sa retorikom evropskih saveznika, koji uporno tvrde da Kremlj nema interes da okonča rat.
U intervjuu za agenciju Rojters, Tramp je rekao da je predsjednik Rusije Vladimir Putin spreman da okonča gotovo četvorogodišnju invaziju na Ukrajinu, dok je ukrajinski lider Volodimir Zelenski uzdržaniji, prenosi N1.
- Mislim da je (Putin) spreman da sklopi dogovor. Mislim da je Ukrajina manje spremna da sklopi dogovor - kazao je Tramp.
Upitan zašto pregovori uz posredovanje SAD još nijesu doveli do okončanja najvećeg kopnenog sukoba u Evropi nakon Drugog svjetskog rata, Tramp je odgovorio jednom riječju: „Zelenski“.
Trampovi komentari sugerišu da je ponovo nezadovoljan ponašanjem Zelenskog, sa kojim već duže ima nestabilan odnos, iako djeluje da su njihove interakcije poboljšane tokom 2025. godine.
Tramp je povremeno bio spremniji da prihvati Putinova uvjeravanja zdravo za gotovo nego lideri nekih američkih saveznika, što je frustriralo Kijev, evropske zemlje i poslanike Kongresa SAD, uključujući i pojedine republikance.
Agencija Rojters podsjeća da je u decembru izvijestila kako američke obavještajne službe i dalje upozoravaju da Putin nije odustao od cilja osvajanja cijele Ukrajine i ponovnog uspostavljanja kontrole nad djelovima Evrope koji su nekada pripadali Sovjetskom Savezu. Direktorica Nacionalne obavještajne službe SAD Talsi Gabard tada je osporila te navode.
U fokusu pregovora uz posredstvo SAD posljednjih sedmica su bezbjednosne garancije za poslijeratnu Ukrajinu, kako bi se osiguralo da je Rusija ne napadne ponovo nakon sklapanja mirovnog sporazuma. Načelno, američki pregovarači vršili su pritisak na Ukrajinu da se odrekne istočnog regiona Donbasa radi postizanja sporazuma sa Rusijom.
Zelenski je javno isključio mogućnost bilo kakvih teritorijalnih ustupaka Rusiji, ističući da Kijev, prema Ustavu, nema pravo da se odrekne bilo kojeg dijela ukrajinske teritorije.

Tramp: Prepreka postizanju sporazuma je Zelenski, a ne Putin

Intenzivni diplomatski napori da se američki predsjednik Donald Tramp odvrati od napada na Iran, uključujući direktnu komunikaciju između Teherana i Vašingtona, doveli su do deeskalacije tenzija u Zaljevu, tvrde izvori bliski arapskim vladama za Financial Times.
Regionalne sile, uključujući Saudijsku Arabiju, Tursku, Katar, Oman i Egipat, pozivale su Trampovu administraciju na uzdržanost. Ove države upozorile su Vašington na potencijalnu štetu koju bi pretrpjeli iranski susjedi u slučaju američkog vojnog udara na Iran, što bi neminovno dovelo i do rasta globalnih cijena nafte i gasa.
- Stvari su se za sada smirile - izjavio je jedan arapski zvaničnik. „SAD daje vrijeme za razgovore s Iranom kako bi vidjeli u kom pravcu će se situacija dalje razvijati.“
Komunikacija između SAD-a i Islamske Republike omogućila je iranskim zvaničnicima da uvjere Trumpa kako neće biti pogubljenja demonstranata, te da broj žrtava protesta nije onoliko visok kako se izvještavalo izvan zemlje. Zvaničnici se sada nadaju da bi ova komunikacija, kojoj su možda posredovale treće strane poput Rusije ili Omana, mogla prerasti u dalje pregovore narednih dana.
Tenzije su naglo porasle ranije ove sedmice nakon što je Trump na društvenim mrežama sugerisao američku akciju objavom „POMOĆ STIŽE“.
<h2>Povlačenje trupa i kretanje nosača aviona</h2>
Spekulacije o neposrednom američkom napadu dodatno su pojačane u srijedu, kada su osoblje i avioni povučeni iz vazdušne baze Al Udeid u Kataru, sjedišta američke regionalne vojne komande. Takođe, prema satelitskim analizama, grupa nosača aviona USS Lincoln kreće se ka regionu iz Indijskog okeana.
Međutim, Tramp je kasnije izjavio da je dobio uvjeravanja da nema ubijanja demonstranata.
- Rečeno nam je da ubijanje u Iranu prestaje i da je stalo. Nema planova za pogubljenja - rekao je Tramp u Ovalnom uredu, ne precizirajući izvor informacija.&nbsp;
Njegova izjava odmah je uzrokovala pad cijena nafte, jer su se trgovci manje bojali vojnog sukoba koji bi ugrozio iransku proizvodnju ili transportne rute kroz Hormuški moreuz.
Iako se situacija čini mirnijom, jedan diplomata je za Fajnenšel Tajms istakao da nije jasno da li je vojno razmještanje uvod u napad ili pokušaj zbunjivanja Irana.
Izvori upozoravaju da vojne opcije i dalje ostaju na stolu dok SAD procjenjuje efikasnost mogućih udara.
- Trump je spreman da povuče okidač i proglasi deeskalaciju blefom - rekao je jedan od izvora, dodajući da američki predsjednik želi „brz i jasno definisan ishod“, sličan onom koji je, prema njegovim riječima, postignut njegovom vojnom intervencijom u Venecueli.

Na korak do rata: Otkriveno kako su Turska i arapske zemlje u posljednjem trenu spriječile Trampov napad na Iran

Srpski obavještajci testirali su zvučne topove na psima u saradnji s ozloglašenom ruskom sigurnosnom službom, prema vladinim dokumentima u koje je imao uvid Politico.
Srpski dokumenti potvrđuju da je administracija predsjednika Aleksandra Vučića provela eksperimente s visokosnažnim zvučnicima, kolokvijalno poznatim kao zvučni topovi, dvije sedmice nakon što je antivladin protest u Beogradu prekinut onim što su demonstranti opisali kao paralizirajući zvučni udar.
Zajedničko testiranje zvučnog oružja na životinjama naglašava dubinu sigurnosne saradnje između Rusije, najagresivnijeg protivnika Evropske unije, i Srbije, kandidata za članstvo u EU čiji je proces značajno otežan, a čija se vlada suočava s ozbiljnim izazovima.
Uređaji LRAD (Long-Range Acoustic Devices) se reklamiraju za komunikaciju na velikim udaljenostima, ali kada se koriste s male distance mogu izazvati oštećenje sluha. Također je zabilježeno da mogu uzrokovati glavobolje, vrtoglavicu i mučninu. Vlada je negirala da je zvučne topove koristila protiv demonstranata.
Srbija je zahvaćena najvećim protestnim pokretom u posljednjih nekoliko decenija. Više od godinu dana desetine hiljada ljudi, povremeno i stotine hiljada građana, izlaze na ulice širom zemlje, održavajući redovne masovne proteste koji odražavaju sve dublje nezadovoljstvo vladom.
Tokom jednog od najvećih protesta, iznenadna, zaglušujuća buka prolomila se glavnom beogradskom avenijom, natjeravši val ljudi da potraže zaklon.
Videosnimci zabilježeni iz više uglova pokazuju kako se poremećaj širi kroz gusto zbijenu masu prije nego što su ljudi panično počeli bježati. Demonstranti koji su dolazili u beogradske hitne službe prijavljivali su mučninu, povraćanje, glavobolje i vrtoglavicu. Navodili su da su čuli zvuk poput "grupe motociklista" ili "lokomotive" koja im se približava.
Nakon što je u početku odbacio optužbe da su vlasti upotrijebile zvučni top, Vučić je rekao da će "u roku od 48 sati biti provedena potpuna istraga, nakon čega će svi odgovorni za takve brutalne izmišljotine i laži odgovarati pred nadležnim organima".
Ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić također je negirao bilo kakvu zloupotrebu, insistirajući da Srbija "nije koristila nikakva ilegalna sredstva, uključujući takozvani zvučni top".
Mjesec dana nakon protesta, srpska obavještajna agencija BIA objavila je izvještaj koji je naručila od ruske Federalne službe bezbjednosti Ruske Federacije (FSB), u kojem se tvrdi da visokodecibelni uređaji "nisu korišteni tokom protesta" te da nije bilo masovnog "psihološkog, moralnog i fizičkog uticaja na ljude".
Prema dokumentima u koje je imao uvid Politico, a koje su izradili BIA i jedno ministarstvo, testovi na životinjama provedeni su u okviru istrage pokrenute nakon protesta.
Cilj je bio utvrditi da li su simptomi koje su opisivali demonstranti u skladu s efektima zvučnih topova, za koje su srpski zvaničnici ranije priznali da ih policija posjeduje.
Otprilike dvije sedmice nakon protesta, srpski i ruski obavještajni stručnjaci okupili su grupu pasa na ispitnom poligonu BIA-e kako bi procijenili "uticaj emitera na biološke objekte". Psi su izabrani kao testni subjekti zbog "njihove visoke osjetljivosti na akustične efekte".
Životinje su izložene djelovanju dva LRAD modela, LRAD 100X MAG-HS i LRAD 450XL, koje proizvodi kalifornijska kompanija Genasys, i to s "udaljenosti od 200, 150, 100, 50 i 25 metara", navodi se u dokumentima.
Tehnički podaci za korištene modele pokazuju da mogu emitirati zvuk jačine do 150 decibela, što je ekvivalent mlaznom avionu pri polijetanju.
Dokumenti također sugeriraju da su testovi možda provedeni bez potrebnih odobrenja za eksperimente na životinjama.
Danilo Ćurčić, srpski advokat za ljudska prava, rekao je da su psi bili "podvrgnuti ili eksperimentima ili zlostavljanju", kako je to definisano Zakonom o dobrobiti životinja u Srbiji.
On je naveo da srpski zakon zahtijeva da se eksperimenti na životinjama unaprijed registruju i odobre od strane nadležnih tijela, uključujući razmatranje pred etičkom komisijom, te da izričito zabranjuje testiranje životinja za "ispitivanje oružja i vojne opreme".
Radomir Lazović, opozicioni političar, opisao je testove kao "dio kampanje Aleksandra Vučića da prikrije upotrebu zvučnih topova protiv vlastitog naroda tokom protesta u martu".
"Hiljade ljudi su prošle godine osjetile snažne efekte ovog zvučnog oružja na vlastitoj koži", rekao je.
U svom izvještaju o eksperimentima na psima, FSB je insistirao: "Prilikom emitovanja osnovnih i testnih signala, biološki objekti (psi) nisu osjećali nelagodu (promjene u ponašanju) na ispitivanim udaljenostima. Psi su pregledani tri dana nakon testiranja i nisu pokazivali nikakve promjene u svom stanju."

Politico otkriva: Srbijanske i ruske obavještajne službe testirale zvučni top na psima

Milioni građana Venecuele čekaju šta će dogoditi s njihovom ekonomski i politički razorenom zemljom. U međuvremenu se pojavio sukob između dvije žene‑liderke oko kontrole nad budućnošću nacije i naklonosti američkog predsjednika.
Tu je Marija Korina Mačado, predsjednica opozicije i dobitnica Nobelove nagrade za mir koja je stekla istaknutu ulogu u posljednjih nekoliko godina zbog svoje uporne borbe za demokratiju u Venecueli i suprotstavljanja svrgnutom bivšem predsjedniku te zemlje Nikolasu Maduru.
Mačado se uglavnom skriva nakon spornih predsjedničkih izbora 2024. godine, na kojima su vlasti pod kontrolom vlade proglasile Madura pobjednikom, omogućivši mu da ostane na vlasti sve dok ga američke specijalne snage nijesu zarobile i odvele iz Venecuele prije dvije sedmice.
Njena rivalka je Delsi Rodrigez - Madurina potpredsjednica, a sada predsjednica. Rodrigez se doživljava kao "čvrsta članica starog režima" i snažna braniteljica Madurua, ali hoda po opasnoj liniji pokušavajući udovoljiti i Vašingtonu i lojalistima Madurua kod kuće, piše CNN.
U središtu njihove borbe je figura koja sjedi više od 3.000 kilometara daleko: američki predsjednik Donald Tramp koji je naredio smrtonosnu akciju u Caracasu i izjavio da bi Sjedinjene Američke Države "vodile" Venecuelu dok se ne postigne stabilan prijelaz vlasti.
Iako je Tramp do sada odustao od druge vojne akcije protiv Venecuele, prijetnja vojnom intervencijom i dalje ostaje. Nedavno je rekao da će njegova administracija početi ciljati na narkokartelu na kopnu, nakon mjeseci udara na navodne brodove s drogom na moru. Takođe, ostavio je veliku američku vojnu flotu u Karibima kako bi nastavio pritiskati Caracas.
Možda još važnije, Trampovi izbori mogli bi utjecati na budućnost venecuelanskog vodstva i ko će preuzeti kormilo zemlje.
Na površini, sve izgleda jednostavno: Tramp je hvalio Rodrigez, ali je odbio dati podršku Mačadu, uprkos tome što Mačado ima moćne pristalice unutar njegove administracije.
Ali, Trampove diskusije s drugim svjetskim liderima pokazale su da se njegova mišljenja mogu brzo promijeniti. Hvala može preći u prijetnje, ili obratno i jedan‑na‑jedan sastanak, koji će Mačado imati u četvrtak u Bijeloj kući, mogao bi promijeniti sve.
Rodrígez već dugo ima komplikovan odnos s SAD-om. Kao što je Machado istakla, obnašajuća predsjednica je pod američkim sankcijama zbog kršenja ljudskih prava što je ona više puta poricala.
Istovremeno, godinama je radila na jačanju bilateralnih odnosa, posebno kroz naftu jer Venecuela posjeduje najveće prijavljene naftne rezerve na svijetu.
Tramp i drugi ključni zvaničnici administracije dali su naslutiti da Rodrigez vide kao stabilan, pragmatičan izbor s kojim SAD može raditi i koji je otvoren za vrijedne poslovne prilike s prvim američkim prodajama venecuelanske nafte koje su prijavljene u srijedu.
Ali ona igra "vrlo tešku dvostruku igru" bez garancije da će izaći kao pobjednik, smatra Will Freeman, stručnjak za Latinsku Ameriku pri Savjetu za vanjske odnose (Council on Foreign Relations).
Rodrígez "mora uvjeriti Trampovu administraciju da sarađuje s njima, u njihove svrhe, kooperativno", rekao je CNN-u prošle sedmice te dodao: Vidjećemo koliko dugo može hodati po toj užarenoj žici".

Ples po užarenoj žici i dvostruka igra: Dvije liderke se bore za budućnost Venecuele i Trampovu naklonost

Bivši ministar poljoprivrede i nekadašnji visoki funkcioner i poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Petar Ivanović oslobođen je optužbi da je presjekao putanju vozilima koja su bili u pratnji premijera Milojka Spajića.
To je za portal <a href="https://www.dan.co.me/vijesti/hronika/ivanovic-u-nedostatku-dokaza-osloboden-optuzbi-da-je-presjekao-putanju-spajicevoj-pratnji-5333185">Dan </a>večeras potvrđeno iz advokatske kancelarije koja je zastupala Petra Ivanovića. Kako nam saopšteno, Ivanović je oslobođen u nedostatku dokaza.
Podsjećamo, Ivanović je bio uhapšen zbog incidenta koji se dogodio 15. oktobra prošle godine. Nadležni su utvrđivali da li je on presjekao putanju vozilima koja su u pratnji premijera Milojka Spajića i vrijeđao policajce iz pratnje predsjednika Vlade. Nakon saslušanja kod sudije za prekršaje pušten je na slobodu.

Ivanović u nedostatku dokaza oslobođen optužbi da je presjekao putanju Spajićevoj pratnji

Novi vid protesta mještana Botuna zabilježen je noćas kada su u koloni automobila prošli pored lokacije predviđene za gradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda sa uključenim automobilskim sirenama.
Praveći buku, kako su rekli, šalju istu poruku državnim vlastima da se ne predaju i da traže razgovore o dislokaciji kolektora iz njihovog naselja. Kolona automobila prošla je kroz Botun nakon blokade kružnog toka u Podgorici i magistrale u Zeti.

Botun: Kolona auta sa sirenama prošla pored lokacije postrojenja

U Budilniku na Televiziji E pitamo da li je Crna Gora od dostupne postala avio nedostupna zemlja i kakve posljedice to ostavlja na turizam, ali i na same građane?
Razgovaramo i o rastu cijena hrane — da li one nadmašuju rast plata i ko danas najviše osjeća teret inflacije?
Otvaramo i važno društveno pitanje - hoće li personalna asistencija za osobe sa invaliditetom konačno postati dugoročno i sistemsko rješenje, umjesto privremene mjere?
Na kraju, donosimo pregled filmskog repertoara KIC-a “Budo Tomović”?

U Budilniku: Da li je Crna Gora od dostupne postala avio nedostupna zemlja?

Košarkašice Budućnost Bemaksa pobijedile su danas u Podgorici ekipu Montane 80:58, u derbiju desetog kola WABA lige.
Podgorički tim revanširao se rivalu za poraz u Bugarskoj i upisao sedmi trijumf ove sezone.
U derbiju ligaškog dijela, Budućnost je odlučujuću prednost stekla u finišu druge i početkom treće četvrtine.
Montana je do sredine druge četvrtine bila u igri, a u 13. minutu posljednji put bila je u vođstvu (25:23).
Podgorički sastav je do polovine meča stekao dvocifrenu prednost (40:30), koju je serijom od 8:0 početkom trećeg dijela uvećao na 18 poena (48:30).
Montana je u par navrata, zaostatak svela na sedam poena, ali je domaćin brzo vratio prednost na dvocifrenu i uvećao je do kraja na konačnih rekordnih 22 (73:54).&nbsp;
Najefikasniji u pobjedničkom timu bila je Dilejni Brn sa 19, India Pagan ubacila je 11, a poen manje 
Atina Radević.
U bugarskom sastavunajbolja je bila Denia Dejvis-Stjuart sa 22 koša.
Budućnost Bemaks će u narednom kolu, 21. januara u Beogradu, biće gost Partizana.