Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović razgovarao je danas u Zagrebu s generalnim sekretarom NATO Markom Ruteom koji boravi u radnoj posjeti Hrvatskoj.
Teme sastanka održanog u kabinetu predsjednika države bile su finansijsko izdvajanje za odbranu i opremanje Oružanih snaga Republike Hrvatske, kao i potreba da to izdvajanje obezbijedi veće odbrambene sposobnosti, situacija u Ukrajini i mogućnosti rješenja i okončanja rata, kao i sigurnosna situacija u hrvatskom susjedstvu, navedeno je u kratkom saopšenju za javnosti iz kabineta predsjednika.
Uoči Ruteovog dolaska u Hrvatsku, predsjednik i vrhovni komandat oružanih snaga Zoran Milanović je izjavio da je on dobrodošao u Hrvatsku, ali da nije "osoba koja donosi odluke i koja raspolaže novcem".
"Kada govori, nije jasno u čije ime govori, a govori puno stvari koje ja uopšte ne podržavam", rekao je u petak Milanović novinarima u Čakovcu.
Generalnog sekretara NATO primio je danas i predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković.
U kontekstu promjena u globalnom sigurnosnom okruženju, Jandroković i Rute su se složili da je potreban nastavak ulaganja i jačanje evropskih odbrambenih kapaciteta, kao i individualnih odbrambenih industrija, navedeno je u saopštenju za javnost iz kabineta predsjednika Sabora.
Jandroković i Rute su razgovarali i o sigurnosnoj situaciji na prostoru jugoistočne Evrope, pri čemu je predsjednik Hrvatskog sabora ukazao "na zabrinjavajući potencijal destabilizacije ovog područja i na važnost uloge NATO i Evropske unije u suzbijanju uticaja drugih međunarodnih aktera".
Jandroković je rekao da Hrvatska prati aktuelnu geostratešku i vojnu situaciju i da unapređuje svoje odbrambene potencijale. On je podsjetio da je prošle godine uloženo više od dva odsto BDP-a u hrvatski odbrambeni sektor, a trećina tog iznosa u njegovu modernizaciju, dodaje se u saopštenju.
Jandroković je rekao da će Hrvatska nastaviti da povećava izdvajanja za odbranu da bi ona dosegla nivo od pet posto BDP-a do 2035. godine, u skladu s prošlogodišnjom odlukom na NATO samitu.
Što se tiče Ukrajine, Jandroković je ponovio snažnu hrvatsku političku, ekonomsku, finansijsku i vojnu podršku toj zemlji.
Generalni sekretar NATO doputovao je u radnu posjetu Hrvatskoj u sklopu obilaska država članica.
On je s premijerom Andrejom Plenkovićem obišao kasarnu "Pukovnik Marko Živković" na Plesu, gdje je pogledao avione Rafale, besposadne letjelice Baryaktar i UH-60M Black Hawk helikoptere, a potom je u vladi razgovarao s hrvatskim premijerom i sastao se s predstavnicima hrvatske odbrambene industrije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Svijet

Milanović: Nije jasno u čije ime Rute govori, a govori puno stvari koje ja uopšte ne podržavam

U organizaciji Saveza komunističke omladine Jugoslavije (SKOJ) večeras je ispred ambasade Venecuele u Beogradu održan skup podrške toj zemlji i njenom predsjedniku Nikolasu Maduru koji se nalazi u zatvoru u SAD.
Maduro je u vojnoj intervenciji SAD uhvaćen 3. maja u Karakasu i odveden u Njujork gdje treba da odgovara po optužnici za trgovinu drogom.
Aleksandar Banjanac, generalni sekretar Nove komunističke partije Jugoslavije (NKPJ), čiji je SKOJ podmladak, rekao je za Betu da skupom "Dalje ruke od Venecuele, odmah oslobodite predsjednika Madura" žele da, prije svega, prenesu poruku da je potrebno osloboditi predsjednika Madura i njegovu suprugu.
- Ovo što su SAD uradile je jedan bezočni čin, drski čin bukvalno terorizma, i nikako drugačije to ne možemo okarakterisati. To prevazilazi svaku priču o kršenju međunarodnog prava ili kukanja oko toga da je međunarodno pravo mrtvo- rekao je Banjanac.
Dodao je da NKPJ zahtijeva da država Srbija nedvosmisleno osudi teroristički akt SAD i njihovog predsjednika (Donalda) Trampa, i da takođe nedvosmisleno izrazi zahtjev za hitnim puštanjem na slobodu predsjednika jedne suverene, nezavisne države.
- Dakle, to je minimum minimuma koji Srbija mora uraditi, i na to je obavezuje i njena prošlost i istorija koju imamo u tom sukobu sa NATO, prije svega, sa NATO i SAD, ali i generalno sve naše slobodarske tradicije koje bi bile na neki način pogažene ako bismo sad pognuli glavu i ćutali pred jednom ovakvom nepravdom- rekao je Banjanac.
Proke skupa učesnici su pozvani u ambasadu Venecuele, gdje ih je pozdravila, zahvalila im i pozvala ih da se upišu u knjigu žalosti ambasadorka te zemlje u Beogradu Hajdis Brisenjo.
Bio je prisutan i ambasador Kube u Beogradu.
Brisenjo je rekla da je Venecuela bila svjesna prijetnji ali da se nije plašila.
- Činjenica je da smo suočeni sa izuzetno moćnim neprijateljem- rekla je ambasadorka i dodala da u ovom trenutku Venecuela ima tri cilja od kojih je prvi očuvanje mira u zemlji.
Kao drugi cilj za Venecuelu Brisenjo je navela vraćanje predsjednika i prve dama u zemlju a kao treći "da sačuvamo našu Bolivarsku Republiku".
Ambasadorka je rekla i da ujedinjenost čini Venecuelu jačom nego ikada, kao i da se zemlja svakodnevno suočava sa novim prijetnjama.
Na skupu su govorili predstavnici NKPJ i SKOJ koji su istakli da otpor onome što se desilo u Karakasu treba da se čuje sa svih strana svijeta, pa i iz Srbije.
Takođe su istakli zahtjev da se iz Srbije osudi dešavanje u Venecueli, ne samo kao kršenje međunarodnog prava već i, kako su rekli, kao teroristički čin.
Govorio je i Goran Puzić iz Pokreta socijalista koji je izrazio podršku Maduru i Venecueli, uključujući osnivača Pokreta Aleksandra Vulina.
Okupljeni su nosili zastave Venecuele, Kine, Palestine, Rusije, Sjeverne Koreje, srpsku sa petokrakom i uzvikivali "Viva Maduro! Viva Venecuela" (Živio Maduro! Živiela Venecuela!).

U Beogradu održan skup podrške Maduru

Venecuelom upravlja legitimna vlada uz podršku naroda, izjavila je danas privremena predsjednica Venecuele Delsi Rodrigez povodom objave predsjednika SAD Donalda Trampa na društvenoj mreži Truth Social u kojoj je sebe nazvao vršiocem dužnosti predsjednika latinoameričke zemlje.
- Venecuela ima vladu koja vodi zemlju. Postoji ovlašćeni predsjednik i postoji predsjednik koga SAD drže kao taoca, a mi vladamo zajedno sa organizovanim narodom... I napredujemo u međunarodnim odnosima punim poštovanja u okviru međunarodnog prava kako bismo održali i zaštitili prava naše voljene Venecuele - rekla je Rodrigez, prenijela je državna televizija Venecuele VTV.
Ranije je Tramp objavio snimak ekrana koji prikazuje montažu biografije na Vikipediji koja ga identifikuje kao "privremenog predsjednika Venecuele", a na ovu funkciju je navodno imenovan u januaru 2026.
Tramp je takođe zadržao svoju trenutnu titulu predsjednika SAD.

1250x600

1084x550

Rodrigez odgovorila Trampu: Venecuelom upravlja vlada zajedno sa narodom

Hiljade turista zaglavilo se u finskoj Laponiji, nakon što je snažan talas ekstremne hladnoće prizemljio avione na jednom od tamošnjih aerodroma.
Svi nedjeljni polasci sa aerodroma Kitila, koji su trebali da lete za London, Bristol, Mančester, Pariz i Amsterdam, otkazani su jer se temperatura tokom dana nije podigla iznad -35 stepeni.
Prema prognozi finske meteorološke agencije, minimalna temperatura mogla bi da se spusti do -39 stepeni, a već je otkazan i prvi planirani let iz Kitile.
Ekstremna hladnoća znatno otežava odleđivanje aviona, dok se oprema za održavanje i snabdijevanje gorivom na tlu doslovno smrzava, piše BBC. Operater Finnair izjavio je za javni servis da situaciju dodatno pogoršava visoka vlaga, koja stvara opasan sloj leda.
Iako je Laponija, koja se proteže preko sjevera Norveške, Švedske i Finske, poznata po hladnim zimama i obilnom snijegu, prosječna zimska temperatura u finskom dijelu regije iznosi oko -14 stepeni, uz povremene padove do -30.
Aerodrom Kitila prvenstveno služi putnicima koji dolaze u obližnja skijališta i posmatraju auroru borealis, dok je aerodrom Rovaniemi, smješten južnije, zvanična ulazna tačka za posjetioce Doma Deda Mraza.
Iz Rovanijemija je u nedjelju otkazan jedan let, a letovi prema Kitili i iz nje bili su otkazivani i u petak i subotu.
Hladnoća je znatno pogoršala i stanje na putevima, a saobraćajna služba upozorila je na poledicu i opasne uslove vožnje. U takvim okolnostima, autobus sa ukrajinskim putnicima sleteo je u jarak u nedjelju ujutro, pri čemu nije bilo teže povrijeđenih.
Neuobičajeno niske temperature u Laponiji povezane su s olujom koja prolazi sjevernom Evropom, donoseći zimske uslove i ozbiljne poremećaje u saobraćaju širom kontinenta.

Laponija: Temperature pale do minus 39, turisti ''zaglavljeni'' zbog obustave letova

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski saslušao je detaljan izvještaj pregovaračkog tima o kontaktima sa američkom stranom i naložio da se finalizuje dokument o bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu.
Ukrajinska delegacija je definisala jasan akcioni plan za narednih 14 dana, koji uključuje pripremu dokumenata i pripremu za njihovo moguće potpisivanje.
- Naložio sam da se finalizuje i na najvišem nivou podnese na razmatranje dokument Sjedinjenih Američkih Država o bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu. Ovo bi trebalo da bude dokument istorijskog nivoa, i upravo taj nivo tekst sada dostiže- naveo je Zelenski na Telegramu, prenosi ukrajinski javni emiter Suspilne.
Prema njegovim riječima, tekst dostiže nivo koji će osigurati stratešku odbranu zemlje.
Premijerka Ukrajine Julija Sviridenko i ekonomski blok vlade dobili su zadatak da obezbijede ekspertizu sporazuma u formatu Ukrajina-SAD i trilateralnih sporazuma Ukrajina-Evropa-Amerika, dodao je Zelenski.
- Utvrdili smo neophodne parametre za mehanizme korišćenja sredstava za obnovu koja će doći od naših partnera- naveo je.
Zelenski je potvrdio da je američka strana u komunikaciji sa Rusijom u vezi sa „osnovnim političkim okvirom“ za okončanje rata.
- Formulisali smo našu viziju, i mora postojati jasna povratna informacija od Rusije o tome da li su spremni da okončaju rat pod realnim uslovima. Ako takve spremnosti nema, pritisak na agresora mora nastaviti da se povećava- naglasio je Zelenski.
On je ukazao na „efikasnost taktike borbe protiv flote tankera u senci i finansijskih šema za zaobilaženje sankcija“.
Pozvao je na proširenje ovih praksi na Rusiju kako bi, u slučaju odbijanja sklapanja mira, „odgovor svijeta bio maksimalno ograničavanje ruskih izvoznih prihoda“.
Zelenski je najavio sastanak na kojem će se razgovarati o potrebama Ukrajine za novim raketama za protivvazdušnu odbranu.
Predsjednik je sa vrhovnim komandantom Oružanih snaga Ukrajine, Sirskim, razgovarao o pitanjima vezanim za protivvazdušnu odbranu i snabdijevanje od partnera.
Pored toga, prema njegovim riječima, Ukrajina planira raspored sastanaka i daljih pregovora sa SAD u vezi sa mirovnim planom.

Zelenski: Pregovori sa SAD u odlučujućoj fazi, spremamo se za potpisivanje dokumenata

Mađarska je odobrila azil bivšem poljskom ministru pravde Zbignjevu Ziobru, dok arhitekta pravosudnih reformi koje su Varšavu gurnule u višegodišnji sukob s Evropskom unijom nastoji izbjeći optužbe za zloupotrebu položaja, koje naziva politički motiviranim.
- Odlučio sam iskoristiti azil koji mi je dodijelila mađarska vlada zbog političkih represija u Poljskoj -napisao je bivši ministar pravde Ziobro na mreži X.
Proevropska vlada premijera Donalda Tuska obećala je da će odgovorni iz redova bivše nacionalističke administracije stranke Pravo i pravda (PiS), koji se dovode u vezu s nezakonitim radnjama, biti privedeni pravdi.
Ziobro, do sada najistaknutija ličnost na meti tužilaštva, optužen je za zloupotrebu sredstava iz Fonda za pravdu, koji je namijenjen pomoći žrtvama krivičnih djela, uključujući i kupovinu sofisticiranog špijunskog softvera Pegasus. Tužioci tvrde da je taj sistem korišten protiv domaćih političkih protivnika.
Ziobro tvrdi da je žrtva političkog progona, jer je kao glavni tužilac pokretao istrage protiv osoba bliskih Tusku.
U ponedjeljak je rekao i da je zatražio azil za svoju suprugu. Poljska je u petak pozvala mađarskog ambasadora nakon izvještaja da je Budimpešta odobrila azil dvojici neimenovanih Poljaka.
Mađarska je 2024. godine naljutila Poljsku davanjem azila Marcinu Romanovskom, bivšem zamjeniku ministra pravde u vladi PiS-a, koji je također optužen za zloupotrebu javnih sredstava.
Članovi vladajuće koalicije u Poljskoj brzo su osudili odluku nekadašnjeg ministra, poznatog po oštroj retorici, da sigurnost potraži u inostranstvu umjesto da se suoči s optužbama u domovini.
- Bivši ministar pravde bježi poput kukavice od poljskog pravosuđa. Potpuni sunovrat! - poručio je ministar zadužen za specijalne službe Tomas Šemoniak u objavi na mreži X.
Podsjetimo, azil od optužbi za korupciju našao je u Mađarskoj i Nikola Gruevski, bivši premijer Sjeverne Makedonije.

Mađarska postaje mjesto iz snova za političare s optužnicama: Dali azil bivšem ministru iz Poljske

Portparolka Bijele kuće Karolin Livit poručila je da je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp „pokazao da se ne boji da koristi vojne opcije“ kada to smatra nužnim.
Govoreći o odnosu Vašingtona prema Iranu, Livit je kazala da Tramp razmatra sve mogućnosti.
- Mislim da je jedna od stvari u kojima je predsjednik Tramp veoma dobar to što uvijek drži sve opcije na stolu, a vazdušni napadi bili bi jedna od mnogih, mnogih opcija koje su u opticaju- rekla je Livit novinarima.
Istovremeno je naglasila da je „diplomatija uvijek prva opcija“ za Trampa.
- Predsjednik vam je sinoć svima rekao da se ono što javno čujete od iranskog režima u velikoj mjeri razlikuje od poruka koje administracija privatno prima- kazala je Livit.
Predsjednik je, poručila je Livit, pokazao da se ne boji da koristi vojne opcije ako i kada to smatra potrebnim, a niko to ne zna bolje od Irana.

Bijela kuća: Tramp se ne boji da koristi vojne opcije u Iranu

Prije više od dva mjeseca, Izrael i Hamas potpisali su sporazum o primirju koji je Palestincima u Gazi pružio nadu za predah nakon dvije godine izraelskog bombardovanja koje je ostavilo veći dio enklave u ruševinama. Ipak, uništavanje se nastavlja.
Prema analizi satelitskih snimaka Planet Labs koju je objavio New York Times, Izrael je od početka primirja srušio više od 2.500 objekata u Gazi. Izraelske vlasti tvrde da uništavaju tunele i kuće sa zamkama.
Video snimljen noću 30. oktobra, dok je primirje još bilo na snazi, prikazuje ono što izgleda kao masovna kontrolisana rušenja u dijelu četvrti Šedžaja u Gazi, koja je pod izraelskom vojnom kontrolom. Kao dio sporazuma o primirju, izraelska vojska se povukla iza dogovorene linije unutar Gaze, označene žutom linijom na mapama koje je objavio Izrael, zadržavši kontrolu nad približno polovinom enklave.
Većina rušenja od početka primirja dogodila se u tim područjima pod izraelskom kontrolom. Međutim, deseci objekata srušeni su i izvan žute linije, u područjima pod kontrolom Hamasa, gdje je izraelska vojska pristala obustaviti operacije. Satelitske snimke pokazuju da su mnogi dijelovi četvrti Šedžaja koji su ostali netaknuti odmah nakon primirja mjesecima kasnije gotovo potpuno uništeni, ponekad i do 270 metara iza žute linije.
Mnogi od tih objekata vjerojatno su već bili ozbiljno oštećeni tokom dvogodišnjeg bombardovanja. Procjena Ujedinjenih nacija iz oktobra 2023. pokazala je da je više od 80% građevina u Gazi oštećeno ili uništeno. Stanovnici su napustili svoje domove nakon naredbi za evakuaciju i intenzivnih borbi.
Izraelski zvaničnici tvrde da se široka rušenja vrše u sklopu napora da se „demilitarizuje“ Gaza. Oni kažu da su uništili podzemne tunele koje su koristile militantne grupe i porušili kuće postavljene sa zamkama.
Tokom rata koji je počeo napadom Hamasa na južni Izrael 7. oktobra 2023., Izrael je procijenio da mreža tunela zauzima stotine kilometara i sadrži hiljade ulaza. Hamas je tunele koristio za skladištenje oružja, skrivanje zarobljenika i postavljanje zasjeda izraelskim vojnicima.
Mnogi Palestinci u Gazi tvrde da Izrael ruši cijele četvrti, bez obzira na to ko je tamo živio ili posjedovao imovinu. S obzirom na opsežnost tunela, strahuju da bi uklanjanje svih tunela moglo ugroziti još veći broj preostalih građevina.
Niveen Nofal, 35, koja je živjela u Šedžaji prije nego što je morala napustiti dom, kazala je: „Naše nade i snovi pretvoreni su u gomile ruševina.“
Satelitske snimke pokazuju da su čitavi blokovi, kao i farme i staklenici, uništeni u istočnoj Gazi, u područjima pod izraelskom kontrolom.
- Izrael briše čitave oblasti s mape. Izraelska vojska uništava sve pred sobom — domove, škole, fabrike, ulice. Nema sigurnosnog opravdanja za ono što radi - rekao je Mohammed al-Astal, politički analitičar iz Gaze.
Izraelski vojni zvaničnik, koji je govorio pod uslovom anonimnosti, rekao je da vojska ne ruši građevine nasumično, već da one ponekad kolabiraju kada vojnici detoniraju eksplozive u tunelima ispod njih. Zvaničnik je priznao da se rušenja vrše i s obje strane žute linije, ali da izraelske kopnene snage nisu prešle liniju. Također je naveo da zračne snage gađaju strukture koje predstavljaju prijetnju izraelskim vojnicima, a neki od tih objekata nalaze se uz žutu liniju. Tunele, rekao je, prelaze liniju povlačenja, pa rušenje može izazvati kolaps zgrada na obje strane.
Plan bivšeg predsjednika Trumpa za okončanje rata u Gazi, koji je bio osnova za primirje, naveo je da će „sva vojna, teroristička i ofanzivna infrastruktura, uključujući tunele i objekte za proizvodnju oružja, biti uništena“. Izrael i Hamas su se također složili da obustave „sve vojne operacije, uključujući zračne i artiljerijske napade“.
Bivši izraelski vojni zvaničnik kritizirao je obim rušenja: „Ovo je apsolutno uništavanje. Nije selektivno, uništava se sve.“
Klasificirane mape izraelske vojne obavještajne službe pokazuju mrežu tunela u Šedžaji i lokacije za koje se vjeruje da su kuće i ceste postavljene sa zamkama. Izrael je dozvolio Timesu da pogleda te mape, ali njihovu tačnost nije moguće nezavisno potvrditi.
Husam Badran, visoki zvaničnik Hamasa u Kataru, kazao je da izraelska rušenja krše primirje: „Sporazum nije nejasan, jasan je. Uništavanje domova i imovine nije dozvoljeno. To su neprijateljska djelovanja.“
Izraelski zvaničnici najavili su da će rušenja nastaviti „dok ne bude uništen posljednji tunel“, kako je u novembru na društvenim mrežama napisao ministar odbrane Izraela, Israel Katz. „Ako nema tunela“, napisao je, „nema Hamasa.“
Ashraf Nasr, 32, koji je živio u Šedžaji prije nego što je morao otići, rekao je: „Naša sjećanja su izbrisana. Ali Hamas je Izraelu dao povod za ovu katastrofu. Militarizovao je civilne prostore.“

Izrael zgradu po zgradu uništava Gazu: Od primirja srušeno 2.500 objekata

Amerikanci u sve većem broju odbacuju dvije glavne političke stranke, pokazuju nova istraživanja javnog mnijenja. Gotovo polovina, 45 posto, odraslih Amerikanaca danas se izjašnjava kao nezavisni, pokazuje novo Gallupovo istraživanje.
To je značajan pomak u odnosu na prije 20 godina, kada je bliže jednoj trećini Amerikanaca govorilo da se ne poistovjećuje ni s Demokratama ni s Republikancima.
Prema analizi Gallupa, ovom grupom sve više upravlja nezadovoljstvo strankom koja je trenutno na vlasti. To je dinamika koja bi ove godine mogla ići u prilog Demokratama na izborima za Kongres, ali ne garantuje trajnu lojalnost.
Gallup navodi da su se nezavisni birači tokom protekle godine, kada su upitani kojoj se stranci više priklanjaju, više okretali Demokratama, ali se njihov odnos prema Demokratskoj stranci nije popravio. To sugeriše da je napredak Demokrata vjerovatnije povezan sa sve negativnijim stavom nezavisnih birača prema predsjedniku Donaldu Trumpu.
<h2>Mlađi Amerikanci odbacuju stranke više od starijih generacija</h2>
Više od polovine pripadnika generacije Z i Milenijalaca izjašnjava se kao politički nezavisno, dok se većina starijih generacija svrstava uz neku stranku. To je promjena u odnosu na raniji period, kada se više mladih odraslih opredjeljivalo za Demokrate ili Republikance. To je i jedan od razloga zašto bi česte i dramatične promjene političke moći mogle postati nova normalnost.
Nezavisni birači već dugo čine najveću političku grupu u SAD-u, a njihov broj je rastao tokom posljednjih 15 godina. Ipak, često su skloniji da se u konačnici priklone jednoj od dvije glavne stranke.
Ove godine, Demokratska stranka je stekla prednost kada je riječ o stranačkom opredjeljenju među nezavisnima – kada su upitani kojoj se stranci više priklanjaju, Demokratskoj ili Republikanskoj. Gotovo polovina, 47 posto, odraslih Amerikanaca danas se izjašnjava kao Demokrate ili kaže da se naginje Demokratskoj stranci, dok je 42 posto Republikanaca ili onih koji se naginju Republikancima. Ovo pokazuje kako se Amerikanci trenutno osjećaju u vezi sa svojim političkim pripadnostima, ali se to ne mora nužno ogledati u njihovoj formalnoj registraciji birača.
Time je preokrenuta trogodišnja prednost Republikanske stranke u stranačkom identitetu, koju su držali dok je predsjednik Joe Biden bio na funkciji, a stanje se vraća na poziciju u kojoj su Demokrate bile tokom prve Trumpove predsjedničke administracije.
Iako to svakako nije loša vijest za Demokrate, koji u novembru nastoje povratiti jedan ili oba doma Kongresa, vjerovatnije je da trenutno profitiraju od nezadovoljstva nezavisnih birača Trumpom, nego da grade trajnu naklonost prema sebi. Trumpov rejting među nezavisnima je tokom godine stalno padao, dok je popularnost Demokrata i dalje historijski niska.
<h2>Mladi su glavni pokretači rasta nezavisnih birača</h2>
Gallupovo istraživanje pokazalo je da se većina pripadnika generacije Z i Milenijalaca – rođenih između 1981. i 2007. godine – danas izjašnjava kao nezavisna. Identitet nezavisnog birača slabiji je u starijim generacijama, gdje se samo oko 4 od 10 pripadnika generacije X trenutačno opisuje kao nezavisno, dok to čini otprilike 3 od 10 starijih odraslih.
Današnji mladi odrasli imaju veću vjerovatnoću nego prethodne generacije da se izjasne izvan Demokratske i Republikanske stranke. Dok se 56 posto odraslih pripadnika generacije Z danas opisuje kao nezavisno, to je više nego 2012. godine, kada je 47 posto Milenijalaca govorilo da su nezavisni, i više nego 1992. godine, kada je 40 posto pripadnika generacije X sebe opisivalo na taj način, navodi se u analizi Gallupa.
To znači da se ovaj trend vjerovatno neće promijeniti, osim ako stranke ne uspiju promijeniti način na koji ih mlađi ljudi doživljavaju.
<h2>Rast umjerenih birača među nezavisnima</h2>
Amerikanci koji se politički opisuju kao umjereni sve češće sebe ne vide ni u jednoj od dvije stranke, pokazuju Gallupova istraživanja. Tokom posljednje decenije, sve više nezavisnih birača svoje političke stavove opisuje kao „umjerene“, dok su Demokrate i Republikanci sve manje skloni da se tako definišu.
Otprilike polovina nezavisnih birača, 47 posto, sebe je 2025. opisala kao umjerene, u poređenju s oko 3 od 10 Demokrata i oko 2 od 10 Republikanaca.
Istovremeno, Demokrate i Republikanci postali su sve polariziraniji u svom ideološkom profilu. Oko 6 od 10 Demokrata danas sebe opisuje kao liberalne, dok je udio onih koji sebe smatraju umjerenima među najnižim ikad. Među Republikancima, 77 posto sebe smatra konzervativcima, a udio onih koji se opisuju kao umjereni također je na jednoj od najnižih tačaka.
To predstavlja još jedan izazov za stranke, jer bi pokušaji da se apeluje na politički centar kako bi se pridobili sve brojniji nezavisni birači mogli dovesti u rizik otuđivanja najodanijeg dijela njihovih biračkih baza.

Sve više Amerikanaca odbacuje dvije glavne političke stranke

Pitanje Grenlanda veoma je važno za Sjevernoatlantski savez, rekao je generalni sekretar NATO-a Mark Rute i potvrdio da zemlje članice rade na objezbeđivanju bezbjednosti tog ostrva.
- Imamo osam arktičkih zemalja, sedam je u NATO-u, jedino Rusija nije. Moramo da osiguramo bezbjednost i o tome da razgovaramo. Želimo da Arktik ostane bezbjedan. Rusija je glavna prijetnja NATO-u i Evropi - rekao je Rute u Zagrebu na konferenciji za novinare.
Rute je, kako prenosi Radio Slobodna Evropa, boravio u prvoj zvaničnoj posjeti Zagrebu u svojstvu generalnog sekretara najveće vojne organizacije na svijetu.&nbsp;
Rute je negirao da američko interesovanje za Grenland predstavlja najozbiljniju krizu za Alijansu.&nbsp;
On je dodao da pozdravlja činjenicu da su se zemlje koje se graniče sa Arktikom ujedinile i odlučile da uključe veći angažman NATO-a u tom regionu.
Rute je ocijenio da je američki predsjednik imao pozitivan uticaj na Alijansu, jer je podstakao članice na veća izdvajanja za odbranu, dodajući da bez tog pritiska ne bi bilo jedinstva oko povećanja odbrambenih budžeta.
On je naglasio da NATO sarađuje sa partnerima na Arktiku koji su zatražili veći angažman Alijanse, dok se istovremeno radi na narednim koracima saradnje.&nbsp;
Kao primjer naveo je Dansku, koja, prema njegovim riječima, ubrzava sopstvena ulaganja u odbranu, nabavlja novu vojnu opremu i bespilotne letelice, i značajno jača odbrambene kapacitete, uključujući i bezbjednost Grenlanda.
Hrvatski premijer Andrej Plenković poručio je da se svi saveznici moraju međusobno poštovati.
- Poštujemo činjenicu da je Grenland dio Danske i sigurni smo da se kroz dijalog može pronaći najbolje rešenje - naveo je Plenković.

Rute: Članice NATO-a rade na bezbjednosti Grenlanda

Igor Ognjenović novi je predsjednik Upravnog odbora Karate saveza, odlučeno je na izbornoj Skupštini te asocijacije.&nbsp;
Ognjenović je dobio podršku 30 delegata.
Za njegovog protiv kandidata, Veselina Mićovića, glasala su 22 delegata.
Ognjenović je na mjestu predsjednika Upravnog odbora naslijedio Predraga Perkovića, koji je tu funkciju obavljao od 9. januara 2022. godine.&nbsp;
Podršku je dobio i Upravni odbor, u čiji sastav su, na predlog Ognjenivića, izabrani Zdravko Dragaš (Izvršni direktor Elektroprivrede), Boris Rašković (osnivač kompanije Water group), Denis Čekić (UDG) &nbsp;i Rada Rmandić (predstavnica Sport vision).
Ognjenović je najavio da će naknadno dostaviti imena ostalih članova UO.

Milanović: Nije jasno u čije ime Rute govori, a govori puno stvari koje ja uopšte ne podržavam

U Beogradu održan skup podrške Maduru

Rodrigez odgovorila Trampu: Venecuelom upravlja vlada zajedno sa narodom

Laponija: Temperature pale do minus 39, turisti ''zaglavljeni'' zbog obustave letova

Zelenski: Pregovori sa SAD u odlučujućoj fazi, spremamo se za potpisivanje dokumenata

Mađarska postaje mjesto iz snova za političare s optužnicama: Dali azil bivšem ministru iz Poljske

Bijela kuća: Tramp se ne boji da koristi vojne opcije u Iranu

Izrael zgradu po zgradu uništava Gazu: Od primirja srušeno 2.500 objekata

Sve više Amerikanaca odbacuje dvije glavne političke stranke

Rute: Članice NATO-a rade na bezbjednosti Grenlanda

Milanović: Nije jasno u čije ime Rute govori, a govori puno stvari koje ja uopšte ne podržavam

Ognjenović novi predsjednik Karate saveza

U Beogradu održan skup podrške Maduru

Rodrigez odgovorila Trampu: Venecuelom upravlja vlada zajedno sa narodom

PRATITE TVe UŽIVO