Američko Ministarstvo finansija produžilo je danas dozvolu za transakcije sa Lukoilom do 28. februara, navodi se u dokumentu Ministarstva finansija Sjedinjenih Američkih Država.
SAD su produžile svoju licencu za rad sa ruskom kompanijom Lukoil i njenim podružnicama za prodaju Lukoil International GmbH do 28. februara 2026. godine, navodi se u dokumentu Ministarstva finansija SAD, prenose RIA Novosti.
- Osim kako je predviđeno u stavu (d)... sve transakcije zabranjene Izvršnom naredbom (EO) 14024, koje su uobičajeno slučajne i neophodne za pregovore i izvršenje ugovora sa kompanijom Lukoil Oil, javnim akcionarskim društvom ili bilo kojim od njenih filijala za prodaju, raspolaganje ili prenos Lukoil International GmbH ("LIG") ili bilo kog entiteta u kojem LIG direktno ili indirektno posjeduje 50 odsto ili više svog udjela u kapitalu, pojedinačno ili zajedno... su dozvoljene do 12.01 časova po istočnom standardnom vremenu 28. februara 2026. godine - navodi se u dokumentu.
Ministarstvo finansija SAD je 22. oktobra uvelo sankcije protiv Lukoila i njegovih podružnica u kojima posjeduje udio veći od 50 odsto.
SAD su potom produžile licencu za poslovanje sa Lukoilom i njegovim podružnicama za prodaju Lukoil International GmbH do 17. januara 2026. godine.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Svijet

Ministarstvo finansija SAD produžilo ovlašćenje za transakcije sa Lukoilom

Vršiteljka dužnosti predsjednice Venecuele Delsi Rodrigez danas je najavila da će vlast nastaviti da oslobađa zatvorenike iz doba dok je vladao svrgnuti predsjednik Nikolas Maduro.
Rodrigez koja je od 2018. godine bila potpredsjednica Venecuele, rukovodila je zloglasnom obavještajnom službom i naftnom industrijom.
Na prvoj konferenciji za novinare pošto su SAD zarobile i odvele Madura, ona je danas rekla novinarima u Predsjedničkoj palati da je proces oslobađanja zatvorenika počeo za vrijeme vladavine Madura i da „još nije okončan“.
- Taj proces ostaje otvoren - dodala je napomenuvši da oslobađanje zatvorenika znači da Venecuela „počinje novi politički put koji omogućava razumijevanje za razlike, kao i političku i ideološku raznovrsnost“.
Rodrigez (56), bivša advokatica, položila je zakletvu kao prelazna predsjednica dva dana pošto je američka vojska po komandi predsjednika SAD Donalda Trampa otela Madura iz njegovog utvrđenog kompleksa. Potom je Tramp izjavio da će SAD upravljati Venecuelom.
Njena današnja izjava očito se odnosi na zatvorenike za koje organizacije za ljudska pravu kažu da su iza rešetaka iz političkih razloga.
Vodeća venecuelanska organizacija za prava zatvorenika „Foro Penal“ kaže da je 68 političkih zatvorenika oslobođeno otkako je vlast, sada pod kontrolom Rodrigez, obećala da će pustiti „značajan broj“.
To se tumači kao nastojanje da se udovolji zahtjevima Vašingtona.
Tramp je u svom prvom predsjedničkom mandatu od 2017. do 2021. godine stavio Rodrigez na listu sankcionisanih osoba zbog kršenja ljudskih prava. Sada, međutim, računa upravo na nju za obezbjeđivanje američke kontrole nad izvozom venecuelanske nafte.
Ako se ne bude povinovala, zaprijetio joj je „situacijom gorom od one u kojoj je Maduro“ koji je u zatvoru u Njujorku, optužen za „narko-terorizam“.
Dok sarađuje s Rodrigez, Tramp je gurnuo u stranu predvodnicu venecuelanske opozicije Mariju Korinu Mačado koja je dobila Nobelovu nagradu za mir boreći se za povratak demokratije u Venecuelu.
Tramp i Mačado imaće ipak sjutra sastanak u Bijeloj kući.

1250x600

Rodrigez obećala nastavak oslobađanja političkih zatvorenika u Venecueli

Saudijska Arabija obavijestila je Iran da neće dozvoliti korišćenje svog vazdušnog prostora ili teritorije za bilo kakve napade na Islamsku Republiku, potvrdila su za agenciju AFP dva izvora bliska saudijskoj vladi.
Ova diplomatska poruka dolazi u trenutku visokih tenzija, dok Vašington prijeti Teheranu mogućim vojnim udarima kao odgovor na gušenje antivladinih protesta, a Iran najavljuje odmazdu protiv američkih vojnih ciljeva u slučaju napada.
Uprkos tome što Sjedinjene Američke Države posjeduju značajne vojne resurse u Zalivu, uključujući i one stacionirane u Saudijskoj Arabiji, Rijad se odlučio na potez deeskalacije prema svom regionalnom rivalu.
- Saudijska Arabija je direktno obavijestila Teheran da neće biti dio bilo kakve vojne akcije poduzete protiv njega, te da se njena teritorija i vazdušni prostor neće koristiti u tu svrhu - izjavio je za AFP izvor blizak saudijskoj vojsci.
Drugi izvor, blizak vladi u Rijadu, potvrdio je da je ova poruka službeno prenesena iranskim vlastima.
Ovakav stav Saudijske Arabije uslijedio je nakon oštrih upozorenja američkog predsjednika Donalda Trampa. On je u utorak izjavio da će Sjedinjene Države "reagovati snažno" ukoliko iranske vlasti počnu s pogubljenjima demonstranata koji su ustali protiv vlade.
- Preduzećemo vrlo snažne akcije ako učine takvo što - rekao je Tramp u intervjuu za SiBiEs njuz (CBS News), odgovarajući na pitanje o mogućim vješanjima.
U video isječku objavljenom onlajn, Tramp je dodao: "Kada počnu ubijati hiljade ljudi, a sada mi govorite o vješanjima, vidjećemo kako će se to završiti po njih".
Tokom posjete proizvodnom pogonu u Mičigenu, Tramp je ponovio poruku koju je ranije objavio na društvenim mrežama, tvrdeći da je "pomoć na putu" za iranske demonstrante, iako nije precizirao o kakvoj vrsti pomoći se radi. Takođe je istakao da su brojke o žrtvama u Iranu i dalje nejasne.
Napetost se osjeti širom regije. Ranije je Katar saopštio da je povlačenje dijela osoblja iz vazdušne baze Al Udeid odgovor na "trenutne regionalne tenzije".
U saopštenju Međunarodnog ureda za medije Katara navodi se da zemlja "nastavlja sprovoditi sve potrebne mjere kako bi zaštitila sigurnost svojih građana i stanovnika kao glavni prioritet", te da su u toku koraci za osiguranje zaštite kritične infrastrukture i vojnih objekata.

Saudijci službeno obavijestili Teheran: Nećemo dozvoliti korišćenje naše teritorije za napad na Iran

Kina je u srijedu objavila najveći trgovinski suficit ikada zabilježen na svijetu, čak i uz prilagodbu inflacije, dok je cunami izvoza prošle godine preplavio tržišta širom svijeta.
Kineski suficit, vrijednost robe i usluga koje je prodala u inostranstvu u odnosu na uvoz, dosegao je 1,19 biliona dolara, što je povećanje od 20 odsto u odnosu na 2024. godinu, prema podacima koje je objavila Opšta carinska uprava Kine.
Broj je već premašio jedan bilion dolara do novembra. Suficit zemlje i dalje raste: samo u decembru kineski je suficit dostigao 114,14 milijardi dolara, podstaknut naglim porastom izvoza u Evropsku uniju, Afriku, Latinsku Ameriku i jugoistočnu Aziju.
Bio je to treći najveći mjesečni suficit u istoriji, odmah iza januara i juna prošle godine.
Ogroman trgovinski suficit za cijelu godinu ostvaren je uprkos naporima predsjednika SAD Donalda Trampa da upotrijebi carine kako bi obuzdao kineske fabrike.
Carine su smanjile kineski trgovinski suficit sa Sjedinjenim Američkim Državama za 22 odsto prošle godine.
Kineske fabrike povećale su, ipak, prodaju u druge regije, u mnogim slučajevima zaobilazeći američke tarife slanjem robe u Sjedinjene Američke Države preko jugoistočne Azije i drugih regija, prenosi Njujork tajms (New York Times).

Kina objavila najveći trgovinski suficit ikada zabilježen

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da će proglasiti vanredno stanje u energetskom sektoru kako bi nadoknadio izgubljeno vrijeme i riješio probleme s poremećenim snabdijevanjem električnom energijom, nakon kontinuiranih ruskih napada na infrastrukturu.
Zelenski je to najavio dok su hitne službe nastavile cjelodnevne napore kako bi obnovile snabdijevanje električnom energijom i grijanjem, koje je, naročito u Kijevu, ozbiljno poremećeno nakon ruskog napada prošle sedmice. Popravke u hiljadama stambenih zgrada dodatno otežava hladno vrijeme, s noćnim temperaturama koje su se spuštale blizu minus 20 stepeni Celzijusa.
- Posljedice ruskih napada, uz pogoršanje vremenskih uslova, izuzetno su teške. Za ukrajinski energetski sektor biće proglašeno vanredno stanje… Mnoga pitanja zahtijevaju hitno rješavanje - napisao je Zelenski na engleskom jeziku na društvenoj mreži X.
<h2>Kritike za Klička</h2>
Govoreći kasnije u večernjem video-obraćanju, Zelenski je rekao da nije urađeno dovoljno kako bi se sanirale posljedice napada, te da će vanredno stanje omogućiti vlastima „više mogućnosti i fleksibilnosti“.
Pozvao je na uspostavljanje većeg broja centara u kojima će se građani moći ugrijati i puniti elektronske uređaje, kao i na mogućnost ukidanja noćnog policijskog časa u područjima gdje to bezbjednosna situacija dozvoljava.
Predsjednik Ukrajine je kazao da je Kijev učinio znatno manje od drugih velikih urbanih centara, posebno u odnosu na drugi najveći grad u Ukrajini, Harkov, kada je riječ o pripremama za teškoće izazvane napadima.&nbsp;
- Čak ni posljednjih dana ne vidim dovoljan intenzitet. To se mora hitno ispraviti. Odluke se moraju donositi - istakao je Zelenski.
Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko, koji je ranije imao sukobe sa Zelenskim oko pitanja odbrane glavnog grada, napisao je na Telegramu da gradski zvaničnici moraju „raditi efikasno, donositi odluke i pronalaziti načine za njihovu realizaciju. U suprotnom, posao će obavljati oni koji su sposobni“.

Zelenski: Proglasićemo vanredno stanje za energetski sektor

Trenutna globalna situacija odlična je prilika da se počne s pićem, iako inače nijesam ljubiteljka alkohola, izjavila je danas visoka predstavnica Evropske unije za vanjsku politiku Kaja Kalas čelnicima poslaničkih klubova u Evropskom parlamentu.
Njene riječi prenijela su dva izvora koja su prisustvovala sastanku, piše Politiko. Komentar u šaljivom tonu uslijedio je nakon što su brojni poslanici Evropskog parlamenta razmijenili sarkastične novogodišnje čestitke, imajući u vidu da, zbog situacija u Ukrajini, Gazi, Iranu i drugim kriznim područjima, 2026. godina nije započela na najsrećniji način.
Izjava je data u trenutku kada su se ministri vanjskih poslova Danske i Grenlanda u Bijeloj kući sastajali s visokim američkim zvaničnicima, kako bi razgovarali o prijetnji Donalda Trampa aneksijom ostrva.

Kalas: Trenutna globalna situacija odlična prilika da se počne s pićem

Ako bi suverenost jedne evropske države i saveznice bila narušena, posljedice bi bile neviđene, izjavio je u srijedu francuski predsjednik Emanuel Makron tokom sjednice Vlade, aludirajući na nastojanja američkog predsjednika Donalda Trampa da preuzme kontrolu nad arktičkom teritorijom.
- Ne potcjenjujemo izjave o Grenlandu. Ako bi suverenost jedne evropske države i saveznice bila ugrožena, posljedice bi bile neviđene. Francuska pažljivo prati situaciju i djelovaće u punoj solidarnosti s Danskom i njenim suverenitetom - rekao je Makron, prenijela je portparolka francuske vlade Mod Brežon.
Ranije tokom dana, predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je da postoji snažan odnos između Evropske unije i Grenlanda, te da se stanovnici Grenlanda mogu osloniti na podršku EU.
Premijer Francuske Žan-Noel Baro najavio je da će, u okviru mjera u februaru, biti otvoren konzulat na Grenlandu i naglasio da je to „politički signal“ nakon prijetnji Donalda Trampa.
Danski i grenlandski ministri vanjskih poslova sastaće se kasnije u srijedu s američkim potpredsjednikom Džej Di Vensom u Bijeloj kući, nakon nekoliko sedmica prijetnji predsjednika Donalda Trampa Grenlandu, autonomnoj teritoriji Danske.

Makron: Ako bi se narušila suverenost jedne evropske države i saveznice, posljedice bi bile neviđene

Državni sekretar SAD Marko Rubio izjavio je danas, 14. januara, da trenutno nema američkih vojnih snaga u Venecueli, a da će, ukoliko dođe do promjena, Kongres biti obaviješten.
- Ukoliko dođe do bilo kakvih novih vojnih operacija koje uključuju neprijateljsko angažovanje Oružanih snaga SAD, one će biti preduzete u skladu sa Ustavom Sjedinjenih Država i mi ćemo poslati pisana obavještenja u skladu sa Zakonom o ratnim ovlašćenjima - napisao je Rubio u pismu predsjedavajućem Odbora za spoljne odnose Senata SAD Džimu Rišu, prenosi NBC News.
Riš je prethodno tražio od Stejt departmenta da pojasni status američkih snaga u Venecueli poslije vojne operacije u kojoj je uhapšen predsjednik te zemlje, Nikolas Maduro i njegova supruga Silija Flores, ranije ovog mjeseca.
- Molim vas da Kongresu SAD dostavite zvaničnu prepisku kojom se potvrđuje da je operacija "Apsolutna odlučnost" završena i da američko vojno osoblje više nije uključeno u neprijateljsko prisustvo u Venecueli - naveo je Riš u pisanom zahtjevu.
Većina republikanaca u Senatu, uz podršku Trampove administracije, pokušava da nagovori nekoliko republikanskih senatora da povuku podršku rezoluciji kojom bi se ograničile dalje američke vojne akcije u Venecueli bez odobrenja Kongresa. Konačno glasanje moglo bi da se održi već danas, prenosi Tanjug.

Rubio: Trenutno nema američkih vojnih snaga u Venecueli, obavijestićemo Kongres ako dođe do promjena

Italija je pozvala svoje državljane da napuste Iran zbog bezbjednosne situacije u zemlji, saopštilo je danas italijansko Ministarstvo spoljnih poslova.
Italijanski ministar Antonio Tajani trenutno drži sastanak u kriznoj sobi Ministarstva spoljnih poslova sa zvaničnicima italijanskog Ministarstva odbrane i bezbjednosti, italijanskim ambasadorom u Teheranu i ambasadorima zemalja uključenih u aktuelnu krizu u Iranu, prenosi Ansa.
Prema ministarstvu, u Iranu živi oko 600 Italijana, većina njih u oblasti Teherana.
Dva evropska zvaničnika navela su danas da američka vojna intervencija u Iranu djeluje vjerovatno, pri čemu je jedan od njih rekao da bi do nje moglo doći u naredna 24 sata.
Neimenovani izraelski zvaničnik takođe je izjavio da "izgleda da je predsjednik SAD Donald Tramp donio odluku o intervenciji" iako obim i tačan vremenski okvir još nisu poznati, prenio je ranije Rojters, navodi Tanjug.
Poljski državljani treba odmah da napuste Iran, saopštilo je danas poljsko Ministarstvo spoljnih poslova.
- Ministarstvo spoljnih poslova poziva na hitan odlazak iz Irana i savjetuje da se ne putuje u ovu zemlju - navodi se u objavi MIP-a Poljske na mreži X.
Prema poljskom ministarstvu, unutrašnja situacija u Iranu je nestabilna.

Italija i Poljska pozvale svoje državljane da napuste Iran

Danska je spremna da učini više, a Sjedinjene Američke Države već imaju širok vojni pristup Grenlandu i mogle bi da zatraže povećanje svog vojnog prisustva i svaki takav zahtjev će biti konstruktivno razmotren, izjavio je danas ministar spoljnih poslova Danske Lars Loke Rasmusen.
Na konferenciji za novinare održanoj u prisustvu ministarke spoljnih poslova Grenlanda Vivian Mocfeld u danskoj ambasadi u Vašingtonu, Rasmusen je rekao da je današnji sastanak sa američkim potpredsjednikom Džej Di Vensom i američkim državnim sekretarom Markom Rubiom uslijedio nakon niza upečatljivih javnih izjava o Grenlandu, prenosi BBC.
Kako je istakao Rasmusen, Grenland je pokriven članom 5 NATO, koji definiše kolektivnu odbranu kada je napadnuta bilo koja članica Alijanse.
On je dodao da je cilj sastanka bio da se pronađe zajednički način za jačanje bezbjednosti u Arktiku.
Rasmusen je opisao razgovor sa američkim visokim zvaničnicima kao „iskren, ali konstruktivan”.
On je naveo da su razgovarali o tome „kako osigurati dugoročnu bezbjednost na Grenlandu”, prenio je Gardijan. Rasmunsen je rekao i da se stavovi „i dalje razlikuju”, da je američki predsjednik Donald Tramp „jasno iznio svoj stav”, a da Danska i Grenland „imaju drugačiji stav”.
Prema njegovim riječima, Danska „i dalje vjeruje da se dugoročna bezbjednost Grenlanda može osigurati unutar trenutnog okvira”.
On je dodao i da Danska i Grenland smatraju „svaku ideju koja ne bi poštovala teritorijalni integritet Danske i pravo na samoopredjeljenje grenlandskog naroda” potpuno neprihvatljivim.&nbsp;
- Stoga i dalje imamo fundamentalno neslaganje, ali se takođe slažemo da se ne slažemo - rekao je Rasmusen, prenosi Tanjug.
On je naveo i da će biti formirana radna grupa na visokom nivou koja će istražiti da li se ta dva stava mogu uskladiti. Danski ministar je rekao da će se ta grupa fokusirati na bezbjednosne probleme SAD u vezi sa Arktikom, uz poštovanje danskih crvenih linija, i da će se prvi put sastati „za nekoliko nedjelja”.

Rasmusen: Danska je spremna da učini više, SAD već ima širok vojni pristup Grenlandu

U više crnogorskih gradova jutros je zabilježen pogoršan kvalitet vazduha, pokazuju podaci sa sajta vazduh.me.
Prema posljednjim mjerenjima, vazduh u Podgorici ocijenjen je kao loš, dok je situacija još nepovoljnija u Pljevljima i Bijelom Polju, gdje je kvalitet vazduha svrstan u kategoriju „veoma loš“.
Kako se navodi na sajtu vazduh.me, u takvim uslovima negativne zdravstvene efekte može osjetiti šira populacija, dok su posebno ugroženi građani sa srčanim i plućnim oboljenjima, starije osobe i djeca, kod kojih posljedice mogu biti ozbiljnije.
Za razliku od sjevera i glavnog grada, u Nikšiću je kvalitet vazduha jutros ocijenjen kao veoma dobar. Povoljnija situacija zabilježena je i na primorju – u Baru i Kotoru vazduh je, takođe, u kategoriji „veoma dobar“.

Veoma loš kvalitet vazduha u Podgorici, Pljevljima i Bijelom Polju

Uprava za ugljovodonike je poništila tender vrijedan 11 miliona eura koji se odnosio na nabavku 16.500 metričkih tona dizel goriva namijenjenog za obavezne rezerve naftnih derivata, jer je tenderska komisija utvrdila da je ponuda Jugopetrola, koja je bila i jedina, neispravna.
Kako piše<a href="https://www.pobjeda.me/clanak/jugopetrol-jedini-ponudac-ali-ponuda-neispravna"> Pobjeda</a>, tender koji je raspisan početkom decembra prošle godine sa namjerom nabavke dizela označen je kao hitan zbog obaveza iz evropske agende u vezi sa formiranjem obaveznih naftnih rezervi. Iz Uprave su ukazali da nijesu mogli ranije sprovesti tender, jer je tek početkom decembra zaključen ugovor o skladištenju goriva, što je bio preduslov za pokretanje njegove nabavke.
Osim obaveze da gorivo bude proizvedeno nakon 21. januara, uslov je bio i da nema nikakve veze sa Ruskom Federacijom ili drugim zemljama ili licima prema kojima su uvedene bilo kakve međunarodne sankcije, te da isporuka dizela bude realizovana najkasnije do kraja aprila ove godine.
<h2>Propusti</h2>
Komisija je utvrdila da je Jugopetrol postupio suprotno tenderskom zahtjevu da se izjasni o izboru pariteta isporuke DPU Naftni terminal u Luci Bar ili IN-Tank Naftni terminal u Luci Bar, čime je faktički podnijeta ponuda sa varijantama, što ovim tenderom nije dozvoljeno. Jugopetrol je ponudio da dizel isporuči po cijeni od 679 eura po metričkoj toni, ali je, kako se navodi u odluci, propustio da navede način obračuna ponuđene cijene.
- Zahtjev da ponuđač jasno navede način formiranja ponuđene cijene od suštinskog je značaja radi obezbjeđivanja načela ekonomičnosti, efikasnosti i efektivnosti korišćenja javnih sredstava, kao i transparentnosti postupka. Nenavođenjem načina formiranja cijene, ponuđač je onemogućio naručioca da provjeri da li je cijena formirana u skladu sa tenderskom dokumentacijom, kao i da li postoji eventualna računska greška prilikom njenog obračuna – stoji u odluci Uprave za ugljovodonike.
Planom formiranja održavanja obaveznih rezervi naftnih derivata koji je Vlada usvojila krajem prošle godine predviđeno je da Uprava za
ugljovodonike potroši od devet do 12 miliona eura za kupovinu dizela 2026. godine. Riječ je o sredstvima koja se prikupljaju od naknade za obavezne rezerve koju građani od prošlog februara plaćaju u okviru cijene goriva. Planom je predviđeno i da se gorivo skladišti u rezervoarima Jugopetrola u periodu od tri godine počevši od aprila te da, u zavisnosti od mogućnosti, ove godine nabavi dodatne količine.
- Ako raspoloživi iznos prikupljenih finansijskih sredstava, po osnovu prikupljene naknade tokom 2026. godine (ne računajući sredstva prenesena iz 2025. godine), bude iznosio 10,1 milion eura u tom slučaju Uprava bi planirala nabavku 12.000 tona dizela nabavne vrijednosti oko devet miliona eura; a ukoliko raspoloživi iznos prikupljenih finansijskih sredstava i sredstava Evropske komisije bude iznosio 13,1 milion eura, u tom slučaju Uprava bi planirala nabavku 16.000 tona dizela nabavne vrijednosti oko 12 miliona eura – stoji u dokumentu.
<h3>Raspoloživa skladišta</h3>
Navodi se i da bi se ove dodatne količine skladištile u državnim rezervoarima u Luci Bar čija bi adaptacija, kako stoji, trebalo da bude završena do kraja ove godine. Ipak ukazuju da će, u slučaju da rezervoari ne budu spremni, biti potrebno ugovoriti kratkoročno skladištenje u kapacitetima Jugopetrola ili raspoloživim skladištima u Hrvatskoj ili Italiji. To bi, kako se navodi, trebalo da košta pet eura po toni mjesečno.
Zakonom o sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima utvrđeno je da je Uprava za ugljovodonike obveznik formiranja dijela obaveznih rezervi naftnih derivata Crne Gore. Obavezne rezerve naftnih derivata, i to u dijelu za koji je zadužena Uprava, formiraće se postepeno, dinamikom koja je utvrđena Akcionim planom za formiranje obaveznih rezervi naftnih derivata u Crnoj Gori, koji je Vlada Crne Gore usvojila 26. decembra 2024. godine.
Uprava je dužna da formira i održava 50 odsto obaveznih rezervi naftnih derivata Crne Gore, uvećano za količinu obaveznih rezervi koju bi trebalo da formiraju uvoznici naftnih derivata koji uvoze manje od 15.000 tona bezolovnog benzina i/ili gasnih ulja.
Navedeno je da ukoliko raspoloživi iznos naknade za obavezne rezerve i skladišni kapaciteti tokom 2026. godine omoguće i kupovinu većih količina Uprava će to sigurno i realizovati. Obavezne rezerve se kupuju u režimu odloženog plaćanja akcize, imajući u vidu da se namjeravaju skladištiti u carinskom terminalu. Saglasno Akcionom planu, namjera Uprave je da obavezne rezerve u fizičkom obliku skladišti u Crnoj Gori, u što je moguće većoj mjeri, s aspekta dostupnosti rezervi, u slučaju realne potrebe i potpune kontrole nad procesom puštanja rezervi. Pritom, kako se navodi u Vladinom dokumentu raspoloživi naftni skladišni kapaciteti u državnom vlasništvu na Terminalu Bar (17.600 kubika) predstavljaju prioritet za skladištenje obaveznih rezervi, zbog lokacije, veličine i tehničkih mogućnosti.
- Međutim, ovi skladišni kapaciteti ne mogu prihvatiti svu količinu obaveznih rezervi koje se planiraju kupiti u narednoj godini, niti će biti raspoloživi prije zadnjeg kvartala 2026. godine, odnosno prvog kvartala 2027. godine, usljed potrebe za njihovom adaptacijom i modernizacijom i dovođenjem u ispravno tehničko-tehnološko stanje – piše u planu.
Za slučaj potrebe da se rezerve skladište u inostranstvu, potrebno je odobrenje zemlje domaćina zbog čega će, kako se navodi u planu, Uprava podsticati Ministarstvo energetike i rudarstva da intenzivira saradnju sa resornim ministarstvima u Italiji, Hrvatskoj, Sloveniji i Grčkoj na uspostavljanju formalnog pravnog i operativnog okvira za formiranje obaveznih rezervi Uprave u tim zemljama, kako bi se stvorile alternativne opcije skladištenja i ojačala pregovaračka pozicija u odnosu na operatora Terminala Bar.

Jugopetrol jedini ponuđač, ali ponuda neispravna

Žena koja je preko društvene mreže Fejsbuk uputila niz užasnih prijetnji Cetinjaninu Milu Ivaniševiću je identifikovana, odnosno u Centru za građanska prava vjeruju da znaju ko je ona, o čemu su obavijestili cetinjsko tužilaštvo, ali, prema saznanjima Portala ETV ona još nije saslušana. Ovoj nevladinoj organizaciji, kako su nam potvrdili, javilo se još nekoliko osoba sa Cetinja kojima je sa Fejsbuk profila „Ing Arh Zed Ratislavljevna“ isto prijećeno, a neki od njih to su saopštili i Portalu ETV. Žena je rođena Cetinjanka, ali ne živi u crnogorskoj prijestonici, a po obrazovanju je arhitektica i bliska je Crkvi Srbije. Na spornom Fejsbuk profilu sada su dostupne svega tri objave i to iz prethodnih godina, a u jednoj od njih, 2023. piše: „Jesam. I odlično je to. Gospod je moja zastava. Oba roditelja upokojena u Bogu, sad da fizički umrem, misiju sam obavila. Dps rodbinu prekrižila, komplet sve. I licemjerne isto. Crna ovca bijele kose“... Uprava policije i dalje ignoriše pitanja koja smo im uputili.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260115070136_67fa8df9ca3b9dee2476dc5ac3a612d835304979060a28d8e6a20e52d54342b8.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260115070136_67fa8df9ca3b9dee2476dc5ac3a612d835304979060a28d8e6a20e52d54342b8" data-rendition-name="original" width="720" height="405" loading="lazy" alt="UP"><figcaption>BEZ REAKCIJE: Uprava policije </figcaption></figure>  Za razliku od njih iz cetinjskog tužilaštva, kako smo pisali, saopšteno nam je da je po Ivaniševićevoj prijavi formiran predmet i baloženo policiji da identifikuje osobu koja stoji iza spornog Fejsbuk profila. DOPUNA PODATAKA Centar za građanska prava obratio se Tužilaštvu na Cetinju obavještavajući ih da im se obratio veliki broj osoba iz Prijestonice da im je Z. D. za koju tvrde da stoji iza spornog Fejsbuk profila, prijetila i vrijeđala ih. Iz ove nevladine organizacije, traže od tužilaštva da tu okolnost uzmu u obzir, odnosno da Z. D. u produženom trajanju čini krivična djela prijetnji i govora mržnje. Insistirali su i da ovaj predmet ostane u cetinjskom tužilaštvu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260115070136_cb85d37ffd5cd950fc309843be33127b3a223c69c47a04ad98443973ffcd1a6f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260115070136_cb85d37ffd5cd950fc309843be33127b3a223c69c47a04ad98443973ffcd1a6f" data-rendition-name="original" width="1000" height="555" loading="lazy" alt="cetinjsko ODT"><figcaption>DOSTAVLJENA DOPUNA PODATAKA: Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju</figcaption></figure>  Upoznali su tužilaštvo i sa činjenicom da su sa Fejsbuk profila „Ing Arh Zed Ratislavljevna“ u međuvremenu izbrisane sve fotografije, te da je profilna slika zamijenjena. S obzirom na to da su oni ranije uradili skrinšot spornog profila, dostvili su tužilaštvu kompletan materijal. Tužilaštvu su predali i CD sa prijetnjama drugim osobama. Neke od prijetnji su: „...spašavala sam neke ljudske živote i sa apetitom mogu da ga uzmem, jer trenirala sam...“, „...nema vas mnogo srećom, a biće vas još manje“... UŽASNE PRIJETNJE Objavili smo prije dva dana da je Ivanišević 9. januara policiji podnio prijavu protiv osobe koja stoji iza Fejsbuk profila „Ing Arh Zed Ratislavljevna“ zbog ozbiljnih prijetnji koje je uputila njemu i njegovoj familiji, a obavijestio je i Centar za građanska prava. Policiji je prijavio da je te večeri, oko 21 sat, na mreži Fejsbuk dobio više glasovnih poruka od njemu nepoznate osobe sa profila „Ing Arh Zed Ratislavljevna“. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D9KTusOYt3nY&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> U porukama, kako je rekao, ženski glas mu prijeti, kao i članovima njegove porodice, pored ostalog – „Kači, kači zastve bando, pa ću ti ih sve usta nabiti i ugušit te s njima“, „Ne znate vi ni za boga, neki inat komunistički ćerate pašče jedno“, „I sad ovo prenesi po kafićima po Cetinju neko će me poznat pa mi dođite na kuću, da otključam puštim i nema izlaska, živ ne izlaziš“... - Napominjem da se osjećam ugroženo, da kod mene postoji bojazan od toga da se ne desi nova Medovina ili novi 01. 01. 2025 – rekao je Ivanišević u policiji. Jedna od poruka je bila - „Cetinjani na jade će vam dani doći“. Iz poruka Ivaniševiću proizilazi da je osoba koja prijeti bliska Crkvi Srbije. UPOZORENJE CGP Centar za građanska prava dostavio je Portalu ETV 10. januara saopštenje, uz kopiju Ivaniševićeve prijave policiji i audio zapise prijetnji koje je dobio, poručujući da očekuju hitnu reakciju nadležnih.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260115070140_b1924911036483fe08af3ff16de1efdfbebba6adca20e6749499853fe1017825.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260115070140_b1924911036483fe08af3ff16de1efdfbebba6adca20e6749499853fe1017825" data-rendition-name="original" width="745" height="1280" loading="lazy" alt="profilna"><figcaption>Ilustracija – profilna stranica </figcaption></figure>  - U gradu koji je već dva puta, u kratkom periodu, zavijen u crno masovnim zločinima, u kojima je ubijeno 23. naših sugrađana, među kojima i četvoro djece, ovakve prijetnje se ne mogu, ne smiju i neće posmatrati kao „izolovani incidenti“ ili „lični sukobi“. Posebno zabrinjava činjenica da su oba masakra izvršile osobe koje su, prema javno dostupnim podacima, bile ideološki, vrijednosno, a i faktički, bliske Crkvi Srbije – instituciji koja u Crnoj Gori odavno ne djeluje kao vjerska zajednica, već kao politički, hegemonistički i duboko destruktivan faktor - upozorili su iz CGP.

Rođena Cetinjanka prijeti Cetinjanima i proklinje grad?!

Pravilna i odgovorna upotreba dronova, koja je regulisana zakonom, od ključnog je značaja za sigurnost i zaštitu svih građana, kaže za Radio Crne Gore Ana Đurović iz Agencije za civilno vazduhoplovstvo. Međutim u posljednje vrijeme, kažu iz Agencije, zabilježeni su česti prekršaji propisa. Kršenje povlači i sankcije koje se po Zakonu o vazdušnom saobraćaju kreću od 500 do 2.000 eura. Za zloupotrebu dronova moguće je i krivično odgovarati.
Dronovi su se uselili u naše živote, od zabave, profesije, do savremenih ratova. Da li će čovjek sačuvati kontrolu nad dronom, pitanje je kojim se bavi pravo. Pravila letjenja dronova regulisani su propisima države i Agencije za civilno vazduhoplovstvo, Zakonom o vazdušnom saobraćaju i podzakonskim aktima. Zabranjeno je sve što može da ugrozi ljude, imovinu i vazdušni saobraćaj. Pravilnik o upotrebi bespilotnih vazduhoplova, kojim je preuzeta evropska regulativa, teži da rizike svede na minimum.
"Čak i operatori dronova čija je masa manja od 250 grama i imaju obaveznu registraciju, koliko su ti dronovi opremljeni senzorima za prikupljanje ličnih podataka, poput kamera, što je slučaj sa većinom dronova koji se koriste u Crnoj Gori", kaže nazornica za bespilotne vazduhoplove Agencije za civilno vazduhoplovstvo, Ana Đurović.
Ukoliko je masa drona 250 grama ili veća, operator prilikom registracije mora da posjeduje polisu osiguranja o šteti prema trećim licima. Pilot mora da položi ispit za potkategoriju koja predstavlja najmanji rizik. Neka od osnovnih ograničenja su najveća dozvoljena visina, do 120 metara iznad površine zemlje. Česti prekršaji, posljednje vrijeme bili su ljetenje iznad skupova ljudi, kaže Ana Đurović.
"Nije dozvoljeno letjenje iznad skupova ljudi bez poslovnog odobrenja koje izdaje Agencija civilno vazduhoplovstvo. Takođe, nije dozvoljeno letjenje u kontrolisanim zonama aerodroma Tivat i Podgorica bez prethodnog odobrenja AMSA Crne Gore, odnosno jedinice za upravljanje vazdušnim prostorom", kaže ona.
Saglasno zakonu o vazdušnom saobraćaju kazne iznose od 500 do 2000 eura. Krivični zakonik Crne Gore takođe predviđa sankcije u slučaju neovlašćenog fotografisanja i objavljivanja i prikazivanja tuđeg spisa, portreta ili snimka.
"Svaka upotreba bespilotnog vazduhoplova kojim se, na primjer, obavlja snimanje ili fotografisanje, a kojima se može identifikovati pojedinac, podleže zakonodavstvu koja se odnosi na zaštitu podataka i mora se sankcionisati", ističe Đurović.
Predavač na Univerzitetu Donja Gorica, Predrag Raković, međutim upozorava da je najveći izazov potencijal dronova, a taj potencijal ne može biti prepoznat legislativom.
"Zamislite da imate nekoga ko vas posmatra 24 sata. Znači, to je najveća opasnost drona. Izazov današnjice ili izazov IT svijeta jeste vještačka inteligencija. Ako pričamo o vještačkoj inteligenciji, onda pričamo o sistemima koji imaju kapaciteta da iz podataka izvuka kvalifikovane informacije. Ako imate nekog ko vas posmatra, time što je to potencijal drona, onda smo potencijalno svi u opasnosti. Potencijal drona ne može biti prepoznat legislativom, nego te posljedice upotrebe drona moramo na neki način tretirati", kaže on.
Sa aspekta sigurnosti i bezbjednosti vazdušnog saobraćaja nadzor nad primjenom propisa sprovodi Agencija za civilno vazduhoplovstvo u saradnji sa Upravom policije. Pitanja poput zaštite privatnosti i ličnih podataka u nadležnosti su ostalih institucija. Zajedno gradimo kulturu sigurne i odgovorne upotrebe dronova, poruka je Agencije za civilno vazduhoplovstvo.