Kina je prestigla Rusiju i postala drugi najveći operater nuklearnih podmornica na svijetu. Ažurirane procjene snaga pokazuju da Kina trenutno upravlja sa oko 32 aktivne nuklearne podmornice, nadmašujući rusku flotu od otprilike 25 do 28 operativnih brodova.
Jedino Sjedinjene Američke Države ostaju ispred, sa najvećom flotom nuklearnih podmornica na svijetu. Američka mornarica i dalje vodi s velikom razlikom, upravljajući sa oko 71 podmornicom na nuklearni pogon krajem 2025. godine.
Ta flota uključuje podmornice za brze napade, balističke podmornice i podmornice na vođene projektile.
Međutim, brza ekspanzija kineske flote smanjila je jaz i promijenila dugogodišnje pretpostavke o dominaciji pod morem, posebno u Indo-Pacifičkoj regiji.
Prema procjeni citiranoj u Defense Blogu, kineski inventar nuklearnih podmornica dostigao je nivo koji je po prvi put stavlja ispred Rusije. Flota se sastoji od mješavine napadnih podmornica, podmornica na vođene projektile i balističkih podmornica, što odražava sveobuhvatnu i diversifikovanu strukturu podmorske sile.
Kina trenutno upravlja sa devet napadnih nuklearnih podmornica klase Shang (Type 093 i 093A), koje čine okosnicu njene SSN flote.
Te podmornice se smatraju potpuno operativnim višefunkcionalnim nuklearnim napadnim podmornicama. Uz njih, Kina je uvela podmornicu Type 093B na vođene projektile, koja ima vertikalne lansirne sisteme za krstareće projektile.
Procjenjuje se da postoji oko 16 trupova Type 093B, od kojih je nekoliko već u službi, a ostali su u izgradnji ili prolaze pomorske probe. Ova proizvodna serija predstavlja najveći niz nuklearnih udarnih podmornica koji se trenutno gradi bilo gdje u svijetu.
Morski nuklearni odvratni potencijal Kine oslanja se na devet balističkih podmornica klase Jin (Type 094 i 094A). Ti brodovi mogu nositi rakete JL-2 i novije JL-3 lansirane s podmornica i opisani su kao potpuno operativni.
Pored toga, Kina napreduje s dva programa sljedeće generacije podmornica. Jedna Type 095 nuklearna napadna podmornica je u ranoj fazi montaže, dok se prva Type 096 balistička podmornica gradi. Novi dizajni imaju za cilj poboljšanje prikrivenosti, dometa i izdržljivosti.
Zajedno, ove platforme donose Kini aktivnu nuklearnu podmorsku flotu od 32 broda u 2026. godini, ne računajući trupove sljedeće generacije koji su još u izgradnji.
Rusija, dugo smatrana drugim najvećim operaterom nuklearnih podmornica, sada se rangira treća po ukupnom broju aktivnih trupova.
Prema Defence Blogu, ruska mornarica upravlja procijenjeno sa 25 do 28 nuklearnih podmornica, uključujući balističke podmornice klase Borei i podmornice na vođene projektile klase Yasen i Yasen-M, kao i starije platforme koje su i dalje u upotrebi.
Iako Rusija zadržava napredne dizajne i strateške kapacitete, ukupna veličina flote više ne odgovara brzo rastućoj kineskoj sili.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Svijet

Kina prestigla Rusiju i sada ima drugu najveću flotu podmornica na nuklearni pogon

Zemlje Persijskog zaliva, posebno Saudijska Arabija, Oman i Katar, upozorile su Sjedinjene Američke Države da ne pokreću još jedan napad na Iran, objavio je Volstrit žurnal, pozivajući se na svoje izvore.
Prema informacijama lista, te arapske zemlje su američkoj administraciji naznačile da bi vojni napadi na Iran bili šok za tržišta nafte i na kraju bi to nanijelo štetu i američkoj ekonomiji.
Rijad je, takođe, obavijestio Vašington da ne namjerava da bude uvučen u sukob u koji su uključene SAD i Iran i da neće dozvoliti da se njihov vazdušni prostor koristi za napade, prenosi Tass.
Američki predsjednik Donald Tramp je ranije izjavio da ozbiljno razmatra upotrebu sile protiv Teherana i očekuje se da će mu uskoro biti predstavljene opcije za reagovanje na masovne proteste u Iranu, uključujući mogućnost udara na mete unutar zemlje.

Zemlje Persijskog zaliva upozorile SAD da ne pokreću još jedan napad na Iran

Marin le Pen priznala je u utorak da je možda nenamjerno prekršila zakon, prvog dana žalbenog postupka koje će odlučiti da li može da se kandiduje na predsjedničkim izborima u Francuskoj naredne godine.
Ove iznenađujuće izjave dugogodišnjeg zaštitnog lica francuske krajnje desnice ukazuju na značajnu promjenu strategije, dok ona pokušava da ubijedi francuski sud da poništi petogodišnju zabranu kandidovanja za javne funkcije, izrečenu nakon što su ona, njena stranka Nacionalno okupljanje i još nekoliko saoptuženih proglašeni krivima za pronevjeru sredstava Evropskog parlamenta, piše Politiko.
Ovaj slučaj se nadvio nad političkom budućnošću Marin le Pen, a njegov ishod će vjerovatno odlučiti da li će ona ili njen štićenik Žordan Bardela predstavljati krajnje desnu stranku na predsjedničkim izborima 2027. godine.
Oboje su trenutno u anketama među favoritima u toj trci.
Mjesecima je Le Pen insistirala na svojoj nevinosti i tvrdila da je postupak protiv nje politički motivisan, ali su njeni komentari i stoičko ponašanje u utorak znatno odudarali od borbenog nastupa koji je imala na početku prvostepenog suđenja 2024. godine.
Kada ju je sudija upitao zašto je podnijela žalbu, Le Pen je insistirala da eventualno krivično djelo koje su možda počinili nije bilo namjerno - što predstavlja odstupanje od njenih strastvenih tvrdnji o nevinosti tokom prvog suđenja.
- Želim odmah da kažem sudu da, ako je neko krivično djelo počinjeno… neka bude tako, ali želim da sud zna da mi nikada nismo imali osjećaj da smo počinili makar i najmanji prekršaj - rekla je ona.
Le Pen je izbjegavala pitanja novinara pri dolasku i odlasku iz suda.
Takođe je odbila da neformalno razgovara sa medijima tokom pauza, što je tokom prvog suđenja postalo uobičajeno.
U rijetkoj izjavi pred početak žalbenog postupka, Le Pen je u ponedjeljak rekla novinarima da će njena „jedina linija odbrane u ovoj žalbi biti ista kao i tokom prvog suđenja: iznošenje istine“.
- Predmet će biti ponovo razmatran i o njemu će odlučivati novi sudije. Nadam se da ću biti bolje saslušana i da ću ih ubijediti u svoju nevinost - rekla je ona.

Počelo suđenje po žalbi Marin le Pen: Ako sam prekršila zakon, bilo je nenamjerno

Senat Sjedinjenih Američkih Država jednoglasno je danas usvojio zakon koji omogućava žrtvama da podnose tužbe zbog neodobrenih, seksualno eksplicitnih slika generisanih vještačkom inteligencijom (AI), u kontekstu sve većih kritika zbog talasa grafičkog sadržaja na platformi Iks (X), čiji je vlasnik američki milijarder Ilon Mask.
Zakon, poznat kao "Defiance Act", daje žrtvama savezno građansko pravo da tuže autore pornografskih slika i nadograđuje prošlogodišnji zakon koji obavezuje društvene mreže da uklone ovakav sadržaj u roku od 48 sati od zahtjeva žrtve.
Cilj zakona je, navodi Blumberg, da odgovori na globalnu zabrinutost zbog hiljada slika nagih žena i djevojčica, nastalih bez njihove saglasnosti pomoću Grok AI alata na platformi Iks.
Demokratski senator Dik Durbin iz Ilinoja, koji je tražio usvajanje zakona, opisao je slike Grok alata kao "užasne".
- Nedavni izvještaji pokazuju da Iks, nekada Tviter, može da traži od AI četa Grok da razgolićuje žene i maloljetnice na fotografijama - rekao je Durbin na Senatskom zasijedanju.
Zakon "Take It Down", koji je u maju potpisao američki predsjednik Donald Tramp, predviđa krivične kazne za svakog ko namjerno širi eksplicitne slike bez saglasnosti prikazanih osoba.
"Defiance Act", koji je ko-sponzorovao republikanski senator Lindzi Grejem iz Južne Karoline, omogućava žrtvama da traže nadoknadu štete i dobiju zabranu prilaska.
Platforma Iks postala je glavno mjesto za slike ljudi koje je AI neodobreno "razgolitio", pokazalo je istraživanje Blumberga.
Tokom analize od 24 sata, nalog Grok je generisao oko 6.700 slika na sat koje su identifikovane kao seksualno sugestivne ili razgolićene.

Senat SAD usvojio zakon o tužbama za neodobrene AI eksplicitne slike

Rusija je u utorak oštro osudila ono što je opisala kao "subverzivno vanjsko miješanje" u unutrašnju politiku Irana, naglasivši da su američke prijetnje novim vojnim udarima na ovu zemlju "kategorički neprihvatljive".
Iz Ministarstva vanjskih poslova Rusije upućeno je ozbiljno upozorenje Zapadu, uz podsjećanje na događaje iz prošle godine.
- Oni koji planiraju iskoristiti nemire inspirisane izvana kao izgovor za ponavljanje agresije na Iran, počinjene u junu 2025. godine, moraju biti svjesni katastrofalnih posljedica takvih akcija po situaciju na Bliskom istoku i globalnu međunarodnu sigurnost - navodi se u saopćenju ruskog ministarstva.
Ova reakcija uslijedila je nakon telefonskog razgovora, koji je noć ranije obavio Sergej Šojgu, sekretar Vijeća sigurnosti Rusije, sa svojim iranskim kolegom Alijem Larijanijem.
Šojgu je tom prilikom "odlučno osudio još jedan pokušaj vanjskih sila da se miješaju u unutrašnje stvari Irana", potvrdila je pres služba Vijeća sigurnosti. Tokom razgovora, ruski zvaničnik je izrazio saučešće Larijaniju, sekretaru iranskog Vrhovnog vijeća za nacionalnu sigurnost, zbog "brojnih žrtava" koje su rezultat nedavnih događaja u zemlji.
Obje strane su se složile da nastave kontakte radi koordinacije stavova o zajedničkim sigurnosnim pitanjima. Šojgu je istakao spremnost Moskve za dalji razvoj bilateralne saradnje na osnovu Sporazuma o sveobuhvatnom strateškom partnerstvu, koji su Ruska Federacija i Islamska Republika Iran potpisale 17. januara 2025. godine.
Ovaj strateški sporazum, potpisan prošle godine, formalizovao je produbljivanje vojnih i ekonomskih veza između Moskve i Teherana. Takva saradnja nalazi se pod budnim okom zapadnih zemalja, koje učestalo kritikuju usklađivanje odbrambenih politika ove dvije države.

Moskva upozorila SAD: Ne igrajte se s vatrom, novi napad na Iran vodio bi u globalnu katastrofu

Tri grčka naftna tankera pogođena su neidentifikovanim dronovima u Crnom moru u utorak dok su bili na putu da ukrcaju sirovu naftu na terminalu na ruskoj obali, prenose izvori za Rojters.
Napadi dolaze u trenutku kada je proizvodnja nafte u Kazahstanu, većina koje se izvozi preko tog terminala, drastično pala početkom januara. Nije odmah bilo jasno ko stoji iza napada u utorak.
Ukrajina se nije odmah oglasila. Konzorcijum Kaspijskog naftovoda (CPC), koji upravlja terminalom na kojem su tankeri trebali preuzeti teret, odbio je komentarisati napad.
Prema osam anonimnih izvora, dva "Suezmax" tankera i jedan "Aframax" tanker pogođeni su na putu ka terminalu Južnaja Ozerejevka, mjestu ukrcaja za oko 80 odsto kazahstanske nafte namijenjene međunarodnim tržištima.
Ukrajinski dron je 29. novembra pogodio jedno od tri glavna pristaništa CPC-a na terminalu, smještenom blizu luke Novorosijsk.
Proizvodnja nafte i kondenzata u Kazahstanu pala je za 35 odsto između 1. i 12. januara u poređenju s prosjekom decembra, rekao je Rojtersu izvor upoznat s podacima, dodajući da je pad prvenstveno posljedica ograničenja izvoza preko Crnomorskog terminala. Ministarstvo energetike Kazahstana je u utorak saopštilo da CPC i dalje izvozi naftu preko jednog pristaništa.
Napadi na tankere u Crnom moru mogli bi povećati troškove transporta i osiguranja za one koji žele ukrcati naftu na ruskim terminalima u Crnom moru, koji rukuju više od dva odsto globalne sirove nafte.
Jedan od tankera, "Delta Harmony", upravlja grčka kompanija Delta Tankers, pokazuju podaci LSEG. Prema izvorima, očekivalo se da će ukrcati naftu proizvedenu u Kazahstanu od "Tengizchevroil", jedinice američkog naftnog giganta "Chevron".
Tanker Delta Supreme, takođe pod upravom Delta Tankers, takođe je napadnut. Delta Tankers se odmah nije oglasila na zahtjeve Rojtersa za komentar.
Treći brod, Matilda, unajmljen od strane podružnice državne kazahstanske kompanije "KazMunayGas" (KMG) i pod upravom grčke "Thenamaris", trebalo je ukrcati kazahstansku naftu iz Karačaganaka kada je pogođen, dodali su izvori. Zvaničnik ""Thenamarisa" potvrdio je da je Matilda pogođena sa dva drona dok je čekala u balastnom režimu 48 km od CPC pristaništa. KMG je takođe potvrdila napad.
- Nije bilo povrijeđenih, a brod je pretrpio manju štetu na palubnim strukturama prema inicijalnoj procjeni, koja se u potpunosti može popraviti. Brod, sposoban za plovidbu, sada napušta područje - rekao je zvaničnik "Thenamarisa".
Dva izvora iz oblasti pomorske sigurnosti navela su da je na brodu Matilda navodno izbio požar, koji je brzo ugašen.
Četvrti brod, Freud, pod upravom grčke kompanije TMS, prvobitno je također bio smatran pogođenim, ali je TMS kasnije demantovao da je bio napadnut.
Akcionari 1.500 km dugog naftovoda CPC uključuju KazMunayGas, jedinice "Chevrona", ruski Lukoil i "ExxonMobil".

Nepoznati dronovi pogodili čak tri tankera u Crnom moru, išli su ka ruskoj luci

Rusija je u velikom veliki vazdušnom napadu na Ukrajinu pogodila kritične energetske objekte, uključujući termoelektranu, dok su temperature širom zemlje pale na minus 15 stepeni Celzijusa.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da je Rusija u noći između ponedjeljka i utorka upotrijebila skoro 300 dronova, kao i 18 balističkih i sedam krstarećih raketa.&nbsp;
- Situacija u Kijevskoj oblasti je teška - nekoliko stotina hiljada domaćinstava je trenutno bez struje - rekao je Zelenski u objavi na mreži Iks (bivši Tviter), prenosi Radio Slobodna Evropa.
Rusko Ministarstvo odbrane potvrdilo je da je izvelo “masovan udar” na ukrajinske energetske objekte, navodeći da ih koristi ukrajinska vojska i vojno-industrijski kompleks.
Ukrajinski ministar spoljnih poslova Andrij Sibiha optužio je Rusiju da namjerno napada energetsku infrastrukturu kako bi civili ostali bez struje, vode i grijanja usred ekstremno niskih temperatura.
- Rusija namjerno pokušava da nametne životne uslove sračunate da dovedu do fizičkog uništenja ukrajinskog naroda - napisao je Sibiha na platformi Iks, dodajući da takav čin potpada pod definiciju Člana II (c) Konvencije o genocidu.
Vodeći privatni snabdjevač energije u Ukrajini DTEK saopštio je da su ruske rakete pogodile termoelektranu tokom noći usred niskih temperatura, što je osmi veliki napad na njegove objekte od oktobra prošle godine.
Državni snabdjevač energije Ukrenergo saopštio je danas da je ruski napad raketama i dronovima ciljao energetska postrojenja u nekoliko regiona, ostavljajući mnoge potrošače bez struje u Kijevu i Kijevskoj oblasti, kao i u Černigovskoj, Dnjepropetrovskoj, Zaporožkoj, Žitomirskoj, Harkivskoj i Donjeckoj oblasti.
Ukrenergo je saopštio i da su započeti hitni radovi na popravci i obnovi gdje god to bezbjednosni uslovi dozvoljavaju.
Regionalni guverner je izvijestio da su u ruskom napadu na Harkivsku oblast poginule četiri osobe, dok je nekoliko povrijeđeno.
- Broj ljudi poginulih u neprijateljskom napadu na periferiji Harkiva dostigao je četiri - objavio je Oleg Sinjegubov na Telegramu.

Ukrajina: Stotine hiljada ljudi bez struje poslije napada Rusije na električnu mrežu

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp nije prisustvovao sastanku o Iranu sa ostalim ključnim američkim zvaničnicima za nacionalnu bezbjednost, saopštila je portparolka Bijele kuće Karolin Livit. Tramp je ujedno potvrdio da je otkazao sve sastanke sa iranskim zvaničnicima, dok protesti i nasilje u Iranu traju.
Portparolka Bijele kuće izjavila je novinarima u predsjedničkom avionu Air Force One, na putu ka Mičigenu, da Tramp nije bio planiran da prisustvuje sastanku održanom u utorak ujutro, koji je bio posvećen situaciji u Iranu.
Tramp se u tom trenutku nalazio u Detroitu, gdje je održao govor o ekonomiji, a Livit je navela da je moguće da se predsjednik tokom obraćanja osvrnuo i na dešavanja u Iranu.
CNN navodi da se ranije očekivalo da će Tramp okupiti najviše zvaničnike zadužene za nacionalnu bezbjednost kako bi se razmotrili naredni koraci u vezi sa Iranom. Međutim, Livit je potvrdila da predsjednik nije bio predviđen da prisustvuje sastanku sa državnim sekretarom Markom Rubiom, sekretarom za odbranu Pitom Hegsetom i direktorom CIA Džonom Retklifom, među ostalima.
Ranije tokom dana Tramp je na društvenoj mreži Truth Social saopštio da je otkazao sve sastanke sa iranskim zvaničnicima dok, kako je naveo, „besmisleno ubijanje demonstranata ne prestane“.
Predsjednik SAD je u nedjelju izjavio da je Iran kontaktirao Vašington radi pregovora i da se radi na organizaciji sastanka.
Nakon Trampove odluke, iranski sekretar Vrhovnog savjeta za nacionalnu bezbjednost Ali Laridžani u objavi na mreži Iks (bivši Tviter) optužio je američkog predsjednika da je jedan od „glavnih ubica naroda Irana“. Laridžani je, prema navodima, na istoj listi pomenuo i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua.
Izraelska vojska saopštila je da je „u stanju odbrambene pripravnosti i da kontinuirano unapređuje svoje sposobnosti i operativnu spremnost“, ali je istakla da proteste u Iranu smatra unutrašnjim pitanjem te zemlje.
Iranski zvaničnici su, s druge strane, nemire u zemlji pripisali, kako tvrde, „terorističkim grupama povezanim sa stranim silama“.

Dok Tramp otkazuje sastanke, iranski zvaničnik ga optužuje za smrt demonstranata

Najmanje četiri osobe poginule su tokom noći u Gazi nakon što su se, usljed snažnog vjetra koji je pogodio palestinsku obalnu enklavu, srušili zidovi na njihove šatore. Opasni uslovi za život u Gazi traju i dalje nakon više od dvije godine razornog izraelskog bombardovanja i hroničnog manjka humanitarne pomoći. Prekid vatre je na snazi od 10. oktobra, ali humanitarne organizacije upozoravaju da stanovnici Gaze i dalje nemaju adekvatan smještaj. Među poginulima su dvije žene, djevojčica i muškarac, saopštila je bolnica Šifa, najveća bolnica u Gazi, koja je zaprimila žrtve.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260113200148_1bcf491f264b4176a1e5e4d522ddc7f4cb32f3b4a0cc2b42bc868f4f9912c538.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260113200148_1bcf491f264b4176a1e5e4d522ddc7f4cb32f3b4a0cc2b42bc868f4f9912c538" data-rendition-name="original" width="936" height="624" loading="lazy" alt="Gaza"></figure>  Tri poginule osobe bile su iz iste porodice, a riječ je o 72-godišnjem Mohamedu Hamudu, njegovoj 15-godišnjoj unuci i snahi. Ubijeni su kada se zid visok osam metara srušio na njihov šator u obalnom području uz mediteransku obalu grada Gaze, navela je bolnica. Najmanje još pet osoba je povrijeđeno u tom urušavanju. Mohamed al-Savalha, 72-godišnji muškarac iz izbjegličkog kampa Jabalija na sjeveru Pojasa Gaze, kritikovao je uslove u kojima većina stanovnika živi.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260113200148_1e2a94dc2b66ed899adfed063446763f084c304b5de4e1ad7fb3189b59d6960f.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260113200148_1e2a94dc2b66ed899adfed063446763f084c304b5de4e1ad7fb3189b59d6960f" data-rendition-name="original" width="936" height="624" loading="lazy" alt="Gaza"></figure>  -To ne funkcioniše ni ljeti ni zimi. Iza sebe smo ostavili kuće i zgrade s vratima koja su se mogla otvarati i zatvarati. Sada živimo u šatoru. Čak ni ovce ne žive kao mi - ispričao je. Humanitarne organizacije navode da u Gazu ni tokom primirja ne ulazi dovoljno materijala za izgradnju skloništa. Izraelska kampanja bombardovanja pretvorila je čitave četvrti u ruševine i polusrušene objekte. Stanovnici se ne mogu vratiti u svoje domove u područjima Pojasa Gaze koja su pod izraelskom kontrolom. Više od dva miliona stanovnika palestinske teritorije pokušava se zaštititi od hladnog vremena, uključujući kišu i jake oluje, i to uz ozbiljan manjak humanitarne pomoći i izraelsku zabranu ulaska stambenih kontejnera koji su im prijeko potrebni tokom zimskih mjeseci. Ovo je već treća zima otkako je rat između Izraela i Hamasa počeo 7. oktobra 2023. godine. Od početka ove zime, zaključno s ponedjeljkom, najmanje šestero djece, uključujući bebu staru samo sedam dana, umrlo je od hipotermije, saopštilo je Ministarstvo zdravlja.

Snažna zimska oluja pogodila Palestince u Gazi, poginule četiri osobe

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić uključio se u kampanju premijera Mađarske Viktora Orbana za parlamentarne izbore učešćem u promotivnom spotu sa još deset političara, među kojima su premijeri nekoliko zemalja, ali i lideri njemačke i francuske krajnje desnice.
U spotu za izbore, koji su danas raspisani za 12. april, podršku Orbanu pružaju premijerka Italije Đorđa Meloni i predsjednici Vlade Češke Andrej Babiš i Izraela Benjamin Netanjahu, koji se najčešće označavaju kao desni populisti.
Među političarima su, međutim, i opozicioni lideri sa krajnje desnice u Njemačkoj, Francuskoj, Španiji i Austriji - kopredsjednica Alternative za Njemačku (AfD) Alis Vajdel, liderka Nacionalnog okupljanja u parlamentu Francuske Marin Le Pen, te predsjednici španske stranke Voks Santjago Abaskal Konde i Slobodarske partije Austrije Herbert Kikl.
U promotivnom spotu Orbanove partije Fides pojavljuju se i desničarski predsjednik Argentine Havijer Milei, zamjenik premijerke Italije Mateo Salvini, koji je i lider nacionalističke stranke Liga, i bivši poljski premijer Mateuš Moravjecki, koji je sada predsjednik panevropske Stranke evropskih konzervativaca i reformista.
Spot, koji je Orban objavio na Iksu, počinje govorom američkog glumca i komičara Roba Šnajdera, koji je na izborima u SAD 2024. prvo podržao Roberta Kenedija Džuniora, sada ministra zdravlja, a zatim kandidata republikanaca Donalda Trampa.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FPM_ViktorOrban%2Fstatus%2F2010424569228841019%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2010424569228841019%7Ctwgr%5E8d1991c57813aa1ada271eed014e530156d43eb6%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Vučić u spotu kaže: "Nadam se da će naredni izbori mnogo značiti svima nama, što znači da ćemo svjedočiti još jednoj pobjedi Fidesa".
Predsjednik Mađarske Tamaš Šujok objavio je danas da će parlamentarni izbori biti održani 12. aprila.
Prvi put od povratka na vlast 2010. godine, Orban se suočava sa snažnim protivnikom - Peterom Mađarom, čija je konzervativna Stranka poštovanja i slobode (TISZA) u prednosti nad Fidesom prema većini anketa.
Mađar, bivši dugogodišnji član Orbanovog Fidesa (2002-2024), obećava jačanje nezavisnosti pravosuđa, borbu protiv korupcije i pružanje biračima jasne alternative sadašnjoj vlasti.

(VIDEO) Vučić u spotu podrške Orbanu sa liderima njemačke i francuske krajnje desnice

Poslanik u Evropskom parlamentu Tomislav Sokol čestitao je Dan hrvatskog naroda u Crnoj Gori na mreži Iks.
On je u objavi izrazio nadu da će konstruktivna saradnja s ministrom vanjskih poslova Ervinom Ibrahimovićem i ostalim proevropskim snagama omogućiti da zajedno proslavimo ulazak slobodne i samostalne Crne Gore u Europsku uniju.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FTomislavSokol%2Fstatus%2F2011203295386227038&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Sokol: Nadam se da će konstruktivna saradnja sa Ibrahimovićem i ostalim proevropskim snagama omogućiti da proslavimo ulazak slobodne CG u EU

Amerikanka Mikaela Šifrin pobijedila je u Flahauu, u sedmom slalomu sezone Svjetskog kupa alpskih skijašica.
Šifrin je bila vodeća i nakon prve vožnje, a do pobjede došla je u ukupnom vremenu minut, 50 sekundi i 52 stotinke.
Američka skijašica trijumfpovala u šest od sedam slaloma ove sezone i upisala 107. trijumf u Svjetskom kupu.
Amerikanka Pola Molcan završila je kao drugoplasirana sa 41 stotinkom zaostatka, a pobjedničko postolje kompletirala je Austrijanka Katarina Trupe sa 65 stotinki slabijim vremenom od pobjendika.
Pobjednica slaloma u Kranjskoj Gori, Švajcarkinja Kamil Rast, imala je četvrto vrijeme, peta je bila Švajcarkinja Vendi Holdener, a šesta Šveđanka Ana Sven Larson.
Šifrin je vodeća je u poretku slaloma sa 680 bodova.
Rast je na drugom mjestu sa 412 boda, dok je treća Holdener sa 313 metara.
Šifrin je vodeća u ukupnom poretku sa 923 boda.
Druga je Rast sa 763, a treća Molcan sa 502 boda.

Kina prestigla Rusiju i sada ima drugu najveću flotu podmornica na nuklearni pogon

Zemlje Persijskog zaliva upozorile SAD da ne pokreću još jedan napad na Iran

Počelo suđenje po žalbi Marin le Pen: Ako sam prekršila zakon, bilo je nenamjerno

Senat SAD usvojio zakon o tužbama za neodobrene AI eksplicitne slike

Moskva upozorila SAD: Ne igrajte se s vatrom, novi napad na Iran vodio bi u globalnu katastrofu

Nepoznati dronovi pogodili čak tri tankera u Crnom moru, išli su ka ruskoj luci

Ukrajina: Stotine hiljada ljudi bez struje poslije napada Rusije na električnu mrežu

Dok Tramp otkazuje sastanke, iranski zvaničnik ga optužuje za smrt demonstranata

Snažna zimska oluja pogodila Palestince u Gazi, poginule četiri osobe

(VIDEO) Vučić u spotu podrške Orbanu sa liderima njemačke i francuske krajnje desnice

Sokol: Nadam se da će konstruktivna saradnja sa Ibrahimovićem i ostalim proevropskim snagama omogućiti da proslavimo ulazak slobodne CG u EU

Šifrin dominirala u Flahauu

Kina prestigla Rusiju i sada ima drugu najveću flotu podmornica na nuklearni pogon

Zemlje Persijskog zaliva upozorile SAD da ne pokreću još jedan napad na Iran

PRATITE TVe UŽIVO