U Rafineriji nafte Pančevo započete su startne aktivnosti koje će omogućiti ponovno uspostavljanje komercijalnog rada proizvodnih postrojenja, a prva isporuka naftnih derivata iz rafinerije očekuje se 27. januara, objavio je danas NIS.
Startne aktivnosti se, kako je navedeno, odvijaju prema utvrđenom rasporedu, u skladu sa internim procedurama kompanije i uz poštovanje najviših ekoloških standarda i pravila bezbjednosti i zdravlja na radu.
Imajući u vidu uvezene količine sirove nafte, kao i sirovu naftu proizvedenu na domaćim naftnim poljima, planirano je da rafinerija radi tokom cijelog februara, dok će dalji rad biti usklađen sa odlukama o omogućavanju operativnih djelatnosti kompanije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Svijet

NIS: Počele startne aktivnosti u Rafineriji u Pančevu, isporuka derivata od 27. januara

Zvanični Peking reagovao je na posljednje izjave predsjednika SAD Donalda Trampa o preuzimanju Grenlanda.
Podsjećamo, Tramp je u više navrata pominjao kako postoji prijetnja da uticaj Kine ili Rusije preovlada na području Arktika.
- Volim i kineski i ruski narod. Ali ne želim da budu naši susjedi na Grenlandu. To se neće desiti-- rekao je Tramp.
Iz kineskog ministarstva vanjskih poslova poručili su kako je "međunarodno pravo, utemeljeno na ciljevima i načelima Povelje Ujedinjenih nacija, temelj aktuelnog međunarodnog poretka i da ono mora biti poštovani".
"Pozivamo Sjedinjene Američke Države da prestanu da koriste takozvanu 'kinesku prijetnju' kao izgovor za ostvarivanje sopstvenih interesa- &nbsp;kazao je portparol tog ministarstva Guo Đijakun.

Peking odgovorio Trampu: Prestanite da koristite takozvanu 'kinesku prijetnju' kao izgovor

Tokom vikenda, američki predsjednik Donald Tramp poslao je pismo norveškom premijeru Jonasu Garu Stereu, u kojem mu je poručio da, kad mu već njegova zemlja nije dodijelila Nobelovu nagradu za mir, on nema obavezu da se mira i pridržava.
- S obzirom na to da je Vaša zemlja odlučila da mi ne dodijeli Nobelovu nagradu za mir zbog zaustavljanja osam ratova, više ne osjećam obavezu da mislim isključivo na mir- kazao je Tramp.
(Napomena: Nobelovu nagradu za mir zapravo ne dodjeljuje norveška vlada, već nezavisni komitet sa sjedištem u Oslu, koji nije pod kontrolom države.)
Tramp je potom, velikodušno, dodao: &nbsp;„Iako će [misliti o miru] uvijek biti predominantno, sada mogu razmišljati i o tome šta je dobro i ispravno za Sjedinjene Američke Države.“
U svom pismu, Tramp je ponovo zaprijetio Danskoj zbog Grenlanda.
- Danska ne može zaštititi tu teritoriju od Rusije ili Kine, pa zašto oni uopšte imaju ‘pravo vlasništva’? Nema pisanih dokumenata, samo je neko stotinama godina ranije tamo iskrcao brod, a i mi smo imali brodove tamo. Učinio sam više za NATO nego bilo ko od njegovog osnivanja, i sada NATO treba nešto da učini za Sjedinjene Američke Države. Svijet nije siguran dok ne budemo imali potpunu i totalnu kontrolu nad Grenlandom. Hvala! Predsjednik DJT- navodi se u pismu.
Norveški premijer je potvrdio autentičnost pisma za novine VG, navodeći da je ono stiglo kao odgovor na njegovu i poruku finskog predsjednika Aleksandra Stuba upućenu Trampu ranije.

Tramp: Dragi Jonase, Vaša zemlja mi nije dala Nobelovu nagradu, nemam više obavezu da mislim o miru

Godišnji 56. sastanak Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) počeće danas u Davosu pod sloganom Duh dijaloga.
&nbsp;WEF će okupiti svjetske lidere iz politike, biznisa, civilnog društva i akademske zajednice, s ciljem da kroz dijalog odgovore na ključne globalne izazove i utvrde prioritete za naredni period, prenosi Tanjug.
&nbsp;Među tri hiljade učesnika iz 130 zemalja koji se očekuju u alpskom odmaralištu ove godine biće gotovo 400 visokih političkih zvaničnika, uključujući oko 65 šefova država i Vlada.
&nbsp;Kako prenose svjetski mediji, važan gost u Davosu će biti američki predsjednik Donald Trump, koji je od svog povratka na vlast u januaru prošle godine sproveo niz mjera koje su uzdrmale temelje svjetske ekonomije.
&nbsp;Više od 200 panela na Svjetskom ekonomskom forumu će se prenositi uživo širom svijeta, poručili su organizatori.
&nbsp;Forum duže od pet decenija okuplja lidere iz poslovnih krugova, vlade, civilnog društva, međunarodnih organizacija, akademske zajednice i sljedeće generacije, kako bi razumjeli globalne izazove i zajedno pokrenuli svijet naprijed.
&nbsp;Poseban naglasak stavljen je na geopolitiku i ekonomski rast, uz rasprave o tome kako obnoviti međunarodnu saradnju u uslovima narušenih savezništava i promijenjenih bezbjednosnih paradigmi.
&nbsp;Tehnološke teme, posebno generativna vještačka inteligencija, zauzimaju centralno mesto u agendi, a lideri iz javnog i privatnog sektora razgovaraće o odgovornoj primjeni novih tehnologija, njihovom uticaju na produktivnost i konkurentnost, ali i o posljedicama po tržište rada i društvo u cjelini.

Danas počinje Svjetski ekonomski forum u Davosu

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je juče da je „u toku rad na dokumentima potrebnim za okončanje rata“ s Rusijom, nakon razgovora između SAD-a i Ukrajine održanih tokom vikenda u Majamiju.
U video obraćanju, Zelenski je rekao da je održano „nekoliko rundi“ razgovora.
U petak je kazao da će ukrajinska delegacija pokušati da sa američkim zvaničnicima finalizuje dokumente o predloženom mirovnom rješenju, koji se odnose na bezbjednosne garancije nakon rata i ekonomski oporavak zemlje.
Ukoliko američki zvaničnici odobre prijedloge, SAD i Ukrajina bi mogle potpisati dokumente naredne sedmice na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, u Švajcarskoj.
- Ako bi Rusi zaista željeli da okončaju rat, fokusirali bi se na diplomatiju – a ne na raketne napade, nestanke struje i čak pokušaje da oštete naše nuklearne elektrane - rekao je Zelenski u obraćanju.
Njegovi komentari uslijedili su nakon što je Rusija nastavila intenzivne napade na energetsku mrežu Ukrajine tokom noći i u nedjelju, u kojima su, prema navodima ukrajinskih zvaničnika, poginule najmanje dvije osobe.
Rusija je u nedjelju gađala energetsku infrastrukturu u Odeskoj oblasti, saopštila je Državna služba za vanredne situacije Ukrajine.
Više od 200.000 domaćinstava u dijelu južne ukrajinske oblasti Zaporožje, koji je pod ruskom kontrolom, takođe je u nedjelju ostalo bez električne energije, prema navodima lokalnog guvernera kojeg je postavila Moskva, nakon ukrajinskih udara u toj regiji.

Zelenski: U toku priprema dokumenata za okončanje rata s Rusijom

Nobelova fondacija, koja je zadužena za dodjelu Nobelovih nagrada, ponovila je da ta nagrada ne može, čak ni simbolično da se prenosi dalje ili distribuira.
U saopštenju objavljenom na sajtu fondacije navodi se da je jedna od osnovnih misija Nobelove fondacije zaštita dostojanstva Nobelovih nagrada i njihove administracije. - Fondacija podržava testament Alfreda Nobela i njegove odredbe.
U njemu se navodi da će se nagrade dodijeliti onima koji su 'donijeli najveću korist čovječanstvu' i precizira se ko ima pravo da dodijeli svaku nagradu.&nbsp;
- Nagrada se zato ne može, čak ni simbolično, prenositi dalje ili distribuirati- navodi se u saopštenju.
Fondacija je to saopštila nakon što je dobitnica Nobelove nagrade za mir, liderka opozicije u Venecueli Marija Korina Mačado predala nagradu predsjedniku SAD Donaldu Trampu.
- Predala sam predsjedniku Sjedinjenih Američkih Država medalju - Nobelovu nagradu za mir. To je priznanje za njegovu jedinstvenu posvećenost slobodi naroda u Venecueli. Poklon je znak bratstva između Venecuele i SAD u borbi za slobodu protiv tiranije- istakla je Mačado prošle nedjelje, nakon što je Trampu predala nagradu.

Nobelova fondacija: Nagrada ni simbolično ne može da se prenese dalje

Narodna skupština bh entiteta Republike Srpske izabrala je novog predsjednika Vlade RS, kao i ministre u novom sazivu, prenosi N1 Sarajevo.
Kako je bilo poznato i ranije, za predsjednika Vlade Republike Srpske ponovo je izabran Savo Minić (SNSD), koji će ovu funkciju obavljati do Opštih izbora. Nakon što je pročitao ekspoze, zastupnici u NSRS, prvenstveno okupljeni oko koalicije SNSD, izglasali su njegovo imenovanje, prenosi N1 Sarajevo.
Uslijedilo je i imenovanje ministara, a Minić je potom predstavio imena članova nove vlade, koja su takođe dobila podršku vladajuće koalicije u Narodnoj skupštini RS.
Novi sastav Vlade Republike Srpske čine:
<ul>
 <li>Zora Vidović, ministrarka finansija 
</li>
 <li>Željko Budimir, ministar unutrašnjih poslova 
</li>
 <li>Draga Mastilović, ministar za naučnotehnološki razvoj 
</li>
 <li>Zoran Stevanović, ministar saobraćaja i veza 
</li>
 <li>Petar Đokić, ministar energetike i rudarstva 
</li>
 <li>Alen Šeranić, ministar zdravlja i socijalne zaštite 
</li>
 <li>Zlatan Klokić, ministar za evropske integracije i međunarodnu saradnju 
</li>
 <li>Borivoje Golubović, ministar prosvete i kulture 
</li>
 <li>Bojan Vipotnik, ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju 
</li>
 <li>Radenko Bubić, ministar privrede 
</li>
 <li>Anđelka Kuzmić, ministarka poljoprivrede 
</li>
 <li>Nedžad Ned Puhovac, ministar trgovine 
</li>
 <li>Goran Selak, ministar pravde 
</li>
 <li>Radan Ostojić, ministar rada i boračko-invalidske zaštite 
</li>
 <li>Senka Jujić, ministarka uprave i lokalne samouprave 
</li>
 <li>Irena Ignjatović, ministarka za porodicu i omladinu</li>
</ul>
U odnosu na prethodni saziv, među imenima nema nekoliko ministara, a to su Siniša Karan, Denis Šulić i Vojin Mitrović.

Savo Minić ponovo izabran za premijera RS

U zgradi Specijalnog suda u Ustaničkoj ulici broj 29 u Beogradu, jutros oko 8.30 časova izbio je požar.
Kako prenose srpski mediji, vatra je zahvatila dio krovne konstrukcije glavnog objekta.
Vatru gasi veliki broj vatrogasnih ekipa, piše <a href="https://rts.rs/lat/vesti/hronika/5869451/gori-krov-zgrade-specijalnog-suda-u-beogradu.html" target="_blank">RTS</a>.
Nadležne službe su odmah po prijavi izašle na teren. Na licu mjesta nalazi se nekoliko vatrogasnih vozila, a pripadnici Sektora za vanredne situacije rade na lokalizaciji i gašenju požara kako bi se sprečilo širenje vatre na niže spratove.
Odmah po izbijanju dima, aktivirani su bezbjednosni protokoli, a zaposleni i građani koji su se nalazili u zgradi su bezbjedno evakuisani.
Prema trenutnim podacima medicinskih službi, nema povrijeđenih niti osoba koje su zatražile pomoć zbog gušenja dimom.
Saobraćaj u ovom dijelu Ustaničke ulice je privremeno usporen i reguliše ga saobraćajna policija kako bi se omogućio nesmetan prilaz vatrogasnim vozilima.
Uzrok izbijanja požara na krovnoj konstrukciji biće utvrđen nakon što vatrogasne jedinice u potpunosti ugase vatru i kada dežurni tužilac i policijski inspektori obave uviđaj.

Gori krov Specijalnog suda u Beogradu, zgrada evakuisana

Generalni sekretar Ujedinjenih nacija (UN) Antonio Gutereš kaže da Sjedinjene Američke Države (SAD) djeluju nekažnjeno i vjeruju da je njihova moć važnija od međunarodnog prava.
U razgovoru za emisiju Today na BBC Radiju 4, Gutereš je rekao da SAD zloupotrebljavaju svoju moć i uticaj.
Njegovi komentari dolaze nekoliko sedmica nakon što su Sjedinjene Američke Države napale Venecuelu i zarobile njenog predsjednika.
Gutereš je rekao da vjeruje kako su osnivački principi UN-a, uključujući jednakost država članica, sada ugroženi.
Donald Tramp je ranije oštro kritikovao UN. Svoj govor pred Generalnom skupštinom UN-a prošlog septembra iskoristio je da dovede u pitanje samu svrhu tog obraćanja, tvrdeći da je sam okončao sedam „beskonačnih“ ratova i da UN nije čak ni pokušao da pomogne ni u jednom od njih.
Suočen s ovom osuđujućom procjenom, Gutereš je priznao da se njegova organizacija bori da natjera svoje članice da se pridržavaju međunarodnog prava utvrđenog Poveljom UN-a.
- UN je bio izuzetno angažovan u rješavanju velikih globalnih sukoba“, insistirao je. „Ali UN nema uticaj – velike sile imaju uticaj - rekao je Gutereš.
Gutereš je takođe rekao da je njegovoj organizaciji potrebna reforma kako bi se odgovorilo na „dramatične probleme i izazove“ s kojima se suočavaju sve 193 države članice.
- Postoje oni koji vjeruju da moć prava treba da bude zamijenjena pravom moći - rekao je šef UN-a.
Sugerisao je da Savjet bezbjednosti UN-a više ne predstavlja stvarnu sliku svijeta i da je „neefikasan“.
Bilo koja od stalnih članica Savjeta – Francuska, Kina, Rusija, Velika Britanija ili SAD – trenutno može staviti veto na rezolucije. I Rusija i SAD su koristile tu moć kako bi blokirale globalne napore za okončanje ratova u Ukrajini i Gazi.
Gutereš navodi da se pravo veta koristi za unapređenje interesa pojedinačnih država članica i kritikovao je činjenicu da su „tri evropske zemlje“ stalne članice Savjeta.

Gutereš: SAD djeluju nekažnjeno i podrivaju međunarodno pravo

Odnosi između Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije dodatno se zaoštravaju zbog Grenlanda, nakon što je američki predsjednik Donald Tramp najavio uvođenje carina evropskim zemljama koje su u tu oblast poslale vojne snage. Otvara se pitanje kako će Evropska unija odgovoriti i da li prijeti dalja eskalacija odnosa, prenosi HRT.
<h3>Trampove ucjene</h3>
Poslanik u Evropskom parlamentu Davor Ivo Stier poručio je da Evropa mora zauzeti čvrst stav, ostajući otvorena za saradnju sa SAD-om, ali bez pristajanja na ucjene. Evropski parlament je zbog toga odlučio da suspenduje ratifikaciju sporazuma o carinama sa SAD-om, dok Evropsko vijeće razmatra sve dostupne opcije.
- Ne treba paničiti, treba imati u vidu da Tramp sa sopstvenom bazom ne bi imao podršku za avanturu u Grenlandu, ali su vremena zaista nepredvidiva i teška- kazao je Stier.
<h3>Avdagić: Invazija nije realna</h3>
Spoljnopolitički analitičar Denis Avdagić ocijenio je da invazija na Grenland u ovom trenutku nije realna opcija. Naveo je da za takav scenario ne postoji podrška američke javnosti, niti pravni osnov koji bi Tramp mogao da iskoristi, uz napomenu da postoji i otpor u Senatu i Kongresu.
- Izjave koje Tramp daje i potezi koje povlači često nijesu usmjereni isključivo na tu temu, već imaju širi politički cilj. U Davos dolazi sa velikom delegacijom i to je poluga pritiska prema EU. Treba igrati mudro i hladne glave. Poziv na upotrebu ‘trgovinske bazuke’ je jedna krajnost, dok je druga da se sjedne za sto i razgovara- rekao je Avdagić, dodajući da je na Grenlandu trebalo uspostaviti NATO misiju.
<h3>Jakovina: Odnosi s Danskom ozbiljno narušeni</h3>
Istoričar Tvrtko Jakovina sa Filozofskog fakulteta u Zagrebu smatra da u Trampovoj retorici „nije riječ o igri zbog nečega drugog“. Ocjenjuje da su odnosi sa Danskom nakon ovakvih izjava ozbiljno narušeni, te ističe da se pritom zanemaruje stav samih Grenlanđana.
- Možda svega šest odsto stanovništva želi da bude dio Sjedinjenih Američkih Država, dok većina teži nezavisnosti, iako su svjesni da bezbjednost mogu imati jedino u savezu sa Danskom ili SAD-om. To, međutim, ne znači da žele da postanu dio SAD-a- kazao je Jakovina.
Komentarišući ideju o kupovini Grenlanda, Jakovina podsjeća da takvi presedani postoje u istoriji, ali upozorava na njihovu neprihvatljivost u savremenom svijetu.
- Mi smo u 21. vijeku i izašli smo iz takvog sistema 1945. godine. Ako budemo rušili poredak koji je tada uspostavljen, lako se možemo vratiti praksama iz 19. vijeka- zaključio je on.

Jakovina: Ako SAD kupi Grenland, to će biti presedan koji bi vratio svijet u XIX vijek

JU Centar za kulturu Prijestonice Cetinje raspisao je javni nagradni konkurs za originalni savremeni dramski tekst u žanru komedije, koji se realizuje u okviru Festivala komedije i zabave FunFest Cetinje 2026.
Pravo učešća na konkursu imaju crnogorski državljani, a prijavljeni tekstovi moraju biti originalni, neobjavljeni i neizvođeni.
Konkurs je anoniman, te se radovi dostavljaju pod šifrom, a svaki autor može prijaviti najviše dva dramska teksta. Za najbolji dramski tekst predviđena je nagrada koja uključuje Plaketu FunFest Cetinje, novčani iznos od 3.000 eura, kao i otkup imovinskih autorskih prava na period od sedam godina – navodi se u Fejsbuk objavi Centra.
Rok za dostavljanje radova je 15. april 2026. godine, dok će dodjela nagrade biti upriličena tokom održavanja FunFest-a Cetinje 2026.
Sve dodatne informacije o konkursu dostupne su na zvaničnom sajtu Centra za kulturu Prijestonice Cetinje, a zainteresovani se mogu obratiti i putem mejla centarzakulturu@cetinje.me.

Centar za kulturu raspisao javni konkurs za dramski tekst u žanru komedije

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović obratio se Ustavnom sudu i zatražio da se izjasni o ustavnosti i zakonitosti daljeg vršenja funkcije sutkinje Desanke Lopičić, nakon što ona 23. januara 2026. godine ispuni uslove za ostvarivanje prava na starosnu penziju, saopšteno je iz kabineta Predsjednika.
- Kao što Vam je poznato, postupajući po obavještenju Ustavnog suda Crne Gore, akt broj 555/25 od 26. juna 2025. godine, raspisao sam i sproveo postupak predlaganja Skupštini Crne Gore kandidata za sudiju Ustavnog suda koji će zamijeniti doskorašnju sutkinju Desanku Lopičić. Taj akt se nalazi u skupštinskoj proceduri i biće sprovedeno drugo glasanje o kandidatu kojeg sam predložio- &nbsp;navodi se u dopisu koji je predsjednik Milatović uputio predsjednici Ustavnog suda Snežani Armenko.
Napominje da je, u međuvremenu, sutkinji Lopičić istekao dvanaestogodišnji ustavni mandat na koji je izabrana te da joj je Skupština Crne Gore 28. decembra 2025. godine konstatovala prestanak funkcije. Istog dana, primjenom odredbe člana 15 Zakona o Ustavnom sudu, čija je ustavnost, u najmanju ruku, upitna, Skupština Crne Gore je utvrdila da gospođa Lopičić nastavlja da vrši funkciju sudije Ustavnog suda do izbora novog sudije, a najduže godinu dana.
- Međutim, na osnovu uvida u Vaš akt broj 962/24-1 od 11. decembra 2024. godine, koji ste uputili Ustavnom odboru Skupštine Crne Gore, može se konstatovati da gospođa Lopičić 23. januara 2026. godine navršava 65 godina starosti i da ima preko 40 godina staža osiguranja, čime ispunjava uslove za ostvarivanje prava na starosnu penziju. Podsjećam da je, na osnovu istog akta i pozivajući se na istovjetne razloge, Ustavni odbor Skupštine Crne Gore u decembru 2024. godine zaključio da je bivša sutkinja Ustavnog suda Dragana Đuranović ispunila uslove za starosnu penziju, nakon čega je predsjednik Skupštine Crne Gore konstatovao prestanak njene funkcije- kazao je Milatović.
Kako ističe, imajući u vidu ustavnu obavezu Ustavnog suda u pogledu obavještavanja Skupštine Crne Gore o činjenicama koje se odnose na nastupanje razloga za prestanak funkcije ili razrješenje sudija tog suda, a u kontekstu pomenutog stava Skupštine Crne Gore koji je zauzet prilikom penzionisanja sutkinje Đuranović, cijeni da je opravdano da Ustavni sud razmotri sljedeće:
- da li 23. januara 2026. godine nastupaju okolnosti koje mogu uticati na dalje izvršenje odluke Skupštine Crne Gore od 28. decembra 2025. godine, kojom je omogućeno sutkinji Lopičić da, bez obzira na istek ustavnog mandata i konstatovan prestanak funkcije od strane Skupštine, nastavi da vrši funkciju sutkinje Ustavnog suda;
- da li se stiču uslovi da o utvrđenim činjenicama obavijestite Skupštinu Crne Gore, kako bi taj državni organ preispitao dalju pravnu održivost odluke od 28. decembra 2025. godine, tj. preispitao da li gospođa Lopičić može obavljati poslove sudije Ustavnog suda i nakon ispunjenja uslova za starosnu penziju.
- Ukazujem na dodatnu činjenicu da je bivša sutkinja Đuranović u momentu penzionisanja bila sudija u punom ustavnom mandatu, za razliku od trenutne situacije sa gospođom Lopičić, kojoj je zbog isteka mandata već konstatovan prestanak sudijske funkcije od strane Skupštine Crne Gore- poručio je predsjednik.
Nesporno je, navodi Milatović, da sve navedeno može imati negativne posljedice po vladavinu prava, ukoliko Skupština Crne Gore ne bude dosljedno pratila ranije zauzete stavove. Naime, ukoliko je bivšoj sutkinji Đuranović prekinut Ustavom utvrđeni mandat zbog nastupanja razloga koji se odnose na ispunjenje uslova za starosnu penziju, onda bi dalje obavljanje funkcije sudije Ustavnog suda od strane bivše sutkinje kojoj je već konstatovan prestanak funkcije, a nakon ostvarivanja zakonskih uslova za starosnu penziju, dovelo u pitanje djelovanje i Ustavnog suda i Skupštine Crne Gore.
Milatovič je poručio da je uvjeren da će Ustavni sud uzeti u obzir sve navedeno, posebno imajući u vidu da je, shodno odredbi člana 149 stav 3 Ustava Crne Gore, Ustavni sud nadležan da prati ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti i da o uočenim pojavama neustavnosti i nezakonitosti obavještava Skupštinu.
- Cijenim da je veoma važno da kroz mehanizme institucionalne saradnje jačamo načelo vladavine prava u Crnoj Gori, unapređujemo pravnu sigurnost i obezbjeđujemo konzistentnost u djelovanju državnih organa. Stoga je neophodno da svaku negativnu praksu koja narušava ostvarivanje navedenih ciljeva jasno prepoznamo i, u okviru utvrđenih ustavnih i zakonskih nadležnosti, efikasno eliminišemo iz pravnog i institucionalnog poretka”, stoji u dopisu koji je predsjednik Milatović uputio Ustavnom sudu- zaključuje se u saopštenju Predsjednika

NIS: Počele startne aktivnosti u Rafineriji u Pančevu, isporuka derivata od 27. januara

Peking odgovorio Trampu: Prestanite da koristite takozvanu 'kinesku prijetnju' kao izgovor

Tramp: Dragi Jonase, Vaša zemlja mi nije dala Nobelovu nagradu, nemam više obavezu da mislim o miru

Danas počinje Svjetski ekonomski forum u Davosu

Zelenski: U toku priprema dokumenata za okončanje rata s Rusijom

Nobelova fondacija: Nagrada ni simbolično ne može da se prenese dalje

Savo Minić ponovo izabran za premijera RS

Gori krov Specijalnog suda u Beogradu, zgrada evakuisana

Gutereš: SAD djeluju nekažnjeno i podrivaju međunarodno pravo

Jakovina: Ako SAD kupi Grenland, to će biti presedan koji bi vratio svijet u XIX vijek

NIS: Počele startne aktivnosti u Rafineriji u Pančevu, isporuka derivata od 27. januara

Centar za kulturu raspisao javni konkurs za dramski tekst u žanru komedije

Milatović zatražio izjašnjenje Ustavnog suda o statusu sutkinje Lopičić

Peking odgovorio Trampu: Prestanite da koristite takozvanu 'kinesku prijetnju' kao izgovor

PRATITE TVe UŽIVO