Ambasador Sjedinjenih Američkih Država pri NATO Metju Vitaker izjavio je da su saveznici blizu finalizacije okvira koji bi mogao da otvori put za mirovni dogovor sa Rusijom, a kako je naveo, pregovori o bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu mogli bi uskoro doći do prelomne tačke.
- Ono što možemo očekivati je finalizacija nekoliko dogovora. Jedan od njih je 'Koalicija voljnih', koja uključuje oko 50 savezničkih zemalja, od kojih mnoge pripadaju NATO-u i koje će se složiti oko bezbjednosnog okvira za Ukrajinu - rekao je Vitaker za Foks Njuz.
Američka administracija, dodao je, biće dio ove koalicije, ali i kao samostalna zemlja.
- Ovaj sporazum mogao bi da postavi temelje za finalni mirovni dogovor sa Rusijom. Zaista smo jako odmakli u procesu. Ovo je odličan razvoj događaja i možda smo na pragu postizanja mira - rekao je Vitaker, ističući da Sjedinjene Američke Države nastavljaju naporno da rade kako bi se obezbijedio održiv mir.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Svijet

Američki ambasador pri NATO: Mirovni sporazum za Ukrajinu blizu finalizacije

Saveznici Ukrajine potpisali su u Parizu deklaraciju o namjerama koja bi mogla otvoriti put raspoređivanju međunarodnih snaga nakon eventualnog prekida vatre s Rusijom, potvrđeno je na samitu tzv. Koalicije voljnih, kojem prisustvuju predstavnici više od 30 država.
Emanuel Makron, britanski premijer Kir Starmer i predsjednik Volodimir Zelenski potpisali su deklaraciju o namjerama koja predviđa mogućnost raspoređivanja britanskih, francuskih i drugih evropskih snaga na teritoriji Ukrajine nakon prekida vatre.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozdravio je, kako je rekao, „suštinsku“ deklaraciju, naglasivši da ona predstavlja konkretan korak ka sigurnosnim garancijama za njegovu zemlju.
- Važno je da danas koalicija ima suštinske dokumente. Ovo nisu samo riječi. Postoji konkretan sadržaj: zajednička deklaracija svih zemalja koalicije i trilateralna deklaracija Francuske, Velike Britanije i Ukrajine -poručio je Zelenski.
Dodao je da su tri zemlje detaljno radile na pitanjima raspoređivanja snaga, broju vojnika, vrstama naoružanja i komponentama oružanih snaga koje bi mogle djelovati efikasno. Prema njegovim riječima, među članicama Koalicije voljnih već postoji razumijevanje „koja je država spremna na šta“.
Zelenski je naveo i da su vođeni sadržajni razgovori sa Sjedinjenim Američkim Državama o mehanizmima nadzora eventualnog primirja kako bi se spriječila njegova kršenja.
- Sjedinjene Američke Države su spremne raditi na tome. Jedan od najkritičnijih elemenata je odvraćanje – alati koji će spriječiti novu rusku agresiju. Sve to vidimo - rekao je ukrajinski predsjednik.
Njemački kancelar Fridrih Merc izjavio je da Njemačka ne isključuje učešće u multinacionalnim snagama koje bi nadzirale prekid vatre, pri čemu bi njemački vojnici bili raspoređeni na teritoriji susjednih NATO država.
- Njemačka će nastaviti doprinositi politički, finansijski i vojno. To bi, na primjer, moglo uključivati raspoređivanje snaga na susjednoj NATO teritoriji nakon prekida vatre - kazao je Merc, dodajući da će o prirodi i obimu njemačkog doprinosa odlučivati vlada i parlament.
Francuski predsjednik Emanuel Makron saopštio je da su saveznici postigli saglasnost o „robusnim“ sigurnosnim garancijama za Ukrajinu nakon prestanka borbi. Prema njegovim riječima, Sjedinjene Američke Države imale bi vodeću ulogu u mehanizmu nadzora primirja.
- Zajedno gradimo robusnu sigurnosnu arhitekturu za Ukrajinu - poručio je Makron, nazivajući samit u Parizu „istorijskim danom za Ukrajinu i Evropu“.

1250x600

1084x550

Istorijski dogovor Zelenskog, Starmera i Macrona: Britanski i francuski vojnici idu u Ukrajinu nakon primirja

Humanitarna situacija u Gazi se pogoršava, a Palestinci su izloženi jakim kišama i padu temperatura, bez bezbjednog skloništa, naveli su u izjavi visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbjednost Kaja Kalas i dvije komesarke.
- Djeca ostaju van škola. Medicinske ustanove jedva funkcionišu, sa minimalnim brojem osoblja i opreme - navodi se u izjavi Kalas i komesarki Hadje Lahbib i Dubravke Šuice.
Pozvale su Izrael da dozvoli međunarodnim nevladinim organizacijama da rade i pružaju pomoć civilima kojima je potrebna u Palestini i dodale da bez njih humanitarna pomoć ne može biti isporučena u obimu potrebnom da bi se spriječio dalji gubitak života u Gazi.
- Da bi se pomoć isporučila brzo, bezbjedno i u potrebnom obimu, međunarodne nevladine organizacije moraju biti u stanju da djeluju na održiv i predvidljiv način. Bez njih, pomoć ne može doći do ljudi kojima je potrebna - navodi se u izjavi objavljenoj na sajtu Evropske službe za spoljne poslove.
Dodaje se da isporuka humanitarne pomoći i pružanje usluga civilima zavisi od pristupa. Prema međunarodnom humanitarnom pravu, sve strane u sukobu moraju dozvoliti i olakšati brz i nesmetan protok principijelne humanitarne pomoći, navele su.

Evropske zvaničnice pozivaju Izrael da pusti pomoć Palestincima, upozorile na teško stanje zbog zime

Hrvatski ministar unutrašnjih poslova Davor Božinović poručio je da poruke mira i saradnje treba da budu zajednička vrijednost u regionu i susjedstvu, reagujući na optužbe predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da su Hrvatska, Albanija i Kosovo formirali vojni savez protiv srpskog naroda.
– Hrvatska je članica Evropske unije i sve što radi u međunarodnim odnosima radi transparentno – kazao je Božinović.
On je to izjavio nakon učešća na tradicionalnom svečanom prijemu koji je organizovalo Srpsko narodno vijeće (SNV) povodom obilježavanja Božića po julijanskom kalendaru, ističući da su mir i saradnja temelj stabilnosti u regionu.
Dan ranije, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je tokom posjete Trebinju, u entitetu Republika Srpska u Bosni i Hercegovini, izjavio da Hrvatska, Albanija i Kosovo nijesu formirali savez protiv Austrije, jer je ta država vojno neutralna, već protiv Srbije i srpskog naroda.
– U Beogradu dobro razumijemo novi vojni savez stvoren između Zagreba, Prištine i Tirane – rekao je Vučić.
U martu 2025. godine ministri odbrane Hrvatske, Albanije i Kosova potpisali su u Tirani Deklaraciju o jačanju odbrambene saradnje. Iz Vlade Hrvatske ranije je za Radio Slobodna Evropa saopšteno da Deklaracija ne teži formiranju vojnog saveza, niti je takav savez potreban uz postojeće mehanizme NATO-a.
Hrvatska i Albanija su članice NATO-a, dok Kosovo, čiju nezavisnost Srbija ne priznaje, nije dio Sjevernoatlantske alijanse.

Hrvatski ministar pozvao na saradnju u regionu nakon Vučićevih optužbi

Kada su Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE) prošle sedmice povukli svoje trupe iz Jemena, u skladu sa rokom koji je postavila Saudijska Arabija, iza sebe su ostavili i udaljeno jemensko ostrvo Sokotra, kao i oko 600 turista koji su tamo doputovali, ali više nijesu mogli da odu.
Aviosaobraćaj na glavnom aerodromu ostrva je obustavljen, jer se produbljujuća kriza između UAE-a i Saudijske Arabije pretočila u novi sukob na jemenskom kopnu, gdje ove dvije zalivske sile sada podržavaju suprotstavljene grupe u građanskom ratu u toj zemlji.
„Niko nema nikakve informacije i svi se samo žele vratiti svojim normalnim životima“, rekla je Aurelija Krikštaponijene (Aurelija Krikstaponiene), Litvanka koja je na Sokotru doputovala tokom novogodišnjih praznika.
Trebalo je da se vrati u Abu Dabi (Abu Dhabi) u nedjelju, ali bi se sada mogla naći u situaciji da mora putovati preko grada Džeda (Jeddah) u Saudijskoj Arabiji, jer kontrola Emirata nad ostrvom slabi.
Sokotra, koja se nalazi više od 300 kilometara južno od jemenske obale i koja je donedavno bila uglavnom dostupna avio-linijama preko UAE-a, tokom godina sukoba na kopnu predstavljala je utočište mira i spokojstva.
Sokotra je došla pod faktičku kontrolu UAE-a 2018. godine, kada su na ostrvo prvi put sletjeli emiraćanski vojni transportni avioni.
Tenkovi i trupe koji su se tada iskrcali bili su dio nastojanja UAE-a da proširi svoj uticaj nad regionalnim morskim putevima, uključujući moreuz Bab el-Mandeb između Roga Afrike i Arapskog poluostrva.
Saudijska Arabija izvodi vazdušne udare kako bi pomogla trupama jemenske vlade u borbi protiv južnih separatista koje podržavaju Ujedinjeni Arapski Emirati, a koji upravljaju Sokotrom.
Trupe UAE-a u početku nijesu bile dobrodošle kada su se prvi put iskrcale 2018. godine, a jemenska vlada, koju podržava Saudijska Arabija, tada je optužila Abu Dabi da je preuzeo luke i aerodrome na ostrvu.
Međutim, UAE je uspostavio kontrolu putem separatističkog Južnog tranzicionog vijeća (STC – Southern Transitional Council), koje se sada nalazi u direktnoj konfrontaciji sa snagama jemenske vlade koje podržava Saudijska Arabija na jemenskom kopnu. STC traži autonomiju za južni Jemen, a u konačnici i nezavisnost od gušće naseljenog sjevera.
STC i danas drži kontrolu nad ostrvom, ali aerodrom više nije pod kontrolom Emirata, rekli su za Rojters (Reuters) dva izvora sa aerodroma.
Jemenske aviokompanije saopštile su kasno u ponedjeljak da će 7. januara obaviti let za Džedu, što je jasan znak da je kontrola nad aerodromom promijenjena.
„Imamo ograničenu količinu gotovine i većina ljudi će ostati bez novca za dva ili tri dana. Ovdje nema platnih terminala ni bankomata, a ni bankovni transferi ne funkcionišu. Sve se oslanja na gotovinu. Kada nje ponestane, spavaćemo na otvorenom i oslanjati se na pomoć u hrani lokalnih stanovnika“, rekao je za Rojters Maćej (Maciej), poljski turista koji je dio grupe od još 100 ljudi.

Zbog povlačenja UAE-a: Stotine turista "zapelo" na jemenskom otoku, ne mogu se vratiti kući

Pretpostavlja se da je prošle sedmice šteta na berlinskom elektroenergetskom sistemu pričinjena namjerno. Još uvijek nije utvrđeno ko stoji iza toga, ali se sumnja na ljevičarsku ekstremističku „Vulkansku grupu“.
Naime, u subotu, 3. januara, na jugozapadu grada izbio je požar na elektroenergetskom sistemu, zbog čega više hiljada domaćinstava treći dan nema električnu energiju, a očekuje se da će tako biti do prekosjutra, 8. januara. Za berlinskog gradonačelnika Kaja Vegnera, člana Hrišćansko-demokratske unije (CDU), riječ je o terorizmu ljevičarskih ekstremista.
Gradske vlasti tvrde da postoji autentično pismo u kojem je „Vulkanska grupa“ preuzela odgovornost. To je grupa koja navodno u posljednjih 15 godina izvodi napade podmetanjem požara, prije svega u Berlinu. Posljedice toga bili su prekidi u distribuciji električne energije i telekomunikacija, kao i poremećaji u javnom prevozu.
Nadležni malo znaju o „Vulkanskoj grupi“, koju je Berlinski ured za zaštitu ustavnog poretka svrstao među nasilne, anarhističke organizacije. Pisma u kojima preuzimaju odgovornost imaju istu strukturu, a u njima se koriste imena islandskih vulkana, kao što su Grimsvetn, Katla ili Ok. Izgledan razlog za to jeste erupcija islandskog vulkana Ejafjatlajokutl 2010. godine, kada su višesedmične probleme imali evropski avionski saobraćaj.
Česte mete „Vulkanske grupe“ su instalacije duž željezničkih pruga, radijski tornjevi, službena vozila kompanija i slično. Nadležni smatraju da napadima žele pokazati koliko je ranjiva javna infrastruktura, da poremete javni red i izazovu veliku materijalnu štetu. Nije poznat tačan broj napada „Vulkanske grupe“ od 2011. do danas, piše njemački dnevnik Tagesschau.

Ko je "Vulkanska grupa" za koju se pretpostavlja da napada berlinsku infrastrukturu

Američki predsjednik Donald Tramp u ponedjeljak je bio upoznat sa procjenom Centralne obavještajne agencije (CIA) u kojoj se zaključuje da su lojalisti Nikolasa Madura, uključujući potpredsjednicu Delsi Rodrigez, u najboljoj poziciji da očuvaju stabilnost u Venecueli u slučaju promjene vlasti.
Prema Rojtersu, povjerljiva procjena CIA-e stavlja kontinuitet režima u središte američkog promišljanja političke budućnosti Venecuele.
Dokument predstavljen Trampu zaključuje da su visoki Madurovi lojalisti „najbolje pozicionirani da održe stabilnost“ ako bi Maduro izgubio vlast. Ovaj nalaz naglašava ključno ograničenje koje oblikuje američku politiku: balans između političkih promjena i kratkoročne stabilnosti u zemlji suočenoj sa dugotrajnim institucionalnim pritiscima.
Dva izvora upoznata sa ovim pitanjem potvrdila su procjenu, govoreći pod uslovom anonimnosti, te navela da je dokument podijeljen sa uskim krugom Trampovih visokih zvaničnika za nacionalnu bezbjednost.
Procjena je posebno imenovala potpredsjednicu Delsi Rodrigez kao ključnu figuru sposobnu da očuva funkcionalnost države.
Analiza je opisana kao jedan od razloga, među više drugih faktora, zbog kojih je Tramp odlučio pružiti podršku Rodrigez, a ne opozicionoj liderki Mariji Korini Mačado (María Corina Machado). Rojters navodi da se ovaj zaključak uklapa u pristup upravljanja rizicima zasnovan na obavještajnim procjenama, sa naglaskom na kontinuitet upravljačkih struktura, a ne na naglu političku tranziciju.
Bijela kuća je odbila potvrditi sadržaj povjerljivog izvještaja, ali nije osporila njegovo postojanje. U pisanom odgovoru, portparolka Bijele kuće Karolin Levit (Karoline Leavitt) navela je da je „predsjednik Tramp redovno informisan o domaćim političkim dinamikama širom svijeta“.
Dodala je da „predsjednik i njegov tim za nacionalnu bezbjednost donose realne odluke kako bi konačno osigurali da se Venecuela uskladi sa interesima Sjedinjenih Američkih Država i postane bolja zemlja za venecuelanski narod“.
Ova izjava odražava zvanični okvir koji naglašava realizam i usklađenost sa američkim interesima, bez direktne podrške bilo kojoj političkoj frakciji u Venecueli.
Rojters originalno pripisuje izvještaj novinarima Stivu Holandu (Steve Holland) u Vašingtonu i Radžviru Sing Pardeziju (Rajveer Singh Pardesi) u Bengaluru, uz urednički rad Krisa Risa (Chris Reese) i Majkla Perija (Michael Perry).
Volstrit džornal (The Wall Street Journal) je prvi objavio ekskluzivu, koju je Rojters potom potvrdio kroz sopstvene izvore. Oslanjanje na dva nezavisna izvora dodatno naglašava osjetljivost obavještajnih procjena koje utiču na izvršno donošenje odluka.
Zaključak CIA-e ukazuje na strukturnu dilemu: opozicioni lideri mogu imati moralni ili narodni legitimitet, ali ukorijenjeni akteri režima često kontrolišu poluge vlasti neophodne za sprječavanje fragmentacije sistema.
Procjenjujući Madurove lojaliste kao sposobnije da upravljaju tranzicijom, obavještajna zajednica je signalizirala zabrinutost zbog mogućih nestabilnosti, raspada institucija ili vakuuma vlasti.
Ovakav pristup ne predstavlja javnu podršku, ali utiče na strateški stav.
Kako je Rojters naveo, obavještajne procjene poput ove mogu oblikovati predsjedničke odluke čak i kada ostaju povjerljive i politički osjetljive. Ovaj slučaj pokazuje da se američka politika prema Venecueli sve manje zasniva na maksimalnim političkim promjenama, a sve više na kontrolisanim ishodima u ograničenim okolnostima.

CIA obavijestila Trampa da opozicija teško može preuzeti vlast i da su Madurovi lojalisti najbolja varijanta

Kolumbijska ministarka spoljnih poslova Rosa Viljavisensio kazala je danas da vojska te zemlje mora da brani teritoriju i suverenitet u slučaju potencijalne invazije SAD.
Američki predsjednik Donald Tramp je u nedjelju zaprijetio Kolumbiji vojnom akcijom, sličnoj onoj sprovedenoj u susjednoj Venecueli, koja se završila hapšenjem predsjednika Nikolasa Madura.
- Ako dođe do takve agresije, vojska mora da brani nacionalnu teritoriju i suverenitet zemlje - rekla je Viljavisensio na konferenciji za novinare, prenosi <a href="https://www.reuters.com/world/americas/colombian-military-must-defend-against-potential-us-invasion-minister-says-2026-01-06/" target="_blank">Rojters</a>.
Dodala je da prema međunarodnom pravu države imaju pravo na samoodbranu.

Kolumbijska ministarka: Branićemo se ukoliko SAD krenu na nas

Glavna opoziciona liderka Venecuele Marija Korina Mačado obećala je da će se što prije vratiti kući, hvaleći predsjednika SAD Donalda Trampa za svrgavanje njenog neprijatelja Nikolasa Madura i izjavila da je njen pokret spreman da pobijedi na slobodnim izborima.
Tramp, međutim, za sada izgleda da želi da radi sa privremenom predsjednicom Delsi Rodrigez i drugim visokim zvaničnicima Madurove vlade, što razočarava opoziciju i doprinosi nervozi u vezi Venecuele.
- Planiram da se vratim u Venecuelu što je prije moguće - rekla je Mačado (58), industrijska inženjerka i majka troje djece, koja je u oktobru pobjegla iz Venecuele pod maskom.
„Vjerujemo da ovaj prelaz treba da se odvija dalje“, rekla je Fox Newsu u intervjuu. „Na izborima (2024) pobijedili smo ubjedljivo pod lažnim uslovima. Na slobodnim i poštenim izborima, osvojili bismo preko 90% glasova“.
Tramp je, međutim, rekao da SAD mora prvo da pomogne u rješavanju problema Venecuele prije izbora, nazivajući 30-dnevni rok nerealnim.
- Moramo prvo popraviti zemlju. Ne možete imati izbore. Nema šanse da narod može glasati - rekao je Tramp NBC-u.

Mačado obećava povratak u Venecuelu, želi izbore

Republikanski kongresmen Dag LaMalfa, sedmostruki zastupnik u Predstavničkom domu Sjedinjenih Američkih Država iz savezne države Kalifornije, preminuo je u 65. godini, potvrdili su u utorak zvaničnici Republikanske stranke.
Vijest o njegovoj smrti potvrdili su stranački čelnik u Predstavničkom domu Tom Emer i predsjednik Nacionalnog republikanskog kongresnog komiteta Ričard Hadson. LaMalfina smrt dodatno je smanjila ionako tijesnu većinu republikanaca u Predstavničkom domu, koji sada imaju 218 zastupnika, naspram 213 demokrata.
Za sada nijesu saopšteni detalji o okolnostima njegove smrti.
Dag LaMalfa je predstavljao prvi kongresni distrikt sjeverne Kalifornije, uz granicu sa američkom saveznom državom Oregon, koji obuhvata grad Reding i područja sjeverno od Sakramenta. Uprkos značajnim izmjenama izbornih granica, koje su usvojene na referendumu u novembru prošle godine i koje su, prema ocjenama republikanaca, imale za cilj otežati njegov reizbor, LaMalfa je najavio da će se ponovo kandidovati.
„Dag je bio principijelan konzervativac i neumorni zagovornik ljudi sjeverne Kalifornije“, rekao je Hadson. „Nikada se nije ustručavao boriti za ruralne zajednice, poljoprivrednike i radničke porodice. U javni servis unosio je odlučnost, autentičnost i snažno uvjerenje.“
Prije dolaska u Kongres, LaMalfa je bio zastupnik u parlamentu savezne države Kalifornije, a po zanimanju je bio uzgajivač riže. U Predstavnički dom SAD prvi put je izabran 2012. godine, piše AP .

Iznenada preminuo kongresmen Trampove stranke, smanjena već tijesna parlamentarna većina Republikanaca

Vodostaji rijeka Grnčar i Ljuča u Gusinju bilježe značajan porast zbog loših vremenskih uslova i obilnih padavina proteklih dana.&nbsp;
Rijeke su nabujale, a voda je na nekim djelovima prešla uobičajene tokove, što povećava rizik od poplava u priobalnim područjima.
Najteže pogođeno je mjesto Dosuđe, takođe u Gusinju.&nbsp;
U nastavku pogledajte kako izgledaju rijeke:&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FYnjHp6Vec7M%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FOYPrCL0WV3o&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Izvor: TO Gusinje</div>
&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FfMba1phuPTI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Izvor: TO Gusinje </div>

(VIDEO) U Gusinju nabujale rijeke Grnčar i Ljuča, mjesto Dosuđe najpogođenije

Nalaganje Badnjaka za crnogorsku dijasporu tradicionalno je održano u Lovćencu, na platou ispred Crnogorskog kulturnog centra, u organizaciji Udruženja Crnogoraca „Krstaš“. Kako je navedeno u saopštenju, u dostojanstvenoj atmosferi iseljenici i njihovi potomci su poslali poruke ljubavi i privrženosti postojbini Crnoj Gori.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260106210152_d3fee9ac509ce99e8a522b8cfe7a9a84bada6b39d89c10df84118b9a9baa40c2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260106210152_d3fee9ac509ce99e8a522b8cfe7a9a84bada6b39d89c10df84118b9a9baa40c2" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Badnjak u Lovćencu"> </figure>  U kulturno umjetničkom programu nastupili su mladi članovi Crnogorskog kulturno prosvjetnog društva „Princeza Ksenija“ iz Lovćenca.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260106210152_fd3d2f2e2dd5a66ffa61f721904e2bb84bad2eb36cc9d35c1f63437336c89bf7.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260106210152_fd3d2f2e2dd5a66ffa61f721904e2bb84bad2eb36cc9d35c1f63437336c89bf7" data-rendition-name="original" width="4000" height="2597" loading="lazy" alt="Badnjak u Lovćencu"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260106210152_155ada7dd1ed6856f7f3889ccb9eb527524562ec39be8ad97d78db3d1c0bcffc.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260106210152_155ada7dd1ed6856f7f3889ccb9eb527524562ec39be8ad97d78db3d1c0bcffc" data-rendition-name="original" width="3694" height="2037" loading="lazy" alt="Badnjak u Lovćencu"> </figure>

Dijaspora Crne Gore naložila Badnjak u Lovćencu

Zbog ozbiljne situacije na Komarnici došlo je do prekida putne komunikacije, zbog čega su mještani ponovo odsječeni, a među onima koji su se zatekli na tom području ima i turista koji su u naš kraj došli vjerujući da je bezbjedan i prohodan, rekao je prvi čovjek opštine Jugoslav Jakić.
- Nažalost, ovo nije prvi put da se suočavamo sa ovakvim problemom. I upravo zato je razumljiva zabrinutost, ogorčenje i brojna pitanja građana - izjavio je Jakić.
Predsjednik Opštine Šavnik poručio je da se problem Komarnice ne može više rješavati privremenim mjerama i ad-hok intervencijama.
- Ovo nije samo pitanje puta – ovo je pitanje bezbjednosti ljudi, normalnog funkcionisanja života i osnovnog dostojanstva onih koji ovdje žive.
Želim posebno da poručim mještanima Komarnice da nijesu sami. Sve nadležne opštinske službe su na terenu, situacija se prati kontinuirano i naredni koraci su već definisani. Molim građane za strpljenje i mir – bezbjednost ljudi je apsolutni prioritet i nijedna odluka neće biti donesena neodgovorno ili brzopleto - izjavio je on.
Istovremeno, Opština Šavnik je pripremila projektnu dokumentaciju za trajno i sistemsko rješavanje problema Komarnice.
- Kao predsjednik opštine, ponovo ću se zvanično obratiti Vladi Crne Gore i nadležnim institucijama, sa jasnim zahtjevom da se ovo pitanje rješava zajednički i odgovorno. Komarnica &nbsp;mora biti &nbsp;u vrhu liste državnih infrastrukturnih prioriteta, kako se ovakve situacije više nikada ne bi ponavljale - smatra Jakić.
Ocijenio je da građani s pravom pitaju zašto upozorenja iz prethodnih godina nijesu na vrijeme shvaćena ozbiljno.
- Ta pitanja su opravdana i od njih se ne smije bježati. Komarnica mora dobiti trajno, plansko i sistemsko rješenje.
Ne bježim od odgovornosti i ne okrećem glavu od problema. Biću uz mještane Komarnice dok se situacija ne normalizuje i nastaviću da insistiram – i javno i institucionalno – da se ovo pitanje riješi u interesu ljudi, bezbjednosti i budućnosti Šavnika - dodao je.
Jakić ističe da Šavnik ne smije biti zaboravljen.
- Naši građani ne smiju biti odsječeni svaki put kada priroda pokaže svoju snagu - zaključio je predsjednik Opštine Šavnik.

Američki ambasador pri NATO: Mirovni sporazum za Ukrajinu blizu finalizacije

Istorijski dogovor Zelenskog, Starmera i Macrona: Britanski i francuski vojnici idu u Ukrajinu nakon primirja

Evropske zvaničnice pozivaju Izrael da pusti pomoć Palestincima, upozorile na teško stanje zbog zime

Hrvatski ministar pozvao na saradnju u regionu nakon Vučićevih optužbi

Zbog povlačenja UAE-a: Stotine turista "zapelo" na jemenskom otoku, ne mogu se vratiti kući

Ko je "Vulkanska grupa" za koju se pretpostavlja da napada berlinsku infrastrukturu

CIA obavijestila Trampa da opozicija teško može preuzeti vlast i da su Madurovi lojalisti najbolja varijanta

Kolumbijska ministarka: Branićemo se ukoliko SAD krenu na nas

Mačado obećava povratak u Venecuelu, želi izbore

Iznenada preminuo kongresmen Trampove stranke, smanjena već tijesna parlamentarna većina Republikanaca

(VIDEO) U Gusinju nabujale rijeke Grnčar i Ljuča, mjesto Dosuđe najpogođenije

Dijaspora Crne Gore naložila Badnjak u Lovćencu

Američki ambasador pri NATO: Mirovni sporazum za Ukrajinu blizu finalizacije

Jakić: Mještani Komarnice odsječeni, ovo je pitanje bezbjednosti ljudi i normalnog funkcionisanja

PRATITE TVe UŽIVO