Generalni sekretar NATO-a Mark Rute nije predložio nikakav kompromis oko suvereniteta tokom razgovora o Grenlandu sa predsjednikom SAD-a Donaldom Trampom u Davosu - tvrdi portparolka Alijanse Alison Hart.
Ona je, kako piše Rojters, navela da će saveznici u Sjevernoatlantskoj alijansi kolektivno raditi na bezbjednosti Arktika.
U saopštenju stoji i da će pregovori Danske, Grenlanda i SAD nastaviti sa „ciljem da Rusija i Kina nikada ne steknu ekonomsko ili vojno uporište na Grenlandu“.
Kako je saopšteno, razgovori među saveznicima o okvirnom sporazumu koji su postigli američki predsjednik i generalni sekretar NATO-a ukazuju na to da se treba fokusirati na obezbjeđivanje arktičke bezbjednosti kroz kolektivne napore saveznika, posebno sedam arktičkih saveznika.
Podsjetimo, Tramp je objavio juče postizanje dogovora o rješavanju pitanja Grenlanda.
- Na osnovu veoma produktivnog sastanka sa generalnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom postavili smo okvir za budući dogovor o Grenlandu, pa čak i širem regionu Arktika. Ovo rješenje, ako do njega dođe, biće odlično za SAD i sve članice NATO-a. Na osnovu ovog sporazuma neću uvoditi carine od 1. februara kao što sam najavio - rekao je Tramp.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Svijet

Portparolka NATO-a tvrdi: Rute nije Trampu predložio nikakav kompromis oko suvereniteta Grenlanda

Australijska policija izjavila je da traga za naoružanim napadačem u bijegu nakon što su tri osobe upucane i ubijene u četvrtak u malom gradiću uz jezero na istoku zemlje.
Policajci su upozorili ljude da ostanu u kućama u ruralnom gradiću Lejk Kargeligo, 450 kilometara zapadno od Sidneja.
Policija Novog Južnog Velsa izjavila je da je pronašla muškarca i ženu mrtve u vozilu nakon što je reagovala na dojave o pucnjavi u gradu kasno poslijepodne.
Ubrzo nakon toga u drugoj pucnjavi ubijena je žena i ranjen muškarac koji je, kako se navodi, u "kritičnom stanju" u bolnici.
- U ovoj fazi, policija je identifikovala počinitelja koji je još uvijek na slobodi - rekao je Endrju Holand, pomoćni povjerenik policije Novog Južnog Velsa.
Holan je dodao: "Trenutno sprovodimo veliku potragu u tom području. Molimo ljude da ostanu u kućama", rekao je Holand novinarima.
Vjeruje se da je napadač pobjegao u vozilu, rekao je Holand, a prenosi "ThePeninsulaQatar".

Naoružani napadač ubio tri osobe u istočnoj Australiji

Danska premijerka Mete Frederiksen rekla je danas da njena zemlja ne može da pregovara o svom suverenitetu, poslije objave novog okvirnog sporazma NATO o arktičkoj bezbjednosti bez američke upotrebe sile za preuzimanje Grenlanda.
U saopštenju je ocijenika da je bezbjednost Arktika pitanje za cio NATO i da je "dobro i prirodno" da o tome razgovaraju američki predsjednik Donald Tramp i generalni sekretar NATO Mark Rute.
Frederiksen je kazala da se često čuje sa Ruteom i da je sa njim razgovarala i prije i posle njegovog jučerašnjeg sastanka sa Trampom u Davosu.
- Bezbjednost Arktika je pitanje za cio NATO. Prema tome dobro je i prirodno da se o tome takođe razgovara izmedju generalnog sekretara i predsjednik SAD. Kraljevina Danska dugo se zalagala da NATO poveća svoje angažovanje u Arktiku - piše u saopštenju, prenosi N1.
Premijerka je navela je da je danska vlada koordinisala napore sa vladom Grenlanda tokom celog procesa.
- NATO je u potpunosti upoznat sa stavom Kraljevine Danske. Možemo da razgovaramo o svim političkim pitanjima: bezbjednosti, investicijama, ekkonomiji. Ali ne možemo da razgovaramo o našem suverenitetu. Informisana sam da to nije bio slučaj - rekla je ona.

Frederiksen: Bezbjednost Arktika je pitanje za cio NATO

Cijene nafte su u srijedu porasle jedan odsto, nakon što je američki predsjednik Donald Tramp ublažio neposredne geopolitičke strahove u vezi sa Grenlandom.
On je rekao da Sjedinjene Američke Države žele da preuzmu kontrolu nad Grenlandom kroz pregovore i da neće koristiti silu, prenose Nezavisne novine.
Referentne cijene sirove nafte pale su ranije oko 1,5 odsto, jer su Trumpov obnovljeni pritisak na Grenland i nove carinske pretnje Evropi izazvali zabrinutost zbog trgovinskih tenzija i slabije globalne potražnje.
Raspoloženje se poboljšalo nakon njegovih komentara u Davosu, čak i dok su odnosi između SAD i EU i dalje zategnuti, a trgovinski sporazum je stavljen na čekanje nakon što je Evropski parlament zamrznuo glasanje o ratifikaciji.
Cijene nafte su takođe porasle nakon što je Međunarodna agencija za energiju (IEA) podigla svoju prognozu rasta globalne potražnje za naftom za ovu godinu i blago smanjila očekivanja o prevelikoj ponudi, iako i dalje projektuje značajan višak.
IEA je saopštila da bi zalihe mogle porasti 3,7 miliona barela dnevno ove godine, što će vršiti pritisak na cijene.

Porast cijena nafte nakon što je Tramp ublažio retoriku u vezi sa Grenlandom

Hitne službe na Novom Zelandu tragaju za nekoliko osoba, uključujući i jedno dijete, za koje se vjeruje da su nestale nakon što je klizište pogodilo kamp tokom oluja koje su izazvale veliku štetu širom Sjevernog ostrva.
Ministar za vanredne situacije Mark Mičel izjavio je da dijelovi istočne obale izgledaju kao „ratna zona“. Helikopteri su angažovani kako bi spasili porodice koje su utočište od poplava potražile na krovovima kuća. Lokalno vanredno stanje proglašeno je u pet regija širom Nortlenda i Istočnog Kejpa zbog višednevnih rekordnih, bujičnih padavina.
Klizište se pokrenulo u četvrtak ujutro u kampu u turističkom mjestu Maunt Maunganui, na istočnoj obali. Mičel je potvrdio da je među nestalima i jedna djevojčica.
- Situacija je trenutno promjenjiva i osjetljiva. Svi rade najbolje što mogu kako bi se postigao najbolji mogući ishod, ali nema sumnje da je ovo veoma teška i izazovna situacija - rekao je Mičel.
Portparol Vatrogasne i hitne službe Novog Zelanda (FENZ) Vilijam Pajk izjavio je da su prvi koji su stigli na mjesto događaja čuli pozive u pomoć koji su dolazili iz unutrašnjosti klizišta.
- Građani koji su se tu zatekli pokušali su da uđu u ruševine i zaista su čuli glasove. Naša prva vatrogasna ekipa je stigla i potvrdila isto – i oni su mogli da čuju te glasove - rekao je Pajk.
Snimci iz Maunt Maunganuija prikazuju prevrnuta kamp-vozila i iščupano drveće. Svjedoci su za lokalne medije kazali da su čuli izuzetno jaku buku neposredno prije nego što je ogromna masa zemlje sa brda pogodila kamp.
Alister Mekhardi, ribar koji se nalazio u blizini, izjavio je za NZ Herald da je čuo „kotrljajuću grmljavinu i pucanje drveća“ prije nego što je podigao pogled i vidio kako „cijelo brdo popušta“.
- Ljudi su trčali i vrištali, vidio sam kako ih masa nosi. Ima zarobljenih ljudi - rekao je on.
Tauranga, grad najbliži Maunt Maunganuiju, primio je 295 milimetara kiše u roku od 30 sati, prije nego što se klizište pokrenulo oko 9:30 sati. Broj stanovnika Maunt Maunganuija naglo raste tokom ljeta jer turisti hrle na prelijepe plaže ovog područja. Planina, vulkanska kupola na kraju poluostrva, u istom periodu privlači desetine hiljada posjetilaca.
Australijanac Soni Voral za dlaku je izbjegao klizište dok je plivao u obližnjem bazenu.
- Dok sam plivao, čuo sam ogromno klizište iza sebe, pucanje drveća, a jedna kamp-prikolica me je umalo pogodila. Morao sam da zaronim u susjedni bazen - izjavio je za novinsku agenciju Stuff.
U Papamoi, južno od Maunt Maunganuija, jedna osoba je teško povrijeđena, dok se dvije vode kao nestale nakon što je klizište pogodilo kuću u četvrtak oko četiri sata ujutro. Policija nastavlja potragu za muškarcem u četrdesetim godinama kojeg je u srijedu odnijela voda na riječnom prelazu blizu Varkvorta, sjeverno od Oklanda.
Ubrzo su počele da kruže fotografije koje prikazuju poplavljene kuće, poljoprivredna zemljišta, društvene domove i puteve odsječene klizištima, a pojavile su se i priče o jezivim bjekstvima i nevjerovatnim spašavanjima. Lokalna zajednica pritekla je u pomoć 94-godišnjem muškarcu koji je bio zarobljen poplavnim vodama u Koromandelu, dok je jedna žena spašena kajakom dok je brza voda do visine vrata okruživala njenu kuću.
Vatrogasna i hitna služba Tairāwhitija saopštila je da je spasavala ljude sa krovova. Njihove fotografije prikazuju kuće prekrivene drvnim otpadom, blatom i vodom, dok su automobili i ograde u velikoj mjeri zatrpani.
- Ovo nijesu snimci sa vježbe - poručili su iz službe.
Premijer Kristofer Lukson izjavio je da Vlada čini sve što je u njenoj moći kako bi pomogla pogođenima ekstremnim vremenskim prilikama i zahvalio spasilačkim ekipama na njihovom trudu.&nbsp;
- Cijela zemlja je zahvalna svima koji se izlažu opasnosti kako bi očuvali bezbjednost Novozelanđana - rekao je on.
Tropska depresija (ciklon) trebalo bi u četvrtak da donese još obilnih padavina, saopštila je Nacionalna agencija za upravljanje vanrednim situacijama (NEMA).
- Kiša pada na tlo koje je već u potpunosti zasićeno vlagom, što znači da su posljedice poput oborenih stabala, klizišta, poplava i opasnih uslova na rijekama još vjerovatnije - poručio je Lukson.

Velike poplave izazvale klizišta na Novom Zelandu: Traga se za nestalima, među njima i dijete

Izrael je saopštio da je napao četiri granična prelaza na sirijsko-libanskoj granici, navodeći da ih Hezbolah koristi za krijumčarenje oružja, nakon ranijih napada na južni Liban u kojima su ubijene najmanje dvije osobe, dok je gotovo 20 ranjeno.
Najnovije izraelsko nasilje u srijedu dolazi uprkos primirju postignutom uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država, kojim su okončane borbe duže od godinu dana između Izraela i boraca Hezbolaha u Libanu tokom 2024. godine, a koje je Izrael više puta prekršio.
- Izrael još jednom sprovodi politiku sistematske agresije izvođenjem vazdušnih napada na naseljena libanska sela, u opasnoj eskalaciji koja direktno cilja civile. Ovo ponovljeno agresivno ponašanje potvrđuje odbijanje Izraela da se pridržava svojih obaveza koje proizilaze iz sporazuma o prekidu neprijateljstava - rekao je libanski predsjednik Džozef Aun u izjavi kasno u srijedu.
Libansko Ministarstvo zdravlja saopštilo je da je najmanje 19 osoba ranjeno u izraelskim vazdušnim napadima na južnolibanski grad Kanarit.
Državna Nacionalna novinska agencija navela je da su izraelski ratni avioni bombardovali zgrade u nekoliko sela i gradova na jugu Libana, uključujući Al-Harajeb, Al-Ansar, Kanarit, Kfour i Džardžuh, nakon što je izraelska vojska izdala upozorenja da će izvršiti napade na ciljeve unutar zemlje.
Ranije tog dana, Ministarstvo zdravlja saopštilo je da je u izraelskom napadu na vozilo u gradu Zahrani, u okrugu Sidon, ubijena jedna osoba. Ministarstvo je takođe navelo da je u drugom izraelskom napadu, usmjerenom na vozilo u gradu Bazurije u okrugu Tir, ubijena još jedna osoba.
Novinska agencija AFP saopštila je da je njen dopisnik izvijestio da je vidio ugljenisani automobil na glavnom putu u Sidonu, sa krhotinama razbacanim po okolini, kao i prisustvo ekipa hitne pomoći. Fotograf agencije je takođe lakše povrijeđen, zajedno sa još dva novinara koji su radili u blizini mjesta snažnog izraelskog napada u Kanaritu, gdje je povrijeđeno 19 osoba.
Izraelska vojska saopštila je na društvenim mrežama da je ciljala četiri granična prelaza na sirijsko-libanskoj granici koji su korišćeni za „transfer oružja“, kao i da je „eliminisala“ ključnog krijumčara oružja Hezbolaha u području Sidona, na jugu Libana.
U saopštenju libanske vojske osuđeni su izraelski napadi usmjereni na „civilne zgrade i kuće“, koje su ocijenili kao „očigledno kršenje libanskog suvereniteta“ i sporazuma o prekidu vatre.
Libanska vojska je takođe navela da takvi napadi „ometaju napore vojske“ da završi plan razoružavanja Hezbolaha, koji je bio dio sporazuma o prekidu vatre.
Hezbolah je odbacio pozive da preda oružje usred tekućih izraelskih napada, u kojima je u Libanu ubijeno više od 350 ljudi, uprkos prekidu vatre potpisanom u novembru 2024. godine, prema podacima AFP-a.

Izrael gađao granične prelaze između Sirije i Libana, napade pravda borbom protiv krijumčarenja oružjem

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da je ruski predsjednik Vladimir Putin pristao da se pridruži njegovom Odboru za mir, čiji je cilj da nadgleda obnovu Gaze.
- Želimo sve, želimo sve nacije gdje ljudi imaju kontrolu, imaju moć, jer tako nikada nećemo imati problem. Ovo je najveći odbor ikada sastavljen - rekao je Tramp, odgovarajući na pitanje televiziji CNN zašto je pozvao Putina.
Tramp je priznao da u pozivima za priključenje Odboru ima kontroverznih odluka.
- Da, imam neke kontroverzne ljude u Odboru, ali to su ljudi koji obavljaju posao. Dakle, pozvan je i Putin i prihvatio je - rekao je Tramp.
Na jučerašnjem sastanku Savjeta bezbjednosti Rusije Putin nije potvrdio da će se Rusija pridružiti Odboru za mir, ali je rekao da će Ministarstvo spoljnih poslova „proučiti dokumenta“ i „konsultovati se sa strateškim partnerima“, nakon čega će donijeti odluku.
Istakao je da je Rusija spremna da, i prije nego što donese odluku, uplati Odboru milijardu dolara iz ruske imovine zamrznute u SAD.

1250x600

1084x550

Tramp kaže da je Putin pristao da se pridruži Odboru za mir: Želimo sve nacije gdje ljudi imaju kontrolu

Obraćajući se na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, američki predsjednik Donald Tramp održao je oštar govor, tokom kojeg je, između ostalog, uputio niz kritika na račun evropskih lidera, kao i NATO alijanse, jer SAD, kako je ponovio u više navrata, od tog saveza nikad ništa nijesu dobile, a zauzimanje Grenlanda je sve što žele.
Ipak, nakon sastanka sa generalnim sekretarom NATO saveza Markom Ruteom, saopštio je da, usljed postizanja okvirnog dogovora o sporazumu koji se odnosi na Grenland, ali i čitavu arktičku regiju, Evropi neće uvoditi carine povezane s ostrvom, čijim je stupanjem na snagu od 1. februara ranije zaprijetio.
Komentarišući govor u Davosu, vojni analitičar Aleksandar Radić <a href="https://www.antenam.net/clanak/radic-tramp-nastupio-ostrije-nego-sto-je-bilo-ko-ocekivao-ide-direktno-protiv-evrope">u izjavi za Antenu M</a> ističe da je Tramp nastupio oštrije nego što je bilo ko očekivao i otkrio im sve karte.
- Sada je jasno da nema teorija zavjera, nema potrebe za nekim dubinskim analizama. Tramp ide direktno protiv Evrope, postavlja svoje uslove i kompromisa nema - ocjenjuje sagovornik Antene M.
Pred američkim saveznicima je, kako naglašava, težak izbor.
- Naravno da je sada svakome od dosadašnjih američkih saveznika postavljen jedan vrlo težak izbor – da li ostati i dalje prijatelj najjačeg na svijetu, naročito sada kada se razgoropadio i lupa šakom o sto, ili pokušati pronaći neki svoj put - ukazuje Radić.
Kada je Evropa u pitanju, podvlači da ona može da se oslanja na savezništvo zemalja koje su članice Evropske unije.
- I to je za njih racionalno i izlaz. Ali biće veliki problem kako će se postaviti zemlje od Kanade koja je na Trampovoj svježoj mapi dio Sjedinjenih Američkih Država, pa tamo do Pacifika, recimo Australije, Novog Zelanda – zemalja koje imaju vrlo snažne motive da budu prijatelji Amerikanaca, ali teško da će moći da prihvate da se slože sa idejom teritorijalne ekspanzije - zaključuje Radić.

Radić: Tramp nastupio oštrije nego što je bilo ko očekivao, ide direktno protiv Evrope

U stravičnom požaru koji je zahvatio trgovački centar u Karačiju u Pakistanu poginulo je 50 ljudi. Najveći požar u lučkom gradu u više od deset godina izbio je kasno u subotu i brzo se proširio kroz prostrani trgovački kompleks Gul Plaza, poznat po svojih 1.200 porodičnih prodavnica koje prodaju vjenčanice, igračke, posuđe i drugu robu. - Pronašli smo 20 do 25 mrtvih tijela - rekao je novinarima zamjenik komesara Javed Nabi Khoso. Dodao je da su posmrtni ostaci prevezeni u bolnicu radi DNK analize. Zbog poteškoća u identifikaciji, rekao je da je teško dati precizan podatak o broju poginulih, ali se navodi da je oko 50 osoba mrtvo. Mala grupa koja je odavala počast žrtvama zapalila je svijeće u blizini mjesta požara, a neki su držali fotografije onih za koje se pretpostavlja da su poginuli.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260121230132_cd4c5d4d30723907a9f738cdec4f27e63e20aecb92bdd325af1892e3d5d24f27.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260121230132_cd4c5d4d30723907a9f738cdec4f27e63e20aecb92bdd325af1892e3d5d24f27" data-rendition-name="original" width="4013" height="2676" loading="lazy" alt="Pakistan požar"><figcaption>Spasioci i vatrogasci sa teškom mehanizacijom sprovode operaciju pretrage u izgorenoj zgradi višeetažnog trgovačkog centra nakon masovnog požara u Karačiju, Pakistan, u srijedu, 21. januara 2026. (Photo: AP photo/Ali Raza)Copyright 2026 The Associated Press. All rights reserved</figcaption></figure>  Vatrogasci su se borili s požarom unutar trgovačkog centra do utorka. Do trenutka kada je požar stavljen pod kontrolu, Gul Plaza je svedena na gomilu pepela i ruševina. Prema podacima državne spasilačke službe, ukupno 84 osobe su registrovane kao nestale. Policija je saopštila da se strahuje da je većina nestalih mrtva, što znači da bi broj žrtava mogao još porasti. - Ovo je scenario sudnjeg dana - rekao je vlasnik prodavnice Rehmat Khan nakon što je vidio ono što je ostalo od trgovačkog centra. Rekao je da je u prodavnici bilo oko 18 do 20 ljudi, uključujući šest zaposlenih, kada je požar izbio u tržnom centru. Dodao je da su svi nestali.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260121230132_f4401cf1afc53abf3d9f6a2b882da66d46830bfa7c5ceeb81819a830be522bb1.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260121230132_f4401cf1afc53abf3d9f6a2b882da66d46830bfa7c5ceeb81819a830be522bb1" data-rendition-name="original" width="3861" height="2574" loading="lazy" alt="požar u pakistanu "><figcaption>Spasioci i vatrogasci rade sa teškom mehanizacijom pretražujući ruševine izgorenog objekta višeetažnog trgovačkog centra nakon masovnog požara u Karačiju, Pakistan, u ponedjeljak, 19. januara 2026.(Photo: AP photo/Ali Raza)Copyright 2026 The Associated Press. All rights reserved</figcaption></figure>  Ovaj požar je jedan od najsmrtonosnijih u posljednjih 10 godina.

U stravičnom požaru u Pakistanu poginulo 50 ljudi: Vatra progutala tržni centar, strahuje se da će broj mrtvih rasti

Nezavisna mreža za zaštitu ljudskih prava HRANA objavila je da je najmanje 313 zatvorenika pogubljeno vješanjem tokom protesta širom Irana.
HRANA, bazirana u SAD, u mjesečnom izvještaju navodi da su oni pogubljeni od 22. decembra prošle godine do 20. januara ove godine u zatvorima širom zemlje, po raznim optužbama.
Mreža navodi se da je u tom periodu došlo do naglog porasta masovnih hapšenja, teških kazni i upotrebe prekomjerne sile od strane snaga bezbjednosti, i da su u januaru tokom 10 dana pogubljene najmanje 52 osobe, dok su se protesti širili, a pristup internetu u velikoj mjeri bio ograničen.
Organizacije za ljudska prava tvrde da se u Iranu vrše smrtne kazne nad demonstrantima. Grupa za zaštitu ljudskih prava Hengav, sa sjedištem u Norveškoj, objavila je danas da su iranske vlasti optužile jednog demonstranta da "ratuje protiv Boga", zbog navodnih veza sa SAD i Izraelom. Hengav navodi da su demonstranta Salaha Jusefija iz Džavanruda u iranskoj provinciji Kermanšah 13. januara prvi put uhapsili obavještajni agenti Korpusa iranske revolucionarne garde (IRGC), posebnog ogranka Revolucionarne garde Irana, i pustili ga nakon jednog dana, prenose agencije.
- Izvor upoznat sa slučajem rekao je da su, nakon višestrukih upita porodice bezbjednosnim institucijama u Ramsaru i Sariju, zvaničnici IRGC u Sariju usmeno obavijestili porodicu da je Jusefi optužen za 'moharebe' (rat protiv Boga) i da je donijeta presuda, a kao kazna je navedena smrt - navodi Hengav.
Prema grupi za ljudska prava, zvaničnici IRGC rekli su porodici uhapšenog da on ima "tijesne veze" sa Izraelom i SAD, da će kazna biti izvršena u Teheranu i da neće odgovarati na dalja pitanja. Hengav navodi da su Jusefiju od hapšenja uskraćeni pristup advokatu i druga osnovna prava, da njegova porodica nije obaviještena o razvoju događaja u njegovom slučaju, kao i da optužba nije zvanično objavljena i da porodici nije dostavljeno pisano obavještenje ili formalna presuda.

Mreža za ljudska prava: Tokom protesta u Iranu obješeno najmanje 313 zatvorenika

Tokom 2025. godine Sindikat medija Crne Gore registrovao je 33 slučaja napada na novinare u Crnoj Gori, što je apsolutni rekord od kada se mjeri broj napada u zemlji. Predsjednik Sindikata medija Crne Gore (SMCG) Radomir Kračković ovaj podatak je iznio na forumu “Dostojanstveni uslovi za odgovorno novinarstvo” koji su u susret 23. januaru - Danu novinara Crne Gore organizovali SMCG i Institut za medije Crne Gore (IMCG).
- Između dva Dana novinara Crne Gore bezbjednost novinara se u zemlji značajno pogoršala, politički pritisci na rad novinara su se nastavili, a ekonomski status se nije puno poboljšao. Posebno zabrinjava što su u 18 slučajeva napada tokom ove godine na meti napada bile novinarke. Zbog svega ovoga ne čudi da je Crna Gora treću godinu zaredom zabilježila pad u Indeksu bezbjednosti novinara Zapadnog Balkana - kazao je Kračković.
Sindikat medija je, kako je istakao, zajedno sa ostalim medijskim akterima i nadležnim državnim organima tokom cijele prošle godine radio na uspostavljanju Mehanizma za bezbjednost novinara kao vida institucionalne podrške napadnutim novinarima u Crnoj Gori.
- Krajem prošle godine u Vladi je formirana preteča tog mehanizma - međuresorska radna grupa za uspostavljanje ovog mehanizma. Vjerujemo da ćemo tokom ove godine zaokružiti cijeli taj proces. Mehanizam za bezbjednost novinara osiguraće institucionalnu, pravnu i psihološku pomoć napadnutim novinarima i vjerujemo da će vremenom uticati na to da se broj ovih napada smanji - kazao je Kračković.
Kračković je napomenuo da su se i politički pritisci na rad novinara nastavili i pojačali.
- Posebno zabrinjava što su na meti bili ne samo pojedini novinari i novinarke, već i cijele redakcije - dodao je on.
Istakao je da su zahvaljujući primjeni novog Zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama znatno povećani budžeti lokalnih javnih emitera.
- Zahvaljujući tome, tokom prošle godine je izmiren najveći dio dugovanja zaposlenima u tim medijima koji su godinama bili u najtežem položaju u medijskoj profesiji. U nekim od tih medija su i povećane plate, a u Radio televiziji Pljevlja je potpisan kolektivni ugovor. To je veoma veliki iskorak jer u tim medijima radi oko 450 ljudi. Istovremeno, vode se pregovori o kolektivnim ugovorima u drugim medijima. U toku su dugi pregovori o novom kolektivnom ugovoru za RTCG i nadamo se da će tokom ove godine taj proces biti završen i da bi moglo doći do povećanja plata u javnom servisu. Naš zadatak na nacionalnom nivou ostaje da ispregovaramo Granski kolektivni ugovor, te da uvjerimo vlasnike medija da poboljšaju sveukupni položaj novinara i medijskih radnika u Crnoj Gori - ispričao je predsjednik SMCG.
Direktorica Instituta za medije Crne Gore, Olivera Nikolić istakla je da u Crnoj Gori formalno postoje dobri zakoni, ali da je u praksi situacija drugačija. Ukazala je na velike probleme po pitanju sindikalnog organizovanja.
- Dešavaju se nezapamćeni pritisci na sindikat javnog servisa RTCG. Suočavaju se sa prijetnjama otkazima, sa premještanjem sa pozicije na poziciju, a da iza toga ne postoje neka ozbiljna obrazloženja. To nije prijatno okruženje za rad. Etički kodeks RTCG ne služi ostvarenju ciljeva i misije javnog servisa da traga za istinom i da bude višeglasje i mjesto za dijalog. Kodeks na jedan autoritaran, rigidan način prijeti zaposlenima u TVCG, ako iskažu drugačiji stav. Institut za medije Crne Gore je uradio analizu tog kodeksa i mi ćemo tu analizu poslati Savjetu RTCG u nadi da će uvidjeti koliko način na koji je kodeks donesen nije primjeren jednom samoregulatornom aktu i tražićemo da se donese novi ili izmjeni postojeći, uz najširi mogući konsenzus - saopštila je Nikolić.
Podsjetila je da su u toku promjene Kodeksa novinara Crne Gore, te da je te promjene inicirao Savjet Evrope zajedno sa OEBS-om i Društvom profesionalnih novinara Crne Gore.
Potpredsjednica Sindikata medija Crne Gore Marijana Camović Veličković podsjetila je na drastične napade na novinare, ali i na antisindikalnu diskriminaciju zabilježenu tokom prošle godine.
- 2025. godina je obilježena sa jakom antisindikalnom diskriminacijom, a ona se dešavala u javnim medijima - prije svega u javnom servisu i RTV Podgorica. Ostali smo bez oko 100 članova iz tih medija. U RTV Podgorica je otpušten predsjednik sindikalne organizacije Milan Nikčević, a tom otkazu je prethodila jedna farsa od disciplinskog postupka i taj slučaj je sada pred sudom - navela je Camović Veličković.
Napomenula je da su na predlog SMCG u izmjene Krivičnog zakonika uvrštena tri nova krivična djela kada su u pitanju zaposleni u medijima.
- U pitanju su laka tjelesna povreda, ugrožavanje sigurnosti i prinuda. Samo Ministarstvo pravde je predložilo uvođenje djela Teški govor mržnje što pozdravljamo i smatramo da je dobra ideja koja će imati odvraćajući efekat - dodala je Camović Veličković.
Između ostalih, na forumu su govorili i fotoreporteri Stevo Vasiljević i Boris Pejović koji su bili žrtve napada prilikom izvještavanja o uklanjanju spomenika Pavlu Đurišiću u Gornjem Zaostru kraj Berana.
- U tom slučaju je napravljen napredak. Nadam se da će u budućim slučajevima napada svi biti procesuirani. Policija i država su dužne da naprave preventive da budemo bezbjedni na svakom događaju. Problem je što već šest mjeseci ja idem za Berane po dva ili tri puta mjesečno, što je opterećujuće. Imam sreću da mi je redakcija dala finansijsku podršku za ta putovanja i dane koje provodim na suđenju, ali u mnogim redakcijama to se ne dobija. Mislim da su sve to momenti koji opterećuju nas i demotivišu nas da prijavimo napade - istakao je Pejović.

SMCG: Tokom 2025. godine registrovana 33 slučaja napada na novinare u Crnoj Gori

Međuvladina konferencija između Crne Gore i Evropske unije na kojoj će Crna Gora zatvoriti još jedno pregovaračko poglavlje sa Evropskom unijom održaće se u Briselu, u ponedjeljak 26. januara 2026. godine.
- Ovo je više nego dobra vijest za Crnu Goru. Sa snažnim vjetrom u leđa ulazimo u najvažniju godinu na našem integracionom putu - poručila je nakon današnje sjednice Vlade ministarka evropskih poslova Maida Gorčević.
Ministarka je pojasnila da je riječ o poglavlju 32 - Finansijski nadzor koje se odnosi na usvajanje međunarodno prihvaćenih standarda u oblastima javne unutrašnje finansijske kontrole, eksterne revizije i najbolje prakse EU i njhovu primjenu na cijeli javni sektor, disciplinu i transparentnost u korišćenju nacionalnih i sredstava EU.
Gorčević je ukazala na veoma pozitivan odnos Kipra koji predsjedava Savjetom Evropske unije, a koji, kako je istakla ministarka, zakazivanjem Međuvladine konferencije sa Crnom Gorom već u januaru, potvrđuje svoju opredijeljenost ispunjavanju cilja o članstvu Crne Gore u Uniji do 2028. godine.
- I ne samo Kipar kao predsjedvajuća članica, već i sve ostale države članice Evropske unije, glasanjem za zatvaranje još jednog poglavlja sa Crnom Gorom već početkom godine, istinski potvrđuju svoju posvećenost proširenju i jačanju Evropske unije. Samim tim države članice vrlo jasno iskazuju i svoju odlučnost da Crna Gora postane 28. članicom do 2028. godine - zaključila je Gorčević.
Zatvaranje poglavlja 32 - Finansijski nadzor predstavlja važan iskorak Crne Gore na putu ka članstvu u Evropskoj uniji i jasan signal povjerenja koje Evropska unija ima u sposobnost naših institucija da štite finansijske interese države i EU, te da odgovorno i transparentno upravljaju javnim sredstvima. Riječ je o još jednom poglavlju iz Klastera 1 - Temeljna prava, čijim zatvaranjem dodatno jačamo ukupnu vjerodostojnost reformskog procesa.
- Ovaj uspjeh dolazi nakon zatvaranja Poglavlja 5 - Javne nabavke, u kojem je Evropska komisija prepoznala zrelost sistema i konkretne rezultate reformi, potvrđujući visok nivo povjerenja u crnogorske institucije kada je riječ o kontroli i transparentnosti trošenja javnog novca. Zatvaranjem Poglavlja 32 Crna Gora pravi važan korak dalje ka ispunjavanju završnih kriterijuma za zatvaranje Klastera 1, u kojem se nalaze i ključna poglavlja 23 i 24, kao i poglavlje statistike, koja predstavljaju temelj cjelokupnog pregovaračkog procesa - navela je ona.
Poseban značaj ovog poglavlja ogleda se, kako je kazala, u unapređenju sistema unutrašnjih finansijskih kontrola, jačanju nezavisnosti i kapaciteta Državne revizorske institucije, zaštiti finansijskih interesa EU i eura od falsifikovanja, što dodatno potvrđuje povjerenje Evropske unije u naš institucionalni okvir i sposobnost da preuzmemo obaveze članstva.&nbsp;
- Osnivanjem budžetske inspekcije dodatno smo ojačali kontrolu trošenja javnih sredstava i poslali jasnu poruku da je zaštita finansijskog poslovanja i javnog novca jedan od ključnih prioriteta Vlade Crne Gore - navela je ona.

Gorčević: Crna Gora u ponedjeljak zatvara još jedno pregovaračko poglavlje

Turistička ponuda Budve predstavljena je na međunarodnom sajmu turizma CMT u Štutgartu.
Na tom sajmu putovanja, koji je jedan od najvećih u Evropi, Budva je bila dio zajedničkog štanda Crne Gore. &nbsp;
- Budva je promovisana kao destinacija koja nudi cjelogodišnji doživljaj, od ljetnjih odmora na plažama do kulturnih i sportskih događaja tokom zime. Poseban akcenat stavljen je na aktivni turizam - planinarenje, biciklizam i outdoor avanture koje privlače sve veći broj posjetilaca - saopšteno je iz Turističke organizacije Budva (TOB).
Učešće na sajmu potvrdilo je da Budva zauzima značajno mjesto na međunarodnoj turističkoj mapi, a veliko interesovanje posjetilaca pokazuje da je grad prepoznat kao atraktivna destinacija tokom cijele godine.
Sajam CMT svake godine okuplja više od dvije hiljade izlagača iz cijelog svijeta i privlači preko 250 hiljada posjetilaca, čime se potvrđuje kao jedna od ključnih platformi za promociju turističkih destinacija i inspiraciju putnika. &nbsp;
- Poseban fokus stavljen je na paket aranžmane i destinacijske ponude, zatim na aktivni turizam, ali i na segmente karavana, kamp-prikolica, kampera, motornih vozila i prateće opreme - zaključuje se u saopštenju.

Budva predstavila ponudu na sajmu turizma CMT u Štutgartu

U luci Šenđin, u Medovskom zalivu u Albaniji, biće postavljena spomen-ploča u znak sjećanja na crnogorske dobrovoljce stradale u Prvom svjetskom ratu.&nbsp;
To će, kako je saopšteno iz kabineta predsjednika, biti učinjeno zahvaljujući zalaganju predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića.
- Svečano otkrivanje spomen-ploče planirano je tokom zvanične posjete predsjednika Milatovića Albaniji u martu ove godine. Upravo se u 2026. godini navršava 110 godina od Medovske tragedije, kada je 6. januara 1916. godine u moru stradalo 385 crnogorskih dobrovoljaca koji su iz Sjeverne Amerike krenuli ka domovini u odbranu njene slobode - naveli su oni u saopštenju.
Iako se i ranije pominjala inicijativa da se ovim herojima podigne spomen-ploča, do danas nije realizovana.
- Tek su se, uz institucionalnu podršku i diplomatski angažman predsjednika Jakova Milatovića, stvorili uslovi da se sjećanje na pale junake dostojanstveno obilježi. Njihova žrtva svjedoči o bezrezervnoj privrženosti domovini i borbi za slobodu kao temeljnim vrijednostima crnogorskog društva. Stoga, postavljanje spomen-ploče u Medovi u godini kada se obilježava 110 godina od ovog tragičnog događaja predstavlja važan doprinos kulturi sjećanja i dostojanstvenom odnosu prema crnogorskoj istoriji - istakli su u kabinetu Milatovića.