Evropljani su podnijeli izmijenjenu verziju američkog mirovnog plana za Ukrajinu, koja se protivi predloženim ograničenjima za ukrajinske oružane snage i teritorijalnim ustupcima.
To je navedeno u dokumentu u koji je <a href="https://www.reuters.com/business/finance/europeans-propose-changes-us-ukraine-plan-with-higher-army-cap-nato-style-2025-11-23/" target="_blank">Rojters</a> danas imao uvid.
Dokument, pripremljen za razgovore o planu u Ženevi, predlaže da ukrajinska vojska bude ograničena na 800.000 "u mirnodopskom periodu", umjesto opšteg limita od 600.000 koje predlaže američki plan.
Takođe se navodi da će "pregovori o teritorijalnim razmjenama početi od linije kontakta", umjesto da se unaprijed određuje da određene oblasti treba da budu priznate kao "de facto ruske", kako predlaže američki plan.
Takođe, dokument predlaže da Ukrajina dobije sigurnosnu garanciju od Sjedinjenih Država sličnu klauzuli člana 5 NATO-a.
Protivi se američkom prijedlogu o korišćenju ruskih sredstava zamrznutih na Zapadu, prije svega u Evropskoj uniji.
Kontra prijedlog uputile su Velika Britanija, Francuska i Njemačka.
Ovo su sve tačke evropskog plana za Ukrajinu:
1. Prekid vatre
2. Kraj rata i dogovori kojima se osigurava da se rat ne ponavlja, kako bi se uspostavila trajna osnova za trajan mir i bezbjednost.
3. Obje strane u sukobu obavezuju se na potpuno bezuslovno primirje u vazduhu, na kopnu i na moru.
4. Obje strane odmah započinju pregovore o tehničkom sprovođenju praćenja prekida vatre uz učešće SAD-a i evropskih zemalja.
5. Uvodi se međunarodno praćenje prekida vatre pod vođstvom SAD-a od strane partnera Ukrajine. Praćenje će biti pretežno daljinsko korišćenjem satelita, dronova i drugih tehnoloških alata, uz fleksibilnu kopnenu komponentu za istragu navodnih kršenja.
6. Stvoriće se mehanizam putem kojeg strane mogu podnositi izvještaje o kršenjima prekida vatre, istraživati kršenja i raspravljati o korektivnim mjerama.
7. Rusija bezuslovno vraća svu deportovanu i ilegalno raseljenu ukrajinsku djecu. Proces će podržati međunarodni partneri.
8. Strane u sukobu razmjenjuju sve ratne zarobljenike (princip „svi za sve“). Rusija oslobađa sve civilne pritvorenike.
9. Nakon osiguravanja održivosti primirja, strane u sukobu preduzimaju mjere za humanitarnu pomoć, uključujući porodične posjete preko linije kontakta.
10. Suverenitet Ukrajine se poštuje i potvrđuje. Ukrajina nije prisiljena da bude neutralna.
11. Ukrajina dobija snažne pravne obavezujuće bezbjednosne garancije, uključujući i od SAD (sporazum sličan članu 5.) kako bi se spriječila buduća agresija.
12. Nema ograničenja nametnutih Ukrajinskim odbrambenim snagama i odbrambenoj industriji, uključujući međunarodnu saradnju.
13. Države garanti biće ad hoc grupa evropskih zemalja i voljnih neevropskih zemalja. Ukrajina je slobodna da odlučuje o prisutnosti, naoružanju i djelovanju prijateljskih snaga koje je pozvala vlada Ukrajine na svojoj teritoriji.
14. Članstvo Ukrajine u NATO zavisi od konsenzusa unutar Saveza.
15. Ukrajina postaje članica EU.
16. Ukrajina je spremna da ostane nenuklearna država.
17. Teritorijalna pitanja biće raspravljena i riješena nakon potpunog i bezuslovnog primirja.
18. Teritorijalni pregovori počinju od trenutne linije kontrole.
19. Nakon što se dogovore teritorijalna pitanja, i Rusija i Ukrajina obavezuju se da ih neće mijenjati silom.
20. Ukrajina ponovo preuzima kontrolu nad nuklearnom elektranom Zaporižja (uz učešće SAD-a) i branom Kahovka. Uspostaviće se mehanizam prenosa kontrole.
21. Ukrajina uživa nesmetan prolaz rijekom Dnjeprom i kontrolu nad Kinburnskom prevlakom.
22. Ukrajina i njeni partneri sprovode ekonomsku saradnju bez ograničenja.
23. Ukrajina će biti u potpunosti obnovljena i finansijski obeštećena, uključujući i putem ruske suverene imovine koja će ostati zamrznuta dok Rusija ne nadoknadi štetu Ukrajini.
24. Sankcije uvedene Rusiji od 2014. mogu biti postepeno i djelimično ublažene nakon što se postigne održivi mir, a podložne su ponovnom uvođenju u slučaju kršenja mirovnog sporazuma („snapback“).

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Svijet

Evropski plan za Ukrajinu u 24 tačke

Bjeloruski autoritarni vođa Aleksandar Lukašenko pomilovao je i oslobodio 31 ukrajinskog državljanina koji su bili zatočeni u Bjelorusiji, potez koji je, prema Minsku, dio sporazuma postignutog s američkim predsjednikom Donaldom Trampom.
Ukrajinski koordinacioni odbor za razmjenu zatvorenika potvrdio je akciju 22. novembra, rekavši da je primio civile od bjeloruskih vlasti.
- Žene i muškarci pritvoreni u Bjelorusiji i osuđeni na različite kazne zatvora od dvije do 11 godina vraćaju se u Ukrajinu. Izražavamo zahvalnost Sjedinjenim Američkim Državama i predsjedniku Donaldu Trampu na njihovom plodonosnom radu na povratku ukrajinskih civila i vojnog osoblja iz Bjelorusije i Rusije - saopštio je koordinacioni odbor na Telegramu.
Konkretne optužbe pod kojima su zatvorenici bili zatočeni nisu odmah bile jasne. Ukrajinski zvaničnici rekli su da su "ovo civili muškarci i žene koji su bili zatočeni zbog proukrajinskog stava, optuženi za pomaganje i podržavanje Ukrajine".
Lukašenko, bliski saveznik ruskog predsjednika Vladimira Putina, odobrio je puštanje nekoliko zatvorenika tokom protekle godine dok nastoji poboljšati odnose sa Zapadom.
Bjeloruski moćnik se nada da će bolje veze dovesti do ublažavanja zapadnih sankcija, uvedenih nakon saradnje zemlje s Rusijom u njenoj potpunoj invaziji na Ukrajinu u februaru 2022. godine.
Ali dok Minsk insistira na narativu o otopljavanju odnosa s Vašingtonom, pokrenuta su mračna pitanja zbog izvještaja o mučenju i zlostavljanju prethodno puštenih zatvorenika.
Tramp je imenovao specijalnog izaslanika za Bjelorusiju s ciljem pregovaranja o daljnjim puštanjima.
Američki predsjednik, koji je mnoge iznenadio telefonskim razgovorom s Lukašenkom u avgustu, rekao je u septembru da vjeruje da će istočnoevropska nacija pustiti na slobodu mnoge od stotina političkih zatvorenika koje drži.
- Vjerujem da će pustiti na slobodu mnogo od tih 1.400 - rekao je Tramp novinarima 5. septembra, dodajući da bi se to moglo dogoditi "u prilično bliskoj budućnosti".

Lukašenko oslobodio 31 Ukrajinca u dogovoru kojem su posredovale SAD

Američki šef diplomatije Marko Rubio i šef kancelarije ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i čelnik ukrajinske delegacije Andrij Jermak otkrili su detalje sastanaka u Ženevi, jednog od najznačajnijih današnjih političkih događaja u svijetu.
Rubio je izjavio da su sastanci bili "najproduktivniji i najznačajniji dosad u cijelom ovom procesu otkako smo uključeni", prenosi Sky News.
Otkrio je da se mijenjaju neke tačke predloženog mirovnog plana od 28 tačaka, ali je istakao da još ima posla te da bi tokom dana moglo biti još informacija.
- Imamo vrlo dobar radni proizvod koji je već izgrađen na temelju doprinosa svih uključenih relevantnih strana, i sada smo prošli kroz neke od tih stavki, tačku po tačku. I mislim da smo postigli dobar napredak. Naši timovi su sada otišli u svoje sobe dok radimo na nekima od prijedloga koji su nam ponuđeni. Dakle, radimo na tome, unosimo promjene u nadi da ćemo dodatno smanjiti razlike i približiti se nečemu s čime su i Ukrajina i SAD vrlo zadovoljni - rekao je Rubio, prenosi Jutarnji.hr.
Jermak je zahvalio "velikim prijateljima", kako je nazvao SAD i američkog predsjednika Donalda Trampa. Složio se da je sastanak bio vrlo produktivan.
- Postigli smo vrlo dobar napredak i krećemo se prema pravednom i trajnom miru. Ukrajinski narod zaslužuje i želi ovaj mir više od ikoga. Rad se nastavlja, Ukrajina će angažovati i naše evropske prijatelje - rekao je on.
<h2>Tramp optužio Ukrajinu da je nezahvalna</h2>
Američki predsjednik izjavio je danas da Ukrajina nije bila nimalo zahvalna za američke napore u vezi sa ratom sa Rusijom, čak i dok američko oružje nastavlja da pristiže.
- Ukrajinsko "rukovodstvo" je pokazalo nula zahvalnosti za naše napore, a Evropa nastavlja da kupuje naftu od Rusije. SAD nastavljaju da prodaju ogromne količine oružja NATO, za distribuciju Ukrajini - rekao je Tramp u objavi na Truth Social, prenosi Rojters.

1084x550

Šefovi američke i ukrajinske delegacije nakon sastanka: "Mijenja se mirovni plan"

Njemački kancelar Fridrih Merc u nedjelju je kritikovao američkog predsjednika Donalda Trampa zbog bojkota samita G20 u Južnoafričkoj Republici ovog vikenda, javlja Anadolija.
- Ne mislim da je bila dobra odluka američke vlade da bude odsutna ovdje. Ali to je nešto što američka vlada mora sama odlučiti - rekao je Merc novinarima na marginama samita G20 u Johanesburgu.
Dodao je da je fasciniran time kako, prema njegovim riječima, "možete vidjeti da svijet trenutno prolazi kroz preustroj i da se ovdje stvaraju nove veze".
<h2>"Mala uloga"</h2>
Merc je rekao da je SAD igrao relativno malu ulogu sve do završnih riječi samita južnoafričkog predsjednika Sirila Ramafose, koji je predao predsjedavanje G20 SAD-u kao sljedećem domaćinu 2026. godine.
- Dakle, mnogo se toga ovdje dogodilo, a Amerika je spomenuta samo usput - rekao je njemački kancelar.
Tramp je bio odsutan sa samita G20 u Johanesburgu jer optužuje Južnoafričku Republiku, bez ikakvih dokaza, za progon i ubijanje bijelih farmera tamo.
Merc je takođe ponovio i primjedbe na djelove američkog mirovnog plana za Ukrajinu.
- Trenutno još uvijek nisam uvjeren da ćemo u četvrtak imati političko rješenje, s obzirom na međusobne razlike, ali moraćemo pričekati i vidjeti - rekao je njemački kancelar.
<h2>Nova inicijativa</h2>
Dodao je da je pokrenuo novu inicijativu o tački koja bi se eventualno mogla dogovoriti do četvrtka, odbijajući da dalje elaborira o kojoj se tački radi.
To bi mogla biti jedna tačka o kojoj bi se mogao postići dogovor s Amerikancima i Rusima, rekao je Merc.
Kancelar je u subotu izjavio da rat u Ukrajini ne može završiti bez bezuslovnog pristanka Kijeva.
- Ratove ne mogu okončati velike sile preko glava uključenih zemalja - rekao je Merc, reagujući na Trampov mirovni plan za Ukrajinu.
- Ako Ukrajina izgubi ovaj rat i eventualno se raspadne, to će imati uticaj na evropsku politiku u cjelini, na cijeli evropski kontinent. I zato smo toliko posvećeni ovom pitanju - dodao je Merc.

1250x600

Merc kritikovao Trampa zbog bojkota samita G20: To nije dobra odluka

Američki predsjednik Donald Tramp optužio je danas Ukrajinu da nema "nikakve zahvalnosti" za američke napore da okončaju rat.
- Ukrajinsko rukovodstvo nije izrazilo nikakvu zahvalnost za naše napore, a Evropa nastavlja da kupuje naftu od Rusije - naveo je Tramp u objavi na svojoj platformi Truth Social.
Dalje je kazao kako je "naslijedio rat koji nikada nije trebalo da se dogodi".
- Rat koji je gubitnik za sve, a posebno za milione ljudi koji su tako nepotrebno umrli - dodao je on.
Nekoliko minuta ranije, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da sada postoji razumijevanje da bi mirovni plan koji predlažu SAD mogao uzeti u obzir nacionalne interese Ukrajine.
Sve ovo se dešava dok se u Ženevi nastavljaju razgovori između delegacija SAD-a, Ukrajine i njihovih evropskih saveznika o planu za kraj rata u Ukrajini koji je započela Rusija.
Evropski lideri su kritikovali američki plan od 28 tačaka, koji se široko smatra povoljnim za Rusiju.

Tramp kritikuje vrh Ukrajine: Nemate nikakvu zahvalnost

Kineski ministar spoljnih poslova Vang Ji rekao je da je „šokantno“ što je japanski lider otvoreno poslao pogrešan signal u vezi sa Tajvanom.
Njegovo zvanično saopštenje je najnovija izjava u sporu koji potresa odnose već više od dvije nedjelje, piše Rojters.
Vang, najviši kineski zvaničnik koji se javno oglasio o ovom pitanju, rekao je da Japan prelazi crvenu liniju koja ne smije biti pređena, navodi se u saopštenju objavljenom na sajtu kineskog Ministarstva spoljnih poslova.
Optužio je japansku premijerku Sanae Takaiči da pokušava da se vojno umiješa zbog Tajvana. Vang se pozivao na njenu izjavu od 7. novembra, u kojoj je rekla poslaniku u parlamentu da bi hipotetički kineski napad na demokratski upravljani Tajvan mogao da izazove vojni odgovor Tokija.
Sukob koji je usledio, najveća kriza između Kine i Japana u posljednjih nekoliko godina, proširio se i na trgovinske i kulturne odnose. U petak je Kina pokrenula ovo pitanje kod generalnog sekretara Ujedinjenih nacija Antonija Gutereša, obećavši da će se odbraniti.
Peking smatra Tajvan svojom teritorijom i ne isključuje upotrebu sile kako bi preuzeo kontrolu nad ostrvom.
Demokratska vlada Tajvana odbacuje tvrdnje Pekinga i kaže da samo narod ostrva može da odluči o svojoj budućnosti.
U odgovoru na pismo upućeno Ujedinjenim nacijama, japansko ministarstvo spoljnih poslova u subotu je odbacilo tvrdnje Kine kao „potpuno neprihvatljive“ i navelo da se posvećenost Japana miru nije promijenila.
Govoreći novinarima u Južnoj Africi, nakon učešća na samitu lidera G20, Takaiči u nedjelju nije pomenula Vangove komentare niti pismo, već je rekla samo da Japan ostaje otvoren za dijalog s Kinom.
- Ne zatvaramo vrata. Ali važno je da Japan jasno kaže ono što treba da se kaže - rekla je. Dodala je da nije razgovarala s kineskim premijerom Li Ćijangom, koji je takođe bio u Johanesburgu na sastanku.
Tajvansko Ministarstvo spoljnih poslova u nedjelju je osudilo pismo upućeno Ujedinjenim nacijama.
- Pismo ne samo da sadrži grube i nerazumne navode, već i zlonamjerno iskrivljuje istorijske činjenice. Štaviše, ono krši član 2(4) Povelje UN, koji zabranjuje prijetnju ili upotrebu sile u međunarodnim odnosima - navodi se u saopštenju.
Vang je rekao da u odgovoru na poteze Japana „Kina mora odlučno uzvratiti — ne samo da bi zaštitila svoj suverenitet i teritorijalni integritet, već i da bi odbranila teško stečena posleratna dostignuća izborena krvlju i žrtvama.“
Ako Japan „ustraje u svom pogrešnom kursu i nastavi ovim putem“, sve zemlje i narodi imaju pravo da „ponovo preispitaju istorijske zločine Japana“ i da „odlučno spriječe ponovno buđenje japanskog militarizma“, rekao je.
Kina je najveće izvozno tržište Japana, poslije Sjedinjenih Država, a 2024. godine kupila je oko 125 milijardi dolara japanske robe, uglavnom industrijsku opremu, poluprovodnike i automobile, prema podacima UN COMTRADE.

Kina smatra da je Japan poslao "šokantno pogrešan" signal u vezi sa Tajvanom

Pedeset od 303 učenika ranije otetih iz katoličke škole u ​​Nigeriji pobjeglo je i sada je sa svojim porodicama, saopštila je danas uprava škole.
Predsjednik Hrišćanskog udruženja Nigerije i upravnik škole Bulus Dauva Johana rekao je da su učenici, uzrasta između 10 i 18 godina, pobjegli pojedinačno između petka i subote.
- U to smo mogli da se uvjerimo kada smo odlučili da kontaktiramo i posjetimo neke roditelje - rekao je Johana.
On je dodao da otmičari još drže 253 učenika i 12 nastavnika.
Učenike su zajedno sa nastavnicima iz rimokatoličke škole Svete Marije, u udaljenoj zajednici Papiri u državi Niger, u petak otele naoružane osobe.
Nijedna grupa još nije preuzela odgovornost za otmice, a vlasti su saopštile da su taktički odredi raspoređeni zajedno sa lokalnim lovcima kako bi spasili djecu.
Nije poznato gdje su djeca držana i kako su uspjela da se vrate kući.
Nigerijska vojska i policija nisu odmah dale komentar.

Pobjeglo 50 učenika otetih u Nigeriji, u zarobljeništvu još 253 djece i 12 nastavnika

Pred Višim sudom u Novom Sadu počinje suđenje pripadnicima Pokreta slobodnih građana (PSG) Mladenu Cvijetiću, Srđanu Đuriću, Mariji Vasić, Ladu Jovoviću i Davoru Stefanoviću, kao i aktivisti neformalne organizacije STAV Lazaru Diniću.
Sudski proces, ali u odsustvu, počinje i za Dinićeve kolege iz STAV-a koji nisu u Srbiji i za kojima je raspisana potjernica, odnosno za Branislava Đorđevića, Doroteju Antić, Milu Pajić, Anju Pitulić, Jovana Dražića i Dejana Bagarića.
<h2>Nezakonit postupak?</h2>
Oni se terete da su, kako je navedeno u optužnici Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu, a u koju je Dojče vele imao uvid, 12. marta ove godine u prostorijama PSG-a u Novom Sadu „dogovarali i planirali“ da tokom protesta 15. marta u Beogradu „silom pokušaju da promijene ustavno uređenje Srbije“, kao i da „svrgnu najviše državne organe i predstavnike tih organa“ – Skupštinu, Vladu i predsjednika države.
U obrazloženju optužnice opisan je njihov razgovor koji je prisluškivala Bezbjednosno-informativna agencija (BIA), a koji je u martu emitovan na nekoliko televizija s nacionalnom frekvencijom. Od tada u dijelu javnosti bliskoj vlastima nisu prestajali komentari da je riječ o „teroristima“ koji su planirali sprovođenje „obojene revolucije“ i „prizivali građanski rat“.
Od kada je protiv njih podnijeta krivična prijava, mnogi pravnici ukazivali su da je riječ o nezakonitom postupku, pošto se krivična prijava zasniva na audio-snimku prisluškivanog razgovora, koji nije pribavljen u skladu sa Zakonikom o krivičnom postupku, pa da se zbog toga ne može koristiti za vođenje krivičnog postupka.
- Postupak koji se u suštini oslanja na jedan nezakonit dokaz ne može da opstane pred mjerilima zakonitog i pravičnog postupka - kaže za Dojče vele advokat Filip Lazić.
Do snimka razgovora aktivista PSG-a i STAV-a došlo se slučajno – u optužnici piše da se do saznanja o tom razgovoru došlo na osnovu „izvještaja BIA o rezultatima primjene posebne mjere kojom se odstupa od načela nepovrjedivosti tajne pisama i drugih sredstava opštenja prema (narodnoj poslanici i potpredsjednici PSG-a) Ani Oreg“.
Ona je na društvenoj mreži X 4. novembra napisala da za sprovođenje mera pod kojima je ona bila ili je i dalje, „treba da postoji osnovana sumnja da je neko prijetnja po nacionalnu bezbjednost“.
- To je u mom slučaju potpuna izmišljotina. Tvrdim da su ove mjere tu da bi se prisluškivao rad opozicije - navela je Oreg.
PSG je ranije zatražio obustavu postupka protiv njihovih aktivista i aktivista grupe STAV „zbog nelegalno prikupljenih dokaza“.
- Ukoliko pravosuđe pod pritiskom režima ostane pri svojim stavovima, zahtijevamo da suđenje bude otvoreno za javnost kako bi ista mogla da dobije odgovore na pitanja ko je, zašto i pod kojim obrazloženjem praćen i sniman - naveo je PSG.
<h2>Argumenti odbrane</h2>
Advokat Predrag Bogovac za Dojče vele kaže da će se odbrana Marije Vasić zasnivati između ostalog na tome što „iz priče – možda bismo mogli da napravimo neku akciju, npr. prilazak RTS-u ili pojavljivanje na RTS-u (što se pominje u prisluškivanom razgovoru) – ne proizilazi planiranje rušenja vlasti i promjene ustavnog poretka“.
- To je odbrana Marije Vasić i mislim da će to manje-više biti i odbrana drugih optuženih. Advokat Aleksandar Petrović i ja ćemo sve što je Marija rekla objasniti sudu. Dakle, šta znači to što je rekla i zašto je to rekla. Ne bježimo od izgovorenih riječi, ali moramo objasniti sudu kako bi dobio pravi kontekst i kako bi shvatio o čemu je riječ. Računam da će sud to i shvatiti - kaže Bogovac.
<h2>Sedam mjeseci pritvora</h2>
Pet pripadnika PSG-a i Lazar Dinić proveli su najprije u pritvoru, a onda u kućnom pritvoru po sedam mjeseci.
Iako je Evropski parlament 7. maja usvojio rezoluciju kojom je tražio oslobađanje pritvorenih aktivista, sud im je 13. maja treći put produžio pritvor na po 30 dana. Marija Vasić je tada počela štrajk glađu i žeđu, poslije čega je prebačena u zatvorsku bolnicu u Beogradu. Poslije toga je njoj, Jovoviću i Diniću određen kućni pritvor, a takva odluka kasnije je donijeta i za Cvijetića, Srđana Đurića i Davora Stefanovića.
- Bila sam, naravno, neupućena u tretman pritvorenika; nisam znala da se prilikom svakog izlaska iz ustanove, kao što je odlazak kod ljekara ili na ročište, pritvorenicima stavljaju lisice na ruke i noge, da žene imaju pravo na tri tuširanja nedjeljno, da nema fena za kosu, da se kosa suši na radijatoru, da su vrata od WC-a koji je u sobi namjerno pretesterisana da nemate ni tu privatnost, da nemate pravo na bilo kakvo dezinfekciono sredstvo, da ne smijete da razgovarate ni sa kim na hodniku i da kada neko naiđe, morate da gledate u zid - kaže za Dojče vele Marija Vasić.
Dodaje da su pisma koja je dobijala putovala po mjesec dana.
- Mnogo toga nema nikakvog smisla osim da vas dehumanizuju i psihički polome. Poslije trećeg produženja pritvora stupila sam u najrigorozniji oblik štrajka, glađu i žeđu. I to je jedino izvuklo svih nas šestoro odatle - kazala je ona.
Navodi da nema nikakva predviđanja kada je riječ o tome kako će se odvijati suđenje.
- Naučili smo da sve može da se desi, kao što se do sada sve dešavalo kada smo se najmanje nadali i ništa kada smo očekivali. Tako se mora živjeti kada ste u rukama našeg pravosuđa - ocjenjuje Marija Vasić.
<h2>U egzilu</h2>
Doroteja Antić jedna je od šest aktivista grupe STAV kojima će se suditi u odsustvu i za kojima je raspisana potjernica.
- Na moju veliku žalost, s obzirom na to da je Srbija postala moderna diktatura u kojoj vlada princip bezakonja, od suđenja za sada nemam velika očekivanja. Da je tužilaštvo adekvatno radilo svoj posao od početka, naš slučaj bi odavno pao pošto ne postoji nijedan validan dokaz na osnovu kog bismo mogli biti osuđeni - kaže za Dojče vele Doroteja Antić.
Dodaje da nije mogla da pretpostavi da će se naći u „političkom egzilu“.
- Iako je ovo iskustvo bilo psihički opterećujuće i u najmanju ruku stresno, smatram da su moji saborci koji su ostali u Srbiji i proveli više od sedam mjeseci u pritvoru prošli pravi pakao. Na sreću, prije nekoliko nedjelja su pušteni da se brane sa slobode i to mi je bilo ogromno olakšanje - navodi Antić.
Odgovarajući na pitanje da li razmišlja o traženju političkog azila, kaže da se ona i njenih pet kolega „de fakto nalaze u političkom egzilu“.
- Mi smo na nacionalnoj potjernici u Srbiji i u nemogućnosti da se vratimo u državu bez momentalnog privođenja, ali u mojim očima, kao i u stvarnosti, egzil nije jednako azil. Proces traženja azila veoma je dugačak i komplikovan proces koji za sada nisam ozbiljnije razmatrala, međutim ta opcija nije isključena ukoliko suđenje ne bude išlo dobro - kazala je Antić.
Tužilac je u optužnici naveo da za sve optužene traži po pet godina zatvora.
- Za razliku od našeg suđenja, za koje nema nijedan zakonit dokaz, za pad nadstrešnice u Novom Sadu i smrt 16 ljudi itekako ima dokaza. To sve govori o ovom društvu - zaključuje za Dojče veče Marija Vasić.

Suđenje novosadskim aktivistima - politika iznad prava?

Japanska vlada je u petak odobrila ekonomski paket vredan 21,3 biliona jena odnosno 135 milijardi dolara kako bi pomogla da se izbori sa rastućim javnim troškovima.
Paket uključuje niz mjera usmjerenih na jačanje četvrte najveće ekonomije na svijetu usred zabrinutosti da će veće američke tarife naštetiti i preduzećima i prosječnim domaćinstvima, izvijestio je Kyodo News.
Kada se kombinuje sa potrošnjom lokalnih samouprava i korporativnog sektora, predviđa se da će prvi paket stimulacija pod Sanae Takaičijem, koji je stupio na dužnost premijera prije samo mjesec, dostići 272,3 milijarde dolara, što je daleko više od 248,1 milijarde dolara mjera iz prethodne godine.
Administracija namjerava da poveća investicije u oblasti poput brodogradnje i vještačke inteligencije, koje se smatraju neophodnim za upravljanje krizama i nacionalnu bezbednost, pored kratkoročnih mjera za ublažavanje inflacije.
Takaiči je kazao da će te proračunate investicije podstaći dugoročni ekonomski prosperitet nacije.
Japanska ekonomija se prvi put smanjila u posljednjih šest kvartala ovog jula-septembra, a potrošnja potrošača se usporila zbog viših cijena.
Japanska vlada je u petak, prema izvještavanju Kyodo News-a, objavila da će uložiti 640 miliona dolara u preduzeće za proizvodnju čipova Rapidus, u nastojanju da ojača svoju ekonomsku sigurnost uspostavljanjem domaćeg lanca snabdijevanja poluprovodnicima.
Rapidus je osnovan 2022. godine uz investicije osam velikih japanskih kompanija, uključujući Toyota Motor i Sony Group.

Japan odobrio novi ekonomski paket vrijedan 135 milijardi dolara

Narodna skupština Slovenije odobrila je Ustavni zakon o izmjeni trećeg poglavlja Ustava sa 67 glasova za i jednim protiv, na osnovu kojeg će se pravo plaćanja gotovinom upisati u Ustav.
Inicijativu za to dalo je udruženje „Povezani smo”, koje je u novembru 2023. godine Narodnoj skupštini predalo 56.267 potpisa za unošenje ovog prava u Ustav. Očekuje se da će Narodna skupština zakon proglasiti 1. decembra, prenosi SEEbiz.eu.
Kako objašnjavaju iz udruženja, cilj je jasna zaštita fizičke gotovine. Prema njihovom uvjerenju, pojam gotovina uvijek se mora odnositi na novac u fizičkom obliku. Time se sprječava da se digitalni oblici novca, poput elektronskog novca, kriptovaluta ili digitalnog eura, u budućnosti tumače kao gotovina.
Ustavna komisija Narodne skupštine zatim je pripremilo radni tekst predloga ustavnog zakona. Nakon odobrenja, Ustavu će biti dodat novi član 74, koji će glasiti da svako ima pravo da koristi gotovinu u bankarskom i drugom pravnom prometu, u skladu sa zakonom.
Za odobrenje je bila potrebna dvotrećinska većina svih poslanika. Poslanici su, između ostalog, naglasili važnost gotovine u kriznim situacijama i sa aspekta zaštite privatnosti.
U tom procesu vlada je skrenula pažnju na pravne aspekte koji se tiču isključive nadležnosti Evropske unije u području monetarne politike. Stoga je pozdravila odluku skupštine da najnoviji prijedlog pošalje Evropskoj centralnoj banci (ECB) na mišljenje, te činjenicu da je ECB prepoznao glavni cilj prijedloga, a to je jačanje dostupnosti i prihvatanja gotovine u Sloveniji.
- Ovo je pravo koje uživa široku javnu i političku podršku te ima značajnu simboličku i praktičnu vrijednost - naglasila je državna sekretarka u Ministarstvu finansija Gordana Pipan.

Slovenija korišćenje gotovine upisala u Ustav

Dvije osobe povrijeđene u saobraćajnoj nezgodi koja se večeras, u 19:37 sati, dogodila u Zeti, kazali su iz OKC-a Uprave policije.
Nije poznato kako je do udesa došlo, ni koliko je automobila učestvovalo.
Policija je izvršila uviđaj.

Udes u Zeti, povrijeđene dvije osobe

Iz Monteputa kažu da je mehanizacija spremna da odgovori izazovima te da ne očekuju probleme. Apeluju, međutim, na vozače da obavezno koriste zimske gume, prenosi RTCG.
Prvi snijeg počeo je da pokriva puteve u sjevernim djelovima Crne Gore. Od sinoć, čistači na auto-putu rade punom parom. Međutim, iz Monteputa kažu da su počeli da se pripremaju i ranije.
Najviše posla imaju od Veruše do Mateševa gdje se sniježni nanosi pored puta mogu primijetiti do Mateševa.
Poseban oprez potreban je ukoliko vozite ka planinama. Pa je tako, na potezu od Nikšića do Šavnika, prema planini Vojnik snijega sve više.

Monteput: Mehanizacija spremna da odgovori izazovima

Ministarka kulture i sporta Grčke Lina Mendoni, ambasador Grčke u Crnoj Gori Dimitris Joldasis i ministarka kulture i medija Crne Gore Tamara Vujović posjetili su večeras Nikšić, prenosi RTNK.
U Dvorcu kralja Nikole dočekali su ih predsjednica Skupštine opštine Milica Lalatović Žižić i predsjednik Opštine Nikšić Marko Kovačević sa saradnicima i predstavnicima Kancelarije Nikšić Evropska prijestonica kulture 2030.
Posjeta Mendoni Nikšiću, rekao je Kovačević, od izuzetne je važnosti i priliku su iskoristili da dogovore neku buduću saradnju.
Susret u Dvorcu kralja Nikole započet je grčkim duhovnim i svjetovnim pjesmama u izvođenju hora “Prepodobne mati Angeline” kojim rukovodi profesorica Ana Bojić.
Veze između Crne Gore i Grčke, istakao je Kovačević, nijesu samo političke.
- Ministarka nam je saopštila da su oni prije par dana proslavili Svetog Nektarija Egijenskog i mi u Nikšiću juče, što je takođe jedna stvar koja nas povezuje. Tako da su naše veze sa Grčkom ne samo političke, one su mnogo više od toga, one su duhovne i prije svega kulturološke što ova posjeta i svjedoči - naglasio je Kovačević.
Nikšić će, najavio je Kovačević, sarađivati sa gradovima koji su u Grčkoj dobili titulu Evropske prijestonice kulture.
- U pitanju su tri grada, a mi smo već preduzeli korake za saradnju sa Aristotelisom, jednim mjestom na Halkidikiju, mjestom rođenja grčkog filozofa Aristotela, koje će posjetiti naši studenti Filozofskog fakulteta iz Nikšića na proljeće naredne godine i tako ćemo uspostaviti tu dvosmjernu saradnju - rekao je Kovačević.
Posjeta Mendoni Crnoj Gori je bilateralna i predstavlja snažan signal podrške Grčke Crnoj Gori i njenom evropskom putu, ali i svemu što mi kao partneri možemo od njih da naučimo, kazala je ministarka kulture i medija Tamara Vujović.
- Mi smo danas uglavnom pričali o podršci u oblasti kulturne baštine, ali naravno i o saradnju u oblasti stvaralaštva gdje je svakako intenzivna saradnja i između pozorišta, muzičkih centara, likovne akademije njihovih univerziteta, znači svega onoga što može biti plod jedne bilateralne bogate saradnje i nama je zaista drago da je ona počela tako što su došla tri grčka eksperta zajedno sa ministarkom koji će na Fakultetu likovnih umjetnosti da održe petodnevnu radionicu o restauraciji i konzervaciji ikona, tako da to je za nas veoma značajno za snaženje znanja naših mladih stručnjaka u oblasti ikonografije i restauraciji ikona - kazala je Vujović.
Posjeta Nikšiću Evropskoj prijestonici kulture 2030, istakla je Vujović, nije se mogla propustiti.
- Dodatna simbolika je u tome što je Evropsku prijestonicu kulture kao jedan događaj osmislila Majlina Merkuri, grčka ministarka kulture, znači davna prethodnica Line Mendoni i zato smo iskoristili ovu priliku da dođemo i imali smo toliko topao doček sa Horom koji je pjevao pjesme na grčkom i zaista mislim da je ovo bio najuspješniji mogući završetak posjete, a u razgovoru su se otvorile nove teme za saradnju između grčkih gradova i Nikšića - naglasila je Vujović.
Kovačević i Mendoni razmijenili su poklone.
Održan je sastanak na kojem je delegaciji Grčke predstavljen kratak istorijat Nikšića ali i detalji iz aplikacione knjige za titulu Evropska prijestonica kulture. Direktorica nikšićke Javne ustanove muzeji i galerije Vesna Todorović goste je upoznala sa projektom rekonstrukcije Dvorca kralja Nikole.

Kovačević sa Mendoni: Naše veze sa Grčkom su duhovne i kulturološke

Falsifikovanje istorijskih podataka o Crnoj Gori na Vikipediji, prema tvrdnjama stručnjaka, rezultat je dugogodišnjeg djelovanja srpskih bezbjednosnih struktura. Dok organizovani timovi u Srbiji intenzivno oblikuju sadržaje, Crna Gora, kako se navodi, još nije prepoznala ozbiljnost problema i ne uspijeva da odgovori istom mjerom.
<h2>DRŽAVNI PROJEKAT BIA-e</h2>
Ako biste na Vikipediji na srpskom jeziku potražili podatke o tome koje je nacionalnosti bio Njegoš, kojoj je dinastiji pripadao rod Vojislavljevića ili kada je nastala Duklja, dobili biste odgovore da je Njegoš bio srpski vladar i pjesnik, da su Vojislavljevići srpska dinastija, a Duklja srpska srednjovjekovna država. Prema tvrdnjama koje je nedavno na Cetinjskom forumu iznio predsjednik Evropskog pokreta u Crnoj Gori, Momčilo Radulović, takvi sadržaji rezultat su dugogodišnjeg djelovanja bezbjednosnih struktura Srbije. 
- To je zapravo jedinica BIA-e, ali ne zove se tako, nego recimo Centar za nešto. Ali, u svakom slučaju, to je vrlo organizovana i profesionalna jedinica, Vi protiv toga ne možete da se borite osim Vaše profesionalne jedinice koju ste organizovali. Jer oni to rade 8, 10 sati dnevno, 70 - 80 ljudi - kazao je Radulović.
Grupa građana sa Cetinja pokušala je da ispravi, kako tvrde, falsifikovane podatke, ali bezuspješno.
- U početku je uspijevala. Nakon desetak dana to se vraćalo na staro. Pa je ona ponovo ispravljala, ta grupa, pa se nakon 5,6 dana vraćalo. Pa je ponovo ispravljala, pa se vraćalo sjutradan. Dok, na kraju, otvorena Vikipedija više nije bila moguća za ispravku. Što se tiče podataka vezanik za crnogorsku, odnosno pseudo srpsku istoriju - kazala je spisateljica Ivana Đukić.
<h2>POTREBAN OZBILJAN DRŽAVNI TIM</h2>
Da je neophodno formirati ozbiljan državni tim koji bi se sistematski bavio kreiranjem sadržaja na crnogorskom jeziku i kontrolom izmjena postojećih činjenica, smatra i Slobodan Jovanović, glavni administrator probne faze crnogorske Vikipedije. Ovaj projekat, koji je u test fazu ušao prije skoro deceniju, nikada nije dobio potrebnu institucionalnu podršku, pa samim tim danas praktično i ne funkcioniše.
- Ja se plašim da teško može doći do rješenja. Ako nijesmo mogli sa Vladom koja je navodno bila procrnogorska, teško da ćemo moći sa postojećim strukturama vlasti da dobijemo podršku za Vikipediju. Jer tu treba znate jedna dobra ekipa, jer Vi kada administrirate, a ja sam bio glavni administrator te test Vikipedije, moj zamjenik je bio Aleksandar Radoman. Vi možete da isključite na pet do sedam dana ili na mjesec dana nekoga ko vam kontaminira Vikipediju. Za to je potrebna ozbiljna ekipa, recimo ajtijevaca, jer nije lako primijetiti da Vam neko mijenja sadržaj na Vikipediji - rekao je Jovanović za TV E.
Jovanović je, kako kaže, pokušavao da obezbijedi podršku za crnogorsku Vikipediju i preko Ambasade Crne Gore u Njujorku. Dobio je obećanja da će se raditi na razvoju domaće verzije sa provjerenim činjenicama, ali je sve, tvrdi, ostalo samo na papiru.
- Za razliku od nas, opet ponavljam, druge zemlje, i Hrvatska i Srbija i BiH su to shvatili kao ozbiljnu stvar i formirali ekipe koje su bile plaćene od strane države. Imali su podršku, recimo, to znam, u Srbiji od svih fakulteta. Znači svi fakulteti su davali doprinos da ta Vikipedija bude što obuhvatnija, tako da, srpska Vikipedija, ja mislim da se bliži cifri od 200 hiljada jedinica, tako da je ona, što se tiče Vikipedija u regionu, dominantna - zaključio je Jovanović.
Test verzija Vikipedije na crnogorskom jeziku postavljena je 2017. godine. I dalje se, prema zvaničnim podacima, vodi kao projekat u okviru Vikipedija inkubatora i ima nešto više od dvije hiljade članaka, što je i dalje nedovoljno da dobije status zvanične Vikipedije na crnogorskom jeziku.

Falsifikovanje crnogorske istorije pod okriljem srpskih bezbjednosnih struktura

Prava slika današnje Crne Gore je „kulturna“ politika vlasti koju najlakše definišemo riječju postavgustovska. Kriterijumi po kojima se postavljaju čelni ljudi kulturnih ustanova sve su samo ne renomiranost i kompetentnost. Jedini kriterijumi su partijska, vjerska i nacionalna pripadnost. Da ne zaboravimo učešće u opskurantnim (pogledaj rječnik) litijama, retrogradnim manifestacijama svega najprimitivnijeg što Crna Gora može da izbaci. Da je to temelj i ontološko biće postavgustovske vlasti svjedoče namjere da se podižu spomenici lideru tih primitivnih uličnih metanija, koje namjeravaju da podižu širom Crne Gore, kao simbole mržnje prema Crnoj Gori, svemu crnogorskom, „brozomorno-montenegrinskoj ideologiji, koja se temelji na dukljanskoj mitologiji“. Ograđujem se ako nije tačno, ali sam čuo da su se dijelile i potvrde o učešću u litijama, kao buduće ulaznice za avanzovanje. Spomenici jednom popu diljem Crne Gore i jesu najbolja potvrda sunovrata Crne Gore, koja ne podiže spomenike znanju i nauci, već mantijašima i mraku.&nbsp; Biti dio civilizacije podrazumijeva poznavanje prošlosti na osnovu istorijskih artefakata, a ne guslarske mitomanije i popovskih izmišljotina. Aleksandar Solženjicin piše: „Da bi uništio jedan narod, moraš prvo saśeći njegove korijene“. Milan Kundera u „Knjizi ljubavi i zaborava“ piše nešto slično: „... prvi korak k uništenju jednog naroda jeste brisanje njegovog pamćenja … nađi nekoga da napiše nove knjige, proizvede novu kulturu, izmisli novu istoriju. Ta nacija ubrzo počinje zaboravljati što je i što je bila“.&nbsp; <h2>NEDODER NACIJA</h2> Nekadašnja slobodarska Crna Gora danas je poprimila kmetski karakter i čeka da joj neko drugi vrati ime i dostojanstvo. Ponavljači, vlasnici lažnih diploma, pridošlice iz raznih crnogorskih i okolnih pripizdina pišu nam istoriju, uče nas jeziku predaka, onima kojima je jezik prepun turcizama smetaju crnogorski italijanizmi, poklanjaju sebi crnogorske nacionalne nagrade za trivijalna i lažna, nepostojeća djela, preuzimaju nam nacionalne institucije praveći od njih seoske domove kulture. Prvi predśednik Crnogorskog centra PEN kluba, profesor Pavle Mijović, kada je uhapšen i ispitivan u zatvoru u Dubrovniku od policije zbog Belvederskih demonstracija 1936. ostavio je zapisano kako mu je policajac koji ga je ispitivao rekao: „Možda se zakon promijeni i dozvolimo rad vaše komunističke stranke, ali, ukoliko i dalje nastavite da se zalažete za crnogorsku naciju sve ćemo vas istrijebiti“. Meša Selimović je napisao da čovjek postaje slobodan svojom odlukom, otporom i nepristajanjem. Pokazalo se, ipak, da je crnogorska nacija nedoder i da kad su se prvi put Crnogorci mogli nacionalno izjasniti na popisu 1948. godine, oni su to masovno uradili. Problem sa bilo kojim identitetom je što se on stalno mora zalivati od strane političkih i društvenih elita. Ako vi to ne činite taj prostor će ispuniti drugi i, što kaže Kundera, ta nacija ubrzo počinje zaboravljati što je i što je bila. Crnogorski komunisti su se ponašali kao da je vrijeme stalo i da će vječito ostati takvo, da sve imamo u drugoj republici, da zato Crnoj Gori ne trebaju ni fakulteti, ni mediji, ni klinički centri, ni naučne ustanove, niti da je religija bilo kakav faktor u društvu. Padom socijalizma ostavili su Crnu Goru na izvolte uticaju velikopsrpskog nacionalizma i njegovom glavnom promoteru – Crkvi Srbije. Crkva Srbije sve vrijeme radi na tome da svetosavlje bude zajedničku teološka perspektiva crnogorskog društva, a srpski identitet istorijski kontinuitet. Kad se pogledaju podaci od popisa do popisa dobije se mjera njihovog uspjeha kroz period potonjih tri i po decenije. Ili, ako hoćete, pokazuje se inferiornost crnogorskog društva, nedostatak samopoštovanja i provincijalni karakter.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251123071156_ae092c010934e30260c0a25b3f0cb3a9ab379f9e5bf31ce9e80fa79c2aa9886c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251123071156_ae092c010934e30260c0a25b3f0cb3a9ab379f9e5bf31ce9e80fa79c2aa9886c" data-rendition-name="original" width="1200" height="710" loading="lazy" alt="Biblioteka"> <figcaption>„ESTETIKA“ PORTALA IN4S: Biblioteka „Radosav Ljumovićetv</figcaption> </figure>  <h2>ZADRUŽNI DOM</h2> Po statističkim podacima u Podgorici stanuje bezmalo pola Crne Gore. Za Podgoricu su dvije kulturne institucije uvijek imale veliki značaj, ako ne računamo nacionalno i gradsko pozorište. Biblioteka „Radosav Ljumović“ i KIC. Ako vi na čelo Biblioteke „Radosav Ljumović“ izaberete Slavicu Ilinčić, koja je sama po sebi antiteza kulture i promoter ideologije srpstva i svetosavlja kao temelja Crne Gore, koja je u biblioteku uvela „estetiku“ portala IN4S, a na čelo KIC-a harmonikaša, koji svojim vokalnim interpretacijama zasmijava čitav region, onda ste dvije više nego značajne institucije pretvorili u zadružni dom u Lebanama. I tu nema nikakve slučajnosti. Ideja i jeste da se sve institucije Crne Gore prilagode „estetici“ braće Mićović, Metodija i Krnje Jele, da se sroza na nivo najseljačkije pučke zabave najprimitivnijeg soja u Crnoj Gori, koji buja iz godine u godinu. Pa nama „Zavetnica“ vodi Filmski centar Crne Gore, zaboga?&nbsp; A onda nam Raonikije, tri puta sudski osporavani direktor RTCG, na mala vrata uvodi kampanju kako od malih mogu indoktrinirati buduće generacije ideologijom svetosavlja, srpske Sparte i junaštvom Pavla Đurišića. Pa još doveo svetosavskog stručnjaka za satanizam sa nesretnog Pravnog fakulteta. I to onaj isti Raonikije koji mi onako sa prosvijećenih visina održa lekciju da je on učinio više za demokratiju u Crnoj Gori i od mene i od Mila i od Ranka i čitave tadašnje vlasti. Biće da je u međuvremenu evoluirao od liberala i demokrate u protođakona Javnog servisa, jer je evolucija kod Crnogoraca postala nacionalni sport. Što reče onaj na televiziji „ja kad mi treba kažem da sam Srbin, a kad mi treba Crnogorac“! Eto, dotle smo stigli, sve se udarajući u junačke grudi, dičeći se sopstvenom junaštvu i čojstvu u prošlosti. <h2>&nbsp;PRODANE DUŠE</h2> Pošto ni mnogo veće države ne mogu izdržati toliki broj prodanih duša, riješio sam svaki put da poklonim po koju crticu iz istorije, nakon što sam predočio da su nam preci ginuli na Mojkovcu nizašto, jer nije bilo više nijednog Srbina kojem bi čuvali odstupnicu, već im je smješteno iz razloga koje napisa komandant Glavnog štaba crnogorske vojske, srpski pukovnik Petar Pešić, u beogradskoj „Pravdi“ od 9. maja 1925. godine: „Odnosno tvrđenje mojih kritičara, da sam savetovao pokojnom Kralju Nikoli da zaključi mir sa Austrijom, napominjem, da sam izneo u 'Ratniku' celu istoriju tog pitanja i nemam potrebe da ga ponovo izlažem. Sem toga nalazim da bi to bilo izlišno, jer su oni suviše slabi da shvate vojno-politička pitanja toga obima. Ali moram im postaviti ovo pitanje: jesu li ma kad razmišljali o tome, kakava bi situacija bila za celokupan naš narod, da Kralj Nikola nije uputio Franji Josifu onu depešu, i da je na Solunskom frontu pored Srpske Vrhovne Komande našla i Crnogorska Vrhovna Komanda, a po proboju ovoga fronta i ulaska u Otadžbinu pored Kralja Petra i Kralj Nikola?“ Ponavljaću vam ovo sve dok ne shvati i posljednja fukara kakve su namjere bile prema Crnoj Gori!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251123071156_f2b83f9f9204bb7991a3504b9c8619c1e39d5b90c53f941882276c6c313903c4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251123071156_f2b83f9f9204bb7991a3504b9c8619c1e39d5b90c53f941882276c6c313903c4" data-rendition-name="original" width="1086" height="1579" loading="lazy" alt="tekst"> <figcaption>Petar Pešić tekst u „Pravdi“etv</figcaption> </figure>  Ne znam znate li ko je Jovan Đonović? On je uz Marka Dakovića jedan od najogorčenijih protivnika kralja Nikole od beogradskih studenata iz Crne Gore, učesnik u organizaciji više atentata na knjaza/kralja Nikolu. E pa taj Jovan Đonović piše, takođe u „Pravdi“: „On, koji misli, da nije Kralj Nikola uputio depešu Franji Josifu ne bi se kompromitovao u očima saveznika i svog naroda, da bi izveo nešto vojske i postavio je na Solunski Front i najzad sa njom ušao u Crnu Goru, - morao je, prirodno, utrošiti prilično vremena i spremiti dosta činjenica da se to desi. Idući za njegovim pisanjem ulazimo u njegovu misao, da je jedinstvo Crne Gore i Srbije bilo moguće: ako Kralj Nikola osramoti Crnu Goru predajom vojske, a sebe uprlja izdajstvom“. Čak je i on shvatio na koji način se jedino moglo izvesti „ujedinjenje“, kako ga zovu stručnjaci iz SNP-a, kad piše: „„Zar, onda nije jasno i laiku, da se g. Pešić nije mnogo starao da se ne desi sa crnogorskom vojskom ono, za šta se bojao da se ne dogodi srpskoj“?  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112308110_b09368a04c996bf3fb5610c1d7f586564ee6bdf8f71aa68877908c8f1a215143.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025112308110_b09368a04c996bf3fb5610c1d7f586564ee6bdf8f71aa68877908c8f1a215143" data-rendition-name="original" width="530" height="829" loading="lazy" alt="tekst"> <figcaption>Jovan Đonović tekst u „Pravdi“etv</figcaption> </figure>  <h2>&nbsp;ODA CRNOGORCIMA</h2> Što se tiče Marka Dakovića, po kojem se zove orden koji predśednik Rajo dodjeljuje sopstvenim „velikanima“, on je bio poznat po učešću u atentatima na knjaza/kralja Nikole i po tome što je nakon Podgoričke skupštine ćerao po ulicama građane da pjevaju pjesme srpskom kralju Petru, ukoliko ne bi htjeli ubijao ih hicima iz pištolja. Pravi heroj uz Pavla Đurišića.&nbsp; Malo da se taknemo i francuske štampe, obzirom na sramnu ulogu Francuske u nasilnoj aneksiji Crne Gore. „La Revue Diplomatique“, Pariz, 30. novembra 1919. g. donosi tekst „4.000 Crnogoraca u srpskim zatvorima“: „Konferencija Mira optužuje neprijatelja za zločine, a u isto vrijeme dozvoljava da Srbija iste zločine vrši u Crnoj Gori ... Francuski narod i njegovo javno mnjenje su uz Crnu Goru. Ali, zašto neko u francuskoj vlasti ne uzvikne: Dosta je, prekinite sa davljenjem Crne Gore!? Ako je Francuska prijatelj Srbije, ne mora biti neprijatelj Crne Gore. čast Francuske je u pitanju... Naš je zahtjev: Francuska treba da učini da se Srbija evakuira iz Crne Gore i da Crna Gora bude Crnogoraca. ... Dičite se Crnogorci, jer plemeniti i civilizovani svijet i danas vidi i sa divljenjem i simpatijama prati vašu borbu i podvige protivu nebratske i izdajničke Srbije Karađorđevića, kao što je nekad slavio i divio se djelima vašim i vaših predaka kad se ginulo 'za krst časni i slobodu zlatnu'“. Eh, kao što je nekad ....

KIC mijenja ime u KIČ

čelnik cetinjske policije u vrijeme zločina u Medovini, Dalibor Šaban potpisao je dopis kojim se filijala MUP-a na Cetinju obavještava ,,da je protiv Vuka Borilovića podnešena krivična prijava zbog nasilničkog ponašanja, kao i da je osim toga dato i neko usmjerenje da se postupa u skladu sa Zakonom o oružju“.
On je to saopštio juče na suđenju bivšoj načelnici filijale MUP-a Cetinje Oliveri Krivokapić, optuženoj za nesavjestan rad u službi, odnosno za nepokretanje upravnog postupka da se Boriloviću oduzme oružje, za koje se kasnije ispostavilo da je koristio da izvrši masakr u Medovini, kada je ubio deset osoba, među kojima i dječake Marka i Mašana Martinovića.
Prema riječima Šabana, kao kontakt osoba naveden je Aleksandar Džaković (takođe službenik policije na Cetinju).
Dodao je da su mu kolege rekle da je praksa bila da se obavještava filijala iako to nije obavezujuće zakonom.
On je na pitanje zastupnice optužbe zbog čega se takvo obavještenje slalo filijali, kazao da je razlog ,,to što je Borilović imao oružje sa oružanim listom, ali kako je protiv njega podnešena krivična prijava za nasilničko ponašanje samim tim stekli su se uslovi za pokretanje upravnog postupka za privremeno, ili, nakon završetka krivičnog postupka, trajno oduzimanje vatrenog oružja“.
Ispričao je i da je svako oduzimanje oružja u legalnom posjedu protivpravno, kako od strane tužioca tako i od strane policije, osim ako je oružje bilo sredstvo za izvršenje krivičnog djela. U tim slučajevima policija i tužilaštvo su u obavezi da oduzmu oružje, koje postaje predmet krivičnog, a ne upravnog postupka“.
- U predmetu koji je formiran protiv Vuka Borilovića zbog krivičnog djela nasilničkog ponašanja, oružje je bilo i trebalo da bude predmet upravnog postupka, a kroz izviđaj je to i utvrđeno - kazao je Šaban.
Na pitanje advokata da li smatra normalnim da se nekome ko je osuđivan za nasilničko ponašanje, sa elementima teškog nasilja, izda dozvola za oružje, Šaban je kazao da bi to pretpostavilo da se filijala oglušila o negativnu procjenu datu od UP.
Nekadašnji šef policije na Cetinju, pored ostalog, kazao je da mu nije poznato da li je vršen pretres stana Vuka Borilovića, u slučaju optužbi za nasilničko ponašanje u julu 2021. godine, kada je Borilović prvo gađao kamenicama kuću Marka Lagatora, a nakon toga mu i metalnom šipkom polomio auto. Policija je tada podnijela krivičnu prijavu protiv Borilovića, zbog ,,nasilničkog ponašanja i nanošenja štete“. Tada je utvrđeno da je Vuk Borilović posjedovao oružje, koje nije pronađeno prilikom pretresa njegove kuće.
- Ne mogu se sjetiti da je pretres vršen, a ako jeste nije pronađeno oružje jer je onda bilo dobro sakriveno - kazao je Šaban.
Prema njegovim riječima to oružje i nije bilo u nadležnosti policije nego u nadležnosti drugog organa, jer nije predmet krivičnog već upravnog postupka. Šaban nije naveo o kojem drugom organu je riječ.
Na pitanje da li je postupanje policije bilo zakonito u slučaju kada Oliveri Krivokapić nije dostavljena službena zabilješka, Šaban je kazao da je sama krivična prijava i više nego dovoljna za pokretanje ili dalje preduzimanje radnji i mjera iz nadležnosti filijale jer krivična prijava sadrži ozbiljnu strukturu dokaza, a posebno što izviđajem rukovodi tužilac, te samim tim krivična prijava dobija dodatnu snagu, dokaznu, pravnu i bilo kakvu drugu u odnosu na subjektivnu službenu zabilješku, jer je veći stepen pouzdanosti.
Optužena Krivokapić pitala je svjedoka zašto nije podnešena krivična prijava protiv nje jer nije postupila po obavještenju, na što je Šaban odgovorio da policija nije raspolagala operativnim podacima.
- Policija nije raspolagala operativnim podacima da u konkretnom slučaju nije preduzeto ništa u skladu sa obavještenjem, a da smo raspolagali sa tim informacijama policija bi obavijestila neki drugi organ, prvenstveno tužilaštvo - odgovorio je Šaban nekadašnjoj šefici filijale MUP-a na Cetinju.
Šaban je takođe kazao i da se događaja iz jula 2021. godine, kada je Borilović počinio djelo nasilničkog ponašanja, ponovo sjetio tek nakon što je ovaj izvršio masakr u Medovini.
- Tada sam uzeo predmet da listam i provjeravam što je urađeno. Teško se mogu sjetiti koliko je često slučaj na Cetinju da se dešavaju takvi događaji, a što se može provjeriti kroz evidenciju krivičnih djela, pa se može utvrditi koliko je to često - kazao je Šaban dodavši i da je nakon dešavanja u Medovini pitao za spis u kojem je postupak izdavanja dozvole za posjedovanje oružja Vuku Boriloviću, te da je dobio odgovor ,,da je u odnosu na Borilovića rađena provjera, koja je proslijeđena upravnim poslovima“, ali i da se sada ne može sjetiti da li je ta provjera bila pozitivna ili negativna.
<h3>Tvrdi da niko nije uticao na njega</h3>
Na pitanje da li ga je neko pozvao nakon događaja u julu 2021. godine, da se Vuku Boriloviću ne oduzme oružje, Šaban je negirao i dodao da nikakav uticaj nije na njega vršen ni da nešto uradi ni da ne uradi.
- Ne sjećam se da je postojala operativna informacija, a da je postojala toga bih se sjetio, jer se i te kako interesujem za svaki predmet. Ne mogu se sjetiti da li su konkretno rađene provjere, jer za provjere za koje me vi pitate rade se u trenutku izdavanja dozvole za posjedovanje oružja - kazao je Šaban.
<h3>Šaban se nije izjasnio da ko je naredio da patrola ispred Cetinjskog manastira ne reaguje</h3>
Načelnik cetinjske policije u vrijeme masakra u Medovini Dalibor Šaban nije mogao da sde izjasni ko je policajcima koji su se nalazili ispred manastira naredio da se ne udaljavaju, iako je samo stitinjak metara dalje Vuk Borilović ubio desetoro ljudi.
- Ako je tako, ja to osuđujem, ali se ne mogu izjasniti da li je tako. Pošto su u toku postupci, to će se utvrditi u njima - kazao je Šaban, odgovarajući na pitanje advokata oštećenih porodica.

Šaban: Filijala MUP-a oglušila se o negativnu procjenu policije

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš, ove godine, za razliku od prethpdne dvije, odlučio je da bojkotuje dan grada na čijem je čelu, pa tako nije prisustvovao svečanoj sjednici Skupštine opštine, objašnjavajući na društvenim mrežama da ne želi da slavi podjele i da je 20. novembar najtragičniji dan 20. vijeka. - ...tadašnje „nove vlasti“ su bez suda i suđenja strijeljale desetine civila – ideoloških neistomišljenika. ...Iz poštovanja prema žrtvama i njihovim porodicama nijesam prisustvovao današnjoj svečanoj sjednici – napisao je on. Poručio je i kako se svaki zločin „mora osuditi bez obzira sa čije strane dolazio“, - Mi želimo istinsko pomirenje a do njega ne možemo doći ako slavimo datume koji vrijeđaju najintimnije emocije bilo kog našeg građanina – napisao je Vraneš.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112213110_79964f7ca69eea5f21147b2c6ffcd5eecee067cb0179ea57e33123c6f9e55c95.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025112213110_79964f7ca69eea5f21147b2c6ffcd5eecee067cb0179ea57e33123c6f9e55c95" data-rendition-name="original" width="810" height="1402" loading="lazy" alt="Sario Vraneš"> </figure>  U drugoj objavi je poručio da je pitanje vremena „koja će vlada, trenutna ili neka iduća, čuti glas svog naroda i dati saglasnost odluci lokalnog parlamenta da dan opštine Pljevlja bude 27. oktobar“... Pitali smo ga koji su razlozi „naknadne pameti“ da za razliku od prethodne dvije godine, ove bojkotuje svečanu sjednicu, ali nije odgovorio. Loklani parlament u septembru 2023. godine usvojio je prijedlog Vraneša da 27. oktobar bude dan opštine, a inicijativu je podržala i Crkva Srbije. Na dan glasanja odbornicima se obratio episkop mileševski Atanasije pozivajući ih da glasaju da se dan kada se praznuje Sveta Petka zvanično proglasi za dan opštine, uz konstataciju da će na taj način „podići ruke za oslobođenje od ostataka bezbožnog komunističkog nasljeđa“. Prijedlog je podržalo 19 odbornika Nove i Demokratske Crne Gore, protiv je bilo devet dok je bio jedan uzdržan odbornik. Pljevlja su u Drugom svjetskom ratu, 20. novembra 1945. godine oslobođena od fašističkog okupatora.&nbsp; Prijedlog za promjenu dana opštine podržali su odbornici Nove srpske demokratije, Demokratske narodne partije, Pokreta za Pljevlja, Ujedinjene Crne Gore, SNP-a i tri odbornika Demokrata. Jedan odbornik Demokrata bio je uzdržan, dok su protiv bili odbornici DPS-a, Bošnjačke stranke i Građanskog pokreta URA. Odbornici Pokreta Evropa sad sjednicu su napuštili prije glasanja. Do danas, međutim, nijesu dobili saglasnost Vlade za takvu odkuku. - Ništa mi nije jasno ovo saopštenje našeg voljenog preśednika opštine Pljevlja. Čovjek prošle godine ode na Stražicu, položi vijenac, zapali svijeću, stane pred kamere, održi govor, prisustvuje svečanoj sjednici Skupštine Opštine Pljevlja… i sve to povodom 20. novembra. I onda ove godine – kaže da 20. novembar dijeli ljude i da zato neće doći. Pa čekaj, predsjedniče… Ako je 20. novembar dan podjela, šta si radio prošle godine? Ako nije bio dan podjela onda, kada si polagao vijence i slavio, kako je odjednom postao dan podjela danas? A ako jeste, zašto si tada ćutao i učestvovao – napisao je na društvenim mrežama građanski aktivista iz Pljevalja Pavle Čolović. Politika u Pljevljima, kako je napisao, postala je najskuplji teatar apsurda – svake godine nova predstava, novi scenario, isti glumci. - Jedna godina za jedinstvo, druga godina za podjele. Zavisi kako vjetar duva i od koje publike se traži aplauz. A Pljevljima treba jedinstvo, rad i istina - ne dnevno-politička akrobatika – zaključio je Čolović. Vraneš, međutim, u kontinuitetu proizvodi afere kojima pokušava da „saoizuje“ Pljevlja. Izruguje se građanskom, multietničkom, multikulturnom karakteru ovog grada. Urušava antifašističke temelje grada, slavi fašistički četnički pokret, izruguje se Državi Crnoj Gori slaveći i obilježavajući praznike tuđe države – Srbije, provocira organizacijom svečanosti na kojima se slavi i promoviše ta tuđa država – poput svečanog otvaranja prvog kružnog toka u ovom gradu, kada su članice i članovi folklorne grupe bile obučene u srpske nacionalne nošnje... Na brojnim svečanostima, umjesto crnogorske državne himne, intonira se srpska. Otvoreni je obožavatelj četničkog pokreta, sa pozicije predsjednika Opštine čini koliko je u mogućnosti da doprinese reviziji istorije, o čemu svjedoči i inicijativa za izmjenu datuma Dana opštine, a Opština je finansirala i knjigu kojom se veličaju vođe četničkog pokreta... Vraneš matičnom državom smatra Srbiju. Blizak je Crkvi Srbije i redovan je gost u Beogradu, kod srpskih zvaničnika. Vladika Mileševske eparhije Crkve Srbije Atanasije odlikovao ga je prošle godine ordenom „Bijelog anđela“ kada je poručio da je svetosavski jedini put spasenja i zaključio obraćanje riječima: „Dogodine u Prizrenu“. Prizren je grad na Kosovu, a poruka „dogodine u Prizrenu“ je pozdrav srpskih nacionalista koji promoviše težnju velikosrpskog državnog projekta da osvoji dio kosovske teritorije. &nbsp;

Vranešu Dan oslobođenja Pljevalja od fašističkog okupatora najtragičniji dan 20. vijeka

Nadležne inspekcije zabranile su rad u privatnoj zdravstvenoj ustanovi – Ambulanta pedijatrije „Unimedica“ u Ulcinju u kojoj je liječen devetogodišnji dječak iz Bara koji je preminuo, saopšteno je iz Ministarstva zdravlja.
Zdravstvena inspekcija Ministarstva zdravlja je, u saradnji sa Inspekcijom rada, Inspekcijom zaštite na radu i Poreskom inspekcijom, sprovela je zajednički inspekcijski nadzor u privatnoj zdravstvenoj ustanovi – Ambulanta pedijatrije „Unimedica“ u Ulcinju kako bi ispitala okolnosti tragične smrti djeteta uzrasta devet godina.&nbsp;
- Tokom nadzora utvrđen je veći broj nepravilnosti u radu ove ustanove, iz nadležnosti svih uključenih inspekcija - navedeno je u saopštenju Ministarstva zdravlja.
Kako su rekli u tom resoru, na osnovu nalaza, zdravstvenoj ustanovi izrečene su zakonom propisane kazne, a njen rad je zabranjen.
- Ministarstvo zdravlja nastavlja da preduzima sve potrebne mjere radi utvrđivanja svih relevantnih okolnosti i zaštite javnog zdravlja. Javnost će biti blagovremeno informisana o svim daljim koracima i rezultatima postupka - poručeno je iz Ministarstva zdravlja.
Primorski portal objavio je 16. novembra da je dječak preminuo dan ranije, odnosno tri dana nakon što je dobio boginje, imao visoku temperaturu, zbog čega su ga roditelji nekoliko puta vodili kod ljekara.
Više državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je predmet povodom smrti devetogodišnjaka u Baru.
Taj medij je objavio da su roditelji dijete poveli na pregled i pedijatru u Opštu bolnicu Bar tokom noći između 14. i 15. novembra, ali da je dežurni pedijatar procijenio da pacijenta te noći ne hospitalizuje. Zdravstveno stanje dječaka se dodatno pogoršalo kroz nekoliko sati, a u subotu ujutro je preminuo.
Više državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je predmet povodom smrti dječaka.