Francuski predsjednik Emanuel Makron danas je u obraćanju na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu izjavio da Evropska unija "ne treba da oklijeva da primijeni mehanizam protiv prisile" naspram prijetnji o uvođenju carina zbog Grenlanda.
- Mehanizam protiv prisile je snažan instrument i ne treba da oklijevamo da ga primijenimo u današnjem teškom okruženju - rekao je Makron u Davosu.
On je reagovao na agresivne američke trgovinske pritiske i "beskrajnu akumulaciju novih carina".
Predsjednik SAD Donald Tramp zaprijetio je uvođenjem dodatnih carina zemljama koje su poslale vojnike u Grenland, i ne odustaje od svoje namjere da preuzme kontrolu nad tim velikim arktičkim ostrvom koje je samoupravna teritorija Kraljevine Danske.
Makron je rekao da bi Trampove prijetnje o uvođenju dodatnih carina oko Grenlanda mogle da navedu EU da prvi put primijeni mehanizam protiv prisile i to protiv SAD. Taj mehanizam bi potencijalno mogao da ograniči pristup evropskim tržištima za američke kompanije
- Možete li to zamisliti. To je ludo - rekao je Makron.
Dodao je da mu je žao zbog toga ali da je to posljedica samo "nepredvidljivosti i nepotrebne agresivnosti".
- Nema smisla imati carine i biti podijeljen i čak prijetiti sada dodatnim carinama saveznicima - rekao je Makron u Davosu.
On je poručio da "ne treba gubiti vrijeme sa ludim idejama" i odbacio "novi imperijalizam ili kolonijalizam".
Takođe je rekao da nije sada vrijeme da se otvori "Pandorina kutija novih tema", već da je sada vrijeme za saradnju, da bi se sredila tri glavna globalna izazova - rast, mir i klima.
Govorio je o tome kako Evropa treba da odgovori na čvršću američku i kinesku trgovinsku politiku.
Rekao je da Evropa treba da bude realističnija oko toga kako odgovara na ovo pošto ima sektora, kao što su hemijski i automobilski "koji se bukvalno ubijaju" zbog nejednakih uslova.
On je rekao da umjesto sporova oko trgovine, savezničke zemlje treba da se usmjere na to da dovedu mir u Ukrajinu.
Francuski predsjednik ukazao je na pomijeranje ka "svijetu bez pravila, gdje se gazi međunarodno pravo i gdje jedini zakon koji vrijedi je - zakon najjačeg".
On je takođe upozoriio da vodeće sile okreću leđa međunarodnim tijelima koja su dugo podržavala globalni poredak.
- Nemojmo prihvatiti globalni poredak o kome će odlučivati oni koji tvrde da imaju veći glas i veći štap - rekao je Makron danas u Davosu.
<h2>"Nije vrijeme za novi imperijalizam i kolonijalizam"</h2>
Makron je ocijenio da nije vrijeme za novi imperijalizam i kolonijalizam, već za saradnju, da bi se odgovorilo na globalne izazove.
- Srećan sam što sam ovdje u vrijeme mira, stabilnosti i predvidivosti - rekao je Makron, što je izazvalo smijeh u sali.
Makron je ukazao na aktuelne izazove u svijetu, u vrijeme porasta nasilja i ratova, kao i digitalnih napada.
- U takvoj situaciji novi kolonijalni pristup ne donosi uspjeh, već je odgovor - više saradnje i novi strateški pristup ekonomskom suverenitetu - naveo je Makron.
On je rekao da bi evropska strategija trebalo da bude više autonomije zasnovane na rastu, konkurentnosti i inovacijama.
Makron je zaključio da bi glavni cilj, globalno i evropski gledano, trebalo da bude veliko tržište i jaka infrastruktura, na principima vladavine prava.
- Daćemo sve od sebe da imamo jaču Evropu. Bićemo posvećeni ulaganju u odbranu i bezbjednost. Vjerujemo da nam je potrebno više rasta i stabilnosti u svijetu, ali preferiramo poštovanje, a ne nasilje, vladavinu prava, a ne brutalnost - poručio je Makron.
Prema njegovim riječima, zaštita evropske konkurentnosti ne znači protekcionizam.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Svijet

Makron: EU ne treba da oklijeva da primijeni mehanizam protiv prisile zbog Grenlanda

Grenland ne može da izostavi mogućnost upotrebe vojne snage na arktičkoj teritoriji, iako je malo vjerovatno da će do toga doći, rekao je danas grenlandski premijer Jens-Frederik Nilsen.
&nbsp;On je istakao da Grenland teži bližoj saradnji sa Evropskom unijom, prenosi Tanjug.
&nbsp;Ranije danas danska premijerka Mete Frederiksen je rekla da Danska ne može da pregovara o sopstvenom suverenitetu, identitetu i demokratiji.
&nbsp;Ona je istakla da Danska smatra Sjedinjene Američke Države (SAD) svojim “najbližim saveznikom”, rekavši da Kopenhagen nikada nije tražio sukob, već saradnju.
&nbsp;Frederiksen nije doputovala na Svjetski ekonomski forum u Davosu, usljed tenzija sa SAD-om oko namjere američkog predsjednika Donalda Trampa da Vašington preuzme kontrolu nad Grenlandom.

Nilsen: Ne može se isključiti mogućnost upotrebe vojske na Grenlandu

Bivši generalni sekretar NATO i nekadašnji danski premijer Anders Fog Rasmusen je izjavio da Evropa treba snažno da odgovori ekonomskim mjerama ukoliko Vašington uvede carine članicama alijanse koje su uputile vojnike na Grenland.
Rasmusen je ocijenio da insistiranje američkog predsjednika Donalda Trampa da Grenland postane dio SAD predstavlja najveći izazov za NATO od formiranja alijanse 1949. godine, javlja Rojters.
- Ulog je budućnost NATO. Vrijeme laskanja Trampu je prošlo. To ne funkcioniše. Činjenica je da Tramp poštuje samo snagu i silu. I jedinstvo. To je ono što bi Evropa sada trebalo da demonstrira - rekao je Rasmusen u Davosu, tokom Svjetskog ekonomskog foruma.
Rasmusen je naveo da bi trebalo da bude unaprijeđen sporazum između Vašingtona i Kopenhagena iz 1951. godine, kojim bi se dozvolilo da u bazama SAD na Grenlandu bude ojačano prisustvo NATO.
Prema riječima Rasmusena, trebalo bi napraviti sporazum o investicijama, kako bi se američkim i evropskim firmama olakšalo da iskopavaju minerale na Grenlandu i spriječile kineska i ruska ulaganja u kritične sektore na ostrvu.

Rasmusen: Vrijeme laskanja Trampu je prošlo, Evropa treba snažno da odgovori

Svaki napad na iranskog vrhovnog vođu, ajatolaha Alija Hameneija, doveo bi do proglašenja džihada, odnosno svetog rata, prenijela je u utorak Iranska studentska novinska agencija (ISNA), pozivajući se na parlamentarnu komisiju za nacionalnu bezbjednost Irana.
Napetosti između Irana i Sjedinjenih Američkih Država porasle su nakon oštrog gušenja protesta širom Irana, za koje je predsjednik SAD Donald Tramp upozorio da bi mogli dovesti do odgovora iz Vašingtona.
- Svaki napad na Vrhovnog vođu znači objavu rata cijelom islamskom svijetu i mora biti praćen donošenjem dekreta o džihadu od strane islamskih učenjaka i odgovorom vojnika islama u svim djelovima svijeta - saopštila je parlamentarna komisija.

Iranski parlament upozorava na džihad ako vrhovni vođa bude napadnut

Beti Đorđević preminula je u 80. godini. Bila je vlasnica brojnih domaćih hitova, a samo jedan od njih je „Počnimo ljubav ispočetka“.
Prije samo 9 dana, saopšteno je da je čuvena pjevačica dobila nacionalnu penziju, ali istu nije dočekala da vidi. Blagica Beti Đorđević rođena je u Kumanovu 1946. godine. Na muzičku scenu tadašnje Jugoslavije, kročila je krajem 60-tih godina.
Sa suprugom Slobodanom Bobom Đorđevićem i njegovim bendom nastupala je u američkim klubovima u Zapadnoj Njemačkoj, a nakon toga su je upoznali gosti i posetioci beogradskog Hotela Jugoslavija, gde ih je iz večeri u veče oduševljavala svojim glasom i talentom.
Prvi singl „Kraj moje tuge" objavila je 1974. godine. Od tada do početka 80-tih godina, objavila je desetak singlova, te nastupala na festivalima: Beogradsko proleće, Hit parada, Opatija, Split…
Dolaskom novih trendova na jugoslovensku, a kasnije srpsku muzičku scenu njen muzički stil je potpuno gurnut na ivicu. Povremeno je pjevala u beogradskim klubovima za probranu publiku.

Preminula Beti Đorđević

Hrvatska je dobila poziv da se pridruži Odboru za mir, inicijativi američkog predsjednika Donalda Trampa za rješavanje sukoba, javili su danas hrvatski mediji.
Vlada je potvrdila da je poziv stigao i da će ga razmotriti, ali detalji nisu navedeni, prenijela je agencija Hina.
Mnogi strani čelnici, uključujući ruskog predsjednika Vladimira Putina, primili su pozivnice da se pridruže novoj Trampovoj inicijativi. Još se, međutim, ne zna hoće li pozivnicu prihvatiti.
Poziv da se pridruži Trampovoj inicijativi dobila je i Slovenija, objavio je slovenački premijer Robert Golob. Izvori bliski slovenačkoj vladi rekli su za agenciju STA, nezvanično, da premijer nije naklonjen saradnji u tom odboru.
Kako su još naveli izvori, vlada će o tome najvjerovatnije raspravljati u četvrtak.
Tramp je predložio osnivanje Odbora za mir kada je u septembru prošle godine najavio svoj plan za okončanje rata u Gazi, ali sada ga je proširio na sve sukobe u svijetu.
Nacrt povelje koji je američka administracija poslala u oko 60 zemalja predviđa da članice uplate milijardu dolara u gotovini ako žele da njihovo članstvo traje duže od tri godine, prema dokumentu u koji je agencija Rojters imala uvid.
Mađarska i Albanija zasad su jedine u Evropi oduševljeno reagovale na poziv u Trampov Odbor za mir, dok su EU i njene vodeće članice, naročito Francuska i Nemačka, zauzele uzdržan stav.
Kina je danas saopštila da je dobila poziv, ali nije objavila da li ga prihvata dok je Kremlj juče saopštio da je ruski predsjednik Vladimir Putin "dobio ponudu diplomatskim kanalima" i da Rusija namjerava da kontaktira američku stranu kako bi razjasnila sve detalje predloga".

Slovenija i Hrvatska pozvane u Trampov Odbor za mir

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen poručila je danas na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu da aktuelni geopolitički potresi ne smiju biti doživljeni isključivo kao prijetnja, već kao šansa za duboku transformaciju Evrope, prenosi portal <a href="https://www.portalanalitika.me/clanak/fon-der-lajen-moramo-se-prilagoditi-novoj-bezbjednosnoj-arhitekturi-pravi-je-trenutak-da-se-izgradi-nezavisna-evropa">Analitika</a>.&nbsp;
Kako je kazala, svijet prolazi kroz „seizmičke promjene“ koje nameću potrebu za novim oblikom evropske nezavisnosti. Prema njenim riječima, ta potreba nije posljedica recentnih događaja, već dugoročna, strukturna nužnost.
- Ako su ove promjene trajne, onda i Evropa mora trajno da se mijenja - naglasila je fon der Lajen, dodajući da je sada pravi trenutak da se izgradi nova, nezavisna Evropa.
Istakla je da Evropska unija ostaje privržena principima pravedne trgovine umjesto carinskih barijera, saradnje umjesto izolacije i održivog razvoja umjesto eksploatacije.
<h2>EU uz Dansku i Grenland: Suverenitet je neupitan</h2>
Fon der Lajen je u Davosu posebno naglasila da će Evropska unija nastaviti da sarađuje s Danskom i Grenlandom „rame uz rame“, poručujući da EU stoji u punoj solidarnosti s Grenlandom i Danskom.
- Njihov suverenitet je neupitan - poručila je predsjednica Evropske komisije, dodajući da će Unija blisko sarađivati s lokalnim vlastima na jačanju ekonomije i unapređenju infrastrukture.
Evropska unija će, kako je kazala, sarađivati i sa SAD, kao i sa svim relevantnim partnerima, na pitanjima šire bezbjednosti Arktika, što je, prema njenim riječima, zajednički interes.
U tom kontekstu, istakla je da povećana evropska izdvajanja za odbranu mogu biti usmjerena i na jačanje bezbjednosti arktičkog regiona, uz naglasak na zajedničku sigurnost sa partnerima poput Kanade, Norveške i Ujedinjenog Kraljevstva.
- Evropa se mora prilagoditi novoj bezbjednosnoj arhitekturi - poručila je Fon der Lajen.
<h2>Trampove carine pogrešan potez</h2>
Govoreći o Arktiku, predsjednica Evropske komisije naglasila je da je Evropa u potpunosti posvećena očuvanju njegove bezbjednosti i da u tom pogledu dijeli ciljeve SAD.
Ipak, upozorila je da se bezbjednost tog regiona može obezbijediti isključivo zajedničkim djelovanjem, zbog čega su dodatne carine koje predlaže američki predsjednik Donald Tramp, kako je rekla, pogrešan potez.
Podsjetila je na trgovinski sporazum između SAD-a i Evropske unije postignut prošlog ljeta, naglašavajući da se dogovori moraju poštovati.
- Dogovor je dogovor. Kada prijatelji pruže ruku jedni drugima, to mora nešto da znači - poručila je.
Istovremeno je naglasila da će, ukoliko dođe do potrebe za reakcijom, odgovor Evropske unije biti “nepokolebljiv, jedinstven i “srazmjeran”.

Fon der Lajen: Moramo se prilagoditi novoj bezbjednosnoj arhitekturi, pravi je trenutak da se izgradi nezavisna Evropa

Povodom protesta Udruženja prevoznika zemalja Zapadnog Balkana zbog sistema ulaska i izlaska u zemlje Šengena, najavljenog za 26. januar, Evropska komisija je saopštila da “pažljivo prati situaciju i da je kontaktu sa partnerima sa Zapadnog Balkana”, prenosi Klix.
Portparol Evropske komisije Markus Lammert izjavio je da su pravila boravka unutar Šengena “jasna i poznata od ranije”, kao i da postoji određena fleksibilnost u njihovoj primjeni.
- Prekogranični radnici koji često prelaze iste granične prelaze i radnici sa lokalnim dozvolima kontrolišu se nasumično i nemaju obavezu registracije u ulazno-izlaznom sistemu - rekao je Lammert, prenosi RTRS.
Portparol Evropske komisije je naglasio da je odluku o tome hoće li se vršiti nasumične granične kontrole ili ne donose države članice na vanjskim granicama, a ne Evropskoj komisiji.
Prevoznici iz Srbije, BiH i Crne Gore najavili su da će 26. januara započeti proteste na teretnim terminalima graničnih prelaza sa zemljama Šengena ukoliko uskoro ne bude nagovještaja da će doći do rješenja njihovih problema uzrokovanih novim sistemom ulaska u Evropsku uniju.

EK o problemu prevoznika Zapadnog Balkana: Odluka je na članicama EU

Studenti u blokadi pozvali su građane na skup u Beogradu 27. januara, kada će, kako piše Nova.rs, građanima govoriti svi oni koji su se više od godinu dana borili za ispunjenje zahtjeva i rad institucija.
Tačna lokacija i satnica skupa biće objavljeni narednih dana.
Skup je najavljen pod nazivom: „Bolja vremena se mogu graditi samo obrazovanjem. U znanju je moć! Vidimo se 27. 1. u Beogradu!“, poručili su studenti.
Za portal Nova.rs otkrivaju i glavne teme govora koji će biti održani tog dana.
- Kao što smo već najavljivali nakon akcije 28. decembra, ovo će biti godina konkretizacije hrabrosti, volje i umreženosti koje smo gradili u prethodnom periodu. Važno nam je da sa građanima razgovaramo o temama koje su krucijalne za društvo i sa time smo krenuli već ovog mjeseca - kažu za Nova.rs studenti Beogradskog univerziteta.
Na skupu u Novom Sadu 17. januara, bili su fokusirani na korupciju i odgovornost, dok će se 27. januara u Beogradu pažnja posvetiti obrazovanju – temi na kojoj se ovaj pokret u najvećoj mjeri zasniva.
- Školsku slavu željeli smo da obilježimo zajedno sa svojim najbližim saborcima, ljudima koji čine prosvjetu ove zemlje – nastavnicima osnovnih i srednjih škola, kao i univerzitetskim profesorima. Njihovi predstavnici će se zajedno sa studentima obratiti građanima na savindanskom skupu i predstaviti ideje o budućnosti prosvjete, budućnosti za koju ćemo se svi zajedno boriti -poručuju studenti.
Beogradski studenti najavljuju da će ovo biti samo početak razgovora sa građanima na konkretne teme, koji će se ubuduće odvijati u različitim formatima.
- Enormni pritisci, represije i odmazda usmjereni na prosvjetu još uvijek se prevazilaze zahvaljujući podršci građana koja ne jenjava. Građani su odmah prepoznali važnost borbe za noseći stub društva – obrazovanje – i bili su uz nas sve vrijeme, stoga želimo da ih što više uključimo u sve procese i stvorimo prilike da se bolje čujemo. Pozivamo sve naše redovne saborce, ali i one koji su možda tek nedavno prepoznali značaj učešća u borbi za obrazovanje i budućnost zemlje, da nam se pridruže i zajedno sa nama obilježe ovaj praznik. Očekujte i propratne sadržaje - kažu studenti, najavljujući da će svi govori biti održani na jednoj lokaciji čija će tačna adresa i satnica biti objavljeni narednih dana.
Podsjećamo, 17. januara u Novom Sadu održan je studentski skup „Šta znači pobjeda“, na kojem su predstavljeni neki detalji programa buduće studentske liste, uglavnom vezani za borbu protiv kriminala i korupcije kroz mehanizam lustracije i donošenje Zakona o porijeklu imovine. Studenti u blokadi tada su najavili i naredni skup, koji će biti održan u Beogradu na Savindan.

Studenti u blokadi o skupu u Beogradu 27. januara: „Imamo plan za budućnost prosvjete u Srbiji“

Ruske snage izvele su rano jutros kombinovani napad dronovima i raketama na Kijev, izazvavši ponovo prekid snabdijevanja strujom i vodom, saopštili su ukrajinski zvaničnici.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da je Rusija tokom noći izvela napad na Ukrajinu, koristeći više od 300 dronova i "značajan" broj balističkih i krstarećih raketa.
On je u objavi na X naveo da je Ukrajina dan ranije dobila pošiljku protivvazdušnih raketa, koje su doprinijele jačanju njene odbrane, ali je upozorio na hitnu potrebu za dodatnim snabdijevanjem, prenio je Rojters.
- Partneri ne smiju da propuste da ovo ispune - protivvazdušne rakete su prava zaštita za ljudske živote -naveo je Zelenski.
Ukrajinski ministar spoljnih poslova Andrij Sibiha pozvao je danas svjetske lidere na hitnu podršku Ukrajini, kroz pomoć u protivvazdušnoj odbrani i pritisak sa sankcijama na Rusiju.&nbsp;
On je rekao da "neće biti mira u Evropi bez trajnog mira za Ukrajinu" i da je najnoviji "varvarski napad" Moskve na Ukrajinu poziv na buđenje svjetskim liderima koji se okupljaju u Davosu.
- Hiljade kuća je bez grijanja u Kijevu na temperaturi od -15 stepeni napolju, nakon masovnog ruskog udara tokom noći. Udari na Kijev, Vinicu, Dnjepar, Odesu, Zaporožje, Poltavu, Sumije i druge regione doveli su do civilnih žrtava i oštećenja energetske infrastrukture - naveo je Sibiha u objavi na mreži X.
Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko izjavio je da je kao rezultat ruskog napada na lijevoj obali grada, došlo do prekida u snabdijevanju strujom i vodom.
- U Kijevu je 5.635 visokih zgrada jutros bez grijanja kao rezultat noćnog ruskog napada - saopštio je Kličko i napomenuo da je lijeva obala Kijeva i dalje bez vode kao rezultat ruskog napada.

Snažan napad dronovima i raketama na Kijev, grad ponovo bez struje i vode

Američka politika ima kontinuitet, a Zakon o autorizaciji nacionalne odbrane koji su podržali i republikanci i demokrate, a koji se dijelom odnosi i na Zapadni Balkan, donijeće ključne promjene za ovaj region, kazao je za Antenu M Dušan Janjić, predsjednik Foruma za etničke odnose. On je u emisiji Drugačija radio veza istakao da će u martu, najkasnije aprilu, početi proces međusobnog priznanja Srbije i Kosova.
- Već je usvojen taj Zakon o Zapadnom Balkanu, koji kada pročitate biće vam jasno da oni govore o međusobnom priznanju Srbije i Kosova, o završavanju procesa međusobnog priznanja. Znači, to piše i u zakonu, a zakon američkog Kongresa je dio Zakona o finansiranju nacionalne bezbjednosti, odnosno u vezi sa strategijom nacionalne bezbjednosti.Dakle, vrlo je jasno da će se finansirati i rješavanje tog problema - ističe Janjić, <a href="https://www.antenam.net/clanak/janjic-u-drv-amerika-zavrsava-balkanska-pitanja-srbija-i-kosovo-pred-medusobnim-priznanjem-srbija-na-putu-ka-nato-u">prenosi Antena M</a>.
Ovaj Zakon sadrži brojne tačke, objašnjava Janjić.
- Broj jedan, da nema bilo kakvih budućih rasprava oko granica. Drugo, da se razvija ekonomska normalizacija i neizvršene obaveze iz Vašingtona, o čemu Tramp govori. Ali tu se radi i o saradnji u energetskom sektoru, putnoj mreži koja je već počela, ali vrlo je bitno energetsko povezivanje Kosova i Srbije sa ostatkom regiona. Zatim, vojno-industrijski kompleks koji je jako važan za razvoj sajber bezbjednosti i u interesu je Amerike i njene investicije. I ima onaj važan dio koji svi zanemarujemo, status Kosova podrazumijeva i rješavanje problema statusa srpske zajednice. Ne spominje se Zajednica srpskih opština, ali se spominje regulisanje položaja Srpske pravoslavne crkve, drugi sporazum je o kulturnom nasljeđu i treći su garancije onog što se zove manjinska samouprava - pojašanjava Janjić.
<h2>Srbija i NATO: strateški razgovori sa SAD</h2>
Osim međusobnog priznanja dvije države, Janjić navodi da se dio američkog Zakona odnosi i na ulazak Srbije u NATO savez.
- Članstvo Srbije u NATO-u će biti regulisano kroz razgovore o strateškoj saradnji Srbije i Amerike ,o načinu kako to da se uradi, ali o tome će se već raspravljati. Dobio sam i potvrdu o tome da je srpska strana preko diplomata, ne preko ambasadora, dostavila svoju spremnost da učestvuje u toj vrsti razgovora. Dakle, šta da vam kažem, spremte se, spremte se, svi ćemo u NATO - poručuje Janjić.
<h2>Vučić sve bliži političkom kraju</h2>
Janjić vjeruje da je ovo godina slobode, te da se Aleksandru Vučiću bliži politički kraj, kome je sam doprinio.
- Mi vidimo da njegova politika, odnosno politika Srbije, više ne postoji. Sloboda je ostvarena uz veliku cijenu, jer je konačno shvaćeno da Srbija nema elementarnu energetsku bezbjednost. A ko nema energetsku bezbjednost, on je ugrožen. Građani su se već oslobodili straha od hiperinflacije, a protesti koji su trajali tokom cijele godine stvorili su jednog ozbiljnog igrača. Ovdje se dogodila digitalna revolucija. Više nije pitanje da li Vučić odlazi, nego kako i kada odlazi. Ako nastavi da radi ovo što radi, pitanje je da li će uopšte otići preko izbora - smatra Janjić.
<h2>Fokus Zakona i na Bosnu i Hercegovinu</h2>
Osim Srbije, Zakon se fokusira i na Bosnu i Hercegovinu, pa se, ističe Janjić, planira i donošenje Ustava Bosne i Hercegovine. Time bi se smanjio broj administrativnih jedinica radi racionalizacije i smanjenja birokratije i državnih troškova.
- Ostaje samo pitanje Sarajeva. Da li da Sarajevo bude jedna regija, pa ima svoj distrikt, ili da zapravo samo taj distrikt bude kao što je i Brčko. To još nije u raspravama, ja govorim o onome što je u procesu - navodi Janjić.
<h2>Poruka crnogorskim liderima: nema prečica</h2>
Govoreći o spekulacijama da je i jedan, u ovom trenutku, moćan crnogorski političar pokušao da, preko istih adresa, za sebe završi posao na način na koji je to uradio Milorad Dodik, ali nije imao dovoljno novca i nije uspio, Janjić kaže da je legitimno to tražiti iz Crne Gore. Ipak, kako dodaje, razlog neuspjeha vidi u političkom djelovanju crnogorskog funkcionera, koje je u suprotnosti sa američkim interesima, te vezama sa Rusijom.
- Nema šta iz Crne Gore da ponudiš, osim da zaista radiš na reformama, da zaista ne budeš trula daska u NATO-u i da zaista uđeš u EU - kaže Janjić.

Janjić: Amerika završava balkanska pitanja - Srbija i Kosovo pred međusobnim priznanjem, Srbija na putu ka NATO-u

The failure of the competent authorities to act has sent a clear message that the public glorification of a criminal ideology is permissible, creating an environment in which it is now freely manifested, including at gatherings attended by public officials or heads of educational institutions. It is particularly dangerous to relativize these phenomena or justify them as „celebration“. The normalization of wartime songs that glorify criminals offends the descendants of victims and, in the long term, destroys social cohesion and interethnic relations in Montenegro.
A group of NGOs and civic activists condemned yesterday’s repeated glorification of the Chetnik movement in Podgorica on the occasion of the Orthodox holiday of Epiphany, stressing that religious holidays must not be used as an opportunity to glorify violence and an ideology responsible for ethnic cleansing and other crimes. The true spirit of such holidays, they emphasized, should be the promotion of respect and peace among people.
Among other things, those gathered sang the wartime song „Od Topole pa do Ravne Gore“ („From Topola to Ravna Gora“), which glorifies notorious Chetnik commanders Pavle Đurišić and Momčilo Đujić, who were responsible for mass crimes against civilians and antifascists during the Second World War in Montenegro.
Unfortunately, according to them, such incidents are not isolated but rather part of a continuous pattern of public glorification of the Chetnik movement in Montenegro, which keeps recurring due to the absence of a clear and decisive response from the competent institutions.
They point out that the public glorification of the Chetnik movement and its commanders constitutes hate speech and incitement to intolerance toward other communities, which also carries criminal liability.
- Such glorification particularly incites hatred toward the Bosniak population and members of the Islamic faith in Montenegro, all of which is punishable under Article 370, paragraph 1 of the Criminal Code, as well as in accordance with Articles 9a and 34a of the Law on the Prohibition of Discrimination and Article 19 of the Law on Public Order and Peace - they stated.
The statement was signed by Action for Human Rights, the Association Spektra, the ANIMA Centre for Women’s and Peace Education, the Centre for Investigative Journalism (CIN CG), the Centre for Democracy and Human Rights (CEDEM), the Centre for the Development of Non-Governmental Organizations (CRNVO), the Centre for Women’s Rights (CŽP), the Montenegrin PEN Centre, the Montenegrin Philological Society, the Montenegrin Committee of Lawyers for the Protection of Human Rights and Freedoms (CKM), the Institute for Media of Montenegro, Ipso Facto, Juventas, Prima, the Safe Women’s House, as well as civic activists Dina Bajramspahić, Paula Petričević, Milena Bešić, and journalist Vesna Rajković-Nenadić.
- Over the past year, we have witnessed the continuous public glorification of Pavle Đurišić by certain religious leaders and political actors, without an adequate response from the competent prosecutorial authorities, culminating in the setting up of a memorial momument in August. The failure of the authorities to act has sent a clear message that the public glorification of a criminal ideology is allowed, creating an environment in which it is now freely expressed, including at gatherings attended by holders of public office or heads of educational institutions. It is particularly dangerous to relativize these phenomena or justify them as „celebration“. The normalization of wartime songs that glorify criminals insults the descendants of victims and, in the long term, destroys social cohesion and interethnic relations in Montenegro - the statement reads.
They also stated that they are demanding that the State Prosecutor’s Office urgently review its previous failure to oppose the glorification of Pavle Đurišić and other Chetnik commanders and to professionally investigate this incident as well.

The prosecution's silence encourages the glorification of a criminal ideology

Tokom Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, potpredsjednica Skupštine Crne Gore Zdenka Popović sastala se sa predstavnicima kompanije Bingati holding, jedne od vodećih privatnih razvojnih i investicionih kompanija iz Ujedinjenih Arapskih Emirata. U okviru delegacije Skupštine je i poslanica Branka Marković.
Na sastanku su učestvovali Muhamed Bingati predsjednik kompanije, i Ahmed Bingati, potpredsjednik. U okviru susreta, potpredsjednica Popović prisustvovala je i prezentaciji aktuelnih i planiranih projekata kompanije Bingati holdig, tokom koje je imala priliku da se detaljnije upozna sa obimom, konceptom i investicionim potencijalom njihovih razvojnih projekata.
- Popović upoznala je sagovornike sa investicionim potencijalima Crne Gore, sa posebnim akcentom na oblasti turizma, nekretnina, infrastrukture i održivog razvoja. Takođe, pozvala je predstavnike kompanije da razmotre mogućnosti ulaganja u Crnu Goru, te ih uputila na nadležne državne institucije radi dobijanja dodatnih informacija o konkretnim investicionim prilikama, zakonskom okviru i modelima saradnje- navode iz Skupštine.&nbsp;
&nbsp;Kompanija Bingati holding važi za, kako navode iz Skupštine Crne Gore, jednog od najznačajnijih privatnih kompamija u regionu Bliskog istoka, sa portfeljem projekata čija se ukupna vrijednost procjenjuje na više od pet milijardi američkih dolara.
- Kompanija raspolaže značajnim finansijskim kapacitetima i prepoznatljiva je po razvoju luksuznih stambenih i poslovnih kompleksa, uključujući i ekskluzivni stambeni kompleks razvijen u partnerstvu sa brendom Mercedes-Benz, koji predstavlja jedan od najprestižnijih projekata te vrste u Dubaiju- navodi se u saopštenju.&nbsp;
Potpredsjednica Skupštine Crne Gore boravi u Davosu na poziv Silvan Koh-Merin, predsjednice međunarodne organizacije Političkih liderki, u okviru programa posvećenog jačanju uloge žena u političkom i ekonomskom liderstvu na globalnom nivou.

Makron: EU ne treba da oklijeva da primijeni mehanizam protiv prisile zbog Grenlanda

Nilsen: Ne može se isključiti mogućnost upotrebe vojske na Grenlandu

Rasmusen: Vrijeme laskanja Trampu je prošlo, Evropa treba snažno da odgovori

Iranski parlament upozorava na džihad ako vrhovni vođa bude napadnut

Preminula Beti Đorđević

Slovenija i Hrvatska pozvane u Trampov Odbor za mir

Fon der Lajen: Moramo se prilagoditi novoj bezbjednosnoj arhitekturi, pravi je trenutak da se izgradi nezavisna Evropa

EK o problemu prevoznika Zapadnog Balkana: Odluka je na članicama EU

Studenti u blokadi o skupu u Beogradu 27. januara: „Imamo plan za budućnost prosvjete u Srbiji“

Snažan napad dronovima i raketama na Kijev, grad ponovo bez struje i vode

Janjić: Amerika završava balkanska pitanja - Srbija i Kosovo pred međusobnim priznanjem, Srbija na putu ka NATO-u

The prosecution's silence encourages the glorification of a criminal ideology

Popović u Davosu: Pozvala predstavnike kompanije Bingati holding da razmotre mogućnosti ulaganja u Crnu Goru

Makron: EU ne treba da oklijeva da primijeni mehanizam protiv prisile zbog Grenlanda

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO