Vozači iz Srbije, Crne Gore, Makedonije, Bosne i Hercegovine najavljuju protest za 26. januar. Kažu da će blokirati teretne granične terminale, zbog novog sistema za ulazak i izlazak iz Evropske unije, piše N1 Beograd.
Sloge u regionu često nema. Ali, kamiondžije su se ujedinile. Najavljuju da će za tačno 10 dana blokirati teretne granične terminale prema zemljama Šengena, zbog novog sistema ulaska i izlaska iz Evrospke unije. To ih je, kažu, dovelo u problem, budući da i za profesionalne vozače važi pravilo boravka 90 dana u šengenskom prostoru u okviru 180 dana.
“Ako 90 dana podijelimo sa šest mjeseci maksimalno im preostaje da mogu da borave u šengenskom prostoru 15 dana, obzirom da je pravilo jasno da dan ulaska se smatra prvim danom boravka, dan povratka posljednjim danom boravka, a da su to prevozi koji treba da budu učestali”, kaže Neđo Mandić iz Udruženja prevoznika Srbije.
“Smatramo da je ovo jedna vrlo lukava namjera Evrospke unije da dođe do najkvalitetnije radne snage i preuzme nam sve vozače, a nakon toga mi ćemo biti primorani da svoje firme selimo na prostor Evropske unije i tako unište kompletnu privredu ovog regiona”, navodi Đorđije Lješnjak iz Udruženja prevoznika Crne Gore.
Zato prevoznici iz Srbije, Crne Gore, Makedonije, Bosne i Hercegovine traže da se profesionalni vozači tretiraju kao prekogranični radnici.
“To su stotine hiljada vozača, ne radi se samo o vozačima, radi se o njihovim porodicama, mi smo četiri zemlje koje su najugroženije”, navodi Borislav Popović iz Udruženja prevoznika Srbije.
“Ovi protesti su upućeni idu samo ka Evropskoj komisiji i rješavanju našeg problema”, ističe Amir Hadžidedić iz Udruženja prevoznika BiH.
A koliko kamiondžijama u rješavanju problema pomažu lokalne vlasti?
“Bilo je s njihove strane podrške i inicijative, ali ništa to nije urodilo plodom da bi se nešto riješilo konretno”, odgovara Dino Durmić iz Udruženja prevoznika BiH.
“Naša komunikacija sa našim vlastima i našom državnom administracijom je gotovo nepostojeća”, kaže Đorđije Lješnjak.
“Tražimo od države još više, ne samo naša država, nego da na nivou ministara, predsjednika država, jer ovo mora ići na visokom nivou da se udruže čitav zapadni Balkan, svi ministri, predsjednci, i da zajedno djelujemo u ovome”, navodi Borislav Popović.
Najava o takvom udruživanju nema. Kamiondžije poručuju da će njihova blokada teretnog terminala na samim granicama trajati sve dok njihov problem ne bude riješen.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Svijet

Kamiondžije najavile blokadu graničnih terminala: Lukava namjera EU da nam preuzme vozače

Sin lidera Čečenije Ramzana Kadirova, osamnaestogodišnji Adam Kadirov, navodno je u teškom zdravstvenom stanju nakon saobraćajne nesreće koja se dogodila u glavnom gradu republike, Groznom.
Kako su za Servis za Sjeverni Kavkaz Radija Slobodna Evropa/Radio Sloboda (RFE/RL) izjavila dva izvora, nesreća se dogodila 16. januara, nakon čega je Adam Kadirov prebačen u najveću zdravstvenu ustanovu u Čečeniji – Republičku bolnicu u Groznom, gdje se nalazi na intenzivnoj njezi. Prema njihovim navodima, prilazi bolnici su zatvoreni.
- Navodno se nalazi na intenzivnoj njezi i bez svijesti. Ne znamo sa sigurnošću šta se tačno dešava sa sinom Kadirova - rekao je jedan izvor iz Groznog, dodavši da su putevi prema bolnici zatvoreni jer je Adam tamo dovezen.
Slične informacije potvrdio je i drugi izvor, predstavnik čečenske dijaspore. O nesreći je izvijestio i lokalni opozicioni pokret NIYSO, navodeći da se kolona vozila u kojoj se nalazio Adam Kadirov "kretala velikom brzinom, automobil za automobilom, kada je iznenada naišla na prepreku".
- Kao rezultat toga, vozila su počela da se sudaraju jedno s drugim, zbog čega dobijamo informacije da ima mnogo povrijeđenih. Međutim, uzbuna je nastala upravo zbog Adama - saopštio je NIYSO u objavi na Telegramu.
U komentaru za Servis za Sjeverni Kavkaz RFE/RL, predstavnik tog pokreta naveo je da su informacije prikupljene iz više izvora, ali je naglasio da se stanje sina čečenskog lidera još ne može sa sigurnošću potvrditi.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Ffront_ukrainian%2Fstatus%2F2012253512969625842%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2012253512969625842%7Ctwgr%5E188f162b2d43ad8b145af06117a1a026def7ace4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
<h2>Ko je Adam Kadirov?</h2>
Adam Kadirov, jedno od brojne djece Ramzana Kadirova, bliskog saveznika ruskog predsjednika Vladimira Putina, posljednjih godina privlači veliku pažnju javnosti. Državni mediji u Čečeniji predstavljali su ga kao hrabrog mladića koji je učestvovao u ruskom ratu protiv Ukrajine te se isticao u sportskim i vojnim takmičenjima.
Njegovo ime dodatno je dospjelo u fokus javnosti nakon što se na internetu pojavio snimak na kojem se vidi kako tada petnaestogodišnji Adam Kadirov fizički napada Nikitu Žuravelja ruskog političkog zatvorenika optuženog za spaljivanje Kurana.
<h2>Niz priznanja</h2>
Nakon tog incidenta, Adam Kadirov dobio je niz priznanja, uključujući titulu Heroja Republike Čečenije, najviše regionalno odlikovanje, kao i nagrade iz nekoliko drugih ruskih regija.
Tokom posljednjih godina, Ramzan Kadirov unaprijedio je više svoje djece na visoke funkcije u čečenskoj vlasti. U aprilu 2025. godine Adam Kadirov imenovan je za sekretara regionalnog Savjeta bezbjednosti, što je podstaklo spekulacije da ga otac priprema kao mogućeg nasljednika, naročito u kontekstu glasina o njegovom narušenom zdravstvenom stanju.
Kasnije 2025. godine, tada sedamnaestogodišnji Adam proslavio je vjenčanje na nepoznatoj lokaciji. Tim povodom Ramzan Kadirov objavio je poruku na svom Telegram nalogu, zahvalivši se Putinu na čestitkama, uz poruku: "Ti i dalje ostaješ njegov najodaniji prijatelj, čuvajući ovu prelijepu mušku tradiciju".

Teško povrijeđen sin Ramzana Kadirova nakon saobraćajne nesreće u Groznom

Američka vojna operacija protiv Venecuele, u kojoj je poginulo više od 100 vojnika i civila, nije uspela da postigne svoj cilj ponižavanja Bolivarske Republike, izjavio je ministar odbrane Venecuele Vladimir Padrino Lopez na ceremoniji dodjele nagrada pripadnicima vojske i civilima koji su branili zemlju od američke oružane agresije.
- Neki ljudi žele da ponize Venecuelu nakon američke vojne operacije 3. januara, ali nijesu uspjeli da postignu cilj, jer danas domovina i dalje stoji - rekao je Lopez, objavila je nacionalna televizija.
Naglasio je da čast Oružanih snaga Venecuele "ostaje nepokolebljiva“ i zahtijevao od SAD da oslobode predsjednika Nikolasa Madura i njegovu suprugu Siliju Flores, prenosi Tass.
Lopez je naveo da je u američkoj agresiji poginulo 47 pripadnika venecuelanske vojske, 32 pripadnika kubanske vojske i više civila, čime je ukupan broj žrtava premašio 100. Naveo je da je, po nalogu vršioca dužnosti predsjednika Delsi Rodrigez, osnovana komisija za pružanje pomoći porodicama poginulih i ranjenih.

Ministar odbrane Venecuele: Američka vojna operacija nas nije slomila

Sjedinjene Američke Države (SAD) razgovaraju sa NATO-om u vezi sa Grenlandom, navodeći da je ta teritorija ključna za nacionalnu bezbjednost SAD-a, kazao je predsjednik te države Donald Tramp.
On je kazao da će SAD, ukoliko nemaju Grenland, imati veliku rupu u nacionalnoj bezbjednosti, posebno kada je u pitanju ono što rade u vezi sa Zlatnom kupolom i ostalim stvarima.
- NATO se bavi nama po pitanju Grenlanda. Grenland nam je jako potreban za nacionalnu sigurnost - rekao je Tramp danas novinarima, prenosi Anadolija.
Tramp nije dao konkretne detalje o vojnim ili sigurnosnim inicijativama na koje se osvrnuo, ali je istakao da SAD aktivno angažuje savez po tom pitanju.
- Razgovaramo s NATO-om - rekao je Tramp.

Tramp: Razgovaramo s NATO-om o Grenlandu

Oslobađanje evropskih državljana iz zatvora u Venecueli predstavlja pozitivan korak i olakšanje za njihove porodice, saopštila je danas šefica evropske diplomatije Kaja Kalas.
Ona je na svom nalogu na mreži X navela da je razgovarala sa oslobođenim državljanima zemalja članica Evropske unije.
- Puštanja su rezultat uporne diplomatije EU u bliskoj saradnju sa zemljama članicama. Posebno zahvaljujem amabasadi EU u Venecueli i Diplomatskom servisu EU - napisala je ona.
Kalas je istakla da ujedinjena Evropa i dalje snažno podržava svoje građane i ljudska prava.
Prema podacima UN, Venecuela je do sada oslobodila 50 od 800 političkih zatvorenika koji se i dalje drže u zatvorima u toj zemlji.
Gardijan je prethodno prenio da Venecuela i dalje drži oko 1.000 političkih zatvorenika.

Kalas: Oslobađanje političkih zatvorenika iz EU u Venecueli je pozitivan korak

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je danas da, prema ukrajinskim obavještajnim podacima, Rusija sprema nove masovne udare na tu zemlju.
- Imamo informacije od obavještajnih službi da se Rusi spremaju za nove masovne udare. Iskreno razgovaramo sa partnerima i o raketama i o sistemima protivvazdušne odbrane koji su nam toliko potrebni. Snabdijevanje nije dovoljno. Trudimo se da ubrzamo, i važno je da nas partneri čuju - rekao je Zelenski u video-obraćanju, prenosi Ukrinform.
On je kazao da vlada sarađuje sa energetskim kompanijama i partnerima kako bi imala više opreme i više rezervi.
Vrhovni komandant Oružanih snaga Ukrajine Aleksandar Sirski izjavio je da su tokom decembra 2025. godine, i od početka januara, ruske snage izvršile šest masovnih raketnih i bespilotnih napada na teritoriju Ukrajine, prenosi Tanjug.

Zelenski upozorava: Rusija sprema nove masovne udare na Ukrajinu

Nova globalna arhitektura međunarodnih odnosa polako se oblikuje, a u tom kontekstu politika sa pozicije sile sve više dobija na značaju, kazao je u informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, vojni analitičar Marinko Ogorec, dodajući da u regionu postoje zemlje s različitim imperijalnim ambicijama gdje će koncentracija vojne moći biti ključni način odvraćanja.
Ogorec kaže da je situacija u Iranu vrlo neizvjesna, da je veoma malo informacija koje dolaze iz te zemlje, jer su iskopčane svi informatički i informativni sistemi koji su bili dostupni. 
Smatra da su sve opcije moguće jer se režim u Iranu pokazao kao vrlo žilav i fanatičan. Već nekoliko puta je uspješno prevazišao slične, ali ne ovako, kako kaže, dramatične situacije. 
- Postoji velika vjerovatnoća da iranski režim može preživjeti i ovu situaciju. S druge strane, i sam sistem je dosta destabilizovan i postoji mogućnost da bi došlo i do urušavanja samog sistema. Mogao bi se dogoditi i građanski rat koji bi bio najgora moguća opcija - rekao je Ogorec. 
On je istakao o da Sjedinjene Američke Države imaju vojno operativne mogućnosti da napadnu Iran, a velika je nepoznanica, navodi on, šta bi se tada dogodilo.
- Vidimo da je već sada situacija destabilizovana, cijeli prostor Bliskog istoka je dosta pogođen cijelom ovom situacijom. Da li bi situacija dodatno eskalirala - vjerovatno da, a na koji način, kako, šta bi se dogodilo, da li bi Iran reagovao udarom na američke vojne baze na Bliskom istoku u susjednim zemljama, da li bi odgovorio raketnim udarom na Izrael - to su sad sve hipotetičke pretpostavke. Svakako da bi došlo do ozbiljne eskalacije - istakao je Ogorec.
On vjeruje da vlasti u Moskvi i Pekingu redefinišu svoje međunarodno političke odnose i pozicije na globalnoj sceni, na šta se može gledati kao na stvaranje, kako kaže, određenih interesnih sfera.
- Možemo reći da su u pitanju strateški interesi tih dviju velikih sila, sasvim drugačije nego što bi im ovakva situacija inače mogla biti od koristi - naglasio je Ogorec.
On ističe da je došlo do promjene međunarodnog poretka, zbog čega smatra da je Konferencija na Jalti (Krimska konferencija iz februara 1945.) i sve što je uspostavljeno nakon Drugog svjetskog rata - prošlo svršeno vrijeme.
- Konferencija na Jalti je završena međunarodna storija. Počinje se formirati nova globalna međunarodna zajednica, počinje se formirati nova arhitektura međunarodnih odnosa i u tom kontekstu politika sa pozicije sile, nažalost igra sve značajniju ulogu - istakao je Ogorec. 
Ukazuje na potrebu redefinisanja strateških interesa, naročito kod malih zemalja. U drugom koraku, cijeni on, moraju početi razmišljati, o mogućim strateškim savezništvima i na koji način se mogu zaštiti i opstati u tim okolnostima. 
- Male države i njihove vodeće strukture moraju i te kako razmišljati svojom glavom šta i kako dalje. S druge strane, na prostoru jugoistočne Evrope vidimo da postoje određene tenzije, apetiti pojedinih zemalja koje imaju još uvijek manje ili više imperijalne ambicije. To se isto tako treba redefinisati u nekom novom kontekstu, novom segmentu. Mislim da će tu određena koncentracija vojne sile biti faktor odvraćanja. Nažalost, na to se moramo pripremiti - zaključio je Ogorec.

Ogorec: Polako se oblikuje nova globalna arhitektura međunarodnih odnosa

U blizini Grenlanda nema kineskih ili ruskih vojnih brodova, saopštio je šef Zajedničke arktičke komande danske vojske Soren Andersen.
- Ne vidjimo nikakve ruske ili kineske brodove oko Grenlanda. Postoje kineski i ruski brodovi u Sjevernom ledenom okeanu, ali ne blizu Grenlanda - rekao je on, prenosi Rojters.
On je rekao da je uputio poziv Sjedinjenim Američkim Državama da se pridruže vojnim vježbama planiranim na Grenlandu.
- Danas smo imali sastanak sa mnogo partnera iz NATO-a, uključujući SAD, i pozvali smo ih da učestvuju u ovoj vježbi - rekao je on, a na pitanje novinara da li će se SAD pridružiti, rekao je: "Ne znam".
Danska Zajednička arktička komanda sprovodi suverenitet i vrši nadzor, inspekciju ribarstva i potragu i spasavanje širom Grenlanda i Farskih Ostrva, koristeći patrolne brodove, avione, helikoptere i satelitsko praćenje.
Odgovarajući na kritike američkog predsjednika Donalda Trampa da Danska čini premalo da odbrani Grenland, Kopenhagen je prošle godine najavio arktički odbrambeni paket od 42 milijare danskih kruna, odnosno od oko 6,54 milijarde dolara.
Tramp je prethodno izjavio da je Grenland od vitalnog značaja za bezbjednost Sjedinjenih Američkih Država i da nije isključio upotrebu sile kako preuzeo kontrolu nad tim ostrvom.

Tramp ne mora da brine: U blizini Grenlanda nema kineskih ili ruskih vojnih brodova

Svijet
Desetine hiljada Kubanaca, među kojima i predsjednik Kube Migel Diaz-Kanel, danas su na trgu prekoputa Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Havani potestovale zbog "ubistva 32 kubanska vojnika" u Venecueli, zahtevajući da SAD oslobode njenog zarobljenog predsjednika Nikolasa Madura.
Trideset dva vojnika Kube iz obezbjeđenja Madura su poginula tokom američkog upada u njegovu utvrđenu rezidenciju u Karakasu, odakle je otet i odveden u SAD da bi mu se sudilo zbog "narko-terorizma".
Kremirena tijela vojnika su na Kubi svečano dočekana juče.
Demonstracije na trgu kojeg nazivaju "Antiimperijalistička tribina" je organizovala Vlada, u vrijeme još jednom rastuće napetosti sa SAD.
- Cijela zemlja se digla. To je snažan odgovor onima koji se usude da prijete miru i suverenitetu za koji smo se toliko teško borili - napisalo je Ministarstvo spoljnih poslova Kube na mreži Iks.
Predsjednik SAD Donald Tramp je pozvao Kubu da "sklopi dogovor sa SAD prije ne što bude suviše kasno", ali nije rekao kakav bi to dogovor bio.
Vašington drži Kubu pod sankcijama od 1962. godine zbog dolaska komunista na vlast tri godine ranije, a tokom Trampovog presjedništva sankcije su zaoštrene, čime je ugušena privreda Kube, što je cilj koji je Bijela kuća otvoreno priznala.
Tramp je rekao da "Kuba neće više živjeti od venecuelanske nafte i novca", ali stručnjaci kažu da bi to, ako se desi, moglo da ima katastrofalne posljedice po nju.

Demonstracije na Kubi zbog napada SAD na Venecuelu, traže oslobađanje Madura

Palestinski odbor koji će upravljati Pojasom Gaze, a pod nadzorom Sjedinjenih Američkih Država (SAD), sastao se danas po prvi put u Kairu, prenosi AP.
Inženjer i bivši zvaničnik Palestinske uprave iz Gaze, Ali Šat, kazao je nakon sastanka da očekuje da će obnova i oporavak Pojasa Gaze trajati oko tri godine.
- Palestinski narod je s velikim očekivanjima gledao na ovaj odbor, njegovo osnivanje i njegov rad kako bi ih spasio - rekao je Šat za egipatsku državnu televiziju.
Predsjednik SAD-a, Donald Tramp, podržava napore te grupe da preuzme vođenje Gaze nakon dvogodišnjeg rata između Izraela i Hamasa.
Izraelske trupe povukle su se iz djelova Gaze nakon što je primirje stupilo na snagu 10. oktobra i sada se nalaze iza takozvane Žute linije, dok su se hiljade raseljenih Palestinaca vratile u ono što je ostalo od njihovih domova.
- Podržavam novoimenovani Palestinski tehnokratski odbor, Nacionalni odbor za upravljanje Gazom, uz podršku visokog predstavnika Odbora, koji će upravljati Gazom tokom prelaznog perioda - kazao je Tramp u četvrtak.
Odbor će voditi svakodnevne poslove u Gazi, pod nadzorom Trampom predvođenog „Odbora za mir“, čiji članovi još nijesu imenovani.

Palestinski odbor koji će upravljati Gazom sastao se u Kairu

Predstavnici Nacionalnog udruženja proizvođača ribe sastaće se u ponedjeljak sa predstavnicima Ambasade Evropske unije u Crnoj Gori.&nbsp;
Od ambasade očekuju da utiče na resorno ministarstvo i Vladu kako bi što prije bila oformljena radna grupa za ribarstvo.
Naporima Nacionalnog udruženja proizvođača ribe Crne Gore da sa ministarstvom poljoprivrede i Vladom započnu rješavanje višegodišnjih problema u ribarstvu pridružilo se još 70 ribara, kazao je za RTHN predsjednik udruženja Marko Kise.
„Ribari iz Ulcinja, koji nas nisu podržali prvi put, iz njima poznatih razloga, pozvali su nas i sa nama potpisali memorandum prije neki dan u Budvi, gdje su bili naši i njihovi predstavnici. Sa svih 70 ribara su nas podržali i sada nas ima 189“, navodi on.
Na sastanak sa Delegacijom EU &nbsp;ići će devet predstavnika Nacionalnog udruženja proizvođača ribe, kaže Kise.
- Ne čekamo mi da nam Evropska unija to rješava. Mi očekujemo da predstavnici ambasade Evropske unije na neki način uslove ministra Jokovića i predsjednika Vlade Spajića da ispoštuju radu grupu, koja mora biti formirana za 10 dana. Odluka Vlade je od 11. seprembra, a dan danas, poslije pet mjeseci, radne grupe i dalje nema“ - ističe on.
Formiranje radne grupe, kako podsjeća Kise, dogovoreno je na sastanku sa Ministrom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, nakon što su ribari prijetili blokadama na moru.
- Mi samo tražimo da ih na neki način uslove Poglavljem 13, koje je zatvoreno, a ništa ribarima nije riješeno, da počni riješavati probleme, da ne bi u Evropsku uniju ulazili bosi, goli, gladni, žedni, bez osnovnih uslova, koje imaju evropski ribari. Naravno, mi u toj situaciji ne možemo voditi jaku ribarsku utakmicu sa Evropom - smatra Kise.
Podsjećamo, Udruženje je krajem jula prošle godine predalo Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Ministarstvu pomorstva, Ministarstvu ekonomskog razvoja, Ministarstvu finansija, Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, predsjedniku Vlade i svim partijama u Skupštini Crne Gore, dopis kojim su nastojali da skrenu pažnju na probleme u crnogorskom ribarstvu.

Predstavnici ribara u ponedjeljak sa Ambasadom EU

Udruženje sudija Crne Gore izrazilo je zabrinutost povodom sadržaja javnog saopštenja koje je objavljeno u medijima, a u kojem se, povodom jedne sudske odluke, iznose kvalifikacije i tvrdnje koje, kako kažu, prevazilaze granice dozvoljene i legitimne kritike sudskog postupanja.
Kako podsjećaju iz Udruženja sudija, pravo na javnu kritiku sudskih odluka nesporno je i zaštićeno, ali da se ta kritika mora odnositi na pravne stavove i obrazloženje odluke, a ne na ličnost sudije, njenu stručnost, integritet ili navodne motive za donošenje odluke.
- Iznošenje tvrdnji da sudija „nije pročitala tužbu” ili da je „svjesno izmišljala razloge“ radi donošenja određene odluke predstavlja nedopustiv lični napad na sudiju i stvara pritisak na sudsku vlast, čime se ugrožava povjerenje javnosti u nezavisnost i nepristrasnost sudstva -saopšteno je iz Udruženja.
Udruženje sudija Crne Gore posebno ističe da se, kako se dodaje, eventualne greške u radu sudije mogu i moraju ispitivati isključivo kroz zakonom propisane pravne i institucionalne mehanizme, a ne putem medijskih diskvalifikacija i imputiranja nečasnih ili nezakonitih pobuda.
- Sudije su dužne da svoje odluke donose slobodno, nezavisno i bez pritisaka, a obaveza svih učesnika u javnom prostoru jeste da doprinesu očuvanju dostojanstva sudijske funkcije i vladavine prava. Udruženje sudija Crne Gore će nastaviti da reaguje u svim situacijama u kojima se kroz javni diskurs prelazi granica legitimne kritike i ugrožavaju osnovni principi nezavisnosti sudstva - navodi se u saopštenju.

Udruženje sudija: O zakonitosti presuda odlučuju nadležne institucije

Zašećerena i alkoholna pića su previše jeftina pošto nisu dovoljno oporezovana, što dovodi do veće stope gojaznosti, dijabetesa i drugih bolesti, saopštila je Svjetska zdravstvena organizacija (SZO).
Djeca i mladi su posebno pogođeni, navodi se u saopštenju povodom objavljivanja dva globalna izvještaja o ovim pićima.
SZO naglašava da je potrebno da se takva pića oporezuju ili da se postojeći porezi povećaju, prenijela je agencija DPA.
- To bi ih učinilo skupljim i samim tim manje dostupnim za konzumaciju, a istovremeno bi generisalo više novca za zdravstvenu zaštitu - piše u saopštenju, prenosi Srna.
Širom svijeta, 116 zemalja oporezuju bezalkoholna pića i druga zašećerena pića, prema podacima SZO, ali mnoge vrste napitaka sa visokim sadržajem šećera ostaju neoporezovane, kao što su voćni sokovi, zaslađeni mliječni napici i gotove kafe ili čajevi.
- Porezi vezani za zdravlje su jedan od najjačih alata koje imamo za promovisanje zdravlja i sprečavanje bolesti - izjavio je generalni direktor SZO Tedros Adanom Gebrejesus.
SZO je navela da najmanje 25 zemalja, uglavnom u Evropi, uključujući NJemačku, nemaju akcize na vino. Za razliku od vina, žestoka pića poput voćne rakije, konjaka, votke, viskija, kao i pivo - podliježu porezima.

SZO: Jeftina slatka pića i alkohol doprinose dijabetesu

Igre oko sazivanja i odlaganja sjednice SO Budva na kojoj je trebalo da se stavi van snage DUP “Budva centar” i time da se zatvori dalja priča oko gradnje na “Slovenskoj” nisu ništa novo, ocijenio je odbornik i lider grupe građana Pokret za Grad Đorđe Zenović.&nbsp;
Kako je istakao, nisu to samo igre sa vrlo ozbiljnom temom, trenutno najvažnijom u gradu, već je to igra i sa podnosiocem i potpisnicima inicijative o kojoj je sjutra trebalo da se glasa.&nbsp;
- Dakle, oko 500 gradjana je insistiralo da se o tome odlučuje, a neko se odlučio na scenario u kom će sada vječno bježati od davanja kvoruma, razmjene argumenata i u konačnom - izjašnjavanja. Meni je jasno da trenutna vlast u Budvi diše kao jedno kada su u pitanju prohtjevi i usluge građevinskim lobijima i tajkunima, oni su ih na kraju i doveli na vlast. U odborima u kojim danas nije bio niti jedan član, od ukupno 5 članova po dva su iz BNG, a jedan iz DPS - podsjeća Zenović.&nbsp;
Jasno mu je, dodaje, i da u opoziciji nisu svi jedinstveni u tome da se stane na kraj najavljenom projektu rušenja “Slovenske”.&nbsp;
- Možda nas je svega trećina odbornika koji smo spremni da podržimo stavljanje van snage ovog kriminalnog DUP-a koji je jedan primorski gradić doveo do neprepoznatljivosti, koji je uništio sve ljudsko u njemu, oteo mu dušu i mapirao nas kao metropolu pranja novca na tržištu nekretnina. Jasno je da je PES tu prvi koji bi destregao i Budvu i cijelu državu samo da ispuni želje svojim mentorima, tako da mi se više i gadi njih pominjati. Ali me čudi od dijela DF-a i SNP-a koji se do sad nisu izjasnili ni na državnom ni na lokalnom nivou šta im je stav po ovom pitanju. Pa kakav god bio - kaže Zenović.
Zato je, prema njegovim riječima, kukavički ovim igrama bježati od javnosti, kupovati vrijeme do odluke Savjeta za privatizaciju, sprdati se sa potpisnicima i gradjanima Budve i u konačnom pobjeći od rasprave i izjašnjavanja imenom i prezimenom.
- I dalje se politika Budve kreira u partijskim centralama u Podgorici i drugim lokacijama, iako su ovima na vlasti u Budvi bila puna usta lokalpatriotizma. Niti jedna partija koja čini vlast na državnom nivou nije se izjasnila kako će glasati na Vladi i Savjetu o “Slovenskoj”. Sve je ovo demokratija, nažalost. U svom surovom obliku, ali gradjani su baš ovako glasali. I na državnom i na lokalnom nivou. A nama ostalima ostaje još frontova na kojima ćemo nastaviti borbu za “Slovensku --poručio je Zenović.