Njemačka je postala prva zemlja van Izraela koja je u svoju odbranu integrisala sistem Arrow 3 (Strela 3). Novi odbrambeni sistem u operativnoj je fazi od ove srijede 3. decembra 2025. Njemačke oružane snage (Bundesver) sada ima mogućnost da presrijeću balističke rakete već na prelazu ka svemiru.
Sistem Arrow 3 dizajniran je da neutrališe balističke rakete koje napadaju s velikih visina - mnogo prije nego što ponovo uđu u Zemljinu atmosferu.
Njegovo uvođenje smatra se direktnim odgovorom na rusku agresiju protiv Ukrajine i rastuću prijetnju koju predstavljaju moderne rakete dugog dometa.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FIsrael_MOD%2Fstatus%2F1723979067827835369%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1723979067827835369%7Ctwgr%5E27afef38d14baa77eb4682fbbb812309f241786b%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Arrow 3 je ključna komponenta reorganizacije njemačke bezbjednosne politike od 2022. od takozvane „prekretnice“, koja podrazumijeva znatno povećanje vojnog budžeta i razvoj slojevitog evropskog sistema protivvazdušne odbrane.
Iako se rizik od direktnog raketnog napada iz velikih visina ili iz svemira za Njemačku i Evropu ocjenjuje kao nizak, države poput Rusije raspolažu balističkim raketama dugog dometa koje dostižu ekstremne visine i u kriznim situacijama mogu predstavljati ozbiljnu prijetnju. Do sada Njemačka nije imala vojni odgovor na to. NATO analize odavno upozoravaju na bezbjednosnu rupu u Evropi, koju će sada da zatvori Arrow 3.
<h2>Preciznost umjesto eksplozije</h2>
Sistem Arrow 3 razvile su zajednički Izrael i SAD i spada među najmodernije sisteme na svijetu za odbranu od interkontinentalnih raketa.
Protivvazdušni sistemi IRIS-T pokrivaju kratke domete do oko 15 kilometara, Patriot srednje domete do oko 50 kilometara — zajedno štite visine do približno 50 kilometara.
S druge strane, Arrow 3 štiti i od dalekometnih i visoko letećih prijetnji. Može presrijetati rakete na visinama do 100 kilometara — na prelazu ka svemiru — i ima domet do 2.400 kilometara.
Zajedno, ova tri sistema čine višeslojnu protivraketnu odbranu.
Tehnološki, sistem Arrow 3 se smatra najboljim, ali mu je cijena visoka: procjenjuje se da jedna presretačaka raketa košta nekoliko miliona eura. Patriot i IRIS-T su znatno jeftiniji i mogu se rasporediti u većem broju u vanrednim situacijama.
Arrow 3 funkcioniše po takozvanom principu „pogodi da ubiješ“ (Hit-to-Kill): napadačka raketa se ne uništava eksplozivom, već direktnim sudarom. Presretačka raketa pogađa napadačku raketu na putanji leta prije nego što ponovo uđe u Zemljinu atmosferu.
To stvara manje krhotina nego eksplozija i povećava bezbjednost nad naseljenim područjima. Sistem zahtijeva precizno vođenje, a bojeva glava ima sopstvene senzore za korekciju puta u letu.
<h2>Zaštita od brzih balističkih raketa</h2>
Kao i sistem Patriot, i Arrow 3 se sastoji od tri glavne mobilne komponente: radar za rano i brzo otkrivanje putanje rakete, komandni centar za analizu prijetnje i odlučivanje o presrijetanju, i mobilnu lansirnu platformu za presretačke rakete.
Sistem je prvenstveno namijenjen za presrijetanje balističkih raketa - koje nakon lansiranja uglavnom prate putanju određenu gravitacijom. Raketa se ubrzava motorom, penje u velike visine, ponekad doseže i svemir, a zatim pada na cilj.
Za razliku od krstarećih raketa koje su aktivno vođene tokom cijelog leta, balističke rakete se kontrolišu samo u startnoj fazi. One su teže za presrijetanje jer lete ekstremno brzo, prelaze velike udaljenosti i penju se visoko u atmosferu. Moderni interkontinentalni sistemi, poput ruske rakete „Sarmat“, dostižu brzine od preko 20.000 kilometara na sat.
<h2>Prvi njemački Arrow 3 - nedaleko od Berlina</h2>
Prva lokacija sistema Arrow 3 je vojni aerodrom Holcdorf kod Šenevaldea, južno od Berlina, na granici tri pokrajine: Brandenburga, Saksonije-Anhalt i Saksonije. Tamo će se testirati osoblje, procedure i integracija u NATO protivvazdušnu mrežu.
Dvije dodatne lokacije planirane su u Bavarskoj i Šlezvig-Holštajnu. Puna operativnost Arrow 3 očekuje se od 2030. godine. Raspodjelom sistema na više lokacija je cilj da se osigura da zaštita ostane efikasna čak i ako pojedinačne komponente otkažu u kritičnoj situaciji.
<h2>Najveći sporazum o naoružanju između Njemačke i Izraela</h2>
Arrow 3 je Izrael zvanično uveo 2017. Njemačka i Izrael su 28. septembra 2023. u Berlinu finalizovale kupo-prodaju &nbsp;Arrow 3 sistema, što je do sada najveći vojni ugovor Izraela.
Vrijednost ugovora je oko 3,3 milijarde eura. Dio novca ide za održavanje i podršku, kako bi sistem bio operativan decenijama.
Ova investicija nije samo finansijski posao: ona jača bezbjednosno-političko partnerstvo između Njemačke i Izraela. Sa postavljanjem u Njemačku, sistem postaje dio evropskog protivvazdušnog sistema European Sky Shield Initiative (ESSI), koji je prevashodno Njemačka inicirala u oktobru 2022.
Za Evropu, Arrow 3 predstavlja korak ka većoj nezavisnosti od američkih odbrambenih sistema.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Svijet

Nebo iznad Njemačke od sada štiti novi izraelski PVO-sistem

Evropski savjet saopštio je danas da je postignut dogovor sa Evropskim parlamentom o postepenom ukidanju uvoza ruskog gasa do 2027. godine, kao dio nastojanja da se okonča energetska zavisnost od Rusije.
Sporazum predviđa pravno obaveznu zabranu uvoza tečnog prirodnog gasa i gasa iz cjevovoda iz Rusije, sa potpunom zabranom krajem 2026. godine, odnosno u jesen 2027. godine, prenio je Rojters.
Udio ruskog gasa u uvozu EU iznosio je 12 odsto u oktobru, znatno manje u odnosu na oko 45 odsto prije izbijanja rata u Ukrajini 2022. godine.
Mađarska, Francuska i Belgija ostaju među državama članicama koje i dalje uvoze ruski gas.
- Ovo je velika pobjeda za nas i cijelu Evropu. Moramo da okončamo zavisnost EU od ruskog gasa i njegova stalna zabrana u Uniji je veliki korak u pravom smjeru. Veoma sam zadovoljan i ponosan da smo uspjeli da postignemo dogovor sa Evropskim parlamentom tako brzo. To pokazuje da smo posvećeni jačanju naše bezbjednosti i očuvanju energetskih rezervi - ocijenio je danski ministar za klimu i energetiku Lars Agard.

EU postigla dogovor o postepenom ukidanju uvoza ruskog gasa do 2027. godine

U Norveškoj se gradi najduži i najdublji podvodni tunel na svijetu, koji će skratiti vrijeme putovanja između većih gradova i postati dio auto-puta bez trajekata duž zapadne obale zemlje.
Tunel dug 27 kilometara nazvan je Rogfast, skraćeno od "Rogaland fastforbindelse", po regionu u kojem se nalazi i norveškoj reči za "fiksnu vezu", prenosi SiEnEn (CNN).
Na najdubljoj tački biće 392 metra ispod nivoa mora.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FRainmaker1973%2Fstatus%2F1983786297538855334%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1983786297538855334%7Ctwgr%5E5d5a49f7dd1de74a0a8f706cede622a098527538%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Radovi su počeli u januaru 2018, ali su obustavljeni krajem 2019. zbog očekivanih prekoračenja troškova.
Projekat je obnovljen krajem 2021, a završetak tunela se očekuje 2033. godine i vrijedeće oko 25 milijardi norveških kruna (oko dvije milijarde eura).
- Tunel će značajno poboljšati povezanost duž norveške zapadne obale, stvarajući bržu i pouzdaniju vezu između regiona Stavanger i Haugesund - rekla je En Brit Moen, rukovoditeljka projekta u kompaniji Skanska, koja gradi sjeverni dio tunela, najdublji dio dužine devet kilometara.
Zamjenom trenutnih trajektnih veza, Rogfast će skratiti vrijeme putovanja između Bergena i Stavagenera za oko 40 minuta, olakšavajući svakodnevna putovanja.
Tunel će imati dva odvojena cijevna prolaza sa po dvije saobraćajne trake, dok će na polovini tunela biti dvostruki kružni tok dubok 260 metara, povezan sa tunelom koji vodi do ostrva Kvitsoj.
Izgradnja tunela ovakve dužine pod morem zahtijeva napredne tehnološke metode. Radovi se izvode istovremeno sa oba kraja, s ciljem da se dvije građevinske ekipe spoje u sredini sa marginom greške od samo pet centimetara, koristeći laserske mjernike i druge sofisticirane uređaje za praćenje i kreiranje digitalnog modela tunela.
Rogfast se gradi u okviru obnove autoputa E39 duž zapadne obale, koji je dugačak 1.100 kilometara i uključuje sedam trajekata, a kojim se putuje 21 sat.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNextMetropolis%2Fstatus%2F1995928863830921667%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1995928863830921667%7Ctwgr%5E5d5a49f7dd1de74a0a8f706cede622a098527538%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Cilj je da se uklone trajekti iz saobraćaja tunelima i mostovima, čime bi putovanje bilo prepolovljeno.
Tunel zahtijeva i mjere zaštite od zagađenja vazduha, sa longitudinalnom ventilacijom i sistemom za detekciju incidenata u realnom vremenu.
Iako će zatvaranje trajekata dovesti do gubitka nekih radnih mjesta, Rogfast će poboljšati pristup poslovima, obrazovanju i javnim uslugama lokalnim zajednicama, smanjiti logističke troškove i podstaći ekonomiju i ribarstvo, naglasila je Moen.
Rogfast će biti dublji od bilo kog podmorskog tunela u svijetu, dok su Seikan tunel u Japanu i Tunel ispod Lamanša, koji su trenutno najduži, znatno plići.

Norveška gradi najduži i najdublji podvodni tunel na svijetu: 392 metra ispod nivoa mora

Administracija Donalda Trampa pauzirala je sve imigracijske aplikacije, uključujući obradu zahtjeva za zelenu kartu i američko državljanstvo, koje su podnijeli imigranti iz 19 neevropskih zemalja, navodeći zabrinutost zbog nacionalne sigurnosti i javne bezbjednosti.
Pauza se odnosi na osobe iz 19 zemalja koje su već bile djelimično obuhvaćene zabranom putovanja u junu, uvodeći dodatna ograničenja na imigraciju, jednu od glavnih tačaka političke platforme američkog predsjednika Donalda Trampa.
Na listi zemalja se nalaze Afganistan i Somalija.
Službeni memorandum koji navodi novu politiku poziva se na napad na pripadnike Nacionalne garde SAD-a u Vašingtonu prošle sedmice u kojem je uhapšen Afganistanac kao osumnjičeni. Jedan pripadnik Nacionalne garde je ubijen, a drugi je teško ranjen u pucnjavi. U memorandumu se navodi nekoliko nedavnih zločina za koje se sumnja da su ih počinili imigranti, uključujući i napad na pripadnike Nacionalne garde, navodi Rojters.
Tramp je posljednjih dana pojačao retoriku protiv Somalijaca, nazivajući ih "smećem" i govoreći da ih ne žele u njihovoj zemlji.
Otkako se u januaru vratio na funkciju, Tramp agresivno stavlja prioritet na sprovođenje imigracijskih zakona, šaljući savezne agente u velike američke gradove i odbijajući tražioce azila na granici SAD-a i Meksika. Njegova administracija često je isticala akcije deportacije, ali je do sada manje naglašavala napore da preoblikuje legalnu imigraciju.
Talas najavljenih ograničenja nakon napada na pripadnike Nacionalne garde nagovještava povećan fokus na legalnu imigraciju, uokvirenu kroz zaštitu nacionalne sigurnosti i prebacivanje krivice na bivšeg predsjednika Džoa Bajdena zbog njegovih politika.
Lista zemalja obuhvaćenih memorandumom u srijedu uključuje Afganistan, Burmu, Čad, Republiku Kongo, Ekvatorijalnu Gvineju, Eritreju, Haiti, Iran, Libiju, Somaliju, Sudan i Jemen koje su već bile pod najstrožijim imigracijskim ograničenjima u junu, uključujući potpunu suspenziju ulazaka uz nekoliko izuzetaka.
Druge zemlje na listi 19 država, koje su imale djelimična ograničenja u junu, su Burundi, Kuba, Laos, Sijera Leone, Togo, Turkmenistan i Venecuela.
Nova politika stavlja blokadu na obradu već podnesenih aplikacija i nalaže da svi imigranti iz navedenih zemalja "prođu detaljan proces ponovne provjere, uključujući i, ako je potrebno, ponoviti intervju, kako bi se u potpunosti procijenile sve prijetnje nacionalnoj sigurnosti i javnoj bezbjednosti".
Šarvari Dalal-Deini, viša direktorica za odnose s vladom pri Američkom udruženju imigracijskih advokata, rekla je da je organizacija dobila izvještaje o otkazanim ceremonijama polaganja zakletve, intervjuima za naturalizaciju i intervjuima za prilagođavanje statusa za pojedince iz zemalja koje se nalaze na listi zabrane putovanja.

Amerika pauzirala sve imigracijske zahtjeve iz 19 zemalja: Moraju proći provjere da se uklone prijetnje

Bugarski predsjednik Rumen Radev u utorak je izjavio da je ostavka vlade neizbježna i da su prijevremeni izbori jedini održiv put naprijed, nakon velikih protesta protiv budžetske politike kabineta i široko rasprostranjenih optužbi za korupciju.
U obraćanju emitovanom na Bugarskoj nacionalnoj televiziji, Radev je rekao da je vladajuća koalicija izgubila legitimitet i da nije ispunila očekivanja javnosti.
- Bugarskoj su potrebne stvarne promjene koje će dovesti do obnove državnosti, a to je nešto što sadašnja koalicija ne može da postigne - izjavio je Radev, a javila je BTA.
Pozvao je Bugare da iskoriste ono što je nazvao istorijskom prilikom za obnovu, pozivajući na jedinstvo, volju i mudrost dok se zemlja suočava s rastućim društvenim i političkim tenzijama.
Radev je naglasio da demonstracije u ponedjeljak prelaze generacije.
- Na trgu su bili ljudi svih generacija - rekao je, odbacujući tvrdnje da nemiri odražavaju usko nezadovoljstvo vladinim nacrtom budžeta.
Umjesto toga, rekao je da su protesti usmjereni protiv otimanja države, korupcije, bezakonja i odbijanja političke klase da ih čuje, protiv upravljanja putem novca, kampanja blaćenja i straha. Oštro je kritikovao ono što je opisao kao neprincipijelnu koaliciju koja je podijelila društvo na one na vlasti i prevarene i ogorčene birače.
Obraćajući se, kako je rekao, gospodi oligarsima, Radev je rekao da su potcijenili odlučnost i starijih generacija koje su iskusile bugarsku političku tranziciju i hiljada mladih ljudi koji duboko brinu o Bugarskoj.
Radev se obratio demonstrantima i građanima koji su ostali kod kuće, ali dijele slične pritužbe.
- Obraćam vam se sa uvjerenjem da nećemo propustiti ovu priliku da promijenimo Bugarsku - poručio je Radev.
Upozorio je da će jedinstvo biti ključno za sprečavanje provokacija i pokušaja kooptiranja protestnog pokreta.
- Iz iskustva znamo zašto smo se okupili. Takođe znamo iz prošlosti da svaki pokušaj privatizacije protesta oduzima nade većin - kazao je Radev.
Zaključujući svoj govor, naglasio da zemlji treba radikalna i stvarna promjena kako bi se vratilo povjerenje u institucije i vladavinu prava, proces koji, kako je rekao, sadašnja vlada ne može sprovesti.

Bugarski predsjednik podržao proteste protiv korupcije: Ostavka vlade je neizbježna

Američki predsjednik Donald Tramp nazvao je predstavnicu iz Minesote u Kongresu porijeklom iz Somalije Ilhan Omar "đubretom" i pozvao na izbacivanje svih imigranata iz Somalije van Sjedinjenih Američkih Država.
Tramp je tokom sastanka svog kabineta rekao da Somalija "smrdi" i da (Somalijci) nisu poželjni", prenosi SiEnEn (CNN).
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Ftexan_maga%2Fstatus%2F1995969261555404906%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1995969261555404906%7Ctwgr%5Eff95d00ceff7230b97f91d4700ec2615f6d0e808%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Mogli smo da odemo ovim ili onim putem, a krenućemo pogrešnim putem ako nastavimo da primamo đubre u našu zemlju. Ona (Omar) je đubre. Njeni prijatelji su đubre. To nisu ljudi koji rade. To nisu ljudi koji kažu - hajde da učinimo ovo mjesto lijepim - rekao je Tramp.
Kako prenosi Gardijan, članovi Trampovog kabineta su odobravali dok je on govorio.
- Ne želim ih u našoj zemlji. Neko bi rekao da ovo nije politički korektno, ali nije me briga. Ima razloga zašto je njihova zemlja loša. Njihova zemlja smrdi i mi ih ne želimo ovdje. To su ljudi koji samo umiju da se žale. Dođu iz pakla i ne rade ništa drugo. Nek se vrate odakle su došli i nek poprave to mjesto - kazao je Tramp.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FBricsPlusWorld%2Fstatus%2F1995974579425345630%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1995974579425345630%7Ctwgr%5Eff95d00ceff7230b97f91d4700ec2615f6d0e808%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Tramp je prošle nedjelje ukinuo zaštitu od deportacije (TPS) Somalijaca u Minesoti.

Tramp nazvao kongresmenku iz Minesote đubretom, za Somaliju rekao da smrdi

Sastanak između ruskog predsjednika Vladimira Putina i specijalnog američkog izaslanika Stiva Vitkofa završen je poslije gotovo pet sati. Kiril Dimitrijev se kratko oglasio nakon sastanka na društvenoj mreži "X".
Uz Putina, rusku delegaciju činili su i njegovi savjetnici Kiril Dimitrijev i Jurij Ušakov, dok je uz Vitkofa član američke delegacije zet američkog predsjednika Donalda Trampa Džared Kušner.
Prema najavama svjetskih medija, američka delegacija trebalo je da predstavi Putinu izmijenjen mirovni plan, koji je sa 28 sveden na 19 tačaka, a sastanak u Moskvi održan je nakon dvije nedjelje intenzivne dimplomatije oko Trampovog plana, uključujući dvije runde pregovora između SAD i Ukrajine.
Za sada nema zvaničnih saopštenja o rezultatima razgovora. Samo je Putinov savjetnik Kiril Dimitrijev objavio fotografiju sa sastanka i uz nju napisao "produktivno", uz stiker goluba sa maslinovom grančicom koji simbolizuje mir.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fkadmitriev%2Fstatus%2F1995970863326527559%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1995970863326527559%7Ctwgr%5E2e5a58dafdd017f1aa307e113ab880f983eb0196%7Ctwcon%5Es1_c10&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Završen sastanak Putina i Vitkofa, Dimitrijev objavio da su razgovori bili produktivni

Prema pisanju izraelskih medija, tokom telefonskog razgovora američkog predsjednika Donalda Trampa i izraelskog premijera Benjamina Netanjaahua razgovaralo se o potrebi da izraelska strana bude bolji partner.
Netanjahu je zatražio od Trampa da mu nastavi pomagati u obezbjeđivanju pomilovanja od predsjednika Isaaca Herzoga tokom telefonskog razgovora.
Tramp je, s druge strane, rekao Netanjahuu da vjeruje da će se pitanje pomilovanja riješiti, ali se nije obavezao na dalje akcije. Neimenovani američki zvaničnik kaže da se Netanyahu nadao dodatnoj intervenciji, ali da Trump smatra da je već učinio sve što je mogao.
Drugi izraelski zvaničnik izjavio je da je Tramp prvi pokrenuo pitanje pomilovanja tokom razgovora i da su se oba lidera složila da ponovo razmotre ovo pitanje u budućim pozivima ili sastancima.
Kanal 12 izvještava da se razgovor brzo prebacio na osjetljive političke teme, kao i da, što se tiče Gaze, Tramp traži od Netanyahua da bude „bolji partner“ u napredovanju u narednim fazama sporazuma, dok je Netanyahu odgovorio da „čini sve što može“.
Tramp je takođe vršio pritisak na Netanyahua u vezi s operativcima Hamasa zarobljenim u tunelima Rafaha, pitajući „zašto su ubijani umjesto da im se dozvoli da se predaju“, prema američkim zvaničnicima. Netanyahu je navodno odgovorio da su ubijeni bili naoružani i opasni, te da su zbog toga eliminisani.

Novi detalji razgovora Trampa i Netanjahua: Od Izraela se traži promjena politike u Pojasu Gaze

Američki državni sekretar Mark Rubio izjavio je danas, nakon sastanka kabineta u Bijeloj kući da rat u Ukrajini nije američki rat, prenijeli su američki mediji.
- To nije naš rat, to nije predsjednikov rat. To se nikada ne bi dogodilo da je Donald Tramp bio predsjednik. On je jedini lider na svijetu koji može da pomogne da se to okonča - rekao je Rubio, prenosi Sky News.
Tramp je ranije danas na sjednici kabineta rekao da SAD više ne učestvuju finansijski u ratu u Ukrajini i da se njegova administracija fokusira na diplomatsko okončanje rata.
On je optužio bivšeg američkog predsjednika Džozefa Bajdena da je "dijelio milijarde dolara kao bombone", navodeći da je "ogroman dio" pomoći bio isporučen u gotovini, a ostatak u opremi.
Tramp je naglasio da njegova administracija ne daje besplatnu vojnu pomoć.

Rubio: Rat u Ukrajini nije američki rat

Bivša šefica diplomatije EU Federika Mogerini jedna je od tri osobe koje je belgijska policija uhapsila danas u okviru opsežne istrage o prevari u vezi sa finansiranjem akademije za mlade diplomate u Brižu, rekle su dvije osobe upoznate sa istragom za Euractiv i njegovog partnera De Standard, prenosi Danas.
Politico piše da su belgijske vlasti uhapsile troje osumnjičenih i izvršile pretres Evropske službe za spoljne poslove (EEAS) i Koledža Evrope zbog sumnje na prevaru prilikom osnivanja akademije za obuku diplomata.
Među uhapšenima je bivša šefica spoljne politike EU Federika Mogerini i visoki diplomata Stefano Sanino koji se nalaze u pritvoru nakon što su belgijska policija pokrenula racije u utorak u okviru istrage o prevari.
Sanino, bivši italijanski diplomata, bio je najviši državni službenik u EEAS-u, a trenutno je generalni direktor za odjeljenje Bliskog istoka, Severne Afrike i Zaliva u EEAS-u.
Pretresi, sprovedeni na zahtev Evropskog javnog tužilaštva (EPPO) i odobreni od strane belgijske policije, obavljeni su u sjedištu EEAS u Briselu, u objektima Koledža Evrope u Brižu i u privatnim stanovima, navodi se u saopštenju EPPO-a.
EEAS je odeljenje EU za spoljnu politiku, a do 2019. godine na njegovom čelu je bila bivša potpredsjednica Evropske komisije Federika Mogerini. Ona je od 2020. rektor Koledža Evrope, obrazovne ustanove za buduće službenike EU, a na mjestu direktorke od avgusta 2022. godine.
Belgijski list L’Echo je izvestio da je Mogerini u pritvoru, ali Koledž nije želio to da komentariše.
Belgijske vlasti istražuju Evropsku diplomatsku akademiju, program za mlađe diplomate iz zemalja EU koji vodi Koledž Evrope.
EPPO je naveo da postoje „jake sumnje“ da su prekršena pravila „fer konkurencije“ kada je EEAS dodelio tender za uspostavljanje diplomatske akademije Koledžu Evrope.
Istraga se fokusira na to da li je koledž unaprijed bio obavješten o kriterijumima za izbor tendera prije nego što je zvanična objava objavljena.
Službenik EEAS-a, koji je želio da ostane anoniman, rekao je da su pretresi obavljeni u administrativnoj zgradi EEAS-a u Briselu na adresi Rue d’Arlon 62, a ne u glavnoj zgradi kod kružnog toka Schuman. Zaposleni su zamoljeni da se evakuišu iz prostorija i ostave vrata kancelarija i namještaj otključane.
Visoki zvaničnik EU rekao je za Politico da su pretresi povezani sa istragom koja je započela prije nego što je Kaja Kalas preuzela funkciju na čelu spoljnopolitičkog sektora EU.
Portparolka Evropske komisije, Anita Hiper, potvrdila je da je policija u utorak izvršila pretres EEAS-a kao dio „tekuće istrage aktivnosti koje su se odvijale u prethodnom mandatu“, što znači prije reizbora predsednice Komisije Ursule fon der Lajen u decembru 2024. godine.
Na pitanje za dodatne detalje tokom redovnog podneva u Komisiji, portparoli nisu želeli da komentarišu da li su neki zaposleni u instituciji uhapšeni niti da pruže dodatne informacije o istrazi.
EPPO je naveo da je prethodno zatražio od vlasti da ukinu imunitet, koji se obično daje diplomatama i štiti ih od pravnog gonjenja, za „više osumnjičenih“ prije pokretanja istrage, i da je taj zahtjev odobren. Nije precizirano kod kojih tijela su podnijeti ti zahtjevi.
Ko je Federika Mogerini?
Pre godinu dana Federika Mogerini je boravila u Beogradu kako bi promovisala ovaj Koledž, a uz to se sastala i sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.
Mogerini je rektorka Koledža Evropa postala 2020. godine, podrškom većine članova administrativnog veća koledža. No, njen izbor pratilo je i negodovanja predavača ovog fakulteta koji su smatrali da nije kvalifikovana za funkciju rektora, ali i da ne ispunjava formalne uslove s obzirom da se prijavila mjesecima nakon što je konkurs okončan.
Da je Mogerini zainteresovana za ovu poziciju saznalo se u aprilu te godine, onda kada je Evropska komisija dala zeleno svjetlo njenoj kandidaturi.
Francuski list Liberation kritikovao je ovu odluku jer Mogerini nije imala akademske kvalifikacije potrebne za tu funkciju. Prema navodima tog lista, postojala je i mogućnost sukoba interesa u vezi s tim, budući da Kolеdž Evrope finansira Evropska komisija sa 50 odsto.
Prva je žena na poziciji rektora ovog koledža, čije je sjedište u Brižu, u Belgiji, a kampus ima i u Poljskoj.
U Beograd je prošle godine došla kako bi studentima, mladim profesionalcima i akademskoj zajednica predstavila programe koje nudi Koledž Evropa na tri svoja kampusa – u Poljskoj, Belgiji i Albaniji.
Mogerini je tom prilikom u Evropskoj kući u Beogradu pred tadašnjim ambasadorom EU u Srbiji Emanuelom Žiofreom i Vladimirom Lučićem, direktorom Telekoma Srbije – firme koja je jedan od pokrovitelja školarina za upis na ovaj koledž, rekla da bi voljela da se studenti iz Srbije prije svega prijave i odluče za kampus u Albaniji.
Ovdašnja javnost Mogerini prije svega pamti kao bivšu visoku predstavnicu EU za spoljnu politiku, s obzirom da je u njenom djelokrugu djelovanja bilo i pitanje Kosova. Na ovoj funkciji zamijenio ju je Žozep Borelj.
Mogerini je 2014. godine na poziciji visoke predstavnice EU za spoljnu politiku i bezbednost zamijenila Ketrin Ešton, a do tada je, na par mjeseci, bila šefica italijanske diplomatije.
Njen mandat visoke predstavnice EU obilježila je ideja razmjene teritorija između Beograda i Prištine. Srpsku stranu predstavljao je u dijalogu, i tada, predsjednik Vučić, a albansku – tadašnji kosovski predsednik Hašim Tači.
Međusobne kritike za laži i obmane nisu zaobišle ni Mogerini. Tadašnji premijer Ramuš Haradinaj, primjera radi, poručio je da je Mogerini mnogo štete nanijela EU i Balkanu, jer umjesto da se fokusira na priznanje nezavisnosti Kosova pokrenula je temu razmjene teritorija. U to vrijeme Vlada Kosova uvela je takse na srpsku robu što je Mogerini oštro kritikovala.
Sama Mogerini govorila je da se o razmjeni teritorija ili promjeni granica nikada nije govorilo, ali da dijalog uključuje diskusiju i priznavanje granica.
Mogerini se vezuje i za priču o formiranju Zajednice srpskih opština. Ona je u avgustu 2015. potpisala pismo kojim se obavezala da ZSO neće imati izvršna ovlašćenja, kako bi se ispunio krucijalni uslov bivšeg kosovskog premijera Ise Mustafe. Potpis je, pored Mogerini i Mustafe, stavio i Aleksandar Vučić.
Kao šefica spoljne politike EU (od 2014. do 2019.), Mogerini se našla na spisku „žena koje su preoblikovale Brisel“ za 2016. Politikov Transatlantski kaukus političkih insajdera dosljedno je ocjenjivao Mogerini kao jednu od najcjenjenijih zvaničnika EU.
Mogerini je članica Demokratske partije (PD), koja je dio Partije evropskih socijalista. Prije toga je bila ministarka spoljnih poslova i međunarodne saradnje Italije od februara do oktobra 2014. u vladi premijera Italije Matea Rencija.
Bila je poslanica italijanskog Predstavničkog doma od 2008. do 2014. godine.
Mogerini je rođena 16. juna 1973. u Rimu u porodici filmskog režisera i scenografa Flavija Mogerinija. Pohađala je Univerzitet Sapijenza u Rimu gdje je studirala političke nauke i diplomirala sa specijalizacijom iz političke filozofije, sa završnim radom na temu islama i politike, koji je napisala dok je boravila na Erasmus programu u Francuskoj.
Od kako je imenovana u Evropsku komisiju, Mogerini je isticala da je islam dio evropske istorije i budućnosti. U govoru u Briselu 24. juna 2015. godine, rekla je: „Islam ima mjesto u našim zapadnim društvima. Islam pripada Evropi. Ima svoje mjesto u istoriji Evrope, u našoj kulturi, u našoj hrani i što je najvažnije – u sadašnjosti i budućnosti Evrope. Sviđa se to nekome ili ne, to je realnost“.
Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš imenovao je 2019. Mogerini za suosnivačicu Visokog panela za interno raseljena lica, zajedno sa Donaldom Kaberukom.
Udata je za Matea Rebesanija sa kojima ima dve ćerke – Katerinu i Martu.

Ko je uhapšena Federika Mogerini?

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirano je 11 saobraćajnih nezgoda, u kojima je devet osoba povrijedjeno teže lakše.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije saopšteno je da je u Podgorici evidentirano pet nezgoda.
Po jedna nezgoda evidentirana je u Baru, Ulcinju, Herceg Novom, Kotoru, Budvi i Nikšiću.
Izdato je 418 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 48 prekršajnih prijava.
Policija je oduzela 11 pari registarskih tablica.

Za 24 sata 11 saobraćajnih nezgoda

Luksemburg je pokazao kako se jasnom vizijom i snažnim institucijama država pretvara u veliku evropsku priču o uspjehu. Crna Gora ima sličan potencijal, sa pet puta većom površinom i jasnim ciljem da postane članica Evropske unije. Naši najbliži partneri to vide i otvoreno podržavaju - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović tokom prve zvanične posjete premijera Velikog Vojvodstva Luksemburga Luka Fridena Crnoj Gori.
Posjeta premijera Fridena, kako se navodi u saopštenju, počela je radnom večerom u Vili Gorica.
- Susret na najvišem nivou potvrdio je snažno partnerstvo i veoma bliske odnose dvije države, zasnovane na povjerenju, zajedničkim vrijednostima i jasnoj evropskoj perspektivi Crne Gore. U otvorenom i sadržajnom razgovoru razmotrene su mogućnosti daljeg jačanja političkog dijaloga, produbljivanja ekonomske saradnje i ubrzanja evropskih integracija Crne Gore - ističu iz Kabineta predsjednika Crne Gore.
Friden je poručio da Luksemburg vidi Crnu Goru kao ozbiljnog partnera na evropskom putu.
- Luksemburg će nastaviti da snažno podržava put Crne Gore ka Evropskoj uniji i da jača saradnju zasnovanu na zajedničkim principima i prijateljstvu - istakao je Friden.&nbsp;
Milatović je naglasio da crnogorska dijaspora u Luksemburgu predstavlja most povjerenja, prijateljstva i saradnje, ali i veliku razvojnu šansu za Crnu Goru.
- Razmatrane su i mogućnosti intenziviranja ekonomske saradnje i ukazano da postoji značajan prostor za povećanje prisustva luksemburških kompanija u Crnoj Gori, uz poruku da stabilna, evropski orijentisana i ekonomski otvorena Crna Gora može da bude sigurna destinacija za nove investicije - navodi se u saopštenju.
Milatović je izrazio uvjerenje da će Luksemburg nastaviti da pruža snažnu podršku Crnoj Gori u ispunjavanju završnih obaveza iz evropske agende, posebno u oblastima vladavine prava i ekonomskog upravljanja.&nbsp;
- Istaknuto je da bi dodatno intenziviranje ekspertske i tehničke saradnje dodatno ubrzalo reformski proces i pripremu Crne Gore za punopravno članstvo u Evropskoj uniji. Potvrđeno je i da blisko savezništvo u okviru NATO-a i visoka usklađenost spoljnopolitičkih stavova Crne Gore i Luksemburga predstavljaju jasan signal zajedničkog opredjeljenja za stabilnost, mir i bezbjednost Evrope - ističu iz Kabineta predsjednika Crne Gore.
Prva zvanična posjeta Fridena Crnoj Gori predstavlja važan korak u daljem jačanju ukupnih odnosa dvije prijateljske države i, kako dodaju u saopštenju, još jednu potvrdu da Crna Gora ima ozbiljne partnere koji vjeruju da može da postane sljedeća evropska priča o uspjehu.

Milatović: Luksemburg vjeruje da je Crna Gora sljedeća evropska priča o uspjehu

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić danas je u Višem sudu predložio da kao svjedok bude saslušan Zoran Brđanin - nekadašnji direktor Uprave policije.
On je to obrazložio da Brđanin treba da saopšti sudskom vijeću da li su mu rekli i postavili uslov da će njega i njegov pomoćnika Dejana Kneževića smijeniti "ukoliko se ne ograde od njega" zbog predmeta koji je otvorio protiv budvanske grupe, jer su pojedinci iz vlasti smatrali da je taj postupak politički motivisan.
Osim Katnića na optužnici su bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović i suspendovani tužilac Saša Čađenović.
Odgovarajući na pitanja Katnića bivši šef Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić kazao je da je Brđanin tražio od nekadašnjeg glavnog specijalnog tužioca da ne procesuiraju osobe iz budvanske grupe koji su bliski škaljarskom klanu.
Katnić je pitao Radonjića da li se sjeća što je zatraženo na sastanku koji je sazvao tadašnji potpredsjednik Vlade Dritan Abazović a kojem je prisustvovao Luka Rakčević i pomoćnik direktora policije &nbsp;Dejan Knežević i čime je Abazović zaprijetio?
Svjedok je rekao da je nakon tog sastanka traženo je da se ne procesuira budvanska grupa.
- Sjećam se da je kod vas dolazio Brđanin da traži da ne procesuirate jedan predmet, a odnosi se na budvanaku grupu. Tužilac Čađenović je vodio taj predmet. Brđanin je došao kod vas a prethodno je mene pozvao Kneževića, da ne procesuiramo taj predmet i da će se policija ograditi od nas ako procesuiramo i reći da nema dokaza - ispričao je Radonjić.
On je dodao da nije prisustvovao tim sastancima.
Katnić je objasnio da je u pitanju budvanska grupa ogranka škaljarskog klana, čiji su članovi su bili, kako je rekao, braća Kažanegra, Marko Ljubiša Kan i drugi.
- Sudija za istragu je uveo mjere tajnog nadzora. Na njima je bio Blažo Rađenović, član URA-e - ukazao je Katnić.
I to, bio glavni motiv, zbog čega je taj "predmet" bio "sporan".
Međutim, on je nastavio rad na tom predmetu ali je penzionisan.

Katnić tvrdi da je nakon sastanka sa Abazovićem traženo da se ne "dira" budvanski predmet, jer je na mjerama evidentirana i komunikacija Rađenovića

Za Pljevlja važan infrastrukturni projekat, put Mijakovići – Vrulja, koji će znatno uticati na povezanost ovoga grada sa ostalim crnogorskim gradovima, kako na sjeveru, tako i na jugu države, juče je svečano otvoren, ali ceremoniji, u organizaciji Vlade Crne Gore, nije prisustvovao predsjednik pljevaljske opštine Dario Vraneš. Nije bio pozvan. Ni on, niti predsjednica Skupštine Opštine Jovana Tošić. Ali, jeste potpredsjednik lokalnog parlamenta – Darko Gazdić iz Pokreta Evropa sad, kao i čelnici Rudnika uglja Pljevlja – Nemanja Laković, Jadranko Lončar i Miroslav Đurišić, takođe kadrovi PES-a. Put su juče otvorili premijer Milojko Spajić, ministarka saobraćaja Maja Vukićević i direktor Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fspajic-put-vrulja-mijakovici-smanjuje-vrijeme-putovanja-od-pljevalja-do-podgorice-za-oko-pola-sata&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Vraneš, kadar Nove srpske demokratije Andrije Mandića (predsjednika Skupštine Crne Gore) i Tošić, kadrovkinja Demokrata Alekse Bečića (potpredsjednika Vlade), iako „prvi domaćini“ grada pod Golubinjom, za Spajića, očito, nijesu bili poželjni. - Nijesmo dobili zvaničan poziv, ni ja ni predsjednica Skupštine – kratko je za Portal ETV kazao Vraneš. Na našu opasku da je svečanoj ceremoniji prisustvovao potpredsjednik Skupštine Opštine, kadar PES-a, Darko Gazdić, komentar Vraneša je bio: „Da. Cio PES je bio“. - Svi iz Rudnika uglja – dodao je.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251202011216_84aff105a3dfb545ff16ff26aaad8c288b19c5f1c26fa082948d01797757b6ea.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251202011216_84aff105a3dfb545ff16ff26aaad8c288b19c5f1c26fa082948d01797757b6ea" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Spajić nije želio Vraneša na svečanoj ceremoniji otvaranja puta Mijakovići - Vrulja"><figcaption>Spajić nije želio Vraneša na svečanoj ceremoniji otvaranja puta Mijakovići - Vrulja(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption></figure>  Vraneš je negirao tvrdnje da obezbjeđenje nije dozvolilo njemu i Tošić da prođu, sve dok ceremonija nije okončana. Ono što je upadljivo je da njega i nje nema na Vladinim fotografijama i snimcima sa otvaranja puta. Vraneš je za Portal ETV još kazao da ekipi Televizije Pljevlja nije dozvoljeno da izvještavaju sa ovog događaja. - Prvi put od osnivanja TV Pljevlja da im se nije dalo da prisustvuju – rekao je on. Zašto Spajiću, rođenom Pljevljaku, Vraneš nije bio poželjan, ali ni Tošić, može se samo nagađati. Politika vlasti u Pljevljima je, od kada je na čelu grada Vraneš, bukvalno „saoizacija“ ove Opštine, međutim premijer nijednim gestom do sada nije pokazao da mu to smeta. Vraneš prilježno radi na velikodržavnom projektu susjedne Srbije – nazvanom „srpski svijet“, a koji podrazumijeva prisajedinjenje ovoj zemlji, ne samo Crne Gore koju oni tretiraju kao srpsku teritoriju, već i dijelova drugih država u okruženju, poput entiteta Bosne i Hercegovine – Republika Srpska. Vraneš slavi nacistički četnički pokret, blizak je Crkvi Srbije, a maticom smatra susjednu Srbiju. Obilježava državne praznike Srbije, ali ne i Crne Gore. Ove godine čak je odbio da prisustvuje svečanoj sjednici Skupštine Opštine povodom Dana Pljevlja – 20. novembra. Pljevlja su 20. novembra 1945. godine oslobođena od fašističkog okupatora, međutim, Vraneš smatra da je to najtragičniji dan XX vijeka za ovaj grad. Građanski aktivista iz Pljevalja Pavle Čolović juče je na svom Fejsbuk profilu ocijenio da je „sramotno da na ceremoniji otvaranja nije prisustvovao predsjednik opštine Pljevlja, dr Dario Vraneš“. - Otvorena je dionica puta Pljevlja – Mijakovići - Vrulja, dio puta ka Bijelom Polju. To je projekat koji nije ni PES-ov, ni DPS-ov, ni DF-ov – to je put građana Pljevalja i Bijelog Polja, plaćen novcem svih nas. I upravo zato je sramotno da na ceremoniji otvaranja nije prisustvovao predsjednik opštine Pljevlja dr Dario Vraneš. Sviđalo se to nekome ili ne, predsjednik Opštine je simbol grada i morao je biti tu. Isto tako, morao je biti prisutan i predsjednik opštine Bijelo Polje. To je normalna, civilizovana i državnički odgovorna praksa – napisao je on. Konstatovao je i da „to nije bio državni događaj“, već „stranački skup članova i simpatizera PES-a, na kojem nije bilo mjesta za nikoga ko ne odgovara propagandi, pa čak ni za građane Pljevalja“. - Put koji treba da spaja ljude, oni su pretvorili u političku tribinu koja dijeli građane. Država se ne gradi mitinzima i podjelama, već zajedništvom, odgovornošću i poštovanjem funkcije koju obavljaš, a ne stranke za koju navijaš. Pljevljima treba razvoj, ne partijska priredba za fotografisanje. Pljevljima trebaju putevi do Čajniča, Foče, Priboja, Mojkovca i Bobova – poručio je Čolović. Izvođač radova na putu Mijakovići - Vrulja je kompanija „Bemax“.

Vraneš nepoželjan za Spajića

Bivši šef Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić kazao je danas da nijedan podatak u taj odsjek nije došao a da se odnosio da bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović i bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić eventualno rade za jednog od vođa kavačkog kriminalnog klana Radoja Zvicera. Te informacije nijesu imali ni od Agencije za nacionalnu bezbjednost, niti od partnerskih službi.
Radonjić je to saopštio odgovarajući na pitanje advokata Zorana Piperovića a u postupku koji je SDT pokrenulo protiv Lazovića, Katnića i suspendovanog tužioca Saše Čađenovića optužujući ih da rade za kavačku kriminalnu grupu. Na današnjem ročištu osim Radonjića saslušana su tri svjedoka - policajaci Nikola Janičić i Goran Krstonijević ali i Ivica Ulićević koji je mjesec radio na objektima u Barjamovici.
- Mene je lično iznenadilo kada sam čuo da se Lazoviću i Katniću stavlja na teret da su sarađivali sa Zvicerom. Ponavljam te podatke nijesmo imali ni od jedne službe - decidan je bio Radonjić.
On je na pitanje Katnića kazao &nbsp;da su prema Zviceru i članovima kavačkog klana u "kontinuitetu preduzimane mjere pogotovo nakon saznanja da vođa kavčana prijeti da će ga ubiti".
Na pitanje Čađenovića, svjedok Radonjić je objasnio da je Zvicer u Crnu Goru stigao nakon što je ranjen u Ukrajini.
- Ja se ne mogu sjetiti da li je tada "pao" skaj - naveo je Radonjić.
Nakon toga Čađenović je objasnio da je Zvicer u Crnu Goru došao prije nego što je skaj stigao.
Nekadašnji šef Specijalnog policijskog odjeljenja kazao je i da mu je Vladan Lazović saopštio više informacija koje je dobio od, sada suspendovanog policajca Petra Lazovića, a odnosile su se na šverc cigareta.
Te informacije koje su dobili od Petra Lazovića, ispostavile su se tačne i potvrdile su se i njihovim provjerama, mjerama tajnog nadzora... Zapljijenjene su velike količine cigareta.
- Sjećam se da smo Katnić, Čađenović i ja išli u London da primimo nagradu zbog velike zapljene cigareta. Na sastanku gdje smo dobili nagradu bilo je 100 obavještajaca iz Velike Britanije - kazao je Radonjić.
Svjedok Ivica Ulićević ispričao je da je radio manje popravke na Katnićevom imanju - postavljao lajsne, popravljao šamot, stavljao stiropor.
To je, kako je objasnio, bilo u martu 2020. godine i potvrdio Katnićevu konstatciju da su objekti u Barjamovici bili tada izgrađeni.&nbsp;
Ulićević je u ovom postupku svjedok zbog toga što je SDT uporedo sa krivičnim postupkom pokrenulo i finansijsku istragu protiv Katnića.
Policajac Nikola Janičić koji je radio u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala ispričao je da je sa kolegom Petrom Lazovićem imao profesionalnu komunikaciju kao i sa drugim kolegama.
- Lazović je bio vrijedan i donosio je dosta informacija - kazao je Janičić.
On je objasnio i da su inicirali mjere tajnog nadzora za grupu koja je okupljena bila oko Duška Roganovića, a nakon što su uzeli izjavu u svojstvu građanina od Milana Kankaraša.
Taj prijedlog nije prihvatio sud jer je grupa oko Roganovića već bili na mjerama koje nijesu dale rezultat.
Pred vijećem sudije Veljka Radovanovića saslušan je i policajac Goran Krstonijević o pronalasku pištolja kod Ljuba Milovića. &nbsp;
Ispričao je da su zaustavili BMW kod Delte za čijim upravljača je bio Milović i pronašli su pištolj "valter". Tada im je rekao da je policajac ali kod sebe nije imao službenu legitimaciju.
&nbsp;-Milović se tada pozvao na neke od kolega i bio sam u manjini. Ubrzo je za njega došao Ivan Stamatović i otišli su - ispričao je Krstonijević.
Suđenje se nastavlja 9.decembra kada će Janičić odgovarati na pitanja odbrane i optuženih. Za tada je planirano i saslušanje tužiteljki Sanje Jovićević i Mire Samardžić.

Radonjić na pitanje Piperovića: Ni od stranih službi, niti od ANB nije bio podatak da Lazović i Katnić eventualno rade za Zvicera

Specijalno državno tužilaštvo nastavlja sa obmanama koje pokušava da realizuje podnošenjem zahtjeva za zaštitu zakonitosti Vrhovnom sudu, jer navodi da je Viši sud povrijedio zakon u moju korist kada je donio odluku da ne postoji nijedan dokaz da je moja imovina u Novom Selu stečena, niti uvećana od kriminala – poručio je u saopštenju dostavljenom Portalu ETV bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić.
Viši sud bio je jasan da je neutemeljen zahtjev specijalnog tužioca Miloša Šoškića za određivanje privremene mjere raspolaganja nepokretnostima u Novom Selu koje su upisane na Katnića i njegovu surpugu Natašu Katnić.
Katnić ističe i da Specijalnom državnom tužilaštvu u „obmanama pomaže Vrhovno državno tužilaštvo, jer je formalni podnosilac zahtjeva“.
- Tužilaštvo u zahtjevu traži da Vrhovni sud presudom utvrdi da je rješenjem Višeg suda u Podgorici povrijeđen zakon u moju korist. Tužilaštvo navodi da nijesam mogao raspolagati sa 321.442 eura za izgradnju objekata u Novom Selu i iznosom od 24.589 eura za poljoprivredno uređenje nepokretnosti – navodi Katnić u saopštenju.
Šoškić, prema Katnićevim navodima, nije u zakonskom roku podnio žalbu na rješenje Višeg suda, pa je ono postalo pravosnažno i ne može se pobijati redovnim pravnim ljekovima. Katnić je istakao da se u Novom Selu na njega vodi samo jedna nepokretnost.
Kategoričan je i da Tužilaštvo obmanjuje javnost i sudove da je objekte gradio nakon 1. januara 2019. godine, iako su građeni od 2009. zaključno sa 2016. godinom.
- Tužilaštvo obmanjuje javnost i sudove da sam objekte gradio novcem koji sam stekao izvršenjem krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije koje sam, kako mi je stavljeno na teret u optužnici, izvršio u periodu od marta 2020. godine, te paralelno vodi postupak za oduzimanje objekata, iako su oni građeni deset godina ranije – naglašava Katnić.
Da su objekti građeni do 2016. godine, prema tvrdnjama bivšeg glavnog specijalnog tužioca, postoje i dokazi među kojima su foto snimci sa pretraživača Gugl i geoportala.
U spisima predmeta, među dokazima je, kako objašnjava, i izvod sa bankovnog računa sa kojeg je podigao 265.000 eura kao zarade koje je dobio kao sudija. Sve ove dokaze, ističe, dostavio je i Tužilaštvu, ali ih je ono prikrilo i nije ih dostavilo sudu na razmatranje.&nbsp;
Katnić objašnjava da je u izgradnju objekata u Novom Selu uložio i zakonito stečen novac svoje porodice u iznosu od 20.000 eura, te i da je sam uređivao poljoprivredno zemljište.
- Vrhovnom državnom tužilaštvu se očigledno zbog nepažnje omaklo da u zahtjevu za zaštitu zakonitosti navede na strani 3 obrazloženja da je vještak građevinske struke našao da su objekti dijelom urađeni 2010. godine, dijelom 2016. godine, te da je ukupna vrijednost izgrađenih objekata 321.442 - napisao je on u saopštenju.
Katnić ističe da očekuje da vidi hoće li tužilaštvo uspjeti da obmane i Vrhovni sud Crne Gore, kada je to već uspjelo u slučaju njegovog pritvora. Tako se, kako kaže, „ide u bolju budućnost“.
Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić uhapšen je 14. aprila prošle godine zbog sumnje da je u martu 2020. postao član kriminalne grupe koju je navodno formirao bivši visoki policijski funkcioner policije Zoran Lazović. Na optužnici je i susepndovani specijalni tužilac Saša Čađenović.&nbsp;
Uprkos iskazima svjedoka i brojnim Skaj komunikacijama koje ruše optužbe tužioca da su njih trojica službeni položaj podredili kavačkoj kriminalnoj grupi Katnić i Lazović su godinu i devet mjeseci u pritvoru. Uporedo sa istragom o navodnom učešću u organizovanom kriminalu Šoškić je pokrenuo i finansijsku istragu i zatražio od Suda da Katnić ne raspolaže imovinom u Novom Selu i Barjamovici gdje su četiri objekta „blokirana“ zbog sumnje da se radi o imovini stečenoj iz kriminala.

Nebo iznad Njemačke od sada štiti novi izraelski PVO-sistem

EU postigla dogovor o postepenom ukidanju uvoza ruskog gasa do 2027. godine

Norveška gradi najduži i najdublji podvodni tunel na svijetu: 392 metra ispod nivoa mora

Amerika pauzirala sve imigracijske zahtjeve iz 19 zemalja: Moraju proći provjere da se uklone prijetnje

Bugarski predsjednik podržao proteste protiv korupcije: Ostavka vlade je neizbježna

Tramp nazvao kongresmenku iz Minesote đubretom, za Somaliju rekao da smrdi

Završen sastanak Putina i Vitkofa, Dimitrijev objavio da su razgovori bili produktivni

Novi detalji razgovora Trampa i Netanjahua: Od Izraela se traži promjena politike u Pojasu Gaze

Rubio: Rat u Ukrajini nije američki rat

Ko je uhapšena Federika Mogerini?

Nebo iznad Njemačke od sada štiti novi izraelski PVO-sistem

EU postigla dogovor o postepenom ukidanju uvoza ruskog gasa do 2027. godine

Za 24 sata 11 saobraćajnih nezgoda

Milatović: Luksemburg vjeruje da je Crna Gora sljedeća evropska priča o uspjehu

PRATITE TVe UŽIVO