Bruno Retajo, bivši francuski ministar unutrašnjih poslova i lider republikanske stranke desnog centra Republikanci, kandidovaće se na predsjedničkim izborima 2027. godine, saopštili su izvori bliski njemu. 
Retajo je tako najnovija politička figura koja pokušava da se domogne funkcije nakon odlaska predsjednika Emanuela Makrona.
Konzervativni senator iz departmana Vandeja na zapadu Francuske, 65-godišnji Retajo bio je ministar unutrašnjih poslova od 2024. do 2025. godine - najprije u vladi bivšeg premijera Mišela Barnijea, a zatim u administraciji Fransoa Bajrua, podsjeća Rojters.
Ponovo je imenovan kada je aktuelni premijer Sebastjen Lekornu preuzeo dužnost prošlog oktobra, ali je ubrzo potom podnio ostavku, izrazivši ljutnju zbog drugih Lekornuovih kadrovskih rješenja u kabinetu.
Ta epizoda, koja je takođe navela Lekornua da podnese ostavku prije nego što ga je Makron ponovo imenovao, narušila je Retajoov politički položaj.
Ankete pokazuju da Retajo ima težak put do pobjede na predsjedničkim izborima, ali on predvodi stranku sa snažnim poslaničkim blokom, zbog čega će vjerovatno biti važan partner u pregovorima predsjedničkim rivalima - naročito krajnje desnom Nacionalnom okupljanju, koje predvodi Marin Le Pen - ukoliko Retajo ne uspije da uđe u drugi krug.
Retajo je tvrdi zagovornik oštre politike prema migracijama i veliki dio mandata u Ministarstvu unutrašnjih poslova posvetio je nastojanjima da poveća broj deportacija i pojača borbu protiv narkokriminala.
Ipak, mogao bi imati problem da se jasno razlikuje od krajnje desnog RN-a, koji predvode Le Pen i njen štićenik Žordan Bardela, a koji su u anketama snažno pozicionirani upravo zahvaljujući fokusu na ta pitanja.
Od odlaska iz vlade, Retajo je veoma kritičan prema izvršnoj vlasti, zamjerajući, između ostalog, ustupke koje je Lekornu napravio Socijalističkoj partiji kako bi usvojio budžet za 2026. godinu i izbjegao pad vlade.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Svijet

Retajo će se kandidovati za predsjednika Francuske

U Briselu postoji sumnja da Aleksandar Vučić kupuje vrijeme i računa na to da će Evropa postajati sve nacionalističkija, piše ugledni Zidojče cajtung. Predsjednik navodno želi ka Zapadu, ali korača u pogrešnom pravcu — ocjenjuju oni.
— Ako je u posljednje vrijeme bilo nejasnoća: da, Srbija je i dalje na listi kandidata za članstvo u Evropskoj uniji. S obzirom na brutalno postupanje prema studentima koji protestuju, moglo se posumnjati u zvanično proevropski kurs vlade — piše Zidojče cajtung.
Novinar lista iz Minhena Tobijas Cik dodaje da ni stanje medijskih sloboda ne ukazuje baš na to da se u Beogradu želi ući u često pominjanu zajednicu vrijednosti, prenosi Dojče vele (DW).
— Najmanje 91 napad na novinare zabeležen je tokom 2025. godine, kako je utvrdilo jedno strukovno udruženje; počinioci po pravilu ostaju nekažnjeni. Antikorupcioni aktivisti, s druge strane, suočavaju se sa bujicom tužbi — navodi on.
Cik dalje navodi da predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nije samo čovjek koji zna kako da učvrsti vlast u zemlji, već je i vrhunski komunikacioni profesionalac.
— O tome svjedoči već i njegova biografija: tokom rata na Kosovu krajem devedesetih bio je ministar informisanja u vladi tadašnjeg predsjednika i ratnog zločinca Slobodana Miloševića. Profesionalna komunikacija uvijek podrazumijeva i pravi tajming. Beograd je i tu nedavno izveo pravi majstorski potez — ocijenio je.
Autor podsjeća da je krajem januara nova radna grupa srpske vlade održala svoju prvu sjednicu i dodaje da je njena uloga da „koordinira, ubrza i unaprijedi“ mjere za „evropsku integraciju“ Srbije.
— Na čelu tima je ambasador Srbije pri EU u Briselu. U isto vrijeme, u Beogradu, Vučić je potpisao paket zakona koji bi, kako se navodi, trebalo da učine pravosuđe ‘boljim i efikasnijim’. Prema mišljenju kritičara, cilj je da se ograniči rad specijalnog tužilaštva za borbu protiv organizovanog kriminala. To tužilaštvo je nedavno pokrenulo više postupaka protiv državnih funkcionera i partijskih kadrova. Na osnovu njegovih istraga, blizak saradnik Vučića, bivši ministar spoljnih poslova, a sada ministar kulture Nikola Selaković, moraće da odgovara pred sudom zbog falsifikovanja dokumenata — prenosi nemačka štampa.
Minhenski list dalje piše da je Evropska komisija izrazila „zabrinutost“ i pozvala Srbiju na „hitnu reviziju“ reforme pravosuđa.
— Kako je upozorila komesarka za proširenje Marta Kos, riječ je o ‘ozbiljnom koraku unazad’ na putu Srbije ka EU: ‘To nije ono što želimo.’ I bliskost Beograda sa Rusijom smatra se ozbiljnom preprekom na putu ka Zapadu. U Briselu postoji sumnja da Vučić kupuje vrijeme i računa na to da će Evropa postajati sve nacionalističkija — piše Zidojče cajtung.
<h2>Šta, zapravo, EU želi od Srbije?</h2>
U tekstu se navodi i da Srbija nije uvijek dobijala sasvim jasne signale iz Brisela, Pariza ili Berlina.
— Setimo se vlada Angele Merkel i Olafa Šolca, tokom kojih je Vučić povremeno bio dočekivan gotovo raširenih ruku. Navodni garant stabilnosti na inače krizama sklonom Zapadnom Balkanu, a uz to i neko ko raspolaže značajnim rezervama litijuma potrebnog našoj automobilskoj industriji — ko bi takvog partnera želio da odbije preterano kritičnim tonovima?
Autor teksta Tobijas Cik ocjenjuje da EU, u međuvremenu, nastupa zahtjevnije prema svom kandidatu za članstvo, ali i dodaje da srpska vlada zna kako da svoju komunikaciju tome prilagodi.
— Ministar pravde Nenad Vujić izjavio je u ponedjeljak da postoji načelna spremnost da se novi zakoni o pravosuđu ‘dorade’. Evropska komisija će o svemu biti redovno informisana. Studente, koji već više od godinu dana izlaze na ulice tražeći demokratiju i vladavinu prava, takve taktičke poruke teško da će impresionirati. Od Evropske unije ionako više ne očekuju mnogo — kazao je.
— Predsjednik navodno želi ka Zapadu, ali korača u pogrešnom pravcu — zaključuje Zidojče cajtung.

1250x600

1084x550

Zidojče cajtung o Vučiću: Jedno govori, drugo radi, kupuje vrijeme u nadi da će Evropa biti sve više nacionalistička

Američki razarač USS Truxtun i brzi logistički brod USNS Supply sudarili su se u srijedu tokom operacije pretakanja goriva na moru u Karipskom moru, pri čemu su dvije osobe zadobile lakše povrede.
Prema navodima objavljenim u Wall Street Journalu, do incidenta je došlo tokom operacije pretakanja goriva na moru u srijedu, kada su se američki ratni brod i prateći logistički brod sudarili tokom manevrisanja. Vojni portparol, na kojeg se list poziva, potvrdio je da je sudar izazvao samo manja oštećenja i da nije bilo ozbiljnijih posljedica po plovila.
Arleigh Burke razarač USS Truxtun i logistički brod za brzu borbenu podršku klase Supply, USNS Supply, bili su angažovani na zadatku snabdijevanja i jačanja vojnih snaga u Karipskom moru kada je došlo do sudara. U trenutku incidenta brodovi su izvodili standardnu operaciju pretakanja goriva na moru.
— Dvije osobe prijavile su lakše povrede u srijedu kada su se američki ratni brod i pomorski brod za snabdijevanje, angažovani na jačanju vojnih snaga u Karipskom moru, sudarili tokom pretakanja goriva — navodi se u saopštenju Ratne mornarice.
Wall Street Journal je objavio da je vojni portparol naglasio kako se incident istražuje, a fokus će biti na procedurama sigurnosti tokom pretakanja goriva na moru i uslovima pod kojima su brodovi izvodili manevre.
Dodatne informacije o stepenu materijalne štete i eventualnim promjenama u operativnom rasporedu brodova biće objavljene nakon završetka interne vojne istrage.

Sudarila se dva ratna broda američke mornarice u Karipskom moru, povrijeđena dvojica mornara

Sarajevo je danas, 12. februara, potresla saobraćajna nesreća u kojoj je, nakon iskakanja tramvaja iz šina, jedna osoba stradala, dok su četiri zadobile povrede.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.625%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fteska-nesreca-u-centru-sarajeva-tramvaj-iskocio-iz-sina-ima-povrijedenih&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Na društvenim mrežama i federalnim portalima objavljen je snimak koji prikazuje trenutak iskakanja tramvaja iz šina.
Upozoravamo čitaoce da je video uznemiravajućeg sadržaja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.9783%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fwatch%2F%3Fv%3D1470201094470649&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen allow="encrypted-media *;"></iframe></div></div></div>
 
Tramvaj koji se kretao iz pravca Željezničke stanice prema Baščaršiji iskočio je iz šina na raskrsnici ispred Zemaljskog muzeja.&nbsp;
Usljed silovitog iskakanja, vozilo je kompletno srušilo tramvajsko stajalište i završilo na glavnoj saobraćajnici.
Povrijeđeni su hitno prebačeni u sarajevske bolnice, a informacije o njihovom stanju su zabrinjavajuće.

UZNEMIRAVAJUĆI VIDEO: Trenutak iskakanja tramvaja iz šina u Sarajevu

Iako za Srbiju jeste neprijatno što Zagreb, Tirana i Priština imaju sve intenzivniju vojnu saradnju i ojačavaju svoje savezništvo, ono što se postavlja kao relevantnije pitanje jeste da li je <a href="https://www.danas.rs/vesti/politika/vojni-savez-hrvatske-albanije-i-kosova-odgovor-srbije/?utm_source=onesignal&amp;utm_medium=push&amp;utm_campaign=2026-02-12-Ponavljanje-sit">“nacionalistička histerija”</a> adekvatan odgovor na taj savez ili su potrebni odgovorniji potezi kojim bi Srbija uspostavila nova savezništva sa zemljama sa kojima ima zajednički interes.
Marta prošle godine potpisan je Memorandum o saradnji između Hrvatske, Albanije i Kosova u oblasti odbrane. Već po potpisivanju, predstavnici vlasti u Srbiji rekli su da je to krišenje subregionalnog sporazuma o kontroli naoružanja iz 1996. godine ali i Rezolucije 1244 SB UN.
Od tada, kada kod bi se predstavnici Zagreba, Tirane i Prištine sastali po ovom pitanju i najavljivali nove akcije i sastanke, u srpski medijima bi se video govor o “trojnom paktu” koji je formiran protiv Srbije, a nerijetko bi se govorilo i o mogućoj agresiji i ratu.
Tako je bilo i nakon posljednjeg sastanka načelnika generalštaba koji su de ovog sporazuma, a koji je održan u srijedu u Skadru, nakon čega je reagovalo i ministarstvo za evopske integracije i ministarstvo odbrane nazivajući savez „skandaloznom provokacijom i pritiskom i bezbjednosnim izazovom za Srbiju i srpski narod na Kosovu i Metohiji.
Sa druge strane, mjesec dana nakon potpisivanja ovog memoranduma, aprila 2025. godine, ministri odbrane Srbije i Mađarske potpisali su Plan bilateralne saradnje za 2025. godinu.
Iako se u medijima taj dokument plasirao kao kontrateža Memorandumu između Zagreba, Tirane i Prištine, ispostavilo se da je taj Plan dio okvirnog sporazuma koji je potpisan 2023. godine, te da ne donosi nikakve novine, već potvrđuje godišnji plan saradnje između dva ministarstva i konkretne aktivnosti na vojnoj saradnji.
Ipak, potpisivanje tog dokumenta je u prorežimskim medijima takođe bio propraćen nacionalističkom retorikom i govorom o suprotstavljanju vojnom savezu Hrvatske, Albanije i Kosova.
Govoreći najprije o načinu na kojem se u srpskim medijima govori o ovom savezu vojni analitičar Aleksandar Radić kaže da se problem pozicije Srbije ne rješava tako što se pravi buka u medijima i mobiliše takozvani patriotski krug u našem javnom mnjenju sa pričom “eto, rade nam o glavi”.
Problem je u tome kako mi dospijevamo do situacije u kojoj je Srbija izolovana, da nema prijatelje i saveznike.
- Hrvatska gradi svoje savezništvo, to za Srbiju može biti jako neprijatno, ali oni nastoje da grade savezništvo, a zvanična saopštenja Srbije su usmjerena da na to “vidite šta nama rade”, da ali šta naša država radi - pojašnjava Radić.
On ističe da je Srbija međunarodno izolovana i stalno izložena kritikama zbog pokušaja da se vodi spoljna politika i u odbrambenom domenu, i kroz vojno-tehničku saradnju sa zemljama koje se međusobno mrze.
- Ponavljanje situacije iz 1999. godine - svi su protiv nas”: Kako Srbija treba da odgovori na vojni savez Tirane, Zagreba i Prištine?&nbsp;
“E pa, ne možete biti prijatelji sa Kinom i Amerikom istovremeno. Hrvatska i Albanija tačno znaju gdje su pozicionirane – u NATO, a Kosovske bezbjednosne snage imaju ambiciju da postanu dio NATO i potpuno su usredsređeni na taj zadatak. Imaju okvir NATO, imaju iza sebe organizaciju koja u ovom trenutku postoji i koja ih ne sprječava da prave i međusobne dogovore o dodatnim koracima saradnje - navodi sagovornik.
Ipak, ističe da operacionalizacija na nekom ozbiljnom nivou ne dolazi u obzir sa strane NATO-a.
— Znači, ako u ovom trenutku neko vjeruje da mogu Zagreb, Tirana i Priština, možda još neko, da organizuju agresiju na Srbiju, to je poruka za one koji jedu sendviče, mudruju o svjetskoj politici i sviđaju im se Putin i Tramp — kaže Radić.
Posmatrajući realne okolnosti, dodaje, NATO jeste njihov okvir, ali imaju prostora za međusobnu saradnju kroz razne forme — od obuke do vojno-tehničke saradnje, što su do sada otvoreno govorili.
— Hrvatska želi da se pozicionira na prostoru bivše Jugoslavije i šire. Hrvatska prepoznaje albansko pitanje kao korisno u suprotstavljanju rješavanju srpskog pitanja i to je vidljivo. Čine to politički, vjerovatno to čine, ali je teško dokazati, obavještajno i u odbrambenom planu — pojašnjava sagovornik Danasa.
Govoreći o mogućnostima ovog saveza, on navodi da mogu organizovati zajedničke aktivnosti na obuci, što samo po sebi nije sporno, te dodaje da, u pogledu vojno-tehničke saradnje, Hrvatska ima interes da se pozicionira kao vodeća zemlja.
On tvrdi da je dugo vremena već Hrvatska ljubomorna na poziciju Srbije i njene vojne industrije, koja ima jako veliki broj artikala koje nudi na tržištu, jer srpske državne i privatne firme u ovom trenutku imaju široku listu sredstava vojne opreme koja je netipično velika za dimenzije zemlje.
Šta nosi budućnost?
— U ovom trenutku to nije ratni savez, ali postoji u sjenci jedan ozbiljan problem za promišljanje, a to je — šta nosi budućnost — kaže naš sagovornik.
Podsjeća da je NATO trenutno u dubokoj krizi, da se preispituje gdje je, te dodaje da će možda neki novi evropski NATO biti jači i više umiješan u pitanje Balkana, ali da će možda biti i preopterećen ozbiljnijim bezbjednosnim problemima iz njihove percepcije.
— Nažalost, to je atmosfera koja otvara mogućnost destabilizacije Balkana zbog nedostatka pritiska stranog faktora, kao što je to bio slučaj na početku građanskog rata 1991. godine — navodi Radić.
Kako dodaje, razlog za oprez na duži rok je činjenica da mora da se prati šta se dešava sa NATO-om i kakva će biti bezbjednosna arhitektura Evrope, jer smatra da destabilizacija trenutne arhitekture potencijalno otvara pitanje nove duboke bezbjednosne krize na Balkanu.
— Ako mi na Balkanu odlučujemo šta ćemo preduzeti bez stranog faktora, bojim se da će na površinu izaći avanturizam, svojeglavost, šovinizam, radikalni pogled na svijet, sve ono što smo vidjeli devedesetih, kad su ratovi završeni bez konačnog rješenja — pojašnjava sagovornik Danasa.
Kako Srbija treba da postupi?
Na pitanje šta bi bio odgovoran i adekvatan odgovor Srbije na ovaj vojni savez, Radić ističe da Srbija mora da gradi savezničke odnose.
— To je jedino racionalno, to nadilazi bilo čije partijske interese, ali nažalost kod nas su najprije lični pa tek onda partijski razlozi iznad državnog razloga — pojašnjava on.
Ističe da, kada bi zaista postojale snage koje vode računa o državi Srbiji, onda bi sada bio trenutak kada bi morali da se preduzmu ozbiljni koraci na gradnji iskrenih savezništava sa zemljama za koje prepoznajemo da imaju zajedničke interese sa nama.
— Ako se poredimo sa Hrvatima i Albancima, oni imaju jedan visok nivo javne discipline. U Hrvatskoj možete naći ljude koji nemaju razloga da vole jedni druge, ali sa različitih nivoa organizacije njihovog društva, kad su u pitanju neke teme koje su vitalne, imate isti interes, postoji nešto što je zajedničko — pojašnjava naš sagovornik.
On navodi da toga u Srbiji nema, te dodaje da bi u tome trebalo da učestvuju i državni organi i ljudi sa javne scene.
— To je potpuno razumljivo i tako se ponaša država — dodaje.
Kao primjer navodi Grčku, u kojoj se uvijek može računati na lojalnost novinara u pogledu stava da će braniti poziciju države i naroda.
— Ne radi se o cenzuri, nametanju i izbjegavanju kritičke analize, već o tome da će odraditi svoj dio priče, a mi u srpskom društvu ne možemo da zamislimo takav scenario jer ovdje su samo pojedinci važni i njihova ad hok politika nas dovodi u konfrontaciju — kaže Radić.
Zbog toga se, ističe, Srbiji ponavlja nezamisliva istorijska situacija iz 1999. godine da su svi protiv nas.
— U tom momentu mi možemo da pričamo agresivno, ali postoji nešto što je valjda lekcija koju smo trebali da steknemo — da imamo iskustvo toga kako je jedna mala država došla do situacije da su sve države oko nas dozvolile upotrebu svog vazdušnog prostora za dejstvo po Srbiji i Crnoj Gori — podsjeća on.
Navodi da je to samodestruktivna politika koja je dovela do toga da se ratuje protiv saveza država u situaciji u kojoj Srbija nema nikog uz sebe.
— E sad se, nažalost, ponavlja taj istorijski momenat — sebičnost politike koja se vodi u Srbiji, sebičnost ličnosti koja vodi tu politiku, dovodi do toga da mi kao narod opet dospijevamo u situaciju da ćemo biti okruženi negativnim stavom. Drugi će da prave saveze, drugi imaju ideju, a Srbija pravi propagandu za onih 28 odsto populacije koje podržava vlast — navodi Radić.
Ističe da je svaka informacija i izjava koju čujemo od državnih organa usredsređena samo na propagandu kojoj je, po svom vokabularu, mjesto u tabloidu.
— To nije komunikacija koja nam je u ovom trenutku potrebna. Riječ je o ozbiljnom pitanju, previše ozbiljnom da bi se svodilo na nacionalističku histeriju — zaključuje Radić.

Radić: Nacionalistička histerija nije odgovor na vojno povezivanje Zagreba, Tirane i Prištine

Gledajući unazad, mora se reći da nije bila dobra ideja da Dojče banka uđe u poslovne odnose sa Džefrijem Epstinom. To se naime sada bolno obija o glavu najvećoj njemačkoj banci. Volstrit onlajn je objavio da je cijena akcija te banke pala za 5,49 odsto 4. februara, nakon što su objavljene prve informacije iz Epstinovih dosijea.
Dojče vele podsjeća da je Džefri Epstin bio osuđeni seksualni prestupnik koji je takođe bio optužen i u drugim slučajevima. Bio je u pritvoru kada je umro u avgustu 2019. Prema zvaničnim izvještajima, počinio je samoubistvo.
Iako su, nakon mnogo rasprava, navodno objavljeni svi istražni spisi u slučaju Epstin, još je nemoguće procijeniti ko je koliko duboko umiješan u složeni skandal zlostavljanja – i hoće li biti otkriveni i neki drugi zločini. Biće potrebno mnogo vremena da se svi spisi procjene na način održiv pred sudom.
<h2>I usred svega toga – frankfurtski bankari</h2>
Do sada su se mnoge istaknute osobe širom svijeta našle u vrtlogu istraga. Činjenica da se i Dojče banka pojavljuje u tom kontekstu za početak zvuči iznenađujuće.
Međutim, postaje razumljivo kada se uzme u obzir nedavna istorija te banke u SAD i pravne bitke u koju je ta finansijska institucija sa sjedištem u Frankfurtu bila uključena posljednjih godina.
Ko god je jednom bio umiješan u sumnjive poslove i manipulacije, taj ne uživa baš veliko povjerenje.
Kao i drugi, i Dojče banka takođe sada izražava žaljenje zbog svojih postupaka. Njemačka novinska agencija dpa preniela je 9. februara izjavu portparola banke: "Kao što je više puta naglašeno od 2020. godine, banka priznaje svoju grešku prihvatanjem Džefrija Epstina kao klijenta 2013. godine.“
<h2>Nije bilo riječi o naivnosti</h2>
Banka trenutno nije optužena ni za kakav pravno kažnjiv prekršaj – na primjer, da je neki bankar prisustvovao nekoj od Epstinovih ozloglašenih „žurki“ ili posjećivao njegovo privatno ostrvo. Stoga se za sada čini da su problemi banke prvenstveno moralne prirode.
Dojče vele je razgovarao s ekspertom za pitanja etike u privredi i filozofom Berndom Vilhauerom.
On je viši savjetnik za finansije u Globalnom institutu za etiku na Univerzitetu u Tibingenu i kaže da čvrsto vjeruje da „banke imaju obavezu da ispitaju pozadinu svojih poslovnih partnera“, bez obzira na zakonske propise i smernice.
Naročito je, kaže, u ovom konkretnom slučaju, „trebalo biti veoma oprezan, čak i prilikom kontaktiranja nekoga poput gospodina Epstina ili podrške njegovom poslovanju upravljanjem računima za njega – a riječ je o znatnim svotama novca“.
Prema pisanju lista Handelsblat, banka je tačno znala s kim ima posla. Dojče banka je naime započela poslovni odnos s Epstinom nakon što je njegova bivša banka, Džej Pi Morgan prekinula veze s njim. Džej Pi Morgan je potom platio 290 miliona dolara žrtvama Epstinovog zlostavljanja kao dio nagodbe.
Bernd Vilhauer je uzdržan u svojoj procjeni kada je riječ o tome „kako Dojče banka i druge banke posluju na međunarodnom tržištu“. Međutim, u ovom konkretnom slučaju smatra da se „nažalost, mora reći da je Dojče banka u više navrata možda bila pomalo neoprezna“.
<h2>Da li je profit iznad svega?</h2>
Banka nije institucija koja ima ovlašćenja da sudi iznad zakona i pristojnosti. Banka mora da zarađuje. Bernd Vilhauer se slaže i dodaje:„Zato je veoma važno da procjene da li je poslovni odnos profitabilan kratkoročno, srednjoročno i dugoročno.“
To, kaže on, treba odmjeriti. I postoje dobri argumenti koji govore da određeni sumnjivi, granični poslovni odnosi mogu donijeti kratkoročnu dobit, ali srednjoročno i dugoročno obično predstavljaju rizik – štetu za ugled, čemu upravo svjedočimo.
<h2>Dovoljno pažljiva?</h2>
Gledajući optužbe protiv Dojče banke, nije odmah jasno šta nije u redu. Sada se tvrdi da banka nije reagovala kada je Epstin podizao velike sume gotovine sa svog računa. Da li je to samo po sebi sumnjivo?
Ne, smatra Vilhauer – to zavisi od konteksta: „Postoje odnosi s klijentima gdje je potpuno neproblematično ako neko podigne 200.000 dolara ili više u gotovini. Ne mislim da bi banka u takvim slučajevima trebalo da presuđuje."
Ali, ponavlja, „kontekst je ključan. Ako, na primjer, znam da je neko bio umiješan u trgovinu drogom i zatim ta osoba podigne veliku svotu novca, onda naravno moram da budem sumnjičav.“
Druga je stvar, nastavlja, ako neko kaže da mu treba velika količina gotovine iz određenog razloga i može da pokaže za šta će je koristiti.
- Mislim da bi trebalo biti oprezan s kategoričkim tvrdnjama tipa: podizanje gotovine je kriminalno. To jednostavno nije tačno - naveo je on.
<h2>Svrha transfera novca mora biti navedena</h2>
To je poznat scenario u svakom bankarskom transferu: traži se da navedete svrhu prenosa novca.
U ovom slučaju, neke posmatrače zbunjuju unosi poput „najamnina“, „školarina“ ili „imigraciona pitanja“.
Međutim, to se čini sumnjivim samo ako već znate mnogo o Epstinovim stvarnim sumnjivim poslovima.
Da li banka generalno treba prvo da pregleda informacije, pa tek onda, ako je potrebno, da prenese sredstva?
Bernd Vilhauer smatra da bi banka trebalo da bude u mogućnosti „što transparentnije da iskomunicira šta proverava i u kojim situacijama to čini“.
Ali, dodaje: "Moraju se primjenjivati stroga pravila. Dojče banka, koja je već bila pod nadzorom u raznim kontekstima, dobro bi učinila da pojača kontrole.“
<h2>Da li je banka već izašla iz krize?</h2>
Dojče banka je već platila određene iznose: kaznu od 150 miliona dolara njujorškom regulatoru zbog neadekvatne kontrole pranja novca i 75 miliona dolara žrtvama Epstina kao dio nagodbe. Da li se time banka sa sjedištem u Frankfurtu oslobodila?
Ne nužno, kaže Vilhauer: „Ako banka drži do sebe i želi etički da posluje, onda nikada nije završila s tim. Banka uvijek mora samu sebe da provjerava.“
Filozof i ekspert za etiku u finansijama Vilhauer ima jasan stav: „Ne postoji nešto poput "otkupljivanja", to jednostavno ne postoji u moralnoj sferi.“
Zato je, kaže, pravo pitanje: Kojih se etičkih standarda pridržavamo?
- Prema tome bi trebalo da mjerimo Dojče banku - ocjenjuje.
Ova zapažanja odražavaju situaciju od početka februara i ostaće važeća sve dok ne bude novih otkrića. Ukoliko tekuća analiza „Epstajnovih dosijea“ dodatno optereti Dojče banku, banka bi se mogla suočiti sa ozbiljnim poteškoćama. U Frankfurtu će se razvoj događaja pomno pratiti.

Dojče banka drhti zbog Džefrija Epstina

Uprkos deklarativnoj privrženosti evropskom putu, vlast u Srbiji iz dana u dan svojim potezima pokazuje da želja za članstvom u EU zapravo ne postoji. <a href="https://nova.rs/vesti/politika/eu-ima-tri-zahteva-za-vucicev-rezim-srbiji-preti-status-crne-rupe-evrope/?utm_source=onesignal&amp;utm_medium=webpush&amp;utm_campaign=2026-02-12-EU-ima-tri-zaht">Usvajanje tzv. „Mrdićevih zakona“ upalilo je alarme u Briselu</a>, odakle su poslije dužeg vremena stigli konkretni zahtjevi Beogradu – da povuče usvojene amandmane o pravosuđu, da se usaglasi sa energetskom politikom EU i da postigne dogovor o formiranju Savjeta REM.
Put Srbije ka članstvu u Evropskoj uniji, od dolaska naprednjaka na vlast, izgledao je najprije kao švercovanje preko reda zbog bliskih odnosa sa bivšom njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, da bi njenim odlaskom u političku penziju uslijedila stagnacija. Danas Srbija nazaduje i postaje crna rupa u ovom dijelu Evrope.
<h3>Da li bi trebalo da budemo iznenađeni?</h3>
Zajednica u kojoj se poštuju zakoni i norme, u kojoj su vladavina prava i individualne slobode građana na prvom mjestu, a sloboda medija garantovana, djeluje kao mjesto iz najgorih košmara za vlast Aleksandra Vučića. Da režim u Beogradu predstavlja sve suprotno od onoga čemu navodno stremi potvrđeno je nebrojeno puta, a posljednja u nizu potvrda da je put Srbije ka EU prilično krivudav upravo su tzv. Mrdićevi zakoni.
Namjera vlasti da onesposobi pravosuđe kako bi u perspektivi izbjegla procesuiranje sopstvenih predstavnika zbog kriminala i korupcije, koje sve teže prikriva (ko je pomenuo Batu i pet tona marihuane?), prepoznata je u EU kao opasan signal i povod za reakciju.
Najprije se oglasila Evropska komisija, koja je ispostavila zahtjeve zvaničnom Beogradu, a potom je te zahtjeve u emisiji Pravi ugao ponovio i šef delegacije EU u Srbiji Andreas fon Bekerat.
— Želimo da se novi pravosudni zakoni ne primjenjuju, da idu na reviziju sa Venecijanskom komisijom. Želimo da vidimo političku volju za dogovor o REM-u. Zabrana uvoza ruskog gasa od 2028. ne odnosi se direktno na Srbiju, ali očekujemo da se i Srbija usaglasi sa politikom EU — naveo je on.
Da su izmjene u pravosuđu shvaćene kao ozbiljna prijetnja pokazuje i izjava inače suzdržane evropske komesarke za proširenje Marte Kos. Istog dana kada je skupštinska većina usvojila sporne amandmane, Kos je poručila da je riječ o koraku unazad, a u intervjuu za N1 istakla je da je vjerovala da predsjednik Srbije Aleksandar Vučić neće potpisati sporne izmjene.
— Da, mislila sam da bi to mogla biti jedna od mogućnosti. Ne znam razlog zašto ih je potpisao. Ali znate, nije važan samo sadržaj onoga što se dešava, već je veoma važno pronaći odgovor na pitanje: zašto? I to me više brine. Jer ako znate da idete protiv evropskih standarda i protiv suštine pristupnog procesa, onda vjerovatno morate imati dobar razlog. Do sada mogu samo da pretpostavljam, ali niko mi nije rekao razlog. Mogu da imam samo sopstvenu procjenu i procjenu mog tima – i ona nije dobra — navela je Kos.
Da nije dobro i da neće biti, moglo se predvidjeti mnogo ranije. Još od trenutka kada su radikali preko noći postali evropejci, navodno zamijenivši granice Velike Srbije za one otvorene koje su suština EU. Ipak, obećanje da će Srbija postati crna rupa na evropskom tepihu izgleda da su ispunili i tu se možda krije odgovor na pitanje zašto koje je postavila zabrinuta komesarka Kos.
Da nam poziciju crne rupe Evrope u Briselu zaista priznaju, zaključak je koji se stiče i u neposrednoj komunikaciji sa predstavnicima EU.
Govoreći o statusu Srbije i njenom putu, evropski dopisnik N1 Nikola Radišić ističe da je zvanični Beograd skrajnut u odnosu na to kako se tretiraju, prije svega, Crna Gora i Albanija.
— Oni su sada predvodnici kada je riječ o zemljama kandidatima za članstvo i na taj način ih tretiraju. Čak su više u fokusu u odnosu na nas i Moldavija i Ukrajina, štaviše, govori se o ubrzanom putu Ukrajine ka članstvu, ali to u ovom trenutku ne djeluje realno — navodi naš sagovornik.
Radišić ističe da je takvom položaju Srbije u značajnoj mjeri doprinijela odluka vlasti da u Skupštini usvoji tzv. Mrdićeve zakone, koji se odnose na promjene unutar pravosuđa.
— Oni to tretiraju kao prst u oko EU. Naročito ako se ima u vidu da je iz Brisela veoma brzo stigla reakcija i poziv vlastima da povuku odluku. Naglašeno je da izmjene u pravosuđu nijesu u skladu sa evropskim zakonima i normama, da je to korak unazad na evropskom putu Srbije, a onda je predsjednik Vučić potpisao te zakone — objašnjava Radišić.
On dodaje da pristup zvaničnog Brisela nije da uvodi sankcije i kažnjava Srbiju, već da podstiče predstavnike vlasti da zajedno sa njima rade na promjenama.
— Njihov stav je da nijesu oni ti koji treba da mijenjaju vlast i ulaze u sukobe, ali će insistirati da se Srbija uskladi sa pravilima EU, s obzirom na to da se na to i obavezala tokom pregovaračkog procesa. Od trenutka kada su zakoni usvojeni, redovno dolaze srpski zvaničnici kako bi sanirali štetu i objasnili da su posvećeni evropskom putu. Dolazak ministra pravde Nenada Vujića pokušali su da sakriju od javnosti. Koliko čujem, Vujić nije jedini koji je dolazio iz Srbije — kaže evropski dopisnik N1.
Naš sagovornik dodaje da su ljudi iz vlasti od predstavnika EU dobili odgovor da bi najprije trebalo pronaći način da se usvojeni zakoni povuku i da se izmjene sprovedu kroz inkluzivan i transparentan proces.
— Srbija se i dalje formalno vidi kao država na evropskom putu, a sve ovo tretira se kao privremeni problem. Prema mom mišljenju, to je greška, jer se na taj način tolerišu ekstremni potezi Beograda — zaključuje Radišić.
<h3>Očigledna je promjena narativa EU</h3>
S druge strane, Dragana Đurica, generalna sekretarka Evropskog pokreta u Srbiji, navodi da je na djelu promjena narativa i tona Evropske komisije, koja je, kako ističe, godinama o Srbiji govorila u rukavicama.
— Brisel je, po prvi put, prešao sa diplomatskih poruka i dosadašnjih gotovo molbi za reforme na jasne, provjerljive zahtjeve i logiku odgovornosti: pokažite rezultate i idete dalje, nastavite po starom i ostaćete vječiti kandidat dok druge zemlje regiona idu u EU. Ovo nije toliko novi narativ koliko kraj tolerancije za priču bez učinka — navodi ona.
Prema njenom mišljenju, EU je dugo tolerisala deklarativno opredjeljenje vlasti za evropski put, ali je sada očigledno da od tih deklaracija nije bilo rezultata i da takav put nema za cilj članstvo u EU.
— Drugim riječima, evropske integracije više ne mogu da budu paralelna realnost – da se u Beogradu govori o reformama kada treba ojačati politički legitimitet vlasti ili povući sredstva iz EU fondova, dok se istovremeno urušavaju osnovni standardi, poput nezavisnog pravosuđa. EU nije ni paravan niti bankomat, već zajednica vrijednosti i pravila. Zato je ovo prelomni trenutak i Srbiju sada EU posmatra kroz poteze koji će očigledno imati vrlo konkretne posljedice, jer se bez uvijanja kaže da će se to vidjeti i u izvještajima i u novcu, kroz sredstva iz Plana rasta i IPA fondova — podvlači Đurica.
A da li smo sposobni da ispunimo zahtjeve i da li postoji politička volja za promjenama, pitanje je koje se gotovo uvijek nameće kada se u istoj rečenici pomenu Srbija i EU.
Đurica smatra da je ključni problem nedostatak političke volje, jer bi, kako navodi, ispunjenje ovih zahtjeva značilo da vlast mora da pusti iz ruku najvažnije poluge moći.
— A to su uticaj na pravosuđe, kontrola nad izbornim procesom i rezultatima, dominacija nad medijskim prostorom. Uz to bi išao i gubitak zone komfora za političko manevrisanje između Brisela i Moskve. Zato se reforme godinama odlažu, razvlače ili se dotjeruju na loš način, kao što je slučaj sa ovim pravosudnim zakonima. A i kada su propisi napisani korektno, često imamo nedosljednu i selektivnu primjenu. Čim se pojavi opasnost da se uvedu pravila koja bi dirnula vlast, evroentuzijazam splasne — zaključuje ona u razgovoru za Novu.

EU ima tri zahtjeva za Vučićev režim: Srbiji prijeti status "crne rupe" Evrope

Majstor sa Floride, kojeg je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp pomilovao zbog njegove umiješanosti u nerede na američkom Kapitolu 6. januara, proglašen je u utorak krivim po više tačaka optužnice za seksualno zlostavljanje djece.
Endrju Pol Džonson osuđen je od porote okruga Hernando po pet tačaka optužnice, uključujući zlostavljanje djeteta mlađeg od 12 godina i drugog djeteta mlađeg od 16 godina, kao i za razvratno i lascivno pokazivanje, kako je prvi izvijestio NPR. Džonson je oslobođen po jednoj tački optužnice za slanje seksualnog materijala djetetu u vezi sa slučajem u kojem je uhapšen u avgustu, izvijestio je ovaj medij.
Policijski izvještaj detaljno opisuje Džonsonovo seksualno zlostavljanje i zlostavljanje djece tokom „višemjesečnog razdoblja“. Majka jednog od zlostavljane djece otkrila je da je Džonson, koji je opisan kao njen „bivši momak“, slao „neprikladne“ poruke na gejming platformi Diskord njenom maloljetnom sinu, navodi se u policijskom izvještaju. Nakon što je pitala svog sina o Džonsonovom ponašanju, sin joj je rekao da ga je Džonson zlostavljao tri puta „između 1. aprila 2024. i oktobra 2024. godine“, počevši od vremena kada je imao 11 godina.
Džonson je takođe prisilio žrtvu da ćuti o zlostavljanju tvrdeći da mu Trampova administracija isplaćuje 10 miliona dolara odštete jer je bio optuženik za 6. januar, te da će žrtvu zadržati u svom testamentu kako bi preuzela sav novac koji mu preostane, navodi se u izvještaju.
Neki osuđeni optuženici od 6. januara zagovarali su isplate reparacija, iako nikome do sada nijesu odobrene isplate.
- Vjeruje se da je ova taktika korištena kako bi se spriječilo žrtvu da razotkrije ono što joj je Endrju uradio - navodi se u policijskom izvještaju.
Džonson se izjasnio krivim po nenasilnim krivičnim djelima u vezi sa neredima na američkom Kapitolu 6. januara 2021. godine i osuđen je na godinu dana zatvora 2024. godine, prema memorandumu o izricanju kazne.
Tužioci su preporučili kaznu jer se „Džonson popeo preko razbijenog stakla kako bi ušao u zgradu američkog Kapitola kroz prozor kancelarije koji je bio razbijen“, kao i zato što je ohrabrivao druge izgrednike da mu se pridruže u kancelariji, navodi se u dokumentu. On je takođe učestvovao u „nerednom i ometajućem ponašanju“ na posjedu američkog Kapitola nekoliko sati prije nego što ga je policija uhapsila.
Zlostavljač djece je potom širio lažne informacije o neredima 6. januara na društvenim mrežama i pozivao na nove nerede godinu dana nakon hapšenja, naveli su tužioci.
- [Džonson] je prekršio uslove puštanja na slobodu u najmanje deset odvojenih navrata; i ima dugu kriminalnu istoriju -navodi se u memorandumu.
Džonson je bio jedan od približno 1.500 optuženika optuženih za učešće u neredima 6. januara koje je Tramp pomilovao početkom svog drugog predsjedničkog mandata.
Presuda za seksualno zlostavljanje biće mu izrečena u martu i „prijeti mu doživotni zatvor“, rekao je za NPR Vilijam Fordži, glavni pomoćnik državnog tužioca za peti pravosudni okrug na Floridi.

Tramp ga pomilovao, a sada je osuđen za pedofiliju: Žrtvi obećao novac koji dobije od američkog predsjednika

Rusija je tokom noći izvela baraž balističkih projektila i dronova na ukrajinske gradove, saopštili su zvaničnici u četvrtak, dok je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski poručio da Moskva "oklijeva" oko nove runde pregovora posredovanih od strane SAD-a o zaustavljanju ratnih dejstava.
Vašington je, prema njegovim riječima, predložio nove pregovore naredne sedmice između ruskih i ukrajinskih delegacija u Majamiju ili Abu Dabiju, u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, gdje je održan i posljednji sastanak, rekao je Zelenski kasno u srijedu.
Ukrajina je "odmah potvrdila" da će učestvovati, dodao je.
- Za sada, koliko shvatam, Rusija oklijeva - rekao je Zelenski.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je u četvrtak da se očekuje "skora" nova runda razgovora, ali nije iznio više detalja.
Američki zvaničnici nijesu komentarisali mogućnost novih pregovora u sklopu jednogodišnjeg mirovnog angažmana administracije Donalda Trampa. Zelenski je prošle sedmice izjavio da su Sjedinjene Američke Države dale Ukrajini i Rusiji rok do juna da postignu dogovor.
No, kako se bliži četvrta godišnjica ruske invazije na susjednu zemlju, neslaganja Moskve i Kijeva oko ključnih pitanja koče postizanje sveobuhvatnog sporazuma. Među spornim temama su kome će pripasti ukrajinske teritorije koje je ruska vojska do sada okupirala, posebno u industrijskom srcu istoka, Donbasu, kao i zahtjevi Moskve da Kijev preda dodatne teritorije.
Ukrajina traži sigurnosne garancije uz podršku Zapada, uključujući datum pristupanja Evropskoj uniji, te dogovoren paket poslijeratne obnove prije nego što uopšte može razmotriti potpisivanje predloženog sporazuma od 20 tačaka, naveo je Zelenski.
Rusija u međuvremenu nastavlja gađati civilna područja u Ukrajini, uključujući stambene četvrti i energetsku infrastrukturu, a Moskva nije odgovorila na američki prijedlog "energetskog primirja" koje bi podrazumijevalo i obustavu ukrajinskih napada dronovima na ruska naftna postrojenja, rekao je ukrajinski predsjednik.
Tokom noći sa srijede na četvrtak, Rusija je na Ukrajinu ispalila 219 dalekometnih udarnih dronova, 24 balističke rakete i jednu navođenu zrakoplovnu raketu, saopštilo je ukrajinsko ratno vazduhoplovstvo.
Glavne mete bili su ukrajinska prijestonica Kijev, drugi najveći grad Harkiv, Dnipro u centralnom dijelu zemlje i južni lučki grad Odesa, navelo je vazduhoplovstvo. Svi ovi gradovi već mjesecima trpe nemilosrdno bombardovanje.
U Dnipru su u ruskim napadima povrijeđene četiri osobe, među kojima četvorogodišnja djevojčica i novorođeni dječak, objavio je na Telegramu šef regije Oleksandr Hanža.
U Kijevu je oštećeno više stambenih zgrada, a dvije osobe su povrijeđene, saopštila je gradska administracija.
Temperature su u Kijevu porasle iznad nule, ali je i dalje veoma hladno. Gradonačelnik Vitalij Kličko rekao je da je gotovo 2.600 stambenih zgrada ostalo bez grijanja nakon što je u napadima oštećena ključna infrastruktura.
U Odesi je jedna osoba povrijeđena, dok je jedan neboder djelimično uništen, a tržište i supermarket su zahvaćeni požarom, naveo je na Telegramu regionalni čelnik Oleksandr Hanža.

Rusija ponovo zasipa ukrajinske gradove raketama, neizvjesna nova runda pregovora pod okriljem SAD-a

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov uputio je oštru prijetnju evropskim zemljama upozoravajući na vojnu reakciju Moskve u slučaju jačanja vojnog prisustva Zapada na Grenlandu, autonomnoj teritoriji u sastavu Kraljevine Danske, koja je članica NATO-a.
Kako prenosi ruska državna novinska agencija TAS, Lavrov je ovo upozorenje iznio tokom obraćanja ruskim zakonodavcima, naglašavajući da Rusija neće sjedjeti skrštenih ruku ukoliko procijeni da joj prijeti opasnost sa sjevera.
- U slučaju militarizacije Grenlanda i izgradnje vojnih kapaciteta usmjerenih protiv Rusije, naravno da ćemo preduzeti odgovarajuće protivmjere, uključujući i one vojno-tehničke - izjavio je Lavrov.
Šef ruske diplomatije dotakao se i složenih odnosa između SAD-a, Danske i Grenlanda u vezi s pitanjem suvereniteta nad najvećim ostrvom na svijetu. Lavrov smatra da bi Vašington, Kopenhagen i Nuk trebalo sami da riješe svoje nesuglasice, ali je iskoristio priliku da optuži Dansku kako tretira stanovnike Grenlanda kao „građane drugog reda“.
- Naš temeljni stav je da Arktik treba da ostane zona mira i saradnje - zaključio je Lavrov, pokušavajući da predstavi Rusiju kao zaštitnika stabilnosti u regionu, uprkos prijetnjama.
<h2>Reakcija na NATO vježbe</h2>
Lavrovljev istup dolazi kao direktna reakcija na aktuelne vježbe NATO-a u arktičkom području pod nazivom „Arktik Sentry“. Cilj ove operacije je jačanje kapaciteta Alijanse na krajnjem sjeveru.
- Arktik Sentry naglašava posvećenost Alijanse obezbjeđivanju sigurnosti članica i održavanju stabilnosti u jednoj od strateški najvažnijih, ali i ekološki najzahtjevnijih regija - izjavio je Aleksus Grinkevič, šef savezničkih vazdušnih snaga.
Pitanje Grenlanda ponovo je aktuelizovano ambicijama Donalda Trampa, koji već dugo pokazuje interes za ovu teritoriju, a ranije nije isključivao ni mogućnost aneksije upotrebom sile. Tramp je svoje težnje pravdao nacionalnom bezbjednošću, tvrdeći, između ostalog, da se oko ostrva „vrzmaju ruski i kineski brodovi“.
Međutim, te tvrdnje je kategorički odbacila danska stručnjakinja za Grenland i arktičku bezbjednost, Lin Aleksandra Mortensgor. U razgovoru za češki list „Novinki“, ona je Trampove izjave nazvala lažima.
- Oko Grenlanda nema nikakvih ruskih niti kineskih brodova. To možete pitati bilo kojeg stručnjaka za bezbjednost Arktika ili bilo koju obavještajnu službu članice NATO-a. Svi će vam reći isto. Stoga je veoma opasno što takve tvrdnje i dalje slušamo - upozorila je Mortensgor.
Trampova retorika izazvala je zabrinutost među saveznicima, koji su stali u odbranu suvereniteta Danske i Grenlanda. Kao odgovor na rastuće tenzije, Danska je u januaru, zajedno sa deset evropskih zemalja, na Grenlandu pokrenula vojnu vježbu „Arktik Endjurens“.

Moskva oštro zaprijetila Zapadu, Arktik postaje nova tačka sukoba: "Spremni smo na protivmjere"

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović lično je kontaktirao porodice Lane Boljević, Marka Pavlovića i Mihaila Gajića kako bi ih obavijestio da je nadležnim organima uputio prijedlog za dodjelu crnogorskog državljanstva ovim izuzetno talentovanim mladim sportistima, saopšteno je iz njegovom kabineta.&nbsp;
Kako je navedeno u saopštenju, u razgovorima sa njihovim roditeljima, uputio je izraze podrške i poštovanja prema rezultatima, radu i posvećenosti koje ovi mladi sportisti potvrđuju na domaćoj i međunarodnoj sceni.
Govoreći o Lani Boljević, Milatović je istakao njene izvanredne rezultate na međunarodnim takmičenjima, posebno na Evropskom prvenstvu u Atini, naglašavajući da Crna Gora prepoznaje sportiste koji svojim uspjesima i ponašanjem dostojno predstavljaju državu.
Kada je riječ o Marku Pavloviću, kako se dodaje u saopštenju, jednom od najperspektivnijih mladih vaterpolista, naglasio je da država snažno podržava mlade sportiste čiji talenat, disciplina i potencijal predstavljaju temelj budućih uspjeha crnogorskog sporta.
Za Mihaila Gajića predsjednik je istakao da je riječ o mladom sportisti koji, pored izuzetnog talenta, pokazuje zrelost, odgovornost i vrijednosti koje su u skladu sa najvišim standardima predstavljanja Crne Gore na međunarodnoj sceni.
Milatović je izrazio očekivanje da će postupak biti uskoro okončan, te najavio susret sa mladim sportistima na svečanoj ceremoniji, na kojoj će im lično uručiti crnogorske pasoše.
Porodice mladih sportista, kako se navodi u saopštenju, zahvalile su predsjedniku na podršci i ukazanom povjerenju, ističući da je ovakvo priznanje snažan podsticaj za dalji rad i posvećenost, uz odlučnost da Crnu Goru predstavljaju na najbolji mogući način.
- Crna Gora prepoznaje i nagrađuje izvrsnost. Naša je obaveza da budemo uz mlade ljude koji svojim radom, talentom i ponašanjem zasluže povjerenje države. Kada oni predstavljaju Crnu Goru, Crna Gora stoji uz njih - poručio je predsjednik.

Milatović uputio prijedlog za dodjelu crnogorskog državljanstva mladim sportistima - Lana Boljević, Marku Pavloviću i Mihailu Gajiću

Viši sud u Podgorici odbacio je prijedlog Specijalnog državnog tužilaštva da se biznismenu Ranku Uboviću produži pritvor. Vijeće Višeg suda kojim je predsjedavao sudija Zoran Radović, uz učešće sudija Nikole Vujanovića i Nikole Boričića tako je praktično ponovilo vlastito Rješenje kojim su 16. decembra prošle godine odbacili - kao nedozvoljen - prijedlog SDT o produženju pritvora Uboviću. &nbsp; KAKO PRODUŽITI UKINUTI PRITVOR? &nbsp; Sa dobrim razlogom; podgoričkom biznismenu je &nbsp;- jer mu je već bio ukinut pritvor početkom decembra! &nbsp; ,,Dana 05.12.2 170/25 od, rješenjem Kris.br.025. godine, sudija za istargu je, odlučujući o predlogu branioca okrivljenog Ubović Ranka, advokata Nikole Ivanović ukinuo pritvor Ranku Uboviću, koji pritvor je određen rješenjem Kris.br. 170/25 od 29.10.2025. godine, a produžen rješenjem Kvs.br 1035/25 od 26.11.2025.godine...” ističe se u obrazloženju Rješenja kojim se zahtjev SDT-a smatra – nedozvoljenim. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026021220020_722d2b9b20be507375a9d6e7c543a57b7dc59347f0498e914949a6ef37ddc92c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2026021220020_722d2b9b20be507375a9d6e7c543a57b7dc59347f0498e914949a6ef37ddc92c" data-rendition-name="original" width="3000" height="2104" loading="lazy" alt="ODBACIVANJE I ZAHTJEVA SDT-A, ALI I ODLUKE APELACIONOG SUDA: Rješenje Višeg suda"> <figcaption>ODBACIVANJE I ZAHTJEVA SDT-A, ALI I ODLUKE APELACIONOG SUDA: Rješenje Višeg suda(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Za aktivnost Specijalnog državnog tužilaštva poslužile je čudna odluka Apalecionog suda kojom je ukinuto prvobitno Rješenje Višeg suda kojim je ukinut pritvor Uboviću. Pri tom, Apelacioni sud je odlučio da produži pritvor koji je u međuvremenu -ukinut?! Pravni zastupnik Ubovića, advokat Zoran Piperović, ističe da je Viši sud ovim rješenjem potvrdio upravo njegove stavove da se na pravosnažno rješenje ne može djelovati i da to govori o pravno nevaljanom postupanju Apelacionog suda. &nbsp; UZALUDNA UPOZORENJA ADVOKATA -Govorio sam duže od godinu i po, zato želim da ponovim: na već donešeno pravosnažno rješenje ne može se intervenisati! Ne može to da radi ni Apelacioni sud koji za to, u ovoj fazi postupka, nije ovlašćen po zakonu! Upravo se postupanjem Apelacionog suda ugrozila pravna sigurnost koju zakonodavac pruža u smislu da se pravosnažno rješenje koje je donijeto u određenoj pravnoj stvari na osnovu određenih činjenica ne može u nedogled preispitivati – ističe Piperović u razgovoru za ETV. &nbsp; Rješenje Višeg suda, ističe advokat Piperović, znači i svojevsrnu satisfakciju za njega i, prvenstveno, njegove klijente. &nbsp; -Zaista, ne postoji veća satisfakcija meni kao braniocu, prije svega je kao profesionalcu, kao čovjeku koji pledira samo za pravdu i ništa više. Ne postoji veća satisfakcija i mojim klijentima, ma o kome se radilo - Zoranu, Lazoviću, Acu Mijajloviću ili nekom drugom... Vijeće Apelacijenog suda je uvelo nešto što nikada u crnogorskom pravosuđu od 1945. godine nije postojalo. I ne samo što su uveli, nego što to svi vide i svi čute! Dakle, ovo je potvrda onoga što ja govorim godinu i po dana – naglašava Piperović. &nbsp; UPORNOST SDT-A U NEZAKONITOM POSTUPANJU &nbsp; Prema ocjeni advokata, frapantna je upornost Specijalnog državnog tužilaštva da biznismena Ranka Ubovića, mimo pravnog osnova i po svaku cijenu pokuša da vrati u pritvor. &nbsp; -Prosto je frapantna upornost s kojom SDT gleda da Ranka Ubovića vrati u pritvor. I to na način koji je nezabilježen u istoriji pravosuđa. Zašto to rade, ne uzlazim u motive, iako ih znam, ali vidim da tu oni ne računaju da postoji predmet – ako nema pritvora?! To je apsolutno pogrešno: kvalitet bilo kojeg tužilaštva mjeri se brojem pravosnažno osuđujućih krivičnih presuda; džaba pritvor od 50 godina ako neko bude oslobođen konačnom presudom – kaže advokat. &nbsp; Ocjenjuje i da u ovom slučaju određivanja pritvora se pokazuje da postupanje Apelacionog suda u slučaju pritvora nije pravno valjano. I javno pita - zašto traže pritvor kada to pravno nije moguće? &nbsp;&nbsp; -Postoje dva razloga. Prvi je zla namjera, a drugi je da sudije Apelacionog suda ne znaju osnove svog posla. Hajmo da pretpostavimo da sudije toga ranga to moraju da znaju - jer to je azbuka. Onda ostaje - zla namjera. Neke sudije se očito boje reakcije javnog mjenja. A to je onda tačka kada sudija prestaje da bude sudija! Jer sudija treba da sudi po onome što je u spisima, a ne po onome što kaže čaršija– zaključuje Piperović, napominjući da očekuje reakciju Udruženja sudija, da odgovore na brojna pitanja koja se otvaraju postupanjem ljudi iz pravosuđa. &nbsp; &nbsp;

Retajo će se kandidovati za predsjednika Francuske

Zidojče cajtung o Vučiću: Jedno govori, drugo radi, kupuje vrijeme u nadi da će Evropa biti sve više nacionalistička

Sudarila se dva ratna broda američke mornarice u Karipskom moru, povrijeđena dvojica mornara

UZNEMIRAVAJUĆI VIDEO: Trenutak iskakanja tramvaja iz šina u Sarajevu

Radić: Nacionalistička histerija nije odgovor na vojno povezivanje Zagreba, Tirane i Prištine

Dojče banka drhti zbog Džefrija Epstina

EU ima tri zahtjeva za Vučićev režim: Srbiji prijeti status "crne rupe" Evrope

Tramp ga pomilovao, a sada je osuđen za pedofiliju: Žrtvi obećao novac koji dobije od američkog predsjednika

Rusija ponovo zasipa ukrajinske gradove raketama, neizvjesna nova runda pregovora pod okriljem SAD-a

Moskva oštro zaprijetila Zapadu, Arktik postaje nova tačka sukoba: "Spremni smo na protivmjere"

Milatović uputio prijedlog za dodjelu crnogorskog državljanstva mladim sportistima - Lana Boljević, Marku Pavloviću i Mihailu Gajiću

PIPEROVIĆ: Frapantna je upornost SDT-a da nezakonito vrate Ubovića u pritvor, i to na način koji nije zabilježen u istoriji pravosuđa!

Retajo će se kandidovati za predsjednika Francuske

Zidojče cajtung o Vučiću: Jedno govori, drugo radi, kupuje vrijeme u nadi da će Evropa biti sve više nacionalistička

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO