Američka obavještajna agencija (CIA) objavila je video na mandarinskom jeziku u kojem poziva pripadnike kineske vojske da špijuniraju za Sjedinjene Američke Države (SAD).
Novi video, pod nazivom „Spasite budućnost“, koji je publikovan na društvenim mrežama prikazuje izmišljenog razočaranog oficira srednjeg ranga u kineskoj vojsci, koji žali zbog „korumpiranih partijskih lidera koji se bogate dok se sposobni ljudi smatraju prijetnjom i uklanjaju“, prenosi NBC news.
U snimku se potom savjetuje kako da se bezbjedno kontaktira CIA.
Ovaj sadržaj dolazi svega nekoliko sedmica nakon dramatične čistke kineskih generala. Podsjetimo, prošlog mjeseca Ministarstvo odbrane NR Kine objavilo je da je Džang Joušja, zamjenik predsjednika Centralne vojne komisije (CMC) i drugi čovjek u hijerarhiji iza Si Đinpinga, pod istragom.
Premda nisu saopštili da li je razlog odavanje povjerljivih vojnih podataka i informacija američkim obavještajnim službama, na teret mu se stavljaju „teški prekršaji discipline i zakona“.
Ovo predstavlja najistaknutije uklanjanje jednog visokog kineskog vojnog lidera u posljednjih nekoliko decenija.
Vojni i bezbjednosni analitičari u SAD smatraju da CIA nastoji da iskoristi eventualne podjele novim javnim videom usmjerenim na potencijalne doušnike u kineskoj vojsci.
Direktor CIA Džon Retklif je saopštio da su slični video snimci objavljeni na mreži prošle godine dostigli značajnu publiku.
- Nastavićemo da nudimo kineskim vladinim zvaničnicima i građanima priliku da zajedno rade na svetlijoj budućnosti - istakao je Retklif.
Na Jutjub kanalu CIA-e do sada su objavljena četiri video snimka slične sadržine, pri čemu je posljednji, prije ovog, izbačen prije četiri sedmice.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Svijet

CIA putem društvenih mreža vrbuje kineske vojnike za špijunažu

Građani zapadnih zemalja sve su uvjereniji da se svijet kreće prema globalnom ratu, ali istovremeno pokazuju ograničenu spremnost na žrtvu kada treba platiti veće vojne izdatke. To su ključni nalazi ankete koja opisuje rastuću zabrinutost javnosti zbog rizika i cijene nove ere sukoba, piše Politico.
U svih pet anketiranih zemalja – Sjedinjenim Američkim Državama, Kanadi, Ujedinjenom Kraljevstvu, Francuskoj i Njemačkoj – velika većina ispitanika smatra da svijet postaje opasnije mjesto. Amerikanci, Kanađani, Francuzi i Britanci većinom vjeruju da je izbijanje Trećeg svjetskog rata u narednih pet godina vjerovatnije nego da nije. Ti nalazi će zasigurno uticati na rasprave među svjetskim liderima koji se danas okupljaju na godišnjoj Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji.
Strah od Trećeg svjetskog rata raste
Udio birača koji predviđaju novi svjetski rat naglo je porastao u odnosu na mart 2025. godine, kada je agencija Public First posljednji put postavila to pitanje.&nbsp;
- Promjena u stavovima zapadne javnosti u manje od godinu odražava dramatičan zaokret prema nesigurnijem svijetu, u kojem se rat smatra vjerovatnim, a savezništva nestabilnim- rekao je Seb Rajd, voditelj istraživanja u agenciji Public First.
Trend je posebno izražen u Ujedinjenom Kraljevstvu, gdje 43 procenta ispitanika vjeruje da će novi svjetski rat „vjerovatno“ ili „vrlo vjerovatno“ izbiti do 2031. godine, što je porast u odnosu na 30 procenata zabilježenih u martu 2025.
Gotovo polovina Amerikanaca, njih 46 procenata, smatra da je novi svjetski rat „vjerovatan“ ili „vrlo vjerovatan“ u istom periodu, u odnosu na 38 procenata prošle godine. Među pet anketiranih zemalja jedino u Njemačkoj većina smatra da Treći svjetski rat u narednih pet godina ipak nije vjerovatan.
Trampov SAD kao prijetnja
Zabrinutost raste i zbog četvorogodišnjeg ruskog rata protiv Ukrajine, kojem se ne nazire kraj, kao i zbog vojnih akcija SAD-a pod predsjednikom Donaldom Trampom u Iranu, Siriji, Venecueli i Africi. Rusija se u Evropi percipira kao najveća prijetnja miru. Zanimljivo je da Kanađani najveću opasnost po bezbjednost vide u Trampovoj Americi.
U Francuskoj, Njemačkoj i Ujedinjenom Kraljevstvu SAD je druga najveća prijetnja, a ispitanici ga navode znatno češće od Kine. U skladu s tim, najmanje jedna od tri osobe u SAD-u, Ujedinjenom Kraljevstvu, Francuskoj i Kanadi vjeruje da je vjerovatna ili vrlo vjerovatna upotreba nuklearnog oružja u ratu u narednih pet godina.
Više za odbranu, ali ne na njihov račun
Iako većina birača u Francuskoj, Njemačkoj, Ujedinjenom Kraljevstvu i Kanadi smatra da njihova zemlja treba više da troši na odbranu, otpor raste kada se postavi pitanje načina finansiranja. Podrška većim izdvajanjima naglo pada kada se ispitanicima kaže da bi se to platilo rezovima u drugim uslugama, povećanjem javnog duga ili višim porezima.
Francuska i njemačka javnost ove godine manje su sklone da podrže veće odbrambene budžete uz takve kompromise nego prošle godine. Dok je 2025. godine 40 procenata Francuza i 37 procenata Nijemaca podržavalo veću potrošnju na odbranu uprkos kompromisima, ove godine ta podrška pala je na 28 procenata u Francuskoj i 24 procenta u Njemačkoj.
- Naša anketa pokazuje da rastuća zabrinutost zbog rata ne daje liderima odriješene ruke za veliku potrošnju na odbranu. Štaviše, birači su sada manje spremni na kompromise potrebne za jačanje vojne bezbjednosti. Evropski lideri su stoga u škripcu – ne mogu se osloniti na SAD, ne mogu to iskoristiti kao razlog za domaća ulaganja i pod većim su pritiskom da hitno riješe taj problem u svijetu u kojem se sukob čini bližim nego ikad- rekao je Rajd.
Sumnja u vojsku EU
Anketa je pokazala i značajan skepticizam prema ideji stalne vojske Evropske unije pod jedinstvenim zapovjedništvom, koju je pomenula Evropska komisija. Takav prijedlog podržava tek 22 procenta ispitanika u Njemačkoj i 17 procenata u Francuskoj.
S druge strane, obavezni vojni rok najpopularniji je upravo u Njemačkoj i Francuskoj, gdje tu ideju podržava približno polovina stanovništva. Istraživanje je sprovela agencija Public First od 6. do 9. februara na uzorku od 10.289 punoljetnih osoba putem interneta.
Anketirano je najmanje 2.000 ispitanika u SAD-u, Kanadi, Ujedinjenom Kraljevstvu, Francuskoj i Njemačkoj. Rezultati za svaku zemlju ponderisani su kako bi bili reprezentativni prema starosti, polu i geografiji. Margina greške iznosi ±2 procentna poena za svaku zemlju.

Politico: Zapad strahuje od Trećeg svjetskog rata

Norveška vlada je danas saopštila da će Ukrajini pružiti vojnu podršku vrijednu više od 440 miliona dolara, dok Francuska istovremeno garantuje zajam od oko 320 miliona dolara.
Sporazum između Pariza i Osla uključuje nabavku velike količine protivvazdušnih oružja i francuske opreme za osmatranje, navela je norveška vlada javlja Rojters.&nbsp;
- Ovaj projekat ispunjava najvažnije ukrajinske prioritete, na osnovu bliskog dijaloga sa Ministarstvom odbrane u Kijevu - poručio je norveški ministar odbrane Tore Sandvik, prenosi N1.

Norveška će Ukrajini pružiti vojnu podršku vrijednu više od 440 miliona dolara

Vlada Sjedinjenih Američkih Država (SAD) objavila je da su prihodi od carina 304 odsto veći nego u istom periodu prošle godine, što je dovelo i do smanjenja budžetskog deficita.
Samo u januaru je putem carina prikupljeno ukupno 30 milijardi dolara, a od početka fiskalne godine 124 milijarde dolara, prenosi Tanjug.
Vlada je navela i da je zabilježila manji budžetski deficit nego prije godinu, što implicira da su više tarife u tome pomogle.
Deficit je u četvrtom mjesecu fiskalne godine iznosio oko 95 milijardi dolara, što je pad od oko 26 odsto u odnosu na isti period prošle godine, izvijestilo je Ministarstvo finansija.
Od početka godine, to je dovelo federalni gubitak do 697 milijardi dolara, što je pad od 17 odsto u odnosu na isti period fiskalne prošle godine.
Američki predsjednik Donald Tramp je prvi put uveo carine u aprilu prošle godine, sa opštom stopom na svu robu i usluge koje ulaze u SAD, zajedno sa nizom takozvanih recipročnih carina za pojedinačne zemlje.&nbsp;
Od tada Bijela kuća pregovara sa svojim trgovinskim partnerima, uz odustajanje od nekih agresivnijih nameta.
Prošlog novembra, američki Vrhovni sud je saslušao usmene argumente čime se osporava pokriće pod kojim je Tramp opravdao carine.
Iako je očekivano u januaru, Vrhovni sud još nije donio odluku, a u Bijeloj kući postoji zabrinutost da bi negativna presuda mogla da primora SAD da nadoknade do sada naplaćene carine.

Od carina čak 300 odsto više novca

Povjerenje Njemaca u SAD kao transatlantskog partnera 2016. godine bilo je na istorijskom maksimumu. Danas, deset godina kasnije, od toga je ostalo vrlo malo. To je poprilično povezano sa tim ko sjedi u Ovalnom kabinetu.
Kontrast teško da može biti veći: Kada je Barak Obama 2009. godine ušao u Bijelu kuću, u Njemačkoj je izazvao talas oduševljenja koji danas djeluje gotovo nestvarno. Nakon napetosti iz vremena Bušove ere, povjerenje je naglo poraslo: prema istraživanju koje je sproveo Pew Research Center, čak 93 odsto Nemaca vjerovalo je da će Obama„u svjetskoj politici uraditi pravu stvar“. Do danas je to ostao rekord.
Čak i 2016. godine, na kraju njegovog drugog mandata, 86 odsto građana mu je i dalje vjerovalo. SAD su pod njegovim vođstvom smatrane pouzdanim partnerom i moralnim uzorom, iako su skandali poput NSA afere, nakon otkrića uzbunjivača Edvarda Snoudena, bacili senku na odnose.
<h2>„Trampov šok" i pad imidža</h2>
Međutim, već nakon prve izborne pobjede Donalda Trampa 2016. godine, povjerenje u Njemačkoj naglo je palo. U veoma kratkom roku svelo se na minimum: pred kraj njegovog prvog mandata tek oko deset odsto ispitanika mu je vjerovalo.
Sličan trend zabilježen je i poslije njegove ponovne izborne pobjede. Dok je za vreme Obame većina Njemaca odnose sa SAD smatrala pozitivnim, sredinom 2025. godine čak 73 odsto ispitanika u Politbarometru javnog servisa ZDF ocijenilo je da su odnosi „loši". Prema novom istraživanju instituta Alensbah (Allensbach), oko dvije trećine Njemaca danas, pored Rusije i Kine, i SAD vidi kao „jednu od najvećih opasnosti za svjetski mir“.
<h2>Nepouzdan NATO partner?</h2>
Pad povjerenja povezan je ne samo sa ličnošću Donalda Trampa, već i sa radikalnom promenom kursa američke politike na više nivoa. Trampovi demokratski prethodnici Barak Obama i Džo Bajden uvijek su se oslanjali na NATO i EU kao pouzdane saveznike i naglašavali zajedništvo.
Donald Tramp, međutim, mnogo snažnije insistira na većem sopstvenom angažmanu i većim izdvajanjima Evropljana za odbranu kada je riječ o njihovoj bezbjednosti. U pregovorima o Ukrajini, SAD su pod Trampom više puta ignorisale evropske partnere. I spor oko Grenlanda doprinosi tome da se Sjedinjene Države u Njemačkoj sve više doživljavaju kao nepredvidiv akter.
Djelimično agresivna retorika američkog predsjednika dodatno je pojačala taj utisak. Već na jednom predizbornom skupu u februaru 2024. godine Tramp je izjavio da NATO partnerima koji ne izdvajaju dovoljno za svoju odbranu, u slučaju ruskog napada, ne bi pružio zaštitu. Umjesto toga, u takvom slučaju bi čak „ohrabrio“ Rusiju da učini „šta god želi“.
Takve izjave ostavile su snažan utisak na Njemce. Da bi SAD pružile vojnu pomoć ako bi neka evropska članica NATO bila napadnuta, danas vjeruje jedva trećina (32 odsto) ljudi u Njemačkoj.
<h2>Carinski spor primorava preduzetnike na preispitivanje</h2>
I Trampova agresivna carinska i ekonomska politika već je ostavila duboke tragove. Za većinu robe uvezene iz EU važi carinska stopa od 15 procenata. Za čelik i aluminijum ona iznosi čak 50 procenata. To teško pogađa i njemačke kompanije. Njihov izvoz u SAD opao je 2025. godine za više od devet procenata u odnosu na prethodnu godinu.
Direktne investicije nemačkih firmi u SAD između februara i novembra 2025. smanjene su za oko 45 procenata u odnosu na isti period prethodne godine, pokazuje studija Instituta njemačke privrede (IW). Dodatne prijetnje carinama, na primjer u okviru spora oko Grenlanda, izazivaju dodatnu neizvjesnost.
- Uslovi poslovanja su se značajno pogoršali. Raspoloženje među njemačkim kompanijama tokom cijele godine se vidno pogoršalo - izjavio je za Dojče vele Roland Rode, stručnjak za SAD iz organizacije Germany Trade and Invest, svojevrsne nemačke agencije za promociju privrede. 
Iako se njemačke kompanije ne okreću u potpunosti od SAD kao tržišta, zbog nepredvidive trgovinske politike trenutno izbegavaju veće investicije u SAD.
<h2>Turizam i programi razmene naglo opadaju</h2>
Trampova oštra migrantska politika i znatno pooštreni uslovi za ulazak u zemlju dodatno su odvratili mnoge njemačke turiste. Iako su SAD i dalje najpopularnija destinacija Njemaca van Evrope, od januara do jula 2025. tamo je otputovalo svega oko 780.000 nemačkih turista - oko dvanaest procenata manje nego u istom periodu prethodne godine. 
- SAD imaju određeni imidž i simbolizuju slobodu i individualnost. Turisti ne žele da se suoče sa prizorima Nacionalne garde na ulicama Los Anđelesa i racijama protiv imigranata - objasnio je vazduhoplovni stručnjak Hajnrih Grosbongart za časopis „Virtšaftsvohe" (Wirtschaftswoche).
Američki planovi prema kojima bi strani turisti prilikom ulaska u SAD ubuduće morali da otkriju svoje onlajn aktivnosti iz posljednjih pet godina, kao i više izvještaja o njemačkim turistima koji su se iznenada našli u američkom pritvoru za deportaciju, dodatno odvraćaju mnoge ljude. Zbog toga je i broj prijava za đačke razmene sa SAD znatno opao. Pojedine organizacije bilježe pad i do 50 procenata.
<h2>Ipak nema trajnog raskida?</h2>
Gubitak povjerenja Njemaca u SAD, dakle, ogroman je na više nivoa. Ipak, on ne mora biti konačan, što pokazuje pogled na istorijski razvoj rejtinga američkih predsjednika u posljednjih 20 godina. 
Dok su oni kod republikanskih predsjednika Buša i Trampa bili izuzetno niski, odmah nakon izbora demokrata Obame i Bajdena ponovo su naglo porasli. Promjena u Ovalnom kabinetu, ili barem znatno više evropski orijentisana politika u Vašingtonu, mogla bi možda relativno brzo da vrati izgubljeno povjerenje.

„Opasnost za svjetski mir“: Više nema povjerenja u SAD

Američko Ministarstvo pravde objavilo je mejlove koji otkrivaju da je osuđeni seksualni prestupnik Džefri Epstin 2014. godine tražio postavljanje skrivenih kamera sa detekcijom pokreta u svojoj kući u Palm Biču na Floridi, uključujući i kamere sakrivene u kutijama za maramice.
Među više od hiljadu objavljenih video-snimaka nalaze se i snimci iz njegove kancelarije, dok su žrtve u policijskim dokumentima navele da su strahovale da ih je tajno snimao.
- Hajde da nabavimo tri skrivene kamere sa detekcijom pokreta, ali i koje snimaju, hvala - napisao je Epstin u mejlu u februaru 2014. godine, prenosi Skaj njuz.
Pet sati kasnije, njegov pomoćnik je uzvratio mejlom u kojim je potvrdio da je kupio kamere, prenosi Tanjug.
- Napunio sam ih sinoć i sada pokušavam da shvatim kako se koriste. Postavljam ih u kutije za maramice - napisao je pomoćnik.
Skaj njuz navodi da se među nekim od više od hiljadu video-snimaka koje je takođe objavilo Ministarstvo pravde vidi kako su snimljeni u Epstinovoj kancelariji u kući na Floridi, kao i da jedan snimak prikazuje muškarca koji izgleda kao Epstin kako razgovara sa ženama u toj sobi, a drugi da prikazuje kako žena kleči pored Epstina.
U policijskim dokumentima vezanim za Epstinov slučaj navodi se da su se njegove žrtve plašile da ih on tajno snima.

Novi jezivi detalji: Epstin u kući imao skrivene kamere, čak i u kutijama za maramice

Većina građana Njemačke podržava direktne razgovore kancelara Fridriha Merca i ruskog predsjednika Vladimira Putina o okončanju rata u Ukrajini, pokazala je danas anketa britanske međunarodne agencije za istraživanje javnog mnjenja YouGov.
Prema rezultatima, 58 odsto ispitanika podržava ili snažno podržava takve razgovore, dok se 26 odsto protivi i zalaže za tvrđi stav prema Moskvi.
Podrška je najveća među biračima Hrišćansko-demokratske unije Fridriha Merca – 64 odsto.
Merc je ranije izrazio rezerve prema direktnom kontaktu s Putinom, podsetivši na posjetu Viktora Orbana Moskvi, posle koje je uslijedilo teško bombardovanje Kijeva.
- Ako možemo doprinijeti da ovi razgovori budu uspješniji, učinićemo to, ali nećemo otvarati nikakve paralelne kanale komunikacije - rekao je Merc, prenosi DPA.

Većina Njemaca podržava direktne razgovore Merca i Putina o okončanju rata u Ukrajini

Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan izjavio je da Sjedinjene Američke Države i Iran pokazuju spremnost na međusobne ustupke kako bi postigli novi nuklearni sporazum, ali je upozorio da bi preširok obim pregovora mogao dovesti do novog sukoba na Bliskom istoku.
U razgovoru za Fajnenšel tajms, Fidan je naglasio da je Vašington signalizirao fleksibilnost u vezi s ključnim zahtjevom da Iran u potpunosti obustavi obogaćivanje uranijuma.
S druge strane, turski šef diplomatije vjeruje da Teheran „iskreno želi postići stvaran dogovor“ te da bi pristao na ograničenja nivoa obogaćivanja i strog režim inspekcija, sličan onom iz sporazuma potpisanog 2015. godine sa svjetskim silama.
— Pozitivno je što Amerikanci izgleda pokazuju spremnost da tolerišu iransko obogaćivanje unutar jasno postavljenih granica. Iranci sada shvataju da moraju postići dogovor s Amerikancima, a Amerikanci razumiju da Iranci imaju određene granice. Besmisleno je pokušavati ih prisiliti — kazao je.
Međutim, Fidan je upozorio da, ukoliko SAD budu insistirale na „rješavanju svih pitanja istovremeno“, referišući se na iranski program balističkih raketa i podršku regionalnim militantnim grupama, nuklearni pregovori neće napredovati.
— Rezultat bi mogao biti još jedan rat u regionu — podvukao je turski ministar.
<h3>Nastavak pregovora i Trampove poruke</h3>
Njegove izjave dolaze u trenutku kada se Iran i SAD pripremaju za novu rundu pregovora, koji su nastavljeni u Omanu nakon gotovo osam mjeseci pauze. Iako je prvobitni plan bio da se razgovori održe u Istanbulu uz prisustvo regionalnih sila, Teheran je insistirao na Omanu kako bi fokus ostao isključivo na nuklearnom programu.
Američki predsjednik Donald Tramp, nakon sastanka s izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom u Bijeloj kući, izjavio je da se pregovori nastavljaju kako bi se vidjelo može li se dogovor postići.
— Ako ne može, vidjećemo kakav će biti ishod. Prošli put je Iran odlučio da im je bolje bez dogovora, pa su pogođeni „Ponoćnim čekićem“ (Midnajt Hamer), to nije dobro završilo po njih — napisao je Tramp na društvenoj mreži Trut Soušal.
<h3>Uloga Izraela i regionalna sigurnost</h3>
Fidan je izrazio zabrinutost da će Netanjahu pokušati uticati na Trampa tokom posjete, ističući da je za Izrael „održavanje vojne nadmoći u regionu centralni prioritet“, a prisustvo iranskih raketa komplikuje taj cilj.
Turska i druge regionalne vlade pokušavaju razviti „kreativne ideje“ za rješavanje pitanja iranskog raketnog programa, ali Fidan insistira da se ne smiju ponoviti greške iz prošlosti, poput isključivanja regionalnih država iz pregovora koji su doveli do sporazuma iz 2015. godine.
— Biće važno da Iran svaki dogovor sa SAD-om upari s koracima koji jačaju povjerenje s regionalnim partnerima. Postoji značajan jaz u povjerenju i rješavanje te dimenzije je ključno — dodao je.
Osvrćući se na masovne proteste u Iranu i ekonomske poteškoće uzrokovane sankcijama, Fidan je rekao da su iranski lideri svjesni opasnosti. Ipak, skeptičan je prema ideji da bi američki vojni udari mogli srušiti vlast.
— Ne mislim da će doći do promjene vlasti. Naravno, državni organi i neki ciljevi bi bili teško pogođeni i uništeni, ali vlast kao politički entitet bi nastavila funkcionisati — zaključio je Fidan.

Vašington popušta pred Teheranom: Amerikanci spremni tolerisati uranij, no sve bi mogao "pokvariti" Netanjahu

Francuska i Norveška će Ukrajini osigurati navođene avionske bombe francuske proizvodnje kao dio novog odbrambenog sporazuma.
Ukrajinska strana već koristi takvo oružje i prethodno je tražila dodatne isporuke, prema norveškom Ministarstvu odbrane.
To se vjerovatno odnosi na AASM Hammer, koji ukrajinsko ratno vazduhoplovstvo aktivno koristi na prvim linijama, prenose Nezavisne.
Norveška će izdvojiti otprilike 365 miliona evra za sprovođenje ove podrške. Ova sredstva biće prvi doprinos zemlje u okviru novih sporazuma između država.
Francuska će dodatno garantovati zajam od otprilike 260 miliona evra, navodi <a href="https://militarnyi.com/en/news/norway-to-purchase-french-bombs-for-ukraine/" target="_blank">"militarnyi".</a>

Norveška će finansirati kupovinu francuskih avionskih bombi za Ukrajinu

Velika kriminalna grupa, za koju se pretpostavlja da je povezana sa srpskom narko-mafijom, razbijena je zahvaljujući istrajnosti bečkih istražioca, što je dovelo do hapšenja devet osumnjičenih u proteklom periodu, saopštila je danas bečka policija.
Oni se terete da su švercovali kokain i čak jednu tonu kanabisa sa velike plantaže u Španiji, a čije je kranje odredište bila Austrija, tačnije Beč. Droga je kamionima dopremana preko Francuske, Italije i Slovenije pa sve do Beča.
Kako prenosi Heute, kamionski transporti vršeni su vozilima marke Scania i bili su organizovani na izuzetno profesionalan način.
Kamioni su bili legalno registrovani na slovenačke firme i zvanično su prevozili dozvoljenu robu, kako policija pri kontrolama ne bi posumnjala. Ispod voća, povrća ili drugih proizvoda, u tovarnom prostoru bila je sakrivena prava pošiljka – droga.
U Beču i Donjoj Austriji, narkotici su zatim, uglavnom noću, isporučivani na parking prostorima ili u industrijskim zonama, a potom skladišteni u više stanova. Policija je sedmicama pratila bandu. Tokom hapšenja zaplijenjeno je nekoliko stotina kilograma kanabisa i desetine hiljada eura u gotovini.
Ukupno devet osumnjičenih (starosti 28, 28, 36, 37, 45, 46, 48 i 53 godine) nalazi se u istražnom zatvoru u Beču. Njima će sjutra biti održano zajednički saslušanje u zatvoru „Landl“. Prijete im visoke zatvorske kazne.
Inače, osumnjičeni su angažovali najpoznatije bečke advokate poput Nika Rasta i Mirsada Muslijua koji brane jednog od optuženih Srba.

Balkanska banda prokrijumčarila tonu droge u Beč

Na putu od Nikšića prema Vilusima dogodila se saobraćajna nesreća. Portalu RTNK je potvrđeno da je jedna osoba poginula.
Na terenu su pripadnici nikšićke policije, ekipa Hitne pomoći i Vatrogasno-spasilačke jedinice Nikšić.
Do udesa je došlo uslijed sudara dva vozila. Saobraćajna nesreća dogodila se u mjestu Podbožur.

Saobraćajna nesreća na putu Nikšić-Vilusi, stradala jedna osoba

Komisija za kadrovska pitanja Vlade Crne Gore predložila je novi sastav Odbora direktora Aerodroma Crne Gore. Kako saznaje <a href="https://rtcg.me/vijesti/ekonomija/812038/u-novom-odboru-direktora-aerodroma-madzgalj-kaludjerovic-bulatovic-.html">Portal RTCG,</a> novi Odbor direktora će činiti Stefan Madžgalj, Velizar Kaluđerović, Darko Bulatović, Edina Dacić i Nikola Bajčetić.
Kako se navodi, prema statutu Aerodroma, Odbor direktora je kolektivno tijelo koje ima pet članova.

Vlada predložila nove članove Odbora direktora Aerodroma Crne Gore

Crna Gora ima dobar ustavni akt, koncipiran na modelu savremenog njemačkog konstitucionalizma koji afirmiše građansku državu i u tom pogledu svaka intevencija ka etnofederalizaciji je ne samo opasna za koheziju države i društva, već platforma za neka buduća ponavljanja dešavanja iz bliske ex Yu prošlosti, kaže u intervjuu portalu <a href="https://www.standard.co.me/politika/radulovic-za-standard-ustavni-patriotizam-kao-odgovor-na-etnofederalizaciju">Standard</a>, Predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore prof.dr Branislav Radulović. On je mišljenja da je potreba dijela desno orjentisanog političkog spektra da Crnu Goru uvede u model „zajednice naroda“, tj. da dodatno politički etnofederalizuje Crnu Goru, a to je stoga direktan put u „bosanizaciju“ crnogorskog društva.
Kako bi opisali trenutnu situaciju u ukupnom crnogorskom društvu?
RADULOVIĆ: Crna Gora ulazi u svojevrsnu „terminalnu fazu“ koja bi se mogla opisati čuvenom formulacijom -„od sjaja do očaja“. U rasponu između ova dva antipoda, ostvaruje se nesporan, primarno formalni napredak u EU integracijama, dok se unutrašnji pravni poredak, sistem vrijednosti, ekonomski parametri, socijalna i društvena kohezija drastično devastiraju i pokazuju, već sada, opasne znakove devijacije.
Da li najnoviji slučajevi postupanja policije i pravosudja u predmetu „Medenica“ ulivaju osjećaj pravne sigurnosti?
RADULOVIĆ: Pravna sigurnost je kolektivni osjećaj jedne zajednice da su svi jednaki pred zakonom, da država obezbjeđuje funkcionalan pravni poredak i da unutar tog poretka sve institucije rade svoj posao, saglasno svojoj nadležnosti. Zato se i kolokvijalno koristi termin uređeno društvo ili uređena država.
Najnovija ponašanja dijela nosioca javnih ovlašćenja više upućuju na „neuređenu državu“ u kojoj nema odgovornosti, jasne podjele nadležnosti i gdje se na svaki problem ili vidan propust u vršenju nadležnosti odgovara obećavanjem donošenja „novih zakona“.
Stoga ukupna javnost sa pravom upozorava na već sada nepodnošljiv „rijaliti“, usljed kojeg sa &nbsp;javne scene nestaje ozbiljan dijalog na ozbiljne teme i dominiraju akteri koji, pored činjenice da imaju vrlo skromna ili sporna obrzovanja imaju prenaglašenu ambiciju, a višak ambicije i manjak kompentencija vodi u propast, kako na ličnom tako i na kolektivnom planu.
Koliko je moguće u tom ambijentu zagovarati evropsko društvo u Crnoj Gori?
RADULOVIĆ: Evropske integraciju su istorijska šansa ove generacije Crnogoraca svih identiteta i svih osjećanja, uvjerenja i posebnosti. Prilika da se postane 28 članica najprosvećenije i progresivnije zajednice država nikada nije bila otvorenija nego sada, primarno zahvaljujući geopolitičkim prilikama i trenutnoj politici Brisela.
Istovremeno, na domaćem planu, EU integracija sve više postaju mantra, poštapalica i floskula bez sadržaja. Klerikalno društvo, društvo bez insitucionalne odgovornosti, bez povjerenja u pravosudne i tužilačke organe, sa prenaglašenom partitokratijom i partijskim zapošljavanjem, vrlo lošom fiskalnom politikom i u konačnom društvo sa „političkim elitama“ koje su za zadnjih 35 godina ispod nivoa obrazovanja i političke kulture svih prethodnih, nije društvo „evropskih vrijednosti“.
Dodatno, dolazi do pada društvenog uticaja Univerziteta i ukupne akademske zajednice, strukovnih organizacija, sindikata, NVO i civilnog društva, pa se tako stiče utisak kao da je u finalu „priče“ došlo do zasićenja izvornog evropskog materijala, dok na drugoj strani populisti i dogmate sve više zauzimaju javni prostor.
Pritom, &nbsp;mora se primjetiti i da oficijelna EU politika prema Crnoj Gori kao da je samo fokusirana na formu bez želje da cijeni sadržaj unutrašnje crnogorske supstance. U tom ambijentu mora se „probuditi“ izvorni i autentični proevropski supstrat društva i jače se povezati i pozicionirati na javnoj sceni.
Koliko Udruženje pravnika može uticati da se mijenja stanje u društvu?
RADULOVIĆ: Udruženje pravnika, kao stukovna organizacija, ima nesporno svoj dio odgovornosti i obaveznosti prema procesu „evropeizacije“ društva. Primarno dužni smo jasnim i preciznim rekacijama na sve devijacije ukazivati na iste, otvarati i afirmisati društveni dijalog koji je potpuno zamro i artikulisti teme u javni psrostor koje su sadržinske prirode.
U domenu svoje moći Udruženje, primarno, u formatu Ius Foruma, otvara stručne i aktelne teme, pa je tako naredni Forum posvećen ustavnim temama.
Međutim, sa druge strane brine činjenica da oficijelna vlast nije našla model kvalitente komunikacije sa civilnim društvom i strukovnim organizacijama i po tom pitanju ovo je jedna od najzatovrenijih administracija. Tako npr. Udruženje pravnika nije član Savjeta za vladavinu prava i ako to tijelo broji preko 15 članova. Dodatno sve je manje, pritom obaveznih, javnih rasprava na tekstove prijedloga zakona, a posljednji primjer apela 18 nevladinih organizacija i udruženja povodom zakona iz oblasti bezbjednosti kao da ne dopiru do Krađorđeve ulice, niti predlagač ima potrebu da ostvari kontakt i razmotri primjedbe.
Stoga, ostaje potreba da se javno djelovanje Udruženja pojača, posebno u svijetlu javne reakcije na tekuću zakonodavnu aktivnost i zatvaranje poglavlja 23 i 24.
Nedavno je Udruženje pravnika doatno otvorilo pitanje nedonošenja Zakona o Vladi. Da li imate povratinh informacija?
RADULOVIĆ: Udruženje je sa svoje strane pružilo ekspertsku pomoć još za vrijeme prethodnog saziva Vlade i na taj tekst je obezbjeđena ekspertiza Venecijanske komisije i EK. Od tada do danas taj zakon je u nekom čudnom „lavirintu“ i stiče se utisak da će Crna Gora i dalje ostati jedina država u regionu bez zakonskog uređenja najdominantnije grane vlasti – izvršne.
Da li se razlog nedonošenja Zakona o Vladi nalazi u činjenici da Crna Gora ima najglomazniju vladu u Evropi?
RADULOVIĆ: Bilo koji razlog te ili druge prirode upravo pojačavaju potrebu da se zakonskim tekstom uredi čitav niz pitanja u pogledu rada izvršne grane vlasti i da saglasno dobijenim preorukama VK i Evropske Komisije ovaj zakon donese prije prvih narednih parlamentarnih izbora. U protivnom, postoji ozbiljna opasnost da i naredna administracija iskoristi činjenicu nepostojanja ovog zakonskog teksta i generiše novi saziv vlade ne po modelu strukture bazičnih resora i potreba javnih politika već paricijalnih potreba političkih konstinuenata te, nove vlade.
Pored insistiranja EU da se „zamrznu“ identitetska pitanja iz dijela desničarskih partija zagovara se promjena Ustava, ističu se različite zastave na držanim objektima i podgrijava identitetska retorika. Šta to govori?
RADULOVIĆ: Ustavne promjene su jedno od najkompleksnijih pitanja i po definiciji, u ozbiljno uređenim društvima, taj posao se povjerava, pored odgovarajućem tijelu parlamenta i poznavaocima ustavne materije. Međutim, ovdje se ne radi o potrebi ustavne nadrgardnje postojećeg teksta Ustava već primarno o „zauzimanju pozicija“ pred nadolazeće izbore. Taj pristup kontaminira stručnu raspravu o ustavnim promjenama, koje se neminovno moraju sprovesti pred ulazak Crne Gore u EU.
Danas, treba istaći, postoje tri tačke oko kojih postoji saglasje u stručnoj javnosti u dijelu ustavnih promjena i taj dio aktivnosti bi se mogao vrlo lako i bez bilo kavih „potresa“ brzo i jednostavno sprovesti.
Nažalost, u dijelu političke strukture, primarno desno orjentisane, nema neophodno potrebne doze ustanog patriotizma, već se konstantno forsira primitivni narativ nacionalnog „patriotizma“, koji je u osnovi vrlo partikularan i intersno obojen. Iz tog razloga Udruženje pravnika se ne upušta u tu vrstu „polemike“, jer ona je pogonsko gorivo za vodjenje prevaziđenih politika iz devedesetih godina prošlog vijeka, koja je samo donijela sukobe, razaranja i nazadovanje društva.
Zagovornik ste ustavnog patriotizma. Da li je moguć taj koncept u Crnoj Gori?
RADULOVIĆ: Apsolutno jeste jer naš ustavni akt upravo je koncipiran na modelu građanske države, države u kojoj crnogorski državljani su nocioci suvereniteta i modelu države gdje ne postoji supremacija jednog naroda. Činjenica da za razliku od drugih država u regionu Crna Gora nije država „naroda“ već država građana, modelu ustanog patriotizma daje punu afirmaciju.
Crna Gora u tom pogledu ima dobar ustavni akt, koncipiran na modelu savremenog njemačkog konstitucionalizma, i svaka „intevencija“ ka etnofederalizaciji je ne samo opasna za koheziju države i društva već platforma za neka buduća ponavljanja dešavanja iz bliske ex Yu prošlosti.
Potreba dijela desno orjentisanog političkog spektra da Crnu Goru uvede u model „zajednice naroda“ tj. da dodatno politički etnofederalizuje Crnu Goru, treba jasno upozoriti je direktan put u „bosanizaciju“ crnogorskog društva.
Nedavno ste najavili naučni skup sa CANU oko obilježavanja 230 godina do donošenja prvog zakonodavnog akta „Stege“. Koje su aktivnosti u toku?
RADULOVIĆ: Pored potrebe obilježavanja izuzetno vrijednog jubileja 230 godina od donošenja „Stege“, zakonodavnog akta iz 1796 godine, to je i prilika da se ovaj u pravni dokumenet sagleda i u svijetlu današnjih društvenih zbivanja. Primarno sa stanovišta potrebe integracije duštva, vladavine prava, obuzdavanja samovolje, definisanja prioriteta, kapacitivnosti da se odupre spoljnim uticajima, etičkih vrijednosti današnje crnogorske pravne i ukupne zajednice.
Naučni skup je zakazan za posljednju nedjelju aprila t.g. i već sada formirani Organizacioni odbor intezivno radi na programskom sadržaju skupa i definisanju učesnika. Posebno želim da istaknem da će skup biti otvoren za ukupnu crnogorsku pravničku javnost, cijenieći ne samo značaj teme već i potrebu integrisanja crnogorske pravničke zajednice oko ovako vrijednog jubileja.

Radulović: Ustavni patriotizam kao odgovor na etnofederalizaciju

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija objavilo je Konkurs za podsticanje učešća u Okvirnom programu za istraživanje i inovacije Horizont Evropa u 2026. godini, u skladu sa članom 11 Zakona o naučnoistraživačkoj djelatnosti i članom 12 Zakona o inovacionoj djelatnosti, sa ciljem jačanja naučnoistraživačkih kapaciteta Crne Gore, kako individualnih, tako i institucionalnih, saopšteno je iz MPNI.
Konkurs je namijenjen univerzitetima, istraživačkim institutima, inovacionim i drugim organizacijama koje žele da unaprijede svoje projekte i učestvuju u programu Horizont Evropa.
Ukupan iznos sredstava Konkursa je 120.000 €, raspoređen na 5 tačaka Konkursa.
Tekst Konkursa je dostupan na linku:
https://www.gov.me/clanak/konkurs-za-podsticanje-ucesca-u-programu-za-istrazivanje-i-inovacije-horizont-evropa-2026