Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan izjavio je da Sjedinjene Američke Države i Iran pokazuju spremnost na međusobne ustupke kako bi postigli novi nuklearni sporazum, ali je upozorio da bi preširok obim pregovora mogao dovesti do novog sukoba na Bliskom istoku.
U razgovoru za Fajnenšel tajms, Fidan je naglasio da je Vašington signalizirao fleksibilnost u vezi s ključnim zahtjevom da Iran u potpunosti obustavi obogaćivanje uranijuma.
S druge strane, turski šef diplomatije vjeruje da Teheran „iskreno želi postići stvaran dogovor“ te da bi pristao na ograničenja nivoa obogaćivanja i strog režim inspekcija, sličan onom iz sporazuma potpisanog 2015. godine sa svjetskim silama.
— Pozitivno je što Amerikanci izgleda pokazuju spremnost da tolerišu iransko obogaćivanje unutar jasno postavljenih granica. Iranci sada shvataju da moraju postići dogovor s Amerikancima, a Amerikanci razumiju da Iranci imaju određene granice. Besmisleno je pokušavati ih prisiliti — kazao je.
Međutim, Fidan je upozorio da, ukoliko SAD budu insistirale na „rješavanju svih pitanja istovremeno“, referišući se na iranski program balističkih raketa i podršku regionalnim militantnim grupama, nuklearni pregovori neće napredovati.
— Rezultat bi mogao biti još jedan rat u regionu — podvukao je turski ministar.
<h3>Nastavak pregovora i Trampove poruke</h3>
Njegove izjave dolaze u trenutku kada se Iran i SAD pripremaju za novu rundu pregovora, koji su nastavljeni u Omanu nakon gotovo osam mjeseci pauze. Iako je prvobitni plan bio da se razgovori održe u Istanbulu uz prisustvo regionalnih sila, Teheran je insistirao na Omanu kako bi fokus ostao isključivo na nuklearnom programu.
Američki predsjednik Donald Tramp, nakon sastanka s izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom u Bijeloj kući, izjavio je da se pregovori nastavljaju kako bi se vidjelo može li se dogovor postići.
— Ako ne može, vidjećemo kakav će biti ishod. Prošli put je Iran odlučio da im je bolje bez dogovora, pa su pogođeni „Ponoćnim čekićem“ (Midnajt Hamer), to nije dobro završilo po njih — napisao je Tramp na društvenoj mreži Trut Soušal.
<h3>Uloga Izraela i regionalna sigurnost</h3>
Fidan je izrazio zabrinutost da će Netanjahu pokušati uticati na Trampa tokom posjete, ističući da je za Izrael „održavanje vojne nadmoći u regionu centralni prioritet“, a prisustvo iranskih raketa komplikuje taj cilj.
Turska i druge regionalne vlade pokušavaju razviti „kreativne ideje“ za rješavanje pitanja iranskog raketnog programa, ali Fidan insistira da se ne smiju ponoviti greške iz prošlosti, poput isključivanja regionalnih država iz pregovora koji su doveli do sporazuma iz 2015. godine.
— Biće važno da Iran svaki dogovor sa SAD-om upari s koracima koji jačaju povjerenje s regionalnim partnerima. Postoji značajan jaz u povjerenju i rješavanje te dimenzije je ključno — dodao je.
Osvrćući se na masovne proteste u Iranu i ekonomske poteškoće uzrokovane sankcijama, Fidan je rekao da su iranski lideri svjesni opasnosti. Ipak, skeptičan je prema ideji da bi američki vojni udari mogli srušiti vlast.
— Ne mislim da će doći do promjene vlasti. Naravno, državni organi i neki ciljevi bi bili teško pogođeni i uništeni, ali vlast kao politički entitet bi nastavila funkcionisati — zaključio je Fidan.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Svijet

Vašington popušta pred Teheranom: Amerikanci spremni tolerisati uranij, no sve bi mogao "pokvariti" Netanjahu

Francuska i Norveška će Ukrajini osigurati navođene avionske bombe francuske proizvodnje kao dio novog odbrambenog sporazuma.
Ukrajinska strana već koristi takvo oružje i prethodno je tražila dodatne isporuke, prema norveškom Ministarstvu odbrane.
To se vjerovatno odnosi na AASM Hammer, koji ukrajinsko ratno vazduhoplovstvo aktivno koristi na prvim linijama, prenose Nezavisne.
Norveška će izdvojiti otprilike 365 miliona evra za sprovođenje ove podrške. Ova sredstva biće prvi doprinos zemlje u okviru novih sporazuma između država.
Francuska će dodatno garantovati zajam od otprilike 260 miliona evra, navodi <a href="https://militarnyi.com/en/news/norway-to-purchase-french-bombs-for-ukraine/" target="_blank">"militarnyi".</a>

Norveška će finansirati kupovinu francuskih avionskih bombi za Ukrajinu

Velika kriminalna grupa, za koju se pretpostavlja da je povezana sa srpskom narko-mafijom, razbijena je zahvaljujući istrajnosti bečkih istražioca, što je dovelo do hapšenja devet osumnjičenih u proteklom periodu, saopštila je danas bečka policija.
Oni se terete da su švercovali kokain i čak jednu tonu kanabisa sa velike plantaže u Španiji, a čije je kranje odredište bila Austrija, tačnije Beč. Droga je kamionima dopremana preko Francuske, Italije i Slovenije pa sve do Beča.
Kako prenosi Heute, kamionski transporti vršeni su vozilima marke Scania i bili su organizovani na izuzetno profesionalan način.
Kamioni su bili legalno registrovani na slovenačke firme i zvanično su prevozili dozvoljenu robu, kako policija pri kontrolama ne bi posumnjala. Ispod voća, povrća ili drugih proizvoda, u tovarnom prostoru bila je sakrivena prava pošiljka – droga.
U Beču i Donjoj Austriji, narkotici su zatim, uglavnom noću, isporučivani na parking prostorima ili u industrijskim zonama, a potom skladišteni u više stanova. Policija je sedmicama pratila bandu. Tokom hapšenja zaplijenjeno je nekoliko stotina kilograma kanabisa i desetine hiljada eura u gotovini.
Ukupno devet osumnjičenih (starosti 28, 28, 36, 37, 45, 46, 48 i 53 godine) nalazi se u istražnom zatvoru u Beču. Njima će sjutra biti održano zajednički saslušanje u zatvoru „Landl“. Prijete im visoke zatvorske kazne.
Inače, osumnjičeni su angažovali najpoznatije bečke advokate poput Nika Rasta i Mirsada Muslijua koji brane jednog od optuženih Srba.

1084x550

Balkanska banda prokrijumčarila tonu droge u Beč

Američki predsjednik Donald Tramp danas je poništio ključni dokument koji je usvojila administracija Baraka Obame, koji je bio osnov za donošenje svih federalnih mera za suzbijanje emisija gasova staklene bašte.
Radi se o "zaključku o ugroženosti" iz 2009. godine, kojim je utvrđeno da više gasova staklene bašte predstavlja prijetnju javnom zdravlju, što je bila pravna osnova za ograničavanje tih emisija, posebno kada je riječ o automobilima, prenosi BBC.
Bijela kuća je to nazvala "najvećom deregulacijom u američkoj istoriji" i istakla da će sada automobili biti jeftiniji, jer će se troškovi proizvođača smanjiti za 2.400 dolara po vozilu. Dodaje se da će se ukidanjem te regulative uštedeti više od bilion dolara, a omogućiće i smanjenje cijena energenata i prevoza.
Tramp je danas odluku iz 2009. nazvao "katastrofalnom politikom iz Obamine ere, koja je nanela ogromnu štetu američkoj automobilskoj industriji i znatno podigla cijene Amerikancima".
- To pravilo postalo je pravni isnov za Zelenu prevaru, jednu od najvećih prevara u istoriji - rekao je Tramp.
Agencija za zaštitu životne sredine (EPA) prvi put je zauzela stav o uticaju gasova staklene bašte 2009. godine, kada je odlučila da šest ključnih gasova koji zagrijavaju planetu, uključujući ugljen dioksid i metan, predstavljaju opasnost za ljudsko zdravlje.
Ekolozi tvrde da je današnja odluka Trampa izuzetno štetna i spremni su da je ospore pred sudovima, a mnogi ne vjeruju ni u tvrdnje o uštedama.
Za neke u američkoj automobilskoj industriji ova odluka će donijeti neizvjesnost, jer bi proizvodnja vozila sa većom potrošnjom goriva mogla ograničiti ili potpuno zaustaviti njihovu prodaju u inostranstvu.

1250x600

Tramp poništio odluke o klimi koje je usvojila Obamina administracija

Ukrajinska služba Bezbjednosti (SSU) i druge jedinice ukrajinskih obrambenih snaga napale su &nbsp;rafineriju nafte Uhta u ruskoj Republici Komi – 1750 km od ukrajinske granice, piše Ukrainska pravda.
Rafinerija, koja je dio korporativne strukture ruskog naftnog diva Lukoila, prerađuje oko 4,2 miliona tona nafte godišnje. Njeni glavni proizvodi uključuju motorni benzin i direktni benzin, dizel gorivo, lož ulje i vakuumsko plinsko ulje.
Izvor u SSU-u rekao je za Ukrajinsku pravdu da je operacija postavila novi rekord dometa za ukrajinske dronove.
Naime, ruske vlasti izvijestile su 12. februara da su dronovi napali vojni pogon Progress u Mičurinsku, u Tambovskoj oblasti, i rafineriju nafte u Uhti, piše Ukrainska pravda.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Ftwitter.com%2Fi%2Fstatus%2F2021855502557393391&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Ukrajinske snage pogodile ruski naftovod: Pogledajte štetu na ruskoj rafineriji

Zemljotres magnitude 3.8. stepeni Rihtera zabilježen je u Albaniji.
Prema raspoloživim podacima, epicentar potresa lociran je na području sa geografskim koordinatama širine 39.72 i dužine 20.29, odnosno blizu granice sa Grčkom.
Za sada nema izvještaja o povređenima ili materijalnoj šteti.

Albaniju pogodio zemljotres

Predlog zakona, kojim se dozvoljavaju pomorske blokade kako bi se spriječio dolazak brodova u Italiju tokom perioda „izuzetnog pritiska“, predstavljaće dalji korak u suzbijanju ilegalne imigracije i zaštite granica, kazala je italijanska premijerka Đorđa Meloni.
Meloni je dodala da će njena vlada upotrijebiti sva raspoloživa sredstva kako bi garantovala bezbjednost granica zemlje, prenosi Tanjug.
Zakon uključuje stroge mjere protiv brodova za spasavanje humanitarnih organizacija, kao i strože zatvorske kazne za krijumčare ljudi i šeme usmjerene na brzu repatrijaciju migranata.
Prema zakonu, koji treba da odobre oba doma parlamenta, italijanske vlasti bi imale ovlašćenje da zabrane brodovima ulazak u teritorijalne vode Italije do 30 dana, sa mogućnošću produženja do šest mjeseci, u situacijama “ozbiljnih prijetnji po javni red ili nacionalnu bezbjednost”, kao što je terorizam.
Oni koji krše pravila suočavaju se sa kaznama do 50 hiljada EUR i mogućnošću da im budu konfiskovani brodovi u slučaju ponovljenih prekršaja, što se odnosi na spasilačke brodove.
U takvim slučajevima, putnici na brodu mogli bi da budu prevezeni u zemlje koje nijesu njihova država porijekla, a sa kojima Italija ima posebne sporazume o repatrijaciji.
Evropski parlament je ove nedjelje odobrio izmjene pravila EU o azilu kao odgovor na pritisak zemalja članica, uključujući Italiju, za usvajanjem strožeg pristupa.
U video poruci na društvenim mrežama, Meloni je navela da zakon uključuje i mjere za ubrzavanje deportacije migranata osuđenih za zločine, i proširuje vrste slučajeva koji mogu dovesti do protjerivanja, na primjer ako je stranac napao policajca, ili je optužen za nasilje u porodici.
- Ako želite da živite ovdje, morate poštovati italijanske zakone - poručila je Meloni.
Prema podacima italijanskog ministarstva unutrašnjih poslova, 66.296 ljudi je stiglo brodom na italijansku obalu prošle godine, što je blagi pad u odnosu na prethodnu godinu.
- Želim da podsjetim da ništa nije zaista nemoguće za one koji su odlučni da nešto urade. A mi smo odlučni da garantujemo bezbjednost naših granica i naših građana i koristićemo sva sredstva koja su nam na raspolaganju da to osiguramo - zaključila je Meloni.

Meloni: Novi zakon će zaštititi granice Italije od migranata

Njemačka će isporučiti dodatnih pet protivraketnih sistema Patriot (PAC-3) Ukrajini ako druge zemlje doniraju ukupno 30, izjavio je danas nemački ministar Boris Pistorijus u Briselu posle sastanka Kontakt grupe za odbranu Ukrajine.
Patriot rakete spadaju u glavno oružje koje je zapad dao Ukrajini tokom njene borbe protiv ruske invazije, prenose mediji.
- Svi znamo da se radi o spasavanju života - rekao je Pistorijus u Briselu.
On je dodao da je pitanje dana, a ne nedelja ili mjeseci da se o tome dogovore.
Pistorijus je ukazao da tu objavu nisu još odobrile nacionalne vlade ali da je "veliki optimista" da će se dogovoriti za slanje tih 30 plus pet antiraketnih sistema.

Njemačka hoće da isporuči još pet protivraketnih sistema Patriot Ukrajini

Vlasnica noćnog kluba u Kran-Montani, Džesika Moreti, stigla je pred državno tužilaštvo u Sionu gdje je trebala biti ponovno ispitana u sklopu istrage o tragičnom požaru koji je odnio živote brojnih mladih ljudi. Umjesto mirnog dolaska na saslušanje, Moreti se suočila s bijesom i očajem porodica žrtava – a situacija je ubrzo izmakla kontroli.
Čim su Džesika Moreti i njen suprug stigli pred zgradu, dočekala ih je grupa članova porodica stradalih. Okupljeni su vikali, optuživali je da je odgovorna za smrt njihove djece i zahtijevali pravdu. U jednom trenutku verbalni napadi prerasli su u fizički nasrtaj. Prema navodima medija, Moreti su okružili i naguravali, pa je u jednom trenutku pala na tlo tako da je morala intervenisati policija da spriječi daljnju eskalaciju.
Svjedoci opisuju dramatične prizore – suze, povike i očaj roditelja koji su u požaru izgubili djecu.
‘Ubili ste moje dijete‘, navodno je povikala jedna od osoba dok su Moretijevi pokušavali da uđu u zgradu. Vidno potresena, Džesika Moreti je uz policijsku pratnju uspjela da dođe do prostorija za ispitivanje.
U središtu istrage su bezbjednosni propusti u klubu u noći kobnog požara. Porodice žrtava smatraju da vlasnici nijesu osigurali adekvatne protivpožarne mjere niti su zaposleni bili obučeni za evakuaciju u slučaju opasnosti. Tokom saslušanja, Moreti je, prema pisanju švajcarskih medija, priznala da osoblje nije prošlo posebnu obuku za evakuaciju, što je dodatno rasplamsalo ogorčenje javnosti.
Policija je nakon incidenta najavila pojačane mjere osiguranja za buduća saslušanja.

Haos u Švajcarskoj: Porodice žrtava napale bračni par Moreti

Tužilaštvo je pokrenulo istragu o prodaji 23 zgrade Evropske komisije Belgiji, u zemlji u kojoj ova institucija ima desetine objekata, saopštio je u četvrtak izvršni organ Evropske unije.
Belgijski državni investicioni fond SFPIM kupio je zgrade za 900 miliona eura 2024. godine kako bi pomogao transformaciju evropske četvrti u Briselu „u moderan, privlačan i zeleniji prostor“, navela je Evropska komisija.
Komisija je u saopštenju poručila da je prodaja zgrada sprovedena u skladu s utvrđenim procedurama i protokolima te da su uvjereni da je proces vođen na usklađen način.
Nijesu objavljeni detalji o istrazi.
Institucija je naglasila da je „posvećena transparentnosti i odgovornosti“ te obećala punu saradnju s Evropskim javnim tužilaštvom (EPPO), koje istražuje krivična djela na štetu finansijskih interesa EU.
Komisija, koja predlaže zakone EU i nadzire njihovu primjenu, obećala je da će pružiti „sve informacije i pomoć potrebne da se osigura temeljita i nezavisna istraga ovog pitanja“, uključujući i saradnju s belgijskim vlastima.
EPPO je takođe odbio da da detalje o istrazi kako „ne bi ugrozio tekuće procedure i njihov ishod“. Portparolka Lidija Globokar saopštila je samo da tužioci „sprovode aktivnosti prikupljanja dokaza u toku istrage“.
Komisija, koja zapošljava više od 30.000 ljudi, i dalje posjeduje oko 60 zgrada u Briselu.

Tužilaštvo istražuje izvršni organ EU zbog prodaje zgrada Belgiji prije dvije godine

Autor emisije "Načisto" na TV Vijesti Petar Komnenić kasno noćas je izašao iz Odjeljenja bezbjednosti Podgorica, gdje je dao izjavu policiji povodom objavljenog video razgovora sa navodno odbjeglim Milošem Medenicom za kojim se traga otkad mu je izrečena prvostepena presuda od 10 godina i dva mjeseca zbog krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije. Kazao je da je u policiji ponovio sve što je rekao i u emisiji, te da je ponudio uvid u predmetnu komunikaciju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.117%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fvideo-pogledajte-snimak-razgovora-komnenica-sa-navodnim-medenicom&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Na društvenim mrežama pojavio se novi snimak u kojem navodno Miloš Medenica poziva Komnenića da ga uključi uživo u emisiju.
Komnenić je to uradio u pauzi emisije za reklame, a snimak je pokazao na kraju kada su iz studija izašli gosti, od kojih je jedan bio ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović koji nije bio saglasan da se video emituje javno, poručujući da sa članoviima OKG može da se nalazi samo pred nadležnim institucijama.
Nakon završetka emisije, Komnenić je pozvan da u policiju da izjavu u svojstvu građanina.&nbsp;
Komnenić je istakao da su ga nakon emisije ispred TV Vijesti sačekula tri ljubazna inspektora i zamolili da ode do stanice policije kako bi dao izjavu vezano za komunikaciju sa osobom koja se predstavlja kao Miloš Medenic.&nbsp;
- Objasnio sam sve što sam rekao i u samoj emisiji. Ne vidim ni svrhu mog boravka kod ovih vrlo korektnih ljudi. Pojasnio sam da sam preko portala "Istina" dobio informaciju da mi se nudi uključenje uživo, ne znam od strane koga - virtuelnog lika ili stvarne osobe, da sam kasnije ustanovio da mi je preko aplikacije Signal stigao zahjev za prihvatanje... Sve ostalo sam uradio pred ministrom unutrašnjih poslova (Danilom Šaranovićem), bivšim ministrom unutrašnjih poslova (Filipom Adžićem) i članom Odbora za bezbjednost i odbranu (Mihailom Anđušićem). Ponovio sam ono što sam rekao i u emisiji - kazao je Komnenić novinarima ispred zgrade policije u Podgorici.
On je istakao da je, iako mu nije traženo, ponudio policiji uvid u predmetnu komunikaciju.
- Bio sam voljan da omogućim uvid u predmetnu komunikaciju, odnosno sve ono što sam već pokazao pred kamerama i ministru unutrašnjih posloca - dodao je Komnenić.
Žao mu je, navodi, što ministar Šaranović nije dozvolio da snime razgovor sa izvjesnom osobom koja se predstavila kao Miloš Medenica.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 57.8%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fkomnenic-razgovarao-sa-navodnim-medenicom-ali-se-saranovic-proti-da-se-snimak-pusti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Smatram da bi taj snimak pomogao da se utvrdi da li se radi o botu ili stvarnoj osobi. Omogućili bi potencijalno vještačenje, mislim da bi to išlo u korist istrazi. Ovako, nismo imali tu priliku. On je zaprijetio napuštanjem studija, razumijem stav ministra, a ja sam to izveo na ovaj jedini mogući način - kazao je Komnenić.
Na pitanje da li ovo doživljava kao neki vid pritiska, Komnenić odgovara: "Ja sam veliki momak snaći ću se".
Otkad je Medenica u bjekstvu objavljeno je više snimaka u kojima se navodno on obraća i proziva čelnike bezbjednosnog sektora, naročito direktora policije Lazara Šćepanovića. Iz Uprava policije su ranije saopštili da su utvrdili da je snimak odbjelog Medenice napravljen pomoću vještačke inteligencije.
Iz Uprava policije su ranije saopštili da su utvrdili da je snimak odbjelog Medenice napravljen pomoću vještačke inteligencije.
Podsjećamo, sutkinja Višeg suda Vesna Kovačević 28. januara na izricanju presude naredila je određivanje pritvora Medenici, ali ga policija nije zatekla na adresi stanovanja. Miloš Medenica bio je u pritvoru od maja 2022. godine do 17. oktobra 2025. kada je ukinut i određen mu kućni pritvor.
On je napustio Istražni zatvor jer za tri godine nije donijeta prvostepena presuda i njemu je bila određena mjera zabrana napuštanja stana.
Crnogorske vlasti su za njim raspisale nacionalnu i međunarodnu potjernicu.

Komnenić dao izjavu u policiji: Žao mi je što Šaranović nije dozvolio da snimimo razgovor, pomogao bi u istrazi

Posalnik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter osvrnuo se na večerašnja dešavanja tokom emisije "Načisto" u kojoj se javio navodno Miloš Medenica koji je u bjekstvu otkad mu je izrečena prvostepena presuda kojom je osuđen na 10 godina i dva mjeseca zatvora.
- Kad već niko iz sektora bezbjednosti nije odgovoran, onda tražiti od Miloša Medenice da podnese ostavku jer je odgovoran za svoje bjekstvo - prokomentarisao je ironično Huter na svom Fejsbuku.
Večeras se na društvenim mrežama pojavio se novi snimak u kojem navodno Miloš Medenica poziva urednika emisije "Načisto" Petra Komnenića da ga uključi u večerašnju emisiju.
Komnenić je to uradio u pauzi emisije, a snimak je pokazao na kraju kada su iz studija izašli gosti, od kojih je jedan bio ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović koji nije bio saglasan da se video emituje javno, poručujući da sa članoviima OKG može da se nalazi samo pred nadležnim institucijama.
Nakon završetka emisije, Komnenić je pozvan da u policiju da izjavu u svojstvu građanina
Iz Uprava policije su ranije saopštili da su utvrdili da je snimak odbjelog Medenice napravljen pomoću vještačke inteligencije.
Podsjećamo, sutkinja Višeg suda Vesna Kovačević 28. januara na izricanju presude naredila je određivanje pritvora Medenici, ali ga policija nije zatekla na adresi stanovanja. Miloš Medenica bio je u pritvoru od maja 2022. godine do 17. oktobra 2025. kada je ukinut i određen mu kućni pritvor.
On je napustio Istražni zatvor jer za tri godine nije donijeta prvostepena presuda i njemu je bila određena mjera zabrana napuštanja stana.
Crnogorske vlasti su za njim raspisale nacionalnu i međunarodnu potjernicu.

Vašington popušta pred Teheranom: Amerikanci spremni tolerisati uranij, no sve bi mogao "pokvariti" Netanjahu

Norveška će finansirati kupovinu francuskih avionskih bombi za Ukrajinu

Balkanska banda prokrijumčarila tonu droge u Beč

Tramp poništio odluke o klimi koje je usvojila Obamina administracija

Ukrajinske snage pogodile ruski naftovod: Pogledajte štetu na ruskoj rafineriji

Albaniju pogodio zemljotres

Meloni: Novi zakon će zaštititi granice Italije od migranata

Njemačka hoće da isporuči još pet protivraketnih sistema Patriot Ukrajini

Haos u Švajcarskoj: Porodice žrtava napale bračni par Moreti

Tužilaštvo istražuje izvršni organ EU zbog prodaje zgrada Belgiji prije dvije godine

Komnenić dao izjavu u policiji: Žao mi je što Šaranović nije dozvolio da snimimo razgovor, pomogao bi u istrazi

Huter: Tražiti od Miloša Medenice da podnese ostavku kad već niko iz sekora bezbjednosti nije odgovoran

Vašington popušta pred Teheranom: Amerikanci spremni tolerisati uranij, no sve bi mogao "pokvariti" Netanjahu

Norveška će finansirati kupovinu francuskih avionskih bombi za Ukrajinu

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO