Frankfurtski aerodrom otkazao je danas više od sto letova zbog snježnih padavina i poledice.
Otkazana su 102 leta od ukupno 1.052 koja su zakazana za danas, prenosi Rojters.
Broj otkazanih letova možda će biti povećan tokom dana, saopštio je Frankfurtski aerodrom, navodeći da je poremećaj saobraćaja za sada planiran do 11 sati po lokalnom vremenu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Svijet

Frankfurtski aerodrom otkazao više od 100 letova zbog snijega

Predsjednik SAD-a Donald Tramp izjavio je da Amerika mora preuzeti Grenland, tvrdeći da ta arktička teritorija nema adekvatnu odbranu te upozorivši da bi Rusija ili Kina mogle preuzeti kontrolu ako Vašington ne reaguje.
Govoreći s novinarima u avionu Air Force One, Tramp je upitan o Grenlandu i o tome da li su Sjedinjene Američke Države uputile ponudu Danskoj za preuzimanje te teritorije.
U svom odgovoru je, ipak, na sporan način opisao odbranu najvećeg ostrva na svijetu.
- Nisam to uradio. Grenland bi trebao sklopiti dogovor jer Grenland ne želi da Rusija ili Kina preuzmu kontrolu. U suštini, njihova odbrana su dvije pseće sanke. Znate li to? Znate li kakva im je odbrana? Dvoje pseće sanke - rekao je Tramp.
Dodao je da su kapaciteti Rusije i Kine daleko veći.
- U međuvremenu, imate ruske razarače i podmornice, i kineske razarače i podmornice, svuda unaokolo. Mi to nećemo dopustiti, i ako to utiče na NATO, onda utiče na NATO. Ali, znate oni trebaju nas više nego što mi trebamo njih, to vam mogu reći odmah - dodao je predsjednik SAD-a.
Tramp je takođe jasno poručio da njegova administracija ne razmatra kratkoročni zakup Grenlanda, već isključivo preuzimanje te danske teritorije.
- Ako mi to ne uradimo, uradit će Rusija ili Kina, a to se neće desiti dok sam ja predsjednik - kazao je Tramp.
Ove izjave uslijedile su nakon obnovljenog protivljenja rukovodstva Grenlanda, koje je odbacilo pozive Trampa i članova njegove administracije da SAD preuzmu kontrolu nad ostrvom.

Tramp ismijavao odbranu Grenlanda: "Znate šta imaju? Pseće sanke"

Tri skijaša poginula su u nedjelju u odvojenim lavinama u francuskim Alpima, samo dan nakon što je još troje ljudi stradalo u sličnim nesrećama, objavili su lokalni mediji.
U La Planju je britanskog državljanina, starog oko 50 godina, zatrpao snijeg, saopštilo je skijalište. Francuski mediji izvijestili su da su u potragu bila uključena 52 spasioca, psi i helikopter, da im je trebalo 50 minuta da ispod 2,5 metra snega pronađu muškarca, kome, međutim, nije bilo spasa.
U obližnjem Kuršvelu, lavina je zatrpala još jednu osobu, koja je pronađena mrtva u kasnim jutarnjim satima, navodi se u izvještajima.
Regionalni dnevnik Le Dauphiné libéré takođe je izvijestio o više povrijeđenih skijaša i snoubordera u skijalištima Tin i Orel.
Prema medijskim izvještajima koji se pozivaju na gorsku policiju, 32-godišnji muškarac poginuo je u lavini u Valorsinu, blizu švajcarske granice. Skijao je van obilježenih staza kada ga je lavina odbacila na drvo i kasnije je podlegao povredama.
Dan ranije, u istoj regiji poginule su još tri osobe.
U nedjelju je širom Savoje zabilježeno više lavina, zbog čega su lokalne vlasti pozvale stanovnike i turiste da budu „izuzetno oprezni” i da ne idu van uređenih skijaških staza.

U lavinama u francuskim Alpima poginulo šestoro skijaša

Prema pisanju ruskih medija koji se pozivaju na otvorene izvore najmanje 19 generala ruske vojske poginulo je tokom četverogodišnjeg rata u Ukrajini.
Ruske vlasti nisu zvanično potvrdile smrti svih generala, ali su brojni Telegram nalozi potvrdili pogibije najviših oficira ruske vojske.
Još tokom 2022. godine poginuli su generali Andrej Suhovecki, Oleg Mitjajev, Vladimir Frolov, Andrej Simonov, Kanamat Botašev i Roman Kutuzov. Tokom 2023. i 2024. godine poginuli su generali Sergej Gorjačev, Oleg Tsokov i Vladimir Zavadski.
Među nedavnim gubicima su Igor Kirillov, načelnik ruskih trupa za radijacijsku, hemijsku i biološku odbranu; Jaroslav Moskalik, zamjenik načelnika glavne operativne uprave Generalštaba; Mihail Gudkov, zamjenik vrhovnog komandanta Ratne mornarice; Fanil Sarvarov, načelnik odjeljenja za operativnu obuku Generalštaba.
Visoki oficiri su ubijeni i blizu linija fronta, ali i dalje od borbenih zona, uključujući napade na komandna mjesta, incidente u avijaciji, eksplozije i sumnje na sabotažu.
Nekoliko generala je navodno ubijeno snajperskom vatrom ili u artiljerijskim napadima ukrajinske vojske.
S druge strane, ukrajinske obavještajne službe provode operacije likvidacije ruskih oficira u ruskoj pozadini kao dio širih operacija.

Najmanje 19 ruskih generala poginulo od početka rata u Ukrajini, likvidacije na frontu i duboko iza njega

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da planira razgovarati s milijarderom Ilonom Maskom o obnavljanju interneta u Iranu.
Narod u Iranu je već četvrti dan bez interneta koji je isključen u zemlji usred demonstracija.
- On je vrlo dobar u takvim stvarima, ima vrlo dobru kompaniju - rekao je Tramp novinarima.
Protok informacija iz Irana otežan je prekidom interneta od četvrtka usred najvećih protesta u zemlji od 2022. godine.
Mask i Tramp održavaju povremene odnose nakon što je milijarder pomogao u finansiranju Trampove pobjedničke predsjedničke kampanje. Njih dvojica su se prošle godine javno posvađali jer se Mask protivio Trampovom zakonu o porezu na potpise, ali čini se da su obnovili odnose.
Mask i Tramp su ovog mjeseca viđeni kako zajedno večeraju u Trampovom odmaralištu Mar-a-Lago.
Mask je podržao pružanje Starlinka Irancima kako bi im pomogao da zaobiđu vladina ograničenja, uključujući i usred prethodnih protesta 2022. godine. Te godine, Bijela kuća za vrijeme Džoa Bajdena angažovala se s Maskom kako bi uspostavila Starlink u Iranu nakon što je zemlju zahvatili protesti nakon smrti 22-godišnje Mahse Amini u policijskom pritvoru.
Satelitska usluga Starlink korištena je u drugim regijama obilježenim nemirima ili sukobima, poput Ukrajine, gdje je Mask 2022. godine naredio gašenje Starlinka tokom ključne ukrajinske ofanzive.

Tramp najavio da će razgovarati s Maskom o obnavljanju interneta u Iranu

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu izjavio je da se nada da će Iran uskoro biti oslobođen "tiranije". Istakao je i da će, kada taj dan dođe, Izrael i Iran ponovo biti lojalni partneri.
- Svi se nadamo da će perzijska nacija uskoro biti oslobođena tiranije, a kada taj dan dođe, Izrael i Iran će ponovo biti lojalni partneri u izgradnji budućnosti prosperiteta i mira za oba naroda - rekao je Netanjahu na sedmičnom sastanku kabineta.
Dodao je da Izrael pomno prati dešavanja u Iranu.
- Narod Izraela i cijeli svijet su u strahopoštovanju pred ogromnom hrabrošću iranskih građana - naveo je Netanjahu.
Ministar vanjskih poslova Gideon Sar dao je slične komentare.
- Podržavamo borbu iranskog naroda za slobodu i želimo im uspjeh. Mislimo da zaslužuju slobodu. Nemamo nikakvo neprijateljstvo s iranskim narodom - kazao je juče Sar.
Netanjahuove izjave uslijedile su nakon što je iranski zvaničnik upozorio da će njegova zemlja napasti američke vojne i brodske ciljeve ako Sjedinjene Američke Države napadnu Iran.
Iran je više puta optužio Sjedinjene Američke Države i Izrael za podsticanje nemira i pokušaj potkopavanja nacionalnog jedinstva Islamske Republike.

Netanjahu se nada da će Iran uskoro biti oslobođen "tiranije": Kada taj dan dođe, bićemo lojalni partneri

Kada su se evropski saveznici sastali u Parizu kako bi učvrstili bezbjednosne garancije za Ukrajinu, tamo su bili i izaslanici američkog predsjednika Donalda Trampa. To je nakratko pružilo nadu da bi glas EU mogao da se čuje u Vašingtonu uprkos žestokoj kontroverzi oko Grenlanda, piše Dojče vele.
- U velikoj mjeri smo završili bezbjednosne protokole - rekao je Stiv Vitkof, jedan od dvojice izaslanika, dok je stajao uz lidere Francuske, Njemačke, Ujedinjenog Kraljevstva i Ukrajine u predsjedničkoj palati u Parizu. 
- Ovo je važno kako bi, kada se ovaj rat završi, bio završen zauvek - dodao je Vitkof.
Ipak, čak i dok su Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo potpisivale odlučnost da u poslijeratnom scenariju rasporede trupe u Ukrajinu, SAD nisu ponudile da priteknu u pomoć tim trupama u slučaju da Rusija ugrozi njihovu bezbjednost.
<h2>Kako bi raspoređivanje moglo da izgleda?</h2>
Prošle sedmice Francuska, Ujedinjeno Kraljevstvo i Ukrajina potpisale su deklaraciju o namjerama da se rasporede „multinacionalne snage“ kao podrška obrani i obnovi Ukrajine - nakon rata.
Stručnjaci kažu da deklaracija, kao potpisani dokument, predstavlja čvršću i formalniju garanciju Ukrajini.
U utorak (6. januar) je njemački kancelar Fridrih Merc najavio da bi i Njemačka mogla da odigra vojnu ulogu i rasporedi „snage na teritoriji NATO-a koja se graniči s Ukrajinom“, nakon što se postigne prekid vatre.
Prvi put je i španski premijer Pedro Sančez izrazio spremnost da pošalje trupe u okviru mirovne misije u Ukrajini. Sančez nije iznosio detalje.
Jakob Funk Kirkegard, saradnik briselskog trusta mozgova Brugel, vjeruje da se snage namjerno zovu „multinacionalnim“ kako bi se se otvorio prostor da se priključe i druge zemlje iz ili van Evrope.
- Ko bi to mogao biti? Mislim možda Australija, ili svakako Turska, koja je veliki igrač na Crnom moru - rekao je on za Dojče vele.
Sastanak u Parizu održan je u okviru takozvane koalicije voljnih - koju čini oko 30 zemalja privrženih Ukrajini. Sjedinjene Države nisu među njima.
U saopštenju je ta grupa navela da će pomoći u izgradnji „odbrambenih utvrđenja“ unutar Ukrajine.
Kirkegard je rekao da nije jasno kakve bi tačno fortifikacije to bile. Možda, nagađa, slične onima koje se podižu u članicama NATO-a u blizini Rusije. „Kao u Finskoj“, rekao je, to bi bar moglo da uključi „postavljanje mina i bodljikave žice“.
U saopštenju lidera koalicije takođe se navodi da će učestvovati u predloženom mehanizmu nadzora prekida vatre koji bi da predvode SAD. To bi zahtijevalo opremu i ljude koji bi pratili senzore, snimke dronova i satelita.
Dodaje se da će Ukrajinci „ostati prva linija odbrane i odvraćanja“, dok su stručnjaci za Dojče vele rekli da bi evropske trupe uglavnom bile prisutne kao instruktori, a ne u borbenoj ulozi.
<h2>Mnoga pitanja</h2>
Neki u Evropi sada daju gas kako bi se uspostavila dugoročna bezbjednosna arhitektura za Ukrajinu. Ali još ima više pitanja nego odgovora.
Francuski predsjednik Emanuel Makron rekao je da bi Francuska mogla da rasporedi „nekoliko hiljada“ vojnika na ukrajinsku teritoriju.
Ali, dodao je Kirkegard, njemu bi moglo biti teško da dobije odobrenje francuskog parlamenta za finansiranje trupa u inostranstvu, posebno usred političke i ekonomske krize u zemlji.
Potpis Kira Starmera na deklaraciji izazvao je negodovanje među opozicionim liderima i stručnjacima koji tvrde da Britanija nema dovoljno vojnika da šalje nekuda.
Strateški pregled odbrane Ujedinjenog Kraljevstva – zvanični dokument iz prošle godine – bilježi da su se veličina i spremnost armije smanjili poslije kraja Hladnog rata.
U izvještaju piše da je „samo mali deo trupa“ spreman za raspoređivanje u bilo kom trenutku. Pad broja vojnika poklapa se sa smanjenim izdacima za odbranu.
Obraćajući se parlamentu, Starmer je rekao da će broj vojnika koji će biti poslati u Ukrajinu biti određen u skladu sa njihovim vojnim planovima, koje izrađuju i u kojima očekuju podršku drugih članica.
U Njemačkoj će prijedlog kancelara Merca da se trupe rasporede u NATO zemlje koje se graniče s Ukrajinom takođe prvo morati da odobri parlament.
Nekoliko drugih članica koalicije voljnih ostalo je sasvim misteriozno. Moguće, smatra se, da i neće iznositi konkretnije planove dok se jednom ne uspostavi mir u Ukrajini.
- Da li bi svi partneri iz koalicije voljnih snažno reagovali ako Rusija ponovo napadne? To je teško pitanje. Pitam ih sve i još nisam dobio jasan odgovor - rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski novinarima u srijedu, 7. januara.
Dok bezbjednosne garancije ne budu odobrene u parlamentima i američkom Kongresu, kako dodaje, ne mogu odgovoriti na pitanje da li su partneri spremni da ih zaštite.
<h2>Izostanak američkog oslonca najveća prepreka</h2>
Najveća prepreka evropskom prisustvu u poslijeratnoj Ukrajini dolazi od nekada najbližeg saveznika preko Atlantika.
Trampovi izaslanici koji su prisustvovali sastanku u Parizu nisu razjasnili evropske dileme oko toga da li bi SAD pritekle u pomoć njihovim trupama ukoliko bi Rusija prekršila uslove mira.
Markus Rajsner, austrijski vojni istoričar i predavač na Terezijanskoj vojnoj akademiji u Beču, rekao je za Dojče vele da je suštinska poruka deklaracije iz Pariza bila da se SAD pozovu na podršku tom evropskom vojnom poduhvatu.
- Trenutno je nezamislivo da evropske snage uspostave veliko prisustvo u Ukrajini bez podrške SAD i njihovih specijalizovanih vojnih kapaciteta, i bez garancije da će Amerika vojno intervenisati u slučaju ruskog napada - naveo je Rajsner.
Ovo je naročito tačno, kako upozorava, sve dok Rusija zapadne vojnike u Ukrajini smatra vojnim metama.

Čizme u Ukrajini: Smiju li Evropljani bez Amerikanaca?

Bahreinski aktivisti i organizacije za ljudska prava izrazili su ozbiljnu zabrinutost nakon što je opozicionom lideru i ljevičarskom aktivisti Ebrahimu Šarifu izrečena šestomjesečna zatvorska kazna zbog javne kritike odnosa kraljevstva s Izraelom.
Šarif se nalazi u pritvoru od novembra, a optužen je za širenje lažnih vijesti na društvenim mrežama i davanje uvredljivih izjava protiv sestrinskih arapskih država i njihovih lidera.
U četvrtak ga je Bahreinski niži krivični sud osudio na šest mjeseci zatvora i novčanu kaznu od 200 bahreinskih dinara (oko 530 dolara).
Presuda se temelji na intervjuu koji je Šarif dao u Bejrutu za LuaLuaTV, u kojem je oštro kritizirao arapske države zbog, kako je naveo, izostanka podrške Palestincima i zbog sve čvršćih veza s Izraelom.
Javno tužilaštvo je u saopćenju objavljenom na Instagramu navelo da je Šarif u intervjuu iznosio lažne i uvredljive informacije, optužujući arapske zemlje za dosluh i zavjeru te pozivajući njihove građane na otpor i ustanak protiv vlasti.
Bahrein je 2020. godine normalizovao odnose s Izraelom u okviru Abrahamovih sporazuma, postignutih uz posredovanje SAD-a. Taj potez izazvao je snažno nezadovoljstvo propalestinskih aktivista u zemlji, a bijes javnosti dodatno je eskalirao nakon početka izraelskog napada na Gazu u oktobru 2023. godine.
Direktor za zastupanje u Bahreinskom institutu za prava i demokratiju (BIRD) Sajed Ahmed Alvadaei ocijenio je presudu kao jeziv presedan.
- Ovom odlukom se istaknuta javna ličnost kriminalizuje zbog podrške Palestini i zbog propitivanja vlada koje su normalizovale odnose s Izraelom usred genocida u Gazi - rekao je Alvadaei, dodajući da presuda predstavlja ozbiljnu eskalaciju napada na slobodu izražavanja u Bahreinu.

Bahrein: Aktivista osuđen na šest mjeseci zatvora jer je kritikovao arapske zemlje zbog odnosa s Izraelom

Predsjednik Kolumbije Gustavo Petro pozvao je u objavi na društvenoj mreži Iks (X) na kreiranje "Velike Kolumbije", odnosno formiranje države koja bi zahvatala teritorij šest južnoameričkih zemalja.
Riječ je o zemlji koja je od 1819. do 1831. godine postojala kao "Republika Kolumbija", a koju je uspostavio Simon Bolivar, venecuelanski oficir koji se smatra najvećim borcem protiv evropskog kolonijalizma u Južnoj Americi. Obuhvatala je prostor današnjih država Kolumbije, Venecuele, Ekvadora, Paname, zapadne Gvajane te sjevera Perua i Brazila.
- Ovo je Velika Kolumbija, to je bila Bolivarova ideja i predlažem da je, putem ustavotvornog izjašnjavanja stanovništva, ponovo izgradimo kao konfederaciju autonomnih nacija - napisao je Petro.
On je i objasnio zbog čega bi formiranje ovakve države bilo pozitivno po zemlje koje bi obuhvatala.
- Imali bismo zajedničke politike u oblastima koje narod predloži. Nesumnjivo, trgovinska politika bila bi usmjerena ka industrijalizaciji, a s obzirom na geografski položaj - ka tome da budemo središte svijeta i Latinske Amerike. Središte čistih energija, znanja i visokotehnoloških infrastruktura za mobilnost i komunikaciju. Za te oblasti postojao bi Velikokolumbijski parlament, sud pravde i vijeće vlade, slično kao u Evropskoj uniji ili u federalnim Sjedinjenim Američkim Državama - dodao je Petro.
Na kraju je kolumbijski predsjednik još dodao da s ovom predloženom državom postoji i veliki potencijal za turizam i za globalnu povezanost.
Ovaj potez bi se mogao shvatiti i kao odgovor na agresivne poteze SAD-a u regiji. Amerika je uhapsila venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura te njeni zvaničnici konstantno naglašavaju potrebu da SAD "uspostavi kontrolu" nad Južnom Amerikom koja je "dio njihove hemisfere".
Petro je sigurno najglasniji lider jedne južnoameričke zemlje kada je riječ o kritikama upućenim liderstvu SAD-a, a naredne sedmice bi trebalo doći u posjetu predsjedniku ove zemlje Donaldu Trampu.

Petro pozvao na formiranje Velike Kolumbije koja bi obuhvatala šest južnoameričkih država

SAD nema moralno pravo da upire prstom na Kubu - poručio je predsjednik Kube Miguel Diaz-Kanel nakon što je Bijela kuća uputila prijetnje toj zemlji i poručila kako bi vrlo lako moglo doći do napada kao što se dogodio u Venecueli.
On je na društvenoj mreži Iks (X) direktno odgovorio američkom predsjedniku Donaldu Trampu.
- Oni koji sve pretvaraju u biznis, čak i ljudske živote, nemaju moralni autoritet da upiru prstom u Kubu ni u čemu, apsolutno ni u čemu. Oni koji danas histerično iscrpljuju svoj bijes protiv naše nacije, to čine toliko bijesni zbog suverene odluke ovog naroda da izabere svoj politički model - naveo je predsjednik Kube.
Rekao je i to kako je trenutna situacija na Kubi direktna posljedica američke politike.
- Oni koji krive revoluciju za teške ekonomske teškoće koje trpimo trebali bi se stidjeti što šute. Jer znaju i priznaju da su te teškoće rezultat drakonskih mjera ekstremnog gušenja koje su nam SAD nametale šest decenija i koje sada prijete da nadmaše - ističe Kanel.
Na kraju, predsjednik Kube rekao je da su spremni na sve scenarije.
- Kuba je slobodna, nezavisna i suverena nacija. Niko nam ne diktira šta da radimo. Kuba ne napada. Sjedinjene Američke Države je napadaju već 66 godina. Kuba ne prijeti, ona se priprema, spremna je da brani domovinu do posljednje kapi krvi - poručio je Kanel.

Predsjednik Kube odbrusio Trampu: Nemate moralno pravo da upirete prstom

Cijene goriva u Crnoj Gori neće se mijenjati u narednih 15 dana.
Tako će cijena litra eurosupera 95 i 98 u naredne dvije sedmice biti 1.35 eura, odnosno 1,39 eura po litru. Litar eurodizela koštaće 1,27 eura. 
Jedino će za cent poskupiti lož ulje, pa će nova cijena iznositi 1,21 euro po litru.
- Saglasno odredbama Uredbe o načinu i visini elemenata na osnovu kojih se formiraju maksimalne cijene naftnih derivata („Službeni list CG“, broj 23/21 i 10/25) naredni obračun će se obaviti 26. januara 2026. godine, a eventualno izmjenjene cijene naftnih derivata važiće od 27. januara 2026.godine - saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.

Cijene goriva bez promjena

Manipulativni pokušaj direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića da za intervenciju 680 policajaca u Botunu optuži načelnika komunalne policije Raša Radenovića najbolji je pokazatelj o svjesnosti njegove zloupotrebe službenog položaja i krivične odgovornosti koju će utvrđivati tužilaštvo i sudovi, kazali su u Demokratskoj narodnoj partiji (DNP). U DNP-u su rekli da Uprava policije u svojim saopštenjima sve više podsjeća na Medijski centar jednog političkog subjekta, te, kako kažu u toj partiji, nemaju dilemu da je u toku postupak stvaranja partijske milicije u kojoj će Lazar Šćepanović umjesto činova kao znak inicijacije zadužiti crvenu kravatu.&nbsp; Jedina istina od koje bježi Šćepanović je, tvrde z DNP-u, da je intervenciju policije u Botunu usmenim pozivom tražio zamjenik načelnika Darko Papić, jer je gradonačelnik Saša Mujović oduzeo Radenoviću komandovanje akcijom komunalne policije kad je naredio povlačenje svojih službenika.&nbsp; - Po zakonu, Radenović je bio dužan da 24 časa nakon sprovedene akcije i formalno uputi zahtjev UP što je i učinio, ali tek kad je akcija bila završena jasno navodeći da su službenici policije pozvani na intervenciju usmenim putem od strane njegovog zamjenika - naglašeno je u saopštenju DNP-a. Dokaz za to je, kako navode, službena zabilješka koju je DNP priložio uz reagovanja, a koja, tvrde, u potpunosti raskrinkava pokušaj pranja ruku Lazara Šćepanovića od akcije u Botunu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260112100124_c26a7ffe22eda4ee59c75bb08384ec573bcf82dd14edce75ee11656858c6aac5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260112100124_c26a7ffe22eda4ee59c75bb08384ec573bcf82dd14edce75ee11656858c6aac5" data-rendition-name="original" width="1079" height="1260" loading="lazy" alt="zabilješka"> </figure>   <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260112100124_db9cc6f22a4bd6031a7c1b981884fb197420b3d8c7c376e950c684a85cfe6688.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260112100124_db9cc6f22a4bd6031a7c1b981884fb197420b3d8c7c376e950c684a85cfe6688" data-rendition-name="original" width="1079" height="1586" loading="lazy" alt="zabilješka"> </figure>  - Čitava Crna Gora je vidjela da je akcija pripremana danima, da je 680 policajaca dovedeno iz čitave Crne Gore, da se iste noći u Budvi dogodilo ubistvo jer nije bilo policije u gradu, i da je Šćepanović tražio da bude izabran na telefonskoj sjednici kako bi pokazao svoju lojalnost u sprovođenju represije nad golorukim narodom. Naravno, Šćepanoviću nije padalo na pamet da ovako reaguje prilikom blokade Sozine, blokade Šavnika, blokade željezničkog saobraćaja i mnogih drugih blokada. Izgleda je odlučio da nad Zećanima pokaže „snagu“ države i prvog dana svog punog mandata udje u istoriju da je uhapsio 54 građana Botuna. To nije uspjelo ni Veselinu Veljeoviću ni Slavku Stojanoviću u punoj snazi - naglašeno je u saopštenju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260112100124_aef90c4aa6901a692082619214736018e78a807d5b40e57c4d6887ded58a14e2.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260112100124_aef90c4aa6901a692082619214736018e78a807d5b40e57c4d6887ded58a14e2" data-rendition-name="original" width="960" height="1280" loading="lazy" alt="zabilješka"> </figure>  U DNP-u navode da ponašanje direktora policije Lazara Šćepanovića neodoljivo podsjeća na Milivoja Katnića. - Princip je isti, sve su ostalo nijanse. I siguran treba da bude da mu ovi jeftini politički spinovi i partijska saopštenja za koja koristi pečat UP neće proći. Koliko sjutra će dobiti nekoliko pitanja za koja očekujemo da mu napišu odgovor, pošto je očigledno da je Šćepanović više &nbsp;„usmen“ nego što je pismen - poručeno je u saopštenju DNP-a.

Frankfurtski aerodrom otkazao više od 100 letova zbog snijega

Tramp ismijavao odbranu Grenlanda: "Znate šta imaju? Pseće sanke"

U lavinama u francuskim Alpima poginulo šestoro skijaša

Najmanje 19 ruskih generala poginulo od početka rata u Ukrajini, likvidacije na frontu i duboko iza njega

Tramp najavio da će razgovarati s Maskom o obnavljanju interneta u Iranu

Netanjahu se nada da će Iran uskoro biti oslobođen "tiranije": Kada taj dan dođe, bićemo lojalni partneri

Čizme u Ukrajini: Smiju li Evropljani bez Amerikanaca?

Bahrein: Aktivista osuđen na šest mjeseci zatvora jer je kritikovao arapske zemlje zbog odnosa s Izraelom

Petro pozvao na formiranje Velike Kolumbije koja bi obuhvatala šest južnoameričkih država

Predsjednik Kube odbrusio Trampu: Nemate moralno pravo da upirete prstom

Frankfurtski aerodrom otkazao više od 100 letova zbog snijega

Cijene goriva bez promjena

DNP: Jedina istina da je intervenciju policije u Botunu tražio Papić, da li će Šćepanović podnijeti ostavku?

Tramp ismijavao odbranu Grenlanda: "Znate šta imaju? Pseće sanke"

PRATITE TVe UŽIVO