Obraćajući se na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, američki predsjednik Donald Tramp održao je oštar govor, tokom kojeg je, između ostalog, uputio niz kritika na račun evropskih lidera, kao i NATO alijanse, jer SAD, kako je ponovio u više navrata, od tog saveza nikad ništa nijesu dobile, a zauzimanje Grenlanda je sve što žele.
Ipak, nakon sastanka sa generalnim sekretarom NATO saveza Markom Ruteom, saopštio je da, usljed postizanja okvirnog dogovora o sporazumu koji se odnosi na Grenland, ali i čitavu arktičku regiju, Evropi neće uvoditi carine povezane s ostrvom, čijim je stupanjem na snagu od 1. februara ranije zaprijetio.
Komentarišući govor u Davosu, vojni analitičar Aleksandar Radić <a href="https://www.antenam.net/clanak/radic-tramp-nastupio-ostrije-nego-sto-je-bilo-ko-ocekivao-ide-direktno-protiv-evrope">u izjavi za Antenu M</a> ističe da je Tramp nastupio oštrije nego što je bilo ko očekivao i otkrio im sve karte.
- Sada je jasno da nema teorija zavjera, nema potrebe za nekim dubinskim analizama. Tramp ide direktno protiv Evrope, postavlja svoje uslove i kompromisa nema - ocjenjuje sagovornik Antene M.
Pred američkim saveznicima je, kako naglašava, težak izbor.
- Naravno da je sada svakome od dosadašnjih američkih saveznika postavljen jedan vrlo težak izbor – da li ostati i dalje prijatelj najjačeg na svijetu, naročito sada kada se razgoropadio i lupa šakom o sto, ili pokušati pronaći neki svoj put - ukazuje Radić.
Kada je Evropa u pitanju, podvlači da ona može da se oslanja na savezništvo zemalja koje su članice Evropske unije.
- I to je za njih racionalno i izlaz. Ali biće veliki problem kako će se postaviti zemlje od Kanade koja je na Trampovoj svježoj mapi dio Sjedinjenih Američkih Država, pa tamo do Pacifika, recimo Australije, Novog Zelanda – zemalja koje imaju vrlo snažne motive da budu prijatelji Amerikanaca, ali teško da će moći da prihvate da se slože sa idejom teritorijalne ekspanzije - zaključuje Radić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Svijet

Radić: Tramp nastupio oštrije nego što je bilo ko očekivao, ide direktno protiv Evrope

U stravičnom požaru koji je zahvatio trgovački centar u Karačiju u Pakistanu poginulo je 50 ljudi. Najveći požar u lučkom gradu u više od deset godina izbio je kasno u subotu i brzo se proširio kroz prostrani trgovački kompleks Gul Plaza, poznat po svojih 1.200 porodičnih prodavnica koje prodaju vjenčanice, igračke, posuđe i drugu robu. - Pronašli smo 20 do 25 mrtvih tijela - rekao je novinarima zamjenik komesara Javed Nabi Khoso. Dodao je da su posmrtni ostaci prevezeni u bolnicu radi DNK analize. Zbog poteškoća u identifikaciji, rekao je da je teško dati precizan podatak o broju poginulih, ali se navodi da je oko 50 osoba mrtvo. Mala grupa koja je odavala počast žrtvama zapalila je svijeće u blizini mjesta požara, a neki su držali fotografije onih za koje se pretpostavlja da su poginuli.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260121230132_cd4c5d4d30723907a9f738cdec4f27e63e20aecb92bdd325af1892e3d5d24f27.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260121230132_cd4c5d4d30723907a9f738cdec4f27e63e20aecb92bdd325af1892e3d5d24f27" data-rendition-name="original" width="4013" height="2676" loading="lazy" alt="Pakistan požar"><figcaption>Spasioci i vatrogasci sa teškom mehanizacijom sprovode operaciju pretrage u izgorenoj zgradi višeetažnog trgovačkog centra nakon masovnog požara u Karačiju, Pakistan, u srijedu, 21. januara 2026. (Photo: AP photo/Ali Raza)Copyright 2026 The Associated Press. All rights reserved</figcaption></figure>  Vatrogasci su se borili s požarom unutar trgovačkog centra do utorka. Do trenutka kada je požar stavljen pod kontrolu, Gul Plaza je svedena na gomilu pepela i ruševina. Prema podacima državne spasilačke službe, ukupno 84 osobe su registrovane kao nestale. Policija je saopštila da se strahuje da je većina nestalih mrtva, što znači da bi broj žrtava mogao još porasti. - Ovo je scenario sudnjeg dana - rekao je vlasnik prodavnice Rehmat Khan nakon što je vidio ono što je ostalo od trgovačkog centra. Rekao je da je u prodavnici bilo oko 18 do 20 ljudi, uključujući šest zaposlenih, kada je požar izbio u tržnom centru. Dodao je da su svi nestali.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260121230132_f4401cf1afc53abf3d9f6a2b882da66d46830bfa7c5ceeb81819a830be522bb1.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260121230132_f4401cf1afc53abf3d9f6a2b882da66d46830bfa7c5ceeb81819a830be522bb1" data-rendition-name="original" width="3861" height="2574" loading="lazy" alt="požar u pakistanu "><figcaption>Spasioci i vatrogasci rade sa teškom mehanizacijom pretražujući ruševine izgorenog objekta višeetažnog trgovačkog centra nakon masovnog požara u Karačiju, Pakistan, u ponedjeljak, 19. januara 2026.(Photo: AP photo/Ali Raza)Copyright 2026 The Associated Press. All rights reserved</figcaption></figure>  Ovaj požar je jedan od najsmrtonosnijih u posljednjih 10 godina.

1250x600

1084x550

U stravičnom požaru u Pakistanu poginulo 50 ljudi: Vatra progutala tržni centar, strahuje se da će broj mrtvih rasti

Nezavisna mreža za zaštitu ljudskih prava HRANA objavila je da je najmanje 313 zatvorenika pogubljeno vješanjem tokom protesta širom Irana.
HRANA, bazirana u SAD, u mjesečnom izvještaju navodi da su oni pogubljeni od 22. decembra prošle godine do 20. januara ove godine u zatvorima širom zemlje, po raznim optužbama.
Mreža navodi se da je u tom periodu došlo do naglog porasta masovnih hapšenja, teških kazni i upotrebe prekomjerne sile od strane snaga bezbjednosti, i da su u januaru tokom 10 dana pogubljene najmanje 52 osobe, dok su se protesti širili, a pristup internetu u velikoj mjeri bio ograničen.
Organizacije za ljudska prava tvrde da se u Iranu vrše smrtne kazne nad demonstrantima. Grupa za zaštitu ljudskih prava Hengav, sa sjedištem u Norveškoj, objavila je danas da su iranske vlasti optužile jednog demonstranta da "ratuje protiv Boga", zbog navodnih veza sa SAD i Izraelom. Hengav navodi da su demonstranta Salaha Jusefija iz Džavanruda u iranskoj provinciji Kermanšah 13. januara prvi put uhapsili obavještajni agenti Korpusa iranske revolucionarne garde (IRGC), posebnog ogranka Revolucionarne garde Irana, i pustili ga nakon jednog dana, prenose agencije.
- Izvor upoznat sa slučajem rekao je da su, nakon višestrukih upita porodice bezbjednosnim institucijama u Ramsaru i Sariju, zvaničnici IRGC u Sariju usmeno obavijestili porodicu da je Jusefi optužen za 'moharebe' (rat protiv Boga) i da je donijeta presuda, a kao kazna je navedena smrt - navodi Hengav.
Prema grupi za ljudska prava, zvaničnici IRGC rekli su porodici uhapšenog da on ima "tijesne veze" sa Izraelom i SAD, da će kazna biti izvršena u Teheranu i da neće odgovarati na dalja pitanja. Hengav navodi da su Jusefiju od hapšenja uskraćeni pristup advokatu i druga osnovna prava, da njegova porodica nije obaviještena o razvoju događaja u njegovom slučaju, kao i da optužba nije zvanično objavljena i da porodici nije dostavljeno pisano obavještenje ili formalna presuda.

Mreža za ljudska prava: Tokom protesta u Iranu obješeno najmanje 313 zatvorenika

Grad Beč će tokom ove godine privremeno zatvoriti više muzeja posvećenih čuvenim kompozitorima, u okviru mjera štednje i smanjenja budžeta za kulturu radi ispunjavanja ciljeva javne potrošnje, saopštili su danas gradski zvaničnici.
Kako je najavio direktor bečkih muzeja, privremeno će biti zatvoreni stan u kojem je preminuo austrijski kompozitor Franc Šubert, rezidencija Johana Štrausa, kao i kuća u kojoj je živio Jozef Hajdn, piše Gardijan. Ove mjere dio su šireg paketa štednje koji uključuje i povećanje cijena javnog prevoza u austrijskoj prijestonici za gotovo 30 odsto za pojedine karte.
- Svi moramo da štedimo. To je realnost u kojoj živimo - izjavio je direktor javne ustanove Muzeji Beča Mati Buncl, koja upravlja brojnim istorijskim lokalitetima u Beču.
Beč je, zahvaljujući pokroviteljstvu dinastije Habzburg, postao jedna od vodećih evropskih kulturnih prijestonica u doba baroka i krajem 19. vijeka, ugostivši stvaraoce poput Mocarta i Betovena, kao i umjetnike Gustava Klimta i Egona Šilea, pojašnjava Gardijan. Iako su muzeji pogođeni rezovima uglavnom manji objekti sa minimalnim troškovima osoblja, njihovo zatvaranje trebalo bi da traje dvije godine, izjavila je finansijska direktorka Kristina Švarc.
Gradski budžet za muzeje smanjen je sa 29,7 miliona eura u 2025. godini na 28,4 miliona ove godine, uz dodatno smanjenje planirano za 2027. Stan u kojem je Šubert preminuo zatvoren je od početka godine, dok će Hajdnova kuća i Štrausov stan biti zatvoreni od 2. marta. Šubertovo rodno mjesto takođe će biti zatvoreno od istog datuma, radi preuređenja, a ponovno otvaranje planirano je za 2028. godinu, povodom 200 godina od njegove smrti. Pored toga, više drugih muzeja u Beču skratiće radno vrijeme, među njima Prater muzej, Hermes vila, crkva Ota Vagnera, Sudski paviljon Ota Vagnera u Hicingu i paviljon Ota Vagnera na Karlsplacu.

Beč privremeno zatvara više muzeja zbog budžetskih rezova

U Francuskoj se sve više pažnje posvećuje kontroli buke u javnom prevozu, a nedavna situacija u Nantu pokazuje koliko ozbiljno vlasti shvataju poštovanje mira putnika.
Muškarac je kažnjen sa 200 eura jer je na željezničkoj stanici razgovarao preko zvučnika na svom mobilnom telefonu, što je izazvalo pažnju zapošljenih, prenosi punkufer.hr.
On je razgovarao sa sestrom koristeći zvučnik na mobilnom telefonu dok je čekao voz na stanici u Nantu. Tada ga je zaustavila službenica francuske željeznice SNCF i zamolila da smanji jačinu zvuka.
Iako je upozoren da će dobiti kaznu od 150 eura, mislio je da je u pitanju šala, odbio je da plati, a kazna je potom povećana na 200 eura.
Trenutno angažuje advokate kako bi osporio obavezu plaćanja.
<h2>Kazne za preglasno ponašanje</h2>
Iako u Francuskoj ne postoji zakon koji direktno zabranjuje razgovor preko zvučnika na javnim mjestima, postoje jasna pravila o kontroli buke.
Francuski prometni kodeks predviđa kažnjavanje onih koji koriste uređaje i instrumente kako bi bukom ometali mir drugih u prostorima javnog prevoza. Tako, na primjer, i glasniji razgovor na mobilnom telefonu bez zvučnika na francuskim željeznicama može dovesti do kazne od 60 eura.
U modernom svijetu sve je češća pojava da ljudi glasno telefoniraju na javnim mjestima ili gledaju video sadržaje bez slušalica. Pitanje je da li bi takvo ponašanje trebalo strogo zabraniti i kažnjavati.

Evropska zemlja u kojoj možete da očekujete kaznu ako pričate preglasno telefonom

Premijer Izraela Benjamin Netanjahu prihvatio je poziv američkog predsjednika Donalda Trampa da se pridruži takozvanom Odboru za mir, objavio je kabinet izraelskog premijera.
Odbor za mir je prvobitno zamišljen kao tijelo koje bi bilo osnovano radi nadzora mira u Pojasu Gaze, ali je prošireno tako da čini svojevrsnu alternativu Ujedinjenim nacijama.
Odbor je dio druge faze Trampovog plana za Gazu, palestinsku enklavu potpuno razorenu u ratu između Izraela i Hamasa. Plan predviđa trajni prekid rata i razoružanje Hamasa, koji to odbija, piše Hina.
Prema najavama Bijele kuće, Tramp bi povelju Odbora za mir trebalo da potpiše danas u Davosu.
Diplomate koje su vidjele povelju Odbora rekle su za agenciju Dpa da je to neskriveni izazov Ujedinjenim nacijama, koje je Tramp više puta kritikovao kao nefunkcionalne.
Američki predsjednik je u Odbor za mir pozvao velik broj svjetskih državnika, među kojima su i predsjednici Rusije i Bjelorusije, Vladimir Putin i Aleksandar Lukašenko.
Poziv su dobile i države regiona Zapadnog Balkana, među kojima su Hrvatska i Albanija.
Predsjednica Kosova Vjosa Osmani izjavila je na mreži „X“ da je i Kosovo dobilo poziv da se pridruži Odboru.

Netanjahu prihvatio Trampov poziv u Odbor za mir

Kina je tokom drugog Trampovog mandata pokazala samouvjerenost i ekonomsku otpornost, uprkos oštrom trgovinskom sukobu prvih mjeseci. Ključnu ulogu u smirivanju tenzija odigrala je diplomatija i dijalog na najvišem nivou.
Nekoliko dana prije nego što je američki predsjednik Donald Tramp u utorak obilježio prvu godinu povratka u Bijelu kuću, Kina je objavila niz ekonomskih podataka koji ukazuju na otpornost njene ekonomije uprkos trgovinskom pritisku iz Sjedinjenih Država.
Druga najveća svjetska ekonomija zabilježila je u 2025. rast od pet odsto, čime je ispunjen godišnji cilj vlade, prenosi <a href="https://www.dw.com/sr/kako-je-kina-postigla-ravnote%C5%BEu-sa-sad-pod-trampom/a-75585605" target="_blank">Dojče vele.</a> Podaci objavljeni prošle sedmice pokazali su i rekordan trgovinski suficit od gotovo 1,2 biliona dolara.
Analitičari ocjenjuju da taj suficit, podstaknut plasmanom kineske robe – na tržišta van SAD – pokazuje da kineski proizvodi svojim cijenama i dalje ostaju konkurentni na globalnom nivou i da je Peking uspio da ublaži posljedice Trampove trgovinske politike. 
- Administracija Donalda Trampa možda je ušla u mandat sa uvjerenjem da može da iskoristi svoju ekonomsku moć kako bi Kinu usmjerila u određenom političkom pravcu - kaže Amanda Sjao, direktorka programa za kineske studije u konsultantskoj kući Eurasia Group.
- Ali Peking raspolaže sopstvenim instrumentima pritiska koji mogu da pariraju Vašingtonu.
Peking je Trampu uzvraćao istom mjerom
Trampov pristup Kini sve više se doživljava kao manje ideološki, a više usmjeren na ekonomsku i tehnološku konkurenciju – pomak koji je vidljiv i u najnovijoj Strategiji nacionalne bezbjednosti SAD, objavljenoj u decembru, piše Dojče vele.
Na samom početku drugog mandata, Tramp je uveo takozvane recipročne carine širom svijeta, a nakon što je Peking uzvratio istom mjerom, ubrzo je obnovljen i trgovinski rat sa Kinom.
Vrhunac trgovinskog spora uslijedio je u aprilu, kada su SAD uvele carine i do 145 odsto na kinesku robu, a Kina odgovorila podizanjem ukupnih carina na isti nivo i uvela kontrolu izvoza kritičnih rijetkih minerala.
- U suštini, obje strane su napunile oružje i uperile ga jedna u drugu - kaže Sjao, prije nego što su shvatile razmjere štete koju bi takav razvoj događaja naneo ekonomijama obje zemlje.
Nakon prve runde trgovinskih pregovora u maju, obje strane su popustile, carine su smanjene i trenutno iznose oko 30 odsto na obje strane.
Međusobne kontrole i ravnoteža
- Peking je zaista preuzeo rizik odlučivši da uzvrati Trampu. Taj pristup se pokazao opravdanim kada se Vašington povukao i opredijelio za popuštanje tenzija - kaže Sjao, dodajući da Peking sada može da zaključi da je tvrda linija bila ispravna.
Djao Daming, profesor međunarodnih studija na Narodnom univerzitetu Kine u Pekingu, kaže da je Kina, u poređenju sa Trampovim prvim mandatom, sada nastupila sa „većim samopouzdanjem" u suočavanju sa „potencijalnim neizvjesnostima iz Vašingtona".
Na ekonomskom i trgovinskom planu, Kina i SAD su nakon godinu dana strateškog nadvlačenja uspostavile određeni nivo „međusobnih kontrola i ravnoteže", rekao je Djao za Dojče vele.
Uprkos razlikama – dijalog na vrhu
Od otvorenog sukoba do opreznog trgovinskog primirja – odnosi SAD i Kine pomjerili su se ka stabilizaciji, iako strateško rivalstvo ostaje.
Tokom 2025. Tramp je intenzivirao kontakte na najvišem nivou sa kineskim predsjednikom Sijem Đinpingom, uključujući četiri telefonska razgovora i jedan susret uživo.
Takva diplomatija na samom vrhu igrala je ključnu ulogu u stabilizaciji odnosa tokom protekle godine, ocjenjuje Djao, naglašavajući značaj dijaloga uprkos razlikama.
Tramp je sastanak sa Sijem u oktobru u Busanu, u Južnoj Koreji, ocijenio sa „12 od 10", dok je Si pozvao obje strane da se fokusiraju na dugoročne koristi saradnje i da ne upadnu u „začarani krug odmazde".
Strateška računica iza trgovinskog primirja
Sa strateške tačke gledišta, trenutno primirje može da posluži kao koristan „međuprostor" i za Vašington i za Peking.
Prema riječima Amande Sjao, cilj Pekinga je da „iskoristi taj prostor kako bi se doveo u bolju poziciju za buduće nadmetanje sa SAD".
U međuvremenu, i Vašingtonu je potreban predah kako bi izgradio lance snabdijevanja kritičnim rijetkim mineralima. „Dok to ne postigne, SAD će željeti da zadrže relativno stabilne odnose sa Kinom", dodaje Sjao.
Možda čak četiri susreta Trampa i Sija ove godine
Tokom 2026. očekuju se čak četiri susreta Trampa i Sija, uključujući Trampovu državnu posjetu Pekingu u aprilu i uzvratnu posjetu Sija Vašingtonu kasnije tokom godine. Dvojica lidera će se, po svemu sudeći, sastati i na samitu APEK-a u Šenženu u novembru, kao i na samitu G20 u Majamiju u decembru. Osim Trampove posjete Pekingu, Kina još nije potvrdila prisustvo predsjednika Sija na preostala tri sastanka.
Analitičari koji su govorili za Dojče vele i dalje su optimistični da će stabilnost odnosa SAD i Kine potrajati i tokom 2026. posebno zato što nivo međusobne ekonomske zavisnosti ostaje nepromijenjen.
Ipak, Trampova nepredvidivost može da se ispolji na drugim poljima, dok Peking pažljivo vaga svoje strateške interese.
Venecuela, Grenland i pitanje Tajvana
Nedavne vojne akcije Vašingtona, uključujući svrgavanje lidera Venecuele i Trampove ambicije u vezi sa Grenlandom, stvorile su, kako kaže Sjao, „pogodno okruženje da Kina pojača svoju praksu prisile".
Iako Kina vjerovatno neće promijeniti svoju računicu kada je riječ o mogućoj invaziji na Tajvan – samoupravni demokratski ostrvski entitet koji smatra svojim – Trampovi potezi mogli su da učvrste uvjerenje u Pekingu da je sila presudna.
Peking sada „možda vjeruje da može dodatno da pojača pritiske… bez značajnih troškova" i da „velike sile mogu da zanemare međunarodno pravo", zaključuje Sjao.

DW: Od sukoba do primirja - kako je Kina postigla ravnotežu sa SAD

Mediteran je zahvatila snažna oluja Hari, koja je izazvala značajnu materijalnu štetu u južnoj Italiji, posebno na Siciliji. Prema izveštajima, oluja je donijela vjetrove preko 110-120 km/h, obilne kiše, klizišta i talase visoke do 9 metara, što je dovelo do proglašenja crvenog alarma i zatvaranja škola.
Kako navodi Ground News, ciklon Hari je jedna od najjačih oluja u posljednjih 20 godina, sa očekivanim akumuliranim padavinama preko 300 mm za manje od 48 sati.
U istočnim djelovima Sicilije, poput Sirakuze, Katanje i Mesine, zabilježeni su ekstremni uslovi sa talasima do 8 do 9 metara, što je izazvalo poplave u priobalju i značajnu štetu na infrastrukturi.
Kako navodi italijanska novinska agencija ANSA, veliki olujni talasi su razbili zaštitne barijere i nanijeli velike količine pijeska u priobalna naselja i na puteve na širem području naselja San Đovani Li Kuti, ali je intenzitet oluje opao jutros oko 3.00 sata.
Malta je bila jedna od najteže pogođenih oblasti, gdje je oluja Hari izazvala haos sa vjetrovima jačine 8-9 Bofora, obilnim padavinama i nemirnim morem.
Kako navodi Malta Independent, oluja je dovela do značajne materijalne štete, oborenih drvoreda, poplavljenih puteva, oštećenih bilborda i preko 300 intervencija hitnih službi u roku od 24 sata.
Visoki talasi su udarali o obalu dok su vjetrovi dostizali brzinu od 104 kilometra na sat (56 čvorova) na meteorološkoj stanici u Valeti oko 7 ujutru, a stanovnici su upozoreni da ostanu u zatvorenom prostoru.
Kako se oluja dalje kreće
Nakon udara na Siciliju i Maltu, oluja Hari se kreće sjeverno ka drugim djelovima Italije, uključujući Sardiniju i Kalabriju, gdje se očekuju slični uslovi sa jakim vjetrovima i talasima.
Kako navodi Hortidaily, oluja se formirala iz afričko-mediteranskog ciklona i kreće se sporo, što povećava rizik od produženih padavina i zaustavljanja između Sicilijanskog prolaza i Jonskog mora.

OIuja Hari pustoši Mediteran: Malta i Sicilija najgore prošle, talasi od devet metara “gutali” ulice

Danski ministar spoljnih poslova Lars Loke Rasmusen izjavio je danas da će Danska nastaviti saradnju sa SAD oko Grenlanda, ali da neće praviti kompromise u pogledu osnovnih principa oko teritorije, piše britanski list Gardijan.
- U godini 2026. ne trgujete ljudima, već između ljudi - izjavio je Rasmusen, i dodao da će Danska nastaviti diplomatske razgovore sa SAD, ali da nije spremna da pravi kompromis u vezi sa svojim osnovnim principima o teritoriji.
On je naveo da nije gledao govor predsjednika SAD Donalda Trampa u Davosu, već se samo informisao o najvažnijim stvarima.
Rasmusen kaže da je "samo po sebi pozitivno" to što se Tramp obavezao da neće koristiti silu zbog Grenlanda, i ojcenjuje da je američki predsjednik i dalje odlučan da preuzme kontrolu nad autonomnim ostrvom, koje je dio Kraljevine Danske.
Dodao je da Trampove ambicije i dalje ostavljaju otvorena pitanja s obzirom na članstvo Danske u savezu NATO, a samim tim i Grenlanda.
Danski ministar je odbacio Trampove kritike, rekavši da je Danska sačuvala Grenland od kineskog uticaja.

Danski ministar: Nastavljamo saradnju sa SAD oko Grenlanda, bez kompromisa u pogledu teritorije

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da će se, na predstojećoj vanrednoj sjednici Vlade Srbije, za koju je potvrdio da će biti održana u subotu, razgovarati o „dva formalna zahtjeva Sjedinjenih Američkih Država“, što bi omogućilo pregovore o strateškom partnerstvu sa SAD, odnosno o postizanju što povoljnije pozicije u međunarodnom okruženju.
On je, gostujući u Dnevniku Radio-televizije Srbije (RTS), dodao i da vjeruje da Srbija može da napreduje na evropskom putu, „čuvajući tradicionalna prijateljstva sa Rusijom i Kinom“.
- (Na ovom Davosu) smo prisustvovali tresku. Uvjeren sam da je jedna stranica istorije završena i da će se ona od sjutra pisati drugačije. Očigledno je da (SAD i Evropa) ubuduće neće nastupati zajedno po svim važnim pitanjima i da će ubuduće možda nastupati (sa suprotnih pozicija) - naveo je Vučić.
On je rekao da trenutnu globalnu situaciju Srbija to mora da razumije što prije, a da će na te razgovore pozvati i svoje političke protivnike.
Takođe je rekao da će predstavnike vlasti zamoliti da se „što manje izjašnjavaju o svemu“, kako bi se spriječila potencijalna šteta po međunarodne odnose Srbije, dodavši da ni on „neće da se nepotrebno zamjera velikim silama“.
- Iz Davosa dolazim sa potvrdom međunarodnog poštovanja prema Srbiji. Imao sam duga bilateralna sastanka sa četiri predsjednika, tridesetak kraćih sastanaka sa drugim liderima - dodao je Vučić.&nbsp;
Govoreći o globalnoj situaciji, Vučić kaže da je dobro što je predsjednik SAD-a ogolio način na koji se u savremenom svijetu raspravlja o teritorijama, dodavši da se to više „neće pakovati u plavo-žutu kutijicu“, kao što je navodno bio slučaj sa Kosovom.
Takođe je dodao da vjeruje da će do neke vrste prekida sukoba u Ukrajini doći za dva-tri mjeseca, te da je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski međunarodne partnere uslovio punopravnim članstvom u EU od 1. januara naredne godine.

Vučić: U subotu razgovori o zahtevima SAD-a, u razgovore o orijentaciji Srbije uključiti i opoziciju

Udruženje podstanara Crne Gore pozdravilo je lokalne mjere poput dijela subvencionisane zakupnine u Podgorici, ali one su, prema njihovim riječima, privremene, ograničene i nedovoljne.
Predsjednik Udruženja, Dragan Živković, naveo je da suština problema ostaje neregulisano tržište zakupa i potpun nedostatak zakonske i institucionalne zaštite.
Udruženje podstanara Crne Gore upozorilo je na sve teži položaj podstanara, koji čine jednu od najbrojnijih, ali i najnezaštićenijih društvenih grupa u zemlji.&nbsp;
- Podstanarstvo više nije privremena faza, već dugoročna realnost za desetine hiljada građana – mladih porodica, zaposlenih, penzionera i studenata - kazao je Živković.
On je naveo da je u prethodne dvije godine problem podstanara posebno eskalirao. Previsoke cijene kirija, nepostojanje pisanih ugovora, iznenadni otkazi, zloupotrebe depozita i nedostatak institucionalne zaštite doveli su mnoge porodice do nemogućnosti normalnog života i funkcionisanja.
Udruženje podstanara kontinuirano je upozoravalo nadležne institucije na ovu situaciju, upućujući brojne apelacije, inicijative i zahtjeve za rješenjem problema. Nažalost, većina tih apela ostala je neodgovorena, što dodatno pogoršava socijalnu nepravdu i nesigurnost podstanara.
Udruženje podstanara Crne Gore od osnivanja zagovara uvođenje Registra podstanara, kako bi se sagledali stvarni razmjeri problema, donošenje Zakona o zaštiti prava podstanara, podržanog od Delegacije EU u Podgorici i Zaštitnika ljudskih prava, razvoj modela socijalnog i priuštivog stanovanja.
Takođe, Udruženje je pokrenulo Crnu knjigu rentijerstva, organizovalo javne akcije i pružalo savjetodavnu podršku građanima, ali bez konkretne reakcije nadležnih institucija napredak je ograničen.
- Pozivamo državne institucije da konačno prepoznaju stambenu politiku kao pitanje socijalne sigurnosti i ljudskog dostojanstva, a ne isključivo tržišnog interesa. Podstanari traže stabilnost, predvidivost i pravo na normalan život - kazao je Živković.

Udruženje podstanara: Subvencionisanje zakupnina nedovoljna mjera

Dan novinara Crne Gore treba da bude podsjetnik da borba za slobodne i profesionalne medije nije završena, ali i poziv institucijama da preuzmu odgovornost. Slobodni, bezbjedni i ekonomski zaštićeni novinari i novinarke nijesu interes jedne profesije, već temelj demokratskog društva i pravo svih građana i građanki, poručili su iz Centra za građansko obrazovanje (CGO).
CGO je, uoči Dana novinara Crne Gore, koji se obilježava 23. januara, uputio čestitke svim novinarkama i novinarima, kao i medijskim radnicama i radnicima koji, često u izuzetno teškim okolnostima, istrajavaju u profesionalnom informisanju javnosti i radu u interesu građana i građanki.
Istovremeno, u CGO-u ukazuju na složen kontekst u kojem se novinarski posao danas obavlja u Crnoj Gori, a koji je značajno opterećen niskim primanjima, preopterećenošću poslom i ograničenjima u osnovnim profesionalnim uslovima. 
To utiče, kako ocjenjuju u toj organizaciji, utuče i na kvalitet informacija koje dopiru do javnosti, jer, napominju, novinarstvo bez profesionalne i ekonomske sigurnosti teško može biti u potpunosti slobodno i odgovorno.
- Uprkos tome, veliki dio novinara i novinarki nastavlja da obavlja posao od ključnog značaja za javni interes, predstavljajući jedan od najvažnijih mehanizama kontrole moći, razotkrivanja zloupotreba i zaštite demokratskih vrijednosti - kazao je Nikola Obradović, saradnik na programima u CGO-u.
Nalazi istraživanja javnog mnjenja ukazuju na visoka očekivanja građanstva od novinarske profesije. Istraživanje CGO-a, sprovedeno krajem 2025. godine u okviru projekta „Mediji za demokratiju: Jačanje nezavisnosti RTCG-a za budućnost Crne Gore“, uz podršku Vlade Kraljevine Holandije, pokazuje da 73,5 odsto ispitanih smatra da novinari i novinarke treba da imaju licencu za rad, a 63,6 odsto naglašava da to treba da budu časne osobe. Dok, 23,7 odsto građana i građanki smatra da novinari imaju punu autonomiju u radu, čak 37,2 odsto vjeruje da su podložni korupciji.
CGO podsjeća da se tokom 2025. godine svjedočilo otvorenim pritiscima, javnim prozivkama i targetiranju novinara i pojedinih medijskih kuća od strane predstavnika vlasti.
- Zabrinjavajuće je što su takve poruke, u više navrata, dolazile od funkcionera političke partije koja čini parlamentarnu većinu, učestvuje u radu Vlade i ima značajan uticaj na sektor bezbjednosti. Upravo pritisci sa pozicija institucionalne moći ugrožavaju slobodu medija i doprinose atmosferi straha i nepovjerenja - istakao je Obradović.
On podsjeća da je ubistvo glavnog i odgovornog urednika lista Dan, Duška Jovanovića, najteži simbol nekažnjivosti napada na novinare. 
- Dvije decenije nakon tog zločina, izostanak pune istine i odgovornosti i dalje opterećuje crnogorsko društvo. Bez rasvjetljavanja ovog slučaja, teško je govoriti o stvarnom napretku u oblasti slobode medija i bezbjednosti novinara - naglašava Obradović.
Slučaj ranjavanja novinarke Olivere Lakić iz 2018. godine, navodi on, ostaje jedan od najozbiljnijih pokazatelja nedovoljne zaštite novinara u Crnoj Gori. Dugogodišnje odugovlačenje sudskog postupka i izostanak pravosnažne presude, smatra Obradović, samo produbljuju nepovjerenje u institucije.
CGO podsjeća da sloboda medija ne može postojati bez nedvosmislene institucionalne poruke da su napadi na novinare neprihvatljivi i da će biti sankcionisani. 
- Jednako važno je stvaranje uslova u kojima novinari mogu raditi dostojanstveno, bez straha za bezbjednost i egzistenciju. Zato Dan novinara Crne Gore treba da bude podsjetnik da borba za slobodne i profesionalne medije nije završena, ali i poziv institucijama da preuzmu odgovornost. Slobodni, bezbjedni i ekonomski zaštićeni novinari i novinarke nijesu interes jedne profesije, već temelj demokratskog društva i pravo svih građana i građanki - poručio je Obradović.
On je kazao da će CGO nastaviti da prati stanje medijskih sloboda, ukazuje na probleme i zagovara politike koje doprinose sigurnijem i boljem ambijentu za rad medija u Crnoj Gori, kao i profesionalnom novinarstvu koje je neophodno za pravovremeno i pouzdano informisanje javnosti.

CGO: Dan novinara podsjetnik da borba za slobodne medije nije završena, ali i poziv institucijama da preuzmu odgovornost

Pokušaj direktorice Narodne biblioteke „Radosav Ljumović“ Slavice Ilinčić da jubilarnu proslavu 145 godina postojanja u KIC-u iskoristi za „istorijsko redefinisanje“ imena ustanove naišao je na nepremostivu prepreku u vidu istorijskih dokumenata, ali i citata i navođenja relevantne dokumentacije u monografijama koje je objavila upravo Biblioteka, <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/selektivno-citanje-istorije-u-svrhu-ideoloske-manipulacije">piše Pobjeda</a>. Ona je na svečanoj proslavi, podsjetimo, saopštila da je Biblioteka 1881. osnovana kao ,,Srpska biblioteka s čitaonicom“, što je prethodno konstatovao i Stefan Sinanović, zaposleni u Biblioteci koji je vodio program, dok je predsjednica Skupštine glavnog grada Jelena Borovinić-Bojović koristila decenijama ustaljeni naziv „Podgorička Čitaona“, konstatujući da je institucija koja slavi 145 godina postojanja upravo pod tim imenom osnovana 1881. godine. <h2>Autogol</h2> Kada je Ilinčić prekjuče novinaru Pobjede u telefonskom razgovoru saopštila: ,,imate monografiju Biblioteke koja je napisana prije jedno 10-15 godina“ kao argument da je ,,Srpska biblioteka s čitaonicom“, kako je kazala, definitivno prvobitni naziv institucije kojom rukovodi, vjerovatno nije ni slutila da je sebi – fudbalskim žargonom rečeno – zabila autogol. Autor ovih redova pronašao je pomenutu monografiju – u pitanju je ,,Narodna biblioteka 'Radosav Ljumović' (1881-2011)“ Radosava Raša Milića, izdata 2011. godine od strane Biblioteke. Istraživački uvid u ovo djelo, ali i mnogobrojne tekstove u ,,Glasu Crnogorca“, donio je neočekivan obrt: Milićeva monografija i periodika iz doba Knjaževine Crne Gore zapravo su najjači dokaz protiv tvrdnji aktuelne direktorice koja je očigledno krenula u obračun sa sopstvenim nasljeđem. Prethodni tekst Pobjede na ovu temu pokazao je da je direktorica Ilinčić, nazivajući čitaonicu prethodnicu ,,srpskom“ a ne ,,podgoričkom“, u direktnom sukobu sa Statutom i zvaničnom veb-stranicom institucije kojom rukovodi, a ovaj tekst pokazaće na koji način aktuelna uprava ignoriše istorijske izvore iz 19. vijeka, statutarni dokument iz 1905. godine i sopstvenu izdavačku djelatnost kako bi konstruisala narativ koji istorija ne prepoznaje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260122070120_180f28f79b96a49a4380adf6766860773fc994fc0f8f43cf7a20c941fe185800.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260122070120_180f28f79b96a49a4380adf6766860773fc994fc0f8f43cf7a20c941fe185800" data-rendition-name="original" width="1002" height="892" loading="lazy" alt="Prvo oglašavanje uprave Podgoričke čitaonice u „Glasu Crnogorca“ od 24. januara 1881."><figcaption>Prvo oglašavanje uprave Podgoričke čitaonice u „Glasu Crnogorca“ od 24. januara 1881.(Photo: www.dlib.me)</figcaption></figure>  <h2>Prvi dokument</h2> Krunski dokaz koji opovrgava tvrdnju o osnivanju pod nazivom „Srpska čitaonica s bibliotekom“ nalazi se u članku objavljenom 24. januara 1881. godine u „Glasu Crnogorca“ pod naslovom „Objava i molba“. U ovom tekstu, koji predstavlja prvi poznati zvanični akt o radu ustanove, jasno stoji da je u Podgorici osnovano ,,Društvo čitaoničko“. - Potpisana Uprava javljajući ovim putem da je u Podgorici osnovano ,,Društvo čitaoničko“ uz koje bi se imala sastaviti i društvena knjižica, umoljava srpske, hrvatske, bugarske i ruske spisatelje i izdavače novina i knjiga da bi, s obzirom na još nejaku snagu i slaba sredstva, a dobru volju ovog Društva, imali dobrotu poslati istoj ,,Čitaonici“ na dar po koju od svojijeh zališivjeh knjiga, časopisa i novina, na čemu će oni plemenitijem darodavcima, mnogo biti blagodareni – zapisano je u ,,Objavi i molbi“ 1881. godine.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260122070120_cbe6033aad2304c83792ddce6c4951b20299f28d453a6e2cb0e7c064f5603c7a.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260122070120_cbe6033aad2304c83792ddce6c4951b20299f28d453a6e2cb0e7c064f5603c7a" data-rendition-name="original" width="625" height="902" loading="lazy" alt="Faksimil iz monografije Radosava Raša Milića na kojem se u rukopisu vide „Pravila Društva 'Podgoričke čitaonice'“ iz 1905. godine"><figcaption>Faksimil iz monografije Radosava Raša Milića na kojem se u rukopisu vide „Pravila Društva 'Podgoričke čitaonice'“ iz 1905. godine(Photo: Pobjeda)</figcaption></figure>  Najvažniji detalj se nalazi na samom kraju – zvanični potpis glasi: „Uprava Čitaonice Podgoričke“. Dakle, sami osnivači su se potpisali kao ,,Uprava Čitaonice Podgoričke“, a ne kao „Srpska čitaonica s bibliotekom“, što jasno ukazuje na to da je termin „srpska“ u kasnijim izvještajima najvjerovatnije bio ideološki ili opisni pridjev dopisnika. Zdravorazumski se postavlja pitanje zbog čega Ilinčić, Stefan Sinanović, niti autori dokumentarnog filma nijesu posegnuli za ovim tragom iz ,,Glasa Crnogorca“, koji je nastao četiri mjeseca ranije te iste 1881. godine, kao ni za drugim tragovima u istom listu u kojima se govori o počecima rada Biblioteke. <h2>Statutarna preciznost</h2> Da nije riječ o slučajnosti, već o dosljednom imenovanju, potvrđuju i „Pravila 'Podgoričke čitaonice'“ iz 1905. godine, koja je Radosav Rašo Milić objavio u svojoj knjizi. U ovom dokumentu, koji je oblik tadašnje verzije statuta, u članu 1. precizno stoji: „Naziv je društva 'Podgorička Čitaonica'“. „Pravila 'Podgoričke čitaonice'“ predstavljaju „rodni list“ ove knjaževske institucije. Činjenica da su se tvorci pravila potpisali geografskom, a ne nacionalnom odrednicom, ukazuje na namjeru da ,,Podgorička Čitaonica“ bude institucija svih građana Podgorice. Dokumenti potvrđuju da se termin srpski, kao i mnogi drugi termini, u ,,Glasu Crnogorca“ koristi za opisivanje karaktera čitaonice, ali da je njeno zvanično, pravno i jedino ime od osnivanja bilo vezano za ime grada Podgorice. Ključ za razrješenje ove terminološke zamke krije se u članu 2 „Pravila 'Podgoričke čitaonice'“. Dok član 1 jasno definiše ime institucije kao ,,Podgorička Čitaonica“, naredni član precizira da je njen cilj nabavka ,,srpskih i stranih listova i knjiga“. Ovakva statutarna preciznost dokazuje da su osnivači povukli jasnu crtu između pravnog naziva ustanove i jezičkog karaktera njenog fonda. S obzirom na činjenicu da je Ilinčić prethodno pokazala da joj ne znače odredbe Statuta institucije kojom rukovodi, a u kojem je jasno definisano - u poglavlju X nazvanom „Dan biblioteke“ (član 66) - da je 19. januara 1881. godine osnovana „Podgorička Čitaonica sa bibliotekom“, ne čudi što direktorica Biblioteke ne mari ni za „Pravila 'Podgoričke čitaonice'“ iz 1905. godine. <h2>Revizija</h2> Aktuelno rukovodstvo Biblioteke, sudeći prema dokumentarcu koji je prikazan u KIC-u, od mnogobrojnih tragova u periodici svoju tezu temelji isključivo na jednom pasusu iz državnog glasila Knjaževine Crne Gore (od 31. maja 1888. godine, broj 22) u kojem dopisnik koristi formulaciju „Srpska čitaonica“. Međutim, Milić u knjizi pojašnjava da su dopisnici istog lista koristili različite termine – od „ovdašnje Društvo naprednih građana“ do „ova Čitaonica“, zavisno od ličnog stila izvještača. Takođe, valja pomenuti da Milić u svojoj monografiji nema dvojbu oko naziva, pa dosljedno koristi naslov ,,Podgorička Čitaonica“. Oslanjanje isključivo na pojedinačne izvještaje iz periodike, umjesto na statutarne dokumente i potpise Uprave, predstavlja školski primjer selektivnog čitanja istorije u svrhu savremene ideološke manipulacije. Ovakvi javni istupi predstavnika Biblioteke nesumnjivo dovode u pitanje profesionalni kredibilitet ustanove koja bi trebalo da bude čuvar, a ne revizor naše prošlosti. <h2>Termin ,,srpski“ uz Čitaonicu na nivou statističke greške u ,,Glasu Crnogorca“</h2> Već smo pomenuli da je u prvom poznatom zvaničnom aktu o radu ustanove, objavljenom 24. januara 1881. godine u „Glasu Crnogorca“ pod naslovom „Objava i molba“, konstatovano da je u Podgorici osnovano ,,Društvo čitaoničko“. B. Bracanović u ,,Glasu Crnogorca“ iz januara 1883. godine, četiri mjeseca kasnije, piše da je ,,ovdašnje društvo naprednih građana, pod pokroviteljstvom Njeg. Svjetlosti Knjaževića Mirka kao velikog vojvode zetskog, uspjelo prvu srpsku čitaonicu osnovati“. Osim izvještaja na koji su se iz Biblioteke pozvali u dokumentarcu, ovo je jedini epitet srpski koji ide uz čitaonicu, a do kojih je autor ovih redova došao pažljivim pretraživanjem ,,Glasa Crnogorca“. Bracanović ovdje nesumnjivo koristi srpski opisno – malim slovom i bez italika ili navodnika – a ne kao naziv institucije. Isti autor se javlja u istom listu dvije godine kasnije, 7. aprila 1885. i u još jednom dopisu iz Podgorice koristi termin ,,Čitaonica sa bibliotekom u Podgorici“. U broju 6. ,,Glasa Crnogorca“ 1888. godine, br. 6, u dopisu od 28. januara Z. Radičević koristi termin ,,ovdašnja čitaona“. Nepotpisani autor 1886. u istom glasilu koristi termin ,,narodna ova Čitaonica“. U dopisu od 16. decembra 1891. godine, br. 1, gdje Z. A. Gvozdenović koristi termine ,,ovdašnja Čitaonica“ i ,,Čitaonica“. Tri godine kasnije, u ,,Glasu Crnogorca“ (br. 4 za 1894. godinu) u dopisu od 8. januara posvjedočen je termin ,,Društvo naše čitaonice“, dok se u ,,Apelu na građane Podgorice“ od strane Uprave iz perioda Kraljevine Crne Gore – 15. januara 1914 – u broju 6 pomenutog lista ustanova naziva ,,narodnom čitaonom“.

Radić: Tramp nastupio oštrije nego što je bilo ko očekivao, ide direktno protiv Evrope

U stravičnom požaru u Pakistanu poginulo 50 ljudi: Vatra progutala tržni centar, strahuje se da će broj mrtvih rasti

Mreža za ljudska prava: Tokom protesta u Iranu obješeno najmanje 313 zatvorenika

Beč privremeno zatvara više muzeja zbog budžetskih rezova

Evropska zemlja u kojoj možete da očekujete kaznu ako pričate preglasno telefonom

Netanjahu prihvatio Trampov poziv u Odbor za mir

DW: Od sukoba do primirja - kako je Kina postigla ravnotežu sa SAD

OIuja Hari pustoši Mediteran: Malta i Sicilija najgore prošle, talasi od devet metara “gutali” ulice

Danski ministar: Nastavljamo saradnju sa SAD oko Grenlanda, bez kompromisa u pogledu teritorije

Vučić: U subotu razgovori o zahtevima SAD-a, u razgovore o orijentaciji Srbije uključiti i opoziciju

Udruženje podstanara: Subvencionisanje zakupnina nedovoljna mjera

CGO: Dan novinara podsjetnik da borba za slobodne medije nije završena, ali i poziv institucijama da preuzmu odgovornost

Radić: Tramp nastupio oštrije nego što je bilo ko očekivao, ide direktno protiv Evrope

Selektivno čitanje istorije u svrhu ideološke manipulacije

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO