Avion specijalnog izaslanika predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa Stiva Vitkofa sletio je večeras na aerodrom Vnukovo u Moskvi gdje će se američka delegacija sastati sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, izvijestio je Tass.
Avion je stigao oko 22.35 po moskovskom vremenu (20.35 po srednjeevropskom vremenu), navodi agencija.
Ranije je objavljeno da je Vitkofov avion poletio danas sa međunarodnog aerodroma u Cirihu i uputio se ka Moskvi.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov ranije je izjavio da je susret ruskog predsjednika Vladimira Putina sa Stivom Vitkofom i zetom američkog predsjednika Džaredom Kušnerom planiran za kasne večernje sate po moskovskom vremenu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Svijet

Vitkof stigao u Moskvu, večeras susret sa Putinom

Srbija i Kosovo saglasili su se na sastanku pregovarača u Briselu o funkcionalizaciji Komisije za nestala lica tokom rata na Kosovu.
Glavni pregovarač Kosova Besnik Bislimi rekao je da sada preostaje da se predstavnici kosovske i srpske delegacije sastanu u narednim sedmicama i utvrde prve prioritete za rad zajedničke komisije, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Pregovarač Srbije Petar Petković današnju rundu dijaloga ocijenio je vrlo značajnim prvi sastanak Zajedničke komisije za implementaciju Deklaracije o nestalim osobama.
- To je izuzetno važno i značajno i nadam se da će se nakon ovog prvog sastanka ubrzati svi procesi u pravcu pronalaženja svih nestalih - kazao je Petković nakon runde dijaloga na nivou glavnih pregovarača.
Glavni pregovarači ujedno su i predsjedavajući Komisije.
Dogovor je postignut nakon višesatnih razgovora koje je evropski posrednik u dijalogu Peter Sorensen vodio odvojeno sa glavnim pregovaračima Srbije i Kosova, Petrom Petkovićem i Besnikom Bislimijem.
Na kraju ovih susreta, u večernjim satima održan je zajednički sastanak na kojem je dogovor formalizovan.
Komisija za nestala lica je dio Zajedničke deklaracije o nestalima, koju su Kosovo i Srbija postigli 2023. godine, u okviru dijaloga za normalizaciju odnosa. Kosovo i Srbija su se 17. decembra 2024. saglasili da sprovedu tu deklaraciju.
Međutim, srpska strana je u to vrijeme odbila učešće u razgovorima o tom pitanju zbog akcija zatvaranja kancelarija koje podržava Srbija na Kosovu.
Ovo je prvi susret u okviru dijaloga o normalizaciji odnosa Srbije i Kosova u ovoj godini, a nakon što je Sorensen nedavno posjetio Beograd i Prištinu.

Srbija i Kosovo se usaglasili povodom Komisije za nestale osobe

Cijene nafte su u srijedu porasle jedan odsto, nakon što je američki predsjednik Donald Tramp ublažio neposredne geopolitičke strahove u vezi sa Grenlandom.
On je rekao da Sjedinjene Američke Države žele da preuzmu kontrolu nad Grenlandom kroz pregovore i da neće koristiti silu, prenose Nezavisne novine.
Referentne cijene sirove nafte pale su ranije oko 1,5 odsto, jer su Trampov obnovljeni pritisak na Grenland i nove carinske prijetnje Evropi izazvali zabrinutost zbog trgovinskih tenzija i slabije globalne potražnje.
Raspoloženje se poboljšalo nakon njegovih komentara u Davosu, čak i dok su odnosi između SAD i EU i dalje zategnuti, a trgovinski sporazum je stavljen na čekanje nakon što je Evropski parlament zamrznuo glasanje o ratifikaciji.
Cijene nafte su takođe porasle nakon što je Međunarodna agencija za energiju (IEA) podigla svoju prognozu rasta globalne potražnje za naftom za ovu godinu i blago smanjila očekivanja o prevelikoj ponudi, iako i dalje projektuje značajan višak.
IEA je saopštila da bi zalihe mogle porasti 3,7 miliona barela dnevno ove godine, što će vršiti pritisak na cijene.

500x500

Cijene nafte porasle nakon Trampove promjene odluke o Grenlandu

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je danas u Davosu da Iran želi da stupi u pregovore, čime je nagovijestio moguće diplomatsko otvaranje nakon perioda povišenih tenzija između dvije zemlje.
- Iran želi da razgovara i mi ćemo razgovarati - rekao je Tramp tokom ceremonije potpisivanja Povelje mira (Board of Peace Charter), koja je održana na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, u Švajcarskoj.
Ova izjava dolazi u trenutku osjetljivih odnosa. Samo dan ranije, u srijedu, Tramp je uputio oštro upozorenje da Iran ne smije da nastavi svoj nuklearni program, nagovijestivši da bi takav potez mogao biti okidač za vojne udare.
Pored nuklearnog pitanja, odnosi su zategnuti i zbog nemira u Iranu. Prošle sedmice američki predsjednik je izjavio da je spreman da pokrene operacije ukoliko Iran odgovori silom na proteste.
Tramp je u međuvremenu ublažio retoriku, sugerišući da je Teheran prestao s nasiljem nad demonstrantima nakon njegovog direktnog upozorenja.

1250x600

1084x550

Od zveckanja oružjem do diplomatije, Tramp tvrdi da Iran želi dijalog: "Razgovaraćemo"

Kolumbija je u četvrtak saopštila da će uvesti carinu od 30 odsto na određenu grupu proizvoda iz Ekvadora i obustaviti isporuku električne energije toj zemlji, kao odgovor na istu takvu carinu koju je dan ranije najavila vlada ekvadorskog predsjednika Danijela Noboe. Rastući trgovinski spor između dvije susjedne južnoameričke države uslijedio je nakon što je Noboa javno izrazio nezadovoljstvo zbog trgovinskog deficita s Kolumbijom, koji premašuje 850 miliona dolara.
Noboa je ukazao i na nedostatak reciprociteta u obezbjeđivanju zajedničke granice, koja i dalje predstavlja uporište kriminalnih organizacija i međunarodne trgovine drogom.
Kolumbijska vlada izrazila je iznenađenje zbog jednostranog poteza Ekvadora, ističući da je bilateralna saradnja i dalje aktivna kroz uspostavljene binacionalne mehanizme, uključujući zajedničke vojne i antinarkotičke operacije.
Prema podacima ekvadorskog Ministarstva proizvodnje, od januara do novembra 2024. godine izvoz Ekvadora u Kolumbiju iznosio je 760 miliona dolara, dok je uvoz iz Kolumbije dostigao 1,8 milijardi dolara. Nadovezujući se na taj trend, Ekvadorska federacija izvoznika saopštila je da je trgovinski deficit s Kolumbijom u istom periodu 2025. godine dostigao 852 miliona dolara.
Carina od 30 odsto, koju je Kolumbija najavila u četvrtak, odnosi se na 20 nedefinisanih ekvadorskih proizvoda, uz napomenu vlasti da postoji „mogućnost proširenja mjere na širu grupu proizvoda“.
Kolumbijsko Ministarstvo trgovine saopštilo je da izvoz tih proizvoda vrijedi približno 250 miliona dolara, naglašavajući da će mjera imati značajan uticaj na bilateralnu razmjenu. Ipak, ministarka trgovine Dijana Marsela Morales istakla je da su carine privremenog karaktera i da ostaje otvorena za diplomatsko i pregovaračko rješenje. Poslovna zajednica u obje zemlje upozorava na neposredne ekonomske posljedice ukoliko vlade ne uspiju da riješe trenutni carinski spor.
- Od juče nam se članice komore javljaju u stanju velike zabrinutosti - izjavila je za agenciju Associated Press izvršna direktorica Kolumbijsko-ekvadorske privredne komore sa sjedištem u Bogoti, Oliva Dijazgranados.
Ova situacija direktno utiče na razvoj kompanija i projekcije prodaje, a mogla bi dovesti u pitanje i radna mjesta.
Dijazgranados je navela da poslovna zajednica trpi najveći teret napetosti, ali da korijen problema leži u bezbjednosnim institucijama, a ne u trgovini.
Istovremeno, kolumbijsko Ministarstvo rudarstva i energetike najavilo je neograničenu suspenziju svih međunarodnih isporuka električne energije Ekvadoru. Ministarstvo je taj potez okarakterisalo kao „preventivnu mjeru“ ključnu za zaštitu energetske suverenosti i bezbjednosti Kolumbije.
Odluka je uslijedila nakon oštre reakcije kolumbijskog ministra energetike Edvina Palme, koji je ekvadorske carine osudio kao „ekonomsku agresiju“ koja podriva regionalnu integraciju.
Palma je podsjetio na ironiju aktuelnih tenzija, navodeći da je tokom teške energetske krize u Ekvadoru krajem 2024. godine Kolumbija kontinuirano obezbjeđivala oko 90 odsto svog izvoznog viška električne energije – približno 450 megavata – kako bi stabilizovala elektroenergetsku mrežu svog susjeda.

Kolumbija uvodi carine i obustavlja izvoz struje u Ekvador dok se trgovinski spor produbljuje

Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je danas da visoko cijeni poziv američkog predsjednika Donalda Trampa u Odbor za mir i dodao da Hrvatska trenutno razmatra pravne i druge aspekte tog predloga.
- Podrška i unapređenje istorijskog mirovnog procesa na Bliskom istoku i dalje su jedan od najvažnijih i najplemenitijih ciljeva koje dijelimo sa Sjedinjenim Američkim Državama i širom međunarodnom zajednicom. U tom duhu, Vlada Republike Hrvatske trenutno razmatra pravne i druge aspekte tog predloga i konstruktivno će sarađivati s američkim i evropskim partnerima - napisao je Plenković na mreži Iks.
On je dodao da će Vlada nastaviti "snažno da zagovara očuvanje i jačanje transatlantskih odnosa i unapređenje mira na Bliskom istoku i šire".
Hrvatska je dobila poziv da se pridruži Odboru za mir. Plenković, koji se nalazi u Davosu, ranije je rekao da je još prerano znati hoće li se odboru pridružiti i Hrvatska jer je riječ o dokumentu koji treba proučiti i o njemu se konsultovati, dok se predsjednik Zoran Milanović još nije izjašnjavao.
Kako su prenijeli mediji, hrvatska ambasadorka u Švajcarskoj Andrea Bekić prisustvovala je danas u Davosu ceremoniji potpisivanja povelje Trampovog Odbora za mir, ali je nije potpisala.

Plenković: Hrvatska razmatra Trampov poziv

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je američkog predsjednika Donalda Trampa da obezbijedi više raketa Patriot i drugih sistema protivvazdušne odbrane tokom sastanka u Davosu.
Zelenski je, kako prenosi Radio Slobodna Evropa, takođe otvorio mogućnost trostranih razgovora između ruskog, ukrajinskog i američkog tima koji bi se održali u Ujedinjenim Arapskim Emiratima u petak i subotu.
Tramp i Zelenski bili su na sastanku više od sat na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, u razgovorima koje je Tramp nazvao pozitivnim.
- Sastanak sa predsjednikom Zelenskim je bio dobar. Vidjećemo kako će se završiti - rekao je Tramp tokom kratkog susreta sa novinarima dodajući da je njegova poruka ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu bila da “rat mora da se završi”.
Ubrzo nakon Trampovih izjava, Zelenski je rekao da je njegova glavna poruka da je Ukrajini potrebna dodatna odbrana od ruskih napada dronovima i raketama koji su ostavili do milion ljudi bez grijanja i struje na temperaturama ispod nule.
- Moje posljednje reči predsjedniku Trampu (bile su): Ne zaboravite na protivvazdušnu odbranu, ne zaboravite na Patriot - rekao je Zelenski dodajući da je Ukrajini to veoma važno tokom ove zime.

Zelenski pozvao Trampa da obezbijedi Ukrajini jaču protivvazdušnu odbranu

Vlasti u Jordanu, prema novom izvještaju organizacije Citizens Lab (Citizen Lab), koriste izraelski digitalni alat za извlačenje podataka s mobilnih telefona aktivista i demonstranata koji su kritikovali Izrael i javno podržavali Gazu. Višegodišnja istraga je s visokim stepenom pouzdanosti utvrdila da jordanske bezbjednosne službe koriste forenzičke alate kompanije Selbrajt (Cellebrite) protiv pripadnika civilnog društva, uključujući dva politička aktivista, jednog studentskog organizatora i jednog borca za ljudska prava, naveli su istraživači, piše Gardijan (The Guardian).
Kada vlasti, koje imaju fizički pristup mobilnom telefonu, koriste Selbrajtov alat, on može izvući podatke uključujući fotografije, video-zapise, poruke, fajlove, sačuvane lozinke, istoriju lokacija, istoriju Wi-Fi mreža, evidenciju korišćenja telefona, istoriju pretraživanja interneta, naloge na društvenim mrežama, kao i, u nekim slučajevima, podatke koje je korisnik pokušao da obriše.
Citizens Lab, koji istražuje digitalne prijetnje civilnom društvu, naveo je da njihova forenzička analiza uređaja koje su ranije zaplijenile vlasti u Jordanu, kao i sudski spisi dostavljeni istraživačima, ukazuju na to da je upotreba Selbrajta od strane vlasti „vjerovatno prekršila međunarodne ugovore o ljudskim pravima koje je Jordan ratifikovao“.
Prema Međunarodnom paktu o građanskim i političkim pravima (ICCPR), Jordan je obavezan da poštuje stroga ograničenja kada je riječ o nadzoru političkih disidenata i civilnog društva pomoću tehnologija za nadzor. Istraživači su naveli da su analizirali četiri mobilna telefona u periodu između januara 2024. i juna 2025. godine, koji su pripadali članovima jordanskog civilnog društva koji su bili pritvarani, hapšeni ili ispitivani od strane vlasti, te da su svi bili podvrgnuti forenzičkom izvlačenju podataka pomoću Selbrajta.
Imena osoba koje su bile meta nisu objavljena jer su strahovale od odmazde. U jednom slučaju opisanom u izvještaju Citizens Laba, istraživači su analizirali ajfon (iPhone) političkog aktiviste čiji je uređaj zaplijenjen nakon ispitivanja u jordanskoj Opštoj obavještajnoj službi, a telefon je ostao u njihovom posjedu 35 dana.
U drugom slučaju, studentski aktivista je odbio da policijskim službenicima da šifru za otključavanje telefona, nakon čega su oni otključali uređaj koristeći Appleov Face ID, držeći telefon ispred njegovog lica.
Osoba je sljedećeg dana odvedena u zatvor. Nakon puštanja na slobodu, aktivisti je vraćen telefon, ali je pronašla svoju šifru ispisanu na komadu trake zalijepljenom na zadnju stranu uređaja. Kasnija analiza telefona pokazala je da je bio povezan s vanjskim uređajem koji je pripisan Selbrajtu, kao i da je bio spojen na jedinicu za sajber kriminal u Amanu dok se nalazio u posjedu vlasti.
U izjavi za Gardijan, portparol kompanije Selbrajt naveo je da, za razliku od špijunskog softvera koji proizvode kompanije poput NSO grupe (NSO Group), njihova tehnologija ima forenzičku namjenu i koristi se za „pristup privatnim podacima isključivo u skladu sa zakonskom procedurom ili uz odgovarajuću saglasnost, kako bi se pomoglo zakonitim istragama nakon što se određeni događaj već desio“.

Jordan koristio izraelsku tehnologiju kako bi špijunirao propalestinske aktiviste koji su podržali Gazu

Biramo Kraljevinu Dansku, biramo Evropsku uniju, biramo NATO, poručio je danas premijer Grenlanda Jens Fridrik Nelsen.
On je 'otvorio dušu' na press konferenciji u prijestonom Nuku, kojoj je prisustvovao veliki broj medija. Takvo interesovanje ne čudi - naročito uzevši u obzir to što predsjednik SAD Donald Tramp i dalje ne odustaje od ideje o preuzimanju Grenlanda.
- Zamislite da ste u našoj poziciji - mi Grenlanđani, mirnodopski narod, sada smo prinuđeni da svakog dana iz medija slušamo kako neko želi da nam oduzme slobodu. Veoma je teško kada slušate prijetnje svake noći o tome da će vas neko preuzeti - kazao je on.
Kako prenosi lokalni Sermitsiaq, premijer je kazao kako ljudi Grenlanda žele da njihovo ostrvo bude upravo onakvo kakvo je i sada - kao teritorija u okviru Danske, uz pravo na samoopredjeljenje.
- Podrška naših saveznika sada je ključna, Grenland bira Grenland onakav kakav je danas, kao dio Kraljevine Danske - naglasio je on.
Kazao je i kako ne zna o čemu su u Davosu pričali predsjednik SAD Donald Tramp i generalni sekretar NATO-a Mark Rute.
No, dodao je i kako niko osim Grenlanda i Danske ne može sklapati sporazume u njihovo ime.

Premijer Grenlanda: Biramo Dansku, biramo EU, biramo NATO

Na gradilište postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda Podgorice u Botunu večeras oko 21 sat dopremjeno je nekoliko građevinskih mašina, rekli su mještani koju su i snimili istovar mehanizacije, piše Dan.
Kako navode, stanovnik Botuna Mihailo Ćetković rekao je da je mještane koje su se u to vrijeme nalazili u ulici do gradilišta policija zaustavljala i legitimisala.
- Vidjeli smo da su večeras stigle mašine. Nijesmo reagovali, ali je policija sve mještane koji su izašli da prošetaju ulicom legitimisala. Nije nam jasno zbog čega se sve ovo dešava, zašto uveče dolaze mašine i zašto ne možemo slobodno da se krećemo naseljem nego nas legitimišu - kazao je Ćetković.

Vitkof stigao u Moskvu, večeras susret sa Putinom

Srbija i Kosovo se usaglasili povodom Komisije za nestale osobe

Cijene nafte porasle nakon Trampove promjene odluke o Grenlandu

Od zveckanja oružjem do diplomatije, Tramp tvrdi da Iran želi dijalog: "Razgovaraćemo"

Srbija i Kosovo se usaglasili povodom Komisije za nestale osobe

Kolumbija uvodi carine i obustavlja izvoz struje u Ekvador dok se trgovinski spor produbljuje

Plenković: Hrvatska razmatra Trampov poziv

Zelenski pozvao Trampa da obezbijedi Ukrajini jaču protivvazdušnu odbranu

Jordan koristio izraelsku tehnologiju kako bi špijunirao propalestinske aktiviste koji su podržali Gazu

Premijer Grenlanda: Biramo Dansku, biramo EU, biramo NATO

Botun: Dopremljene građevinske mašine

Vitkof stigao u Moskvu, večeras susret sa Putinom

Srbija i Kosovo se usaglasili povodom Komisije za nestale osobe

Cijene nafte porasle nakon Trampove promjene odluke o Grenlandu

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO