Evropa mora preuzeti veći stepen odgovornosti za sopstvenu bezbjednost, a proširenje Evropske unije (EU) na Zapadni Balkan može se posmatrati kao test kapaciteta politike proširenja, ocijenio je izvršni direktor Balkanske bezbjednosne mreže Daniel Šunter.
On je, u intervjuu agenciji MINA, kazao da se integracija u evropske i evroatlantske strukture pokazala kao najbolji način za stabilnost i predvidivost, kao i da saradnja u okvirima EU i NATO-a za Zapadni Balkan nema alternativu kada su u pitanju bezbjednosne prijetnje.
Na pitanje da li je Evropa spremna da se suoči sa izazovima koji proizilaze iz sukoba i promjena na globalnom planu, uz zatezanje odnosa između EU i Sjedinjenih Američkih Država (SAD), Šunter je kazao da Evropa mora preuzeti više odgovornosti nego do sada.
– Evropa definitivno mora i preuzima veći stepen odgovornosti u odnosu na prethodni period – rekao je Šunter.
On je istakao da to nije pitanje stava samo aktuelne američke administracije na čelu sa predsjednikom Donaldom Trampom, podsjećajući da je i u vrijeme Džoa Bajdena postojao stav da Evropa mora više da se bavi svojom bezbjednošću i više da ulaže u svoju odbranu.
– Ovo što sada vidimo je samo nastavak tog trenda. To ne znači da je kraj NATO-a ili kraj transatlantskih odnosa, ali oni definitivno ulaze u novu eru gdje stari kontinent mora da preuzme više obaveza nego što je to ranije bio slučaj – rekao je Šunter.
Na pitanje da li je sve to dovelo do zbližavanja u samoj Evropi, Šunter je odgovorio potvrdno.
– Definitivno jeste dovelo do većeg povezivanja. Ako pogledate šta se dešava između Francuske, Velike Britanije (VB) i Njemačke – VB i Francuska kao jedine nuklearne sile u Evropi i članice NATO-a i Njemačka kao vodeća ekonomija Evrope, iznose bitne inicijative za budućnost, stabilnost i EU i NATO-a – rekao je Šunter.
Prema njegovim riječima, ključno pitanje je koliko će vremena biti potrebno da države steknu potrebne kapacitete i pokrenu velike programe o kojima govore.
– To je definitivno budućnost koja stoji pred nama – naveo je Šunter.
Upitan na koji način se te promjene reflektuju na Zapadni Balkan, Šunter je naglasio da se u regionu vrlo pažljivo čita šta kažu Vašington, Berlin, Pariz ili Brisel, dodajući da je većina država regiona opredijeljena za integraciju u okvire EU i NATO-a.
– Pretpostavljam da će to biti trend koji će se nastaviti i dalje, pošto saradnja u tom smislu zaista nema alternativu – kazao je Šunter.
Odgovarajući na pitanje šta vidi kao glavni bezbjednosni rizik za region, Šunter je ukazao na šire evropsko pitanje ruske invazije na Ukrajinu i posljedice koje ona ima na čitav stari kontinent, uključujući i Zapadni Balkan.
– Imajući u vidu da govorimo o zemljama koje su većinom članice NATO-a, članice EU ili će biti članice EU, to pitanje se tiče svih i očekuje se neka vrsta usklađivanja i zajedničkog odgovora – kazao je Šunter.
Sa druge strane, kada su u pitanju lokalne bezbjednosne prijetnje, Šunter smatra da su one više u domenu pitanja organizovanog kriminala, korupcije, ali i vanrednih situacija.
– To je jedna vrsta rizika na koje države regiona moraju da obraćaju pažnju – naveo je Šunter, govoreći o izazovu boraca koji odlaze na inostrana ratišta.
Na pitanje da li se države Zapadnog Balkana dovoljno suštinski bave tim pitanjima, Šunter je kazao da se stiče utisak da Crna Gora pravi značajan iskorak kada je u pitanju sprovođenje konkretnih mjera prevencije.
On je ukazao na operaciju crnogorske policije kodnog naziva – Lugansk – koja, kako je naveo, u stručnim krugovima i širem evropskom kontekstu ima značajan odjek.
– Koja nije samo pitanje onoga što se dešava na ratištu u Ukrajini, već jednog trenda hibridnih prijetnji koje dolaze od Rusije, a koje se projektuju na Evropu i tiču se velikih članica EU i NATO – naveo je Šunter.
Upitan da li je saglasan da je Zapadni Balkan sve manje u fokusu SAD i da li to otvara prostor za neke druge igrače, Šunter je kazao da nije siguran koliko ta teza odgovara stvarnosti na terenu i ukazao na vojnu prisutnost SAD u regionu.
– Tendencija da se više odgovornosti delegira na države regiona kad je u pitanju jačanje bezbjednosnih struktura, koje treba da ojačaju stabilnost regiona, trend je koji traje već neko vrijeme – rekao je Šunter.
– Najvažnije je analizirati stvari kroz djela i odluke, a ne toliko kroz riječi koje mogu da se percipiraju na različite načine – naveo je Šunter.
Govoreći o spremnosti balkanskih zemalja da reaguju na krize poput sajber napada, geopolitičkih šokova ili unutrašnje destabilizacije, Šunter je kazao da malo koja zemlja ima kapacitete da se sama izbori sa takvim prijetnjama.
– A kada je riječ o bezbjednosnim prijetnjama, šira saradnja u okvirima EU i NATO apsolutno nema nikakvu alternativu. Naravno, uz to treba da ide i regionalna saradnja – rekao je Šunter.
On smatra da su dezinformacije i hibridne prijetnje jedan od velikih problema regiona, ističući da je to veliki društveni izazov koji zahtijeva angažman čitave zajednice.
Govoreći o Crnoj Gori, Šunter je ukazao na njenu lidersku poziciju u pregovorima sa EU.
– Mislim da je praksa Crne Gore, ali i drugih država regiona poput Slovenije, Hrvatske, Rumunije, Bugarske ili Mađarske, pokazala da su svi imali mnogo veće koristi nego štete od procesa integracija – rekao je Šunter.
– Potrebe koje javnost ima su jasne i odnose se na dobar životni standard, otvorene granice i život u predvidljivom ambijentu, uz ekonomski rast – naveo je Šunter.
Osvrćući se na proširenje EU, kazao je da se ono može posmatrati i kao test kapaciteta Unije.
– Ovo možemo gledati i kao jedan test kapaciteta EU za proširenje – rekao je Šunter.
On je ukazao i na pretenzije drugih država na članstvo u Uniji, poput Ukrajine.
– Kako neke druge zemlje mogu da pomišljaju na evropske integracije ako Zapadni Balkan ne može postati dio – upitao je Šunter, poručujući da se nada da će logika zdravog razuma i benefita prevagnuti na svim stranama.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Svijet

Šunter: Evropa mora preuzeti veći stepen odgovornosti za bezbjednost

Drugi je dan održavanja Minhenske bezbjednosne konferencije. Predsjednici, premijeri, ministri odbrane i eksperti za bezbjednost ključni donosioci odluka ponovo su se okupili u bavarskim dvoranama kako bi se suočili s presudnim žarištima 2026. godine.
Ukrajina nije izabrala ovaj rat i nemoguće je pretpostaviti da će ovo biti trajno stanje u kojem drugi mogu biti sigurni, rekao je tokom uvodnog govora ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski&nbsp;
Govoreći o ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu naglasio je da šef Kremlja ne živi normalan život jer je zavisan od moći.
- On ne živi normalan život. Ne možete ga sresti na ulici, ni u kafeu... On jednostavno ne može da zamisli život bez vlasti, ni nakon vlasti. On je toliko zavisan od moći - &nbsp;kazao je Zelenski

Zelenski: Putin ne može zamisliti život bez vlasti, ni nakon vlasti

Dugogodišnji predsjednik Udruženja Crnogoraca „Lovćen“ prvi je Crnogorac u Parlamentu Kosova – Lazar Radulović.
Kako se navodi u saopštenju Info centra Udruženja Crnogoraca „Perper“ i „Lovćen“ sa Kosova, Radulović je bio predsjedavajući Konsultativnog vijeća za zajednice pri kabinetu predsjednika Kosova 2019. godine, zatim zamjenik ministra poljoprivrede u posljednje tri godine.
Kako navode iz Info centra, riječ je o osobi koja je u posljednjih 15 godina ostavila dubok i neizbrisiv trag svojim djelovanjem kada je u pitanju crnogorska zajednica na Kosovu.
Mnogo toga je dao i uradio kako bi zajednica opstala i ostala na Kosovu, tvrde za Radulovića. Danas je, dodaju, to krunisao kao prvi poslanik iz redova crnogorske zajednice u Skupštini Kosova.
- Napominjem da još uvijek nijesam dobio nijednu čestitku, niti poziv iz crnogorskih institucija, niti su pružile bilo kakvu podršku koju sam tražio za kampanju. Ali zato jesu brojni moji prijatelji iz Crne Gore bili uz mene, kao i Predsjedništvo i svi članovi Demokratske partije socijalista, od kojih sam imao istinsku i iskrenu podršku i koji su mi prvi čestitali, na čemu sam im zahvalan - rekao je Radulović.

1250x600

1084x550

Lazar Radulović - prvi Crnogorac u Skupštini Kosova

U mostarskom naselju Zalik jutros je pronađeno tijelo muškarca, a nadležni su potvrdili da je riječ o ubistvu, piše Klix.
Kako je saopšteno, Policijska uprava Mostar je u 3:20 sati obaviještena od radnika Hitne medicinske pomoći da se u blizini ambulante u Zaliku nalazi tijelo.
Na mjestu događaja obavljen je uviđaj kojim je rukovodio dežurni tužilac Kantonalno tužilaštvo Hercegovačko-neretvanskog kantona.
- Možemo potvrditi da se radi o ubistvu, a identitet osobe koja je preminula još se utvrđuje - kazala je za Klix.ba portparolka Ministarstva unutrašnjih poslova Hercegovačko-neretvanskog kantona Ilijana Miloš.
Dodala je da policijski službenici poduzimaju intenzivne mjere i radnje s ciljem rasvjetljavanja svih okolnosti ovog događaja.

Ubistvo u Mostaru: Pored ambulante pronađeno tijelo muške osobe

Stiv Banon, bivši savjetnik američkog predsjednika Donalda Trampa, sa osuđenim seksualnim prestupnikom Džefrijem Epstinom razmatrao je strategije za suprotstavljanje papi Franju, navodeći da se nada kako će ga „srušiti“, pokazuju novobjavljeni dokumenti američkog Ministarstva pravde.
Poruke koje su razmijenili 2019. godine, objavljene prošlog mjeseca u sklopu opsežne dokumentacije, pokazuju da se Banon, nakon odlaska iz Trampove administracije, obratio pokojnom finansijeru za pomoć u nastojanjima da potkopa papu, piše <a href="https://edition.cnn.com/2026/02/14/world/bannon-epstein-take-down-pope-francis-latam-intl" target="_blank">CNN</a>.
Banon je bio oštar kritičar pape Franja, kojeg je doživljavao kao protivnika svoje „suverenističke“ vizije – vrste nacionalističkog populizma koji se širio Evropom tokom 2018. i 2019. godine. Objavljeni dokumenti ukazuju da je Epstin pomagao Banonu u izgradnji njegovog pokreta.
- Srušiću Franju - napisao je Banon Epstinu u junu 2019. godine. „Klintonovi, Si, Franjo, EU – samo dajte, brate.“
Papa Franjo predstavljao je značajnu prepreku Banonovom nacionalističkom populizmu. Bivši Trampov saradnik opisao ga je 2018. godine za The Spectator kao osobu „vrijednu svakog prezira“, optužujući ga da se priklanja „globalističkim elitama“. Prema navodima SourceMateriala, Banon je podsticao Matea Salvinija, sadašnjeg potpredsjednika italijanske vlade, da „napada“ papu. Salvini je koristio hrišćansku ikonografiju i retoriku u sprovođenju protuimigrantske politike.
Rim i Vatikan bili su važni za Banona. Tamo je otvorio kancelariju dok je vodio Breitbart News i bio uključen u pokušaje osnivanja političke „škole za gladijatore“ radi odbrane judeohrišćanskih vrijednosti u blizini Vječnog grada. Papa Franjo je, s druge strane, bio protivteža Trampovom svjetonazoru, oštro kritikujući nacionalizam i stavljajući akcenat na zaštitu migranata.
Novootkriveni dokumenti Ministarstva pravde pokazuju da je Banon u više navrata kontaktirao Epstina kako bi naštetio papi. U porukama se pozivao na knjigu francuskog novinara Frederika Martela „U vatikanskom ormaru“, koja govori o tajnovitosti i licemjerju na visokim nivoima Crkve.
Pitanje homoseksualnosti u Crkvi dio konzervativaca tumači kao dokaz dublje krize, dok većina stručnjaka upozorava da se seksualna orijentacija ne smije poistovjećivati sa zlostavljanjem.
Banon je razmatrao ekranizaciju knjige nakon susreta s autorom u Parizu i sugerisao da bi Epstin mogao biti izvršni producent. Epstin, međutim, u porukama pominje snimanje Noama Čomskog. Martel je za CNN kazao da je Banon želio da „instrumentalizuje“ knjigu protiv pape Franja.
Dokumenti pokazuju da je Epstin 1. aprila 2019. sebi poslao poruku s naslovom „U vatikanskom ormaru“, a potom Banonu proslijedio tekst „Papa Franjo ili Stiv Banon? Katolici moraju birati“, na što je Banon odgovorio: „Lak izbor.“
Biograf pape Franja, Ostin Ajveraj, ocijenio je da je Banon pogrešno procijenio i knjigu i papu.
Velečasni Antonio Spadaro poručio je da ove poruke pokazuju pokušaj spajanja „duhovnog autoriteta i političke moći u strateške svrhe“, ističući da se papa Franjo takvim nastojanjima snažno protivio.
Kada Banon podijeli s Epstenom članak o tome kako Vatikan osuđuje "populistički nacionalizam", Epsten citira biblijski ep Džona Miltona "Izgubljeni raj", trenutak kada je Sotona izbačen iz raja.
- Bolje vladati u paklu nego služiti u raju - poručuje Epstin Banonu.

Bivši Trampov savjetnik i Epstin htjeli da sruše papu Franja

U riječkoj luci sinoć se dogodila pomorska nesreća u kojoj se teretni brod sudario sa brodom ‘‘Galeb‘‘, plovećom rezidencijom Josipa Broza Tita, doživotnog predsjednika i maršala nekadašnje Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.
Nesreća se dogodila dok je Galeb bio usidren na riječkom lukobranu, a tokom manevrisanja, u njega je udario teretni brod DENIZ AKAY, koji plovi pod zastavom Barbadosa i trebalo je da isplovi iz Rijeke ka Turskoj, prenosi <a href="https://www.index.hr/vijesti/clanak/foto-i-video-turski-teretni-brod-u-rijeckoj-luci-udario-u-titov-galeb/2760594.aspx">Index.hr</a>.
<h2>Kapetan: Najvjerovatnije otkazao pogonski sistem</h2>
Kapetan Lučke uprave Rijeka, Darko Glažar saopštio je da je, prema prvim informacijama, turskom brodu najvjerovatnije otkazao pogonski sistem i da mu je odmah zabranjeno isplovljavanje iz luke dok se ne utvrde sve potrebne činjenice u ovom sudaru.
Takođe, prema prvim informacijama, niko nije povrijeđen, a šteta na oba broda biće naknadno utvrđena, navodi hrvatski portal.

Incident na Jadranu: Turski teretni brod u riječkoj luci udario u Titov Galeb

Federalne vlasti u SAD pokrenule su istragu o tome da li su dva imigraciona agenata lagala pod zakletvom u vezi sa ranjavanjem jednog Venecuelanca iz vatrenog oružja u Mineapolisu prošlog mjeseca.
Direktor ICE-a Tod Lajons, kazao je da je agencija pokrenula zajedničku istragu sa Ministarstvom pravde nakon što su se pojavili video-snimci svjedočenja dvojice agenata čiji su iskazi, kako se čini, neistiniti.
Prethodno je federalni sudija naredio da se odbace sve optužbe protiv Venecuelanca Hulija Cezara Sose-Selisa, kojeg je jedan imigracioni agent ranio u nogu. Optužnica je odbačena i protiv još jednog Venecuelanca Alfreda Alehandra Alhorne.
Neimenovani agenti ICE-a poslati su na prinudni odmor dok se interna istraga ne završi, rekao je Lajons.
- Laganje pod zakletvom je ozbiljno kršenje saveznog zakona - rekao je Lajons, dodajući da je u toku i aktivna istraga kancelarije američkog državnog tužioca.
Prema njegovim riječima, kada istraga bude završena, agenti mogu ostati bez posla, ali se mogu suočiti i sa saveznim krivičnim gonjenjem.
- Muškarcima i ženama u ICE-u povjereno je da sprovode vladavinu prava i moraju se držati najviših standarda profesionalizma, integriteta i etičkog ponašanja. Kršenje tog svetog zavjeta neće biti tolerisano. ICE ostaje u potpunosti posvećen transparentnosti, odgovornosti i poštenom i fer sprovođenju imigracionih zakona naše države - rekao je Lajons.
Odbacivanje optužnica protiv dvojice Venecuelanaca uslijedilo je nakon ubistva dvoje američkih državljana u Mineapolisu koje su počinili agenti imigracionih službi. U oba slučaja i svjedoci i video-snimci proturječili su zvaničnim tvrdnjama da su agenti upotrijebili oružje iz opravdanih razloga.
Savezni tužilac za distrikt Minesote Daniel N. Rosen, juče je zatražio, što je vrlo neuobičajeno, da se optužnice protiv Alhorne i Sose-Selisa odbace jer su „novootkriveni dokazi materijalno nekonzistentni“ sa tvrdnjama koje su prošlog mjeseca iznijete u krivičnim prijavama i na pripremnom ročištu u postupku protiv dvojice Venecuelanaca. Potom je federalni sudija Paul A. Magnuson odbacio oba slučaja, ocijenivši da je u njima bilo predrasuda, što znači da optužnice protiv njih više ne mogu biti ponovo podnijete.
Nije poznato da li će Venecuelanci ipak biti protjerani iz SAD, ali njihov advokat kaže da je „van sebe od radosti“ zbog toga što su optužnice odbačene.
- Optužnice protiv njih bile su zasnovane na lažima jednog agenta ICE-a koji je bezobzirno pucao u njihovu kuću kroz zatvorena vrata - rekao je advokat Brajan D. Klark.
Istražitelj FBI pod zakletvom je rekao da su službenici ICE-a 14. januara pokušali da izvrše saobraćajnu kontrolu u Mineapolisu nad vozilom kojim je upravljao Alhorna. On je slučajno udario drugo vozilo i pobjegao pješke prema kući u kojoj je živio.
Službenik imigracione službe pojurio je za Alhornom, koji se, prema navodima federalnih vlasti, žestoko opirao hapšenju.
U krivičnoj prijavi bilo je navedeno da su Sosa-Selis i još jedan muškarac napali agenta lopatom za snijeg i drškom od metle dok su se on i Alhorna rvali na zemlji.
Agent je pucao iz pištolja, pogodivši Sosu-Selisa u desnu butinu. Muškarci su utrčali u stan i potom su uhapšeni.
Nakon incidenta, republikanska ministarka za unutrašnju bezbjednost Kristi Noem napala je demokratskog guvernera Minesote Tim Valz i gradonačelnika Mineapolisa Đžejkob Frej, optuživši ih da „podstiču ometanje i napad na naše organe reda, a to je savezni zločin“.
- Ono što smo vidjeli sinoć u Mineapolisu bio je pokušaj ubistva saveznih organa za sprovođenje zakona. Našeg agenta (ICE) iz zasjede su napale tri osobe koje su ga tukle lopatama za snijeg i drškama od metli. Plašeći se za svoj život, policajac je ispalio hitac u odbranu - rekla je Noem 15. januara.&nbsp;
United States Department of Homeland Security danas nije odgovorilo na novinarsko pitanje da li Noem i dalje stoji iza tih izjava.
Advokat Klark pozvao je saveznu vladu da objavi ime agenta ICE-a i da podigne optužnicu protiv njega „za njegov zločin“.
Sudski podnesci pokazuju da su federalne vlasti pokrenule sopstvenu krivičnu istragu o incidentu, iako je FBI odbio da javno objavi dokaze, identitet agenta ICE-a ili da ga učini dostupnim za intervju.
Zahtjev tužioca Rozena za odbacivanje optužbi nije precizirao koji su se novi dokazi pojavili niti kojih je laži bilo u prethodnim podnescima vlade, ali su se pukotine u priči počele pojavljivati već tokom pripremnog sudskog ročišta 21. januara.
Iskaz agenta ICE-a o trenucima prije nego što je zapucao značajno se razlikovao od svjedočenja dvojice optuženih i troje očevidaca. Njegova izjava da je bio napadnut metlom i lopatom za snijeg takođe nije bila potkrijepljena dostupnim video-snimcima.
Alhorna i Sosa-Selis negirali su napad na agenta metlom ili lopatom za snijeg. Ni video-dokazi, ni svjedočenje komšije, niti djevojke dvojice Venecuelanaca nijesu potvrdili iskaz agenta da je napadnut metlom ili lopatom ili da je u napadu učestvovala treća osoba.
Frederik Gec, advokat koji zastupa Alhornu, rekao je da je njegov klijent imao metlu u ruci i da ju je bacio prema agentu dok je trčao prema kući.
Advokatica Robin Volpert, koja zastupa Sosu-Selisa, rekla je da je njen klijent držao lopatu, ali da se povlačio u kuću kada je policajac pucao i ranio ga.
Advokati saoptuženih rekli su da se savezno tužilaštvo u potpunosti oslanjalo na svjedočenje agenta koji je pucao iz pištolja.
Ni Alhorna ni Sosa-Selis nijesu imali krivični dosije. Obojica su radila noću kao vozači dostave u jednoj kompaniji, pokušavajući da izbjegnu susrete sa federalnim agentima, rekli su njihovi advokati.
Alhorna i Sosa-Selis povukli su se u stan na spratu i zabarikadirali vrata, pa su federalni agenti upotrijebili suzavac u pokušaju da ih istjeraju napolje, rekao je agent FBI-ja.
Zabrinuti za bezbjednost dvoje djece mlađe od dvije godine, Alhorna i Sosa-Selis su se predali.
Tom prilikom uhapšen je i treći Venecuelanac Gabrijel Alehandro Ernandez Ledezma, koji je takođe živio u stanu na spratu.
Iako protiv njega nikada nije podignuta federalna optužnica, u zahtjevu od 30. januara za njegovo puštanje na slobodu navodi se da je Ernandez Ledezma pritvoren bez sudskog naloga i da je u roku od nekoliko sati prebačen u pritvorski objekat ICE-a u Teksasu.
U podnesku se tvrdi da je njegovo zatvaranje izvršeno kako bi se spriječilo da postane važan svjedok koji bi mogao da ospori ono što je tvrdila savezna vlada i da pomogne državi Minesota u njenoj istrazi.
Ernandez Ledezma je u ponedjeljak vraćen u Minesotu i pušten iz pritvora ICE-a nakon što je federalni sudija naredio njegovo puštanje na slobodu.

Federalna istraga u SAD o laganju dvojice agenata ICE povodom slučaja ranjavanja u Minesoti

Američka Uprava za međunarodnu svojinu (ITA) saopštila je da je donijela preliminarnu odluku o uvođenju antidampinških carina na uvoz neobrađenog paladijuma iz Rusije.
Ova agencija Ministarstva trgovine Sjedinjenih Američkih Država (SAD) navela je da bi carina mogla da bude utvrđena na 132,83 odsto, javlja Interfaks.
Stopa carine će stupiti na snagu nakon objavljivanja u Federalnom registru, što bi moglo da se dogodi naredne sedmice, prenosi Tanjug.
- Očekuje se da će konačna odluka o antidampinškoj istrazi biti objavljena krajem aprila, osim ako ne bude odloženo - saopštila je ITA.
Ministarstvo trgovine SAD-a sprovodi paralelnu istragu o primjeni kompenzacionih carina i utvrđivanju štete.
Istraga o kompenzacionim carinama na ruski paladijum mogla bi dovesti do retroaktivne carine, a isporuke tog metala su veoma značajne za SAD.

SAD u novom carinskom obračunu s Rusijom

Američki predsjednik Donald Tramp podržao je potencijalnu promjenu režima u Iranu i izjavio da će se „ogromna sila“ uskoro nalaziti na Bliskom istoku, dok je Pentagon uputio drugi nosač aviona u region.
Trampovi vojni potezi i oštra retorika dolaze u trenutku kada Vašington i Teheran pokušavaju da ožive diplomatiju u vezi sa dugotrajnim nuklearnim sporom Irana sa Zapadom.
Diplomatski napori u Ženevi
Izvor upoznat sa tim pitanjem rekao je za Reuters da će američki izaslanici Stiv Vitkof i Džared Kušner u utorak u Ženevi održati pregovore sa Iranom, uz posredovanje predstavnika Omana. Isti izvor naveo je da će se Vitkof i Kušner u Ženevi sastati i sa zvaničnicima Rusije i Ukrajine, u okviru američkih nastojanja da se okonča rat u Ukrajini.
Tramp o promjeni režima
Na pitanje da li želi promjenu režima u Iranu, Tramp je odgovorio da se „čini da bi to bila najbolja stvar koja se može dogoditi“. Odbio je da precizira koga bi želio da preuzme vlast u Iranu, ali je kazao da „postoje ljudi“.
„Četrdeset sedam godina pričaju i pričaju i pričaju“, rekao je Tramp nakon vojnog događaja u Fort Bragu u Sjevernoj Karolini. „U međuvremenu smo izgubili mnogo života dok su oni pričali. Noge su im raznesene, ruke su im raznesene, lica su im raznesena. Dugo to traje.“
Pregovori i prijetnje
Vašington želi da nuklearni pregovori sa Iranom obuhvate i balističke rakete te zemlje, podršku oružanim grupama u regionu i odnos prema iranskom narodu. Iran je poručio da je spreman da razgovara o ograničenjima svog nuklearnog programa u zamjenu za ukidanje sankcija, ali je isključio povezivanje tog pitanja sa raketnim programom.
Tramp je zaprijetio napadima na Iran ukoliko ne bude postignut dogovor, dok se Teheran zakleo na odmazdu, što je podstaklo strahovanja od šireg rata dok SAD gomilaju snage na Bliskom istoku. Sjedinjene Američke Države su prošle godine u napadima gađale iranska nuklearna postrojenja.
Na pitanje šta je preostalo za gađanje nuklearnih lokacija, Tramp je odgovorio: „Prašina.“ Dodao je: „Ako to učinimo, to bi bio najmanji dio misije, ali vjerovatno ćemo uzeti ono što je ostalo.“
Vojni potezi SAD-a
Američki zvaničnici opisali su složen proces premještanja vojne imovine. Nosač aviona „Gerald R. Ford“ pridružiće se nosaču aviona „Abraham Lincoln“, kao i nekoliko razarača sa navođenim raketama, borbenim avionima i izviđačkim letjelicama koje su posljednjih sedmica premještene na Bliski istok.
„Gerald R. Ford“, najnoviji i najveći američki nosač aviona, ujedno i najveći na svijetu, djelovao je na Karibima sa pratećim brodovima i učestvovao u operacijama u Venecueli ranije ove godine.
Upitan zašto drugi nosač aviona ide ka Bliskom istoku, Tramp je kazao: „U slučaju da ne postignemo dogovor, biće nam potreban... ako nam zatreba, imaćemo ga spremnog.“
Jedan od zvaničnika, koji je govorio pod uslovom anonimnosti, naveo je da će nosaču aviona biti potrebno najmanje sedam dana da stigne do Bliskog istoka.
Sjedinjene Američke Države su i prošle godine imale dva nosača aviona u tom području, kada su u junu izvele napade na iranske nuklearne lokacije.
Strateški razmještaj vojne opreme
Sa samo 11 nosača aviona u arsenalu američke vojske, oni predstavljaju rijedak resurs, a njihovi rasporedi se obično planiraju unaprijed.
Južna komanda SAD-a, koja nadgleda američke vojne operacije u Latinskoj Americi, saopštila je da će nastaviti da se fokusira na suzbijanje „nedozvoljenih aktivnosti i zlonamjernih aktera na zapadnoj hemisferi“.
„Ford“ je na moru od juna 2023. godine. Prvobitno je trebalo da djeluje u Evropi, prije nego što je u novembru iznenada premješten na Karibe.
Iako raspoređivanje nosača aviona obično traje devet mjeseci, nije neuobičajeno da se produži u periodima pojačane američke vojne aktivnosti.
„Ford“, koji ima nuklearni reaktor, može da primi više od 75 vojnih letjelica, uključujući borbene avione poput F-18 Super Hornet i E-2 Hawkeye, koji mogu služiti kao sistem ranog upozorenja.
Takođe posjeduje sofisticirani radar koji može pomoći u kontroli vazdušnog saobraćaja i navigacije.

SAD gomilaju snage, Tramp ne isključuje napad na Iran

Novi izvještaj The Wall Street Journal po prvi put detaljno opisuje šta se dogodilo kada su se ukrajinski operateri dronova suočili s konvencionalnim snagama NATO-a tokom vježbe Hedgehog 2025 u Estoniji. Rezultati su bili katastrofalni za savez.
Hedgehog 2025 (na estonskom Siil 2025) okupila je više od 16.000 vojnika iz 12 NATO zemalja u scenariju simulirane ruske invazije širom Estonije.
Mali tim od oko 10 ukrajinskih operatera dronova, koji su igrali ulogu protivničkih snaga, simulirano je uništio 17 oklopnih vozila i izveo 30 udara na druge ciljeve za otprilike pola dana. Dva NATO bataljona praktično su eliminisana.
Autorski tekst objavljen u WSJ oslanja se na svjedočenja učesnika vježbe i estonskih zvaničnika iz oblasti odbrane.
Vježba je simulirala ruski upad preko estonske granice duge 294 kilometra s Rusijom, što je pokrenulo puni odgovor NATO-a prema članu 5. Vježba je trajala od 5. do 23. maja 2025. i uključivala tešku opremu poput britanskih tenkova Challenger 2, jurišnih helikoptera Apache i raketne artiljerije HIMARS. Međutim, najteža oprema nije bila presudna.
U jednom scenariju, borbena grupa od nekoliko hiljada vojnika, uključujući britansku brigadu i estonsku diviziju, pokušala je izvesti napad. Vježbe poput Hedgehoga osmišljene su da testiraju slabosti i ova ih je razotkrila. Tokom napredovanja, snage nisu uzele u obzir kako su dronovi učinili moderno bojište potpuno transparentnim.
Jedan učesnik rekao je za WSJ da se NATO borbena grupa "samo kretala unaokolo, bez ikakvog maskiranja, parkirajući šatore i oklopna vozila". Ishod? "Sve je bilo uništeno".
Tokom vježbe, Ukrajinci su prvi put na estonskom tlu koristili svoj sistem upravljanja bojištem Delta. Delta prikuplja obavještajne podatke u realnom vremenu s dronova, satelita, senzora i ljudskih izvora, zatim koristi vještačku inteligenciju za analizu podataka, identifikaciju ciljeva i koordinaciju udara između komandi i jedinica. Lanac djelovanja je brz: uoči, podijeli, pogodi — sve u roku od nekoliko minuta.
Jedan tim od oko 10 ukrajinskih operatera, u ulozi protivnika, izveo je kontraudar na NATO snage i simulirano uništio 17 oklopnih vozila te izveo dodatnih 30 udara na druge ciljeve za svega pola dana.
Protivničke snage, prema riječima Ajvara Haniotija (Aivar Hanniotti), koji je tokom vježbe koordinirao bespilotne sisteme za Estonsku odbrambenu ligu, "bile su sposobne eliminisati dva bataljona u jednom danu", tako da "u smislu vježbe, oni nakon toga praktično više nisu bili sposobni za borbu".
— NATO strana nije uspjela ni doći do naših timova dronova — rekao je Haniotti za WSJ. Ukupni rezultati za NATO snage opisani su kao "užasni".
Haniotti je predvodio protivničku jedinicu od oko 100 pripadnika, uključujući Estonce i Ukrajince, koja je rasporedila više od 30 dronova protiv NATO trupa na prostoru manjem od 10 kvadratnih kilometara. To je otprilike upola manje zasićenje dronovima nego što ukrajinske snage trenutno trpe na frontu.
Čak i uz manji obim izviđanja nego u stvarnim borbenim uslovima, Haniotti je rekao:
— Nije bilo mogućnosti da se sakriju. Vrlo lako smo pronalazili vozila i mehanizovane jedinice i brzo ih neutralisali udarnim dronovima.
Estonija je već znala da je stara manevarska doktrina mrtva.
Izvještaj WSJ-a potvrđuje ono što je estonski javni servis ERR News prenosio tokom same vježbe. Rezervni major Sten Reiman (Sten Reimann), koji je organizovao učešće sistema Delta, rekao je da je ključna lekcija jasna:
— Stare manevarske taktike, kretanje u velikim dnevnim konvojima, više jednostavno nisu održive na modernom bojištu — naveo je.
Haniotti je tada za ERR izjavio da je bojište "vrvjelo dronovima".
— Toliki broj dronova u zraku tokom vježbe nikada prije nisam vidio. Informacije s dronova prenosile su se u roku od nekoliko minuta — kazao je.
Sigurnosni ekspert i rezervni oficir Ilmar Raag, koji je tokom vježbe bio uz jednu od ukrajinskih grupa dronova, objavio je nakon toga zabrinjavajuću analizu. Ukrajinski piloti dronova procijenili su da bi samo Estoniji u ratnim uslovima bilo potrebno približno 200.000 dronova mjesečno, na osnovu trenutne ukrajinske potrošnje.
Ukrajina je povećala proizvodnju dronova s 2,2 miliona jedinica u 2024. na 4,5 miliona u 2025. NATO saveznici nisu ni blizu takvog industrijskog kapaciteta.
Vježba je također otkrila jaz u obuci. Tokom jednog angažmana, jedan estonski FPV dron uspio je pogoditi neprijateljski tenk. Ukrajinci koji su posmatrali rekli su da je do tog trenutka već 8 do 10 dronova trebalo biti u napadu, jer jedan gotovo nikada nije dovoljan. To nije kritika pojedinačnih operatera, već sistemski problem koji zahtijeva više sredstava, više pilota i temeljno drugačiji pristup strukturi snaga.
Važno je napomenuti: američke trupe nisu učestvovale u vježbi Hedgehog 2025. Evropski odbrambeni zvaničnici odbili su spekulisati o razlozima njihovog izostanka. Taj izostanak sam po sebi šalje snažnu poruku.
Ovaj izvještaj predstavlja do sada najozbiljnije javno upozorenje o jazu u spremnosti NATO-a za ratovanje dronovima.
Suština je brutalno jednostavna: deset ljudi s dronovima i laptopom koji pokreće sistem Delta eliminisalo je za pola dana više borbene moći nego što bi većina NATO bataljona generisala u sedmici konvencionalnih operacija.
To nije problem tehnologije. To je problem doktrine. NATO i dalje trenira, kreće se i ratuje kao da je nebo prazno. Ukrajina je još prije tri godine pokazala da nije.

Katastrofa NATO-a na vježbi u Estoniji: Deset Ukrajinaca "uništilo" dva bataljona i dokazali smrt starih doktrina

Crnogorska umjetnica Snežana Ljubojević biće gošća ovosedmičnog izdanja astropsihološkog talk show programa "Znak Podznak".
U razgovoru će biti riječi o njenom umjetničkom stvaralaštvu, ličnim iskustvima i životnim temama koje se prepliću sa simbolikom znaka i podznaka.
Emisiju "Znak Podznak" gledajte u subotu od 22 sata na Televiziji E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DtFgPWMLihCQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Snežana Ljubojević gošća emisije „Znak Podznak“

Gost najnovijeg izdanja podkasta Dres nacija reprezentacija bio je Bojan Šuković iz PVK Budućnost, koji je govorio o profesionalnim izazovima, ličnim ambicijama i ciljevima u nastavku sportske karijere.
U razgovoru su otvorene teme o razvoju vaterpola, radu u klubu, timskom duhu i planovima za predstojeće takmičarske obaveze.
Podkast Dres nacija reprezentacija pratite na Televiziji E, subotom od 21 sat
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DS4cDhhl3bHw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Bojan Šuković gost podkasta „Dres nacija reprezentacija“

MOD FEST – Minority Open Days, jedini filmski festival u Crnoj Gori u potpunosti posvećen temama nacionalnih manjina, biće održan 23. i 24. aprila 2026. godine u Crnogorskoj kinoteci u Podgorici.
Nakon dva uspješna izdanja, tokom kojih je sala Crnogorske kinoteke bila ispunjena do posljednjeg mjesta, festival se i ove godine vraća u prostor kinoteke, potvrđujući svoju poziciju relevantne kulturne i društvene platforme koja kroz filmsku umjetnost promoviše dijalog, razumijevanje i veću vidljivost manjinskih zajednica.
Treće izdanje donosi takmičarski program domaćih i međunarodnih filmova koji se bave pitanjima identiteta, pripadnosti, različitosti i društvene inkluzije. Za međunarodnu selekciju MOD FEST-a 2026 pristiglo je više stotina filmova iz cijelog svijeta, što potvrđuje rastući međunarodni interes i prepoznatljivost festivala.
Organizatori su uputili poziv domaćim autorima i autorkama, posebno pripadnicima i pripadnicama nacionalnih manjina, da prijave igrane i dokumentarne filmove za domaću selekciju festivala.
Prijave su moguće putem platforme FilmFreeway, mejlom na adresu art365nvo@gmail.com ili direktno putem Instagram stranice Art365.
Festival ohrabruje autore da prijave filmove koji donose autentične, lične i društveno relevantne priče o identitetu, pripadnosti i iskustvima manjinskih zajednica u Crnoj Gori.
Podsjećaju da je prethodno izdanje MOD FEST-a okupilo filmove iz Evrope, Azije i Bliskog istoka, uz panel diskusije sa predstavnicima institucija, savjeta manjinskih naroda i civilnog sektora, kao i organizovane posjete srednjoškolaca, čime je potvrđena edukativna i društvena dimenzija festivala.
MOD FEST organizuje NVU Art 365, a kompletan program ovogodišnjeg izdanja biće objavljen naknadno.

MOD FEST 2026 u aprilu u Podgorici

Službenici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić procesuirali su dva crnogorska i jednog stranog državljanina zbog zloupotrebe opojnih droga, pri čemu su dva lica lišena slobode – jedan zbog sumnje na krivično djelo neovlašćene proizvodnje, držanja i stavljanja u promet opojnih droga, a drugi zbog prekršaja iz Zakona o sprječavanju zloupotrebe droga.
Kako je saopšteno iz Uprave policije, službenici Jedinice za borbu protiv droge Regionalnog centra bezbjednosti „Zapad“ podnijeli su Višem državnom tužilaštvu u Podgorici krivičnu prijavu protiv G.N. (37) i D.P. (27) iz Nikšića, zbog sumnje da su izvršili krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. G.N. je lišen slobode, dok je protiv D.P. podnijeta krivična prijava u redovnom postupku.
Dan ranije, policija je izvršila ciljanu kontrolu dvojice stranih državljana, kada je kod jednog od njih pronađeno 5,5 grama suve biljne materije za koju se sumnja da je marihuana. Naknadnim pretresom prostorija koje koristi to lice pronađeno je još 3,7 grama iste materije, koja je izuzeta i upućena Forenzičkom centru radi vještačenja.
Daljom kriminalističkom obradom utvrđena je sumnja da su G.N. i D.P. prethodno prodali navedenu materiju tom stranom državljaninu. Nakon toga, izvršen je pretres prostorija koje koriste osumnjičeni, pri čemu je kod G.N. pronađeno i oduzeto još 1,3 grama materije za koju se sumnja da je marihuana.
O svemu je obaviješten državni tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, koji je naložio lišenje slobode G.N, dok je protiv D.P. podnijeta krivična prijava.
Protiv stranog državljanina koji je kupio drogu podnijeta je prekršajna prijava zbog kršenja Zakona o sprječavanju zloupotrebe droga. On je takođe lišen slobode i priveden dežurnom sudiji Suda za prekršaje u Podgorici – Odjeljenja u Nikšiću.
Iz Uprave policije poručuju da će nastaviti intenzivne aktivnosti na sprječavanju nabavke, zloupotrebe i distribucije narkotika, u cilju jačanja bezbjednosti građana i suzbijanja svih oblika trgovine opojnim drogama.