<p>U okviru inicijative predsjednika Ukrajine <b>Volodimira Zelenskog </b>"Bring Kids Back UA" i uz podršku tima "Save Ukraine" uspješno je vraćena grupa ukrajinske djece i tinejdžera sa ukrajinskih teritorija koje je privremeno okupirala Rusija.</p>
<p>Među vraćenom djecom je devetogodišnja Alina, čija se porodica dugo plašila da napusti teritorije pod okupacijom, jer je njen otac bivši vojnik.</p>
<p>Ruske snage redovno su, prema navodima Ukrinforma, proveravale ovakve porodice, vršile pretrese, ispitivanja i zastrašivanja.</p>
<p>Sedamnaestogodišnji<b> Jevgen</b> je cijelu školsku godinu proveo pod okupacijom.</p>
<p>Bio je primoran da pohađa kadetski razred, učestvuje u takozvanim "vaspitnim razgovorima" i vojnopatriotskim aktivnostima.</p>
<p>Pored njih, u Ukrajinu su vraćeni i šesnaestogodišnji Matvij i njegova osmogodišnja sestra <b>Alisa</b>, kao i šesnaestogodišnja <b>Mija</b>.</p>
<p>U objavi organizacije je izražena zahvalnost partnerima "Save Ukraine", organizaciji "We are all Ukrainians 2022", humanitarnom fondu "Humanity", timu "Helping to Leave" i Ujedinjenom centru za koordinaciju potrage i oslobađanja zatvorenih osoba, za zajedničke napore u spasavanju ukrajinske djece.</p>
<p>Prethodno je na teritoriju pod kontrolom Ukrajine vraćena još jedna grupa djece, starosti od sedam do 17 godina, iz privremeno okupiranih oblasti Hersona.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Svijet

U Ukrajinu vraćena grupa djece s okupiranih teritorija

<p>Devet osoba je povrijeđeno, od kojih tri teže, kada je automobil udario u grupu ljudi tokom zimske parade u selu Nunspit u centralnom dijelu Holandije, prenose lokalni mediji.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FPOL_Gelderland%2Fstatus%2F2003180140482986170%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2003180140482986170%7Ctwgr%5E88f467460e2f31dc5ff9c1575578b94a8a5174c2%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Povrijeđeni su bili među ljudima koji su došli da vide povorku kamiona ukrašenih svjetlima, koja se održava svake godine uoči božićnih praznika.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FLeMediaPolitiFR%2Fstatus%2F2003201428085727411%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2003201428085727411%7Ctwgr%5E88f467460e2f31dc5ff9c1575578b94a8a5174c2%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Policija navodi da se čini da nije bilo namjere i da je riječ o nesreći, ali da se istraga nastavlja, prenosi portal "Dačnjuz".</p>
<p>Za upravljačem automobila koji je, krećući se sa sporednog puta, prešao kružni tok i udario u masu, bila je žena koja živi u selu, stara 56 godina. Ona je lakše povrijeđena, prenosi Srna.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FBROKENBRITAIN0%2Fstatus%2F2003191787998052487%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2003191787998052487%7Ctwgr%5E88f467460e2f31dc5ff9c1575578b94a8a5174c2%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Hitne službe su masovno stigle na lice mjesta. Na terenu su više ambulantnih vozila, vatrogasnih kola i policijskih automobila.</p>
<p>Takođe, tri helikoptera za hitnu pomoć su upućena u Nunspeet.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fturkinfo%2Fstatus%2F2003190934117195862%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2003190934117195862%7Ctwgr%5E88f467460e2f31dc5ff9c1575578b94a8a5174c2%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>U ponedjeljak uveče, kroz ovaj grad je trebala da prođe parada, događaj koji se svake godine održava u ovom kraju, međutim, otkazana je nakon nesreće.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FOnrecht2%2Fstatus%2F2003166911878590478%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2003166911878590478%7Ctwgr%5E88f467460e2f31dc5ff9c1575578b94a8a5174c2%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Haos u Holandiji: Žena automobilom uletjela u gomilu na božićnoj paradi, devetoro povrijeđenih

<p>Na Međunarodnom aerodromu Sarajevo dogodio se ozbiljan incident tokom sigurnosne kontrole, kada je putnici nestao kućni ljubimac – ruska plava mačka, zbog čega je ostala bez leta za Njemačku. Putnica tvrdi da je do incidenta došlo zbog nepoštivanja međunarodnih propisa o transportu životinja.</p>
<p>Kako navodi, osoblje aerodroma unaprijed je upozorila da je mačka izrazito plašljiva, da postoji visok rizik od njenog bijega te da je životinju bilo izuzetno teško smjestiti u transportnu kutiju.</p>
<p>Uprkos tome, tvrdi da je bila primorana da mačku izvadi iz transportera u otvorenom prostoru sigurnosne zone, bez osiguranog i zatvorenog prostora predviđenog za takve situacije.</p>
<h2>Mačka pobjegla tokom kontrole</h2>
<p>- Bila sam na sigurnosnoj kontroli. Šef sigurnosti me prisilio da izvadim mačku iz korpice. Mačka je pobjegla i nismo je mogli uhvatiti. Vatrogasci su dolazili da je izvade iz vještačkog cvijeća, ali je ponovo pobjegla i sakrila se u stropu - izjavila je putnica.</p>
<p>Prema njenim riječima, u potragu su bili uključeni i specijalizirani timovi koji se inače koriste za pronalazak eksplozivnih naprava, a sprat je pregledan i uz pomoć kamera.</p>
<p>Dodaje da joj je rečeno kako je riječ o „prvom ovakvom slučaju“, iako je kasnije saznala da je nedavno zabilježen sličan incident, u kojem je takođe došlo do bijega životinje i aktiviranja alarma.</p>
<h2>Navodi o kršenju međunarodnih propisa</h2>
<p>Putnica tvrdi da je ispunila sve propise za međunarodni transport kućnih ljubimaca, dok aerodromsko osoblje, kako navodi, nije postupilo u skladu s ICAO i IATA pravilima o prevozu životinja.</p>
<p>- Po pravilima, životinja mora ostati u zatvorenom transporteru, a pregled se, ako je potreban, obavlja u posebnoj, zatvorenoj prostoriji. Ovdje se to ne praktikuje, čime se ugrožava i sigurnost aerodroma - naglasila je.</p>
<p>Zbog incidenta joj je propao let za Njemačku, tačnije za Štutgart, dok je mačka, prema posljednjim informacijama, i dalje nestala unutar aerodromskog prostora.</p>
<h2>Prijave nadležnim institucijama</h2>
<p>Putnica navodi da je slučaj prijavila zamjenici direktora aerodroma, kao i Veterinarskoj inspekciji, te da planira preduzeti dodatne pravne korake. Posebno ističe da se radi o pasmini poznatoj po osjetljivom temperamentu i visokoj tržišnoj vrijednosti.</p>
<p>Međunarodni aerodrom Sarajevo se zasad nije zvanično oglasio povodom navoda putnice.</p>

Incident na sarajevskom aerodromu: Putnici izgubljena mačka tokom sigurnosne kontrole, propao joj let za Njemačku

<p>Kina je vjerovatno rasporedila više od 100 interkontinentalnih balističkih projektila u tri polja sa silosima i ne pokazuje spremnost za razgovore o kontroli naoružanja, navodi se u nacrtu izvještaja Pentagona koji ukazuje na rastuće vojne ambicije Pekinga.</p>
<p>Kina proširuje i modernizuje svoj arsenal brže nego bilo koja druga nuklearno naoružana sila. Peking je izvještaje o vojnom jačanju opisao kao pokušaje da se „okleveta i ocrni Kina te namjerno obmane međunarodna zajednica“.</p>
<p>Prošlog mjeseca američki predsjednik <b>Donald Tramp</b> rekao je da možda radi na planu denuklearizacije sa Kinom i Rusijom. Međutim, u nacrtu izvještaja Pentagona, u koji je Rojters imao uvid, navodi se da Peking ne djeluje zainteresovano.</p>
<p>- Ne vidimo nikakvu spremnost Pekinga da se upusti u takve mjere ili u sveobuhvatnije razgovore o kontroli naoružanja - stoji u izvještaju.</p>
<p>Posebno se navodi da je Kina vjerovatno smjestila više od 100 interkontinentalnih balističkih projektila DF-31 na čvrsto gorivo u silosima u blizini kineske granice sa Mongolijom, što je najnovije u nizu takvih lokacija. Pentagon je ranije izvještavao o postojanju tih polja, ali ne i o broju raspoređenih projektila.</p>
<p>Nacrt izvještaja Pentagona ne navodi moguće ciljeve novo raspoređenih projektila. Američki zvaničnici su napomenuli da se izvještaj može izmijeniti prije nego što bude upućen zakonodavcima.</p>
<p>U izvještaju se navodi da se kineski arsenal nuklearnih bojevih glava tokom 2024. godine i dalje kretao u rasponu nešto iznad 600, što odražava „sporiji tempo proizvodnje u poređenju sa prethodnim godinama“.</p>
<p>Međutim, dodaje se da je kinesko nuklearno širenje u toku i da je zemlja na putu da do 2030. godine ima više od 1.000 bojevih glava.</p>
<p>Kina je saopštila da se pridržava „nuklearne strategije samoodbrane i politike nekorišćenja nuklearnog oružja kao prvog“.</p>
<p>Tramp je rekao da želi da Sjedinjene Američke Države ponovo započnu testiranje nuklearnog oružja, ali nije jasno u kojem obliku bi se to moglo odvijati.</p>
<p>Opsežan izvještaj Pentagona detaljno opisuje kinesko vojno jačanje i navodi da Kina očekuje da će biti u stanju da se bori i pobijedi u ratu protiv Tajvana do kraja 2027. godine.</p>
<p>Kina, koja Tajvan smatra dijelom svoje teritorije, nikada se nije odrekla upotrebe sile radi ponovnog ujedinjenja, kako se to naziva u Pekingu, sa ostrvom.</p>
<p>Peking je, prema izvještaju, usavršavao svoje vojne opcije za zauzimanje Tajvana, uz napomenu da bi jedna od opcija mogla uključivati udare na udaljenosti od 1.500 do 2.000 nautičkih milja od Kine.</p>
<p>- U dovoljnom obimu, takvi udari mogli bi ozbiljno ugroziti i poremetiti prisustvo SAD-a u ili oko sukoba u azijsko-pacifičkoj regiji - dodaje se u izvještaju.</p>

Pentagon upozorava: Kina gomila interkontinentalne rakete na granici s Mongolijom

<p>Cijena zlata je tokom današnjeg trgovanja prvi put probila granicu od 4.400 dolara po unci, prije svega zbog očekivanja novih smanjenja kamatnih stopa u Sjedinjenim Američkim Državama i eskalacije geopolitičkih tenzija.</p>
<p>Tržišta trenutno računaju da će američke Federalne rezerve (FED) dvaput smanjiti kamatne stope sljedeće godine, usljed znakova smanjenja inflacije i slabljenja tržišta rada, prenio je Trejding ekonomiks.</p>
<p>Investitori će pažljivo pratiti objavljivanje druge procjene američkog BDP-a za treći kvartal ove nedjelje, što bi moglo da pruži nove naznake o smjernicama monetarne politike FED-a, prenosi Tanjug.</p>
<p>Na geopolitičkom planu, SAD navodno prate još jedan brod u blizini Venecuele nakon što su ovog mjeseca zaplijenile dva tankera, dok je Ukrajina prvi put napala ruski tanker u Sredozemnom moru.</p>
<p>Cijena zlata je skočila za više od 60 odsto do sada ove godine i na putu je ka najboljoj godini od 1979. godine.</p>
<p>Rast je takođe podržan pojačanom kupovinom centralne banke.</p>

Cijene zlata probile granicu od 4.400 dolara po unci

<p>Odluka američkog predsjednika <b>Donalda Trampa </b>da imenuje <b>Džefa Lendrija</b>, guvernera Luizijane, za posebnog izaslanika za Grenland izazvala je oštru reakciju Danske, koja je taj potez nazvala „potpuno neprihvatljivim“. Ovim imenovanjem ponovo su oživjele napetosti između dvije države zbog američkih ambicija da preuzmu kontrolu nad strateški važnim arktičkim ostrvom.</p>
<h2>Tramp ne odustaje od Grenlanda</h2>
<p>Džef Lendri, guvernera Luizijane i odani Trampov saveznik, preuzeće novu, dobrovoljnu ulogu. Lendri je naglasio da ga nova dužnost „ni na koji način“ neće ometati u obavljanju guvernerskih poslova.&nbsp;</p>
<p>- Čast mi je da vam služim na ovoj volonterskoj poziciji kako bi Grenland postao dio SAD-a - napisao je na društvenoj mreži X.</p>
<p>Njegovo imenovanje ponovo je podstaklo zabrinutost u Danskoj zbog Trampovih namjera. Američki predsjednik izjavio je da „Džef razumije koliko je Grenland ključan za našu nacionalnu bezbjednost i snažno će unaprijediti interese naše zemlje za bezbjednost, zaštitu i opstanak naših saveznika, pa čak i svijeta“.</p>
<p>Tramp je više puta isticao želju za preuzimanjem Grenlanda zbog njegovog geopolitičkog položaja, zaliha nafte i gasa, kao i neiskorišćenog mineralnog bogatstva koje analitička organizacija American Action Forum procjenjuje na oko 186 milijardi dolara.</p>
<h2>„Potpuno neprihvatljivo“</h2>
<p>Grenland je zvanično dio Kraljevine Danske, s visokim stepenom autonomije, ali su spoljna i bezbjednosna politika u nadležnosti Kopenhagena. Danski ministar vanjskih poslova,<b> Lars Lok Rasmusen</b>, opisao je Lendrijevo imenovanje kao „potpuno neprihvatljivo“ i na razgovor pozvao američkog ambasadora <b>Ken Haveri</b>.</p>
<p>- Postoji ambasador Kraljevine Danske i on je osoba s kojom imamo odnose. Dakle, kada Tramp iznenada pošalje posebnog izaslanika, to je nešto što me veoma uznemirava - kazao je Rasmusen.</p>
<p>Na pitanje da li ovaj potez smatra eskalacijom, Rasmusen je odgovorio „apsolutno“, dodajući da je Danska „neumorno radila kroz sve diplomatske kanale“ kako bi izbjegla ovakav scenario.</p>
<p>- Sve dok imamo kraljevinu u Danskoj koja se sastoji od Danske, Farskih Ostrva i Grenlanda, ne možemo prihvatiti da postoje oni koji potkopavaju naš suverenitet - dodao je on.</p>
<p>Ovo nije prvi put da Trampove ambicije prema Grenlandu izazivaju diplomatske krize. Tokom svog prvog mandata, 2019. godine, otkazao je državnu posjetu Danskoj nakon što je Kopenhagen odbio njegovu ponudu za kupovinu ostrva.</p>
<p>U maju ove godine izjavio je da ne bi isključio ni upotrebu vojne sile za aneksiju. Američki potpredsjednik <b>Džej di Vens,</b> koji je u martu posjetio američku vojnu bazu na Grenlandu, rekao je da vjeruje kako se „može postići dogovor“.</p>
<h2>Danska imenovala SAD prijetnjom nacionalnoj bezbjednosti</h2>
<p>Džef Lendri, koji je prošle godine postao guverner Luizijane, vojni je veteran i bivši državni tužilac. Njegov mandat obilježile su kontroverze, uključujući pokušaje zabrane građanske neposlušnosti na univerzitetskim protestima, ograničavanje pristupa knjigama s LGBT tematikom u bibliotekama i nametanje obaveze isticanja Deset zapovijesti u svim učionicama.</p>
<p>Najnovija godišnja procjena danskih obavještajnih službi ovog mjeseca imenovala je SAD kao jednu od prijetnji nacionalnoj bezbjednosti. U izvještaju se navodi da SAD „koristi svoju ekonomsku i tehnološku snagu kao sredstvo moći, uključujući i protiv saveznika i partnera“.</p>
<p>Arktik je identifikovan kao područje rastuće strateške važnosti i poprište sve veće konkurencije između SAD-a, Rusije i Kine. Podsjećamo da je Kopenhagen u avgustu pozvao na razgovor američkog otpravnika poslova zbog navodne kampanje uticaja na proameričko javno mnjenje na Grenlandu.</p>
<h2>Grenlandska perspektiva</h2>
<p>Danske bezbjednosne službe budno prate razvoj događaja u Bijeloj kući.&nbsp;</p>
<p>- Mislim da je to dugoročna američka strategija preuzimanja Grenlanda - izjavila je <b>Džuli Rejdemaker</b>, bivša savjetnica grenlandske vlade.&nbsp;</p>
<p>Ona je za dansku javnu televiziju DR rekla da ne vjeruje da će Trump uspjeti da ubijedi Grenlanđane da postanu dio SAD-a.</p>
<p>- Mislim da američka strana pogrešno procjenjuje kulturu na Grenlandu. Kao Grenlanđanin, navikli ste na pokušaje spoljnog uticaja, ali na Grenlandu ljudi žele sami da odlučuju o svojoj zemlji, jeziku i kulturi - istakla je ona.</p>
<p>Na pitanje kakav bi savjet dala grenlandskoj vladi, odgovorila je: „Vjerujem da Grenland mora biti veoma svjestan potrebe da bude proaktivan i da stalno postavlja dnevni red i oblikuje sopstvene jasne politike, kako bi fokus na Grenlandu koristio i Grenlanđanima.“</p>

Danska bijesna na Trampa: "Događa se ozbiljna eskalacija"

<p>Sajbernapad u Francuskoj, izveden samo tri dana pred Uskrs, izbacio je iz funkcije poštansku službu, pa su isporuke pošiljki i onlajn plaćanja bili ili blokirani ili su kasnili. Napad i vrijeme njegovog izvođenja unesrećili su milione ljudi u jeku božićne sezone, dovodeći ljutite građane i poštanske službenike u sukob.</p>
<p>Za sada niko ne preuzima odgovornost za ovaj čin, ali neke sumnje se javljaju dok istražitelji iz Pariza ispituju slučaj.</p>
<p>Na primjer, poštanski radnici u jednoj pošti na jugu Pariza pitaju se da li napad ima veze sa Rusijom, a možda i sa nekim razoračaranim potrošačem, ili čak kolegom iz profesije.</p>
<p>Zvaničnici ne komentarišu slučaj, koji poštanska služba La Poste već naziva „velikim incidentom na mreži“ i pominje da se nalazi pod tzv DDoS napadom, što znači masovne zahtjeve za pružanjem usluge koje zbog toga postaje nedostupna.</p>
<p>Do večeras, osam sati pošto je napad prijavljen, stvari se nisu popravile.</p>
<p>La Poste tvrdi da podaci potrošača nisu ugroženi, ali da je poremećen sistem dostave pošiljki.</p>
<p>Pisma i čestitke je moguće poslati, i one bivaju isporučene, ali na udaru su transakcije koje uključuju praćenje pošiljke ili pristup kompjuterskim sistemima pošte. Stradalo je i onlajn bankarstvo.</p>

Francuska: Veliki sajber napad na poštansku službu uoči Božića

<p>Predsjednik Ukrajine <b>Volodimir Zelenski</b> objavio je da se ukrajinski pregovarački tim vraća iz Sjedinjenih Američkih Država, te da je početni nacrt sporazuma o miru sa Rusijom završen.</p>
<p>- Naš pregovarački tim se sada vraća iz Majamija. Stići će tokom noći, a detalje ću imati ujutru. Po mom mišljenju, sve što je bilo moguće uraditi za početne nacrte već je urađeno. Plan ima 20 tačaka. Za sada nije sve savršeno, ali plan postoji. Postoje bezbjednosne garancije – između nas, Evropljana i Sjedinjenih Američkih Država. Okvirni dokument. Postoji i poseban dokument između nas i Sjedinjenih Država – bilateralne bezbjednosne garancije - objavio je predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski na društvenoj mreži X.</p>
<p>Smatra da sve mora biti razmotreno u Kongresu SAD, "pri čemu će određeni detalji i aneksi ostati povjerljivi.&nbsp;</p>
<p>- Od danas, sve ovo djeluje prilično čvrsto i dostojanstveno. Za sada su to, međutim, radni nacrti koje je pripremila naša vojska. Važno je da su razvijeni od strane nas i Sjedinjenih Američkih Država. To ukazuje da smo veoma blizu stvarnog ishoda. Takođe razvijamo i prvi nacrt sporazuma o obnovi Ukrajine. Ekonomska strategija - objavio je Zelenski.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FZelenskyyUa%2Fstatus%2F2003163327988474201%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2003163327988474201%7Ctwgr%5E8152c4a80919e621a4486af19c9c22453280048c%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>On je dodao kako postoje određene stvari u sporazumu koje nisu spremni da prihvate, ali da postoje i uslovi "koje Rusi nisu spremni da prihvate".</p>
<p>- Amerikanci trenutno nastavljaju pregovore sa ruskim predstavnicima. Održaće razgovore, a zatim ćemo od njih dobiti povratne informacije. Sa naše strane, dobili su sve informacije - napisao je predsjednik Ukrajine.</p>

Zelenski: Osnovni okvir mirovnog plana nije savršen, ali postoji

<p>Japan je preduzeo posljednji korak ka obnovi rada najveće nuklearne elektrane na svijetu što je prekretnica u povratku te zemlje nuklearnoj energiji poslije skoro 15 godina od katastrofe u Fukušimi, piše japanski list Džapen tajms (Japan Times).</p>
<p>Reaktori elektrane Kašivazaki-Karive, 220 kilometara sjeverozapadno od Tokija, bili su među ukupno 54 u Japanu koji su isključeni poslije zemljotresa i cunamija 2011. godine. Tada je teško oštećena elektrana Fukušima Jedan što je bila najveća nuklearna katastrofi od one u Černobilju 1986.</p>
<p>Skupština prefekture Nigata, u kojoj je elektrana Kašivazaki-Kariva, odobrila je plan za pokretanje reaktora uprkos protestu ispred njene zgrade.</p>
<p>Istraživanje javnog mnjenja koje je prefektura objavila u oktobru, pokazalo je da 60 odsto stanovnika ne smatra da postoje uslovi da elektrana ponovo proradi.</p>
<p>Kašivazaki-Kariva će biti prva nuklearna centrala kojom će upravljati „Tokijska električna kompanija za proizvodnju“(TEPCO) koja je upravljala propalom elektranom Fukušima, te je skoro 70 odsto anketiranih zabrinuto zbog toga što će ta firma biti angažovana u njihovoj prefekturi.</p>
<p>TEPCO razmatra ponovno aktiviranje prvog od sedam reaktora u toj elektrani već 20. januara što bi moglo da poveća snabdijevanje električnom energijom područje Tokija za svega dva odsto, procijenilo je Ministarstvo industrije.</p>
<p>Portparol te kompanije <b>Masakacu Takata</b> je kazao da je ta firma „čvrsto posvećena tome da se nikada ne ponovi takva nesreća kakva je bila u Fukušimi“.</p>
<p>Tepko se ove godine obavezao da će u prefekturu Nigata tokom narednih 10 godina uložiti 100 milijardi jena (oko 546 miliona eura), nastojeći da za to dobije podršku stanovništva.</p>
<p>Japan je poslije nesreće u Fukušimi ponovo pokrenuo 14 od 33 nuklearna reaktora koji su operativni, kako bi smanjio uvoz uglja i gasa.</p>
<p>U julu je preduzeće „Kansai Elektrik Pauer“, vodeći japanski operater nuklearne energije, saopštilo da će početi pripremu jednopg reaktora u zapadnom Japanu, prvog novod od katastrofe u Fukušimi.</p>
<p>Premijerka <b>Sanae Takaiči </b>je podržala ponovno pokretanje nuklearnih elektrana radi energetske sigurnosti i smanjenja rashoda za uvoz fosilnih goriva, od kojih se proizvodi 60 do 70 odsto struje u Japanu.</p>
<p>Japan je prošle godine na uvoz tečnog gasa i uglja potrošio 10,7 hiljada milijardi jena (5,8 milijardi eura), što čini desetinu ukupnih rashoda za uvoz.</p>
<p>Japan očekuje da će potražnja za strujom tokom naredne decenije porasti zbog razvoja ​​centara za obradu podataka koji koriste vještačku inteligenciju, a ona troši mnogo struje.</p>
<p>Da bi zadovoljio i energetske potrebe i obaveze u vezi sa dekarbonizacijom, Japan je odlučio da do 2040. godine udvostruči udio nuklearne energije u proizvodnji struje, sa 10 na 20 odsto.</p>

Japan se sprema da ponovo pokrene najveću nuklearnu elektranu na svijetu

<p>Ukrajinski predsjednik <b>Volodimir Zelenski</b> izjavio je u ponedjeljak da je održao sastanak štaba radi razmatranja situacije duž linije fronta, upozorivši da će Kijev odgovoriti u potpunosti logično ako se Rusija ne posveti ozbiljno pregovorima usmjerenim na okončanje gotovo četvorogodišnjeg rata.</p>
<p>- Detaljno smo razmotrili situaciju na frontu, u svim sektorima - rekao je Zelenski u saopštenju.</p>
<p>Naveo je da su ruske snage posljednjih sedmica značajno povećale intenzitet napada, tvrdeći da je to dovelo i do većih ruskih gubitaka.</p>
<p>- Nastavićemo održavati ovu dinamiku, ako se Rusi ne uključe sa 100 odsto ozbiljnosti u pregovarački proces i nastave usmjeravati svoje resurse na produžavanje i širenje rata, mi ćemo odgovoriti na potpuno logičan način, našim djelovanjem kao odgovor - rekao je.</p>
<p>Zelenski je rekao da su na sastanku takođe održani brifinzi o dubinskim udarima, kao i o potrebama i snabdijevanju odbrambenih snaga.</p>
<p>Dodao je da je razmatrano i stanje protivzračne odbrane, uključujući pokrivenost protivvazdušnom odbranom fronta i regija, posebno Odeske oblasti.</p>

Zelenski: Produžavanje rata imaće konkretan odgovor

<p>Predsjednik Skupštine Crne Gore <b>Andrija Mandić</b>, bez ijednog pogleda ili riječi, nonšalantno je prošao pored majke <b>Slobodanke Krgović,</b> koja štrajkuje glađu ispred zgrade parlamenta, boreći se, kako kaže, za dostojanstvo svih majki sa troje i više djece čija su primanja zamrznuta još od 2016. godine.&nbsp;</p> <p>Mandić se uputio ka službenom automobilu, potpuno ignorišući ženu koja stoji sa transparentom i apeluje na državni vrh.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoTE8wNc6vVQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Krgović jističe da je na ovaj vid protesta primorana, jer majke godinama bezuspješno pokušavaju da dobiju makar minimum institucionalne pažnje.</p> <p>– Ja sam počela štrajk glađu da bih apelovala na predstavnike vlasti da nam povećaju primanja koja su zamrznuta od 2016. godine, a u jednom periodu ih nijesmo ni primale. Donijet je zakon 2021. i od 2022. dobijamo ta fiksna obeštećenja. Tražimo da se odmrznu primanja i da se usklađuju jednom ili dvaput godišnje, kao sva ostala, u odnosu na troškove života – kazala je Krgović.</p> <p>Podsjeća da su majke već protestovale ispred Skupštine, ali da nije bilo reakcije institucija. Peticiju koju je potpisalo 7.500 majki parlament još nije razmotrio, iako je budžet na dnevnom redu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122211124_e723e5ab81ffbd4b5c777b30ccd9b44b8f7dc7c6d69d4973c422bcbae48aafdb.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025122211124_e723e5ab81ffbd4b5c777b30ccd9b44b8f7dc7c6d69d4973c422bcbae48aafdb" data-rendition-name="original" width="677" height="388" loading="lazy" alt="krgović"> </figure>  <p>– Zato smo zabrinute. Ako se usvoji budžet bez razmatranja naših zahtjeva, pitanje je šta dalje. Zato sam i ponijela transparent sa iznosima primanja: 192 eura za majke sa biroa i 336 za majke iz radnog odnosa – navela je ona.</p> <p>Krgović poručuje da očekuje hitnu reakciju Skupštine prije izglasavanja budžeta, jer u suprotnom – protest bi mogao da se radikalizuje.</p> <p>– Moj štrajk glađu trajaće do petka. Ako ne bude reakcije, majke iz cijele Crne Gore će doći ovdje i radikalizovaćemo štrajk: blokade saobraćaja i druge mjere. Ali vjerujem da do toga neće doći. Očekujem da me neće pustiti da kolabiram ovdje, već da ćemo dobiti poziv. Predali smo zahtjeve Skupštini i Vladi – kazala je ona.</p> <p>Majke, dodaje, traže tri konkretne stvari:</p> <p>- &nbsp;korekciju i usklađivanje primanja,</p> <p>- &nbsp;isplate preko banaka i uplatu doprinosa za PIO,</p> <p>- sastanak sa predstavnicima vlasti – koji do sada nije zakazan.</p> <p>Uprkos njenom prisustvu pred samim ulazom, predsjednik Skupštine prošao je pored nje bez reakcije, sa potpunim &nbsp;odsustvom empatije prema ženi koja zbog egzistencijalne borbe rizikuje zdravlje.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FKY4h1YSluAc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

VIDEO: Mandić nonšalantno prošao pored majke koja štrajkuje glađu; Krgović: Ne tražim ništa lično već pravdu za 7.500 majki

<p>Administracija predsjednika SAD Donalda Trampa smjenjuje gotovo 30 karijernih diplomata sa ambasadorskih i drugih mjesta u ambasadama. Prema pisanju američkih medija, među njima je i američka ambasadorka u Crnoj Gori – Džudi Rajzing Rajnke.</p>
<p>To se događa u okviru napora za preoblikovanje američkih diplomatskih predstavništava i postavljenje osoblja za koje se smatra da potpuno podržava Trampove prioritete, oličene u poruci "Amerika na prvom mjestu", piše <a href="https://apnews.com/article/diplomacy-ambassadors-state-department-1a10058998c86e799ce4e5132a99da18" target="_blank">Associated Press</a>.</p>
<p>Šefovi misija u najmanje 29 zemalja obaviješteni su prošle nedjelje da se njihova postavljenja završavaju u januaru, rekla su dva zvaničnika Stejt departmenta koji nijesu željeli da im se navede ime. Oni koji su pogođeni promjenama ne gube svoj posao u spoljnoj službi i vraćaju se u Vašington na druge dužnosti ako žele da ih preuzmu, rekli su ti zvaničnici.</p>
<p>Svi povučeni ambasadori preuzeli su dužnost za vrijeme administrcije predsjednika Džozefa Bajdena, ali su ostali na tim mjestima poslije prvobitne čistke na početku Trampovog drugog mandata u januaru, kada su ciljani uglavnom politički postavljeni namještenici. To se promijenilo u srijedu kada su počeli da dobijaju obavještenja iz Vašingtona da treba da odu, piše Associated Press.</p>
<p>Stejt department nije komentrisao konkretan broj osoblja ili ambasadora kojih se to tiče, ali je saopšteno da se radi o standardnom procesu u svakoj adminsitraciji. Kako je saopšteno, ambasador je "lični predstavnik predsjednika i predsjednikovo je pravo da osigura da ima pojedince u ovim zemljama koji unapređuju njegovu agendu 'Amerika na prvom mjestu'".</p>
<p>Najviše pogođena smjenama je Afrika, gdje su povučeni ambasadori iz 13 zemalja - Burundi, Kamerun, Zelenortska ostrva, Gabon, Obala Slonovače, Madagaskar, Mauricijus, Niger, Nigerija, Ruanda, Senegal, Somalija i Uganda.</p>
<p>Na drugom mjestu je Azija sa promjenama ambasadora u šest zemalja - Fidži, Laos, Maršalska ostrva, Papua Nova Gvineja, Filipini i Vijetnam.</p>
<p>U Evropi smjene su se dogodile u Jermeniji, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori i Slovačkoj.</p>
<p>Na Bliskom istoku u dvije države - Alžiru i Egiptu, koliko i u Južnoj i Centralnoj Aziji - u Nepalu i Šri Lanki) i na Zapadnoj hemisferi - u Gvatemali i Surinamu.</p>

Tramp smijenio Rajzing Rajnke

<p>Policajac<b> Nikola Janičić</b> koji je radio u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala kazao je u Višem sudu da je Akcijama "25 maj" i "Barbi" u Herceg Novom 2020. u kojima su uhapšene osobe iz ogranaka kavačkog i škaljarskog klana prestali obračuni između te dvije kriminalne grupe i do nedavno u tom gradu nije bilo težih krivičnih djela.</p>
<p>Janičić je ovo saopštio u Višem sudu u postupku koje je SDT pokrenulo protiv nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera <b>Zorana Lazovića</b>, bivšeg glavnog specijalnog tužioca <b>Milivoja Katnića</b> i tužioca<b> Saše Čađenovića </b>tereteći ih da su radili u korist kavačke kriminalne grupe.</p>
<p>Janičić je odgovarajući na pitanja Čađenovića &nbsp;kazao da su tokom 2019. i 2020. godine procesuirali znatno više osoba iz kavačkog klana nego iz škaljarske grupe.</p>
<p>Naveo je i da su spriječene likvidacije Marka Ljubiše Kana koji slovi za visokorangiranog člana škaljarskog klana, zatim Slobodna Kašćelana, jednog od vođa kavčana te i da su osjetili i planiranu likvidaciju Marka Miljkovića i Veljka Belivuka.</p>
<p>- Nikakva selekcija nije rađena. Nije bilo privilegovanih, nego smo gledali da se domognemo dokaza i procesuiramo osobe iz oba kriminalna klana - istakao je Janičić.</p>
<p>On je na pitanja Čađenovića nabrojao brojne akcije i predmete u kojima su procesuirane na desetine osoba iz krininalnih klanova.</p>
<p>- U predmetima "25 Maj" "Pruga", "Tvrđava" "Barbi" kao i slučaj pokušaja ubistva Igora Krstovića postupajući tužilac je bio Saše Čađenovića kao i u brojnim drugim. Jedino je u predmetu kodnog imena " Cover me" postupajuća tužiteljka bila Nataša Bošković &nbsp;-ispričao je svjedok.</p>
<p>Janičić je bio decidan da se nikada nije desilo da tužilac Čađenović nije dao saglasnost policiji za radnje koje planira.</p>
<p>Na pitanje Zorana Lazovića, svjedok je odgovorio da u svim realizovanim predmetima on je bio rukovodilac.</p>
<p>Janičić je saopštio i da se sjeća da Zoran Lazović insistirao da se sasluša Jovan Vukotić a vezano za ubistvo njegovog oca Veselina Vukotića da li eventualno ima neke informacije koje bi pomogle da se ta likvidacija rasvijetli.</p>
<p>- Milorad Žižić me je upoznao da je to išlo preko advokata Damira Lekića i da je Vukotić rekao da njega to ne zanima - ispričao je Janičić.</p>
<p>Na pitanja advokata Nikole Martinović svjedok je rekao da mu je poznato da je Petar Lazović dostavljao informacije za više krivičnih djela i da su upravo zahvaljujući njegovim podacima spriječene neke likvidacije.</p>
<p>Janičić je objasnio i da je njegov posao između ostalog bio i da sluša mjere tajnog nadzora i da on nikada nije mogao ustanoviti da Petar Lazović radi za kavački klan.</p>

Janičić: Lazović je insistirao da se sasluša Jovan Vukotić kako bi eventualno pomogao da se ubistvo njegovog oca Veselina rasvijetli

<p>Jedan od branilaca optuženog <b>Zorana Lazovića</b>, advokat<b> Zoran Piperović</b> kazao je da se tužiteljka <b>Mira Samardžić</b> na sva pitanja bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića "upućenih njoj, kazala da se ne sjeća, što je frapantno".</p>
<p>- Znači ničega se žene ne sjeća. I ono što je ona radila se ne sjeća. Nijesam htio da budem nepristojan, mada bih bio i pristojan da sam to pitao, jer pravo bi pitanje bilo – Da li se sjeća ko joj je rekao da se ne sjeća?- upitao je advokat Piperović.</p>
<p>On smatra da ovo što se danas čulo u sudnici, za osobu koja je bila tužilac toliko godina, prosto je frapantno.</p>
<p>- Prosto nije za javnost, to joj ruši dignitet. Ja ne znam da li je njoj muka posle ovoga. Iako je &nbsp;ona dama, možda ovo nije džentlmenski, ali ona je pred sudom dužna da govori istinu. Dakle, na najprostija pitanja, jednostavno odgovorila samo – ne sjećam se - smatra Piperović.</p>
<p>Ono što mu iskustvo govori, kako je kazao, da ovako kratki odgovori i ovakva nesjećanja, ne zna da li su baš iz njene glave.&nbsp;</p>
<p>-Iz čije su, ne znam, ali jesu li iz njene ne znam. Vidjeli smo uostalom da sve što radimo, sve što se sprovodi, ide upravo na vodenicu odbrane i ja ću, evo sad unaprijed da vam kažem 24. nakon saslušanja Sanje Jovićević i još jednog svjedoka, da tražim ukidanje pritvora. Da li ćemo tražiti ukidanje pritvora ili zamjenu pritvora nekom drugom mjerom, vidjećemo. Ali sada je već evidentno i jasno da je ono potvrđivanje optužnice bilo samo isključivo jedno – a to je da ova dva čovjeka umru u zatvoru - naglasio je Piperović.</p>

U Ukrajinu vraćena grupa djece s okupiranih teritorija

Haos u Holandiji: Žena automobilom uletjela u gomilu na božićnoj paradi, devetoro povrijeđenih

Incident na sarajevskom aerodromu: Putnici izgubljena mačka tokom sigurnosne kontrole, propao joj let za Njemačku

Pentagon upozorava: Kina gomila interkontinentalne rakete na granici s Mongolijom

Cijene zlata probile granicu od 4.400 dolara po unci

Danska bijesna na Trampa: "Događa se ozbiljna eskalacija"

Francuska: Veliki sajber napad na poštansku službu uoči Božića

Zelenski: Osnovni okvir mirovnog plana nije savršen, ali postoji

Japan se sprema da ponovo pokrene najveću nuklearnu elektranu na svijetu

Zelenski: Produžavanje rata imaće konkretan odgovor

U Ukrajinu vraćena grupa djece s okupiranih teritorija

Haos u Holandiji: Žena automobilom uletjela u gomilu na božićnoj paradi, devetoro povrijeđenih

Incident na sarajevskom aerodromu: Putnici izgubljena mačka tokom sigurnosne kontrole, propao joj let za Njemačku

Pentagon upozorava: Kina gomila interkontinentalne rakete na granici s Mongolijom

PRATITE TVe UŽIVO