Vulkan Etna na ostrvu Siciliji juče je pokazao nove znake aktivnosti, izbacujući užareni materijal i male količine pepela iz sjeveroistočnog kratera, saopštio je italijanski Nacionalni institut za geofiziku i vulkanologiju (INGV).
Erupcijski oblak nošen je vjetrom u smjeru sjeveroistoka, a slabije padanje pepela zabilježeno je u gradu Taormini i u Piano Provencani, području koje uključuje skijališta, saopštio je institut u izjavi na Fejsbuku.
Sporadične eksplozije uočene su i u krateru Boka Nuova, gdje je užareni materijal izbačen do nekoliko desetina metara iznad ivice kratera, dodao je INGV. Regionalna agencija za civilnu zaštitu privremeno je podigla nivo uzbune kako bi ukazala na veliku vjerovatnost fontana lave.
Etna, najaktivniji vulkan u Evropi koji se uzdiže do oko 3400 metara, ponekad eruptira nekoliko puta godišnje i pod stalnim je nadzorom. Njegova tačna visina često se mijenja jer erupcije preoblikuju područje vrha. Česta aktivnost vulkana privlači velik broj posjetilaca.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Svijet

Vulkan Etna ponovo eruptirao

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je u petak da Sjedinjene Američke Države za sada ne namjeravaju slijediti Izrael u priznavanju separatističke regije Somaliland u Somaliji kao nezavisne države.
Izrael je istog dana postao prva država koja je zvanično priznala odvajanje Somalilanda od Somalije. Izraelski premijer Benjamin Netanjahu &nbsp;poručio je da će o tom razvoju događaja informisati Trampa tokom planiranog sastanka zakazanog za ponedjeljak.
Ipak, Tramp je, govoreći o Somalilandu, naveo da će se pitanje eventualnog američkog priznanja tek razmatrati. Na prijedlog vlasti Somalilanda da Sjedinjenim Američkim Državama omoguće pristup luci u strateški važnom Adenskom zaljevu, Tramp je s nipodaštavanjem rekao: "velika stvar".
- Sve se proučava. Proučićemo to. Proučavam mnogo stvari i uvijek donosim odlične odluke i one se pokažu ispravnim. Da li iko zna šta je Somaliland zaista - rekao je Tramp.
U međuvremenu, tokom video poziva s predsjednikom Somalilanda Abdirahmanom Mohamedom Abdulahijem, održanog povodom ovog diplomatskog poteza, Netanjahu je izjavio da će Trampa obavijestiti o interesu Somalilanda za pristupanje Abrahamovim sporazumima.

1250x600

Tramp oprezan nakon izraelskog priznanja Somalilanda: Sve se proučava

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski otputovao je u Sjedinjene Američke Države na sastanak sa predsjednikom Donaldom Trampom, a uoči ključnih razgovora postavio je jasne „crvene linije“ o kojima se, kako je poručio, neće pregovarati.&nbsp;
Zelenski je naglasio da Ukrajina neće odstupiti od svog teritorijalnog integriteta niti prepustiti kontrolu nad nuklearnom elektranom Zaporožje, uz istovremeni zahtjev za snažnim bezbjednosnim garancijama, piše Kyiv Post.
- Trenutno smo u avionu za Floridu, Sjedinjene Američke Države. Usput ćemo se zaustaviti u Kanadi - izjavio je tokom onlajn obraćanja novinarima.&nbsp;
Zelenski je potvrdio i sastanak sa kanadskim premijerom Markom Karnijem.&nbsp;
- On i ja planiramo da onlajn komuniciramo sa evropskim liderima, razgovaramo o svim pitanjima, podijelimo detalje dokumenata koje ću razmotriti sa američkim predsjednikom i pokrenemo sva osjetljiva pitanja - dodao je Zelenski.
<h2>„Crvene linije“</h2>
Odgovarajući na pitanja o mogućim kompromisima, Zelenski je bio izričit da o pojedinim pitanjima nema pregovora.
- Danas definitivno postoje crvene linije za ukrajinski narod. One uključuju naše teritorije i nuklearnu elektranu Zaporožje. Pravno, nećemo priznati ništa ni pod kakvim uslovima - poručio je.
Naglasio je i da će se Vlada savjetovati sa građanima prije donošenja bilo kakvih krupnih odluka, ističući da je „narod Ukrajine glavni“.
Kao ključni prioritet izdvojio je bezbjednosne garancije.
- Rusija je pokrenula masivan napad na Ukrajinu. Na putu ka mirovnim pregovorima njihov odgovor je jasan. Najvažnije je da svaki korak koji preduzmemo mora biti potkrijepljen snažnim bezbjednosnim garancijama kako bismo obezbijedili našu zaštitu - kazao je ukrajinski predsjednik.
<h2>Kritike iz Moskve</h2>
Dok se Zelenski priprema za posjetu Trampovoj rezidenciji na Floridi, gdje će se razgovarati o detaljima mirovnog plana, iz Moskve su upućene preventivne kritike.
- Ako se to pitanje pokrene i američka strana pomene referendum ili izbore, to se sigurno ne može desiti u uslovima sa kojima se danas suočavamo - dodao je Zelenski, osvrćući se na moguće prijedloge.
On je ponovo naglasio značaj kontinuirane evropske podrške Ukrajini u odbrani od ruskih napada.
- Nemamo dovoljno dodatnih sistema protivvazdušne odbrane i to je svima jasno. Sve detalje su dobili od nas. Potrebne su nam sistemske isporuke sistema i projektila – više projektila – jer Rusija napada sve većim brojem dronova i raketa - zaključio je Zelenski.

Zelenski pred sastanak s Trampom: Ovo su naše crvene linije

Četiri planinara poginula su u sniježnoj lavini u planini Vardusija, u oblasti Fokida u centralnoj Grčkoj.
Nestanak planinara prijavljen je u četvrtak uveče, a njihovi rođaci rekli su državnoj televiziji ERT da zbog nedostatka signala nijesu uspjeli da ih kontaktiraju telefonom.
Akcija spašavanja i potrage za tri muškarca i jednom ženom počela je rano u petak, prenosi grčki list Katimerini. 
Vjeruje se da je tridesetogodišnja žena koja je stradala partnerka jednog od muškaraca.

Grčka: U sniježnoj lavini stradala četiri planinara

Kina je prvi put zvanično prikazala u letu svoj dron CH-7, futurističku letjelicu koja bi mogla da postane jedno od najvažnijih oružja za izviđanje i nadzor u budućim sukobima.
Novi snimci državnih medija jasno pokazuju da program ulazi u poodmaklu fazu i da Peking želi da svijetu demonstrira brz napredak u razvoju nevidljivih bespilotnih sistema.
Video materijal prikazuje CH-7 tokom pripreme, polijetanja i slijetanja, kao i snimke iz vazduha, što je neuobičajeno otvoren pristup za kineske vojne projekte ove vrste.
Letjelica je testirana na aerodromu Pučeng u provinciji Šansi, koji se sve više profilira kao glavni kineski centar za ispitivanje naprednih dronova. Isti objekat je nedavno korišćen i za prvi let džinovskog mlaznog "matičnog drona" Điutijan, prenosi sajt The War Zone.
Vidi se da CH-7 zadržava prepoznatljiv izgled sa žutim zaštitnim premazom karakterističnim za testne primjerke i nizom senzora i antena duž trupa.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fclashreport%2Fstatus%2F2000450267817378021%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2000450267817378021%7Ctwgr%5Ebfca202d1809ffb4d1f18690760c65f01c7177f3%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Posebna pažnja posvećena je smanjenju radarskog i infracrvenog odraza - izduvni kanal motora je gotovo potpuno zaklonjen, dok su ivice panela i vrata nazubljene radi smanjenja refleksije.
U ranijim fazama testiranja dron je koristio i vertikalne stabilizatore, koji su kasnije uklonjeni.
Iako se ranije pretpostavljalo da CH-7 ima značajan unutrašnji prostor za naoružanje, novi snimci ne daju jasne dokaze o velikom borbenom kapacitetu.
Postoje indicije o dugim, ali uskim unutrašnjim prostorima, što bi eventualno omogućilo nošenje manjeg oružja.
Zbog toga se čini da je primarna uloga letjelice ipak izviđanje, nadzor i prikupljanje obavještajnih podataka, dok bi napadačke misije imale sporedni značaj.
Prema ranije objavljenim podacima, CH-7 ima dužinu od oko 10 metara, maksimalnu poletnu masu od 10 tona, maksimalnu brzinu blizu 930 km/h i autonomiju leta do 15 sati.
Razvijen je u okviru državne korporacije CASC i projektovan za operacije na velikim visinama, uključujući prodor u neprijateljski vazdušni prostor. Ovakav profil čini ga posebno relevantnim za nadzor Pacifika, Južnog kineskog mora i osjetljivih pograničnih oblasti.

(VIDEO) Kina predstavila "nevidljivi" dron kakvog nema na Zapadu

Tajland i Kambodža potpisali su sporazum o prekidu vatre kojim je okončan višenedjeljni sukob na zajedničkoj granici.
U zajedničkom saopštenju ministara odbrane dvije zemlje, navedeno je da su obje strane saglasne da zadrže trenutno raspoređivanje trupa bez daljeg pomjeranja, prenio je Rojters.
Prekid vatre stupio je na snagu u podne po lokalnom vremenu.
U saopštenju, koje je kambodžansko Ministarstvo odbrane objavilo na društvenim mrežama, upozorava se da bi svako dodatno jačanje snaga moglo da poveća tenzije i negativno utiče na dugoročne napore za rješavanje situacije.
Sporazum su potpisali tajlandski ministar odbrane Natafon Nakrfanit i njegov kambodžanski kolega Tea Seiha.
Time su okončane borbe koje su trajale oko 20 dana i predstavljale najteže sukobe između dvije zemlje u posljednjih nekoliko godina.
Tokom sukoba korišćeni su borbeni avioni, raketna vatra i artiljerija, a prema dostupnim podacima poginula je najmanje 101 osoba, dok je više od pola miliona ljudi raseljeno sa obje strane granice.
Sukobi su ponovo izbili početkom decembra, nakon što je prekinut prethodni prekid vatre postignut uz posredovanje američkog predsjednika Donalda Trampa.

Tajland i Kambodža potpisali sporazum o prekidu vatre

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen suočava se sa zahtjevima za ostavku nakon odluke Brisela da uvede sankcije penzionisanom pukovniku švajcarskog generalštaba Žak Bodu. Ovu inicijativu javno je pokrenuo Armando Mema, član finske nacionalno-konzervativne stranke „Savez slobode“, u objavi na društvenoj mreži X.
Mema je sankcije okarakterisao kao nezakonite i politički motivisane, tvrdeći da one narušavaju osnovne principe na kojima počiva Evropska unija. Prema njegovim riječima, ovakvi potezi otkrivaju „pravo lice EU“ i predstavljaju grubo kršenje vladavine prava i unutarevropskih konvencija.
- Sankcije protiv Žaka Boda su nezakonite. One otkrivaju pravo lice Evropske unije - čistu diktaturu. Evropska komisija krši sve konvencije EU i vladavinu prava. Zahtijevamo trenutnu ostavku Ursule fon der Lajen zbog njene svakodnevne okrutnosti prema građanima EU - naveo je Mema.
U tom kontekstu podsjeća se i na pisanje portala EUobserver, koji je 11. decembra izvijestio o slučajevima Džona Dugana i bivšeg francuskog padobranca Ksavijea Morua, u okviru šire rasprave o politici sankcija i njihovim posljedicama.
Armando Mema je i ranije upozoravao da Evropska unija, intenzivirajući podršku Ukrajini, ulazi u, kako je naveo, opasnu fazu eskalacije. On je ocijenio da bi takva politika mogla da dovede do direktnog i totalnog rata na evropskom kontinentu, uz dalekosežne posljedice po bezbjednost i stabilnost EU.

Zahtjev iz Finske za ostavku Ursule fon der Lajen: "Sankcije protiv Žaka Boda su nezakonite"

Stanari 119 stanova u francuskom gradu Grenoblu evakuisani su zbog sumnje na curenje gasa, piše danas „Figaro”.
Nadležni organi donijeli su sinoć odluku da se uspostavi bezbjednosni pojas i evakuiše stanovništvo iz ulice Amper, dok se ne sanira curenje gasa, kako se sumnja, ispod kolovoza.
Grad je privremeno smestio evakuisane stanare u jednu školu i njih 30 u sportsku dvoranu Pegu, a Crveni krst je angažovan da im pruži pomoć.
Kako navode lokalni mediji, vatrogasci i ekipe dobavljača gasa GreenAlp i NaTran jutros su i dalje bili na terenu kako bi sanirali curenje.
Saobraćaj u tom dijelu Grenobla je obustavljen tokom intervencije, prenosi Tanjug.

Francuska: Evakuisano 119 stanova zbog sumnje na curenje gasa

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će sjutra uveče, odnosno u nedjelju 28. decembra početi uklanjanje šatora sa platoa ispred Narodne skupštine i da će na tom mjestu biti postavljeno novogodišnje seoce, dok će Trg Nikole Pašića biti otvoren za saobraćaj tek poslije Nove godine.
- Razgovarao sam i oni su me ovbavijestili da će sjutra, kao znak pažnje, dobre volje i zahvalnosti krenuti u večernjim satima u uklanjanje šatora ispred Doma Narodne skupštine, biće sklonjene i ograde - najavio je Vučić.
Dodao je da će na tom mjestu biti postavljeno novogodišnje selo na kojem će građani moći da se zabave za praznike, a da će sam Trg Nikole Pašića biti otvoren za saobraćaj tek od 2. ili 3. januara.
Ipak, neće sve biti sklonjeno. Kako je kazao, jedan dio šatora u Pionirskom parku će i dalje ostati na tom mjestu.
Kako je ranije danas snimila ekipa N1, većina šatora je uklonjena iz parka, a ostali su oni koji se nalaze uz samu zgradu predsjedništva.
- Ti ljudi su odbranili državu, sačuvali svoju zemlju, oni zaslužuju ogromnu zahvalnost. To će ući u istoriju kao jedan od taktičkih poteza koji je doprinio slamanju obojene revolucije - rekao je Vučić govoreći o onima koji od marta borave u šatorskom naselju u centru grada.
Istakao je da će u istorijskim udžbenicima i čitankama ti ljudi ostati zapamćeni kao oni koji su sačuvali otadžbinu.

Vučić: U nedjelju uklanjanje "Ćacilenda", umjesto šatora novogodišnje seoce

Skoro trećina ukrajinske prijestonice ostala je bez grijanja pod niskim temperaturama pošto su ruski dronovi oštetili gradske toplane, dok je najmanje 11 ljudi ranjeno u napadima u noći petak na subotu.
Ukrajinski zvaničnici naredili su vanredna isključenja struje u velikim djelovima Kijeva, kao odgovor na napade.
Do višesatnog ruskog napada na stambene kuće i civilnu infrastrukturu došlo je dok se ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pripremao za ključne razgovore s predsjednikom SAD Donaldom Trampom o mirovnom planu koji podržava Vašington.
- Mnogo toga se može odlučiti prije Nove godine - rekao je Zelenski u objavi na Telegramu u petak.
Bijela kuća, koja nije izdala zvanično saopštenje o sastanku, objavila je raspored koji najavljuje sastanak Zelenskog i Trampa na Floridi popodne u nedjelju.
- Mislim da oni to žele da urade sada, i mislim da Rusija to želi. Ali svaki put kada jedno želi da to uradi, drugo ne želi - rekao je Tramp za Njujork post u petak.
U posljednjoj izjavi novinarima, Zelenski je rekao da će razgovori obuhvatiti dva kritična pitanja u srži pregovora koji su počeli da se ubrzavaju prošlog mjeseca pošto je Bijela kuća objavila plan koji se smatra veoma povoljnim za Moskvu.
Jedno pitanje je sudbina istočnog regiona Donbasa, čiji je veći dio pod ruskom kontrolom i gdje Moskva zahtijeva da Kijev preda djelove koje Rusija ne drži, uključujući dva velika grada – Kramatorsk i Slavjansk – koji su ključni za ukrajinsku odbranu u tom području.
Zelenski je predložio kompromis koji zahtijeva uspostavljanje demilitarizovane zone iz koje bi i Ukrajina i Rusija povukle svoje snage. Međunarodne snage bi zatim nadgledale demilitarizovanu tampon zonu.
Ukrajinski lider je pokrenuo ideju o održavanju referenduma o planu, iako je takođe upozorio da bi 60-dnevni prekid vatre bio neophodan kako bi se osiguralo da ljudi mogu bezbjedno da glasaju.
Drugo kritično pitanje bila sudbina najveće ukrajinske nuklearne elektrane. Postrojenje u Zaporiškoj oblasti, koje je bilo najveći izvor električne energije u Ukrajini, nalazi se pod ruskom kontrolom još od početka invazije u februaru 2022. godine.
Zelenski je predložio da se elektrana stavi pod zajedničku kontrolu Ukrajine i SAD, pri čemu bi Vašington ostvarivao profit od prodaje električne energije elektrane – uključujući i potencijalno Moskvi.
Kremlj, koji vjeruje da ima prednost i na bojnom polju i u mirovnim pregovorima, pokazao je malo spremnosti na kompromis u pogledu svojih tvrdih zahtjeva, od kojih većina prethodi invaziji.
Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko rekao je da je najmanje 11 ljudi ranjeno u napadu na ukrajinsku prijestonicu u subotu. Veliki djelovi gradskih četvrti na istočnim obalama reke Dnjepar ostali su bez struje i vode, naveo je u objavi za Telegram.
Najveća ukrajinska privatna elektroenergetska kompanija saopštila je da je skoro trećina Kijeva ostala bez struje.
Dan ranije, Rusija je lansirala teške klizne bombe na Harkov, drugi po veličini grad u Ukrajini, ubivši najmanje dvije osobe i ranivši nekoliko drugih.
Najveći ukrajinski lučki grad, Odesa, takođe je pod napadima nekoliko dana zaredom.

Stotine hiljada ljudi bez grijanja u ledenom Kijevu poslije baraža ruskih dronova

Skupština je danas završila raspravu o Prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, koji, prema riječima predlagača, predstavlja odgovoran i nužan odgovor države na promjene u ukupnom ekonomskom i pravnom sistemu Crne Gore.
Ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, Damir Gutić, je obrazlažući predložene izmjene u Skupštini kazao da država ovim zakonom pokazuje da sistem penzijskog i invalidskog osiguranja nije zatvoren i rigidan, već sposoban da prati savremene tokove rada, preduzetništva i tržišta.
- Uvođenjem instituta dopunske preduzetničke djelatnosti u Zakon o privrednim društvima, država je jasno poručila da želi da podstakne rad, dodatnu inicijativu i legalne oblike sticanja prihoda. Naša je obaveza bila da obezbijedimo da se novi oblici rada integrišu u sistem, a ne da ostanu van njega. Upravo to i radi ovaj zakon - objasnio je Gutić.
Prema njegovim riječima, cilj ovih izmjena nije povećanje nameta, niti stvaranje dodatnog opterećenja za građane.
- Cilj je red, jasnoća i pravna sigurnost. Jasno razgraničavanje osnova za obračun doprinosa, uz ograničenje do visine godišnje osnovice, znači pravedniji sistem, odnosno sistem u kome se zna ko, kada i na osnovu čega plaća doprinose bez pravne nesigurnosti i bez prostora za različita tumačenja - rekao je Gutić.
On je rekao da ovaj zakon ima i jasnu socijalnu poruku - država neće zatvarati oči pred radnicima angažovanim na stalnim sezonskim poslovima.
- Omogućavanjem produženog osiguranja nakon isteka ugovora o radu, šaljemo jasnu poruku da kontinuitet staža i socijalna sigurnost ne smiju zavisiti od formalnih prekida u zaposlenju - rekao je Gutić.
On je dodao da se ovim zakonom ne ugrožava fiskalna stabilnost, niti se stvaraju novi troškovi za budžet Crne Gore.
- Naprotiv, jačamo sistem doprinosa, unapređujemo poresku disciplinu i dugoročno štitimo održivost penzijskog fonda - poručio je Gutić.
To je, kako tvrdi, politika odgovornosti prema sadašnjim i budućim penzionerima.
- Ovaj zakon nije zakon velikih političkih parola, već zakon sistemskih rješenja. On pokazuje sposobnost države da planira unaprijed, da usklađuje propise i da istovremeno vodi računa o radnicima, preduzetnicima i stabilnosti javnih finansija - zaključio je Gutić.

Dopunska preduzetnička djelatnost integrisana u sistem

Ostavka direktora Instituta za bolesti djece Kliničkog centra Crne Gore Velibora Majića snažan je i uznemirujući signal stanja u kojem se nalazi crnogorsko zdravstvo, saopštio je Forum žena pokreta Preokret iz kog traže i smjenu ministra zdravlja Vojislava Šimuna.
U Forumu žena pokreta Preokret su stava da ostavka Majića nije samo lična odluka jednog čovjeka, već i „ozbiljna dijagnoza našeg sistema“.
- Podsjećamo, dr Majić je javno upozorio na alarmantne uslove u Dječjoj klinici. Nadležni su ćutali. Kada institucije ćute, odgovorni ljudi nemaju luksuz da ostanu nijemi. Njegova ostavka je čin profesionalne i ljudske odgovornosti, ali i posljednji alarm za državu. Zdravstveni sistem u kojem djeca umiru zbog grešaka, a porodilje napuštaju porodilišta bez djece, sistem je koji je zakazao. Tu više nema prostora za izgovore, improvizaciju i partijsko pokrivanje nesposobnosti - navodi se u saopštenju Foruma žena pokreta Preokret.
Poručuju da je nužno hitno utvrditi odgovornost Šimuna koji, kako kažu, nije reagovao ni nakon javnih upozorenja stručnjaka.
- Njegovo nečinjenje ima cijenu i tu cijenu plaćaju građani. Forum žena Pokreta Preokret zahtijeva hitnu smjenu ministra zdravlja. Ovo je kap koja je prelila čašu. Zdravstveni sistem ne smije voditi partijska lojalnost, već znanje, integritet i odgovornost. Crnoj Gori su potrebni ljekari koji znaju i žele da liječe, a ne kupljene diplome i urušene institucije. Potrebni su uslovi za rad, poštovanje struke i jasno razdvajanje zdravlja građana od partijskih interesa. Zdravlje djece mora biti iznad svake politike. Sve drugo je saučesništvo - zaključuje se u saopštenju.

Forum žena pokreta Preokret traži smjenu Šimuna: Ostavka Majića posljednji alarm za državu

Ministru ekologije Damjanu Ćulafiću nismo imali ništa posebno da kažemo sem ono što smo do sada zastupali, a to je da nemamo promijenjen stav po pitanju lokacije, ali smo i poručili da smo spremni da nastavimo pregovore sa Vladom, saopštio je Duško Stijepović, stanovnik Botuna.
On je poručio da nisu tajno pregovarali sa ministrom, već su se odazvali pozivu. 
– Zahvaljujemo se na razumijevanju da žele da nas svi saslušaju. Spremni smo i dalje da pregovaramo, vjerujemo u kapacitet države, vjerujemo u insititucije i ljude koji ih vode. Ništa posebno nismo imali da kažemo ministru sem ono što smo do sada zastupali a to je da nemamo promijenjen stav po pitanju lokacije. Ostali smo pri tome, ali smo takođe, iznijeli stav da smo spremni da pregovore nastavimo sa Vladom, ministarstvom nastavimo i dalje – rekao je Stojanović. 
On je naveo da im ministar nije ponudio ništa posebno.
–On nas je saslušao. Iznijeli smo mu podatke koje nije znao i na osnovu njih je preuzeo obavezu na sebe da porazgovara sa isntitucijama i ljudima koji su uključeni u priču oko postrojenja – rekao je Stijepović.
Stijepović je naveo da ne vjeruje da dođe do bilo kakve intervencije policije i da vjeruju u kapacitet ljudi koji vode bezbjedonosne institucije da će imati razumijevanja za njihove stavove. 
Mještanin Botuna Milan Ćetković pozvao je predsjednika države, Vlade, Skupštine, Glavni grad i Delegaciju Evropske unije da naprave primirje do 15. januara kako bi sa porodicama dočekali praznike kod kuća.

Botunjani o sastanku sa Ćulafićem: Ostali smo pri stavu da nema gradnje u Botunu, ali smo za nastavak pregovora

Sjevernokorejski lider Kim Džong Un naredio je zvaničnicima da povećaju proizvodnju projektila i izgrade više fabrika kako bi zadovoljili rastuće potrebe njegove vojske za tim projektilima.
Pjongjang je posljednjih godina značajno povećao testiranje raketa s ciljem, kako kažu analitičari, poboljšanja sposobnosti preciznih udara, izazivanja Sjedinjenih Američkih Država, kao i Južne Koreje, te testiranja oružja prije izvoza ključnom savezniku Rusiji.
Tokom posjete fabrikama municije u pratnji visokih zvaničnika, državna Korejska centralna novinska agencija (KCNA) saopštila je da je Kim Džong Un naredio fabrikama da se pripreme za napornu godinu koja je pred njima.
Sjevernokorejski lider je rekao da je potrebno "dodatno proširiti ukupne proizvodne kapacitete" kako bi se održao korak s potražnjom oružanih snaga Pjongjanga i naredio izgradnju novih fabrika municije, izvještava KCNA.
- Sektor proizvodnje projektila i granata je od najveće važnosti za jačanje ratnog odvraćanja - rekao je Kim Džong Un.
Sjeverna Koreja i Rusija su se zbližile otkako je Moskva počela invaziju na Ukrajinu prije skoro četiri godine, a Pjongjang je poslao trupe da se bore za Rusiju, zajedno s artiljerijskim granatama, raketama i raketnim sistemima dugog dometa.
Zauzvrat, Rusija šalje Sjevernoj Koreji finansijsku pomoć, vojnu tehnologiju te zalihe hrane i energije, kažu analitičari.
Vašington je takođe ukazao na dokaze da Rusija pojačava podršku Sjevernoj Koreji, uključujući pružanje pomoći u naprednoj svemirskoj i satelitskoj tehnologiji, u zamjenu za njenu pomoć u borbi protiv Ukrajine.
Posjeta sjevernokorejskog lidera objavljena je dan nakon što su državni mediji objavili da je obišao fabriku nuklearnih podmornica i obećao da će se suprotstaviti "prijetnji" da Južna Koreja proizvodi vlastite takve brodove uz podršku Vašingtona.
- Sjevernokorejski lider je takođe saznao o istraživanju "novog podvodnog tajnog oružja - saopštila je KCNA.

Kim Džong Un naredio fabrikama da se pripreme za napornu godinu i proizvode više raketa

Jake kiše koje su padale proteklih dana u velikim djelovima Kalifornije izazvale su poplave i klizišta, a poginule su tri osobe.
Kako je prenio BBC, oluje, za koje se očekuje da će trajati i tokom današnjeg dana, donijele su 27 centimetara kiše u neke djelove okruga Los Anđeles, izazvale evakuacije i onemogućile saobraćaj glavnim ulicama.
Hitne službe morale su izvesti nekoliko akcija spašavanja, uključujući ljude zaglavljene u vozilima zbog porasta nivoa poplavnih voda.
Guverner Kalifornije Gavin Njusom proglasio je vanredno stanje u Los Anđelesu i drugim okruzima južne Kalifornije.
Oko 100.000 ljudi u državi bez struje je od četvrtka uveče.

Jake kiše u Kaliforniji izazvale poplave i klizišta, poginule tri osobe

Bivši premijer Malezije Nadžib Razak danas je osuđen zbog pranja novca, jer je na svoje privatne račune prebacio više od 700 miliona dolara iz fonda 1MDB, koji je u vlasništvu Ministarstva finansija.
Nadžib je negirao da je počinio bilo kakvo krivično djelo i rekao da je novac na njegovom računu "politička donacija iz Saudijske Arabije", kao i da su ga "obmanuli finansijeri predvođeni Lou Tejk Džom".
Lou Tejk Džo, za koga se smatra da je organizator ove šeme, još uvijek je na slobodi.
Sutkinja Kolin Lorens Sekera rekla je da je Nadžibova tvrdnja o saudijskoj donaciji "nevjerovatna".
Četiri pisma navodnih saudijskog donatora su falsifikovana, a dokazi jasno pokazuju da sredstva potiču iz fonda 1MDB, rekla je ona.

Bivši premijer Malezije osuđen zbog pranja novca

Električna vozila su u novembru prvi put premašila tržišni udio od preko 26 odsto u novim registracijama u Francuskoj, a to se nije desilo slučajno.
Električni automobili već neko vrijeme doživljavaju procvat u Francuskoj. Ovaj trend se nastavio i u novembru 2025. Uprkos ukupnoj stagnaciji automobilskog tržišta, postavljen je novi rekord: Električni automobili su prvi put ostvarili tržišni udio od veći od 26 odsto.
Prema podacima Averea (Evropskog udruženja za elektromobilnost), u novembru je novo registrovano ukupno 37.723 električnih vozila (putničkih automobila i lakih komercijalnih vozila). To predstavlja povećanje od 48,5 odsto u odnosu na isti mjesec prošle godine. Tržište privatnih kupaca zabilježilo je posebno snažan rast: 34.533 potpuno električnih putničkih automobila registrovano je na privatne osobe, što znači da je više od jednog od četiri novoregistrovana vozila u novembru bilo isključivo električno.
Razlog velike potražnje za električnim automobilima u Francuskoj je jednostavana. Početkom 2024. godine, francuska Vlada je pokrenula program lizinga električnih automobila koji subvencioniše država, namijenjen osobama s niskim primanjima kojima je automobil bio potreban za posao i koje su živjele najmanje 15 kilometara od svog radnog mjesta. U tom programu mjesečne rate su počinjale od 100 eura za mala električna vozila. Ipak, zbog neočekivano velike potražnje, s više od 50.000 zahtjeva - više nego dvostruko više od planiranog broja - program je obustavljen nakon manje od mjesec, a program zavnično završava s krajem 2025. godine.
Program lizinga, s obimom finansiranja od 370 miliona eura, ponovo je bio u funkciji od septembra 2025. godine. U zavisnosti od automobila i ličnih okolnosti, moguće je bilo dobiti automobil s ratom od 140 do 200 eura, s maksimalnom subvencijom od 7.000 eura po vozilu. Cilj programa je da se na ceste stavi oko 50.000 dodatnih električnih automobila, a istovremeno ojača evropska proizvodnja vozila, u skladu s ciljem vlade da značajno proširi elektromobilnost u Francuskoj.
<h2>Reno dominira na tržištu</h2>
Jedan model posebno ima koristi od vladinih subvencija u Francuskoj: Reno "5 E-Tech". Samo u novembru registrovano je 5.325 novih Renoa 5. Inače, ovaj šarmantni francuski kompakt uživa veliku popularnost širom svijeta. Fabrika Ampere Electric City radi punim kapacitetom i proizvela je više od 100.000 R5 E-Tech vozila za samo 15 mjeseci. U francuskoj statistici prodaje potpuno je bacio na koljena približne konkurente, gdje ga slijedi Pežo e-208 sa znatnim zaostatkom i 2.072 prodata primjerka. Na trećem mjestu je Reno Senik, koji nastavlja svoj stalan rast.

Vulkan Etna ponovo eruptirao

Tramp oprezan nakon izraelskog priznanja Somalilanda: Sve se proučava

Zelenski pred sastanak s Trampom: Ovo su naše crvene linije

Grčka: U sniježnoj lavini stradala četiri planinara

(VIDEO) Kina predstavila "nevidljivi" dron kakvog nema na Zapadu

Tajland i Kambodža potpisali sporazum o prekidu vatre

Zahtjev iz Finske za ostavku Ursule fon der Lajen: "Sankcije protiv Žaka Boda su nezakonite"

Francuska: Evakuisano 119 stanova zbog sumnje na curenje gasa

Vučić: U nedjelju uklanjanje "Ćacilenda", umjesto šatora novogodišnje seoce

Stotine hiljada ljudi bez grijanja u ledenom Kijevu poslije baraža ruskih dronova

Vulkan Etna ponovo eruptirao

Dopunska preduzetnička djelatnost integrisana u sistem

Forum žena pokreta Preokret traži smjenu Šimuna: Ostavka Majića posljednji alarm za državu

Botunjani o sastanku sa Ćulafićem: Ostali smo pri stavu da nema gradnje u Botunu, ali smo za nastavak pregovora

PRATITE TVe UŽIVO