Denis Pušilin, proruski čelnik regije Doneck, objavio je putem aplikacije telegram kako su ukrajinske snage u noćnom napadu oštetile dvije tamošnje termoelektrane, ostavivši tako brojna naselja bez električne energije.
Zbog napada su zatvorene termoelektrane Zuivska i Starobeševe, a na teren su izašle ekipe za hitne slučajeve kako bi otklonile kvarove.
Samo dan ranije Pušilin je kazao kako su Ukrajinci u napadu dronovima na energetsku infrastrukturu regije bez struje ostavili oko 500,000 osoba.
Ukrajinska strana nije potvrdila ovaj napad. Posljednjih nedjelja Kijev je preduzeo više dalekometnih napada dronovima na energetsku infrastrukturu djelova Donecka koji je pod ruskom kontrolom s ciljem podrivanja ruske sposobnosti za nastavak rata.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Svijet

Napadnute termoelektrane u Donjecku, brojna naselja bez struje

Advokat Aleksandar Olenik izjavio je da je "naredba za posebno pendrečenje novinara" novi nivo državnog terorizma Aleksandra Vučića.
Nijesu uspjeli promjenom vlasništva i državnim novcem da ugase nezavisne medije. Sada pendrecima sprečavaju izvještavanje novinara- naveo je Olenik na mreži X.
On je naglasio da bez N1 Srbija, TV Nove, Razglasnewsa i blokada_info, "loviće nas u mraku i tišini, jednog po jednog".
- Stop državnom terorizmu- poručio je Olenik.
Podsjećamo, policija je juče fizički napala novinare tokom izvještavanja sa građanskog protesta ispred zgrade Pokrajinske vlade u Novom Sadu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Folenikadvokat%2Fstatus%2F1990664674690384252%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1990664674690384252%7Ctwgr%5E03e47f7acd513592be6fd78ba5f4dcacfda91ee0%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

1084x550

Olenik: Naredba za pendrečenje novinara novi nivo državnog terorizma Aleksandra Vučića

Izjava predsjednika Aleksandra Vučića da je Srbija spremna da ruskim partnerima ponudi „višu cijenu“ za Naftnu industriju Srbije (NIS) otvorila je pitanje – kolika je vrijednost ove kompanije.
Iz NIS-a nezvanično navode za RSE da ne postoji procjena vrijednosti te kompanije, ali da je od 2009. godine u kapitalne projekte uloženo 4,8 milijardi eura. Najviše je, kako ističu, prethodnih godina uloženo u istraživanja i proizvodnju, a zatim u rafineriju i preradu.
Srbija je 2008. godine prodala 51 odsto udjela NIS-a Gasprom njeftu za 400 miliona eura.
Berzanski stručnjak Nenad Gujaničić za RSE navodi da nema podatka o trenutnoj tržišnoj vrijednosti kompanije, s obzirom na to da je trgovanje akcijama NIS-a u januaru obustavljeno na Beogradskoj berzi.
NIS se 10. januara našao na listi Ministarstva finansija Sjedinjenih Američkih Država zbog udjela u vlasništvu ruske kompanije Gasprom njeft.
- U tom momentu (u januaru) tržišna vrijednost je bila oko milijardu eura. To je cijena koja bi mogla biti osnov za utvrđivanje vrijednosti u nekoj kupoprodajnoj transakciji- navodi Gujaničić, uz napomenu da je berza u Srbiji „slabo razvijena“ i da bi kupoprodajna cijena bila viša od berzanske. Osim toga, kako dodaje, u slučaju preuzimanja kontrolnog paketa akcija plaća se i premija na tržišnu cijenu.
Srbija je vlasnik oko 29,9 odsto kapitala NIS-a, dok većinski paket drže ruske kompanije Gasprom njeft i Intelligence.
Zbog ruskog vlasništva SAD su 9. oktobra uvele sankcije NIS-u. Navode da je cilj sprječavanje Rusije da prihode iz energetskog sektora koristi za rat u Ukrajini. Te sankcije su prethodno odlagane osam puta.
<h3>„Najmanje loše“ rješenje?</h3>
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je 16. novembra da Rusi o prodaji vlasništva u NIS-u razgovaraju sa azijskim i evropskim partnerima, ali da je Srbija spremna, ukoliko se oni ne dogovore, da ponudi višu cijenu. To je potvrdio i ministar finansija Siniša Mali.
Gujaničić smatra da se Srbija nalazi u teškoj situaciji i da nema izbora.
- Srbija je dovela samu sebe u tu situaciju da će na kraju morati da nađe neko rješenje koje je najmanje loše. Idealno bi bilo da Rusi dobrovoljno prodaju taj paket akcija, ali ako ne budu željeli, mislim da će Srbija morati da ga otkupi na neki način- kaže on.
Nafta za preradu u Rafineriji Pančevo, koja je dio NIS-a, prema procjenama zvaničnika, uz državnu pomoć iz robnih rezervi, biće obezbijeđena do 25. novembra.
Srbija iz domaće proizvodnje podmiruje tek petinu potrebne količine nafte, pokazuju podaci Agencije za energetiku Srbije, dok se ostatak uvozi.
Gujaničić smatra da Srbija nije u situaciji da pregovara oko cijene.
- Ako vam gori kuća, ne pitate koliko koštaju crijevo i vatrogasna kola- kaže on i dodaje da Srbija može da se zaduži kupovinom obveznica za kupovinu NIS-a i da je bilo dovoljno vremena da se napravi finansijska konstrukcija.
Što se tiče cijene, Gujaničić smatra da NIS vrijedi više nego što se može zaključiti na osnovu berzanskih podataka, jer je promet na berzi u Srbiji mali i ne pokazuje realnu vrijednost preduzeća.
- Vrijednost od milijardu eura (NIS-a na berzi) u januaru je približno ista kao 2008. godine, kada je preduzeće vrijedjelo oko 800 miliona eura, uz uračunatu inflaciju. Ipak, golim okom se vidi da je sada to mnogo bolja kompanija nego 2008- objašnjava on.
Dodaje da ulaganje od 4,8 milijardi eura u NIS može, ali i ne mora, biti relevantno za procjenu vrijednosti:
- Ulaganje može da bude profitabilno, ali i ne mora. Procjena vrijednosti se najbolje vrši na osnovu dosadašnjeg, ali i budućeg poslovanja kompanije- kaže.
Prije januara, NIS je imao oko 80 odsto domaćeg tržišta.
- Prodajom NIS-a praktično prodajete cijelo domaće tržište – to je maltene oligopolska situacija- kaže on.
Oligopol podrazumijeva tržište kojim upravlja nekoliko velikih kompanija.
NIS je jedina kompanija u Srbiji koja se bavi istraživanjem, proizvodnjom i preradom nafte, kao i proizvodnjom prirodnog gasa. Posjeduje više od 400 benzinskih stanica u Srbiji i regionu – u Bosni i Hercegovini, Rumuniji i Bugarskoj.
<h3>Kako je poslovao NIS?</h3>
Naftna industrija Srbije saopštila je da je u prvih devet mjeseci ove godine zabilježila gubitak od 2,5 miliona eura.
Na taj rezultat, kako navode, uticale su sankcije SAD-a, cijene nafte koje su bile „14 odsto niže nego u istom periodu prošle godine“, te gubitak HIP Petrohemije, koja je u vlasništvu NIS-a, „zbog nepovoljne situacije u petrohemijskoj industriji“.
Prethodnih pet godina NIS je uglavnom poslovao pozitivno, osim 2020. godine, kada je zabilježio gubitak od oko 50 miliona eura.
Gujaničić kaže da je gubitak NIS-a u godini pandemije bio očekivan.
- Naftni biznis u velikoj mjeri zavisi od cijene sirove nafte, naročito kod kompanija koje su vertikalno integrisane kao što je NIS, odnosno kada imate i vađenje nafte, proizvodnju, preradu, veleprodaju i maloprodaju- objašnjava on.
S druge strane, NIS je ostvario veliki profit 2022. godine.
- Tada je počeo rat u Ukrajini i tada je došlo do ekstremnog rasta cijene sirove nafte. NIS je tada, slično drugim naftnim kompanijama, imao rekordan profit- navodi on.
<h3>„Politički dogovor“</h3>
Gujaničić smatra da bi se situacija sa NIS-om lako riješila da je u pitanju isključivo ekonomski dogovor.
- Za NIS bi se lako našao kupac koji bi ga dobro platio, ali za sada to nije čista tržišna transakcija, inače bi se licitiralo sa mnogih strana- kaže on.
Vučić je više puta ponovio da želi po svaku cijenu da izbjegne nacionalizaciju NIS-a.
Ruski partneri u NIS-u do sada se nisu javno oglašavali o načinu rješavanja situacije nakon američkih sankcija, odnosno da li pristaju na prodaju akcija kako bi sankcije bile ukinute.
Srbija, iako kandidat za članstvo u EU, nije se pridružila sankcijama Evropske unije Rusiji zbog invazije na Ukrajinu i održava saradnju s ruskim zvaničnicima. Istovremeno, u energetskom sektoru zavisi od Rusije – decenijama je zavisna od uvoza gasa iz Rusije, odakle dobija više od 80 odsto potrebnih količina, a nema dugoročni ugovor o isporuci.

1250x600

Koliko bi Srbiju moglo da košta preuzimanje NIS-a?

Još dvije osobe, koje su povrijeđene u požaru u Domu penzionera u Tuzli 4. novembra, su preminule, prema navodima iz izvještaja Univerzitetsko-kliničkog centra Tuzla (UKCT) od 17. novembra ujutro. Broj poginulih ovim je porastao na 17.
- U protekla 24 sata u UKCT preminule su dvije korisnice Doma penzionera koje su nakon požara bile hospitalizirane na Klinici za anesteziologiju i reanimatologiju. Trenutno u UKCT na hospitalizaciji su dva pacijenta koja su hospitalizirana na Klinici za interne bolesti - navodi se u saopštenju iz ovog bolničkog centra.
Osim do sada preminulih 17 štićenika Doma penzionera, u požaru je povrijeđeno više od 30 osoba.
Uzrok požara bio je kratak spoj na provodnicima priključnog kabla radioprijemnika u sobi jednog od štićenika Doma, pokazala je istraga Kantonalnog tužilaštva Tuzla na osnovu nalaza vještaka elektro struke i protivpožarne zaštite.
Uz Kantonalnog tužilaštva su 14. novembra objavili da je istraga "usmjerena na utvrđivanja krivične odgovornosti, odnosno elemenata za postojanje osnovane sumnje da su službene ili odgovorne osobe (ili neke druge osobe) počinili krivična djela".
"Istraga je na početku utemeljena i vezuje se za krivično djelo teška krivična djela protiv opće sigurnosti ljudi i imovine u vezi sa krivičnim djelom izazivanje opće opasnosti, s posljedicom smrti više osoba, kao i za krivično djelo nesavjestan rad u službi", naveli su iz Kantonalnog tužilaštva.
- U toku su i saslušanja svjedoka. Biće izuzeta sva relevantna materijalna dokumentacija koja će pomoći da se sagleda šira slika tokom provođenja istražnih radnji - saopštilo je Kantonalno tužilaštvo 14. novembra.
Direktor Doma penzionera Tuzla Mirsad Bakalović podnio je 5. novembra ostavku.
Ova ustanova se sama finansira od prihoda koje ostvari i prema izjavi direktora datoj u januaru za N1, nije ni na jednom budžetu.
Grad Tuzla je vlasnik zgrade Doma penzionera i imenuje upravu, ali nemaju subvencije, niti novac iz budžeta.

Umrlo još dvoje, ukupno je 17 poginulih u požaru u Domu penzionera Tuzla

Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija glasao je sinoć za usvajanje američke rezolucije koja podržava plan predsjednika SAD Donalda Trampa za okončanje rata u Gazi i odobrava međunarodne stabilizacione snage za palestinsku enklavu.
Izrael i palestinska militantna grupa Hamas prošlog mjeseca su se saglasili sa prvom fazom Trampovog plana od 20 tačaka za Gazu – prekidom vatre u njihovom dvogodišnjem ratu i sporazumom o oslobađanju talaca – ali se rezolucija UN-a smatra ključnom za davanje legitimiteta prelaznom upravnom tijelu i za pružanje uvjeravanja državama koje razmatraju slanje trupa u Gazu.
Tekst rezolucije navodi da države članice mogu učestvovati u Savjetu za mir, kojim bi predsjedavao Tramp, a koji je zamišljen kao prelazna vlast zadužena za nadzor obnove i ekonomskog oporavka Gaze. Rezolucija takođe odobrava međunarodne stabilizacione snage, koje bi sprovodile proces demilitarizacije Gaze, uključujući uklanjanje oružja i uništavanje vojne infrastrukture.
Hamas je u saopštenju ponovio da se neće razoružati i da svoju borbu protiv Izraela smatra legitimnim otporom, što ga potencijalno dovodi u sukob sa međunarodnim snagama koje rezolucija ovlašćuje.
- Rezolucija nameće mehanizam međunarodnog starateljstva nad Pojasom Gaze, što naš narod i njegove frakcije odbijaju - naveo je Hamas u saopštenju objavljenom nakon usvajanja rezolucije.
Majk Vonc, ambasador SAD pri UN-u, rekao je da rezolucija, koja Trampov plan od 20 tačaka uključuje kao aneks, „zacrtava mogući put ka palestinskom samoopredjeljenju… u kojem će rakete ustupiti mjesto grančicama masline i u kojem će postojati šansa da se postigne dogovor o političkoj budućnosti“.
- Ona razbija kontrolu Hamasa i obezbjeđuje da Gaza bude oslobođena sjenke terora, napredna i bezbjedna - rekao je Vonc u obraćanju Savjetu prije glasanja.
Rusija, koja ima pravo veta u Savjetu bezbjednosti, ranije je nagovijestila potencijalno protivljenje, ali se uzdržala od glasanja, čime je omogućila da rezolucija bude usvojena.
Ambasadori Rusije i Kine, koji su se takođe uzdržali, kritikovali su to što rezolucija ne predviđa jasnu ulogu UN-a u budućnosti Gaze.
- Suštinski, Savjet daje blagoslov američkoj inicijativi na osnovu obećanja Vašingtona, prepuštajući potpunu kontrolu nad Pojasom Gaze Savjetu za mir i međunarodnim stabilizacionim snagama, o čijem načinu funkcionisanja za sada ne znamo ništa - rekao je ruski ambasador Vasilij Nebenzja nakon glasanja.
Palestinske vlasti su u saopštenju pozdravile rezoluciju i poručile da su spremne da učestvuju u njenoj primjeni. Diplomate su navele da je podrška palestinskih vlasti prošle sedmice bila ključna da se spriječi ruski veto.
Tramp je proslavio glasanje kao „trenutak istinski istorijskog značaja“ u objavi na društvenim mrežama.&nbsp;
- Članovi Savjeta, kao i mnoge druge uzbudljive objave, biće predstavljeni u narednim sedmicama - napisao je Tramp.

Savjet bezbjednosti UN usvojio američku rezoluciju o Trampovom planu za Gazu

Sjedinjene Američke Države će ubrzati izdavanje viza za strane posjetioce koji imaju karte za utakmice FIFA Svjetskog prvenstva koje će se sljedeće godine održati u 11 američkih gradova, saopštio je sinoć američki predsjednik Donald Tramp.
Vašington će uspostaviti sistem zakazivanja termina za intervjue za vizu koji će prioritetno tretirati strane navijače koji prisustvuju utakmicama Svjetskog prvenstva, koje će se održavati od 11. juna do 19. jula. Meksiko i Kanada će takođe biti domaćini pojedinih utakmica.
Tramp je novinarima u Ovalnom kabinetu rekao da su vladine agencije radile "kako bi osigurale da fudbalski fanovi iz cijelog svijeta budu pravilno provjereni i da sljedećeg ljeta lako mogu doći u SAD".
Predsjednik SAD je naveo da je njegova administracija ubrzala izdavanje viza za ljude iz većine zemalja, sa vremenom čekanja sada od 60 dana ili manje. Rekao je da bi Svjetsko prvenstvo moglo donijeti 30 milijardi dolara i stvoriti 200.000 radnih mjesta.
Državni sekretar Marko Rubio rekao je da je Stejt department dodao 400 konzularnih službenika za obradu viza, čime je u nekim zemljama udvostručena prisutnost.
- SAD nude prioritizovane termine kako bi fanovi mogli obaviti svoje intervjue za vizu i pokazati da ispunjavaju uslove - rekao je Rubio.
U Bijeloj kući, predsjednik FIFA Đani Infantino rekao je da će pet do 10 miliona ljudi doći u SAD zbog utakmica.
FIFA je saopštila da je više od milion karata već kupljeno od strane fanova iz 212 zemalja.
U saopštenju, fudbalska upravljačka organizacija navela je da će vlasnici karata početkom 2026. dobiti više informacija o sistemu prioritizovanih termina za vize.

Za sve koji imaju kartu za Svjetsko prvenstvo u SAD: Tramp uvodi prioritetne vize

Ekonomija Evropske unije (EU) ostvaruje nešto bolje rezultate nego što je dosad prognozirano, uprskos "zahtjevnom" okruženju, objavila je Evropska komisija (EK) u okviru nove ekonomske prognoze.
Prema novim očekivanjima, realni bruto domaći proizvod (BDP) EU trebalo bi da poraste 1,4 odsto u ovoj i narednoj godini, prenosi Hina.
U prethodnoj prognozi objavljenoj u maju, EK je očekivala rast od 1,1 odsto u ovoj godini. Za narednu godinu u majskoj prognozi Komisija je očekivala rast od 1,5 odsto.
- Iako je snažne rezultate u početku podstakao skok izvoza uoči očekivanog povećanja carina, privreda EU nastavila je da raste i u trećem tromjesečju - naveli su iz EK.
EK u 2027. godini očekuje rast BDP-a Unije 1,5 odsto.
Ekonomija eurozone trebalo bi da poraste 1,3 odsto u ovoj godini, 1,2 odsto u narednoj, te 1,4 odsto u 2027.
- Čak i u nepovoljnom okruženju, ekonomija EU je nastavila da raste. Sada, s obzirom na izazovan spoljni kontekst, EU mora preduzeti odlučne korake za otključavanje domaćeg rasta - kazao je povjerenik EK za ekonomiju, Valdis Dombrovskis.
Kako je naglasio, Unija se mora usmjeriti na podsticanje konkurentnosti i inovativnosti, uz smanjenje birokratskih prepreka.
EK očekuje da će se tokom nadolazeće godine rast potrošačkih cijena stabilizovati, nakon snažnih poskupljenja širom Evrope koje je 2022. podstakla ruska invazija na Ukrajinu.
Prema procjenama, inflacija u EU u ovoj godini iznosiće 2,5 odsto, a zatim će pasti na 2,1 odsto u narednoj i 2,2 odsto u 2027.
U eurozone, inflacija bi u ovoj godini trebalo da iznosi 2,1 odsto i zadrži se na oko dva odsto u nadolazećim godinama.
Motor rasta ekonomije EU u ovoj gdodini biće Irska, uz očekivani rast BDP‑a od 10,7 odsto. Slijede Malta i Kipar, uz rast od četiri, odnosno 3,4 odsto.
Najslabije stope rasta, blizu stagnacije, EK predviđa Finskoj, Njemačkoj i Austriji, gdje očekuje rast 0,1, 0,2 i 0,3 odsto.

Ekonomija EU raste nešto brže od očekivanja uprkos izazovima

U Vjesnikovom soliteru na Slavonskoj aveniji u Zagrebu, sinoć oko 23:10 sata izbio je poža, a kako se širi vertikalno, zahvatio je više spratova i krov, zbog čega je u njegovo gašenje uključen veliki broj vatrogasaca. U trenutku izbijanja požara, prema sadašnjim informacijama, u zgradi nije bilo nikoga. Požar gasi 93 vatrogasaca sa 30 vozila, piše Index.
Stanje na požarištu je oko šest sati jutros izgledalo mnogo bolje nego sat ili dva ranije. Vatra se smanjila i nije bilo otvorenog velikog plamena, iako je na mnogim spratovima i dalje gorjelo.
Siniša Jembrih iz zagrebačkih vatrogasaca je samo kratko rekao da se požar još uvijek gasi, da ima džepova.
Potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, građevinarstva i državne imovine Branko Bačić bio je u Savskoj ulici u vrijeme požara Vjesnikovog solitera, navodi Nova TV.
Bačić nije imao nikakve dodatne informacije o požaru u odnosu na ono što se do sada zna. Kazao je da se još ne zna što je uzrokovalo požar.
Soliter Vjesnika na raskrsnici Savske ceste i Slavonske avenije u širem centru Zagreba nije samo jedna od gradskih urbanih vertikala, već i simbol propasti privatizacije „na hrvatski način”, gašenja štampanih medija i nesposobnosti države i privatnih suvlasnika da od potencijalne komercijalne „zlatne koke” nešto i zarade.
Naravno, Vjesnik je i više od toga – u kolektivnoj memoriji zgrada se i dalje tako zove, kao i tramvajsko i autobusko stajalište „kod Vjesnika”, iako odavno nema dnevnog lista Vjesnik, čiji je posljednji broj izašao 20. aprila 2012, niti štamparije, koja ne radi od 2022. godine.

Izgorio simbol Zagreba

Sinoćnje skandiranje dijela hrvatskih navijača na utakmici Crna Gora – Hrvatska u Podgorici (2:3) izazvalo je burne reakcije u hrvatskim medijima i javnosti. Tokom susreta sa tribine na kojoj su bili navijači Hrvatske čuli su se sramotni povici, među kojima i „Za dom spremni“ i „Ubij Srbina“.
U hrvatskim medijima ovaj incident je ocijenjen krajnje negativno, uz naglašavanje da su navijači Hrvatske u Podgorici bili dočekani izuzetno korektno.
Nova TV je skandiranje nazvala „sramotnim“, a njihov komentator Saša Lugonjić tokom prenosa posebno je istakao nedostojno ponašanje dijela navijača:
– Sramotno je, nažalost, bilo ponašanje dijela hrvatskih navijača u prvom poluvremenu. Skandalozno skandiranje čulo se s tribine na kojoj su hrvatski navijači. Ponoviću još jednom — na izuzetno lijep način ovdje su dočekani hrvatski navijači od strane domaćina i tužno je vidjeti da dio njih nije mogao na jednak način odgovoriti na gostoprimstvo Crnogoraca – kazao je Lugonjić, prenosi Index.hr.
Incident je izazvao brojne osude u Hrvatskoj, gdje mediji upozoravaju da takvo ponašanje baca sjenku na sportski događaj i narušava odnose dvije prijateljske zemlje.

Hrvatski mediji zgroženi: Oštre reakcije u Zagrebu na skandiranje navijača u Podgorici

Predsjednik SAD-a Donald Tramp obećao je da će objaviti sve dokumente o preminulom finansijeru i osuđenom pedofilu Džefriju Epstinu, ali je poručio da kritičari i teoretičari zavjere vjerovatno nikada neće biti zadovoljni.
- Daćemo im sve. Naravno… ali šta god da damo, nikad nije dovoljno. Dali smo 50.000 strana i isto je kao sa prevarom o Rusiji- rekao je Tramp na pitanje novinara. 
Epstinove dokumente uporedio je sa objavom dokumenata o atentatima na predsjednika SAD-a Džona F. Kenedija i vođu pokreta za građanska prava Martina Lutera Kinga Mlađeg 1960-ih.
Kazao je da Epstin ni na koji način nije uporediv sa njima dvojicom, ali da postoji sličnost u pritisku za objavljivanjem ranije povjerljivih dokumenata o takvim slučajevima.
- Ne pričajte previše o tome, jer iskreno, ne želim da nam to odvlači pažnju. To je zaista problem demokrata. 
Demokrati su, kaže Tramp, bili Epstinovi prijatelji, svi oni. I to je prevara.
- Samo želim da ljudi prepoznaju odličan posao koji sam uradio sa cijenama, sa energijom, sa okončanjem osam ratova i još jednog koji će uskoro biti završen, vjerujem. Odličan posao smo uradili. I mrzim kada to skreće fokus sa tog odličnog posla- poručio je Tramp.

Tramp: Objavićemo sve o Epstinu, ali im to opet neće biti dovoljno

Hrvatski fudbaler Luka Modrić imao je samo riječi hvale za crnogorske navijače.
Modrić je tokom sinoćnjeg poraza Crne Gore od Hrvatske u Podgorici, ušao u 77. minutu.
Pritom, dobio je ovacije cijelog stadiona.
- Da se naježiš, doživio sam to na dosta stadiona, uvijek je lijepo, ali kada te publika u susjednoj državi ovako dočeka, to je još posebnije. Hvala im od sveg srca- rekao je Modrić i dodao da je na stadionu bio odličan ambijent.
On je i poželio sreću našoj reprezentaciji u daljim takmičenjima.

Modrić nakon ovacija u Podgorici: Da se naježiš, kada te publika u susjednoj državi ovako dočeka to je još posebnije

Direktor Uprave policije Lazar Šćepanović saopštio je da je sinoćnja fudbalska utakmica između Crne Gore i Hrvatske, koja je zvanično bila označena kao događaj povećanog bezbjednosnog rizika, protekla bez incidenata zahvaljujući sveobuhvatnim i planskim aktivnostima policije.
Kako je naveo, službenici Uprave policije bili su angažovani u punom kapacitetu prije, tokom i nakon utakmice, s posebnim fokusom na održavanje stabilnog javnog reda i mira, te bezbjednosti saobraćaja.
Policija je pojačano djelovala na teritoriji Glavnog grada, ali i u svim opštinama kroz koje su se hrvatski navijači kretali od državne granice prema Podgorici i nazad. Pojačane aktivnosti sprovedene su i prema domaćim navijačima.
– Efikasno održavanje javnog reda i mira rezultat je temeljno isplaniranih operativnih aktivnosti zasnovanih na intenzivnoj međusektorskoj, međuagencijskoj i međunarodnoj saradnji – navodi se u saopštenju.
Ključnu ulogu u realizaciji zadatka imali su službenici RCB „Centar“ i Sektora policije opšte nadležnosti, uz podršku Sektora granične policije, Specijalne i Posebne jedinice policije, kao i Odjeljenja za elektronske sisteme policije.
Tokom operativnih aktivnosti akcenat je bio na pravovremenoj komunikaciji sa građanima i redovnom informisanju javnosti o preporukama za kretanje i sigurnost.
– Kroz timski rad i jasno definisane odgovornosti, Uprava policije pokazala je da je garant bezbjednosti i zaštite prava svih građana, posebno u uslovima koji nose određene bezbjednosne rizike – ističe direktor Šćepanović.
On je zahvalio svim službenicima koji su, uprkos iscrpnom angažmanu i lošim vremenskim uslovima, profesionalno obavljali svoje dužnosti, pokazujući odlučnost, istrajnost i visok nivo tolerancije.
Posebnu zahvalnost uputio je starješinama i rukovodiocima koji su koordinisali operativne aktivnosti na terenu, kao i Agenciji za nacionalnu bezbjednost zbog pravovremenog informisanja i saradnje.
Zahvalio je i direktoru hrvatske policije Nikoli Milini i njegovim kolegama iz Hrvatske, s kojima je crnogorska policija bila u neposrednoj komunikaciji.
– Zahvalnost dugujemo i građanima na domaćinskom i odgovornom odnosu – zaključio je direktor Uprave policije.

Šćepanović zahvalio službenicima, ANB-u i hrvatskoj policiji: UP pokazala da je garant stabilnosti i reda

Više državno tužilaštvo u Podgorici je protiv lica B.M. podnijelo zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka Sudu za prekršaje Podgorica, zbog poruka koje je to lice ostavilo na prozoru ugostiteljskog objekta u Kotoru, u vlasništvu turskih državljana od 26.10.2025. godine.
- Zbog izvršenog prekršaja iz Zakona o zabrani diskriminacije, povodom objava sa sadržajem govora mržnje zasnovanom na netoleranciji izraženoj u formi nacionalizma i diskriminacije, iznijetog dana 30.10.2025. godine u vidu poruke ostavljene na prozoru ugostiteljskog objekta u Kotoru, koji je u vlasništvu turskih državljana, a povodom događaja od 26.10.2025. godine na Zabjelu kada je jedno lice zadobilo povrede- kazali su iz VDT-a.

VDT pokreće prekršajni postupak zbog nacionalističkih poruka prema turskim državljanima u Kotoru

Savez patriota Crne Gore u Njemačkoj izrazio je snažno nezadovoljstvo zbog, kako tvrde, još jedne neispunjene i obmanjujuće najave ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića i njegove stranke, u vezi sa priznavanjem crnogorskih vozačkih dozvola u Njemačkoj.
Generalni sekretar Saveza, Miloš Bukilić, podsjetio je da je ministar Ibrahimović prije samo dvadesetak dana saopštio da je „tekst Zajedničke deklaracije o namjerama i procedurama međusobnog priznavanja vozačkih dozvola usaglašen i spreman za potpisivanje“, uz tvrdnje Bošnjačke stranke da se za ovaj proces „godinama zalagala“. To je, kako ocjenjuje Bukilić, predstavljeno kao „pobjeda vanjske politike“ i veliki uspjeh stranke.
- Juče je u Crnu Goru doputovao njemački ministar vanjskih poslova Johan Vadeful – i ni pomena o potpisivanju dokumenta. Nema deklaracije, nema procedure, nema rezultata. Ovo je ozbiljna obmana građana Crne Gore, a posebno hiljada naših ljudi u Njemačkoj koji su vjerovali da je rješenje blizu. Umjesto toga, ispostavilo se da je riječ o političkoj predstavi bez ikakvog uporišta u stvarnosti - poručio je Bukilić.
Istakao je da nepriznavanje crnogorskih vozačkih dozvola već godinama stvara velike probleme diaspori – od finansijskih troškova, do ograničenja u mobilnosti i zapošljavanju.
- Nakon toliko godina čekanja, najmanje što su zaslužili jeste istina, a ne marketinške izjave - dodao je on.
Bukilić ocjenjuje da se čitav proces koristi kao politički alat, a ne kao iskren napor da se trajno riješi problem koji traje gotovo dvije decenije.
- Ovakvi potezi ozbiljno narušavaju povjerenje dijaspore. Takvo ponašanje institucija je neprihvatljivo za modernu i odgovornu državu. Naša dijaspora zaslužuje poštovanje, transparentnost i konkretna rješenja – a ne prazna obećanja - zaključio je Bukilić.

Bukilić: Najava priznavanja vozačkih dozvola politička predstava, Ibrahimović ostavio dijasporu bez odgovora

Sa ovom većinom bi mogli promijeniti i Ustav, kazao je predsjednik Skupštine Andrija Mandić tokom glasanja za izbor dva viceguvernera.
Ova poruka ukazuje na potencijalno veoma opasnu namjeru, koja bi mogla da vodi ka promjeni jezika i državnih simbola.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DX4bUgU11dp0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Da situacija nije za ignorisanje, javnost treba podsjetiti na Mandićeve riječi još iz 2023.
Predsjednik Skupštine Crne Gore je tada, u izjavi koju je dao dnevnom listu „Novosti“ iz Srbije, rekao da će se po okončanju popisa okrenuti jeziku, jer smatra da srpski jezik u Crnoj Gori treba da bude službeni.
„Vjerujem da ćemo nakon popisa otvoriti dijalog u Skupštini koji bi mogao dovesti do takvog rješenja. Kao politički predstavnik srpskog naroda, svakako bih se zalagao da natpolovična volja naroda bude odslikana i u najvećem pravnom aktu naše zemlje“, kaže Mandić.
Na ozbiljnost poruke upućuju i riječi Mandićeve ranije iz parlamenta.
On je kazao da, ako se na popisu utvrde neke činjenice, srpski jezik treba da bude službeni.
„Ova nova većina želi da poštuje svakoga. Završeno je vrijeme kad se nasiljem moglo sve. Ako se utvrde neke činjenice, za sve stvari koje treba da usmjere život građana Crne Gore, ako se budu vrednovale te činjenice, da i onaj jezik kojim se govori najviše u Crnoj Gori, da i on bude službeni. To ne bi bilo na štetu bilo koga, i to je činjenica koju treba uvažavati“, naveo je Mandić.

(VIDEO) Da li je Mandić naumio da prekraja Ustav Crne Gore?

Poslanici u Skupštini Crne Gore izabrali su Gordanu Kalezić za viceguvernerku Centralne Banke Crne Gore. Takođe, izabran je Milan Remiković za viceguvernera.
Radović: Uvjerena sam da će dodatno osnažiti kapacitet CBCG
Guvernerka Centralne banke Crne Gore Irena Radović danas je na sjednici Skupštine, u okviru prijedloga za izbor dva viceguvernera Gordane Kalezić i Milana Remikovića, kazala je da je uvjerena da će oni dodatno osnažiti kapacitet CBCG da ubrzano pristupi zatvaranju pregovaračkih poglavlja i pozvala poslanike da ukažu povjerenje ovim kandidatima kojima je jedino opredjeljenje Crna Gora i struka.&nbsp;
Poslanik DPS-a Nikola Milović je pozvao javnost da vide koliko je poalanika većine prisutno kada se biraju viceguverneri.
"Većina pokazala kakav odnos ima prema CBCG i guvernerki. Ogolili način funkcionisanja koji je vezan za partijske trgovine" , kazao je on.
Navodi da ni prošlog puta kada je došao prijedlog za viceguvernere, DPS nije imala ništa protiv kandidata kada je riječ o njihovim biografijama.
Ukazao je na neodgovoran odnos parlamentarne većine prema ekonomskim pitanjima.&nbsp;
Kazao je da će DPS podržati izbor dva viceguveenera.
Potpredsjednica Skupštine iz redova Demokrata Zdenka Popović je kazala da će ta partija podržati ozbor dva kandidata.
"Vjerujem da ćemo sa njihovim izborom dobiti jednu stabilnu instituciju. Saznala sam da su kandidati stručni, ljubazni i voljeni u svom kolektivu", navela je ona.
Mugoša većini: Krenuli ste trupački na CBCG
Poslanik DPS Mihailo Anđušić &nbsp;podsjetio je da su ova dva prijedloga za viceguvernere još od septembra 2024.&nbsp;
"Neshvatljivo da ovo toliko traje. Imamo dva izuzetba kandidata, a za nas nikad nije bio problem da podržimo kvalitetna rjeŝenja. Najmanje je biko potrebno da neko u fioci drži toliko dugo ovakve prijedloge", naveo je on.
Boris Mugoša iz SD-a ukazao je da funkcionišemo u političkom beznađu i ludilu.&nbsp;
"Osam mjeseci su ovi prijedlozi stajali u fioci parlamenta", naveo je on.&nbsp;
Naveo je da je neko svjesno opstruirao izbor viceguvernera. Podsjetio je da većina prošlog puta nije glasala za ove predloge, već bila uzdržana.&nbsp;
Kazao da se većina igra sa isntituciojama.
"Krenuli ste u brutalni obračun sa CBCG. Prezirem vašu predstavu. Ja ove ljude glasam zbog znanja a vi zbog moranja", poručio je on većini.&nbsp;
Mugoša je kazao da je većina krenula trupački na CBCG jer im je ova institucija ukazala na greške.

Kalezić i Remiković viceguverneri Centralne banke

Ambasador Ruske Federacije u Podgorici Aleksander Lukašik pozvan je u Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore 17. novembra, povodom nedavnih neprimjerenih saopštenja i izjava u medijima, koje predstavljaju jasan primjer otvorenog i neprihvatljivog miješanja u unutrašnja pitanja Crne Gore, saopšteno je iz Ministarstva vanjskih poslova.
Kako su naveli, povod za poziv bile su ocjene ruskog ambasadora date nakon usvajanja Odluke Skupštine Crne Gore o priključivanju Vojske Crne Gore NATO mehanizmu za pružanje bezbjednosne pomoći i obuke za Ukrajinu (NSATU), te njegovo negativno komentarisanje intervjua predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića datom francuskim novinama „La Croix“.
Poručeno je, naglasili su iz MVP, da su ovakva djelovanja i kritike apsolutno neprihvatljivi, i da Crna Gora neće dozvoliti da bilo ko ugrožava dignitet njenih institucija.
"Ruskom ambasadoru je jasno stavljeno do znanja da će ubuduće slič̣ne poruke biti tretirane kao namjerno neprijateljsko djelovanje, na koje će Ministarstvo adekvatno reagovati u skladu sa međunarodnim normama. Poručeno je da Crna Gora od Ambasade Ruske Federacije očekuje puno poštovanje svojih institucija i zvaničnika, te da u vođenju svoje vanjske politike Crna Gora ne postupa po instrukcijama billo koje strane, već dosljedno slijedi sopstvene nacionalne i strateške interese, definisane vanjskopolitičkim prioritetima - članstvom u NATO i posvećenošću procesu pristupanja EU", ističu iz MVP.

MVP: Ruski ambasador pozvan na razgovor zbog miješanja u unutrašnja pitanja Crne Gore

Mogla se očekivati neka novost čim je na sva medijska zvona najavljeno da će legalni mitropolit Joanikije gostovati kod nelegalnog direktora Javnog servisa Raonikija, alijas Borisa Raonića. &nbsp;&nbsp; Očito, imali su zajednički interes. &nbsp; JA TEBI, A I TI MENI Tri puta nelegalno izabranom direktoru RTCG Borisu Raoniću bilo je karijerno bitno da se pokaže i dokaže pred Andrijom Mandićem koji ga i drži u direktorskoj fotelji. Zato je, po nalogu, dao mikrofon mitropolitu Crkve Srbije, obezbijedio mu medijsku pozornicu i bogobojažljive studente. &nbsp; I, naravno, obećao mu da - neće biti teških pitanja. A Joanikiju Mićoviću, koji je do skora bio jedini mitropolit u Crnoj Gori, bilo je očajnički važno da sada, baš sada nakon imenovanja Metodija Ostojića za mitropolita, pokaže i dokaže kako Metodije - iako je Spajićev ujak i Porfirijev miljenik - neće biti prvi i najvažniji mitropolit, nego drugi i manje važan mitropolit. &nbsp; I, naravno, Joanikije je za ustupljeno vrijeme na Javnom servisu obećao Raoniću protivuslugu: da će da saopšti neku važnu novost. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; I stvarno - bi novost. Joanikije je ekskluzivno obznanio da se Mitropolija crnogorsko-primorska sprema za uvođenje vjerske nastave: ,,osposobljavamo mlade teologe i sveštenike da bi sjutra, kada dođe to vrijeme, mogli da popune sva ta mjesta po osnovnim i srednjim školama ukoliko se uvede vjeronauka“. E, sad, ko sve sprema buduće teologe i sveštenike za učitelje vjeronauke ostala je – crkvena tajna. &nbsp; Valja se samo nadati da se u to neće mnogo plekati sam Joanikije. Jer, od ponavljača iz nikšićke gimnazije i beogradskog studenta sa apsolvenstkim stažom od čak 35 godina - ne očekuje se baš da bude edukator budućim edukatorima vjeronauke. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251117181136_c0c4dd6a14d9449487823a7b3f58e15f4db1b3c7e106f2f797a2021e37ae05d3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251117181136_c0c4dd6a14d9449487823a7b3f58e15f4db1b3c7e106f2f797a2021e37ae05d3" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="AKCIJA POLITIČARA I CRKVE SRBIJE: Ilustracija "> <figcaption>AKCIJA POLITIČARA I CRKVE SRBIJE: Ilustracija(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  SPREM’TE SE, SPREM’TE - VJEROUČITELJI Mada, po onome što je sve ispričao na Javnom servisu, reklo bi se da je - baš Joanikije glavni čovjek za uvođenje vjeronauke u crnogorksim školama. &nbsp; Pa zato tvrdi, ponovo ga citiram, ,,da se bez vjerskog obrazovanja ne mogu razumjeti istorija, arhitektura, kultura, književnost...“ Nije poznato kako je mitropolit Crkve Srbije našao blisku vezu vjeronauke sa, recimo, arhitekturom ili kulturom, ali sasvim je sigurno da će – oni sveštenici koje Joanikije bude rukopoložio na nastavnike u osnovnim i srednjim školama u Crnoj Gori - propovijedati lažnu istoriju. Jer tako nalaže dogma Crkve Srbije. Počev od učenja da je Crna Gora srpska država, da je Srpska pravoslavna crkva stara 800 godina iako je zvanično oformljena pod tim imenom 1920. godine ukazom regenta Aleksandra Karađorđevića, sve do ove savremene istorijske karikature da su četnici bili oslobodioci. &nbsp; Ili one sramne istorijske podvale: da je četnički koljač Pavle Đurišić – nosilac Hitlerovog gvozdenog krsta, koji je po sopstvenim pismenim priznanjima pobio i zaklao više od 8.200 ljudi – bio ,,veliki junak nepobjedivog karaktera“. &nbsp; I ne samo što će Joanikijevi vjeroučenici propagirati lažnu istoriju, oni neće &nbsp;znati ništa o ustavu i zakonima. Jer, kada mitropolit Joanikije na Javnom servisu ustvrdi da pravo na vjeronauku omogućava međunarodno pravo, Ustav Crne Gore i crnogorski zakoni, onda dokazuje da ne zna ništa o međunarodnom pravu a da &nbsp;– ili nije čitao crnogorski &nbsp;Ustav i crnogorske zakone – ili mu ih je neko pogešno pročitao. &nbsp; Da li je, dok je decenijama pokušavao da završi Filozofski fakultet, Joanikije Mićović uopšte slušao, svakog jutra na radiju, velikog aforističara, legendu Beograda, Duška Radovića? &nbsp; Da jeste, valjda bi se prepoznao u onoj Duškovoj poznatoj: ,,Oni koji mnogo znaju, malo govore. I obrnuto, najviše govore oni koji ništa ne znaju. To ima veze – jer samo razmišljanje može čovjeka spriječiti da govori." A mitropolit Crkve Srbije baš mnogo, mnogo govori. &nbsp; VELIKOSRPSKI PROJEKAT &nbsp; Ali, to što mnogo govori bez osnova i pozivanja na zakone i Ustav, ne znači da čelnik Crkve Srbije u Crnoj Gori govori tek tako, napamet... &nbsp;&nbsp; Priča o uvođenju vjeronauke, samo je još jedan pritisak na vlast u Crnoj Gori da uvede vjeronauku. I to je neka vrsta političke ironije, političkog sarkazma koji živi i u kojem se guši današnja Crne Gore: pritisak na vlast se odvija - u dogovoru sa dijelom vlasti?! &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251117181132_0c49d0336281ab059fef018bf4683f7d2408b8c0fa80d144084c3ea8ff358797.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251117181132_0c49d0336281ab059fef018bf4683f7d2408b8c0fa80d144084c3ea8ff358797" data-rendition-name="original" width="1586" height="874" loading="lazy" alt="NEPISANI DOGOVOR: Andrija Mandić, Joanikije Mićović i sveštenik Crkve Srbije kao držač mikrofona"> <figcaption>NEPISANI DOGOVOR: Andrija Mandić, Joanikije Mićović i sveštenik Crkve Srbije kao držač mikrofona(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Jasno je: mitropolit Mićović koji slavi četničke komandante ima nepisani dogovor sa četničkim vojvodom Mandićem, predsjednikom crnogorske Skupštine o ulasku Crkve Srbije sa vjeronaukom u javne škole Crne Gore. &nbsp; Jasan je i cilj: da se ulaskom sveštenika u javne škole što više novih generacija &nbsp;indoktrinira velikosrpskom politikom koju Crkva Srbije vodi i sprovodi u Crnoj Gori. To je samo djelić plana, krupnije slike projekta preoblikovanja Crne Gore od građanske u državnu zajednicu koja će – onako obezličena i bez crnogordskog identieta - biti pretvorena u stalni dio, ,,srpskog sveta“. &nbsp; Aprila ove godine na skupštinskom Odboru za prosvjetu i nauku nije &nbsp;bilo većine da se inicijativa o uvođenju vjeronauke u škole proslijedi Vladi Milojka Spajića na dalje razmatranje. Tada su za uvođenje vjeronauke glasali poslanici Mandićeve Nove srpske demokratije Andrije Mandića i Demokrata Alekse Bečića i to nije bilo dovoljno jer Spajićev PES ipak nije dao ,,zeleno svjetlo“. Ali, očito da se akcija obnavlja. Sadašnja najava Joanikija Mićovića, baš na Njegošev dan, i baš sa ciljem da se ponovo otvori priču o uvođenju vjeronauke u crnogorske škole dokaz je da Crkva i srpske stranke, prevashodno Mandićeva Nova srpska demokratija, Kneževićeva Demokratska narodna partija i Bečićeve Demokrate žele da stvari istjeraju do kraja. Nakon što su obesmislili logotip Skupštine stavljajući u logo zgradu Zetske banovine kada Crne Gore nije bilo kao države, pošto su krenuli u legalizaciju crkve na Rumiji i rušenja hiljadugodišnjeg kulta suživota svetog Vladimira, kada već obećavaju povratak Karađorđevića kapele na vrh Lovćena, kao završni čin obilježavanja teritorije, baš onako kako to rade predatori. &nbsp; Sada se govori o đeci koja treba i moraju da uče vjeronauku, želi se čitavo crnogorsko školstvo pretvoriti u jedan veliki Ćacilend da bi se tako stvorile generacije koje neće imati svijst o sopstvenoj istoriji. A kome se otme budućnost, otima mu se i prošlost. &nbsp;&nbsp; I sada je ključno pitanje: ima li građanska Crna Gora dovoljno snage i kuraži da se suprotstavi toj ideji preoblikovanja Crne Gore. &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DWcmp4FG0shY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>