Predsjednik Donald Tramp najavio je nove carine od 10 odsto na Veliku Britaniju, Dansku i druge evropske zemlje zbog njihovog protivljenja da Sjedinjene Američke Država preuzmu Grenland.
U objavi na mreži Truth Social, Tramp je naveo da će carine od 10 odsto stupiti na snagu 1. februara za Dansku, Norvešku, Švedsku, Francusku, Njemačku, Veliku Britaniju, Holandiju i Finsku.
Te carine će se povećati na 25 odsto 1. juna i ostati na snazi dok se ne postigne dogovor da SAD kupe Grenland, rekao je Tramp, a prenosi Independent.
- Svjetski mir je u pitanju! Kina želi Grenland, a Danska tu ne može ništa da učini - dodao je Tramp.
On je dalje tvrdio da Grenland štite samo dvije zaprege sa psećim saonicama.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Svijet

Tramp uvodi carine evropskim zemljama zbog Grenlanda od 1. februara: "Svjetski mir je u pitanju"

U Pakistanu je danas, u dvije saobraćajne nesreće, poginulo 24 ljudi, a povrijeđeno je 45, saopštili su zvaničnici.
Prva nesreća dogodila se u Sargodi, gradu u provinciji Pendžab na istoku Pakistana, gdje je kamion koji je prevozio putnike i teret sletio s puta i upao u kanal zbog guste magle.
Tada je četrnaest ljudi poginulo, a devet povrijeđeno, po podacima policije i spasilačkih službi.
U drugoj nesreći je poginulo najmanje 10 ljudi, a 36 je povrijeđeno kada se autobus koji je išao velikom brzinom, prevrnuo na priobalnom autoputu Makran u jugozapadnoj provinciji Balučistan, kaže policija.
Autobus je putovao iz Karačija za Dživani, takođe u Balučistanu.
Udesi su česti u Pakistanu i pripisuju se nepažljivoj vožnji, lošim putevima i slabom sprovođenju i poštovanju saobraćajnih propisa.

Skoro 70 ljudi poginulo i povrijeđeno u dvije saobraćajne nesreće u Pakistanu

Službenici SAD-a razmatraju ideju o proširenju Odbora za mir kojim predsjeda američki predsjednik Donald Tramp tako da obuhvata i druge globalne žarišne tačke, poput Ukrajine i Venecuele.
Fajnenšel tajms (Financial Times) je objavio da Trampova administracija vidi Odbor za mir kao potencijalnu zamjenu za Ujedinjene narode i kao neku vrstu paralelnog neformalnog tijela za rješavanje drugih sukoba izvan Gaze.
Diplomati su rekli da se očekuje da će se savjet predstaviti na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu sljedeće sedmice.
Prijedlog da se proširi mandat savjeta pojačao je zabrinutost u vezi s podrškom tijelu kojim upravlja Tramp, a koje je prvobitno imalo zadatak nadzirati upravljanje nakon rata u Gazi.
Postoji oprez u regiji u vezi s ovom idejom, rekao je jedan arapski diplomata, dodajući da se pitanje raspravljalo među regionalnim zvaničnicima. Po njegovom mišljenju, ovo nije normalna procedura.
Američki zvaničnik je 16. januara rekao da planiranje Odbora za mir i dalje ostaje fokusirano na konflikt Izrael–Gaza i trenutno ne ide dalje od te teme.
Tramp je ranije najavio u svojoj objavi da je savjet formiran i da će njegova sastav, za koji se očekuje da uključuje svjetske lidere, biti objavljen uskoro.
Kao što je FT objavio, kasnije su se pojavili izvještaji o mogućem proširenju mandata savjeta. Američki zvaničnici rekli su da su pozivi potencijalnim članovima poslani u srijedu, ali nisu precizirali kome.
Međutim, prema FT-u, diplomati su naveli da su američki zvaničnici predložili Venecuelu, koja je trenutno u kriznoj situaciji nakon hapšenja njenog predsjednika Nikolasa Madura ranije ovog mjeseca, kao moguću buduću oblast u kojoj bi savjet mogao vršiti posredovanje.
Zvaničnik je dodao da bi savjet, koji bi uključivao predstavnike Ukrajine, Evrope, NATO-a i Rusije, nadgledao i garantovao implementaciju 20 tačaka mirovnog plana koji je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski opisao kao 90 odsto spreman.
Zvaničnik je, takođe, rekao da SAD nisu razjasnile da li bi ovaj savjet bio podređen nekom širem tijelu.

Amerika želi iskopirati plan iz Gaze na Ukrajinu i Venecuelu: Cilj je zamijeniti UN

Delegacija iz Kijeva je danas doputovala u Vašington, radi razgovora o američkoj inicijativi za okončanje rata između Rusije i Ukrajine.
Šef kabineta ukrajinskog predsjednika Kirilo Budanov je naveo da je u SAD doputovao radi razgovora o “detaljima mirovnog sporazuma”, javlja AP.
Budanov je najavio da će razgovarati sa specijalnim američkim izaslanikom Stivom Vitkofom, zetom predsednika SAD Džaredom Kušnerom i sekretarom za vojsku Denom Driskolom.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je u petak izjavio da će delegacija iz Kijeva pokušati da utvrdi konačan sadržaj dokumenata o mirovnom rješenju, vezanih za bezbjednosne garencije poslije rata i ekonomski oporavak.

Delegacija iz Kijeva otputovala u Vašington radi razgovora o američkom planu za okončanje rata

Iran je danas počeo postepeno da ukida stroga ograničenja u komunikacijama koja su uvedena tokom masovnih antivladinih protesta, javlja iranska agencija Fars.
Isti izvor navodi da su vlasti u okviru faznog plana obnovile mogućnost slanja SMS poruka širom zemlje, nakon osam dana gotovo potpune blokade interneta.
Zvaničnici su naveli da je odluka donesena nakon što je "stabilizovana" bezbjednosna situacija i uhapšeni ključni pripadnici "terorističkih organizacija" povezani sa nasiljem tokom protesta, prenosi "Skaj njuz".
Vlasti su najavile postepeno ukidanje i drugih kontrola interneta i komunikacija.
U drugoj fazi korisnici će dobiti pristup nacionalnoj mreži i domaćim aplikacijama, dok će međunarodna povezanost biti vraćena u završnoj fazi.
Prema lokalnim izvorima, pristup iranskim platformama za poruke, uključujući "Eita" i "Bale" već je obnovljen.
Iako su SMS servisi obnovljeni, organizacije za praćenje interneta upozoravaju da je ukupna povezanost i dalje veoma ograničena.
Agencija "Net bloks" navodi da ukupni pristup internetu ostaje na oko dva odsto normalnog nivoa.
Protesti u Iranu počeli su 28. decembra zbog rasta cijena i ekonomske krize.
Nakon poziva Reze Pahlavija, sina posljednjeg iranskog šaha, protestni marševi su se intenzivirali širom Irana, a 8. januara internet je isključen.
U nekoliko iranskih gradova protesti su prerasli u sukobe sa policijom, uz skandiranje protiv iranskog političkog sistema.
Prijavljeno je da je bilo žrtava i među snagama bezbjednosti i među demonstrantima, prenosi Srna.

Iran počeo da ukida stroga ograničenja komunikacija

Broj podnijetih zahtjeva za bankrot u Finskoj je dostigao najviši nivo u posljednjih 30 godina, pokazuju najnoviji statistički podaci, prenose mediji u toj zemlji.
Broj zahtijeva u posljednje tri godine je u porastu u skoro svim sektorima, prenose Nezavisne novine.
&nbsp;Prema podacima finske statističke službe StatFin, nešto više od 3,9 hiljada kompanija je prošle godine podnijelo zahtjev za bankrot što je najveća brojka zabilježena od 1996. godine.
&nbsp;U tim kompanijama bilo je zaposleno oko 14,3 hiljade ljudi.
&nbsp;StatFin je takođe saopštio da je u decembru prošle godine pokrenuto 360 stečajnih postupaka ili 92 više nego u istom mjesecu prethodne godine, što je povećanje od 34 odsto.
&nbsp;Agencija koja obrađuje statističke podatke saopštila je da je nedavni veći talas bankrota počeo prije nekoliko godina.&nbsp;
&nbsp;Kako se navodi, od 2023. u prosjeku je 3,6 hiljada kompanija godišnje podnijelo zahtjev za bankrot.&nbsp;
&nbsp;Godišnji prosjek tokom 2010-ih iznosio je oko 2,7 hiljada kompanija.
&nbsp;Broj zaposlenih koji su pogođeni bankrotstvom kompanija sugeriše, međutim, da su uglavnom pogođena mala i srednja preduzeća.
&nbsp;StatFin je naveo da je najveći broj firmi koje su podnijele zahtjev za bankrot bio u građevinskom sektoru, ukupno 768.

Rekordan broj podnijetih zahtjeva za bankrot u Finskoj

Na hiljade demonstranata okupili su se danas širom Danske u znak solidarnosti sa Grenlandom u jeku prijetnji američkog predsjednika Donalda Trampa da će anektirati to arktičko ostrvo, tražeći da Sjedinjene Države poštuju pravo Grenlanda na samoopredjeljenje.
Skandirajući "Grenland nije na prodaju" i držeći transparente s porukama poput "Prste dalje od Grenlanda", demonstranti su se okupili na trgu ispred gradske skupštine u Kopenhagenu prije nego što su krenuli prema američkoj ambasadi.
Protesti su se održali i na drugim lokacijama širom Danske, dok će se nešto kasnije građani okupiti i u Nuku, glavnom gradu Grenlanda, prenosi HRT.
Trampove ponovljene izjave o ostrvu izazvale su neviđenu diplomatsku krizu između Sjedinjenih Država i Danske, dvije države koje su osnivači vojnog saveza NATO.
Grenland, teritorija sa 57.000 stanovnika, kojom se vjekovima upravlja iz Kopenhagena, stekla je značajnu autonomiju od 1979. godine, ali Danska kontroliše odbranu i spoljnu politiku i finansira veći dio uprave.
Svih pet političkih stranaka izabranih u grenlandski parlament podržava nezavisnost od Danske, ali se ne slažu oko vremenskog okvira takvog poteza.
Proteklih dana su se izjašnjavali da bi radije ostali dio Danske, nego se pridružili SAD.

Protesti širom Danske u znak solidarnosti sa Grenlandom

Egipat i Sudan su danas pozdravili odluku predsjednika Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donalda Trampa da posreduje u pregovorima sa Etiopijom koja je uzvodno od njih izgradila ogromnu branu na rijeci Nil što je razlog dugogodišnjeg spora.
Prošle godine je otvorena "Velika brana etiopske renesanse" (GERD) i najveća hidroelektrana u Africi, snage veće od 5.000 megavata čime je udvostručen proizvodni elektro-kapacitet Etiopije.
Egipat smatra da je podizanje te brane "teško kršenje međunarodnog prava" i "egzistencijalna prijetnja" jer ugrožava protok reke Nil ka njemu.
Predsjednik Egipta Abdel-Fatah el-Sisi objavio je na društvenim mrežama da "cijeni pažnju predsjednika Trampa centralnom značaju pitanja rijeke Nil za Egipat" i da je Kairo posvećen "ozbiljnoj i konstruktivnoj saradnji sa zemljama basena Nila, zasnovanoj na principima međunarodnog prava, na način koji ostvaruje zajedničke interese bez nanošenja štete bilo kojoj strani".
Predsjednik vladajućeg Suverenog savjeta Sudana Abdel-Fatah Burhan takođe je pozdravio Trampovu inicijativu kao "korak ka nalaženju održivih i zadovoljavajućih rješenja koja čuvaju prava svih".
Tramp je u petak na društvenim mrežama objavio pismo koje je poslao El-Sisiju o tome da je spreman da pokrene posredovanja da bi se, kako tvrdi, "odgovorno jednom zauvijek riješilo pitanje podjele vode Nila".
Vašington je u tim razgovorima posredovao i tokom Trampovog prvog mandata, što je propalo 2020. godine kada se Etiopija povukla, a pregovore je bez uspjeha nastavila Afrička unija.
Kairo i Kartum pozivaju na pravno obavezujuć sporazum o tome kako će se GERD, koji je na Plavom Nilu blizu granice Etiopije sa Sudanom, puniti i kako će se njime upravljati, dok Adis Abeba insistira na smjernicama.
Egipat čija je teritorija mahom pustinjska i sušna, zavisi od rijeke Nil kako bi vodom snabdjevao svoje rastuće stanovništvo od 110 miliona. Egipat strahuje da će etiopska brana drastično smanjiti dotok Nila, s potencijalno teškim posljedicama po njegovu poljoprivredu i druge sektore. El-Sisi je rekao da se udio Egipta u vodi Nila "ne može taknuti", mada se zalagao za rješavanje spora pregovorima.
Sudan želi koordinaciju rada i punjenja uzvodnog jezera GERD-a da bi se spriječile posljedice po njegova vještačka jezera.
Etiopija kaže da su njena brana i centrala, koje su koštale pet milijardi dolara, neophodne jer velika većina njenog stanovništva nema struju.
Spor se sada usredsređuje na to kako da se sprovodi godišnje punjenje jezera, koju će količinu vode Etiopija ispuštati nizvodnim susjedima ako dođe do višegodišnje suše i kojim će metodom tri države rješavati sporove o tome.

Egipat i Sudan pozdravili posredovanje SAD za rješavanje spora s Etiopijom o korišćenju rijeke Nil

Ogromna nova raketa američke svemirske agencije NASA u subotu je prebačena na lansirnu rampu u okviru priprema za prvi oblet Mjeseca s astronautima nakon više od pola vijeka.
Povratno putovanje prema Zemlji moglo bi započeti već u februaru.
Raketa, visoka 98 metara, započela je kretanje u zoru iz zgrade za sastavljanje vozila u Svemirskom centru Kenedi brzinom od približno 1,6 kilometara na sat. Šest kilometara dug put do lansirne rampe trebao je trajati sve do sumraka.
Hiljade zaposlenih svemirskog centra i članova njihovih porodica okupili su se u hladnim jutarnjim satima kako bi svjedočili ovom dugo iščekivanom događaju, koji je godinama bio odgađan. Okupili su se ispred zgrade iz koje je izvezena raketa Sistem za svemirsko lansiranje (Space Launch System – SLS), objekta izgrađenog šezdesetih godina prošlog vijeka za potrebe raketa Saturn V, koje su tokom programa Apollo poslale 24 astronauta prema Mjesecu. Okupljene je predvodio novi administrator NASA-e Džared Ajzakman, zajedno sa sva četiri astronauta dodijeljena ovoj misiji.
Teška oko pet miliona kilograma, raketa SLS i kapsula Orion na njenom vrhu prevezene su do rampe na masivnom transporteru koji se koristio još u vrijeme programa Apollo i svemirskih šatlova, ali je dodatno ojačan zbog veće mase nove rakete.
Jedino dosadašnje lansiranje rakete SLS izvedeno je u novembru 2022. godine, kada je kapsula Orion, bez posade, poslana u orbitu oko Mjeseca.
- Ovaj put je osjećaj sasvim drugačiji, jer stavljamo posadu na raketu i vodimo je oko Mjeseca - rekao je Džon Honikat iz NASA-e uoči početka iznošenja rakete na rampu.
Oštećenja termičkog štita i drugi tehnički problemi zabilježeni na kapsuli tokom prve testne misije zahtijevali su detaljne analize i dodatna ispitivanja, što je dovelo do odgađanja prvog leta s posadom u okviru programa povratka na Mjesec.&nbsp;
Astronauti ovoga puta neće ulaziti u orbitu oko Mjeseca niti će na njemu sletjeti. Taj „veliki skok“ planiran je za treću misiju programa Artemis, koja bi trebalo da bude realizirana za nekoliko godina.
Posadu čine komandant Rid Vajzmen, pilot Viktor Glover i Kristina Koh, iskusni astronauti NASA-e s prethodnim svemirskim letovima, dok će im se na desetodnevnoj misiji pridružiti kanadski astronaut Džeremi Hansen, bivši borbeni pilot kojem će ovo biti prvi odlazak u svemir.
Oni će postati prvi ljudi koji su se uputili prema Mjesecu nakon misije Apollo 17 iz 1972. godine, kada su Džin Sernan i Haris Šmit zaključili poglavlje istorijskog programa slijetanja na Mjesec. Ukupno 12 astronauta hodalo je mjesečevom površinom, počevši od Nila Armstronga i Baza Oldrina 1969. godine.
NASA sada čeka da početkom februara na lansirnoj rampi obavi test punjenja rakete SLS gorivom, nakon čega će biti potvrđen tačan datum lansiranja. Zavisno od ishoda tog testa, biće definisan dalji put ka polijetanju, izjavila je direktorica lansiranja Čarli Blekvel-Tompson.
Svemirska agencija u prvoj polovini februara ima na raspolaganju svega pet dana mogućeg lansirnog prozora, nakon čega bi se termin pomjerio na mart.

NASA se sprema za prvo oblijetanje Mjeseca nakon pola vijeka: Lansiranje moguće već u februaru

Broj podnijetih zahtjeva za bankrot u Finskoj je dostigao najviši nivo u posljednjih 30 godina, pokazuju najnoviji statistički podaci, prenose danas mediji u toj zemlji.
Broj zahtijeva u posljednje tri godine je u porastu u skoro svim sektorima, prenosi finski javni servis "Yle".&nbsp;
Prema podacima finske statističke službe StatFin, nešto više od 3.900 kompanija je prošle godine podnijelo zahtjev za bankrot što je najveća brojka zabilježena od 1996. godine.
U tim kompanijama bilo je zaposleno oko 14.300 ljudi.
StatFin je takođe saopštio da je u decembru 2025. godine pokrenuto 360 stečajnih postupaka, ili 92 više nego u istom mjesecu prethodne godine, što je povećanje od 34 procenta.
Agencija koja obrađuje statističke podatke saopštila je da je nedavni veći talas bankrota počeo prije nekoliko godina.&nbsp;
Kako se navodi, od 2023. u prosjeku je 3.600 kompanija godišnje podnijelo zahtjev za bankrot.&nbsp;
Godišnji prosjek tokom 2010-ih iznosio je oko 2.700 kompanija.
Broj zaposlenih koji su pogođeni bankrotstvom kompanija sugeriše, međutim, da su uglavnom pogođena mala i srednja preduzeća.
StatFin je naveo da je najveći broj firmi koje su podnijele zahtjev za bankrot bio u građevinskom sektoru, ukupno 768, navodi Tanjug.

Gošća emisije Jutro s Majom na Televiziji E biće Jelena Šofranac, direktorica Doma za stare u Podgorici, sa kojom ćemo razgovarati o tome koliko pažnje društvo obraća najranjivijoj kategoriji, kako (i da li) se mijenja percepcija smještanja roditelja u dom, koliko predrasuda i izazova i dalje postoji, ali i o vrijednosti brige, poštovanja i dostojanstva koje Dom pruža svojim korisnicima.
U fokusu će biti i muzika. Panelisti su muzičar Davor Vučetić, muzička urednica i novinarka Antonela Martinović i Momčilo Zeković Zeko, a gošća je Mirela Priselac Remi iz hrvatskog benda Elemental koji su ušli u Novu godinu sa pjesmom „Bit ću dobro“, i koje uskoro očekuje izlazak novog albuma.

Jutro s Majom: Sa direktoricom Doma za stare u Podgorici o najranjivijoj kategoriji, percepciji smještanja roditelja u dom, predrasudama, ali i o vrijednosti brige...

Tramp uvodi carine evropskim zemljama zbog Grenlanda od 1. februara: "Svjetski mir je u pitanju"

Skoro 70 ljudi poginulo i povrijeđeno u dvije saobraćajne nesreće u Pakistanu

Amerika želi iskopirati plan iz Gaze na Ukrajinu i Venecuelu: Cilj je zamijeniti UN

Delegacija iz Kijeva otputovala u Vašington radi razgovora o američkom planu za okončanje rata

Iran počeo da ukida stroga ograničenja komunikacija

Rekordan broj podnijetih zahtjeva za bankrot u Finskoj

Protesti širom Danske u znak solidarnosti sa Grenlandom

Egipat i Sudan pozdravili posredovanje SAD za rješavanje spora s Etiopijom o korišćenju rijeke Nil

NASA se sprema za prvo oblijetanje Mjeseca nakon pola vijeka: Lansiranje moguće već u februaru

Rekordan broj podnijetih zahtjeva za bankrot u Finskoj

Tramp uvodi carine evropskim zemljama zbog Grenlanda od 1. februara: "Svjetski mir je u pitanju"

Skoro 70 ljudi poginulo i povrijeđeno u dvije saobraćajne nesreće u Pakistanu

Jutro s Majom: Sa direktoricom Doma za stare u Podgorici o najranjivijoj kategoriji, percepciji smještanja roditelja u dom, predrasudama, ali i o vrijednosti brige...

Amerika želi iskopirati plan iz Gaze na Ukrajinu i Venecuelu: Cilj je zamijeniti UN

PRATITE TVe UŽIVO