Banke su dobile preporuku da ograniče nove kupovine i smanje postojeće pozicije, javlja Bloomberg koji se poziva na anonimne upućene izvore.
Očekuje se da će kineske banke pratiti smjernice regulatora kako bi smanjile rizik i izbjegle potencijalne gubitke u slučaju velikih tržišnih oscilacija, prenosi Tanjug.
Zvaničnici naglašavaju da se radi o smanjenju tržišnog rizika, a ne o političkom potezu ili gubitku povjerenja u američku ekonomiju. Tržišta su reagovala blago, pošto su kamatne stope na američke obveznice porasle, dok je dolar oslabio u odnosu na glavne valute.
Kina trenutno drži oko 298 milijardi USD obveznica u dolarima, ali je ukupno držanje američkih obveznica palo tokom posljednje decenije – sa vrhunca od preko 1,1 bilion USD 2013. godine na 683 milijarde u novembru prošle godine.
Globalni investitori postaju sve oprezniji prema američkom dugu zbog neizvjesnosti oko fiskalne politike i ranijih izjava predsjednika Donalda Trumpa o dolaru i carinama.
Analitičari takođe ističu da je posljednjih godina došlo do diverzifikacije stranih ulaganja, pa zemlje i investitori, pored američkog dolara, traže alternativne opcije koje nude stabilan prinos uz niži rizik.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Svijet

Kina savjetuje banke da izbjegavaju američke obveznice

Francuski predsjednik Emanuel Makron rekao je danas da bi Evropa trebalo da se pripremi na nove napetosti u odnosima sa SAD i da nedavni spor oko Grenlanda shvati kao znak za buđenje kako bi se progurale dugo odlagane ekonomske reforme i ojačala moć Evropske unije (EU).
U intervjuima objavljenim u više evropskih novina, Makron je rekao da Evropa ne bi smjela da zatišje u odnosima sa Vašingtonom pogrešno protumači kao trajnu promjenu, uprkos prividnom okončanju sporova oko Grenlanda, trgovine i tehnologije.
- Kada postoji jasan čin agresije, mislim da ne treba da se povijamo ili pokušavamo da postignemo nagodbu. Tu strategiju smo pokušavali mesjecima. Ne funkcioniše - rekao je Makron, prenosi N1.
On je podržao je ideju o novom zajedničkom zaduživanju zemalja EU, poput euroobveznica, što bi finansiralo strateške investicije i omogućilo EU da "izazove hegemoniju dolara", prenosi Mond.
Makron je ocijenio administraciju Donalda Trampa kao "otvoreno anti-evropsku" koja teži "rasparčavanju" EU.
- SAD će nas u narednim mjesecima, u to nema sumnje, napadati zbog digitalne regulative - dodao je Makron, upozoravajući na mogućnost uvođenja američkih carina na uvoz ukoliko EU primijeni Akt o digitalnim uslugama kako bi kontrolisala tehnološke kompanije.
Lideri EU sastaće se u četvrtak u Briselu na samitu na kojem će razgovarati o mjerama za jačanje ekonomije Unije i njenoj sposobnosti da se na globalnoj sceni suprotstavi SAD i Kini.

Makron: Evropa da se pripremi na nove napetosti u odnosima sa SAD

Američki potpredsjednik Džej Di Vens izjavio je da će se pregovori o Grenlandu održati "u narednih nekoliko mjeseci", kako bi se postigao dogovor o nekoj vrsti rješenja.
On je u razgovoru sa novinarima u Jermeniji izjavio da SAD treba da "dobiju neku korist" od ulaganja u bezbjednost Arktika.
Vens je ponovo kritikovao Dansku, čija je autonomna teritorija Grenland, da "nije dovoljno investirala u bezbjednost Arktika", prenosi Guardian.
- Grenland je veoma važan za nacionalnu bezbjednost Sjedinjenih Američkih Država. Mislim da neki od naših saveznika nisu dovoljno ulagali u bezbjednost Arktik - &nbsp;naveo je američki potpresjednik.
Dodao je da ako SAD treba da se angažuju i daju novac za ulaganja u region, trebalo bi i da "imaju neku korist od toga".

Vens: Pregovori o Grenlandu će se održati u narednih nekoliko mjeseci

Evropska komisija (EK) saopštila je danas da bi onlajn platforme morale da preduzmu dodatne mjere u borbi protiv sajber-nasilja, koje pogađa jedno od šestoro djece i izaziva sve veću zabrinutost zbog mentalnog zdravlja mladih.
Plan Komisije uključuje i pokretanje aplikacije na nivou Evropske unije (EU) koja će žrtvama omogućiti da prijave nasilje na internetu, sačuvaju i pošalju dokaze, kao i da dobiju podršku.
Zakon o digitalnim uslugama (DSA), koji obavezuje platforme da više rade na suzbijanju ilegalnog i štetnog sadržaja, uključuje smjernice za zaštitu maloljetnika. Ove mjere omogućavaju djeci da blokiraju i isključe bilo kog korisnika, kao i da ne mogu biti dodati u onlajn grupe bez svog pristanka.
EK je navela da će se ovaj zakon ažurirati kako bi se pojačale mjere koje platforme moraju da preduzmu kako bi maloljetnici bili zaštićeni od štetnog sadržaja i mogli jednostavno da ga prijave. Takođe će biti ažurirana i Direktiva o audiovizuelnim medijskim uslugama, koja reguliše televiziju, emitere i platforme za dijeljenje video-sadržaja, kako bi se obuhvatilo i pitanje sajber-nasilja.
- Borba protiv sajber-nasilja znači spasavanje života, jer ono nanosi bol, povređuje i ponekad oduzima ljude koje volimo. To je pandemija koju moramo da riješimo - izjavio je komesar EU za omladinu, kulturu i sport Glen Mikalef.
Plan akcije Komisije uključuje i pokretanje aplikacije na nivou EU koja će žrtvama omogućiti da prijave sajber-nasilje nacionalnoj liniji za pomoć, sačuvaju i pošalju dokaze, kao i da dobiju podršku.
Inicijativa EU protiv sajber-nasilja dolazi dok se zemlje širom svijeta odlučuju na ograničavanje pristupa djece društvenim mrežama zbog posljedica po njihovo zdravlje i bezbjednost.

EU pokreće akciju protiv sajber-nasilja: Aplikacija za prijavu i stroža pravila za platforme

Demonstranti su se večeras sukobili sa policijom u albanskoj prijestonici Tirani, kada su se hiljade ljudi okupile zahtijevajući ostavku potpredsjednice vlade zbog navodne korupcije.
Kako prenosi N1, demonstranti su bacali Molotovljeve koktele na zgradu vlade, a policija je odgovorila vodenim topovima, u okviru najnovijeg u nizu protesta koji predstavljaju prijetnju stabilnosti dugogodišnje vlasti premijera Edija Rame, koji je na funkciju stupio 2013. godine.
Političke tenzije eskaliraju od decembra, nakon što je specijalno tužilaštvo podiglo optužnicu protiv Ramine zamjenice Belinde Baljuku zbog navodnog miješanja u postupak javne nabavke za velike infrastrukturne projekte u korist određenih kompanija, što Baljuku negira.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fin_gr%2Fstatus%2F2021306198872490009%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2021306198872490009%7Ctwgr%5E113c7a7e9727e4b1a70d8876f10f8a33e7f8300b%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Hiljade ljudi je na glavnom trgu u Tirani mahala zastavama i uzvikivala: „Rama, idi kući, ova korumpirana vlada treba da podnese ostavku“.
Interventna policija štitila je zgradu vlade.
Specijalno tužilaštvo, zaduženo za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, zatražilo je da parlament ove nedjelje ukine imunitet Baljuku kako bi mogla biti uhapšena.

Tirana: Demonstranti bacili Molotovljeve koktele na zgradu vlade, policija odgovorila vodenim topovima

Generalni direktor BBC-ja Tim Dejvi upozorio je da će svjetski servis te kuće za sedam nedjelja ostati bez finansiranja, pošto nije sklopljen nijedan novi ugovor sa britanskom vladom.
Tim Dejvi je, u dopisu upućenom britanskom Forin ofisu, naveo da je neizvjesnost nastala zbog smanjenog međunarodnog izvještavanja novinskih organizacija, poput Vašington posta, dok dezinformacije „nevjerovatnom brzinom preplavljuju digitalnu sferu“, piše Gardijan.
Za Dejavija je obezbjeđivanje novog ugovora za finansiranje svjetskog servisa jedan od prioriteta prije napuštanja funkcije u aprilu.
On i drugi čelnici BBC-ja ranije su upozoravali na opasnosti od smanjenja obima svjetskog servisa, a istraživanja BBC-ja ukazuju na rast povjerenja u državne emitere iz Rusije i Kine širom svijeta.
Govoreći na događaju posvećenom globalnoj bezbjednosti medija, Dejvi je rekao da je budućnost svjetskog servisa sada „u središtu“ diskusija o obnovi kraljevske povelje o BBC-ju, koja je na snazi do kraja 2027. Takođe je upozorio na hitnost obezbjeđivanja finansiranja.
- Trenutni aranžman o finansiranju sa Ministarstvom spoljnih poslova ističe krajem marta. Za sedam nedjelja. Čekamo da čujemo ishod dogovora- naveo je Dejvi.
Veći dio budžeta svjetskog servisa, koji iznosi oko 400 miliona funti, dolazi od naknade za licencu, iako je Ministarstvo spoljnih poslova prošle godine doprinijelo budžetu sa 137 miliona funti.
- Pozivam vladu da podrži Svjetski servis, da djeluje odlučno i samouvjereno u vezi s onim što možemo postići u ovoj oblasti i da reaguje uskoro- poručio je Dejvi.
Dugoročno gledano, Dejvi se zalaže za veća ulaganja poreskih obveznika u ovu službu, imajući u vidu odluku Donalda Trampa o ukidanju finansiranja američkih javnih medija koji posluju u inostranstvu, kao i najavljena smanjenja finansiranja u vodećim svjetskim medijima.
Istraživanje BBC-ja pokazalo je da je nivo povjerenja uglavnom nepromijenjen u odnosu na prije četiri godine i iznosi 78 odsto. Istovremeno, kako navode iz BBC-ja, poraslo je povjerenje u medije koje finansiraju Rusija i Kina.
Ministri su ranije bili naklonjeni stavu da je svjetski servis snažan instrument „meke moći“. Ipak, finansiranje u cijeloj britanskoj vladi i dalje je izuzetno ograničeno, navodi Gardijan.
- Rad koji Svjetski servis obavlja kao nezavisni i pouzdani emiter, predstavljajući Ujedinjeno Kraljevstvo, našu kulturu i naše vrijednosti širom svijeta, ova vlada visoko cijeni. Finansiranje putem grantova za naredne tri godine za Svjetsku službu biće određeno kroz proces raspodjele FCDO-a. Konačne ukupne raspodjele FCDO-a biće izvršene blagovremeno, prije početka fiskalne 2026–27. godine- rekao je Kris Elmor ministar u Forin ofisu.
BBC-jev svjetski servis najveći je svjetski emiter informativnog programa. Emituje radijski, televizijski i onlajn program na više od 40 jezika.

Direktor BBC-a: Svjetski servis za sedam nedjelja ostaje bez finansiranja

Predsjednica Kosova Vjosa Osmani sazvala je konstitutivnu sjednicu Skupštine Kosova za srijedu, 11. februar, saopšteno je iz njenog kabineta, uz obrazloženje da je hitno formiranje institucija, usvajanje budžeta i međunarodnih sporazuma.
Vršilac dužnosti premijera i lider Pokreta Samoopredjeljenje Aljbin Kurti izjavio je da očekuje da će sjednica proteći bez problema, dok je njegov stranački kolega Glauk Konjufca izrazio uvjerenje da će Skupština biti konstituisana i da će potom biti formirana nova Vlada.
Prema konačnim rezultatima izbora, Samoopredjeljenje je osvojilo 57 poslaničkih mandata, Demokratska partija Kosova 22, Demokratski savez Kosova 15, a Alijansa za budućnost Kosova šest mandata. Nakon konstituisanja Skupštine, predsjednica Osmani dodijeliće mandat za sastav Vlade pobjedničkoj stranci, koja ima rok od 15 dana da obezbijedi podršku najmanje 61 poslanika.
Formiranje nove Vlade ključno je i zbog rokova za izbor novog predsjednika Kosova, koji mora biti izabran najkasnije do 4. marta, u suprotnom slijede vanredni izbori.

Konstitutivna sjednica Skupštine Kosova zakazana za srijedu

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je u intervjuu za portal Axios da razmatra slanje druge udarne skupine nosača aviona na Bliski istok kako bi se Sjedinjene Američke Države pripremile za moguću vojnu akciju ukoliko pregovori s Iranom propadnu.
Izjava dolazi u trenutku kada su SAD i Iran prošlog petka u Omanu obnovili pregovore, prvi put nakon 12-dnevnog rata u junu, dok Vašington istovremeno gomila vojne snage u Persijskom zalivu. Tramp je poručio da su opcije jasne.
- Ili ćemo postići dogovor, ili ćemo morati učiniti nešto vrlo oštro, kao i prošli put- &nbsp;Druga runda pregovora očekuje se naredne sedmice.
Tramp je naveo da se u regionu već nalazi velika američka pomorska skupina te da razmatra slanje dodatne.
&nbsp;- Imamo armadu koja ide tamo, a možda će krenuti i još jedna- rekao je, aludirajući na udarne skupine nosača aviona i ratne brodove već prisutne u regionu.
Ipak, predsjednik SAD-a izrazio je optimizam da Iran sada pregovorima pristupa ozbiljnije zbog prijetnje vojnom akcijom. Podsjetio je na junsku odluku da napadne iranska nuklearna postrojenja i istakao da su ovi pregovori „vrlo drukčiji“.
Ključni spor između SAD-a i Irana ostaje pitanje nuklearnog programa, pri čemu Iran odbija odustati od prava na obogaćivanje urana. Tramp je naglasio da bi sveobuhvatni dogovor trebao obuhvatiti i iranske zalihe balističkih projektila.
U Vašington sutra stiže izraelski premijer Benjamin Netanjahu, koji je izrazio skepsu prema postizanju „sjajnog dogovora“. Tramp tvrdi da Netanjahu takođe želi dobar dogovor, a njegov posjet je pomjeren kako bi se uklopio u predsjednikov raspored.
Istovremeno, pojačava se diplomatska aktivnost Irana. Visoki savjetnik iranskog vrhovnog vođe Ali Larijani posjetio je Oman i Katar, ključne posrednike između SAD-a i Irana, i prenosi stajališta Teherana pred drugu rundu pregovora. Larijani je putem društvenih mreža upozorio SAD na „destruktivnu ulogu cionista“ i pozvao na oprez.

Tramp razmatra slanje dodatne armade ukoliko mirovni pregovori sa Iranom propadnu

Avion somalijske avio-kompanije StarSky srušio se svega nekoliko trenutaka nakon polijetanja sa Međunarodnog aerodroma Aden Ade u Mogadišu u plitke vode Indijskog okeana. U avionu je bilo 55 putnika i članova posade, a prema zvaničnim informacijama, svi su preživjeli.
Avion je poletio sa piste, ali je ubrzo nakon uzlijetanja navodno došlo do tehničkih poteškoća pri dostizanju visine. Svjedoci sunizjavili da je avion letio neuobičajeno nisko prije nego što je pao u plitko more i zaustavio se na samoj obali.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FEnel_Aire%2Fstatus%2F2021250009358819670%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2021250009358819670%7Ctwgr%5Ed920fd49800c15557861bfd2452c7538a6c3dafb%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Fotografije sa mjesta nesreće, koje su se brzo proširile društvenim mrežama, prikazuju avion u moru sa potpuno odvojenim desnim krilom, dok su se oko olupine okupili mještani.
Sa aerodroma u Mogadišu saopšteno je da je posada pokušala da okrene avion i vrati se na aerodrom, ali je tokom pokušaja slijetanja došlo do izlijetanja van piste, pri čemu se desno krilo odvojilo od trupa aviona.
Spasilačke ekipe stigle su na mjesto nesreće u roku od nekoliko minuta.
- Prioritet je bio spriječiti mogućnost požara nakon udara, s obzirom na blizinu mora. Sa olakšanjem možemo potvrditi da su svi putnici i članovi posade bezbjedno evakuisani- izjavio je jedan od zvaničnika aerodroma.
Somalijska uprava civilnog vazduhoplovstva (SCAA) potvrdila je da se nesreća dogodila u obalnom području neposredno izvan zapadnog perimetra aerodroma, te da su svi putnici i posada preživjeli. Pokrenuta je zvanična istraga kako bi se utvrdio tačan uzrok nesreće.

Somalija: Srušio se putnički avion, svi putnici preživjeli

Poslanici Evropskog parlamenta dali su danas načelnu podršku digitalnom euru, elektronskoj verziji jedinstvene valute koju Evropska centralna banka (ECB) želi da primijeni do kraja decenije, a koja bi trebalo da ojača suverenitet Evrope nad načinima plaćanja, prenijeli su francuski mediji.
Evropski parlament, koji se ove nedjelje sastaje u Strazburu, usvojio je dva amandmana u korist projekta tokom razmatranja godišnjeg izveštaja ECB-a.
- Uvođenje digitalnog eura je neophodno za jačanje monetarnog suvereniteta EU, smanjenje fragmentacije načina plaćanja i podršku integritetu i otpornosti jedinstvenog tržišta- navodi se u jednom od ovih amandmana, usvojenom velikom većinom (438 glasova za, protiv 158).
Digitalni euro je elektronska verzija eura, koja bi mogla da se koristi kao gotovina za plaćanja u prodavnicama, onlajn i između pojedinaca, bez dodatnih troškova za korisnike.
ECB, koja je počela da istražuje mogućnost pokretanja sopstvene digitalne valute 2020. godine, planira da pokrene pilot fazu projekta 2027. godine i da počne sa izdavanjem digitalnih evura 2029. godine, pod uslovom da se ove godine usvoji evropski zakonodavni okvir.
To će zahtijevati saglasnost parlamenata i država članica o nacrtu zakona koji je predložila Evropska komisija kako bi se ovaj dugoročni projekat realizovao.
Evropski savjet, telo koje predstavlja 27 država članica, već je izrazio podršku ovom budućem zakonodavnom okviru, ali parlament ga neće razmatrati do proljeća.
Predsednica ECB-a Kristin Lagard pozvala je u ponedjeljak poslanike Evropskog parlamenta da što prije pruže svoju podršku i nastojala je da ublaži razne zabrinutosti koje su izrazili protivnici projekta.
ECB vidi digitalni euro kao način za jačanje evropskog ekonomskog suvereniteta, s obzirom na to da onlajn platnim sistemima trenutno dominiraju američke grupe Viza i Masterkard.

Poslanici Evropskog parlamenta podržali stvaranje digitalnog eura

Danas se širom svijeta obilježava Dan bezbjednog interneta (Safer Internet Day), međunarodna inicijativa posvećena promociji sigurnijeg, odgovornijeg i kvalitetnijeg korišćenja interneta, sa posebnim fokusom na djecu i mlade.
Iako digitalno okruženje nudi brojne mogućnosti za učenje, komunikaciju i razvoj, dostupni podaci ukazuju na ozbiljne rizike i izazove koji zahtijevaju sistemski odgovor kroz edukaciju i saradnju svih relevantnih društvenih aktera.
Prema istraživanjima o digitalnim navikama djece u Crnoj Gori, čak 91 odsto djece uzrasta od 9 do 17 godina koristi internet, dok ga 87 odsto koristi svakodnevno. Profil na društvenim mrežama ima 72 odsto djece, pri čemu dio njih javno dijeli lične podatke. Trećina djece navodi da ne zna kako da promijeni postavke privatnosti ili zaštiti svoje podatke na mreži, dok je 38 odsto izjavilo da je tokom prethodne godine imalo najmanje jedno neprijatno iskustvo na internetu, poput uznemiravanja, neželjenog sadržaja ili poruka. Dodatno zabrinjava podatak da se oko polovine djece ne osjeća sigurno u online okruženju.
Slični trendovi bilježe se i na globalnom nivou, gdje se mladi korisnici interneta sve češće suočavaju sa cyberbullyingom, neprimjerenim sadržajima i zloupotrebom ličnih podataka. Ovi pokazatelji jasno ukazuju na potrebu za snažnijim i koordinisanim pristupom koji uključuje obrazovni sistem, razvoj digitalne pismenosti, ali i aktivniju ulogu roditelja, nastavnika i institucija.
Statistika potvrđuje da intenzivno korišćenje interneta nije praćeno adekvatnim znanjem o digitalnoj bezbjednosti, što dodatno povećava ranjivost djece u online prostoru. Nedovoljna informisanost o rizicima i zaštitnim mehanizmima, kao i ograničena podrška odraslih, čine djecu posebno izloženom potencijalnim zloupotrebama.
Dan bezbjednog interneta predstavlja važnu priliku da se ukaže na prisutne rizike, promovišu konkretne mjere zaštite djece u digitalnom okruženju, te unaprijedi edukacija mladih, roditelja i nastavnika o odgovornom i bezbjednom korišćenju savremenih tehnologija.

Kina savjetuje banke da izbjegavaju američke obveznice

Makron: Evropa da se pripremi na nove napetosti u odnosima sa SAD

Vens: Pregovori o Grenlandu će se održati u narednih nekoliko mjeseci

EU pokreće akciju protiv sajber-nasilja: Aplikacija za prijavu i stroža pravila za platforme

Tirana: Demonstranti bacili Molotovljeve koktele na zgradu vlade, policija odgovorila vodenim topovima

Direktor BBC-a: Svjetski servis za sedam nedjelja ostaje bez finansiranja

Konstitutivna sjednica Skupštine Kosova zakazana za srijedu

Tramp razmatra slanje dodatne armade ukoliko mirovni pregovori sa Iranom propadnu

Somalija: Srušio se putnički avion, svi putnici preživjeli

Poslanici Evropskog parlamenta podržali stvaranje digitalnog eura

Kina savjetuje banke da izbjegavaju američke obveznice

Dan bezbjednog interneta: Djeca u Crnoj Gori sve prisutnija online, ali nedovoljno zaštićena

Makron: Evropa da se pripremi na nove napetosti u odnosima sa SAD

Vens: Pregovori o Grenlandu će se održati u narednih nekoliko mjeseci

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO