Broj poginulih u požaru koji je zahvatio stambeni kompleks u Hongkongu porastao je na 83, saopštili su vatrogasci. Skoro 300 osoba i dalje se vodi kao nestalo.
Prema podacima koje prenosi Rojters, u požaru je povrijeđeno najmanje 75 ljudi. Kompleks u kojem se nesreća dogodila obuhvata oko dvije hiljade stanova i dom je za više od 4,6 hiljada stanovnika.
Vlasti navode da je dio ljudi još zarobljen u pojedinim dijelovima zgrada, dok spasilačke ekipe nastavljaju potragu i evakuaciju.
Istraga se posebno fokusira na zapaljive skelu i materijale od pjene korišćene tokom radova, za koje se vjeruje da su doprinijeli izuzetno brzom širenju vatre. Riječ je o najsmrtonosnijem požaru u Hongkongu u posljednjim decenijama.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Svijet

Broj poginulih u požaru u Hongkongu porastao na 83

Vrhovni vođa Irana, ajatolah Ali Hamnei izjavio je večeras da vlada američkog predsjednika Donalda Trampa &nbsp;"nije dostojna" bilo kakvog kontakta ili saradnje sa Islamskom Republikom i kao "potpunu laž" odbacio glasine da je Iran preko posrednika slao poruke Vašingtonu.
- Amerikanci čak izdaju svoje saveznike. Štite kriminalnu bandu koja vlada Palestinom- poručio je Hamnei narodu preko televizije aludirajući na podršku SAD Izraelu, neprijatelju Teherana.
Iran i SAD, neprijatelji više od četiri decenije, u aprilu su uz posredovanje Sultanata Omana počeli pregovore o iranskom nuklearnom programu, izvoru stalne napetosti između Teherana i Zapada.
Zapadne zemlje i Izrael, zakleti neprijatelj iranskog režima, tvrde da Iran pokušava da proizvede nuklearno oružje, ali Teheran to snažno negira i tvrdi da nuklearnu tehnologiju razvija samo u civilne svrhe.
Ti razgovori su prestali zbog iznenadnog napada Izraela na Iran 13. juna koji je pokrenuo 12-dnevni rat te dvije države, tokom kojeg su SAD intervenisale bombardovanjem tri velika iranska nuklearna centra.
Ajatolah je danas pohvalio "jedinstvo" iranskog naroda tokom tog rata protiv Izraela.

Vrhovni vođa Irana: Trampova administracija nedostojna bilo kakvog kontakta

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da će se ukrajinska i delegacija SAD sastati ove sedmice kako bi razradile formulu o kojoj se razgovaralo u Ženevi, a koja se odnosi na uspostavljanje mira i obezbjeđivanje bezbjednosnih garancija Kijevu.
- Naš tim, zajedno sa američkim predstavnicima, sastaće se krajem ove sedmice kako bismo nastavili usklađivati tačke o kojima smo pregovarali u Ženevi, u formatu koji će nas voditi ka putu mira i bezbjednosnih garancija- rekao je Zelenski u svom večernjem video-obraćanju.
Dodao je da će ukrajinska delegacija biti „dobro pripremljena i usmjerena na konkretan rad“.
Zelenski je takođe najavio nove razgovore sljedeće sedmice u kojima će učestvovati obje delegacije, kao i on lično, ali nije iznosio detalje.
- Sljedeće sedmice biće održani važni razgovori, ne samo s našom delegacijom, već i sa mnom. Pripremamo čvrstu osnovu za te razgovore. Ukrajina će čvrsto stajati na svojim nogama. Uvijek će stajati- naglasio je Zelenski.

Zelenski: Ukrajinska i delegacija SAD razradiće formulu mira ove sedmice

Vojska Gvineje Bisau u četvrtak je postavila generala Hortu Inta-A Na Mana za prelaznog predsjednika, dan nakon što su svrgnuli predsjednika Umara Sisoka Embala dok su se čekali rezultati predsjedničkih izbora. Na ulicama Bisaua bilo je mirno, uz vojnike, a firme i banke su zatvorene.
Predsjednik Afričke unije Mahmud Ali Jusuf i šefovi ECOWAS-a osudili su puč i pozvali na oslobađanje pritvorenih zvaničnika. Gvineja Bisau, tranzitna tačka za kokain iz Južne Amerike ka Evropi, i dalje je suočena s političkom nestabilnošću.

Gvineja Bisau: Vojska preuzela vlast, general postavljen za predsjednika

Kamion sa cistijernom se prevrnuo na auto-putu Novi Sad-Sirig i probio zaštitnu ogradu, pa se industrijsko gorivo izlilo na kolovoz, nezvanično saznaje N1.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Fp%2FDRkZMHMAoab%2F%3Futm_source%3Dig_embed&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
N1 nije dobio odgovor na pitanje oznake koje firme je nosio ovaj kamion.
Ipak, na fotografijama ispod se vidi da na kamionu piše "DUNIS". DUNIS je kompanija koja, kako piše na sajtu, vrši prevoz različite robe, a posjeduje i kamione sa cistijernom koji se bave "prevozom ADR robe".
ADR roba sadrži hemikalije ili materijali koji mogu biti: zapaljivi, eksplozivni, toksični, korozivni, radioaktivni, oksidativni ili na neki drugi način opasni za ljude, životinje ili okolinu.
Takođe se bavi i transportom hrane i ljekova.
Saobraćaj je obustavljen na dijelu auto-puta iz Subotice ka Novom Sadu.
Vatrogasci, policija i komunalne službe su na terenu i rade na saniranju ovih posljedica.
Prema informacijama koje je N1 dobio, nema povrijeđenih.

Novi Sad: Prevrnuo se kamion sa cistijernom, nafta se izlila na auto-put

Čak i nakon mirovnog sporazuma, Ukrajini će biti potrebne jake oružane snage i bezbjednosne garancije i zemlji ne treba nametati nikakve teritorijalne ustupke, izjavio je njemački kancelar Fridrih Merc.
- Veoma pozitivno gledamo na napore američke vlade da ovde pronađe rješenje. Međutim, takođe kažemo da bezbjednosni interesi Evropljana, a takođe i bezbjednosni interesi Ukrajine, moraju biti zaštićeni - rekao je Merc.

Merc: Ukrajini će biti potrebne bezbjednosne garancije nakon bilo kakvog mirovnog sporazuma

Mađarska kompanija MOL mogla bi da kupi udio u Naftnoj industriji Srbije (NIS) i razgovori o toj mogućnosti su u toku, rekao je u danas Gergelj Guljaš, šef kabineta premijera Mađarske Viktora Orbana, prenosi agencija Rojters.
Guljaš je izjavio da bi, ukoliko se postigne dogovor, transakcija bila "normalna tržišna operacija", ali je naglasio da su razgovori u ranoj fazi.
- Možda postoji mogućnost za normalnu tržišnu transakciju, ali ovi razgovori su trenutno u toku. Dozvolite mi da ponovo kažem, u interesu je NIS-a da rusko vlasništvo prestane- rekao je Guljaš.
Do ove izjave dolazi u danu sastanka mađarskog premijera Viktora Orbana i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića u Subotici, na sjeveru Srbije i dan pošto je ministar spoljnih poslova Mađarske Peter Sijarto nakon sastanka sa ministarkom rudarstva i energetike Srbije najavio podršku Mađarske Srbiji u vidu povećanog izvoza nafte i naftnih derivata u Srbiju.
Orban je uoči posjete Srbiji naveo u objavi na Fejsbuku da će "Mađarska učiniti sve da pomogne snabdijevanju Srbije gorivom", ne navodeći detalje.
Primjena sankcija Sjedinjenih Američkih Država (SAD) prema NIS-u, zbog većinskog ruskog vlasništva, počela je, nakon višemjesečnog odlaganja, 9. oktobra.
NIS je 19. novembra saopštio da je kompanija tražila od Sjedinjenih Država novu licencu za rad dok traju pregovori između akcionara i zainteresovanih strana o promjeni vlasničke strukture.
Vučić je u Subotici, gde se sastaje sa Orbanom, izjavio da se i dalje očekuje konačna odluka Kancelarije za kontrolu strane imovine (OFAK) Ministarstva finansija SAD o radu Naftne industrije Srbije i da će sa Orbanom razgovarati o osiguravanje energetske bezbjednosti Srbije.
Kompanija se već suočila sa nedostatkom sirove nafte za preradu zbog čega je NIS-ova Rafinerija u Pančevu, nadomak Beograda, počela pripreme za obustavu rada. To bi, prema najavama zvaničnika, za posljedicu moglo imati nestašice i neminovno povećanje cijene goriva.
Vučić je 25. novembra izjavio da će Beograd dati ruskim vlasnicima NIS-a rok od 50 dana da prodaju svoj udio u NIS-u ili će Vlada Srbije preuzeti poslovanje i ponuditi otkup ruskog udjela "po najvišoj mogućoj cijeni".
Cilj sankcija SAD usmjerenih na ruski energetski sektor, pod kojima se našla najveća naftna kompanija u Srbiji je da onemogući Rusiji da dalje finansira invaziju Ukrajine. Za stav da se ne pridruže sankcijama Zapada protiv Rusije, vlasti u Beogradu koristile su kao argument, između ostalog, i zavisnost Srbije od ruskih energenata.

Mađarski MOL u pregovorima oko otkupa ruskog udjela u Naftnoj industriji Srbije

Kina kontroliše oko 60 odsto svjetskog tržišta i gotovo cjelokupnu globalnu preradu rijetkih zemnih minerala, koji čine grupu od 17 elemenata ključnih za zelenu i digitalnu tranziciju, kao i za odbrambenu industriju.
I Evropska unija sada ima svoj plan za rijetke metale. Potpredsjednik Evropske komisije za industriju Stefan Sežurne predstaviće sljedeće sedmice ambiciozan plan ResourceEU, kojim Unija namjerava da obezbijedi stabilno snabdijevanje evropske industrije rijetkim mineralima i tako smanji sadašnju zavisnost od uvoza iz Kine, koja sve otvorenije koristi svoj monopol na tom strateškom području kao sredstvo pritiska i iznude.
Kina trenutno drži oko 60 odsto svjetskog tržišta i gotovo kompletnu preradu rijetkih zemnih elemenata. Nakon što je Peking, pozivajući se na nacionalnu bezbjednost, uveo niz veoma restriktivnih izvoznih kontrola na te minerale i magnete, koristeći svoj monopol kao pregovarački adut u trgovinskom ratu sa Vašingtonom, američki predsjednik Donald Tramp bio je prinuđen da popusti i smanji dio carina na kineski uvoz, dok je Kina zauzvrat ublažila ili suspendovala ograničenja na izvoz rijetkih metala u SAD.
To je predstavljalo taktički predah u trgovinskom sukobu između Sjedinjenih Država i Kine, koji Vašington pokušava da iskoristi za širenje alternativnih lanaca snabdijevanja. Peking je svoju dominantnu poziciju više puta koristio i kao sredstvo političkog i ekonomskog pritiska na EU, a nedavne kineske restrikcije izvoza rijetkih metala odnosile su se i na Evropsku uniju, što je evropsku industriju — naročito automobilsku — u jednom trenutku dovelo u izuzetno tešku situaciju.
EU se našla pod ozbiljnim pritiskom kada je Kina počela svoj monopol na preradu rijetkih metala da koristi kao instrument odmazde i polugu pritiska u pregovorima sa Briselom, zbog čega Unija ubrzano pokušava da diverzifikuje opskrbu kroz dogovore sa Kanadom, Australijom, Ukrajinom i afričkim državama. Donijeta je i Uredba o kritičnim sirovinama, dok plan ResourceEU predviđa uspostavljanje Evropskog centra za ključne rijetke metale, posebnog tijela koje će nadzirati nabavku, stanje zaliha i skladištenje kritičnih sirovina.
Ključno je, ipak, povećati proizvodnju i reciklažu unutar EU. Poticajima za eksploataciju rudnih nalazišta Unija planira povećanje kapaciteta za proizvodnju i preradu kritičnih sirovina, uz smanjenje birokratskih prepreka i brže izdavanje dozvola, sa jasno definisanim rokovima. Ipak, projekti eksploatacije rijetkih minerala unutar EU često su ekološki osjetljivi i zahtijevaju dugotrajne procedure, pa je realno očekivati kašnjenja.
Unija je već pokrenula 47 strateških projekata u 13 država članica, koji bi do 2030. godine trebalo da obezbijede samodovoljnost EU u litijumu i kobaltu te značajan napredak u snabdijevanju grafitom, niklom i manganom. Četiri projekta usmjerena na magnezijum i volfram trebalo bi da povećaju otpornost evropske odbrambene industrije.
Veliki fokus stavlja se i na razvoj reciklaže: prodajom i preradom otpada, komponenti i specijalnih legura iz već korišćenih proizvoda moguće je povratiti i ponovo upotrijebiti vrijedne resurse, čime se dodatno smanjuje zavisnost od uvoza. U sadašnjem geopolitičkom kontekstu, recikliranje kritičnih metala i ponovna upotreba elektronskih komponenti postaju strateško pitanje, kao što je kontrola nad rijetkim metalima postala ključna globalna poluga moći.
Zbog toga će Unija obezbijediti finansijsku podršku strateškim projektima i kompanijama koje ulažu u eksploataciju, preradu i reciklažu rijetkih metala. Iako detalji evropskog plana još nisu potpuno poznati, izvjesno je da će obuhvatiti i mehanizme koji omogućavaju brzo reagovanje u slučaju da Kina ponovo pokuša da koristi svoj monopol kao političko oružje ili sredstvo prisile.
EU u svom zakonodavstvu već posjeduje instrumente protiv trgovinske prisile, koje, doduše, na vrhuncu Trampovih carinskih pritisaka nije imala hrabrosti da aktivira protiv Sjedinjenih Država — ali bi, u slučaju novih kineskih restrikcija, mogla da ih upotrijebi protiv Pekinga.

EU planira osigurati snabdijevanje rijetkim metalima i smanjiti zavisnost od Kine

Ministarstvo prosvjete Srbije je saopštilo da su donijeta rješenja o oduzimanju dozvola za rad Univerzitetu Megatrend i fakultetima u sastavu ovog univerziteta, i to Fakultetu za kulturu i medije, Fakultetu za poslovne studije, Fakultetu za umjetnost i dizajn, Pravnom fakultetu i Geoekonomskom fakultetu.
Kako su naveli, razlog za takvu odluku je činjenica da je protekla godina dana od konačnosti rješenja o odbijanju, odnosno odbacivanju zahtjeva za akreditaciju ovih visokoškolskih ustanova, jer nijesu podnijeli zahtjev za akreditaciju visokoškolske ustanove i studijskih programa najkasnije godinu dana prije isteka roka važeće akreditacije, a prethodno važeća akreditacija im je istekla.
U skladu sa zakonom, ministar prosvjete će, na predlog Nacionalnog savjeta za visoko obrazovanje, u roku od 30 dana od dana prestanka rada ustanove donijeti akt kojim se obezbjeđuje završetak studija studentima ove visokoškolske ustanove, naveli su iz ministarstva.
Troškove završetka studija za zatečene studente, u skladu sa uspostavljenim obligacionim odnosima između studenata i navedene visokoškolske ustanove, snosi visokoškolska ustanova kojoj je oduzeta dozvola za rad, navelo je ministarstvo.
Visokoškolska ustanova kojoj je oduzeta dozvola za rad može podnijeti zahtjev za izdavanje nove dozvole za rad po isteku roka od godinu dana od dana dostavljanja rješenja o oduzimanju dozvole za rad, ističu iz ministarstva.
Podsjetimo, crnogosrki advokat Veselin Radulović podnio je Specijalnom državnom tužilaštvu dopunu krivične prijave protiv funkcionera Demokrata Borisa Bogdanovića i više NN osoba sa Univerziteta Megatrend iz Beograda zbog osnovane sumnje da su počinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i falsifikovanje isprave u produženom trajanju.
Radulović očekuje od SDT da utvrdi gdje je i na koji način Bogdanović stekao diplomu i iz kojih razloga godinama krije te informacije ali i da se pokrene i finansijska istraga radi otkrivanja imovinske koristi stečene izvršenjem krivičnih djela.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fradulovic-sdt-da-utvrdi-na-koji-nacin-je-bogdanovic-stekao-diplomu-na-megatrendu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Univerzitetu Megatrend i njegovim članicama oduzeta dozvola za rad

Ruski predsjednik Vladimir Putin poručio je danas da će prekinuti ofanzivu u Ukrajini samo ako se Kijev povuče sa teritorija koje Moskva smatra svojima, inače će ih njegova vojska zauzeti silom. Ova oštra poruka dolazi u trenutku dok ruske snage polako, ali postojano napreduju istočnom Ukrajinom u iscrpljujućim borbama protiv brojčano i oružano nadjačanih ukrajinskih trupa, piše AFP.
U međuvremenu, Vašington je obnovio diplomatske napore za okončanje rata koji traje gotovo četiri godine, predstavljajući novi plan o kojem se nada pregovarati sa Moskvom i Kijevom.
<h3>„Povucite se ili ćemo sami osvojiti teritoriju“</h3>
- Ako ukrajinske snage napuste teritorije koje drže, tada ćemo zaustaviti borbene operacije. Ako ne, tada ćemo to postići vojnim sredstvima.- rekao je Putin tokom posjete Kirgistanu.&nbsp;
Rusija trenutno kontroliše oko petine ukrajinske teritorije. Pitanje okupirane zemlje, koju Kijev, kako je naglasio, nikada neće ustupiti, jedna je od najvećih prepreka u mirovnom procesu. Drugi ključni problem su zapadne bezbjednosne garancije za Ukrajinu, koje Kijev smatra neophodnim kako bi se spriječila buduća ruska invazija.
<h3>Američko-ruski mirovni plan</h3>
Izvorni plan Vašingtona i Moskve, izrađen bez konsultacija sa evropskim saveznicima, predviđao je povlačenje Kijeva iz istočne oblasti Donjecka i de facto američko priznanje oblasti Donjeck, Krima i Luganska kao ruskih. Nakon oštrih kritika iz Kijeva i Evrope, SAD je ublažio prijedlog, ali nova verzija još nije javno objavljena.
Putin, koji je upoznat sa novim planom, izjavio je da bi on mogao poslužiti kao osnova za pregovore.&nbsp;
&nbsp;- Uopšteno, slažemo se da bi to moglo da čini osnovu za buduće sporazume- rekao je o najnovijem nacrtu.
Dodao je da se američki pregovarač Stiv Vitkof očekuje u Moskvi sljedeće sedmice radi razgovora o revidiranom dokumentu, dok bi američki ministar kopnene vojske Dan Driskol trebalo da posjeti Kijev.
<h3>„Potpuno smo okružili Ukrajince u Pokrovsku“</h3>
Putin je u svom obraćanju ponovio tvrdnju da je ruska vojska opkolila ukrajinske snage u Pokrovsku i Mirnogradu, u oblasti Donjecka, ključnom cilju moskovskih snaga.&nbsp;
&nbsp;- Krasnoarmejsk i Dimitrov su potpuno okruženi- rekao je, koristeći ruska imena za gradove. Ustvrdio je i da je Moskva napredovala kod Vovčanska i Siverska, te se približila važnom logističkom čvorištu Guljajpolju.
Rusku ofanzivu „praktično je nemoguće zaustaviti, tako da se malo toga može učiniti po tom pitanju“, zaključio je Putin. S druge strane, Ukrajina je demantovala da su Pokrovsk i Mirnograd okruženi, insistirajući da njene snage i dalje drže liniju fronta.
Putin je takođe doveo u pitanje legitimitet ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, rekavši da bi potpisivanje bilo kakvog sporazuma s njim bilo pravno „gotovo nemoguće“.
&nbsp;Prema podacima Američkog instituta za proučavanje rata (ISW) koje je analizirao AFP, ruske snage su tokom 2025. godine osvajale prosječno 467 kvadratnih kilometara mjesečno, što je porast u odnosu na 2024. godinu.
Ruska invazija na Ukrajinu, pokrenuta u februaru 2022. godine, izazvala je najteži oružani sukob u Evropi nakon Drugog svjetskog rata, u kojem su poginule stotine hiljada ljudi, a milioni bili primorani da napuste svoje domove.

Putin uslovljava prekid ofanzive povlačenjem Ukrajine

Crnogorski karatista Balša Vojinović eliminisan je u osmini finala, dok su Nenad Dulović i Nemanja Mikulić zaustavljeni u grupi, u prvoj fazi takmičenja, na Svjetskom prvenstvu u Kairu.
Vojinović je u kategoriji do 60 kilograma bio drugoplasirani u grupi, sa pobjedom i dva poraza.
Savladao je Martiala Kpadonua iz Benina 6:1, dok je poražen od Čileanca Matijasa Kijada 1:0.&nbsp;
Pravilo prvog osvojenog poena odlučilo je pobjednika u dulu sa Abdulahom Hamadom iz Jordana, koji je završen 6:6.
U osmini finala poražen je od zvaničnog svjetskog prvaka, Grka Kristosa-Stefanosa &nbsp;Ksenosa 1:0.
Dulović je u kategoriji do 67 kilograma bio trećeplasirani, sa pobjedom i dva poraza.
Savladao je Rija Takeučija sa Novog Zelanda 7:3, dok je izgubio od Uzbekistanca Abdula Rašidova 5:1 i Portugalca Žoakima Mendeša zbog prvog osvojenog poena. &nbsp;
Remi i poraz nijesu bili dovoljni Mikuliću da prođe grupu idomogne se osmine finala u kategoriji do 75 kilograma.
Borba protiv Italijana Danijela de Viva završena je 0:0, dok je poražen od Abdala Mamduha Abdelaziza iz Egipta 9:3.
Takmičenje u Kairu biće nastavljeno sjutra kada će nastupiti kataš Vladimir Mijač.
Završen je prvi takmičarski dan na Svjetskom prvenstvu u Kairu.
Na svom debiju na Svjetskom prvenstvu u seniorskoj konkurenciji, Balša Vojinović je u kategoriji do 60kg stigao do osmine finala.
On je grupnu fazu završio sa jednom pobjedom i dva poraza što je bilo dovoljno za prolaz među 16 najboljih na svijetu, u kojem je poražen minimalnim rezultatom od predstavnika Grčke, aktuelnog prvaka svijeta.
Nenad Dulović je nakon tri velika takmičenja sa kojih se vratio sa medaljom, Svjetsko prvenstvo u Kairu završio u grupnoj fazi, sa jednom pobjedom i 2 poraza.
Nemanja Mikulić je u kategoriji do 75kg zabilježio remi i poraz, što nije bilo dovoljno za prolaz u nokaut fazu.
Takmičenje u Kairu se nastavlja sjutra kada će nastupiti naš najbolji kataš, Vladimir Mijač.

Vojinović zaustavljen u osmini finala, Dulović i Mikulić u grupi

Svečanim defileom u brazilskom gradu Sao Francisko do Sul zvanično je otvoreno Svjetsko prvenstvo u podvodnom ribolovu, saopšteno je iz Ronilačkog saveza.
Na svečanoj ceremoniji otvaranja šampionata, čiji je organizator Međunarodna ronilačka federacija (CMAS), defilovale su reprezentacije 22 države, sa više od 100 takmičara, među kojima i svoje predstavnike ima i Crna Gora.&nbsp;
Crnogorska reprezentacija nastupiće u sastavu Boban Radošević, Dušan Vukčević, Miljan Knežević, Dejan Ražnatović i Lidija Vukić, koje predvode šef delegacije Danilo Mijajlović i kapiten tima Dušan Jovović.&nbsp;
Tokom naredna dva dana crnogorska reprezentacija odmjeriće snage sa najjačim ekipama svijeta u toj sportskoj disciplini.
Kapiten Dušan Jovović kazao je da ekipa u Brazil doputovala spremna i motivisana.&nbsp;
- U izuzetno jakoj konkurenciji potrudićemo se da ostvarimo rezultat vrijedan pažnje - kazao je Jovović.

Svečano otvoreno SP u podvodnom ribolovu, učestvuje i reprezentacija Crne Gore

Filmski prvijenac crnogorske rediteljke Dušanke Belade – ,,Potop“, premijerno je prikazan u bioskopu ,,Sinepleks“ u Podgorici. U pitanju je film koji je nastao u produkciji Radio televizije Crne Gore, a ovom projekcijom obilježena je 81 godina postojanja RTCG.
Radnja ,,Potopa“ u centru ima potapanje Šavnika i izgradnju hidroelektrane, priču dobro poznatu crnogorskoj javnosti. U iščekivanju referenduma o izgradnji hidroelektrane, film pokreće ekološke teme, teme političke korupcije, slobode, kao i pritisaka na pojedinca, ali i kompromisa koje zarad ostvarivanja opšteg dobra nekad mora da učini.
Belada je prije projekcije kazala da su ovim filmom htjeli da na njima svojstven način prikažu stanje i trenutak u kojem se društvo nalazi, a ne da ispričaju priču.
- Nijesmo željeli da kritikujemo, niti da osuđujemo, već da prikažemo koje su to slabosti, lomovi i zbunjenosti koje se dešavaju pojedincu koji želi dobro sebi i svom okruženju, a pod pritiscima podjela, netolerancije unutrašnjih i spoljašnjih faktora to ne uspijeva da ostvari. Upravo zato smo kao simbol iskoristili Šavnik, grad na šavu tri slobodne pijaće rijeke, grad sa dva izlaska sunca i grad koji je u našem filmu glavni lik – rekla je ona, dodajući da su željeli da prikažu i prirodne ljepote i resurse Crne Gore na koje ne obraćamo dovoljno pažnje.
Belada je nakon premijere kazala da su ovim filmom pokušali da prikažu različita stremljenja u našem društvu.
- Liberalno naspram konzervativnog, moderno naspram tradicionalnog, strano naspram domaćeg i prosto ono što smatram da je najveći problem je taj crno-bijeli svijet u kojem živimo i nemogućnost da pokušamo ostvariti kontakt. To smo uvidjeli kao plodno polje za komediju, jer kroz humor se najlakše prepoznajemo – kazala je ona.
Producent filma je Vuk Vukadinović. Scenario potpisuje Jovan Bošković, snimatelj je Niko Tripunović, kostimografkinja Jovana Čelebić, kompozitor Milivoje Pićurić, montažer Luka Živković, a direktor fotografije Danilo Papić.
Uloge u filmu tumače: Momčilo Momo Pićurić, Stefan Kapičić, Branislav Bane Popović, Dragan Mićanović, Simo Trebješanin, Jovan Dabović, Pavle Bogojević, Jelena Laban, Marta Pićurić, Nada Vukčević, Miloš Pejović, Vukan Pejović, Davor Dragojević, Đorđije Tatić, Marko Baćović, Stefan Vuković, Miloš Kašćelan, Mirjana Spaić, Jelica Vukčević, Davor Klisić...
<h3>Momo Pićurić će zauvijek biti heroj crnogorskog glumišta</h3>
Dušanka Belada iskazala je neizmjernu čast što je imala priliku da sarađuje sa Momčilom Momom Pićurićem, ali i tugu što on više nije sa nama i što nije dočekao ovaj film.
- Imali smo čast što smo s njim sarađivali u ovom projektu i što je film sniman u njegovoj kući. To će biti njegova posljednja uloga, ali još jedna u nizu onih koji će nastaviti da žive. U našem filmu on igra narodnog heroja, a za sve nas koji smo imali priliku da sa njim sarađujemo, on će zaista biti i uvijek ostati heroj crnogorskog glumišta – rekla je ona.

Podjele koče čovjeka koji želi da čini dobro

Poslanik Socijaldemokrata (SD) Branislav Nenezić je, na današnjoj sjednici posvećenoj premijerskom satu, saopštio da u okolini i u kotorskom selu Dragalj postoji stotine parcela sa stotinama nelegalnih objekata koja se vode na fizička i pravna lica, a koja, prema njegovom utisku, dominantno podsjećaju na one u susjednim zemljama koji služe za kampove, regrutovanje i obuku vojnika.
Nenezić je, postavljajući pitanje premijeru Milojku Spajiću o nelegalnoj izgradnji u Crnoj Gori, u tom kontekstu pokazao fotografiju crkve u izgradnji koja je u vlasništvu Mitropolije crnogorsko-primorske.
- Takođe, na glavnom magistralnom putu imamo još jednu parcelu u vlasništvu MCP na kojoj se nalazi ugostiteljski objekat koji ima teret poreskog duga na ime ruskog državljanina koji je suvlasnik i parcele i svih objekata na njoj, između ostalog i ugostiteljskog objekta. Pitanje je kako su se ovi nelegalni objekti priključili na energetski sistem, ko je uradio uličnu rasvjetu i ko živi u ovim objektima i za šta služe - pitao je Nenezić.
Ukazao je i da je danas objavljena informacija da je Danko Savić iz Danilovgrada uhapšen zbog sumnje da je učestvovao u oružanim formacijama Rusije.
- Evo danas se možemo pohvaliti novom akcijom policije i istaći da imamo i državljane Crne Gore koji su se borili na ratištima Evrope. Da li ćete kao prvi čovjek izvršne vlasti preduzeti određene mjere, što bojim se da nije situacija samo u selu Dragalj, već da ovakvih izolovanih zajednica imamo i u drugim djelovima države - istakao je Nenezić.
Spajić je ovo pitanje delegirao ministru urbanizma, prostornog planiranja i državne imovine Slavenu Radunoviću.
<h2>RIZIČNA FIRMA DARINKE HRNJEZ</h2>
Nenezić je nakon toga iznio više detalja, istučući da je jedno pravno lice posebno interesantno koje je vlasnik parcela na kojima se nalaze objekti u vlasništvu DOO „Sveti Benedikt“.
- To ime povezuje se dosta sa kupovinom, prodajom lokacija i parcela u ovom lokalitetu. Firma je označena kao veoma rizična, nema račun u banci, nema platnog prometa. Sve što ima je osnivački ulog od pet hiljada eura osnivača za isplatu zarade izvršnom direktoru koji je i osnivač u iznosu od 414,92 eura. Pitam: kako firma može da kupi zemljište od 1.000 kvadrata, napravi objekat od cca 200 metara kvadratnih, pratećim objektima, putem, a da nema novca na računu? - naveo je Nenezić.
Sve ovo bi, kako je rekao, bilo manje interesantno da osnivač i izvršni direktor nije strani državljanin, nekadašnja kandidatkinja za poslanicu parlamenta Austrije, izvjesna Darinka Hrnjez.
- Rođena je u Beču, studirala i radila u Austriji i Kanadi, stručnjak je za telekomunikaciji. Sad ja pitam premijera, neko ko je rođen u Beču, živio i radio u Kanadi i Austriji dođe da se kući u Godrnjim Krivošijama gdje nema vode - naglasio je Nenezić, navodeći da je ovo samo jedan od primjera sporne gradnje u tom mjestu.
<h2>NADLEŽNI ĆE PROVJERITI NAVODE</h2>
Ako je ovo ozbiljna država, Nenezić kaže da će koliko je danas sazvati sjednicu Vijeća za nacionalnu bezbjednost.
- Ovo je pitanje za ministra unutrašnjih poslova, potpredsjednika Vlade zaduženog za bezbjednost, šefa ANB-a. Znamo li ko su ljudi koji žive u golom kršu sela Dragalj gdje ne mogu da žive i privređuju? Da li ćete preduzeti radnje i mjere u Vašoj nadležnosti i od nadležnih institucija dati odgovor građanima ko živi u 300 nelegalnih objekata dominantno u šumama Gornjih Krivšija? - pitao je Nenezić.
Spajić je odgovorio da će relevantne institucije provjeriti ove navode i dati odgovor u najkraćem mogućem periodu.
Nenezić je rekao da iz odgovora premijera zaključuje da on, kao i potpredsjednik Vlade ne znaju ništa o ovome.
Potpredsjednik Vlade zadužen za bezbednosni sektor Aleksa Bečić kazao je da nema tog imena u Crnoj Gori, bio crnogorski ili strani državljanin, koji može biti zaštićen ili privilegovan.
- Prema svakom se primjenjuje Zakon, tako da mislim da će nadležni i Vaše navodi uzeti u obzir. Nadam se da ćemo u ovom domu unaprijediti i Zakon o strancima kako detektovani problemi, a tiču se velike fleksibilnosti koja je postojala u dosadašnjem rješenju i kada govorimo o osnivanju firmi i vrijednosti nekretnina koje su korišćene kao osnova za dobijanje privremenog boravka, uredili na način koji će u narednom periodu onemogućili bilo kakvu vrstu zloupotreba - kazao je Bečić.

Nenezić: U selu Dragalj ima na stotine nelegalnih objekata koji podsjećaju na one za regrutovanje i obuku vojnika

Akcija crnogorske policije kodnog imena ,,Lugansk” - tokom koje je 12 osoba osumnjičeno za učešće u stranim oružanim formacijama, prevashodno za Ruse u Ukrajini - bila je koordinirana sa dvije obavještajne službe država osnivačica NATO. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251127191116_1e40ecd45cf421adb53d83f7485726ec157798bc25f5533b13de79601b55a3b6.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251127191116_1e40ecd45cf421adb53d83f7485726ec157798bc25f5533b13de79601b55a3b6" data-rendition-name="original" width="1586" height="1080" loading="lazy" alt='TRAGOVI: Dio zaplijenjenih stvari u akciji ,,Lugansk"'> <figcaption>TRAGOVI: Dio zaplijenjenih stvari u akciji ,,Lugansk"(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  RUSKO-SRPSKE ORGANIZACIJE Na osnovu informacija zapanih službi, policija je pretresala objekte ljudi koji su – kako saznaje Televizija E - pripadnici ,,Balkanske kozačke vojske”, ,,Crnogorsko-kozačkog bratstva” kao i organizacije ,,Noćni vukovi”. &nbsp; Među osumnjičenima za učešće na stranim ratištima je i bivši aktivista stranke prosrpske i proruske stranke ,,Prava Crna Gora” Marka Milačića, koji je u svojevremeno prešao u tabor ,,Narodnog pokreta” Miodraga Dake Davidovića. Akcija crnogorske policije otvara pitanje djelovanja brojnih rusofilskih ili prosrpskih &nbsp;organizacija u Crnoj Gori, koje su čvrsto vezane za aktivnosti Crkve Srbije. &nbsp; Povezanost proipadnika bajkerske organizacije ,,Noćni vukovi” razotkrila se prilikom nasilnog ustoličenja mitropolita Crkve Srbije Joanikija Mićovića 5. septembra 2021. godine. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251127191120_5679c560b84beb4ed364855d6605f9bdfe120c58a08b7cd219b3a8c14e225966.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251127191120_5679c560b84beb4ed364855d6605f9bdfe120c58a08b7cd219b3a8c14e225966" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt='NEGIRAJU EKSTREMIZAM I GOVORE O HUMANIZMU: Dio članova ,,Noćnih vukova" u Crnoj Gori '> <figcaption>NEGIRAJU EKSTREMIZAM I GOVORE O HUMANIZMU: Dio članova ,,Noćnih vukova" u Crnoj Gori(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  ,,NOĆNI VUKOVI” NA STRAŽI ZA SPC To se najbolje vidi iz zapisnika iz septembra 2021. godine sa saslušanja Željka Vukčevića, jednog od vođa ,,Noćnih vukova” u Crnoj Gori. &nbsp; &nbsp;-U manastir sam stigao 3. septembra, sa Mučalicom, popodne, oko 17 sati. On je poslije izašao iz Cetinjskog manastira. Ja sam dva dana boravio u porti Manastira, jer nam policija nije dozvoljavala izlazak. Napominjem da sam član Moto kluba. ,,Noćni vukovi“ i ja lično, kao i u ime Kluba stojimo na raspolaganju crkvi, kao i svim građanima, ali u humanitarnim akcijama. Upozorio me je mitropolit da istrpim eventualne provokacije ili napade na Manastir ukoliko ih bude i da ne reagujemo na bilo koji način, jer je to posao policije… - svjedočio je Vukčević pred inspektorima crnogorske policije. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251127191120_4e43bf273c89172af063c4f7c7fb0501402fb68f5131df02665a33fcade49199.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251127191120_4e43bf273c89172af063c4f7c7fb0501402fb68f5131df02665a33fcade49199" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="NA RASPOLAGANJU CRKVI SRBIJE: Detalji iz Cetinjskog manastira 5. septembra 2021. "> <figcaption>NA RASPOLAGANJU CRKVI SRBIJE: Detalji iz Cetinjskog manastira 5. septembra 2021.(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Koji su mu povjerovali na riječ, jer je nakon saslušanja odmah pušten, bez ikakve policijske dalje reakcije. &nbsp; Inače, „Noćni vukovi“ u Crnoj Gori su aktivni još od 2015, a često su bili angažovani kao neka vrsta obezbjeđenja za akcije sveštenstva Crkve Srbije. Negiraju da su ekstremisti i predstavljaju se kao grupa kojoj su ,,na srcu pravoslavlje, Rusija i Srpska pravoslavna crkva i u čijem je fokusu humanitarni rad”. &nbsp; U mnogim akcijama bili su skupa sa tadašnjim episkopom, sada mitropolitom Crkve Srbije Metodijem Ostojićem. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251127191124_4aead7a9195700529dde7680791b19ff12c87d1e08ba7b65bcea2506fd266b41.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251127191124_4aead7a9195700529dde7680791b19ff12c87d1e08ba7b65bcea2506fd266b41" data-rendition-name="original" width="599" height="496" loading="lazy" alt="KOD GLAVNOG KOMANDANTA: Aleksandar Zaldostanov i Vladimir Putin"> <figcaption>KOD GLAVNOG KOMANDANTA: Aleksandar Zaldostanov i Vladimir Putin(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  „Noćni vukovi“ vezuju se za rusku istoimenu organizaciju koja je opet direktno povezana za Kremlj i predsjednika Rusije Vladimira Putina. &nbsp; Njihov vođa u Rusiji Aleksandar Zaldostanov, poznatiji pod nadimkom Hirurg. Nakon avgusta 2020. godine &nbsp;on je čestitao, citiramo, „Srpskoj pravoslavnoj crkvi i srpskom narodu u Crnoj Gori“ pobjedu na izborima. BALKANSKI KOZACI U CRNOJ GORI &nbsp; Nijesu oni jedini „branitelji“ Crkve Srbije u Crnoj Gori. &nbsp;&nbsp; Među 12 ljudi koje crnogorska policija sumnjiči za učešće na ratištima u korist Putinove Rusije je i Danko Savić, koji se predstavljao kao ataman Balkanske kozačke vojske. &nbsp; Ta paramilitarna organizacija osnovana je 2016. godine u Kotoru. ,,Balkanska kozačka vojska” stoji iza udruženja ,,Saveza dobrovoljaca Donbasa“, pokazuju podaci Digitalnog forezničkog centra. O njihovom malignom uticaju u Crnoj Gori je svojevremeno za Ruski Insajder govorio analitičar Konstantin Batozkij.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251127191124_175f6c3a319f87cc3d3344cf88d41866af4ea4dd49ef198cc97ea67cd71c3960.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251127191124_175f6c3a319f87cc3d3344cf88d41866af4ea4dd49ef198cc97ea67cd71c3960" data-rendition-name="original" width="441" height="573" loading="lazy" alt="SVJEDOČENJE O RUSKOM MALIGNOM UTICAJU: Konstantin Bezotkaj"> <figcaption>SVJEDOČENJE O RUSKOM MALIGNOM UTICAJU: Konstantin Batockij(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  -Već smo vidjeli da je Rusija pokušala da destabilizuje Crnu Goru, a možemo pretpostaviti da će se takvi pokušaji i nastaviti i preko ovih paramilitarnih organizacija kao što su Balkanska kozačka vojska i Savez dobrovoljaca Dombasa – ocijenio je Batozkij. &nbsp;&nbsp; BACKOVIĆ I NJEGOVO BRATSTVO Direktna veza između Balkanske kozačke vojske i Crkve Srbije u Crnoj Gori je – Mijajlo Backović, paroh Crkve Srbije u Tivtu. &nbsp; Poznate su Backovićeve ,,vancrkvene” aktivnosti: svojevremeno je uticao na osnivanje bratstva srpske pravoslavne omladine ,,Sveti Pantelejmon“, prvom osnovanom u Crnoj Gori, na Miholjskoj prevlaci. Backović je i inicijator izgradnje nelegalne krstionice Srpske pravoslavne crkve na Miholjskoj prevlaci.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251127191128_069bc8adce41292f450f96f2cb8151b430dd37f9bf576a1535dce23b6768f4fa.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251127191128_069bc8adce41292f450f96f2cb8151b430dd37f9bf576a1535dce23b6768f4fa" data-rendition-name="original" width="1280" height="800" loading="lazy" alt="PADOBRANAC, POP I GERILAC: Mijajlo Backović"> <figcaption>PADOBRANAC, POP I GERILAC: Mijajlo Backović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Poznata je i politička opcija koju podržava: Backović je sredinom 2020. godine koordinirao protestima Demokratskog fronta u Budvi, a potom neposredno pred izbore prokleo svakog građanina Crne Gore koji je namjeravao da glasa stranke tadašnje vladajuće koalicije zbog usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Backović je dio aktivnog sastava Balkanske kozačke vojske. Osim njega, prema podacima Digitalno-forenzičkog centra (DFC), članovi su i kozački pukovnik, ataman Crne Gore Slobodan Pejović, pa onda glavni ataman za Srbiju, Crnu Goru i Republiku Srpsku Vojislav Vidaković, Sergej Stepin iz Saveza dobrovoljaca Donbasa, Vojo Gušić, potpredsjednik Boračke organizacije Republike Srpske i Miroslav Topalović, koji je predstavljen kao bivši ratnik iz Republike Srpske. Neki od ovih ljudi bili su angažovani 2021. godine na Cetinju, a sigurnosnim mjerama je &nbsp;koordinirao Backović, inače blizak tadašnjem direktoru Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejanu Vukšiću, ali i poznat kao ljubitelj brzih i skupih automobila, ali po druženju sa starletom i bezbjednosno-interesantnom osobom Sorajom Vučelić. ISTRAGA SE (NE) NASTAVLJA &nbsp; Svi ovi podaci ukazuju da je današnja akcija udruženih snaga Uprave policije i Bezbjednosno-obavještajnog direktorata Ministarstva odbrane otkrila tek vrh ledenog brijega. I sasvim je izvjesno da 12 osoba koje se sumnjiče za nelegalno učešće na ratištima u inostranstvu, je tek dio razgranate mreže koju je u Crnoj Gori svojevremeno formirala ruska obavještajna zajednica. &nbsp; Zato će biti zanimljivo pratiti da li će crnogorski bezbjednosni sektor nastaviti po insttrumcijama zapadnih partnera da locira i razotkriva žarišta paramilitarnih grupa koje su eksponeni ruskog malignog uticaja. &nbsp; Ili će odnekud, iz Beograda ili Moskve, stići glas da bi dalja istraga trebalo biti obustavljena, u ime budućih dobrih odnosa sa zvaničnom Podgoricom. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

OPASNE VEZE: Balkanski kozaci, ruski ,,spavači” i Crkva Srbije

Danko Savić (61), koji je uhapšen zbog sumnje na učestvovanje u oružanim formacijama Rusije, je nekadašnji pripadnik kozačkog pokreta i, kako je ranije objavio Radio Slobodne Evrope, Vojske Jugoslavije.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fuhapsen-danilovgradanin-osumnjicen-za-ucestvovanje-u-oruzanim-formacijama-rusije-na-racunu-imao-milion-i-po-eura&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
On je u junu ove godine uhapšen zbog sumnje da je počinio krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 140px; position: relative;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fdanilovgrad-pronadeno-vise-od-12-kilograma-eksploziva-municija-optika-amblemi-i-falsifikovane-legitimacije-uhapsena-jedna-osoba&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Tokom pretresa lokacija koje je Savić koristio, tada je pronađeno 12,2 kilograma eksploziva, 33 komada municije, optika za noćno osmatranje, dvije radio stanice, legitimacije sa različitim imenima, gas maska, vojne oznake, pečati, epolete i amblemi...
Hapšen je i 2018. godine kada je kod njega pronađeno oružje, trotil (vrsta eksploziva), panciri i vojna oprema.
Među oduzetim predmetima, kod njega su 30. juna pronađene i značke Granične jedinice Vojske Jugoslavije koje su bile zadužene za odbranu pograničnih područja i karaula. Ove jedinice su učestvovale u ratovima krajem devedesetih.
Ove značke dostupne su na <a href="https://www.limundo.com/kupovina/Kolekcionarstvo/Znacke/Militarija/Granicne-jedinice-vojske-Jugoslavije/44048653/AukcijaNijeNadjena" target="_blank">prodajnim platformama</a> za nekoliko eura.
Savić se ranije deklarisao kao ataman (kozački vojni zapovjednik) i dovodio u vezu sa Balkanskom kozačkom vojskom, koja navodno djeluje kao ogranak Centralne kozačke vojske Rusije, bliske predsjedniku Vladimiru Putinu.
Ataman Crne Gore kozački pukovnik Slobodan Pejović je potvrdio za RSE da je Savić bio vojno lice, rekavši da je iznenađen arsenalom oružja koji je kod njega pronađen.
- Znam ga kao mirnog i dobrog čovjeka. Ne vjerujem da je išta radio da bi to zloupotrijebio - rekao je on za RSE ranije.
Naveo je i da Savić od prije četiri godine nije njihov član.
- Zbog nekih neslaganja oni su osnovali drugu organizaciju, Kozačko bratstvo Crne Gore - dodao je on.
Kod Savića su pronađeni i simboli i dokumentacija Crnogorskog kozačkog bratstva.
<h2>Šta se zna o Crnogorskom kozačkom bratstvu?</h2>
Javno dostupni registri potvrđuju da je kao nevladina organizacija Crnogorsko kozačko brastvo osnovano 2. jula 2021. u Nikšiću.
Osnivač Crnogorskog kozačkog bratstva Jovan Burić je u izjavi za RSE potvrdio da su osnovani 2021. rekavši da je to bila "kratkotrajna organizacija koja je brzo prestala s radom".
Istakao je da nisu bili dio šire balkanske kozačke mreže i da su djelovali samostalno.

Ko je Danko Savić, uhapšen zbog sumnje na učestvovanje u oružanim formacijama Rusije?

Fotoreporter „Pobjede“ Stevo Vasiljević, radi naknade nematerijalne štete zbog povreda prava ličnosti, kao i materijalne štete koju je pretrpio uništavanjem fotografske opreme, tužio je Upravu policije i Eparhiju budimljansko-nikšićku zbog propusta tokom događaja u beranskom selu Gornje Zaostro gdje je u avgustu podignut, pa uklonjen, spomenik zločincu iz Drugog svjetskog rata - Pavlu Đurišiću.
Duže od 100 dana od incidenta u beranskom selu Gornje Zaostro, tužilaštvo i policija nijesu identifikovali napadače koji su Vasiljeviću u jednom trenutku ograničili kretanje i zlostavljali ga u dužem vremenskom periodu.
Policija, kako Vasiljević navodi u tužbi, nije obezbijedila javni red i sigurnost građana i novinara na događaju za koji je postojala realna opasnost od incidenata, a Eparhija budimljankso-nikšićka, kao domaćin skupa i neformalni organizator, nije preduzela mjere redarstva i osigurala kontrolu mase iako je skup, kako se ispostavilo, bio rizična manifestacija.
Vasiljević je, osim što mu je oduzeta i oštećena fotografska oprema, fizički napadnut, a prijećeno mu je i povrjeđivanjem staklenom flašom i nožem. On za Antenu M kaže da nije zadovoljan načinom na koji državni organi tretiraju cijeli incident.
- Uopšte nijesam zadovoljan dosadašnjim epilogom, posebno sudskim dijelom, svega što nam se desilo u Gornjem Zaostru. Jos uvijek niko nije optužen za napad, a kako stvari stoje neće ni biti - kazao je Vasiljević.
On je juče svjedočio u Prekršajnom sudu u Beranama pred kojim se vodi prekršajni postupak protiv pet osoba, među kojima su i dva maloljetnika, a u vezi sa incidentom u Gornjem Zaostru gdje je osim napada na njega prijećeno i reporterima Vijesti Borisu Pejoviću i Balši Rudoviću.
&nbsp;- Juče sam svjedočio pred Prekršajnim sudom i sve što sam rekao nije imalo puno efekta, otprilike kao kad popunite one polje „imate li šta da dodate“ na kraju nekog upitnika, koje mašina za analizu ne može da protumači, a sve što ste tamo upisali niko ne pročita. Izgleda da organi države Crne Gore incident tretiraju upravo onako kako ga je definisao premijer Milojko Spajić - &nbsp;kao seosku temu - istakao je Vasiljević.
On za Antenu M kaže da se nažalost dešava upravo ono što je i pretpostavljao.
- Zbog toga sam 6. oktobra, dva mjeseca nakon incidenta, preventivno podnio tužbu protiv Države Crne Gore i Srpske pravoslavne crkve, odnosno Uprave policije i Eparhije budimljansko-nikšićke, čijim nečinjenjem, ili činjenjem, mi je suspendovano, odnosno povrijeđeno niz osnovnih prava zajamčenih Ustavom Crne Gore. Do danas, moj pravni tim nije dobio nikakav odgovor, ni od tuženih ni od Osnovnog suda u Podgorici gdje je tužba predata - rekao je on.
Žalosno je, podvlači, što je primoran da na taj način štiti sebe i profesiju.&nbsp;
- Ritam i način na koji se izvršna i sudska vlast bavi ovim problemom, sada je već očigledno, neće dati rezultate koji bi u budućnosti mogli prevenirati napade na novinare. Mislim da je krajnje vrijeme da država prestane da uzmiče i da se plaši nekih centara moći i u praksi stane u zaštitu svojih građana - kazao je Vasiljević.

Broj poginulih u požaru u Hongkongu porastao na 83

Vrhovni vođa Irana: Trampova administracija nedostojna bilo kakvog kontakta

Zelenski: Ukrajinska i delegacija SAD razradiće formulu mira ove sedmice

Gvineja Bisau: Vojska preuzela vlast, general postavljen za predsjednika

Novi Sad: Prevrnuo se kamion sa cistijernom, nafta se izlila na auto-put

Merc: Ukrajini će biti potrebne bezbjednosne garancije nakon bilo kakvog mirovnog sporazuma

Mađarski MOL u pregovorima oko otkupa ruskog udjela u Naftnoj industriji Srbije

EU planira osigurati snabdijevanje rijetkim metalima i smanjiti zavisnost od Kine

Univerzitetu Megatrend i njegovim članicama oduzeta dozvola za rad

Putin uslovljava prekid ofanzive povlačenjem Ukrajine

Broj poginulih u požaru u Hongkongu porastao na 83

Vojinović zaustavljen u osmini finala, Dulović i Mikulić u grupi

Svečano otvoreno SP u podvodnom ribolovu, učestvuje i reprezentacija Crne Gore

Podjele koče čovjeka koji želi da čini dobro

PRATITE TVe UŽIVO