Racije su u utorak sprovedene u diplomatskoj službi Evropske unije u Briselu (EEAS) i u nekoliko zgrada Koledža Evrope u Brižu, u okviru istrage o mogućoj prevari u korišćenju sredstava EU, saopštilo je Evropsko javno tužilaštvo, a pritom je uhapšena Federika Mogerini, bivša potpredsJednica Evropske komisije i šefica diplomatije.
Ukupno tri osobe su uhapšene, naveli su. Jedna od njih je rektorka Koledža Evrope, Federika Mogerini. Bivša potpredsjednica Evropske komisije nalazi se u pritvoru, saznaje Le Soir iz pouzdanog izvora, čime se potvrđuju informacije lista L’Echo.
Prema saznanjima belgijskih medija, ostale privedene osobe radi saslušanja su jedan menadžer Koledža Evrope i bivši generalni sekretar EEAS-a (2021–2025), italijanski diplomata Stefano Sanino.
<h2>Istraga favorizovanja i korupcije</h2>
Istraga je usmjerena na sumnje u favorizovanje i moguću nelojalnu konkurenciju u procesu kojim je EEAS dodelio prestižnom Koledžu Evrope devetomjesečni program obuke za buduće evropske diplomate.
Sporne radnje datiraju iz perioda 2021–2022, a potencijalne prekršaje tužilaštvo navodi kao: „prevaru u dodjeli javnih nabavki, korupciju, sukob interesa i kršenje profesionalne tajne“.
Koledž Evrope je visokoškolska ustanova koja obrazuje veliki broj evropskih funkcionera. Istražitelji nastoje da utvrde „da li su Koledž Evrope ili njegovi predstavnici bili unaprijed informisani o kriterijumima selekcije“ u postupku javnog poziva koji je diplomatska služba EU pokrenula za program obuke.
Evropsko javno tužilaštvo (EPPO), zvanično osnovano 2021. godine, nezavisni je organ EU zadužen za borbu protiv prevara sa sredstvima Unije i drugih krivičnih dela koja ugrožavaju njene finansijske interese (korupcija, pranje novca, prekogranična poreska prevara u vezi sa PDV-om).
Ovaj nadnacionalni organ ima ovlašćenja ne samo da vodi istrage, već i da krivično goni i izvede pred sud počinioce takvih djela — moć koju ranije, na primjer, nije imala Kancelarija za borbu protiv prevara (OLAF).
<h2>Ukinut imunitet</h2>
Istragu zajednički vode istražni sudija Zapadne Flandrije, belgijske provincije u kojoj se nalazi Briž, i Evropsko javno tužilaštvo.&nbsp;
Prije policijske akcije, Evropsko javno tužilaštvo zatražilo je ukidanje imuniteta za više osumnjičenih, što je i odobreno, navodi se u saopštenju, bez navođenja imena i funkcija.
Zvaničnik EU potvrdio je za AFP da je diplomatska služba u Briselu bila jedna od meta policijske operacije, koja se odnosi na „aktivnosti iz prethodnih mandata“, prije nego što je Kaja Kalas preuzela funkciju visoke predstavnice za spoljne poslove krajem 2024. godine.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Svijet

Privedena Federika Mogerini, u okviru istrage o mogućoj prevari u korišćenju sredstava EU

Dolazili za zabavu pucati po stanovnicima grada pod opsadom!?
„Odmor u Bosni – pucanje na ljude uključeno.“ Tako je glasio jedan od naslova pod kojim su još u proljeće 1995. velike italijanske novine, milanski Corriere della Sera i torinska La Stampa, iznijele tvrdnje da neki talijanski državljani odlaze na ratničke vikende u Bosnu, u kojoj im se nude različiti „aranžmani“, od ispaljivanja bazuka na neprijateljske bunkere do gađanja ljudi snajperima. Ezio Gavazeni, italijanski novinar, pisac krimića i publicističkih knjiga o mafiji, organizovanom kriminalu i terorizmu (njegova najnovija knjiga Papa mora umrijeti, objavljena ove godine, bavi se pozadinom i organizacijom atentata na Jovana Pavla II), pitao se u jednom nedavnom intervjuu zašto italijansko pravosuđe već tada nije reagovalo na te članke.
Gavazeni se pobrinuo da taj propust trideset godina kasnije bude ispravljen. U februaru ove godine podnio je kaznenu prijavu Milanskom tužilaštvu protiv italijanskih državljana, poznatih i nepoznatih, onih koji su tokom rata u Bosni i Hercegovini odlazili na vikende u Sarajevo kako bi sa položaja bosanskih Srba snajperima pucali po stanovnicima grada pod opsadom, kao i onih koji su se bavili organizacijom i logistikom tog nastranog „lovačkog turizma“. Poticaj da se počne baviti ozbiljnim istraživanjem ove teme Gavazeniju je dao dokumentarni film Sarajevski safari (na engleskom Sarajevo Safari) iz 2022. godine slovenačkog redatelja Mirana Zupaniča.
&nbsp;– Gavazeni mi se javio u oktobru prošle godine, rekao mi je da ga zanima tema i zamolio link da pogleda film. Od tada se dopisujemo, ali nikada nismo razgovarali, a ono što on radi jako je važno. Pogledajte koliki je sada odjek u svijetu te priče nakon što je pokrenuta istraga u Italiji, a još prije dvije godine sličnu je prijavu Tužilaštvu BiH podnijela sarajevska gradonačelnica i od tada se ništa nije događalo. Tako je to kod nas na Balkanu. Naše priče postaju interesantne tek nakon što dobiju, da tako kažem, verifikaciju od zapadnog svijeta– rekao je Zupanič, redovni profesor na Akademiji za pozorište, radio, film i televiziju (AGRFT) Univerziteta u Ljubljani.
Ja sam za tu priču prvi put čuo 2017. godine kada mi ju je ispričao moj dugogodišnji saradnik i producent Franci Zajc. On ju je čuo i pokupio još za vrijeme rata na ulicama Sarajeva, gdje smo 1993. snimali dokumentarni film Oči Bosne. Isprva mi je bilo teško povjerovati da je tako nešto uopšte moguće, a napraviti dokumentarni film o nečem takvom činilo mi se nemogućim. Pa ko bi normalan, ko je u nečem takvom sudjelovao, o tome još i govorio pred kamerom? Ali, Franci je već imao svjedoka. Trebalo mu je nekih mjesec dana da ga nagovori da se nađe sa mnom. Dugo smo razgovarali i ja sam mu povjerovao, rekao je prije nekoliko dana u razgovoru preko Zooma autor Sarajevskog safarija.
Film se može pogledati na YouTubeu. Njegov ključan dio je iskaz spomenutog svjedoka kojem ne vidimo lice, nego samo bezimenu siluetu s osvijetljenim metama neke streljane u pozadini. Jasno nam je da je Slovenac i dugogodišnji pripadnik obavještajne zajednice, još iz vremena Jugoslavije, a u Bosnu i Srbiju je tokom rata često odlazio radeći za „jednu značajnu američku agenciju“ koja ga je angažovala i, kako sam kaže, jako dobro plaćala.
– Pristali smo na njegov zahtjev da mu se ne otkrije ime i ne vidi lice, ali odmah sam mu rekao da mu nećemo promijeniti glas. Pa tko bi nam vjerovao da čovjek bez lica, pa još s neprirodnim kamufliranim glasom, govori takve nevjerojatne stvari. On mi je rekao da s glasom nema problema jer stoji iza svojih riječi, samo ne želi da ga baš prepoznaju ljudi na ulici, ni oni koji bi mu prilazili da ga hvale, ni oni koji bi ga zbog svjedočenja napadali – rekao mi je Zupanič.
Postavio sam redatelju i pitanje o motivaciji svjedoka da javno govori te je li za to tražio i dobio novac.&nbsp;
– Za novac ne znam, jer to nije moj dio posla. Ali mogu vam reći da nam je budžet bio jako mali, zbog čega sam neke druge svjedoke snimao sam svojom kamerom. Ako je i dobio neku naknadu, to je mogla biti samo simbolična svota, a on mi je djelovao kao dobro situiran čovjek. Često sam ga ispitivao o tome što ga je motiviralo da progovori. Rekao mi je: 'Znaš, ja sam vidio toliko groznih stvari i nagledao se svakakvih svinjarija. Ali ovo je ipak previše. Kad na to pomislim, ja ni danas ne mogu spavati i stalo mi je da ljudi za to saznaju.' Ja sam mu povjerovao i odlučio napraviti film– odgovorio je Zupanič.
Prema iskazu tog svjedoka, i njega je samog prenerazilo kad je vidio što su mu to njegovi „domaćini“ na Palama u jednom trenutku, a da mu ni danas zapravo nije jasno zašto, odlučili pokazati. Nekoliko puta vodili su ga na uzvišene položaje s kojih se pružao pogled na sarajevske ulice, skupa s malim grupama od četiri-pet stranaca koje su čekala pripremljena snajperska gnijezda. Nikada s njima, kaže, nije razgovarao, samo je promatrao i gledao kroz dalekozor kako dolje u gradu padaju njihove „mete“. U jednom slučaju, koji ga je naročito zgrozio i duboko potresao, vidio je kako jedan od tih „vikend-snajperista“ cilja i pogađa dijete.
Takve su grupe na položaje oko Sarajeva dolazile preko Beograda, nerijetko s organizovanim helikopterskim transferom do Pala, tadašnjeg političkog i vojnog središta bosanskih Srba. Strance koji su dolazili opisuje kao naizgled jako bogate, opremljene skupom lovačkom opremom i oružjem, a kao cijena takvih „aranžmana“ spominju se iznosi od stotinu hiljada ondašnjih maraka naviše. Za ubistvo djeteta plaćala se dodatna viša tarifa. Doživio ih je kao ljude u potrazi za novim izvorima adrenalinskih uzbuđenja, koji su na bojišnicu dolazili bez straha, silno uzbuđeni. Jednom su i njemu, kaže, ponudili da opali. Besplatno. Tvrdi da je odbio, ne skrivajući zgražanje i gađenje nad ljudima sposobnima za zabavu ubijati druga ljudska bića, nenaoružana i bespomoćna. Bio je to, prema njegovim riječima, jako unosan i dobro uhodan biznis koji je trajao gotovo tokom cijelog rata. Zupanič objašnjava zašto je realizacija filma trajala nekoliko godina. Jedan razlog bila je pandemija, a drugi teškoće s pronalaženjem drugih svjedoka. Zupanič kaže da su imali kontakte i s nekim izvorima sa srpske strane koji su se kasnije predomislili i odustali od svjedočenja pred kamerom. U filmu, osim „zaštićenog“ svjedoka, govori još četvoro ljudi i njihovi su iskazi svaki na svoj način važni i bitni. Autor se ni u jednom trenutku ne upliće, ne interveniše u njihovu naraciju i ne daje nikakve komentare.
– Zvučaće možda čudno, ali ja sam svjesno odlučio da od ove teme neću praviti nikakav 'spektakl', što sam mogao učiniti dramatičnom muzikom ili montažom. Važne su mi bile činjenice, koje su same po sebi toliko strašne da bi bilo kakvo insistiranje na 'spektakularnim' momentima ili hiperemocijama imalo suprotan učinak, stvaralo bi osjećaj da iza svega stoji neko ko cijelom pričom snažno nastoji gledateljima nešto sugerisati. Svako ima svoje oči i gleda film onako kako želi, kako mora ili kako je naučen– govori Zupanič.
Mene je, primjerice, kao gledatelja, duboko potresla upravo mirnoća s kojom bračni par Stana i Samir Čišić govore o tome kako je jednog dana, koji se činio da je baš miran i da će takav i ostati, snajperski metak usmrtio njihovu kćerkicu, četiri dana nakon njenog prvog rođendana. Pored nje je stajala majka kojoj je ostalo da do kraja života pita zašto nepoznati zločinac nije gađao nju, ili neku od njenih prijateljica s kojima se nakratko zaustavila u razgovoru, nego baš njeno sićušno dijete. Izdahnula je noć kasnije, u bolnici. Pored nje bio je otac koji je nakon strašne vijesti bez daha i duše dojurio s linije.
Jednako je dojmljiv upravo filozofski mir s kojim Faruk Šabanović govori kako ga je, kao osamnaestogodišnjeg studenta fizike, pogodio snajper na raskršću ispred Zemaljskog muzeja i kako nastoji proniknuti u smisao postojanja takvog zla i zločinaca. I kako mu je misterija što kamere, koje su snimile kako ga nepokretnog podižu s ceste i unose u bijeli transporter UNPROFOR-a, nisu zabilježile i prelijepo vedro nebo koje se nakon duge zime ukazalo tog 3. marta 1995. godine i veličanstveni zalazak sunca po kojem on pamti taj dan i taj trenutak. Samo odraz s leđa u ogledalu, na rubu kadra, otkriva da Faruk govori sjedeći u invalidskim kolicima.
Ta televizijska minuta u kojoj ranjenog Faruka Šabanovića prolaznici podižu i unose u bolnički transporter jedini je materijal koji su autor i producenti kupili za svoj dokumentarni film.&nbsp;
– To nas je koštalo 4600 eura. Da nismo imali obilje materijala koji su u Sarajevu krajem 1992. i početkom 1993. snimili Franci Zajc i naš snimatelj Božo Zadravec, sa svojim malim budžetom mi nikada ne bismo mogli napraviti film – rekao mi je Zupanič.
&nbsp;Film je tako prepun prizora ratne sarajevske svakodnevice, uključujući i pretrčavanje „snajperske aleje“ i skupljanje tijela na ulici ubijene djevojke i mladića.

Zupanič: Od Sarajevo safarija nisam pravio spektakl, činjenice su same po sebi toliko strašne

Brutalno ubistvo 21-godišnjeg sina ukrajinskog političara u Beču rasvijetljeno je nakon što su dvojica osumnjičenih Ukrajinaca uhapšena u svojoj državi. Sumnja se da su mladića pretukli u podzemnoj garaži luksuznog hotela, a zatim ga zapalili u automobilu. Istraga ukazuje da je motiv bio novac, odnosno krađa kriptovaluta, prenosi Krone.
Bečka policija je saopštila da su u saradnji s ukrajinskim vlastima i Evropolom uhapsili 19-godišnjaka i 45-godišnjaka po međunarodnoj potjernici. Politički motiv je isključen — riječ je o koristoljublju. Sa kripto-novčanika žrtve nestao je veliki iznos, a kod jednog od uhapšenih pronađena je značajna količina dolara.
Žrtva, student iz Beča i sin zamjenika gradonačelnika Harkiva, nestao je u četvrtak. Snimci pokazuju da su ga napadači savladali i brutalno pretukli u garaži hotela Sofitel. Obdukcija je potvrdila teške povrede i da je tijelo bilo gotovo potpuno izgorjelo.
Napadači su ga potom stavili na zadnje sjedište Mercedesa ukrajinskih tablica i zapalili vozilo kako bi prikrili tragove. Mogući uzrok smrti je gušenje ili toplotni udar.
Ključan trag bio je otopljeni kanister benzina pronađen u automobilu, koji je policiju doveo do snimaka sa bečke benzinske stanice na kojima se vide osumnjičeni kako kupuju gorivo. Nakon zločina pobjegli su u Ukrajinu, gdje će im se suditi, jer izručenje Austriji nije predviđeno.
Tijelo mladića pronađeno je prošle srijede oko pola sata iza ponoći, nakon što su vatrogasci ugasili zapaljeni Mercedes.

1084x550

Beč: Ubijen sin ukrajinskog političara, motiv pljačka kriptovaluta

Ukrajinska vojska saopštila je danas da se nastavljaju borbe u Pokrovsku, ključnom logističkom centru za ukrajinske snage na istoku, dok su ruske vlasti jutros prenijele da su zauzele taj grad poslije višemjesečnih intenzivnih napada, javili &nbsp;su francuski mediji.
- Operacije pretrage i napada, kao i eliminacija neprijatelja u urbanim područjima, nastavljaju se u Pokrovsku- navela je Istočna ukrajinska armijska grupa, odgovorna za to područje, prenijeli su portali pariskih dnevnika Mond (Le Monde) i Frans enfo (France Info).
Ukrajinska vojska je navela da su ruske snage pokušale, koristeći loše vrijeme, da postave zastavu u jednom naselju kako bi je koristile kao propagandni simbol preuzimanja, prije nego što su se povukle.
Uprkos nepovoljnim vremenskim uslovima, ukrajinske jedinice sprovode vazdušno izviđanje, ciljanje i udare na neprijateljske položaje, dodala je vojska.
U sektoru Pokrovsk odbijena su 72 ruska napada i neutralisana 104 ruska vojnika, uključujući 81 poginulog. Uništeno je 11 dronova i četiri vozila, a oštećena su još dva vozila i artiljerijski sistem.

Ukrajina tvrdi da se nastavljaju borbe u Pokrovsku

Broj poginulih u katastrofalnim poplavama i odronima tla koji su pogodili indonežansko ostrvo Sumatru porastao je na 753, dok se još 504 osobe vode kao nestale. Vlasti su evakuisale milion ljudi iz najugroženijih područja, a radi se o drastičnom porastu broja žrtava u odnosu na juče, kada je bilo zabilježeno 604 smrtna slučaja, piše The Guardian.
<h3>Humanitarna kriza na pomolu</h3>
Ukupno je 3,2 miliona ljudi pogođeno poplavama, 2.600 ih je povrijeđeno, a milion je evakuisan iz područja visokog rizika. Spasilački timovi i humanitarni radnici vode trku s vremenom kako bi došli do preživjelih, no napore im otežavaju blokirani putevi i srušeni mostovi, zbog čega su neka područja na sjeveru Sumatre i dalje drumskim putem nedostupna. U Acehu, jednoj od najteže pogođenih regija, na pijacama ponestaje riže, povrća i drugih osnovnih namirnica, a cijene su se utrostručile. Organizacija Islamic Relief, koja šalje 12 tona hitne pomoći u hrani, upozorava: „Zajednice širom Aceha suočavaju se s ozbiljnim rizikom od nestašice hrane i gladi ako se snabdijevanje ne uspostavi u narednih sedam dana.”
<h3>Reakcija vlasti i međunarodnih organizacija</h3>
Indonežanska vlada juče je saopštila da šalje 34.000 tona riže i 6,8 miliona litara jestivog ulja u Aceh te u provincije Sjeverna Sumatra i Zapadna Sumatra.
Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) takođe je najavila slanje timova za brzi odgovor i ključnih zaliha u pogođenu regiju te pojačava nadzor nad mogućim širenjem bolesti. Generalni direktor SZO-a Tedros Adhanom Gebrejesus izjavio je novinarima u Ženevi da je ovo „još jedan podsjetnik na to kako klimatske promjene podstiču češće i ekstremnije vremenske događaje, s katastrofalnim posljedicama”.
<h3>Potresna svjedočanstva preživjelih</h3>
Preživjeli, od kojih su mnogi smješteni u privremenim skloništima, opisuju kako su snažne vodene bujice u trenu potopile njihova sela.&nbsp;
- Nijesmo mislili da ćemo preživjeti tu noć jer je situacija bila toliko haotična. Svi su razmišljali samo o tome kako da se spasu. Nije bilo nikakvog prethodnog upozorenja prije nego što je voda stigla- ispričala je Gahitsa Zahira Cahjani, sedamnaestogodišnja učenica islamskog internata.
Stotine učenika iz njene škole bježale su u noć tražeći sigurno utočište, a neki su se spašavali držeći se za drveće i krov džamije.
<h3>Posljedica monsuna i rijetke tropske oluje</h3>
Iako sezonski monsuni često donose obilne kiše koje uzrokuju odrone i poplave, ovogodišnje su padavine bile pojačane rijetkom tropskom olujom koja se formirala u Malajskom moreuzu. Oluja je poharala dijelove Sumatre, ali i južnog Tajlanda, gdje je poginula 181 osoba.
S katastrofalnim poplavama i odronima bori se i Šri Lanka, koju je pogodila zasebna oluja – ciklon Ditvah. Tamo je poginulo 410 ljudi, a još 336 se smatra nestalima.
Predsjednik Anura Kumara Disanajake proglasio je vanredno stanje kako bi se zemlja nosila s, kako je rekao, „najizazovnijom prirodnom katastrofom u našoj istoriji”. Kiše su u međuvremenu oslabile, no upozorenja na odrone i dalje su na snazi u najteže pogođenoj centralnoj regiji.

Indonezija: U poplavama stradalo preko 750 osoba, milion ljudi evakuisano

Predsjednik Poljske Karol Navrocki izjavio je da je istorija pokazala da nikada ne može da bude nikakvih sporazuma sa Rusijom.
- Istorijski događaji su lekcija za savremenu Poljsku i Poljake: nema sporazuma sa Moskovljanima ni u 19. vijeku, ni u 20. vijeku, ni u 21. vijeku. Postoje samo laži, želja da im se oduzme duh i želja da se unište. To je lekcija koju svi moramo da naučimo, sa dubokom vjerom u poljske kadete, oficire i generale - rekao je poljski predsjednik tokom ceremonije povodom 195. godišnjice Novembarskog ustanka (ustanak Poljaka protiv Ruske imperije 1830-1831), objavio je šef kancelarije poljskog predsjednika Zbignjev Bogucki na društvenoj mreži Iks (X).
Navrocki je ranije donio odluku da otkaže sastanak sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom, nakon njegovog sastanka sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Moskvi.
On je takođe kritikovao američki prijedlog za okončanje rata u Ukrajini, napominjući da svaki mirovni plan "prvo mora da odobri Ukrajina i da ne bi trebalo da nagrađuje agresora".
- Svi prijedlozi za okončanje ruskog rata protiv Ukrajine moraju uzeti u obzir jednu važnu činjenicu: Rusija je država koja ne ispunjava sporazume i ne drži se svoje riječi - rekao je Navrocki.

1250x600

Poljski predsjednik: Nema sporazuma sa Rusima

Rusija tvrdi da je zauzela strateški grad u ukrajinskoj regiji Donbas, što je, čini se, tempirano za ključni sastanak Kremlja s američkim zvaničnicima koji dolaze u Moskvu u pokušaju da se finalizuje mirovni sporazum.
Ukrajinski zvaničnici su negirali ovu tvrdnju, koju je visoki ruski vojni komandant iznio predsjedniku Vladimiru Putinu u videu objavljenom 1. decembra.
Ukrajinski vojni korpus koji se bori u Pokrovsku rekao je Rojtersu 2. decembra da ukrajinske snage drže sjeverni dio grada, dok istovremeno izvode napade na jugu, gdje prevladavaju ruske trupe.
Putin treba ugostiti specijalnog izaslanika Bijele kuće Stiva Vitkofa kasnije 2. decembra, usred niza napora da se pronađe rješenje za okončanje skoro četverogodišnjeg rata Rusije protiv Ukrajine.
Vitkofovov šesti sastanak s Putinom od januara - uslijedio je nakon objavljivanja mirovnog plana koji su sastavile SAD, a koji se smatrao izuzetno povoljnim za Rusiju. Ukrajinski zvaničnici su se požurili, sastajući se s visokim američkim zvaničnicima u Ženevi i pokušavajući ublažiti ruske tvrdokorne stavove.
U videu koji je objavio Kremlj, prikazan je vrhovni ruski vojni komandant, general Valerij Gerasimov, kako detaljno opisuje nedavne dobitke ruskih snaga na ratištu. Ukrajina se mjesecima bori da zadrži ruske trupe, posebno oko gradova Kupjanska na sjeveru i Pokrovska na jugu.
Koristeći stari ruski naziv za Pokrovsk, Gerasimov je ustvrdio da su ruske snage konačno zauzele grad.
- Želim da vam se zahvalim na rezultatima vašeg rada u vezi s Krasnoarmejskom, i vama i cijeloj komandi i osoblju borbene grupe - rekao je Putin Gerasimovu.
Njihov sastanak je navodno održan 30. novembra, ali je video objavljen 1. decembra - uoči Vitkofove posjete.
Rusija je rutinski tvrdila da je ostvarivala ključne pobjede na bojnom polju u Ukrajini, tvrdnje koje su se pokazale ili preuranjenim ili potpuno lažnim. Gerasimov je nedavno izjavio da je Rusija opkolila snage u Kupjansku, što nije bilo istina.
Jedna od glavnih ukrajinskih jedinica koje brane Pokrovsk, 7. korpus za brzi odgovor Zračno-desantnih snaga, saopštila je da kijevske trupe "nastavljaju zadržavati" rusku ofanzivu.
Vojnik Sedmog korpusa za brzi odgovor Ukrajine hoda iza kopnenog drona u snimku objavljenom 4. novembra iz istočnog grada Pokrovska.
Ranije 1. decembra, predsjednik Volodimir Zelenski, na sastanku u Parizu s francuskim liderom Emanuelom Makronom, priznao je ruski napredak.
- Svakako, Rusija napreduje; svakako, Rusija provodi nekoliko ofanzivnih akcija i operacija. Nijedna od ovih operacija nije bila uspješna - rekao je na konferenciji za novinare.
Dodaje da se u Pokrovsku i drugim područjima vode teške bitke.&nbsp;
- Na primjer, naši momci imaju više uspjeha u području Kupjanska. Iako Rusija tvrdi da je zauzela Kupjansk, mi smo gotovo sve otjerali iz grada -naveo je Zelenski.

Rusija tvrdi da je zauzela ključni grad u Donbasu, uoči sastanka Putina i američkog izaslanika

Ostavka vlade i prijevremeni izbori. Na to je pozvao predsjednik Rumen Radev 1. decembra navečer, nakon eskalacije protesta u Sofiji protiv budžeta za 2026. godinu. Vlasti su izvijestile o najmanje 10 pritvorenih, kao i o dva povrijeđena policajca.
Razlog nezadovoljstva koje traje danima bio je nacrt budžeta za 2026. godinu i pokušaj predstavnika vladajućih partija GERB-a, BSP-a, ITN-a i "DPS-Novi početak" da ga zadrže, iako su rekli da će ga povući.
Demonstranti zahtijevaju da se budžet povuče, jer značajno povećava plate državne uprave, Ministarstva unutrašnjih poslova, vojske i pravosuđa, a istovremeno opterećuje privatni sektor višim doprinosima za socijalno osiguranje i dvostrukim porezom na dividende.
Protesta protiv budžeta bilo je i u nizu drugih gradova širom zemlje. Odvijali su se mirno i bez eskalacije.
Međutim, u Sofiji je nezadovoljstvo preraslo u zahtjev za ostavku vlade i bilo je posebno usmjereno protiv lidera DPS-Novi početak i GERB-a - Deljana Peevskog i Bojka Borisova.
U Sofiji je protest bio najveći. Prema navodima medija koje Radio Slobodna Evropa nije mogao da potvrdi, na protestu je bilo od 30.000 do 100.000 ljudi. Ovo je svakako bio jedan od najvećih protesta od 1989. godine i najveći u posljednjoj deceniji.
Ljudi su blokirali prostor ispred bivšeg Doma stranke, u kojem se sada nalazi Narodna skupština. Skandirali su "Mafija", "Ostavka" i nosili plakate usmjerene protiv Peevskog i Borisova.
Lideri PP-DB - Asen Vasilev i Ivajlo Mirčev - takođe su pozvali na njegovu ostavku.
Kasnije se povorka uputila prema sjedištu partija GERB-a i DPS - Novi početak.
<h2>Neredi</h2>
Oko sjedišta DPS - Novi početak u ulici Vrabča, protestu su se pridružili desetine muškaraca i mladića obučenih u tamnu odjeću i s maskama. Bacali su bombe i druge predmete na zgradu stranke i na organe reda. Ostali demonstranti su ih identifikovali kao provokatore koji nisu imali nikakve veze s protestnim akcijama.
Došlo je do sukoba između muškaraca u crnom i policije. Bilo je povrijeđenih i privedenih, razbijeni su policijski automobili i dio lokalne infrastrukture.
Razbijen je i klub GERB-a na sofijskom bulevaru Dondukov u području Engleske gimnazije.
Tokom nereda u području gdje su sjedišta stranke "DPS - Novi početak" i GERB-a, policija nije preduzela nikakve odlučne mjere da rastjera agresivne ljude u crnom dok je posljednjih godina, u drugim situacijama i u slučaju mnogo manjih provokacija policija djelovala oštrim mjerama.
Zbog ponašanja policije, PP-DB je zatražio ostavku ministra unutrašnjih poslova Daniela Mitova. Predsjednik Rumen Radev je ekscese vidio kao provokaciju mafije i zatražio ostavku vlade i prijevremene izbore.
Deljan Peevski, koji je sankcionisan zbog korupcije i protiv kojeg je bilo usmjereno najviše skandiranja na protestu, optužio je Radeva i PP-DB za nerede u Sofiji.
- Ovo nije sukob policije i demonstranata, već provokacija mafije, koja ima za cilj da se s njima suoči - napisao je predsjednik Rumen Radev na Fejsbuku.
Pozvao je na prestanak nasilja i na to da se svi pridržavaju zakona.&nbsp;
- Provokacije ne mijenjaju činjenicu: Bugari su rekli NE ovoj vladi. Postoji samo jedan izlaz: ostavka i prijevremeni izbori - napisao je Radev.
<h2>Protesti izvan Sofije</h2>
I izvan glavnog grada zabilježene su hiljade protesta u mnogim mjestima u Bugarskoj. U Plovdivu su se hiljade ljudi okupile na Trgu Saedinenie, a kasnije su blokirali ključne bulevare u gradu tokom povorke.
Protest u Varni je takođe okupio hiljade ljudi. Tamo su građani takođe tražili ostavku vladajuće stranke i povlačenje nacrta budžeta.
Masovni protesti uz povike "Ostavka" i "Mafija napolje" održani su i u Burgasu, Plevenu, Velikom Tarnovu, Staroj Zagori, Blagoevgradu, Slivenu, Jambolu, Dobriču, Goce Delčevu i drugim mjestima.
Ovako masovni i istovremeni protesti u gradovima izvan Sofije nisu održani od 2020. godine, kada su građani tražili ostavku posljednje vlade s premijerom Bojkom Borisovim i tadašnjim glavnim tužiocem Ivanom Geševom.
Istog dana, gradonačelnik Varne Blagomir Kocev vratio se u opštinu na svoj prvi radni dan nakon nekoliko mjeseci u pritvoru.
Prvi put je javno potvrdio navode da mu je prije hapšenja prijećeno i traženo da pređe u drugu stranku. Kasnije tog dana pridružio se protestu svojih sugrađana koji su tražili ostavku vlade.
Istog dana, Evropsko javno tužilaštvo podnijelo je tužbu protiv Kotsevovog prethodnika na mjestu gradonačelnika Varne Ivana Portniha iz GERB-a.
Optužen je za prevaru sa fondovima EU vrijednim 3,4 miliona eura.

Protesti u Bugarskoj eskalirali, predsjednik traži ostavku Vlade i izbore

Tanker MidVolga-2 pod ruskom zastavom "prijavio je da je napadnut 80 nautičkih milja od turske obale na Crnom moru dok je bio na putu iz Rusije za Gruziju sa teretom suncokretovog ulja - saopštila je danas turska Direkcija za pomorske poslove i dodala da je "svih 13 članova posade bezbjedno i zdravo" i da brod nije tražio pomoć.
Kako su prenijeli agencija AP i francuski mediji na svojim sajtovima, MidVolga-2 je trenutno na putu ka turskoj luci Sinop sopstvenim pogonom.
Taj najnoviji incident dolazi poslije dva napada dronova za koje je Ukrajina preuzela odgovornost u ekskluzivnoj ekonomskoj zoni Turske u petak i subotu.
Ti napadi su bili usmjereni na tankere koji pripadaju ruskoj "fantomskoj" floti, koja je pod zapadnim sankcijama, ali nastavlja da izvozi rusku naftu.
Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan osudio je u ponedeljak "zabrinjavajuće zaoštravanje", navodeći da je "sukob između Rusije i Ukrajine očigledno dostigao nivo koji ugrožava bezbjednost plovidbe u Crnom moru".
- Pažljivo pratimo razvoj događaja između Rusije i Ukrajine sa ciljem okončanja sukoba i spremni smo da doprinesemo u svakoj prilici - rekao je Erdogan dok se nastavljaju pregovori o američkom planu rješavanja sukoba u Ukrajini.

Turska prijavila novi napad na teretni brod na Crnom moru

Predsjednik Rusije Vladimir Putin izjavio je da je zauzimanje strateški važnog ukrajinskog grada Pokrovska omogućilo ruskoj vojsci "napredak u ostvarenju zadataka" ofanzivnih operacija u Ukrajini, prenijeli su ruski državni mediji.
Putin se u nedjelju pojavio u vojnoj uniformi prilikom posjete komandnom mjestu, ističući da je riječ o, kako ga naziva, "važnom pravcu".
Prema navodima ruskih agencija, Putin je poručio da je osvajanje Pokrvoska i Vovčanska bilo od presudnog značaja za nastavak onoga što Moskva i dalje naziva "specijalnom vojnom operacijom", uprkos tome što invazija na Ukrajinu traje više od tri i po godine.
- Ruske oružane snage sigurno imaju inicijativu i nastavljaju da ispunjavaju zadatke operacije, napredujući praktično na svim smjerovima - rekao je Putin, dodajući da Ukrajina navodno nije u stanju odgovoriti na ruske prodore.
Posebno je istakao događanja na jugu zemlje, tvrdeći da ruske snage bilježe uspjehe u Zaporoškoj oblasti.
Putin je u obraćanju govorio i o velikim gubicima ukrajinske vojske, nazivajući ih "tragedijom ukrajinskog naroda". Naglasio je da je, prema ocjeni Moskve, "inicijativa u potpunosti u rukama ruskih Oružanih snaga duž cijele linije kontakta".
Kijev nije odmah komentarisao Putinove navode, dok se borbe u istočnim i južnim oblastima nastavljaju bez naznaka smirivanja.

Putin u vojnoj uniformi održao govor i najavio nove operacije: "Imamo Pokrovsk i Vovčansk"

Službenici policije u Nikšiću uhapsili su danas osumnjičenog za falsifikovanje novca, saopšteno je iz Uprave policije,
- Naime, slobode je lišen A.J. (28) koji je krivično djelo koje mu se stavlja na teret, kako se sumnja, izvršio na način što je u jednoj sportskoj kladionici u Nikšiću, prilikom uplate na online nalog za klađenje stavio u opticaj lažnu novčanicu u apoenu od 20 eura. Dva dana nakon toga je u jednoj trgovinskoj radnji u Nikšiću, prilikom trgovine, lažnu novčanicu u apoenu od 50 eura stavio u opticaj kao pravu- navodi se u saopštenju,
Na taj je način ovim privrednim društvima pričinio materijalnu štetu.
- Službenici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić su pretresom stana i drugih prostorija koje koristi ovo lice pronašli dvije novčanice u apoenu od po 20 eura, za koje se sumnja da su falsifikovane te će one biti predmet daljeg vještačenja- kazali su iz policije,
Iz policije ističu da će A.J. uz krivičnu prijavu biti priveden postupajućem tužiocu na dalju nadležnost u zakonskom roku.

Nikšić: Uhapšen osumnjičeni za falsifikovanje novca

Ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka, boravio je u službenoj posjeti Sjedinjenim Američkim Državama, tokom koje je, kako je saopšteno, učestvovao u nizu aktivnosti od posebnog značaja za albansku dijasporu i promociju kulturne baštine albanske nacionalne zajednice.
- Albansko-američko udruženje "Ana e Malit" obilježava tradicionalno Dan albanske zastave i okuplja brojne zvanice tim povodom. Ministar Đeka prisustvovao je obilježavanju, zajedno sa velikim brojem udruženja koja čine pripadnici/ce albanske dijaspore iz Crne Gore koji već dugo vremena žive na prostoru Sjedinjenih Američkih Država- navode iz Ministarstva.
Đeka je, kako je saopšteno, na poziv Kongresmenke Nikol Maliotakis, ispred Gradskog savjeta grada Njujorka 11 distikta prisustvovao i svečanoj ceremoniji imenovanja ulice "Isa Boletini" na Stejten Ajlendu, sa nekoliko istaknutih političara sa Stejten Ajlenda, među kojima David M. Carr, član Gradskog savjeta Nju Jorka iz 50. distrikta kao i americki političar i predsjednik opštine Staten Island Vito John Fossella Jr., kao i brojni aktivisti albanske dijaspore, čime je odana počast jednoj od najistaknutijih ličnosti albanske istorije.&nbsp;
- Njihovo prisustvo potvrđuje podršku američkih institucija albansko-američkoj zajednici i uvažavanje njenog doprinosa kulturnom i društvenom životu grada Njujorka- navode iz Ministarstva.&nbsp;
Tokom manifestacije, Đeka je, kako je saopšteno, istakao značaj albanske dijaspore u očuvanju nacionalnih vrijednosti i identiteta.
- Vi ste naše najbolje ogledalo u svijetu. Svojim radom i angažmanom čuvate jezik, tradiciju i identitet, čineći albansku zajednicu u SAD-u primjerom uspješne integracije i doprinosa društvu- kazao je Đeka.&nbsp;
On se, kako je saopšteno, posebno zahvalio Albansko-američkom udruženju "Staten Island", na čelu sa gospodinom Naserom Nikom, kao i udruženjima Kraja i "Ana e Malit", na aktivnom doprinosu i učešću u životu i rasu zajednice, kao i očuvanju snažnih veza sa zavičajem.
Tokom posjete, ministar Đeka prisustvovao je i svečanoj večeri koju su priredili sunarodnici na Stejten Ajlendu, čime je dodatno potvrđena bliska veza i zajedništvo albansko-američke zajednice u očuvanju tradicije i nacionalnog identiteta.
Đeka je primio posebno priznanje kongresmenke Nikol Maliotakis, kao i zahvalnicu od strane predsjednika opštine Stejten Ajlend, Vita Fosela za doprinos promociji albanske kulture i nasljeđa, kao i za aktivno jačanje kulturnih veza između Crne Gore i albansko-američke zajednice"; navode iz Ministarstva+
Đeka je u obraćanju, tim povodom izrazio zahvalnost na ukazanoj važnosti i istakao da kultura treba da bude most koji povezuje zemlje i ljude.
- Nastavimo da je čuvamo, poštujemo i jačamo, jer je naš identitet naše zajedničko bogatstvo- poručio je Đeka.&nbsp;

Đeka: Albanska zajednica u SAD primjer uspješne integracije i doprinosa društvu

Stečajna uprava Montenegro Airlinesa (MA) objavila je novi poziv za prodaju dijela pokretne imovine te nekadašnje avio-kompanije.
Na prodaju su ponuđeni dijelovi za avione tipa Fokker i Embraer, za 313,88 hiljada EUR, odnosno 233,63 hiljade EUR, bez poreza na dodatu vrijednost (PDV).
Sve stvari koje su predmet prodaje nalaze se u Golubovcima, u okviru aerodromskog kompleksa.
Krajnji rok za dostavljanje ponuda je 22. decembar do 14 sati, a one će biti otvorene 24. decembra u Privrednom sudu.
Stečaj u MA uveden je 28. aprila 2021, na zahtjev Uprave prihoda i carina, poslije 24 godine rada.

Stečajna uprava Montenegro Airlinesa objavila novi poziv za prodaju djelova za avione Fokker i Embraer

Potpredsjednik Vlade Crne Gore i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović učestvovaće sjutra, 3. decembra, na sastanku ministara vanjskih poslova NATO-a, koji će se održati u Briselu, saopšteno je iz Ibrahimovićrvog kabineta.
- Sastanak će biti prilika za razmjenu mišljenja o ključnim pitanjima kolektivne bezbjednosti i aktuelnim geopolitičkim izazovima, kao i o prioritetima u jačanju stabilnosti i otpornosti saveznica. U fokusu ministarskog sastanka biće pregled dosadašnjih aktivnosti nakon Samita u Hagu i pripreme za naredni Samit NATO-a u Ankari, u julu 2026. godine- navodi se u saopštenju.
Iz Ministarstva poručuju da sastanci ministara vanjskih poslova NATO-a predstavljaju redovan mehanizam kroz koji saveznice, u skladu sa strateškim prioritetima, zajednički razmatraju rad Alijanse i stepen implementacije odluka donesenih na najvišem nivou.

Ibrahimović sjutra na sastanku ministara vanjskih poslova NATO-a u Briselu

Kako se ono kaže u filmovima - jedan poziv mijenja sve, je li tako? E, u crnogorskoj realnosti, kod Demokrata Alekse Bečića - jedna SMS poruka mijenja sve. &nbsp; Upravo tako: predsjednik fudbalskog kluba Budućnost Boris Spalević, član najužeg rukovodstva Demokrata, jednom, jedinom SMS porukom smijenio je doktora Nermina Abdića sa pozicije ljekara fudbalera ,,Budućnosti”, najvećeg i najpopularnijeg crnogorskog kluba. &nbsp; SPALEVIĆEVE JAVNE OBMANE Tako je Abdić, nekadašnji mladi navijač Budućnosti, kasnije iskusni ljekar koji je proveo 15 godina u klubu – ekspresno izbačen na tribine, a da ga predsjednik Budućnosti nije udostojio čak ni - ljudskog razgovora. &nbsp; Je li tako teško bilo pogledati u oči Abdiću ili Spalevića nije bilo briga jer je poslušno izvršavao partijsko naređenje? &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251201171240_5d58ad94b0beee5a70981b9cb0a513c18b8d35421ec853d05ce6c002b08b2a49.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251201171240_5d58ad94b0beee5a70981b9cb0a513c18b8d35421ec853d05ce6c002b08b2a49" data-rendition-name="original" width="1061" height="639" loading="lazy" alt="KAKO PARTIJA ZAPOVIJEDA: Boris Spalević"> <figcaption>KAKO PARTIJA ZAPOVIJEDA: Boris Spalević(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Kako god. Nakon buke u javnosti, Spalević, inače inžinjer poljoprivrede, odjednom se osjetio pozvanim da tumači pravo i štiti zakonitost rada u FK Budućnost. &nbsp; Pa je, kao odgovor na informaciju o smjeni Abdića, brže-bolje obavijestio da je on bio primoran na takav potez nakon što je, eto, inspekcija rada zaključila da je Abdić bio nezakonito ljekar jer je zapošljen za stalno u Kliničkom centru. &nbsp;&nbsp; I, naravno, dodao je Spalević, da sve nema nikakve veze sa politikom, da on nikada, ali baš nikada (!) ne bi to uradio samo zato jer je on odbornik svojih omiljenih Demokrata, a Abdić poslanik opozicione i omrznute Demokratske partije socijalista. &nbsp; I to bi, veli Spalević, bilo to: sve je zakonito i sve je bilo bez upliva politike. &nbsp;&nbsp; RAZLIČITI ARŠINI &nbsp; Nažalost, odavno je postalo pravilo: kad vam funkcioner Demokrata nešto javno saopšti - velike su šanse da ne govori istinu. &nbsp;&nbsp; Tako je i ovom slučaju. Boris Spalević, funkcioner Demokrata, dobro je znao – kada govori o zakonitosti – da obmanjuje. &nbsp; Jer, činjenice sve otkrivaju: kao što je Nermin Abdić, tako je i Aleksandar Petričić stalno zapošljen u Kliničkom centru Crne Gore. Čak su obojica na istom odjeljenju Ortopedije, samo što Petričić ima višemjesečni, za razliku od decenijskog specijalističkog staža koji ima Abdić. &nbsp; A pošto su obojica stalno zapošljeni u Kliničkom centru, onda je sve jasno: ako je Abdić bio nezakonito na klupi Budućnosti, onda će nezakonito biti i Petričić na klupi podgoričkog kluba.&nbsp; Kao što je jasno: Spalevićeva floskula o zakonitosti je bila samo maska, plašt kojim se htjela sakriti politički motivisana odluka. &nbsp; Samo, nemoguće je sakriti očigledno. Abdić je smijenjen baš zato što je istaknuti član opozicionog DPS-a; kao što je na Petričića pao izbor upravo zbog bliskosti sa vlašću: mlađani ljekar bio je na 39 mjestu izborne liste Pokreta Evropa sad i Demokrata &nbsp;,,Još jače dr Saša Mujović“ za izbore u Podgorici. &nbsp; Osim toga, veliki je poštovalac Crkve Srbije, kako se vidi iz njegovih profila na društvenim mrežama, što ga je kod bogobojažljivih Demokrata i PES-a, očito, preporučio za angažovanje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251201171240_f164dac8f6a6b525719d88bbb71692f5ac7a0fb134521f20bd64d4cedec05c91.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251201171240_f164dac8f6a6b525719d88bbb71692f5ac7a0fb134521f20bd64d4cedec05c91" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt='PETNAEST GODINA NA KLUPI BUDUĆNOSTI: Dr Abdić na jednoj utakmici ,,Budućnosti"'> </figure>  LAŽNI ŠAMPIONI I PRAVI GUBITNICI Da li je Petričić bliži PES-u ili Demokratama, to za Spalevića i ekipu na vlasti u Podgorici, kao i ekipi koja vodi fudbalski klub Budućnost, zaista nije bilo bitno. Najvažnija je bila maksima: umjesto ,,depesovca" - neka dođe neko naš. &nbsp; Matrica čišćenja koju ,,avgustovski oslobodioci“ upražnjavaju u državi od kako su došli na vlast u Crnoj Gori, sada se sprovodi u svim društvenim oblastima, pa i u sportu, pa i u Budućnosti. &nbsp; I baš kao što Demokrate obavljaju veting u policiji, u namjeri da iz službe uklone politički nepodbne, tako je Demokrata Spalević dobio zadatak da očisti mrznog ,,depesovca“ Abdića iz Budućnosti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120118120_17173b2496fc916bab3da76c9e9fd304d9c81e95cc6352e578cd9c63f8a87628.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120118120_17173b2496fc916bab3da76c9e9fd304d9c81e95cc6352e578cd9c63f8a87628" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt='VETING I U FK ,,BUDUĆNOST": Spalević u akciji'> <figcaption>VETING I U FK ,,BUDUĆNOST": Spalević u akciji(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Mučno je to, kad politika do kraja ovlada životima, pa i sportom. Jer se onda postavlja pitanje: da li će buduća sudbina države, u kojoj Demokrate kontrolišu sektor bezbjednosti, biti slična sadašnjoj sudbini fudbalskog kluba ,,Budućnost“? &nbsp; Za samo jednu godinu, šampionski tim Budućnosti je rasturen, najtalentovani igrači rasprodati, a kasa Budućnosti ostala prazna iako su igrači vrijedjeli više miliona eura. Bez novca koji je, očito, nezakonito završio u nečijim džepovima, ali i bez tima, i bez poleta, izgubljena je šansa da se Budućnost vrati u evropski fudbal na velika vrata, a ne kao slijepi putnik evropskog voza kojeg izbacaju na prvoj stanici. &nbsp; U profesionalnom sportu, rezultati rada su, kao i rezultati utakmica, lako vidljivi: zna se ko je šampion, ko je gubitnik. &nbsp; RAVNO DO DNA U politici - a posebno u crnogorskoj politici - to je mnogo, mnogo drugačije: uz uslužne medije, uz zastrašivanje političkih oponenata, uz nezakonito korišćenje tužilaštva, Demokrate Alekse Bečića, ali i ostale stranke vlasti, nastavljaju da za sve što u sistemu ne valja, krive staru vlast. &nbsp; I tako duže od pet godina. Uz političke čistke - od vrhovnih državnih institucija, državnih preduzeća, državnih službi, do, na kraju, sportskih društava u državnom vlasništvu – avgustovski oslobodioci, pod mantrom da čiste staru DPS vlast, tvrde da oporavljaju, da pokušavaju da ozdrave, državne institucije i državu. &nbsp; Kako to radi, koliko se pridržavaju prava i morala, treba se brinuti o zdravlju i institucija i države. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Oprosti Nermine, služba je - služba...

Za Pljevlja važan infrastrukturni projekat, put Mijakovići – Vrulja, koji će znatno uticati na povezanost ovoga grada sa ostalim crnogorskim gradovima, kako na sjeveru, tako i na jugu države, juče je svečano otvoren, ali ceremoniji, u organizaciji Vlade Crne Gore, nije prisustvovao predsjednik pljevaljske opštine Dario Vraneš. Nije bio pozvan. Ni on, niti predsjednica Skupštine Opštine Jovana Tošić. Ali, jeste potpredsjednik lokalnog parlamenta – Darko Gazdić iz Pokreta Evropa sad, kao i čelnici Rudnika uglja Pljevlja – Nemanja Laković, Jadranko Lončar i Miroslav Đurišić, takođe kadrovi PES-a. Put su juče otvorili premijer Milojko Spajić, ministarka saobraćaja Maja Vukićević i direktor Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fspajic-put-vrulja-mijakovici-smanjuje-vrijeme-putovanja-od-pljevalja-do-podgorice-za-oko-pola-sata&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Vraneš, kadar Nove srpske demokratije Andrije Mandića (predsjednika Skupštine Crne Gore) i Tošić, kadrovkinja Demokrata Alekse Bečića (potpredsjednika Vlade), iako „prvi domaćini“ grada pod Golubinjom, za Spajića, očito, nijesu bili poželjni. - Nijesmo dobili zvaničan poziv, ni ja ni predsjednica Skupštine – kratko je za Portal ETV kazao Vraneš. Na našu opasku da je svečanoj ceremoniji prisustvovao potpredsjednik Skupštine Opštine, kadar PES-a, Darko Gazdić, komentar Vraneša je bio: „Da. Cio PES je bio“. - Svi iz Rudnika uglja – dodao je.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251202011216_84aff105a3dfb545ff16ff26aaad8c288b19c5f1c26fa082948d01797757b6ea.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251202011216_84aff105a3dfb545ff16ff26aaad8c288b19c5f1c26fa082948d01797757b6ea" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Spajić nije želio Vraneša na svečanoj ceremoniji otvaranja puta Mijakovići - Vrulja"><figcaption>Spajić nije želio Vraneša na svečanoj ceremoniji otvaranja puta Mijakovići - Vrulja(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption></figure>  Vraneš je negirao tvrdnje da obezbjeđenje nije dozvolilo njemu i Tošić da prođu, sve dok ceremonija nije okončana. Ono što je upadljivo je da njega i nje nema na Vladinim fotografijama i snimcima sa otvaranja puta. Vraneš je za Portal ETV još kazao da ekipi Televizije Pljevlja nije dozvoljeno da izvještavaju sa ovog događaja. - Prvi put od osnivanja TV Pljevlja da im se nije dalo da prisustvuju – rekao je on. Zašto Spajiću, rođenom Pljevljaku, Vraneš nije bio poželjan, ali ni Tošić, može se samo nagađati. Politika vlasti u Pljevljima je, od kada je na čelu grada Vraneš, bukvalno „saoizacija“ ove Opštine, međutim premijer nijednim gestom do sada nije pokazao da mu to smeta. Vraneš prilježno radi na velikodržavnom projektu susjedne Srbije – nazvanom „srpski svijet“, a koji podrazumijeva prisajedinjenje ovoj zemlji, ne samo Crne Gore koju oni tretiraju kao srpsku teritoriju, već i dijelova drugih država u okruženju, poput entiteta Bosne i Hercegovine – Republika Srpska. Vraneš slavi nacistički četnički pokret, blizak je Crkvi Srbije, a maticom smatra susjednu Srbiju. Obilježava državne praznike Srbije, ali ne i Crne Gore. Ove godine čak je odbio da prisustvuje svečanoj sjednici Skupštine Opštine povodom Dana Pljevlja – 20. novembra. Pljevlja su 20. novembra 1945. godine oslobođena od fašističkog okupatora, međutim, Vraneš smatra da je to najtragičniji dan XX vijeka za ovaj grad. Građanski aktivista iz Pljevalja Pavle Čolović juče je na svom Fejsbuk profilu ocijenio da je „sramotno da na ceremoniji otvaranja nije prisustvovao predsjednik opštine Pljevlja, dr Dario Vraneš“. - Otvorena je dionica puta Pljevlja – Mijakovići - Vrulja, dio puta ka Bijelom Polju. To je projekat koji nije ni PES-ov, ni DPS-ov, ni DF-ov – to je put građana Pljevalja i Bijelog Polja, plaćen novcem svih nas. I upravo zato je sramotno da na ceremoniji otvaranja nije prisustvovao predsjednik opštine Pljevlja dr Dario Vraneš. Sviđalo se to nekome ili ne, predsjednik Opštine je simbol grada i morao je biti tu. Isto tako, morao je biti prisutan i predsjednik opštine Bijelo Polje. To je normalna, civilizovana i državnički odgovorna praksa – napisao je on. Konstatovao je i da „to nije bio državni događaj“, već „stranački skup članova i simpatizera PES-a, na kojem nije bilo mjesta za nikoga ko ne odgovara propagandi, pa čak ni za građane Pljevalja“. - Put koji treba da spaja ljude, oni su pretvorili u političku tribinu koja dijeli građane. Država se ne gradi mitinzima i podjelama, već zajedništvom, odgovornošću i poštovanjem funkcije koju obavljaš, a ne stranke za koju navijaš. Pljevljima treba razvoj, ne partijska priredba za fotografisanje. Pljevljima trebaju putevi do Čajniča, Foče, Priboja, Mojkovca i Bobova – poručio je Čolović. Izvođač radova na putu Mijakovići - Vrulja je kompanija „Bemax“.

Vraneš nepoželjan za Spajića

Suđenje Milošu Medenici koji se tereti da je formirao kriminalnu grupu čiji član je, prema stavu SDT-a, bila njegova majka - bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica i još 15 osoba danas je u Višem sudu trajalo nešto više od dvadeset minuta i advokati su iznijeli izjašnjenja na prijedloge tužilaca za dopunu dokaznog postupka.
Advokati Stefan Jovanović i Bojan Korać saopštili su da se protive provođenju skaj poruka za koje tužioci tvrde da je razmjenjivao bivši policajac Darko Lalović sa Milošem Medenicom.
Jovanović, koji zastupa Medenicu, kazao je da ništa inkriminišuće nema za njegovog branjenika ali da je protiv toga da se taj dokaz provodi.
Advokat Korać ukazao je sudskom vijeću, kojim predsjedava sutkinja Vesna Kovačević, da se nakon tri i po godine dostavlja "dokaz za Lalovića".
Ročište je bilo zakazano za 14.00 ali je ročište počelo u 14.45 jer je član vijeća bio na drugom suđenju. Nakon isteka radnog vremena branilac Vesene Medenice, advokat Zdravko Begović rekao je da ima porodičnu obavezu i da više ne može da prisustvuje ročištu.
On je naveo da ukoliko njegova branjenica smatra da neko drugi od advokata može da je zastupa da je on saglasan sa tim.
Medenica je na to rekla da s obzirom da je njen drugi advokat Zdenko Tomanović odsutan da smatra da njenog branioca niko ne može zamijeniti.
Advokat Begović je kazao da će napustiti sudnicu na što je sutkinja Kovačević rekla da će ga kazniti. Stav njegovih kolega je bio da to ne treba da radi, da će se i oni solidarisati sa njim ukoliko se to desi. Ukazali su i da je u postupku ostalo samo izjašnjenje vještaka i završne riječi.
Nakon kratke polemike i razmjene argumenata sutkinja Kovačević je odustala od kažnjavanja advokata Begovića.
Vesna Medenica je optužena da je bila član kriminalne grupe koju je formirao njen sin Miloš Medenica. Na optužnici osim Medenica je još petnaest osoba.
Na optužnici osim Miloša i Vesne Medenice su i Luka Bakoč ali i policajci Milorad Medenica, službenici Uprave carina i prihoda Ivana Kovačević, Marko Vučinić, Goran Jovanović, špediteri Marjan Bevanja i Savo Karanikić, zatim Vasilije Petrović sin vlasnika kompanije Cijevna komerc. Za pripadništvo u kriminalnoj organizaciji tereti se i Marko Popović, Bojan Popović, Marko Vučinić, Darko Lalović, Petar Milutinović, Nikola Raičević i Radomir Raičević kao i firma Kopad Company iz Nikšića.
Suđenje se nastavlja sjutra.

Sutkinja namjeravala da kazni advokata Begovića, svi advokati htjeli da napuste suđenje

Specijalno državno tužilaštvo nastavlja sa obmanama koje pokušava da realizuje podnošenjem zahtjeva za zaštitu zakonitosti Vrhovnom sudu, jer navodi da je Viši sud povrijedio zakon u moju korist kada je donio odluku da ne postoji nijedan dokaz da je moja imovina u Novom Selu stečena, niti uvećana od kriminala – poručio je u saopštenju dostavljenom Portalu ETV bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić.
Viši sud bio je jasan da je neutemeljen zahtjev specijalnog tužioca Miloša Šoškića za određivanje privremene mjere raspolaganja nepokretnostima u Novom Selu koje su upisane na Katnića i njegovu surpugu Natašu Katnić.
Katnić ističe i da Specijalnom državnom tužilaštvu u „obmanama pomaže Vrhovno državno tužilaštvo, jer je formalni podnosilac zahtjeva“.
- Tužilaštvo u zahtjevu traži da Vrhovni sud presudom utvrdi da je rješenjem Višeg suda u Podgorici povrijeđen zakon u moju korist. Tužilaštvo navodi da nijesam mogao raspolagati sa 321.442 eura za izgradnju objekata u Novom Selu i iznosom od 24.589 eura za poljoprivredno uređenje nepokretnosti – navodi Katnić u saopštenju.
Šoškić, prema Katnićevim navodima, nije u zakonskom roku podnio žalbu na rješenje Višeg suda, pa je ono postalo pravosnažno i ne može se pobijati redovnim pravnim ljekovima. Katnić je istakao da se u Novom Selu na njega vodi samo jedna nepokretnost.
Kategoričan je i da Tužilaštvo obmanjuje javnost i sudove da je objekte gradio nakon 1. januara 2019. godine, iako su građeni od 2009. zaključno sa 2016. godinom.
- Tužilaštvo obmanjuje javnost i sudove da sam objekte gradio novcem koji sam stekao izvršenjem krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije koje sam, kako mi je stavljeno na teret u optužnici, izvršio u periodu od marta 2020. godine, te paralelno vodi postupak za oduzimanje objekata, iako su oni građeni deset godina ranije – naglašava Katnić.
Da su objekti građeni do 2016. godine, prema tvrdnjama bivšeg glavnog specijalnog tužioca, postoje i dokazi među kojima su foto snimci sa pretraživača Gugl i geoportala.
U spisima predmeta, među dokazima je, kako objašnjava, i izvod sa bankovnog računa sa kojeg je podigao 265.000 eura kao zarade koje je dobio kao sudija. Sve ove dokaze, ističe, dostavio je i Tužilaštvu, ali ih je ono prikrilo i nije ih dostavilo sudu na razmatranje.&nbsp;
Katnić objašnjava da je u izgradnju objekata u Novom Selu uložio i zakonito stečen novac svoje porodice u iznosu od 20.000 eura, te i da je sam uređivao poljoprivredno zemljište.
- Vrhovnom državnom tužilaštvu se očigledno zbog nepažnje omaklo da u zahtjevu za zaštitu zakonitosti navede na strani 3 obrazloženja da je vještak građevinske struke našao da su objekti dijelom urađeni 2010. godine, dijelom 2016. godine, te da je ukupna vrijednost izgrađenih objekata 321.442 - napisao je on u saopštenju.
Katnić ističe da očekuje da vidi hoće li tužilaštvo uspjeti da obmane i Vrhovni sud Crne Gore, kada je to već uspjelo u slučaju njegovog pritvora. Tako se, kako kaže, „ide u bolju budućnost“.
Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić uhapšen je 14. aprila prošle godine zbog sumnje da je u martu 2020. postao član kriminalne grupe koju je navodno formirao bivši visoki policijski funkcioner policije Zoran Lazović. Na optužnici je i susepndovani specijalni tužilac Saša Čađenović.&nbsp;
Uprkos iskazima svjedoka i brojnim Skaj komunikacijama koje ruše optužbe tužioca da su njih trojica službeni položaj podredili kavačkoj kriminalnoj grupi Katnić i Lazović su godinu i devet mjeseci u pritvoru. Uporedo sa istragom o navodnom učešću u organizovanom kriminalu Šoškić je pokrenuo i finansijsku istragu i zatražio od Suda da Katnić ne raspolaže imovinom u Novom Selu i Barjamovici gdje su četiri objekta „blokirana“ zbog sumnje da se radi o imovini stečenoj iz kriminala.