Rajan Rut je na saveznom sudu u Fort Pirsu osuđen na doživotni zatvor zbog pokušaja atentata na predsjednika SAD-a Donalda Trampa na golf terenu na Floridi 2024. godine.
Presudu je izrekla sutkinja američkog Okružnog suda Ajlin Kenon, u istoj sudnici u Fort Pirsu u kojoj je u septembru nastao haos kada je Rut pokušao da se izbode nakon što su ga porotnici proglasili krivim po svim tačkama optužnice.
Tužilaštvo je tražilo kaznu doživotnog zatvora bez mogućnosti uslovnog otpusta, navodeći da Rut ne pokazuje kajanje i da se nikada nije izvinio. Odbrana, koju je za fazu izricanja kazne preuzeo novi advokat, zatražila je 27 godina zatvora, uz napomenu da Rut uskoro puni 60 godina.
Osim doživotne kazne, Rut je dobio i dodatnu, uzastopnu kaznu od sedam godina zatvora za jedno od krivičnih djela vezanih za nedozvoljeno posjedovanje oružja.
Izricanje presude prvobitno je bilo zakazano za decembar, ali je Kenon pristala da pomjeri termin nakon što je Rut odlučio da tokom izricanja kazne ipak ima advokata, umjesto da se, kao tokom većeg dijela suđenja, brani sam.
U svom podnesku za izricanje kazne tužioci su naveli da Rut još nije preuzeo odgovornost za svoja djela i da bi, u skladu s federalnim smjernicama za kažnjavanje, ostatak života trebao provesti u zatvoru. Proglašen je krivim za pokušaj atentata na glavnog kandidata za predsjednika, za upotrebu vatrenog oružja u vezi s izvršenjem krivičnog djela, napad na saveznog službenika, posjedovanje oružja kao povratnik te upotrebu pištolja s uklonjenim serijskim brojem.
Prema navodima tužilaštva, Rut je sedmicama planirao ubistvo Donalda Trampa, prije nego što je 15. septembra 2024. godine u Trampovom klubu u Vest Palm Biču kroz žbunje nanišanio puškom dok je republikanski predsjednički kandidat igrao golf.
Na suđenju je agent Tajne službe koji je bio zadužen za zaštitu Trampa na golf terenu posvjedočio da je uočio Ruta prije nego što se Tramp pojavio u njegovom dometu. Rut je u jednom trenutku uperio pušku prema agentu, koji je otvorio vatru, što je natjeralo Ruta da ispusti oružje i pobjegne bez ispaljenog metka.
U podnesku u kojem je zatražio da mu se dodijeli advokat, Rut je ponudio da svoj život razmijeni u razmjeni zatvorenika za ljude koji su, kako je naveo, nepravedno zatočeni u drugim državama, te je dodao da i dalje stoji njegova ponuda Trampu da "iskali svoje frustracije na mom licu".
- Samo još četvrt inča unazad i svi ne bismo morali da se nosimo sa svim ovim neredom unaprijed, ali ja uvijek u svemu podbacim (tipično za mene) - napisao je Rut u jednom od svojih obraćanja sudu.
U odluci kojom mu je odobrila novog advokata, sutkinja Kenon je osudila ono što je nazvala "nepoštivom farsom" sadržanom u Rutovom podnesku, navodeći da takvo ponašanje ismijava sudski postupak. Ipak, sutkinja, koju je 2020. godine na funkciju nominovao Tramp, naglasila je da želi da prevagne u korist prava optuženog na pravnu pomoć.
Kenon je prethodnog ljeta odobrila Rutov zahtjev da se sam brani na suđenju. Vrhovni sud SAD ranije je zauzeo stav da optuženi u krivičnim postupcima ima pravo da se sam zastupa, ukoliko uvjeri sudiju da je sposoban da se odreknе prava na odbranu od strane advokata.
Tokom suđenja bivši federalni branioci koji su ranije zastupali Ruta bili su imenovani kao rezervna odbrana i prisustvovali su postupku.
Ru iza sebe ima više ranijih osuđujućih presuda za krivična djela, uključujući posjedovanje ukradene robe, kao i da je ostavio veliki trag na internetu koji svjedoči o njegovom preziru prema Trampu. U samostalno objavljenoj knjizi pozivao je Iran da izvrši atentat na Trampa, a u jednom trenutku je napisao da, kao birač koji je glasao za Trampa, mora preuzeti dio odgovornosti za njegovo dovođenje na vlast.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Svijet

Muškarac koji je pokušao ubiti Trampa na golf terenu osuđen na doživotni zatvor

Ceremonija otvaranja Zimskih olimpijskih igara se približava, a iz Italije nam stižu vijesti da je spriječen niz sajber napada povezanih s Moskvom.
Naime, digitalni napadi bili su usmjereni na objekte italijanskog Ministarstva vanjskih poslova, uključujući i ambasadu u Vašingtonu, kao i na sajtove povezane sa Zimskim olimpijskim igrama i hotele u Kortini.
Informacije je potvrdio i ministar vanjskih poslova Antonio Tajani koji je dodao kako su ovo bile akcije ruskog porijekla.
Zimske olimpijske igre trebalo bi da počnu kasnije ove sedmice, a ceremonija otvaranja zakazana je za petak.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FAFP%2Fstatus%2F2019079957083820487%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2019079957083820487%7Ctwgr%5E0ec45dd6686ff7e8bd1be5a71c0c3f481880d656%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Inače, ovi napadi dolaze samo četiri mjeseca nakon što su ruski hakeri ukrali stotine osjetljivih vojnih dokumenata koji sadrže detalje o osam baza RAF-a i Kraljevske mornarice.
Takođe, ukrali su i imena i mail adrese zaposlenih u Ministarstvu odbrane te ih potom objavili na "dark webu".
Sajber kriminalci su do te baze fajlova došli hakovanjem izvođača za održavanje i građevinske radove kojeg koristi Ministarstvo odbrane.

Italijani spriječili incident pred otvaranje ZOI, sumnja se na umiješanost Moskve

Najmanje 35 osoba poginulo je u nevremenu koje su izazvale sniježne padavine koje su posljednje dvije sedmice zahvatile sjeverni Japan, dok je povrijeđeno skoro 400 ljudi, saopštila je danas japanska Vlada.
Pogođeno je 15 prefektura, a u najteže pogođenim područjima visina snijega dostigla je oko dva metra, prenosi Tanjug.
Najveći broj smrtnih slučajeva prijavljen je u prefekturi Nigata - 12, uključujući muškarca u pedesetim godinama pronađenog na krovu kuće i starijeg muškarca koji je pao dok je čistio snijeg u gradu Nagaoka.
Sedam smrtnih slučajeva zabilježeno je u prefekturi Akita, a pet u Jamagati.
Broj povrijeđenih širom zemlje je 393, uključujući 126 teško povrijeđenih, od kojih 42 u Nigati, a oštećeno je 14 kuća.
Glavni sekretar kabineta Minoru Kihara upozorio je da topljenje snijega može da izazove klizišta i apelovao je na građane da koriste kacige i užad prilikom čišćenja snijega.

Najmanje 35 poginulih u sniježnoj oluji u Japanu

Međunarodni krivični sud u Hagu odbio je prijevremeno puštanje na slobodu Milana Martića, nekadašnjeg predsjednika Republike Srpske Krajine, saopšteno je danas, 4. februara iz tog suda.
Odluku i obrazloženje, sadržano na 20 stranica, potpisala je Grasijela Gati Santana, predsjednica Mehanizma, prenose Nezavisne.
On je naložila da Odluka što prije bude dostavljena vlastima Estonije, gdje Martić služi zatvorsku kaznu, Srbije i tužiocu.
U obrazloženju se navodi da je Mehanizam u maju prošle godine od Estonije obaviješten da je Martić stekao uslov za prijevremeno puštanje na slobodu.
Milan Martić (72), osim što je bio predsjednik Republike Srpske Krajine, bio je ministar odbrane i ministar unutrašnjih poslova.
Osuđen je 2007. godine na 35 godina zatvora pred Haškim tribunalom.
Sud ga je proglasio krivim za zločine nad Hrvatima i Bošnajcima u Kninskoj Krajini, zapadnoj Bosni i Zagrebu u periodu od 1991. do 1995. godine.

Hag odbio prijevremeno puštanje na slobodu Milana Martića

Osuđivani pedofil i milijarder Džefri Epstin navodno je 2012. godine boravio na Balkanu, tačnije u Rumuniji, gdje je preko posrednika stupio u kontakt s mladim djevojkama, prenose svjetski mediji.
U više e-mailova koji su nedavno objavljeni, Epstin spominje usluge koje nude mlade Rumunke, a u prepiskama se navodi da su neke od njih navodno bile povezane i s bratom britanskog kralja Čarlsa, princom Endrjuom.
Poljska je u međuvremenu najavila da će istražiti nova otkrića o mreži pedofilije koja je navodno imala ogranke i na njenoj teritoriji, te je pozvala i druge evropske vlade da učine isto.
<h2>Rumunke među Epstinovim žrtvama</h2>
Prema objavljenim dokumentima, Rumunke se prvi put eksplicitno spominju kao žrtve u mreži trgovine ljudima koju je predvodio Epstin.
- Danas odlazim iz Pariza. Drago mi je što sam vas upoznao. Ovo su moj rumunski broj i e-mail adresa - napisao je Epstin u jednom od e-mailova koji je 21. maja 2012. godine poslao Danijelu Sijadu.
Prema navodima medija, Danijel Sijad je ranije Epstinu često slao fotografije djevojaka, a dvije godine kasnije ga je informisao i o političkim promjenama u Rumuniji.
U jednoj drugoj prepisci, osoba čiji identitet nije objavljen povjerava se Epstinu, navodeći da u potpunosti razumije kako se osjeća djevojka iz Rumunije te da ona ima suicidalne misli.
Po prvi put se u dokumentima pojavljuju navodi da su Rumunke bile žrtve u mreži trgovine ljudima pedofila milijardera. Britanski princ Endrju, prema navodima iz prepiski, navodno je koristio usluge koje su mu pružale mlade djevojke porijeklom s Balkana.
- I još jedna stvar. Rumunka je bila veoma fina - napisano je u e-mailu koji je Epstin dobio u septembru 2010. godine od osobe koja se potpisivala nadimkom "Vojvoda".
<h2>Skandal potresa evropske kraljevske kuće</h2>
Skandal povezan s Epstinovom mrežom potresa gotovo sve evropske kraljevske kuće. Princ Loran od Belgije, brat kralja Filipa, priznao je da se sreo s Džefrijem Epstinom "nasamo" svega dva puta.
S druge strane, norveška prijestolonasljednica navodno je više puta razmjenjivala poruke s osuđivanim pedofilom. Prema objavljenim navodima, čak ga je zamolila da joj pomogne s pornografskim materijalima za njenog sina, koji je u to vrijeme imao 15 godina.

Epstin je prije 14 godina posjetio Balkan, u prepiskama spominjao usluge mladih djevojaka

Ambasadori Evropske unije (EU) odobrili su danas detalje zajma od 90 milijardi eura za Ukrajinu, dogovorenog u decembru na nivou lidera EU, kako bi se pokrila većina finansijskih potreba Kijeva u periodu 2026–2027. godine i omogućio nastavak odbrane države.
Dogovor je postignut na sastanku iza zatvorenih vrata u Briselu, a tekst sporazuma zasad nije javno objavljen.
Savjet EU je saopštio da će dvije trećine sredstava biti namijenjeno vojnoj pomoći, dok će preostala trećina biti usmjerena na opštu budžetsku podršku Ukrajini. Kada je riječ o vojnoj pomoći, predviđeno je da Ukrajina sredstva iz zajma pretežno koristi za nabavku naoružanja od domaćih proizvođača ili iz Evropske unije, dok je kupovina iz drugih zemalja moguća pod određenim uslovima.
- Odbrambeni proizvodi bi, u načelu, trebalo da se nabavljaju isključivo od kompanija iz EU, Ukrajine ili zemalja EEA (Evropski ekonomski prostor) - EFTA (Evropska asocijacija za slobodnu trgovinu). Ukoliko vojne potrebe Ukrajine zahtijevaju hitnu isporuku proizvoda koji nije dostupan u tim državama, primjenjivaće se ciljana izuzeća - navodi se u saopštenju Savjeta EU.
Sporazum mora da odobri i Evropski parlament, a diplomate izražavaju nadu da će se to dogoditi uskoro, kako bi Evropska komisija mogla da započne zaduživanje na tržištima i isplati prvu tranšu Ukrajini početkom aprila.
Lideri EU su u decembru odlučili da se zajam finansira zaduživanjem Unije, umjesto ranije razmatranog plana korišćenja zamrznute ruske imovine u EU.

EU odobrila zajam od 90 milijardi eura za Ukrajinu

Ministar kulture u Vladi Srbije, Nikola Selaković, optužen za zloupotrebu položaja i falsifikovanje dokumenata, negirao je krivicu na početku suđenja pred Specijalnim sudom u Beogradu.
Nakon što je tužilac u uvodnom izlaganju predstavio ključne tačke optužnice, Selaković je izjavio da je „jezički i gramatički razumio optužni predlog“, ali da mu „sadržinski nije jasno šta je pogriješio“. 
 - Nije mi jasno kojim sam radnjama učinio krivično djelo- rekao je Selaković.
On je dodao i da ne želi da se pozove na imunitet, koji mu kao ministru omogućava Ustav Srbije, javila je reporterka Radija Slobodna Evropa. Predsjedavajući sudija je potom rekao da će sud svakako uputiti dopis Vladi Srbije, koja takođe može da zatraži imunitet za svog ministra.
Selaković se, zajedno sa još troje predstavnika državnih institucija, tereti da je falsifikovanjem dokumenata omogućio da kompleks Generalštaba, porušen tokom NATO bombardovanja 1999. godine, izgubi status zaštićenog kulturnog dobra. I drugi obuhvaćeni optužnicom izjavili su da nisu krivi.
Po završetku ročišta, Selakovićev advokat Vladimir Đukanović ocijenio je da je optužni predlog „politički motivisan“. 
 - Ako je zloupotreba službenog položaja, jasno je da mora biti kod nekoga ili nečija korist, ili da je negdje načinjena neka šteta. U optužnom predlogu nema ni štete, ni dokaza da je neko pribavio korist. Jedina šteta je napravljena Republici Srbiji, jer je unosan posao, koji je mogao da bude za ovu državu i da unaprijedi odnose sa Sjedinjenim Američkim Državama, tako uništen- dodao je Đukanović.
Đukanović, koji je i Selakovićev partijski kolega iz Srpske napredne stranke, rekao je da je „ubeđen“ da će u „ovom besmislenom postupku izaći kao pobjednici“. Naredno ročište zakazano je za 15. april.
Ukidanje statusa zaštićenog kulturnog dobra bio je prvi korak vlasti da se na tom mjestu u centru Beograda omogući gradnja luksuznog stambeno-poslovnog kompleksa. Planirala ga je privatna kompanija „Affinity Partners“ u vlasništvu Džareda Kušnera, zeta američkog predsjednika Donalda Trampa. Međutim, 15. decembra, na dan podizanja optužnog predloga protiv ministra kulture, Kušnerova firma je saopštila da se povlači iz projekta, navodeći da je odluka donesena „iz poštovanja prema građanima Srbije i Beograda“.
<h3>Selakovića dočekali antivladini demonstranti</h3>
Pred zgradom suda Selakovića su dočekali građani i studenti u blokadi, zvižducima i skandiranjem „Mafiju na robiju“ i „Ministre, lopove“. Oni su na kratko blokirali ulicu i razvili transparent „Svi smo mi svjedoci“. 
 Studenti su predali sudu pismo o značaju Generalštaba i najavili da će pratiti svako ročište ispred suda. 
 - Mi ne dolazimo da presuđujemo niti da vršimo pritisak na sud, već da svjedočimo i pokažemo da ovaj proces ima publiku- rekao je student Dimitrije Radojević.
S druge strane, vlast, predvođena predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, pružala je podršku planiranom projektu, uz tvrdnju da zgrade ne mogu biti obnovljene i da ih treba srušiti. Predsjednica Skupštine Srbije, Ana Brnabić, izjavila je uoči suđenja da je slučaj „besmislen i besraman“ i da predstavlja „rušenje države“. 
 „Sačuvali ste ruševinu koju je porušio NATO, a NATO ne okrivljujete“, rekla je Brnabić na televiziji Pink 4. februara.
<h3>Optužbe i zahtjev Tužilaštva</h3>
Selaković je i tokom saslušanja u Tužilaštvu za organizovani kriminal (TOK) negirao krivicu. Tvrdio je da „nije tačno“ da je bilo kome naložio falsifikovanje dokumenata koja su poslužila Vladi Srbije da skine zaštitu zgradama Generalštaba u novembru 2024.
Tužilaštvo traži da se Selakoviću izrekne kazna zatvora od tri godine. Ukazuju na „svesno kršenje“ zakonskih procedura, u kojem su učestvovali predstavnici više institucija, među kojima su Ministarstvo kulture, Republički i Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture.
Ministar Selaković je od početka postupka javno iznosio optužbe i uvrede na račun Tužilaštva za organizovani kriminal, bez navođenja dokaza, tvrdeći da tužioci rade „po nalogu neimenovanih centara moći“, čiji je cilj rušenje vlasti u Srbiji i predsjednika Aleksandra Vučića.
Tužilaštvo, s druge strane, upozorava da ovakve izjave ugrožavaju rad i bezbjednost tužilaca.
<h3>Uloga Selakovića i drugih optuženih</h3>
U optužnom predlogu TOK-a navodi se da je Selaković „prekoračio granice svojih službenih ovlašćenja“ i „naneo štetu kulturnom naslijeđu Republike Srbije“. Dodaje se da je „svojim potpisom overavao službene isprave sa neistinitim sadržajem“.
Pored Selakovića, optužnicom su obuhvaćeni:
<ul>
 <li>&nbsp;Slavica Jelača, vršilac dužnosti sekretara u Ministarstvu kulture,</li>
 <li>&nbsp;Goran Vasić, vršilac dužnosti direktora Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture,</li>
 <li>&nbsp;Aleksandar Ivanović, direktor Zavoda za zaštitu spomenika kulture Grada Beograda.</li>
</ul>
Tužilaštvo navodi da je Selaković 10. jula 2024. pozvao Vasića i Ivanovića i, u prisustvu Slavice Jelače, naložio da Ministarstvu kulture podnesu akt – Predlog odluke o prestanku svojstva kulturnog dobra za zgrade Generalštaba.
Goran Vasić je, po nalogu Selakovića, „sačinio akt sa neistinitom sadržinom“, samostalno, bez znanja i učešća konzervatora i drugih stručnih lica Zavoda, koji su jedini ovlašćeni da izrade i pravno uobliče predlog o prestanku svojstva kulturnog dobra. Prema ranijim navodima Tužilaštva, Vasić je priznao falsifikovanje dokumenata.

Ministar kulture Srbije negirao krivicu tokom suđenja u slučaju "Generalštab"

Tom Homan, visoki zvaničnik američke granične službe, danas je saopštio da savezna vlada, s trenutnim učinkom, povlači 700 agenata Imigracione i carinske službe (ICE) s područja Minesote. Odluka dolazi nekoliko dana nakon što je patolog okruga Hennepin službeno klasifikovao smrt Aleksa Pretija kao ubistvo.
Homan je pojasnio da su agenti Carinske i granične zaštite (CBP) i Imigracione i carinske službe (ICE) u Minesoti sada objedinjeni pod jedinstvenim komandnim lancem.
&nbsp;- U svakoj velikoj operaciji u kojoj sam ikad učestvovao postojao je jedinstven komandni lanac i to je smjer kojim idemo naprijed- izjavio je.
Prema izvještaju patologa okruga Hennepin, objavljenom prije nekoliko dana, smrt 37-godišnjeg Aleksa Pretija zvanično je okarakterisana kao ubistvo. Kao uzrok smrti navedene su višestruke prostrelne rane. Prema nalazu, Pretija, koji je po zanimanju bio medicinski tehničar, ustrijelili su agenti ICE-a, a preminuo je u bolnici Hennepin Healthcare tokom hitnog prijema.

SAD povlači 700 agenata ICE-a iz Minesote

Razgovori između Sjedinjenih Američkih Država i Irana trebalo bi da budu održani u petak u Omanu, nakon što je Teheran zatražio promjenu lokacije kako bi se pregovori striktno fokusirali na njegov nuklearni program, izjavio je jedan regionalni zvaničnik.&nbsp;
U međuvremenu, pojačano prisustvo američkih snaga na Bliskom istoku podstiče zabrinutost zbog mogućeg izbijanja sukoba.Prema istom izvoru, Iran je insistirao da se susret organizuje u Omanu, nadovezujući se na ranije runde nuklearnih pregovora vođene u toj zalivskoj državi.&nbsp;
Teheran je tražio da se mjesto sastanka premjesti iz Turske kako bi se izbjeglo širenje razgovora na teme kao što su iranski balistički projektili.Iranske vlasti poručile su da neće pristati na ustupke kada je riječ o njihovom razvijenom programu balističkih raketa, koji spada među najveće u regionu, naglašavajući da je to jedno od ključnih pitanja preko kojih neće prelaziti u pregovorima.
Teheran, koji tvrdi da je obnovio svoje raketne zalihe nakon što je prošle godine bio meta izraelskih napada, upozorio je da će te kapacitete iskoristiti za odbranu Islamske Republike ukoliko njena bezbjednost bude dovedena u pitanje.

Sastanak delegacija SAD-a i Irana u petak u Omanu

Mirovni razgovori između Ukrajine i Rusije, uz posredovanje SAD, počeli su danas u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, nekoliko sati pošto su ruske snage ponovo izvele napade širom Ukrajine.
Direktni pregovori u kojima učestvuju Moskva i Kijev, zajedno sa predstavnicima SAD, nastavljeni su u Abu Dabiju 23. i 24. januara. Ukrajinski i ruski pregovarači rijetko su se sastajali otkako je Kremlj pokrenuo invaziju u februaru 2022.
Glavni ukrajinski pregovarač Rustem Umerov potvrdio je na X da su pregovori počeli, navodeći da su pregovarači iz Ukrajine, Rusije i SAD započeli trilateralni sastanak.
- Slijedi rad u odvojenim grupama po specifičnim temama, poslije čega je planirana naknadna zajednička sinhronizacija pozicija- dodao je on.
Prema ranijim izvještajima medija koji se pozivaju na neimenovanog zvaničnika Bijele kuće, specijalni izaslanik američkog predsjednika Donalda Trampa, Stiv Vitkof predstavljaće SAD na pregovorima sa Ukrajinom i Rusijom.
Nade za ikakav proboj ka okončanju rata, dok se približava njegova četvrta godišnjica ovog mjeseca, slabe su. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je novinarima rano u srijedu da stav Rusije u pregovorima nije promijenjen i da je "apsolutno jasan i da su ga dobro razumjeli i Kijev i američki pregovarači“.
Nekoliko sati prije razgovora Rusija je izvela masovan napad raketama i dronovima na ukrajinsku prijestonicu i druge regione širom zemlje, naglašavajući, kako navode ukrajinski zvaničnici, poznatu taktiku Kremlja da koristi diplomatiju za kupovinu vremena, dok intenzivira udare u najkrvavijem sukobu u Evropi od Drugog svjetskog rata.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Frustem_umerov%2Fstatus%2F2018988075343331770%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2018988075343331770%7Ctwgr%5E3597accbb23f9f5da4ca304d6a6a206f9b8a9f4c%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
<h2>Nastavak napada</h2>
Ruske snage su tokom noći lansirale više od 100 dronova na Ukrajinu, saopštile su u srijedu ukrajinske vazduhoplovne snage.
U Dnjepropetrovskoj oblasti, dvije osobe su poginule, a dvije ranjene uslijed napada dronom, navele prema regionalne vlasti.
U južnom regionu Odese, najmanje pet ljudi je povrijeđeno u ruskom noćnom napadu, saopštile su regionalne vlasti, dodajući da su oštećene kuće, vrtići i škola.

Abu Dabi: Počela nova runda pregovora između Ukrajine i Rusije

Jovanka Krunić, an associate at the Special State Prosecutor’s Office who was in charge of financial investigations, told the High Court that former Chief Special Prosecutor Milivoje Katnić had never asked her to alter a document or conceal anything for any member of the „Kavač“ or „Škaljari“ criminal clans. As she stated, she only received positive guidance, and Katnić was involved in the most complex investigations.
In her testimony at the trial of Katnić, former senior police official Zoran Lazović, and suspended prosecutor Saša Čađenović, Krunić also said that in a single year more than 200 individuals from criminal clans had been checked.
- More than 90 individuals from the „Kavač“ clan and over 80 from the „Škaljari“ clan were prosecuted - Krunić said. She added that she worked on almost all of those cases with prosecutor Saša Čađenović.
Krunić further explained that prior to 2022, while Katnić was serving as Chief Special Prosecutor, she received operational information that Ljubo Milović was planning to purchase a bank in Montenegro or to act as an intermediary in such a purchase.
- I am not certain whether he was purchasing the bank or mediating the transaction. We were supposed to monitor whether a sale would take place, but it was never realized. I believe Ukrainian nationals were also involved - Krunić said.
She stated that she was not sure whether she received this information from Katnić, from the head of the Special Police Department Dragan Radonjić, or from Čađenović.
Before the judicial panel presided over by Judge Veljko Radovanović, Krunić said that during her questioning at the SSPO she had been presented with a document related to Ljubo Milović, which had been created under her account under the title „Milovići“.
- That document was created in September 2022, and the most logical conclusion is that the order came from Special Prosecutor Zoran Vučinić - Krunić explained.
Vučinić instructed her to check a financial transaction exceeding 40 million euros, and according to the witness, she was tasked with obtaining information on whether the transaction had been carried out.
In response to Katnić’s question, she said they were unable to locate the funds, but they did receive guidance on where the money might have originated.
She said she does not know the outcome of those checks, as her colleagues continued working on the case while she was assigned to other matters.
Krunić explained that she conducted the checks based on information from publicly available sources.
- These data served as signposts for further searches and verifications - the witness emphasized.
Prosecutor Miloš Šoškić requested that the judicial panel prohibit Katnić from asking questions related to details of the Ljubo Milović case, as the matter is still active and such questioning could jeopardize the investigation.
Šoškić believes that Krunić’s testimony refuted Katnić’s defense that he had worked on the Milović case, as that case was not opened until July 19, 2022, and that „10, 15, or 20 million euros were deposited into Milović’s account“.
Katnić, on the other hand, pointed out that on May 11, 2024, the „Vijesti“ news portal published all data regarding payments that Ukrainians were supposed to transfer via Germany to Ljubo Milović’s account.
- So much for secrecy - Katnić said. He was categorical in stating that his defense had not been refuted, but that he simply could not recall the exact amount of money with precision.
Čađenović also pointed out that he had not been present during the witness’s questioning at the SSPO.
He emphasized that because Krunić worked on the largest number of cases with him, she left open the possibility that she might have received the information about the bank purchase from him. Krunić stated that she was not certain whether she received the operational information from him, Radonjić, or Katnić.
- She did not receive any information about Ljubo Milović from me - Čađenović said.
He stressed that it is undisputed that from 2016 to 2022 a significantly larger number of individuals from the „Kavač“ criminal clan were prosecuted, and that he worked on those cases.
At today’s hearing, Milan Mrvaljević was also heard as a witness. He said that he has been a long-time friend of the Katnić family.
While construction work was being carried out on properties in Barjamovica, a man employed by him delivered stone and soil because he had surplus materials, but he did not do this only for the Katnić family, but also for many people he wanted to help.
- As far as those properties in Barjamovica are concerned, I did not examine the paperwork, but I was told that they are the property of the Katnić family - Mrvaljević testified.
Katnić said that Mrvaljević had spoken truthfully and sincerely, as befits an honest man.
He pointed out that the properties are owned by himself, his two brothers, and his nephew.
The trial will continue on February 10, when former head of the Department for the Fight against Organized Crime Milorad Žižić is scheduled to testify.

Muškarac koji je pokušao ubiti Trampa na golf terenu osuđen na doživotni zatvor

Italijani spriječili incident pred otvaranje ZOI, sumnja se na umiješanost Moskve

Najmanje 35 poginulih u sniježnoj oluji u Japanu

Hag odbio prijevremeno puštanje na slobodu Milana Martića

Epstin je prije 14 godina posjetio Balkan, u prepiskama spominjao usluge mladih djevojaka

EU odobrila zajam od 90 milijardi eura za Ukrajinu

Ministar kulture Srbije negirao krivicu tokom suđenja u slučaju "Generalštab"

SAD povlači 700 agenata ICE-a iz Minesote

Sastanak delegacija SAD-a i Irana u petak u Omanu

Abu Dabi: Počela nova runda pregovora između Ukrajine i Rusije

Krunić: We checked information on whether Milović planned to buy a bank, Katnić never asked me to alter any document

Muškarac koji je pokušao ubiti Trampa na golf terenu osuđen na doživotni zatvor

Italijani spriječili incident pred otvaranje ZOI, sumnja se na umiješanost Moskve

Najmanje 35 poginulih u sniježnoj oluji u Japanu

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO