Generalni direktor Evropske komisije za Bliski istok, Sjevernu Afriku i Zaliv Stefano Sanino više neće obavljati tu funkciju, saopštila je danas Evropska komisija, pošto je on, zajedno sa rektorkom Evropskog koledža Federikom Mogerini, priveden u okviru istrage o prevari.
Sanino je uzeo odsustvo do kraja godine, kada će se penzionisati kao što je planirano, navode u Evropskoj komisiji, prenio je belgijski portal Politiko.
U mejlu poslatom kolegama, u kojem je najavio svoje skoro penzionisanje, Sanino je naglasio da u ovim okolnostima ne smatra da je prikladno da nastavi da bude na svojoj sadašnjoj poziciji.
On je dodao da je "uvjeren u rad sudija i da će sve biti razjašnjeno".

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Svijet

Stefano Sanino podnio ostavku

Administracija američkog predsjednika Donalda Trampa odlučila je privremeno obustaviti sve imigracione zahtjeve, uključujući aplikacije za zelene karte, za građane 19 zemalja kojima je ranije ove godine zabranjeno putovanje u SAD.
Ova odluka dio je šireg paketa izmjena u imigracionoj politici, koji je uslijedio nakon pucnjave u kojoj su dva člana Nacionalne garde povrijeđena.
Obuhvaćene su zemlje: Afganistan, Mjanmar, Čad, Republika Kongo, Ekvatorijalna Gvineja, Eritreja, Haiti, Iran, Libija, Somalija, Sudan, Jemen, Burundi, Kuba, Laos, Sijera Leone, Togo, Turkmenistan i Venecuela.
Izmjene su detaljno opisane u memorandumu koji je objavljen na zvaničnom sajtu Službe za državljanstvo i imigraciju SAD (USCIS), agencije odgovorne za obradu i odobravanje svih zahtjeva za imigracione povlastice.
Pauza se odnosi na širok spektar imigracionih odluka, uključujući zahtjeve za zelene karte i naturalizaciju za imigrante iz tih 19 zemalja, koje je administracija Trampa označila kao visoko rizične.
Prema saopštenju, odluku o ukidanju pauze donosi direktor USCIS-a Džozef Edlou.
Podsjećamo, u junu je Trampova administracija zabranila putovanje u SAD za građane 12 zemalja, dok je za građane sedam drugih zemalja uvela restrikcije, pozivajući se na nacionalnu bezbjednost.
Nedavne izjave Trampa i visokih zvaničnika njegove administracije, u kojima su kritikovali veliku somalijsku zajednicu u Minesoti, ponovo su skrenule pažnju na imigrante iz Somalije, ratom pogođene istočnoafričke zemlje i njihove potomke.
Tramp je juče izjavio da ne želi Somalijce u SAD jer, kako je rekao, ne donose ništa.

Trampova administracija obustavlja imigracione zahtjeve iz 19 zemalja

NATO zajedno može imati 3,14 miliona aktivnih vojnika i 2,75 miliona rezervista, što ukupno iznosi 5,89 miliona ljudi. Blok raspolaže sa više od 14.000 tenkova i oko 21.000 aviona.
Izjava ruskog predsjednika Vladimira Putina da, iako Rusija ne planira rat s Evropom, "spremna" je odgovoriti ako ga Evropa započne, odjeknula je širom svijeta. Putin je ranije optužio evropske čelnike da pokušavaju blokirati američki predloženi mirovni sporazum "iznošenjem zahtjeva koji su apsolutno neprihvatljivi za Rusiju" te je sugerisao da su evropski saveznici Ukrajine "na strani rata".
&nbsp;- Ako Evropa odjednom poželi započeti rat s nama i započne ga- rekao je Putin, "onda bi to za Evropu završilo tako brzo da Rusija ne bi imala s kim pregovarati."&nbsp;
Putin je pritom upotrijebio rusku riječ za 'rat'. Takođe je sugerisao da rat u Ukrajini nije bio pravi rat te da Rusija djeluje na "hirurški" način koji se ne bi ponovio u direktnom sukobu s evropskim silama.
Uprkos pompeznim paradama i vježbama na istočnoj granici Evrope, ruska vojska je iscrpljena dugotrajnim ratom u Ukrajini. Ipak, i dalje je najveća u Evropi i izuzetno spremna za izazove modernog ratovanja. The Independent je istražio posjeduje li Evropa trenutno vojnu i ekonomsku snagu za uspjeh na bojnom polju protiv Rusije. Ruska vojska je tokom rata narasla na impresivnih 1,32 miliona aktivnih vojnika, uprkos značajnim gubicima. Ta brojka nadmašuje bilo koju stajaću vojsku na kontinentu.
Rat je Putinu omogućio da od 2022. godine donese zakone za tri proširenja svoje vojske. Cilj mu je izgraditi drugu najveću vojsku na svijetu, nakon Kine, sa regularnom vojskom od 1,5 miliona, odnosno 2,38 miliona uključujući rezervu. Evropa se tek sada budi i shvata svoje odbrambene nedostatke, potaknuta uočenom prijetnjom na svojim granicama i administracijom Bijele kuće koja nerado nastavlja sa pokrivanjem troškova. Potrošnja je generalno u padu od kraja Hladnog rata, stoga njena snaga leži u jedinstvu.
NATO zajedno može imati 3,14 miliona aktivnih vojnika i 2,75 miliona rezervista, što ukupno iznosi 5,89 miliona ljudi. Blok raspolaže sa više od 14.000 tenkova i oko 21.000 aviona. Rusija trenutno može angažovati oko 2 miliona rezervista, što ukupno čini oko 3,32 miliona. Posjeduje oko 12.000 tenkova i gotovo 4.500 aviona. Obje strane posjeduju nuklearno oružje.
Donald Tramp je u pravu da se NATO u velikoj mjeri oslanja na Sjedinjene Države za snagu, iako se ta ravnoteža polako uspostavlja. Očekivalo se da ukupna saveznička potrošnja dostigne 1,59 biliona dolara u 2025., pri čemu je Vašington bio na putu da pokrije 980 milijardi dolara. Bez sudjelovanja Vašingtona u evropskom ratu s Rusijom, NATO bi danas imao procijenjenih 608 milijardi dolara, naspram oko 145 milijardi dolara koje Rusija godišnje troši. Međunarodni institut za strateške studije (IISS) procijenio je da bi ruski iznos mogao vrijediti više od 460 milijardi dolara, ako se prilagodi kupovnoj moći.
Evropske razlike u taktici i tehnologiji takođe bi stvorile neučinkovitost, problem s kojim se ujedinjena Rusija ne bi suočila. Javna podrška uveliko bi zavisila od toga ko je prvi napao. No, dok se Rusija već mobilisala, evropske demokratije bi imale više poteškoća u pronalaženju dobrovoljaca. Francuski general je prošlog mjeseca izazvao buru kada je izjavio da Francuska mora biti "spremna izgubiti svoju djecu" i ekonomski patiti u slučaju rata.
Evropske kompanije se još uvijek oporavljaju od Covida jer rastu najamnine i cijene energije, a potonje su već povezane s ratom u Ukrajini. Mobilizacija bi mogla privremeno podići usporene ekonomije, ali dugotrajni sukob bi poremetio trgovinu i odvratio ulaganja.
Podsjećanje na upozorenje da bi Rusija mogla pokrenuti napad 2029. godine proizilazi iz izvještaja Zajedničke procjene prijetnji NATO-a 2023., koji sugeriše da bi Rusija u roku od tri do pet godina mogla biti u poziciji voditi rat velikih razmjera. Istraživanje njemačke javne televizije WDR pokazuje da su u procjeni korišćeni izviđački sateliti za praćenje trenutnih ruskih aktivnosti, uključujući proizvodnju i regrutovanje, oslanjajući se isključivo na obavještajne podatke.
Izvještaj iz 2023. godine zaključio je da Rusija može okupiti vojsku od 1,5 miliona vojnika, potpuno opremljenih, u roku od pet godina – do 2028. – i izvesti takav napad, objasnio je sigurnosni stručnjak profesor Carlo Masala u nedavnom podkastu. "2024. godine ministar odbrane Boris Pistorius i glavni inspektor Bundeswehra Carsten Breuer objavili su izvještaj", rekao je Masala, dodajući da očito nisu htjeli uznemiriti javnost.

Večernji list: Nakon Putinove zastrašujuće prijetnje,da li je Evropa spremna za rat s Rusijom?

Milijarder i astronaut Jared Isakman, kandidat Donalda Trampa za čelnika NASA-e, ponovio je planove da američke astronaute pošalje na Mjesec prije Kine, nastojeći se istovremeno distancirati od izvršnog direktora SpaceX-a, Elona Maska.
Isakman, koji je dva puta letio u orbitu privatnim misijama SpaceX-a, upozorio je senatore da zaostajanje u svemirskoj trci s Kinom "može promijeniti ravnotežu snaga na Zemlji".
Odnos s Maskom i nominacija
 
 Tramp ga je prvi put nominovao u decembru 2024., povukao u maju, a potom ponovo u novembru. Demokratski senatori su zabrinuti zbog njegove bliskosti s Maskom, čija kompanija ima ugovore s NASA-om u vrijednosti od oko 15 milijardi dolara. Isakman je odbacio tvrdnje o sukobu interesa i naglasio da je SpaceX bio jedina firma sposobna poslati ga u orbitu.
Prioriteti za NASA-u
 
 Senator Ted Kruz tražio je od Isakmana garancije da će povratak astronauta na Mjesec kroz program Artemis biti prioritet. Isakman je istakao da NASA može paralelno razvijati misije ka Mjesecu i Marsu, s naglaskom na brzi povratak i dugoročnu prisutnost na Mjesecu.
Njegov dokument Projekt Athena opisuje viziju NASA-e, uključujući nuklearni pogon, istraživanje Marsa i poboljšanje učinkovitosti agencije. Ako bude potvrđen, 42-godišnji Isakman nadgledaće oko 14.000 zaposlenih i budžet od 25 milijardi dolara, dok se agencija suočava sa smanjenjem broja osoblja i proračuna.

Kandidat za šefa NASA-e: Zaostajanje za Kinom na Mjesecu je zaostajanje i na Zemlji

Njemački tužilac Andres Riter sadašnji zamjenik glavne evropske tužiteljke, izabran je da naslijedi Rumunku Loru Koveši na čelu Kancelarije evropskog javnog tužioca (EPPO), objavio je Euraktiv. Primopredaja funkcije očekuje se u oktobru 2026. godine.
Vođenje EPPO-a, sa sjedištem u Luksemburgu, smatra se jednim od najzahtjevnijih pravnih poslova u EU. Kancelarija koordiniše prekogranične istrage koje se bave zloupotrebama i pronevjerama sredstava EU-a.
Riter je dobio snažnu podršku u Evropskom parlamentu — glasalo je za njega 22 članova Odbora za budžet i 46 članova Odbora za pravosuđe i unutrašnje poslove. Prema navodima diplomata, bio je i favorit država članica.
Sa više od 25 godina iskustva u Njemačkoj, Riter je specijalizovan za ekonomski kriminal i prevare povezane sa evropskim subvencijama. Pred njim su brojni složeni predmeti, uključujući istrage o nabavci kovid-vakcina koju je odobrila predsjednica Komisije Urzula fon der Lajen, kao i slučajevi zloupotrebe sredstava u institucijama i političkim grupacijama EU-a.
Poslanica Zelenih Saskija Brikmon &nbsp;pozdravila je njegov izbor, navodeći da će Riter obezbijediti kontinuitet EPPO-a i očuvanje nezavisnosti institucije.

Andres Riter kandidat za nesljednika Laure Koveši na poziciji glavnog evropskog tužioca

Potraga za nestalim avionom Malezija Erlajns leta MH370 biće nastavljena ovog mjeseca, saopštilo je malezijsko ministarstvo saobraćaja, više od decenije nakon što je avion nestao u jednoj od najvećih misterija u avijaciji, prenosi N1 Beograd.
U saopštenju u srijedu, ministarstvo saobraćaja je potvrdilo da će kompanija za pomorsku robotiku Ocean Infinity, sa sjedištem u Ujedinjenom Kraljevstvu i SAD, nastaviti potragu po morskom dnu od 30. decembra, u trajanju od 55 dana, pri čemu će se operacije sprovoditi povremeno.
Saopštilo je da će nova potraga ciljati područja za koja se vjeruje da postoji najveća vjerovatnoća da se pronađe nestali avion, iako detalji o tačnim lokacijama nijesu navedeni.
Let MH370 je skrenuo sa kursa i nestao sa radara kontrole letjenja 8. marta 2014, tokom rutinskog leta iz Kuala Lumpura za Peking. U avionu je bilo 12 članova malezijske posade i 227 putnika, od kojih su većina bili kineski državljani. U avionu je bilo 38 malezijskih putnika, kao i sedam australijskih državljana i rezidenata, plus građani iz Indonezije, Indije, Francuske, SAD, Irana, Ukrajine, Kanade, Novog Zelanda, Holandije, Rusije i Tajvana.
Danika Viks, čiji je suprug Pol, australijski državljanin, bio u avionu, pozdravila je vijest o obnovljenim naporima potrage, rekavši da “osjeća zahvalnost i olakšanje što se malezijska vlada obavezala da nastavi potragu“.
- Nikada nijesmo prestali da tražimo odgovore, i saznanje da će potraga biti nastavljena donosi osjećaj utjehe. Zaista se nadam da će ova sljedeća faza donijeti jasnoću i mir za kojima od 8. marta 2014. tako očajnički žudimo, za nas i naše voljene - rekla je Viks.
Australijsko Ministarstvo spoljnih poslova i trgovine saopštilo je da podržava „sve praktične napore da se locira let Malezija Erlajns MH370“, dodajući da se nada da će obnovljena potraga donijeti „zaključak“ porodicama koje su toliko pretrpjele od tragedije.
Portparol kineskog ministarstva spoljnih poslova, Lin Đijan, rekao je: „Zabilježili smo relevantne izvještaje i cijenimo napore koje je uložila malezijska strana.“
U objavi na kineskoj društvenoj mreži WeChat, Điang iz Pekinga rekao je da se njegova porodica nada da će predstojeća potraga, planirana da traje 55 dana, ubuduće biti „bez fiksnog perioda“.
U godinama nakon nestanka, ogromni djelovi Indijskog okeana pretraživani su u pokušaju da se pronađu ostaci aviona kroz multinacionalne i privatne napore, bez uspjeha.
Nekoliko djelova krhotina izbačeno je na obalu, uključujući dio krila pronađen na francuskom ostrvu Reinion u Indijskom okeanu, za koji je Malezija 2015. potvrdila da potiče od MH370 – prvi trag nestalog aviona. Kasnije je pronađeno još nekoliko djelova duž istočne obale Afrike. Međutim, nijesu pronađeni veliki djelovi olupine niti tijela.
Prošle godine, Malezija je rekla da je spremna da ponovo otvori istragu o nestanku ukoliko se pojave ubjedljivi novi dokazi. Pristala je na ugovor sa kompanijom Ocean Infinity po principu „nema nalaza, nema naplate“ kako bi se potraga nastavila na novom području od 15.000 kvadratnih kilometara (5.800 kvadratnih milja) u okeanu. Prema sporazumu, Ocean Infinity će biti plaćen 70 miliona dolara samo ako se olupina pronađe.
Međutim, najnovija aktivnost potrage u južnom dijelu Indijskom okeanu obustavljena je u aprilu ove godine zbog loših vremenskih uslova.
Avion B777-200, na letu MH370, poletio je iz Kuala Lumpura u 00.41 po lokalnom vremenu 8. marta 2014, na putu za Peking. Avion je posljednji put viđen na vojnom radaru u 02.14, kako leti zapadno preko moreuza Malaka. Pola sata kasnije, aviokompanija je objavila da je izgubila kontakt sa avionom, koji je trebalo da sleti na odredište oko 06.30.
Porodice onih koji su bili u avionu dugo su vodile kampanju da se potraga nastavi, navodeći da su odgovori potrebni kako bi se spriječila nova tragedija. Neki su putovali na Madagaskar 2016. da bi pretraživali plaže u potrazi za ostacima. Rođaci su takođe tražili odgovornost pred sudovima i zahtijevali odštetu od kompanija uključujući Malezija Erlajns, Boing, proizvođača avionskih motora Rols Rojs i osiguravajuću grupu Allianz.
U januaru 2017, malezijske, australijske i kineske vlasti objavile su kraj podvodne potrage za olupinom koju je predvodio Australijski biro za bezbjednost saobraćaja, koji je dvije i po godine pretraživao 120.000 kvadratnih kilometara u južnom Indijskom okeanu.
Kasnije te godine, australijski istražitelji dostavili su svoj konačni izvještaj o nestanku, navodeći da je nemogućnost da se porodicama žrtava pruži zaključak „velika tragedija“ i „gotovo nezamisliva“ u modernom dobu.
Godine 2018, zvanična istraga Malezije zaključila je da je avion ručno okrenut u vazduhu, a ne da je bio pod kontrolom autopilota, i da se „nezakonito miješanje treće strane“ ne može isključiti. Međutim, odbacila je teorije koje su sugerisale da su pilot i kopilot namjerno oborili avion u samoubilačkoj misiji i isključila mehanički kvar kao uzrok.
U saopštenju u srijedu, malezijsko ministarstvo saobraćaja je navelo: „Najnoviji razvoj događaja naglašava posvećenost Vlade Malezije da pruži zaključak porodicama pogođenim ovom tragedijom.“

Potraga za avionom sa leta Malezija Erlajnsa MH370 biće nastavljena 11 godina nakon što je nestao

Situacija na tržištu naftnih derivata u Srbiji, uprkos američkim sankcijama Naftnoj industriji Srbije (NIS) u većinskom ruskom vlasništvu, za sada nije dramatična, ali bi uskoro mogla dovesti do postepenog zatvaranja oko petine benzinskih stanica, prenose beogradski mediji.
Sankcije američkog OFAC-a na ruski energetski sektor za NIS su na snazi od 9. oktobra, a nema naznaka da će kompanija dobiti licencu za dotok sirove nafte preko Janafovog naftovoda ili drugih pravaca.
SAD su više puta poručile Beogradu da rusko vlasništvo u NIS-u (56,15%) mora biti „nula“, ali Rusi ne žele da prodaju svoj udio. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić potvrdio je da je riječ o političkoj odluci Moskve. Pregovori o prodaji većinskog paketa nijesu uspjeli.
Rafinerija NIS-a u Pančevu je, nakon održavanja sistema, započela gašenje na minimum održivosti, dok se ne obezbijedi novi dotok sirove nafte, koji zavisi prije svega od Janafa. Vlasti su odlučile da do kraja sedmice održe platni promet s NIS-om, uz rizik sekundarnih sankcija prema domaćim bankama.
NIS upravlja oko 20% benzinskih stanica, ali ostvaruje gotovo polovinu ukupnog prometa goriva u Srbiji. Negativan razvoj situacije mogao bi dovesti do postepenog zatvaranja 356 stanica NIS-a i Gazproma.
Od 13. decembra sankcije će obuhvatiti i ruski LUKoil, koji će takođe ostati bez snabdijevanja. 
- Kada NIS potroši operativne zalihe, mi im ne možemo izdavati gorivo iz rezervi, niti LUKoilu. U suprotnom bi cijela Srbija bila pod sankcijama- rekao je Vučić, dodajući da će goriva biti, ali na drugim stanicama.
Ukoliko sankcije potraju, Srbija će morati da se više osloni na uvoz derivata iz okruženja, što je skuplje i logistički zahtjevnije, pa stručnjaci upozoravaju da to može izazvati nova poskupljenja i rast inflacije.

Srbiji prijeti zatvaranje petine benzinskih stanica

Njemačka raspoređuje sistem Strijela (Arrow) kako bi ojačala svoju protivraketnu odbranu od Rusije i obezbijedila evropski vazdušni prostor, prenio je danas Rojters.
Njemačko ratno vazduhoplovstvo je danas pustilo u rad prvi dio sistema protivraketne odbrane dugog dometa Strijela - namijenjen jačanju evropske protivvazdušne odbrane od ruske prijetnje.
Njemačka će sada moći da se brani od balističkih raketa dugog dometa na visini od više od 100 kilometara, naglasio je njemački zvaničnik Holger Nojman, tokom ceremonije u vazduhoplovnoj bazi Holcdorf, južno od Berlina u istočnoj Njemačkoj.
Taj radar se nalazi na prvoj operativnoj lokaciji za projekat koji će zemlju na kraju koštati 3,8 milijardi eura, rekao je novinarima portparol njemačkog Ministarstva odbrane Mitko Miler.
Berlin cilja na potpuno raspoređivanje sistema do 2028. godine sa "završetkom posljednje lokacije", rekao je portparol bez preciziranja ostalih lokacija.
Sistem Strijela, koju su zajedno razvili i proizveli Izrael i SAD, najnovija je verzija raspoređena 2017. godine, tako se prvi put koristi van Izraela.
Na Bliskom istoku u protekle dvije godine omogućila je "presretanje desetina balističkih raketa", rekao je Amir Baram, visoki zvaničnik izraelskog Ministarstva odbrane u Holcdorfu, gdje je podignuta i izraelska zastava.
Sa Strijelom, Berlin "preuzima svoje odgovornosti i jača evropski stub NATO-a", rekao je njemački ministar odbrane Boris Pistorijus.
To puštanje u rad označava dalji korak u jačanju njemačkih oružanih snaga, što je prioritet vlade od početka ruske invazije na Ukrajinu početkom 2022. godine.
Puštanje u rad Strijele dopunjuje njemački projekat protivvazdušne odbrane Evropski nebeski štit (ESSI), koji je Berlin predstavio u avgustu 2022. godine, a koji kombinuje svoje rakete za odbranu kratkog dometa Iris-T, sa američkim sistemima Patriot za rakete srednjeg dometa.
Njemačka predvodi taj evropski projekat, koji sada uključuje 24 države članice, između ostalog i Veliku Britaniju, ali ne i Francusku.
Pariz se zalaže za sistem protivvazdušne odbrane koji koristi evropsku opremu, dok je za Berlin prioritet brzo djelovanje u suočavanju sa ruskom prijetnjom.

Njemačka raspoređuje sistem Strijela da obezbijedi evropski vazdušni prostor

Bivša šefica diplomatije EU i rektorka Koledža Evropa Federika Mogerini, kao i nekadašnji generalni sekretar evropske diplomatske službe Stefano Sanino, pušteni su da se brane sa slobode.
Njih je ispitala federalna policija Zapadne Flandrije, saopštilo je Evropsko javno tužilaštvo.
Optužbe uključuju prevaru u javnim nabavkama, korupciju, sukob interesa i kršenje profesionalne tajne, ali je tužilaštvo ocijenilo da u njihovom slučaju "ne postoji rizik od bjekstva", prenijele u agencije.
Prema belgijskim zakonima, označavanje osumnjičenih znači da je istraga u toku i da osobe mogu dalje da se ispituju, ali da to ne podrazumijeva krivicu. Kako je EPPO saopštio, osumnjičeni se smatraju nevinim dok istraga traje.
Ranije je saopšteno da su Mogerinijeva i Sanino pritvoreni zbog sumnje da tenderski postupak iz 2021. i 2022. godine, povezan sa osnivanjem diplomatske akademije pri Koledžu Evrope, "nije bio fer".
Fokus istrage su i okolnosti kupovine zgrade u Brižu, u kojoj su smješteni polaznici Koledža, za 3,2 miliona eura, rekle su četiri osobe upoznate s istragom, prenio je Foljo.
Konkurs za domaćina akademije zahtijevao je od kandidata da obezbijede smještaj, a Koledž Evrope je kupio zgradu 2022. godine tokom perioda finansijskih poteškoća i neposredno prije nego što je EEAS raspisala tender kojim je kasnije instituciji dodeljeno 654.000 eura za finansiranje, navode izvori.
Istražitelji ispituju navode da su Koledž Evrope i njegovi predstavnici imali pristup poverljivim informacijama u vezi s tenderom, koji je trebalo da ostane tajan kako bi se omogućila poštena konkurencija između institucija koje su se nadmetale za smještaj nove akademije.
U operaciji sprovedenoj juče učestvovali su belgijska federalna policija, kancelarija EU za borbu protiv prevara (OLAF) i Evropsko javno tužilaštvo (EPPO), a prema riječima očevidaca oko 10 policajaca u civilu je ušlo u zgradu EEAS-a oko 7.30.
OLAF je ranije ispitivao više osoba u vezi sa slučajem i proslijedio nalaze EPPO-u, koje je nadležno za potencijalno krivično gonjenje.
Mogerinijeva je od 2020. godine rektorka Koledža Evrope, a 2022. postala je direktorka Diplomatske akademije EU, projekta koji je u centru istrage.&nbsp;
Sanino je ranije bio generalni sekretar EEAS, a trenutno obavlja visoku funkciju u Komisiji.
Predstavnici sindikata EU upozorili su da bi, ako se navodi potvrde, šteta po ugled evropskih institucija mogla da bude "katastrofalna".

Mogerinijeva i Sanino pušteni da se brane sa slobode

Evropska komisija je usvojila akcioni plan RESourceEU, s ciljem ubrzavanja proizvodnje i diversifikacije snabdijevanja kritičnim sirovinama poput rijetkih minerala, kobalta i litijuma.
Izvršni potpredsjednik Komisije Stefan Sežurn izjavio je da EU ovim planom dobija alate za jačanje sopstvene proizvodnje i sigurnije snabdijevanje ključnim materijalima. Naglasio je da je riječ o koraku ka većoj industrijskoj suverenosti u globalnoj trci za strateškim resursima.
Glavni cilj plana jeste smanjenje zavisnosti od Kine, koja je najveći svjetski dobavljač rijetkih zemnih elemenata – ključnih za pametne telefone, vjetroturbine, električna vozila i vojnu opremu. RESourceEU treba da obezbijedi finansijska sredstva i mehanizme za zaštitu evropske industrije od geopolitičkih i tržišnih šokova.
Početkom naredne godine biće osnovan Evropski centar za kritične sirovine, koji će pružati tržišne informacije, finansirati strateške projekte i jačati otpornost lanaca snabdijevanja kroz zajedničku nabavku i skladištenje.
Plan predviđa i mjere za jačanje otpornosti jedinstvenog tržišta, praćenje rizika, koordinaciju u krizama i zaštitu od neprijateljskog uplitanja. Najavljene su izmjene Zakona o evropskim kritičnim sirovinama, kao i jača podrška projektima u EU i van nje koji mogu doprinijeti smanjenju zavisnosti od uvoza do 50% do 2029. godine.
Evropska komisija će u narednih 12 mjeseci obezbijediti do 3 milijarde eura za projekte koji mogu osigurati alternativne izvore kritičnih sirovina u kratkom roku.

Evropska komisija pokreće plan za obezbjeđivanje kritičnih sirovina

Vaterpolisti Jadran m:tela poraženi su večeras u Trebinju od Pro Reka 19:12, u petom kolu B grupe Lige šampiona.
To je treći poraz hercegnovskog tima ove sezone, u kojoj ima i dva trijumfa.
Pro Reko, koji je dobio i prvi međusobni duel &nbsp;16:7, upisao je peti trijumf i zadržao maksimalan učinak u dosadašnjem dijelu takmičenja.
Višestruki evropski prvak je, nakon izjednačene prve četvrtine (3:3), do polovine meča stekao četiri gola prednosti (9:5).
Sve dileme riješio je u trećoj četvrtini, koju je dobio 6:2 i uoči posljednjih osam minuta razliku uvećao na osam golova (15:7).
U hercegnovskom timu najefikasniji je bio Đorđe Lazić &nbsp;sa tri gola, dok su po dva dodali Jovan Vujović i Fran Valera.
Kod gostiju najbolji je bio Brus Irving sa pet, dok je gol manje postigao Fran Kanelja.
Jadran će u posljednjem kolu igrati protiv Novog Beograda.

Pro Reko savladao Jadran m:tel

Ustavni sud predstavlja isključivo jedan vid različitih političkih trgovina i odnosa političara koji, nažalost, glasaju za te sudije, a koji u stvari procjenjuju njihovu političku podobnost, odnosno nepodobnost prilikom izjašnjavanja – rekla je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, politikološkinja i univerzitetska profesorica Nikoleta Đukanović.
Proces izbora sudija za Ustavni sud, kaže Đukanović, nikad nije prestao da bude dio političke trgovine, jer Ustavni sud, iako predstavlja simbol nezavisnosti, nikad nije bio, kako tvrdi, u potpunosti nezavisna institucija.
Podsjeća da odabirom kandidata od strane političara i sagledavanjem istih kao političkih protivnika dolazi do degradacije društva i kompletnog pravosudnog sistema.
– Kako i ranije, tako i sada Ustavni sud predstavlja isključivo jedan vid različitih političkih trgovina i odnosa političara koji, nažalost, glasaju za te sudije, a koji u stvari procjenjuju njihovu političku podobnost, odnosno nepodobnost prilikom izjašnjavanja. Tu se prije svega gubi fokus na to da vi, kad izaberete i popunite prazna mjesta u Ustavnom sudu, nećete imati nezavisnu instituciju, nažalost, nećete imati nezavisne pojedince koji tu rade upravo zbog te velike politizacije – rekla je Đukanović.
Smatra da se dok god Crna Gora ne bude imala funkcionalan Ustavni sud sa apsolutno nezavisnim sudijama – ne može govoriti o demokratiji.
Naglašava i da društvo ne razumije šta je vladavina prava i šta su evropske vrijednosti u potpunosti, što neki od političara razumiju i koriste da sabotiraju proces.
Dodaje i da je Međuvladina konferencija u najavi i da ima rok od nekih 15 dana, a od najavljenih zatvaranja sedam poglavlja do kraja godine – zatvoreno je samo jedno i pitanje je šta će se, kako kaže, zaista desiti.
– Po građane može da bude vrlo problematično sjutra ukoliko zaista ne budemo imali kapaciteta da uzmemo sve ono što Evropska unija nudi. Mislim da je crnogorska Vlada jedna od rijetkih koja će svoj proces definisati kao – kako oni to kažu – interno smo spremni, šta god to podrazumijevalo. Dakle, vi ste spremni i poglavlja se zatvaraju onda kada su zaista zatvorena, a mi danas ipak živimo situaciju da i neka poglavlja koja smo zatvorili u stvari ponovo mogu biti otvorena, zato što u okviru tih poglavlja imamo zaista ogromne probleme u funkcionisanju institucija, sprovođenju zakona i tako dalje. Tako da ja mislim da je to jedno veliko pitanje. Politička volja zaista postoji, ali ja ne bih rekla da je ta jednoglasnost baš toliko neupitna, bez obzira što ćemo u nekim naznakama moći prepoznati taj stav da je EU davno odlučila da nas uključi i da će to biti njen mjerni instrument oživljavanja te politike proširenja, jačanja njene moći i reputacije na globalnom nivou. Ali kad vidite kako teku pregovarački procesi i činjenicu da je naša Vlada, za punih 11 mjeseci, zatvorila samo jedno poglavlje – istakla je Đukanović.
Smatra da građani ne razumiju vladavinu prava, da crnogorsko društvo nije demokratsko društvo, jer se ne poštuju presude suda, naročito ako se uzme u obzir RTCG i zatvorena poglavlja koja su dovedena u pitanje, podsjeća ona, nezakonitim izborom direktora i nepoštovanjem presuda koje se odnose na taj slučaj.
– Zakon se zaobilazi i krši bez ikakve odgovornosti, posebno ako imate javnu funkciju. U jednoj takvoj atmosferi i takvim uslovima onda dolazite do toga da kritička misao nije dobrodošla, naprotiv, ona se guši na sve načine. RTCG mislim da ne treba previše pominjati, više od onoga što svakodnevno vidimo, posebno u kontekstu nepoštovanja presuda i rada Savjeta i uopšte menadžmenta. Način na koji posluju u kontekstu uređivačke politike koja tobože pokušava da bude inkluzivna, a u stvari je izuzetno monolitna – naglasila je Đukanović.
Sagovornica Televizije E se osvrnula i na hibridne operacije i prijetnje koje smatra da su se dešavale i u periodu kad se Crna Gora pripremala za članstvo u NATO. Međutim, ulazak Crne Gore u EU biće test po regionalne odnose i pitanje je kako će to, ako do toga dođe, kako kaže – Srbija doživjeti.
Ukazuje i na ubrzan napredak Albanije i naklonost Evropske unije toj zemlji, pa smatra da će doći do neke vrste pregrupisavanja snaga u regionu.
– Hibridne prijetnje su razumljive zašto i sa kojih adresa dolaze, upravo u kontekstu uspjeha jedne male države u odnosu na njene susjede koji predstavljaju opet značajnije aktere u regionu, pa su te prijetnje očekivane i njihov intenzitet biće sve veći kako se taj proces bude dovodio do kraja i ukoliko se bude doveo do kraja naredne godine. Ono što je nažalost činjenica je da za te podatke mi znamo na osnovu rada nevladinih organizacija, a ne na osnovu državnih institucija koje moraju pratiti te trendove i imati politike i strategije upravljanja takvim podacima i situacijama. To na kraju govori o slabosti države koja je apsolutno gluva na tako važne stvari – zaključila je Đukanović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DjVhYmeovajI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Đukanović: Dok Crna Gora ne bude imala funkcionalan Ustavni sud sa nezavisnim sudijama – ne može se govoriti o demokratiji

Grupa građana Cetinja danas će blokirati saobraćaj na magistralnom putu Cetinje-Podgorica, u mjestu Kruševo Ždrijelo, od 15 sati i 20 minuta, kazala je za Portal ETV Vesna Pejović, majka i baba ubijenih u masakru na Medovini.
Građani Cetinja mirne blokade organizuju mjesecima iskazujući protest i tražeći odgovornost čelnika bezbjedonosnog sektora za dvije tragedije u kojima je na Cetinju, u dvije i po godine, ubijeno dvadeset i troje njihovih sugrađana.
Do sada su simbolično blokade počinjale u 17.26 sati, vrijeme kada je Aco Martinović započeo krvavi pir u kojem je ubijeno 13 osoba.&nbsp;
Pejović je kazala i da se ubuduće neće znati vrijeme blokada.
- Nijesu uspjeli da me slome, neću odustati sve dok zahtjevi ne budu ispunjeni - kazala je Pejović.&nbsp;
O blokadama će, kako je poručila, odlučivati građani koji su svakoga dana na Kruševom ždrijelu.&nbsp;
- Oni su konstantno na blokadama, po lijepom i ružnom vremenu. Istrajali smo i istrajaćemo sigurni budite, neka narod Crne Gore bude svjestan da stojimo zbog ovakvog sistema, društva i života. Moje ne mogu vratiti ali želim osmijeh ovoj đeci - zaključila je Pejović u izjavi za Portal ETV.&nbsp;

Od danas će varirati satnica blokada na Kruševom ždrijelu: Nema odustajanja dok zahtjevi ne budu ispunjeni

Novoimenovana vršiteljka dužnosti direktorice Javne ustanove Muzeji i galerije Budve Ivana Ćupić onemogućena je jutros da uđe u kancelariju, jer je bivša direktorka ove institucije Lucija Đurašković zaključala vrata i odbila da preda ključ. - Jutros sam se pojavila na poslu i kancelarija je bila zaključlana. Ona traži da joj uručim rješenje o razrješenju i odlku Savjeta ustanove o njenom razrješenju da bi se obavila primopredaja. Ja, naravno, nemam ta dokumenta. Sjedim u hodniku i čekam razrješenje situacije. Pozvali smo policiju, ali oni su tražili da dođemo kod njih da podnesemo prijavu – kazala je Portalu ETV Ćupić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_cc70532819af1fe361d3815aa5288e7b1f589d5ca8f1668bf7c0fdf78d161625.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203111224_cc70532819af1fe361d3815aa5288e7b1f589d5ca8f1668bf7c0fdf78d161625" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Ivana Ćupić (Foto Đ.Cmiljanić)"> <figcaption>Ivana Ćupić(Photo: Đ.Cmiljanić)</figcaption> </figure>  Ona očekuje da će situacija biti riješena i da će već sjutra početi da obavlja dužnost. Objavili smo jutros da je Ćupić imenovana za novu direktoricu Muzeja i galerija Budve umjesto Lucije Đurašković kojoj je mandat istekao još 2021. godine, ali je ona, bez obzira na tu činjenicu sve to vrijeme rukovodila institucijom. - Sa radošću vas obavještavam da danas preuzimam dužnost direktorke JU Muzeji i galerije Budve. Velika mi je jednako i čast i odgovornost voditi jednu ovako značajnu kulturnu instituciju, te iskreno zahvaljujem na ukazanom povjerenju. Sa jasnom sviješću o prethodnom izazovnom periodu ustanove, moj prioritet je da bez oklijevanja i prekomjernog osvrtanja, složno započnemo proces obnove i modernizacije. Vizija mora biti jasna i usmjerena ka osavremenjivanju i podizanju konkretnih kvaliteta Muzeja i galerija Budve – kazala je Ćupić za Portal ETV.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Lucija Đurašković"> <figcaption>Lucija Đurašković</figcaption> </figure>  Ističe da će se posebno posvetiti modernizaciji sadržaja i prostora institucije, većoj otvorenosti i snažnijem povezivanju sa zajednicom, značajnom povećanju broja posjetilaca, te digitalizaciji fonda i primjeni savremenih pristupa u svim segmentima rada. - Želim da zajedno izgradimo snažan, motivisan i stručan tim, jer je uspjeh moguć jedino kroz solidaran rad i posvećenost istoj viziji. I te kako vjerujem u potencijal ove ustanove i pozivam mlade ljude, kao i sve građane, da se aktivno uključe u inicijative, programe i aktivnosti koje pripremamo. Cijeneći stručnost i predanost zaposlenih, kao i temelje koje su postavili svi moji prethodnici, odlučno vjerujem da s današnjim danom započinje nova faza dinamičnog razvoja Muzeja i galerija Budve – poručila je ona. Najavili smo da primopredaja dužnosti između bivše i nove direktorice neće proteći „u miru“, ukazujući da se Đurašković nije „pomirila“ sa tim da se mora povući i da je početkom novembra najavila da će podnijeti krivičnu prijavu zbog „falsifikovanja pečata“ te javne ustanove, odbijajući da prihvati da bude razriješena. Đurašković je, kako smo objavili, sve ove godine ostala na čelu ustanove zahvaljujući članu 22 stavu 2 Statuta Muzeja i galerija Budve kojim je propisano da „do izbora novog direktora, funkciju direktora vršiće dotadašnji direktor“. Ona i lokalne vlasti su, očigledno, tumačile da joj taj član omogućava da ostane direktorica koliko ona dugo želi. Imenovana je u avgustu 2017. na period od četiri godine, ali nakon što joj je istekao mandat u avgustu 2021. nije pokrenut postupak izbora novog direktora?! Podršku Luciji Đurašković u novembru je dao budvanski odbor Nove srpske demokratije, partije na čijem je čelu predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić. Iz Opštine Budva u avgustu je saopšteno da Đurašković i njeni bliski saradnici zloupotrebom i mahinacijama koriste sindikat u privatne svrhe i onemogućavaju kompletiranje Savjeta ustanove, jer odbijaju da predlože člana iz reda zapošljenih. - ...Lucija Đurašković nije preuzela nijednu radnju kako bi se iz reda zaposlenih imenovao član Savjeta, nakon čega bi osnivač predložio i ostale članove. Svjesna činjenice da bi je novoimenovani Savjet mogao zbog brojnih propusta u radu razriješiti, nastavlja sa opstrukcijama, posebno koristeći političku krizu i činjenicu da lokalni parlament nije funkcionisao – saopštili su u avgustu iz Opštine Budva.

Lucija Đurašković zaključala kancelariju, Ćupić u hodniku čeka policiju

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić danas je u Višem sudu predložio da kao svjedok bude saslušan Zoran Brđanin - nekadašnji direktor Uprave policije.
On je to obrazložio da Brđanin treba da saopšti sudskom vijeću da li su mu rekli i postavili uslov da će njega i njegov pomoćnika Dejana Kneževića smijeniti "ukoliko se ne ograde od njega" zbog predmeta koji je otvorio protiv budvanske grupe, jer su pojedinci iz vlasti smatrali da je taj postupak politički motivisan.
Osim Katnića na optužnici su bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović i suspendovani tužilac Saša Čađenović.
Odgovarajući na pitanja Katnića bivši šef Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić kazao je da je Brđanin tražio od nekadašnjeg glavnog specijalnog tužioca da ne procesuiraju osobe iz budvanske grupe koji su bliski škaljarskom klanu.
Katnić je pitao Radonjića da li se sjeća što je zatraženo na sastanku koji je sazvao tadašnji potpredsjednik Vlade Dritan Abazović a kojem je prisustvovao Luka Rakčević i pomoćnik direktora policije &nbsp;Dejan Knežević i čime je Abazović zaprijetio?
Svjedok je rekao da je nakon tog sastanka traženo je da se ne procesuira budvanska grupa.
- Sjećam se da je kod vas dolazio Brđanin da traži da ne procesuirate jedan predmet, a odnosi se na budvanaku grupu. Tužilac Čađenović je vodio taj predmet. Brđanin je došao kod vas a prethodno je mene pozvao Kneževića, da ne procesuiramo taj predmet i da će se policija ograditi od nas ako procesuiramo i reći da nema dokaza - ispričao je Radonjić.
On je dodao da nije prisustvovao tim sastancima.
Katnić je objasnio da je u pitanju budvanska grupa ogranka škaljarskog klana, čiji su članovi su bili, kako je rekao, braća Kažanegra, Marko Ljubiša Kan i drugi.
- Sudija za istragu je uveo mjere tajnog nadzora. Na njima je bio Blažo Rađenović, član URA-e - ukazao je Katnić.
I to, bio glavni motiv, zbog čega je taj "predmet" bio "sporan".
Međutim, on je nastavio rad na tom predmetu ali je penzionisan.

Katnić tvrdi da je nakon sastanka sa Abazovićem traženo da se ne "dira" budvanski predmet, jer je na mjerama evidentirana i komunikacija Rađenovića

Za Pljevlja važan infrastrukturni projekat, put Mijakovići – Vrulja, koji će znatno uticati na povezanost ovoga grada sa ostalim crnogorskim gradovima, kako na sjeveru, tako i na jugu države, juče je svečano otvoren, ali ceremoniji, u organizaciji Vlade Crne Gore, nije prisustvovao predsjednik pljevaljske opštine Dario Vraneš. Nije bio pozvan. Ni on, niti predsjednica Skupštine Opštine Jovana Tošić. Ali, jeste potpredsjednik lokalnog parlamenta – Darko Gazdić iz Pokreta Evropa sad, kao i čelnici Rudnika uglja Pljevlja – Nemanja Laković, Jadranko Lončar i Miroslav Đurišić, takođe kadrovi PES-a. Put su juče otvorili premijer Milojko Spajić, ministarka saobraćaja Maja Vukićević i direktor Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fspajic-put-vrulja-mijakovici-smanjuje-vrijeme-putovanja-od-pljevalja-do-podgorice-za-oko-pola-sata&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Vraneš, kadar Nove srpske demokratije Andrije Mandića (predsjednika Skupštine Crne Gore) i Tošić, kadrovkinja Demokrata Alekse Bečića (potpredsjednika Vlade), iako „prvi domaćini“ grada pod Golubinjom, za Spajića, očito, nijesu bili poželjni. - Nijesmo dobili zvaničan poziv, ni ja ni predsjednica Skupštine – kratko je za Portal ETV kazao Vraneš. Na našu opasku da je svečanoj ceremoniji prisustvovao potpredsjednik Skupštine Opštine, kadar PES-a, Darko Gazdić, komentar Vraneša je bio: „Da. Cio PES je bio“. - Svi iz Rudnika uglja – dodao je.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251202011216_84aff105a3dfb545ff16ff26aaad8c288b19c5f1c26fa082948d01797757b6ea.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251202011216_84aff105a3dfb545ff16ff26aaad8c288b19c5f1c26fa082948d01797757b6ea" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Spajić nije želio Vraneša na svečanoj ceremoniji otvaranja puta Mijakovići - Vrulja"><figcaption>Spajić nije želio Vraneša na svečanoj ceremoniji otvaranja puta Mijakovići - Vrulja(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption></figure>  Vraneš je negirao tvrdnje da obezbjeđenje nije dozvolilo njemu i Tošić da prođu, sve dok ceremonija nije okončana. Ono što je upadljivo je da njega i nje nema na Vladinim fotografijama i snimcima sa otvaranja puta. Vraneš je za Portal ETV još kazao da ekipi Televizije Pljevlja nije dozvoljeno da izvještavaju sa ovog događaja. - Prvi put od osnivanja TV Pljevlja da im se nije dalo da prisustvuju – rekao je on. Zašto Spajiću, rođenom Pljevljaku, Vraneš nije bio poželjan, ali ni Tošić, može se samo nagađati. Politika vlasti u Pljevljima je, od kada je na čelu grada Vraneš, bukvalno „saoizacija“ ove Opštine, međutim premijer nijednim gestom do sada nije pokazao da mu to smeta. Vraneš prilježno radi na velikodržavnom projektu susjedne Srbije – nazvanom „srpski svijet“, a koji podrazumijeva prisajedinjenje ovoj zemlji, ne samo Crne Gore koju oni tretiraju kao srpsku teritoriju, već i dijelova drugih država u okruženju, poput entiteta Bosne i Hercegovine – Republika Srpska. Vraneš slavi nacistički četnički pokret, blizak je Crkvi Srbije, a maticom smatra susjednu Srbiju. Obilježava državne praznike Srbije, ali ne i Crne Gore. Ove godine čak je odbio da prisustvuje svečanoj sjednici Skupštine Opštine povodom Dana Pljevlja – 20. novembra. Pljevlja su 20. novembra 1945. godine oslobođena od fašističkog okupatora, međutim, Vraneš smatra da je to najtragičniji dan XX vijeka za ovaj grad. Građanski aktivista iz Pljevalja Pavle Čolović juče je na svom Fejsbuk profilu ocijenio da je „sramotno da na ceremoniji otvaranja nije prisustvovao predsjednik opštine Pljevlja, dr Dario Vraneš“. - Otvorena je dionica puta Pljevlja – Mijakovići - Vrulja, dio puta ka Bijelom Polju. To je projekat koji nije ni PES-ov, ni DPS-ov, ni DF-ov – to je put građana Pljevalja i Bijelog Polja, plaćen novcem svih nas. I upravo zato je sramotno da na ceremoniji otvaranja nije prisustvovao predsjednik opštine Pljevlja dr Dario Vraneš. Sviđalo se to nekome ili ne, predsjednik Opštine je simbol grada i morao je biti tu. Isto tako, morao je biti prisutan i predsjednik opštine Bijelo Polje. To je normalna, civilizovana i državnički odgovorna praksa – napisao je on. Konstatovao je i da „to nije bio državni događaj“, već „stranački skup članova i simpatizera PES-a, na kojem nije bilo mjesta za nikoga ko ne odgovara propagandi, pa čak ni za građane Pljevalja“. - Put koji treba da spaja ljude, oni su pretvorili u političku tribinu koja dijeli građane. Država se ne gradi mitinzima i podjelama, već zajedništvom, odgovornošću i poštovanjem funkcije koju obavljaš, a ne stranke za koju navijaš. Pljevljima treba razvoj, ne partijska priredba za fotografisanje. Pljevljima trebaju putevi do Čajniča, Foče, Priboja, Mojkovca i Bobova – poručio je Čolović. Izvođač radova na putu Mijakovići - Vrulja je kompanija „Bemax“.

Stefano Sanino podnio ostavku

Trampova administracija obustavlja imigracione zahtjeve iz 19 zemalja

Večernji list: Nakon Putinove zastrašujuće prijetnje,da li je Evropa spremna za rat s Rusijom?

Kandidat za šefa NASA-e: Zaostajanje za Kinom na Mjesecu je zaostajanje i na Zemlji

Andres Riter kandidat za nesljednika Laure Koveši na poziciji glavnog evropskog tužioca

Potraga za avionom sa leta Malezija Erlajnsa MH370 biće nastavljena 11 godina nakon što je nestao

Srbiji prijeti zatvaranje petine benzinskih stanica

Njemačka raspoređuje sistem Strijela da obezbijedi evropski vazdušni prostor

Mogerinijeva i Sanino pušteni da se brane sa slobode

Evropska komisija pokreće plan za obezbjeđivanje kritičnih sirovina

Stefano Sanino podnio ostavku

Pro Reko savladao Jadran m:tel

Đukanović: Dok Crna Gora ne bude imala funkcionalan Ustavni sud sa nezavisnim sudijama – ne može se govoriti o demokratiji

Trampova administracija obustavlja imigracione zahtjeve iz 19 zemalja

PRATITE TVe UŽIVO