Američki tužioci saopštili su da suosnivač kompanije Teraform Labs Pte, Do Kvon, treba da bude osuđen na 12 godina zatvora zbog prevare koja je dovela do kolapsa stabilnog tokena (stablecoin) TerraUSD, vrijednog 40 milijardi dolara, 2022. godine.
Nazivajući Kvonovu prevaru „kolosalnom po obimu", vlada je u podnesku dostavljenom federalnom sudiji u Njujorku u četvrtak veče navela da zločin zaslužuje strogu kaznu. Tužioci su istakli da su Kvonove laži kupcima pokrenule niz lančanih kriza u svijetu kriptovaluta, uključujući i kolaps berze FTX u vlasništvu Sema Benkmena Frida, prenosi Blumberg.
Kvon će biti osuđen 11. decembra, pred okružnim sudijom SAD Polom Englmejerom.
Presuda stiže u trenutku kada je Trampova administracija uglavnom oslabila mjere sprovođenja koje se odnose na kriptovalute. Dana 23. oktobra predsjednik Donald Tramp pomilovao je osnivača Bajnensa, Čangpenga Žaoa, koji je bio osuđen zbog neuspjeha da uspostavi efikasan program protiv pranja novca u najvećoj svjetskoj kriptoberzi.
U sopstvenom podnesku prošle sedmice, Kvon (34) je predložio da mu se izrekne kazna od pet godina zatvora. On je u avgustu priznao krivicu za zavjeru i sajber prevaru, prema sporazumu u kojem su tužioci pristali da traže kaznu ne dužu od 12 godina.
U okviru sporazuma o priznanju krivice, Kvon je pristao da se odrekne 19,3 miliona dolara i određene imovine. Tužioci ne traže da Kvon plati odštetu milionima investitora koji su izgubili ukupno 40 milijardi dolara, uz obrazloženje da bi utvrđivanje pojedinačnih gubitaka bilo suviše složeno.
Kvonu se sudilo i u SAD i u njegovoj rodnoj Južnoj Koreji, a vodila se i dugotrajna borba oko toga gdje će prvo biti izručen nakon što je uhapšen u Crnoj Gori 2023. godine dok je putovao sa falsifikovanim pasošem. SAD-u je izručen u januaru, nakon što je gotovo dvije godine proveo u Crnoj Gori.
Američki tužioci saopštili su da će podržati da Kvon drugu polovinu kazne izdržava u Južnoj Koreji, ako se pridržava uslova sporazuma o priznanju krivice i ispuni kriterijume za transfer osuđenika.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Svijet

Američki tužioci traže 12 godina zatvora za Do Kvona

Velika Britanija objavila je danas sankcije protiv ruskih medija i ideoloških kuća, a britanska ministarka spoljnih poslova upozorila zapadne nacije da se više angažuju u borbi protiv informacionog rata od „zlonamjernih stranih država“.
Šefica diplomatije Ivet Kuper rekla je da Velika Britanija uvodi sankcije mikroblogerskom Telegram kanalu Ribar, Fondaciji za podršku i zaštitu prava sunarodnika koji žive u inostranstvu – koju estonska obavještajna služba opisuje kao paravan za obavještajnu agenciju GRU – i Centru za geopolitičku ekspertizu, istraživačkom centru kojim upravlja krajnje desničarski ruski pisac Aleksandar Dugin, javlja AP
Dvije firme sa sjedištem u Kini takođe su sankcionisane „zbog svojih ogromnih i neselektivnih sajber aktivnosti protiv Velike Britanije i njenih saveznika“, rekla je Kuper, prenosi FoNet.
Ona je, u obraćanju povodom 100 godina od potpisivanja Lokarnskih ugovora, skupa sporazuma među evropskim nacijama koji su učvrstili mir u Evropi nakon Prvog svjetskog rata, u Ministarstvu spoljnih poslova u Londonu rekla da se Velika Britanija i njeni saveznici suočavaju sa eskalacijom „hibridnih prijetnji osmišljenih da oslabe kritičnu nacionalnu infrastrukturu, potkopaju naše interese i miješaju se u naše demokratije“.
- Trebalo bi da ovo proglasimo onim što jeste: ruski informacioni rat. A mi se branimo - &nbsp;rekla je Kuper.
Ona je navela da prijetnje uključuju fizičke napade poput sabotaže, kao i kampanje dezinformacija koje „preplavljuju društvene mreže generativnom vještačkom inteligencijom i manipulisanim video zapisima“ usmjerenim na potkopavanje zapadne podrške otporu Ukrajine ruskoj invaziji.
Britanski zvaničnici ukazuju na lažne veb stranice i političke oglase tokom nedavnih izbora u Moldaviji i sajtove sa lažnim vijestima koji objavljuju video zapise sa lažnim tvrdnjama o ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom i njegovoj supruzi, osmišljene da potkopaju podršku Ukrajini, navodi AP.

Velika Britanija uvodi sankcije ruskim medijima

Jedan pripadnik Oružanih snaga Ujedinjenog Kraljevstva poginuo je u “tragičnom nesrećnom slučaju” u Ukrajini dok je nadgledao testiranje oružja daleko od linije fronta, saopštilo je britansko Ministarstvo odbrane.
- S dubokim žaljenjem moramo obavijestiti da je jedan pripadnik Oružanih snaga Ujedinjenog Kraljevstva jutros preminuo u Ukrajini - navelo je Ministarstvo odbrane.
Kako navode, ovo je prvi put da je pripadnik britanske vojske poginuo u Ukrajini od početka ruske invazije u februaru 2022. godine. dodaje se u saopštenju.
- On je stradao u tragičnom nesretnom slučaju dok je posmatrao ukrajinske snage kako testiraju novo odbrambeno oružje, daleko od linija fronta - dodaje se u saopštenju.
- Moje iskreno saučešće porodici našeg pripadnika Oružanih snaga, koji je nažalost izgubio život danas. Njegova služba i žrtva nikada neće biti zaboravljeni - rekao je britanski premijer Keir Starmer u izjavi.

Britanski vojnik poginuo u nesreći u Ukrajini

Protestnom šetnjom i obilaskom ključnih državnih institucija, studenti Pravnog fakulteta u Beogradu obilježili su godišnjicu početka studentskih blokada.
Prije njih, tokom dana, godišnjicu početka blokada obilježili su i studenti beogradskog Poljoprivrednog fakulteta i novosadskog Fakulteta tehničkih nauka.
U protestnoj šetnji centralnim beogradskim ulicama, pod sloganom “pravnici hoće pravdu”, studenti Pravnog fakulteta su, pored ostalog, obišli sjedišta Vrhovnog javnog tužilaštva, Vlade i Predsjedništva Srbije.
Ponovili su ključni zahtjev za raspisivanjem vanrednih parlamentarnih izbora.
Ispred Vrhovnog tužilaštva, kako je rečeno u studentskom govoru, podržali su sudije i tužioce koji “svoj posao rade savjesno i u skladu sa zakonom”, uz ocjenu da je pravosuđe “na nikad većem udaru” dok ih predstavnici vlasti vrijeđaju i targetiraju.
Ispred Vlade Srbije imali su poruku za premijera Đura Macuta – zatražili su da predsjedniku pošalje predlog za raspuštanje Skupštine i raspisivanje vanrednih izbora, uz ocjenu da vlast “više nema legitimitet”.
Zahtjev za raspisivanjem izbora ponovili su i u govoru ispred Predsjedništva Srbije.
To je bio, kako su naveli, prvi zvanični studentski govor ispred Predsjedništva od početka protesta.
“Institucije moraju da se vrate u ustavne okvire, a sa njima i predsjednik republike”, istaknuto je u govoru.
Predsjednika Aleksandra Vučića su optužili za kršenje Ustava.
Podsjetili su na uvrede koje je Vučić od početka studentskih protesta upućivao demonstrantima, te na prijetnje koje su dolazile od predstavnika vlasti i hapšenja učesnika protesta na ulicama.
Studentske blokade desetina fakulteta, koje su otpočele krajem novembra 2024. godine, prerasle su u talas masovnih antivladinih protesta u Srbiji, kojima su se pridružile stotine hiljada građana.
Povod za studentske blokade i proteste bila je pogibija 16 ljudi u padu nadstrešnice rekonstruisane Željezničke stanice u Novom Sadu – od vlasti se traži utvrđivanje odgovornosti za nesreću, uz ocjenu da su do nje doveli nemar i korupcija.
Na ulicama se traži i da se prekinu sudski postupci protiv demonstranata koji su hapšeni u proteklih godinu dana, kao i da se procesuiraju napadači na učesnike protesta u incidentima koji su se događali širom Srbije.
Nijedan zahtjev, kako navode studenti, nije ispunjen.
Vlast, sa druge strane, tvrdi suprotno i istovremeno odbija da raspiše parlamentarne izbore, što je posljednji zahtjev studenata, upućen u maju 2025.
Sa početkom nove školske godine, nastava na fakultetima je tokom jeseni normalizovana, osim na Državnom univerzitetu u Novom Pazaru čiji studenti zahtijevaju prinudnu upravu.

1250x600

1084x550

Beograd: Protestnom šetnjom studenti Pravnog fakulteta obilježili godišnjicu početka blokada, zatražili vanredne izbore

Predsjednik vlade Sjeverne Makedonije Hristijan Mickoski izjavio je danas da dok je premijer u njegovoj zemlji „neće nići nijedan šator sa ilegalnim migrantima“ i da „neće biti primljen nijedan migrant“.
On je to rekao u izjavi novinarima povodom, kako je naveo, spekulacija da će se u Sjevernoj Makedoniji graditi migrantski kampovi u kojima će biti prihvaćani migranti koji budu odbijeni u Velikoj Britaniji.
- Sa indignacijom odbacujem ove spekulacije da planiramo izgradnju bilo kakvih kampova za ilegalne migrante. Tema neuspješnih podnosilaca zahtjeva za azil nije razmatrana, ali ako se razmatra, biće odbijena. Razgovarano je o tome da ćemo zajednički boriti se protiv ilegalnih migracija - rekao je Mickoski novinarima.
Britanski mediji su prethodnih dana objavili da Velika Britanija pregovara o deportaciji odbijenih tražilaca azila u Sjevernu Makedoniju i da su dvije zemlje od ove jeseni ušle u formalne pregovore o sprovođenju tog plana, a tu temu u javnosti podstiče opozicioni Socijaldemokratski savez Makedonije (SDSM).
Da Sporazum o strateškom partnerstvu sa Velikom Britanijom predviđa izgradnju izbjegličkih kampova u Sjevernoj Makedoniji negirao je u subotu, 7. decembra, i visoki funkcioner i poslanik vladajuće VMRO-DPMNE Antonio Milošoski, nekadašnji ministar spoljnih poslova u vladi Nikole Gruevskog.

Mickoski: Dok sam ja premijer neće biti primljen nijedan migrant

U požaru koji je danas izbio u poslovnoj zgradi u Džakarti poginulo je najmanje 22 ljudi, saopštila je gradska policija.
Šef gradske policije Džakarte, Susatja Purnoma Kondra, kazao je da je požar u zgradi od sedam spratova u glavnom gradu Indonezije izbio danas oko podneva po lokalnom vremenu, u vrijeme kada su neki radnici ručali, prenosi Rojters.
Policija vjeruje da je do požara došlo nakon što je eksplodirala baterija na prvom spratu zgrade, u kojoj prostorije ima i kompanija koja proizvodi dronove, prije nego što se plamen proširio na više spratove.
Susatjo je rekao da je većina poginulih žene, od kojih je jedna bila trudna, i da je vjerovatno da su umrle od gušenja dimom, a ne od opekotina.
U gašenju požara učestvovalo je 28 vatrogasnih vozila i oko 100 ljudi, a zaposleni u zgradi koju je zahvatio požar spasavani su pomoću vazdušnih merdevina.
Susatjo je rekao da je pristup šestom spratu, nakon što je požar ugašen, bio „posebno težak“.
On je kazao da policija „još prikuplja podatke“, ali da se za sada „fokusira na identifikaciju žrtava koje su pronađene“.
Kompanija u čijim prostorijama se sumnja da je izbio požar indonežanska je podružnica japanske kompanije „Terra Drone Corporation“, koja pruža usluge dronova za industrijske klijente, od aerosnimanja i mapiranja do inspekcije i poljoprivrede.

Džakarta: U požaru u zgradi poginulo najmanje 22 ljudi

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da sjutra ima važan sastanak sa čelnicima EU Ursulom fon der Lajen i Antoniom Koštom u Briselu i dodao da će im predložiti da cijeli Zapadni Balakan zajedno prime u EU.
- Ulazak Zapadnog Balkana u cjelini u EU je najbolja ideja. Ako neko izostane, šta ćete raditi sa tim zemljama? I znam da svi pričaju o usklađenosti, ali ovdje se radi ne samo o budućnosti regiona već o budućnosti Evrope. Da nas prime sve zajedno, bez izuzetka, svi će se bolje osjećati, i Albanci i Bosanci... Čujem samo dobre reakcije na ovu ideju i to ću reći Antoniju Košti i Ursuli fon der Lajen- rekao je Vučić na Forumu Beltalks - Beogradski ekonomski razgovori.
Vučić je rekao da je Srbija "već mnogo stvari uradila", ali da "mora da napreduje na svom EU putu".
Naveo je da sjutra ima "veliki i važan sastanak" sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen koja organizuje večeru na kojoj će predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta i on biti njeni gosti.

Vučić: Predložiću Fon der Lajen da cijeli Zapadni Balkan zajedno uđe u EU

- Trampova administracija prekinula je veze s Evropom i radi – baš kao i Vladimir Putin – na uništenju Evropske unije- piše Noje Osnabrik­er Cajtung.
Ne stišava se bura među vodećim evropskim političarima nakon što je administracija Donalda Trampa objavila dokument na 33 strane pod nazivom ''Strategija nacionalne bezbjednosti Sjedinjenih Američkih Država'' (National Security Strategy of the United States of America).
- To je jezik koji inače dolazi samo iz nekih bizarnijih umova Kremlja- objavio je bivši švedski premijer Karl Bilt na Iksu (X), rekavši da dokument smješta SAD „desno od ekstremne desnice u Evropi“.
Slično je primijetio i Žerar Aro, bivši francuski ambasador u Sjedinjenim Državama, ističući da dokument „uglavnom potvrđuje“ percepciju da je Tramp „neprijatelj Evrope“. 
Poljski premijer Donald Tusk bio je takođe konkretan, ali i očigledno iznenađen dokumentom, jer je njegova zemlja od američkog ministra odbrane Pita Hegseta označena kao „uzoran američki saveznik“.
- Dragi američki prijatelji, Evropa je vaš najbliži saveznik, a ne vaš problem. I imamo zajedničke neprijatelje. Barem je tako bilo posljednjih 80 godina. Moramo se toga držati – ovo je jedina razumna strategija naše zajedničke bezbjednosti. Osim ako se nešto nije promijenilo- napisao je Tusk na svom nalogu na Iksu.
I Danijel Frid, ugledni član Atlantskog savjeta, koji je ranije bio visoki direktor Savjeta za nacionalnu bezbjednost za predsjednike Bila Klintona i Džordža V. Buša, ambasador u Poljskoj i pomoćnik državnog sekretara za Evropu, rekao je da strategija ima „unutrašnju nekoherentnost“.
– Ideološko neprijateljstvo strategije prema Evropi, u kombinaciji s implicitnom gorčinom zbog percipiranog američkog pretjeranog naprezanja i opštim prezirom prema ‘vrijednostima’, podstiče američko povlačenje iz vođstva slobodnog svijeta, pa čak i samog koncepta slobodnog svijeta – rekao je Frid.
– Istovremeno, Strategija nacionalne bezbjednosti na više mjesta prepoznaje da će Sjedinjenim Državama trebati njihovi saveznici, uključujući Evropu, kako bi se suočili sa svojim protivnicima, posebno Kinom – dodao je on.
Ovaj dokument, međutim, nosi opasnosti: poruke o „cenzuri“, „gašenju slobode govora“ i sličnom očigledno ohrabruju desne snage u različitim evropskim državama koje čekaju priliku da se domognu vlasti.
Ipak, evropska desnica od Trampa nema previše razloga za optimizam. Njegova administracija u praksi nije učinila gotovo ništa da podrži njihove političke napore. Nema vijesti o kontaktima evropskih populista ili krajnje desnih opcija s visokim američkim zvaničnicima – čak ni s njemačkim AfD-om, koji više naklonosti pokazuje prema Putinu nego prema Trampu. Ni retorika Donalda Trampa i njegovih saradnika ne poklapa se previše sa retorikom evropske desnice, posebno kada je riječ o revizionizmu istorije.
Jedan dokaz imamo i u neposrednoj blizini – Bosni i Hercegovini. Američki kongresmeni iz obje stranke posebno su obilježili 30. godišnjicu Dejtonskog sporazuma u trenutku kada se vodi intenzivna diplomatska aktivnost oko izgradnje Južne interkonekcije, projekta vrijednog najmanje 500 miliona dolara, koji bi BiH – a vjerovatno i Srbiju – smanjio zavisnost od ruskog gasa. Podsticanje, kako dokument kaže, „patriotskih snaga“, svakako ne ide u prilog realizaciji tog projekta.
Cijeli dokument, zapravo, usmjeren je isključivo na američke interese, posebno na očuvanje statusa SAD-a kao prve svjetske sile. Tom statusu ne prijeti Rusija, koja ne uspijeva da pobijedi Ukrajinu, a svakako ne Evropska unija. Očigledno je da Tramp procjenjuje da se s Rusijom može dogovoriti, a EU prisiliti na dogovor. Kina je jedina koja razvojno i ekonomski može parirati SAD-u i ne skriva takve ambicije.
Čini se da SAD, što je vidljivo iz dokumenta, prije svega želi promijeniti stav Evrope o ratu u Ukrajini – koji ona i dalje podržava i finansira – kao i njen odnos prema Kini, koja u EU i dalje nesmetano posluje kroz trgovinu i infrastrukturne projekte. Ne treba zanemariti slučaj Belgije, koja je blokirala pokušaj zapljene ruskog novca i njegovog usmjeravanja Ukrajini.
Dodatno, američka administracija traži da Evropa već do 2027. preuzme sve konvencionalne odbrambene sposobnosti NATO-a na evropskom tlu, što je praktično neizvodljivo i finansijski nedostižno. Što Evropa bude imala više troškova, manje novca će ostati za Ukrajinu.
U tu sliku uklapa se i eliminacija najuticajnijeg čovjeka u ukrajinskoj politici iz sjenke, Andrija Jermaka, kao i izjava Donalda Trampa Mlađeg o „ferarijima i bugatijima s ukrajinskim tablicama u Monaku“. Zatim i tekst u Trampu nesklonom Njujork tajmsu, koji tvrdi da je Volodimir Zelenski sam kriv za visoku korupciju jer je uklonio kontrolne mehanizme.
<h3>„Transatlantski razvod“</h3>
Evropski mediji su u čudu, ali prepoznaju da je riječ o surovoj taktici u kojoj važi samo sila.
- Trampova administracija prekinula je veze s Evropom i radi – baš kao i Vladimir Putin – na uništenju Evropske unije. U Briselu se i dalje drže mantre da je Amerika najvažniji saveznik Evrope. Ali to ne može prikriti šok zbog službenog proglašenja neprijateljem- piše Noje Osnabrik­er Cajtung.
Svojom novom Strategijom nacionalne bezbjednosti, SAD je predstavio dokument o transatlantskom razvodu. Čitanje 33 strane otkriva narušene odnose između SAD-a i Evrope. Odnos prema Ukrajini postao je simbol toga. Amerikanci više nijesu zabrinuti zbog zajedničke odbrane slobode i demokratije od brutalnog agresora, već zbog ‘strateške stabilnosti s Rusijom’. Oni koji su politiku popuštanja Vladimiru Putinu pripisivali isključivo Trampovoj amaterskoj diplomatiji sada će se pokazati u krivu, zaključuje Štutgarter Cajtung.

Tramp otvoreno udara na EU: Nova strategija SAD-a proglašava Evropu problemom

Njemački vojni avion nije mogao da sleti na aerodrom "Adem Jašari" u Prištini zbog toga što nije imao sertifikovano osoblje za slijetanje u uslovima smanjene vidljivosti, izjavio je Driton Ujkani iz Agencije za vazdušnu navigaciju (AVNK).
- Ostali letovi odvijaju se normalno - rekao je Ujkani za koha.net.
Erbas zatražio softversko ažuriranje na svim avionima tipa A320, Er Srbija kaže da su svi njeni avioni operativni
Praćenje letova "Flightradar24" pokazalo je da je avion, koji je poleteo iz Berlina u 8.40 ujutru, sletio u Skoplje.

Njemačkom vojnom avionu nije dozvoljeno slijetanje na aerodrom u Prištini

Ukrajina će uvesti nova ograničenja za korištenje električne energije i dozvoliti dodatni uvoz energije, dok nastoji popraviti infrastrukturu oštećenu ruskim napadima, izjavila je kasno u utorak premijerka Julija Sviridenko.
Ruske snage su značajno povećale broj i intenzitet napada na infrastrukturu gasa i energije u Ukrajini tokom posljednjih mjeseci, gađajući i termoelektrane i sisteme za prijenos električne energije.
U posljednjim sedmicama građani u mnogim regijama Ukrajine suočavaju se s čestim i iznenadnim prekidima u snabdijevanju strujom.
U utorak je oko polovine stanovnika glavnog grada Kijeva istovremeno ostalo u mraku.
- Dodatna rasvjeta za zgrade, ulice, parkove, dekorativna svjetla i vanjske reklame u gradskim centrima nije prioritet tokom ovog teškog perioda za energetski sektor- rekla je Sviridenko na X-u, najavljujući nove mjere za poboljšanje situacije za civilne potrošače.
Lista objekata koji imaju pravo na neprekidno snabdijevanje električnom energijom treba dodatno da se skrati.
Izuzetak čine bolnice, škole, ključne zgrade i preduzeća odbrambene industrije.
Državna preduzeća će moći da započnu uvoz energije, dodala je Sviridenko.
- Ovo će smanjiti pritisak na elektroenergetsku mrežu Ukrajine i stabilizovati opterećenje tokom sati najveće potrošnje- dodala je ona.
<h2>Polovina Kijeva u mraku</h2>
U utorak je nacionalni operator elektroenergetske mreže uveo vanredne prekide u snabdijevanju električnom energijom u većini regija Ukrajine, poništavajući rasporede objavljene dan ranije i uvodeći gradove u mrak.
- Situacija u Kijevu ostaje jedna od najtežih, sada je do 50 posto potrošača u glavnom gradu bez struje- saopštilo je Ministarstvo energetike Ukrajine na Telegramu.
Ukrajina ima tri nuklearne elektrane koje proizvode više od 50 posto ukupne električne energije u zemlji, ali su te elektrane primorane da smanje proizvodnju zbog oštećenja dalekovoda.
Prekidi u snabdijevanju električnom energijom utiču i na grijanje i na dovod vode.
Stanovnici Kijeva i kijevske oblasti tokom protekle sedmice imali su struju samo 10 sati dnevno.

Kijev djelimično bez struje nakon ruskih napada: Ukrajina uvodi mjere štednje

Selektorka ženske rukometne reprezentacije Suzana Lazović kazala je da je veliki broj tehničkih grešaka u duelu sa Norveškom učinio svoje, navodeći da je ponosna na svoje igračice.
Ona je nakon četvrtfinalnog duela Svjetskog prvenstva, u kojem je Crna Gora poražena 32:23, kazala je da su crnogorske rukometašice napravile 24 greške, a da je cilj bio da one budu svedene na minimum.
- Da smo imali polovinu manje i to bi bilo puno - rekla je Lazović u izjavi Televiziji Crne Gore.
Ona je naglasila da Crna Gora treba da bude ponosna na djevojke koje su je predstavljale u Njemačkoj.
- Zbog svega, pa i zbog toga što su jedine koje su do sada na prvenstvu izgubile jednocifrenom razlikom od Norveške. Mogla je utakmica da bude bolja, da budemo bliži rezultatski, ali opet te tehničke greške. Radićemo da to promijenimo - rekla je Lazović.
Prema njenim riječima, djevojke su dale svoj maksimum do kraja.
- Uprkos bolesti i temperaturi, o čemu nijesmo pričale niti pričamo kao alibi, nego samo da su smogle snage i dale sve od sebe - kazala je Lazović.

Lazović: Crna Gora treba da bude ponosna na djevojke

Od početka godine u Crnoj Gori ubijeno je više od 25 osoba. Tragom te informacije istraživali smo u kojim državama se građani osjećaju najbezbjednije. Prema podacima Globalnog indeksa mira, Crna Gora je na 34. mjestu, ispred nas je Hrvatska, koja se našla na visokom 19. mjestu i Bugarska, koja je zauzela 29. poziciju.
Iza nas je Sjeverna Makedonija, slijede Albanija i Bosna i Hercegovina. Srbija se nalazi na 64. mjestu, a poziciju dijeli sa Zambijom.&nbsp;
Najbezbjednije zemlje na svijetu za 2025. Prema globalnom indeksu mira ostaju male i stabilne države poput Islanda i Irske.
Island titulu najsigurnije zemlje svijeta nosi već 17 godina.&nbsp;
Slijede Novi Zeland, Austrija i Švajcarska. U top 10 su još Singapur, Portugalija, Danska, Slovenija i Finska.&nbsp;
Na posljednjem mjestu najbezbjednijih država našla se Rusija, koja je zauzela 163. poziciju.&nbsp;
Među glavnim faktorima koji se uzimaju u obzir prilikom kreiranja indeksa su broj smrtnih slučajeva, učestalost nasilnih demonstracija, opšta percepcija kriminala u društvu i uticaj terorizma na svakodnevni život.

Crna Gora na 34. mjestu globalnog indeksa mira, ispred Bugarske i iza Hrvatske

Prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. tadašnji uposlenik Službe hitne pomoći u Pljevljima, ljekar Dario Vraneš automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, snimali su ga mobilnim telefonom, a uzrujani glas na snimku vikao: „Dolaze Turci“.
- Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FlL6VqAoFPd8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Čuje se i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“...
Vraneš nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa.
Već skoro tri godine Dario Vraneš je predsjednik pljevaljske opštine. Predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.
Dario Vraneš je opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...
Predsjednik Opštine Pljevlja od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića.
Na društvenoj mreži Instagram imao je i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“...
U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...
Na poziv predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš prisustvovao je tradicionalnoj manifestaciji Veče Pljevljaka u Sarajevu. Javnost je o tome, direktno sa večere, 6. decembra, objavom na mreži Instagram, izvijestio Vraneš.
Turke, u objavi, nije pominjao.
Na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Od domaćina skupa Alena Sulejmanovića pokušali smo da saznamo koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu da bude gost na večeri Pljevljaka koji žive u Sarajevu, ali smo ostali bez odgovora.
Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“.

VIDEO: „Dario u Sarajevu“

Šef delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler poručio je da neće biti zatvoreno poglavlje 23 sve dok ne bude usvojen Markov i Mašanov zakon, kazala je majka i baba žrtava sa Medovine, Vesna Pejović, nakon prijema građana koji su protestovali na Kruševom Ždrijelu u prostorijama delegacije EU u Crnoj Gori.
Pejović je saopštila nakon sastanka da kada se sretnete sa pravim ljudima, sa ljudima koji znaju što je pravna država i zakon, onda osjetite vjetar u leđa.
- Ovo je upravo znak da ne stajemo i da nastavljamo borbu i da smo od njih dobili podršku i da će biti uz nas. Satler nam je kazao da nema zatvaranja poglavlja 23. sve dok se ne usvoji Markov i Mašanov zakon- kazala je ona.
Pejović je istakla da se ambasador EU u Crnoj Gori iznenadio na činjenicu da je slučaj Medovine prošao bez istrage.
- Čovjek je bio zatečen da se nije oduzelo ružje prije Medovine, imamo jedan ljudski saosjećaj. Čak je podržavao sve ono što smo radili i bilo mu je žao što smo se izmučili deset mjeseci- poručila je Pejović.
Dodaje da će sa blokadama napraviti pauzu i da će pratiti kako se situacija razvija.
- Gospodin Satler je rekao da sve treba da se ubrza, jer kasne, što se Medovine tiče. Prezadovoljna sam da je čovjek ovog ranga i ugleda kazao da su mi vrata uvijek otvorena. Imamo velikog optimizma- istakla je Pejović.

Pejović: Satler poručio da nema zatvaranja poglavlja 23 dok se ne usvoji Markov i Mašanov zakon

Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić pronašli su u stanu u Nikšiću tijela M. P. (74) i M. V. (41), a počinilac je identifikovan i na njegovom lociranju i hapšenju intenzivno rade, navodi se u saopštenju Uprave policije.
Kako su precizirali u saopštenju, sinoć su oko 19.20 sati obaviješteni od člana porodice da im se M. P. ne javlja na telefonske pozive i da nisu uspostavili kontakt sa njim već dva dana.
- Preduzimajući sveobuhvatne mjere i radnje na pronalasku ove osobe i utvrđivanju svih okolnosti policijski, službenici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić su locirali jedan stan koji je bio zaključan. U skladu sa zakonskim ovlašćenjima policijski službenici su ušli u unutrašnjost stana gdje su zatekli tijelo M. P, kao i tijelo M. V. sa vidnim povredama za koje se sumnja da su nastale upotrebom hladnog oružja - noža. Iznajmljeni stan je koristila M. V - dodaje se u saopštenju.
Bez odlaganja je sa događajem upoznat tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici koji je sa policijskim službenicima izvršio uviđaj.&nbsp;
- Tokom preduzetih policijsko-tužilačkih aktivnosti policija je došla do saznanja o identitetu izvršioca ovog krivičnog djela, na čijem lociranju i hapšenju se intenzivno radi. Motiv ovog teškog krivičnog djela je poznat nadležnim organima, a uzimajući u obzir njegovu težinu, ali i privatne prilike oštećenih i izvršioca, u ovoj fazi postupka ne možemo saopštiti više detalja - kazali su iz Uprave policije.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F2kCWbGUAlNU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F8rIM8NpHKpE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pronađena tijela muškarca i žene u stanu u Nikšiću, policija identifikovala počinioca i radi na njegovom lociranju i hapšenju

Policajac Nikola Janičić kazao je u Višem sudu da sigurno Dušku Roganoviću, koji slovi za visokorangiranog člana kavačke kriminalne grupe, ne bi "oprostili" i izostavili ga iz krivične prijave da je bilo dokaza za njegovo procesuiranje, a vezano za šverc narkotika.
Janičić je svjedok u istrazi koju je SDT pokrenulo protiv nekadašnjeg policijskog funcionera Zorana Lazovića, bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i suspendovanog tužioca Saše Čađenovića.
Janičić je odgovorio na više od 30 pitanja Čađenovića i bio je decidan da nikada od njega nije tražio da Roganović bude izostavljen iz prijave i da ga ne procesuiraju.
- Čađenović je bio postupajući tužilac u većini predmeta i nikada nije rekao da nekog izostavimo ili zažmurimo na nešto - kazao je Janičić.
On je objasnio da se slučaj Nikole Stanišić vodio kao nestanak jer nijesu imali na početku informaciju da je ubijen do dostavljanja skaj izvještaja.
- Kada je dostavljen taj izveštaj sjećam se da je Čađenović tražio od nas da pronađemo sva lica mjesta koja se mogu povezati sa fotografijama iz skaj izveštaja. Tužilac je to tražio da bi se fotografije koje povezuju određena mjesta mogle potvrditi izlaskom na lice mjesta - kazao je Janičić.
Na pitanje Čađenovića objasnio je da je u tom izvještaju bilo identifikovano 11 ili 12 osoba, a da su oni radom uspjeli da dođu do još dvije ili tri osobe.
Za ubistvo Stanišića proceuirane su osobe iz kavačkog kriminalnog klana među njima su i Slobodan Kašćelan i Radoje Zvicer koji slove za vođe, a koje je navodno Čađenović štitio.
Janičić je rekao da je učestvovao u hapšenju i identifikovanju osoba koje se povezuju sa ubistvima Stanišića.
On je objasnio da je hapšenje trajalo dva - tri dana i da su osumnjičenje prvo pozvali u Odjeljenje bezbjednosti Kotor zbog nekog lokalnog događaja.
- Taktičku radnju su osmislili Čađenović i Milorad Žižić da budu pozvani u različitim terminima u kotorsku policiju i nakon tih saslušanja uhapšeno je šest osoba - ispričao je svjedok.
Nakon saslušanja kod sudije za istrage te osobe su puštene na slobodu ali, prema riječima Janičića, SDT je izjavilo žalbu.
- Po dogovoru sa Čađenovićem bili smo pripravni i u blizini njihovih kuća u slučaju da bude usvojena žalba. Kada je usvojena žalba uhapšeni su Slobodan Kašćelan, Zoran Kažić i Vladimir Vukčević - objasnio je Janičić. Tri osobe su pobjegle nakon što im nije određen pritvor.
Svjedok je objasnio da je bila priča da je grupa oko Duška Roganovića proslavljala kada je ubijen Predrag Pejović.
- Milan Kankaraš je na jednom saslušanja reko da je Roganović napisao " Pedala otišla" ali mi nijesmo imali dokaze za umiješanost Roganovića u ubistvu Pejovića - kazao je Janičić.&nbsp;
On će 22. decembra nastaviti da odgovara na pitanja Čađenovića. Za tada je planirano saslušanje tužiteljki Sanje Jovićević i Mire Samardžić.

Američki tužioci traže 12 godina zatvora za Do Kvona

Velika Britanija uvodi sankcije ruskim medijima

Britanski vojnik poginuo u nesreći u Ukrajini

Beograd: Protestnom šetnjom studenti Pravnog fakulteta obilježili godišnjicu početka blokada, zatražili vanredne izbore

Mickoski: Dok sam ja premijer neće biti primljen nijedan migrant

Džakarta: U požaru u zgradi poginulo najmanje 22 ljudi

Vučić: Predložiću Fon der Lajen da cijeli Zapadni Balkan zajedno uđe u EU

Tramp otvoreno udara na EU: Nova strategija SAD-a proglašava Evropu problemom

Njemačkom vojnom avionu nije dozvoljeno slijetanje na aerodrom u Prištini

Kijev djelimično bez struje nakon ruskih napada: Ukrajina uvodi mjere štednje

Američki tužioci traže 12 godina zatvora za Do Kvona

Lazović: Crna Gora treba da bude ponosna na djevojke

Velika Britanija uvodi sankcije ruskim medijima

Crna Gora na 34. mjestu globalnog indeksa mira, ispred Bugarske i iza Hrvatske

PRATITE TVe UŽIVO