Američki predsjednik Donald Tramp rekao je sinoć da će svaka država koja posluje s Iranom biti suočena sa carinskom stopom od 25 odsto na svu trgovinu sa Sjedinjenim Državama, dok Vašington razmatra odgovor na situaciju u Iranu, gdje se odvijaju najveći antivladini protesti u posljednjih nekoliko godina.
- Sa trenutnim stupanjem na snagu, svaka država koja posluje sa Islamskom Republikom Iran plaćaće carinu od 25% na svako i bilo kakvo poslovanje koje se obavlja sa Sjedinjenim Američkim Državama -naveo je Tramp u objavi na mreži Truth Social.
Carine plaćaju američki uvoznici robe iz tih država. Iran, član OPEC-a, organizacije zemalja izvoznica nafte, godinama je pod snažnim sankcijama Vašingtona. Većinu svoje nafte Iran izvozi u Kinu, dok su Turska, Irak, Ujedinjeni Arapski Emirati i Indija među njegovim drugim najvažnijim trgovinskim partnerima.
- Ova odluka je konačna i obavezujuća - rekao je Tramp, ne navodeći dodatne detalje.
Na zvaničnom sajtu Bijele kuće nije bilo objavljene nikakve zvanične dokumentacije o toj politici, niti informacija o pravnom osnovu na koji bi se Tramp pozvao da uvede carine, kao ni da li bi one bile usmjerene na sve iranske trgovinske partnere. Bijela kuća nije odgovorila na zahtjev za komentar.
Ambasada Kine u Vašingtonu kritikovala je Trampov pristup, poručivši da će Kina preduzeti „sve neophodne mjere“ kako bi zaštitila svoje interese i da se protivi „svim nezakonitim jednostranim sankcijama i eksteritorijalnoj primjeni nadležnosti“.
- Stav Kine protiv neselektivnog uvođenja carina je dosljedan i jasan. Carinski ratovi i trgovinski ratovi nemaju pobjednika, a prinuda i pritisak ne mogu riješiti probleme - rekao je portparol kineske ambasade u Vašingtonu u objavi na mreži X.
Japan i Južna Koreja, koji su prošle godine postigli trgovinske sporazume sa SAD-om, saopštili su u utorak da pažljivo prate razvoj situacije.
- Mi… planiramo da preduzmemo sve neophodne mjere kada konkretne aktivnosti vlade Sjedinjenih Američkih Država postanu jasne - navelo je Ministarstvo trgovine Južne Koreje u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Svijet

Tramp: Države koje posluju s Iranom biće suočene s carinom od 25 odsto u trgovini sa SAD

Pet osoba je povrijeđeno u ruskom napadu na ukrajinski lučki grad Odesu u utorak.
Prema podacima Državne službe za vanredne situacije, Rusija je pogodila stambeno naselje, pri čemu su oštećeni fitnes-centar i zgrada jedne gimnazije (liceja).
Takođe su oštećene fasade šest stambenih zgrada i jedan vrtić.

Petoro povrijeđenih u ruskom napadu na Odesu

Sjedinjene Američke Države (SAD) optužile su Rusiju za opasnu i neobjašnjivu eskalaciju gotovo četvorogodišnjeg rata u Ukrajini, u trenutku kada administracija Donalda Trampa nastoji unaprijediti pregovore usmjerene ka miru. Zamjenica američkog ambasadora pri Ujedinjenim nacijama, Tami Brus, posebno je izdvojila prošlosedmično lansiranje balističke rakete Orešnik, sposobne da nosi nuklearno oružje, u blizini ukrajinske granice s Poljskom, članicom NATO-a. Na vanrednoj sjednici Savjeta bezbjednosti kazala je da SAD žale zbog zapanjujuće velikog broja žrtava u sukobu i osuđuju pojačane ruske napade na energetsku i drugu infrastrukturu. Ukrajina je zatražila sazivanje sjednice nakon što je prošlog četvrtka tokom noći bila izložena masovnom ruskom bombardovanju stotinama dronova i desetinama projektila, uključujući i novu, snažnu hipersoničnu raketu Orešnik, koju je Moskva upotrijebila tek drugi put – u onome što je bila jasna poruka upozorenja NATO saveznicima Kijeva.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260113080120_097703ce2e6ec31a91045e1353dd86f057de8a7039fe07bdd20cec2e0d239408.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260113080120_097703ce2e6ec31a91045e1353dd86f057de8a7039fe07bdd20cec2e0d239408" data-rendition-name="original" width="936" height="624" loading="lazy" alt="Zgrada u Ukrajini "><figcaption>Često su na meti stambene zgrade(Photo: AP)</figcaption></figure>  Ovaj široko rasprostranjeni napad uslijedio je nekoliko dana nakon što su Ukrajina i njeni saveznici izvijestili o značajnom napretku u postizanju dogovora o tome kako zaštititi zemlju od daljnje ruske agresije, ukoliko bude sklopljen mirovni sporazum pod vođstvom SAD-a. Napad se takođe poklopio s novim zahlađenjem odnosa između Moskve i Vašingtona, nakon što je Rusija osudila zapljenu jednog tankera s naftom od strane SAD-a u sjevernom Atlantiku. Dogodio se i u trenutku kada je američki predsjednik Donald Tramp nagovijestio da podržava snažan paket sankcija, s ciljem ekonomskog slabljenja Rusije. Moskva do sada nije javno poslala nikakav signal da je spremna da odstupi od svojih maksimalističkih zahtjeva prema Ukrajini. Ruski ambasador pri Ujedinjenim nacijama u ponedjeljak je za diplomatski ćorsokak optužio Ukrajinu. Evropski lideri osudili su napad u kojem je korišćen Orešnik kao „eskalacijski i neprihvatljiv“, a američka izaslanica Brus bila je jednako oštra u ponedjeljak. - U trenutku ogromnog potencijala koji postoji isključivo zahvaljujući neuporedivoj posvećenosti predsjednika Trampa miru širom svijeta, obje strane trebalo bi da traže načine za deeskalaciju - kazala je. Brus je podsjetila da je Rusija prije gotovo godinu dana glasala za rezoluciju Savjeta bezbjednosti kojom se zahtijeva okončanje sukoba u Ukrajini. - Bilo bi dobro kada bi Rusija uskladila svoje riječi s djelim - poručila je. „U duhu te rezolucije, Rusija, Ukrajina i Evropa moraju ozbiljno pristupiti potrazi za mirom i okončati ovu noćnu moru.“ Ruski ambasador pri UN-u, Vasilij Nebenzja, rekao je Savjetu bezbjednosti da će Rusija nastaviti s vojnim djelovanjem sve dok ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski „ne dođe sebi i ne pristane na realne uslove za pregovore“. - Upozoren je odavno. Sa svakim novim danom, svakim danom koji protraći, uslovi za pregovore biće mu samo gori - kazao je Nebenzja. „Isto tako, svaki podli napad na ruske civile izazvaće žestok odgovor.“ Ukrajinski ambasador pri UN-u, Andrij Melnik, odgovorio je da je Rusija danas ranjivija nego ikad od početka potpune invazije u februaru 2022. godine. Njena ekonomija usporava, a prihodi od nafte su u padu. - Rusija želi ovom savjetu i cijeloj porodici Ujedinjenih nacija prodati utisak da je nepobjediva, ali to je još jedna iluzija - rekao je Melnik pred Savjetom bezbjednosti.

Amerika optužuje Rusiju za opasnu i neobjašnjivu eskalaciju rata u Ukrajini

U Iranu je ponovo moguće uspostaviti pozive prema inostranstvu, nakon što je tokom protesta došlo do prekida interneta i međunarodnih poziva.
Nekoliko osoba u Teheranu uspjelo je da pozove novinsku agenciju Asošijejted Pres (AP).
Međutim, dopisništvo AP-a u Dubaiju u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, nije moglo da uzvrati pozive na te brojeve.
Svjedoci navode da je internet i dalje odsječen od ostatka svijeta.
Iran je u četvrtak isključio internet i telefonske pozive prema inostranstvu dok su se protesti pojačavali.

Iranci mogu povremeno zvati inostranstvo, ali je pristup internetu i dalje blokiran

Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović razgovarao je danas u Zagrebu s generalnim sekretarom NATO Markom Ruteom koji boravi u radnoj posjeti Hrvatskoj.
Teme sastanka održanog u kabinetu predsjednika države bile su finansijsko izdvajanje za odbranu i opremanje Oružanih snaga Republike Hrvatske, kao i potreba da to izdvajanje obezbijedi veće odbrambene sposobnosti, situacija u Ukrajini i mogućnosti rješenja i okončanja rata, kao i sigurnosna situacija u hrvatskom susjedstvu, navedeno je u kratkom saopšenju za javnosti iz kabineta predsjednika.
Uoči Ruteovog dolaska u Hrvatsku, predsjednik i vrhovni komandat oružanih snaga Zoran Milanović je izjavio da je on dobrodošao u Hrvatsku, ali da nije "osoba koja donosi odluke i koja raspolaže novcem".
"Kada govori, nije jasno u čije ime govori, a govori puno stvari koje ja uopšte ne podržavam", rekao je u petak Milanović novinarima u Čakovcu.
Generalnog sekretara NATO primio je danas i predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković.
U kontekstu promjena u globalnom sigurnosnom okruženju, Jandroković i Rute su se složili da je potreban nastavak ulaganja i jačanje evropskih odbrambenih kapaciteta, kao i individualnih odbrambenih industrija, navedeno je u saopštenju za javnost iz kabineta predsjednika Sabora.
Jandroković i Rute su razgovarali i o sigurnosnoj situaciji na prostoru jugoistočne Evrope, pri čemu je predsjednik Hrvatskog sabora ukazao "na zabrinjavajući potencijal destabilizacije ovog područja i na važnost uloge NATO i Evropske unije u suzbijanju uticaja drugih međunarodnih aktera".
Jandroković je rekao da Hrvatska prati aktuelnu geostratešku i vojnu situaciju i da unapređuje svoje odbrambene potencijale. On je podsjetio da je prošle godine uloženo više od dva odsto BDP-a u hrvatski odbrambeni sektor, a trećina tog iznosa u njegovu modernizaciju, dodaje se u saopštenju.
Jandroković je rekao da će Hrvatska nastaviti da povećava izdvajanja za odbranu da bi ona dosegla nivo od pet posto BDP-a do 2035. godine, u skladu s prošlogodišnjom odlukom na NATO samitu.
Što se tiče Ukrajine, Jandroković je ponovio snažnu hrvatsku političku, ekonomsku, finansijsku i vojnu podršku toj zemlji.
Generalni sekretar NATO doputovao je u radnu posjetu Hrvatskoj u sklopu obilaska država članica.
On je s premijerom Andrejom Plenkovićem obišao kasarnu "Pukovnik Marko Živković" na Plesu, gdje je pogledao avione Rafale, besposadne letjelice Baryaktar i UH-60M Black Hawk helikoptere, a potom je u vladi razgovarao s hrvatskim premijerom i sastao se s predstavnicima hrvatske odbrambene industrije.

Milanović: Nije jasno u čije ime Rute govori, a govori puno stvari koje ja uopšte ne podržavam

U organizaciji Saveza komunističke omladine Jugoslavije (SKOJ) večeras je ispred ambasade Venecuele u Beogradu održan skup podrške toj zemlji i njenom predsjedniku Nikolasu Maduru koji se nalazi u zatvoru u SAD.
Maduro je u vojnoj intervenciji SAD uhvaćen 3. maja u Karakasu i odveden u Njujork gdje treba da odgovara po optužnici za trgovinu drogom.
Aleksandar Banjanac, generalni sekretar Nove komunističke partije Jugoslavije (NKPJ), čiji je SKOJ podmladak, rekao je za Betu da skupom "Dalje ruke od Venecuele, odmah oslobodite predsjednika Madura" žele da, prije svega, prenesu poruku da je potrebno osloboditi predsjednika Madura i njegovu suprugu.
- Ovo što su SAD uradile je jedan bezočni čin, drski čin bukvalno terorizma, i nikako drugačije to ne možemo okarakterisati. To prevazilazi svaku priču o kršenju međunarodnog prava ili kukanja oko toga da je međunarodno pravo mrtvo- rekao je Banjanac.
Dodao je da NKPJ zahtijeva da država Srbija nedvosmisleno osudi teroristički akt SAD i njihovog predsjednika (Donalda) Trampa, i da takođe nedvosmisleno izrazi zahtjev za hitnim puštanjem na slobodu predsjednika jedne suverene, nezavisne države.
- Dakle, to je minimum minimuma koji Srbija mora uraditi, i na to je obavezuje i njena prošlost i istorija koju imamo u tom sukobu sa NATO, prije svega, sa NATO i SAD, ali i generalno sve naše slobodarske tradicije koje bi bile na neki način pogažene ako bismo sad pognuli glavu i ćutali pred jednom ovakvom nepravdom- rekao je Banjanac.
Proke skupa učesnici su pozvani u ambasadu Venecuele, gdje ih je pozdravila, zahvalila im i pozvala ih da se upišu u knjigu žalosti ambasadorka te zemlje u Beogradu Hajdis Brisenjo.
Bio je prisutan i ambasador Kube u Beogradu.
Brisenjo je rekla da je Venecuela bila svjesna prijetnji ali da se nije plašila.
- Činjenica je da smo suočeni sa izuzetno moćnim neprijateljem- rekla je ambasadorka i dodala da u ovom trenutku Venecuela ima tri cilja od kojih je prvi očuvanje mira u zemlji.
Kao drugi cilj za Venecuelu Brisenjo je navela vraćanje predsjednika i prve dama u zemlju a kao treći "da sačuvamo našu Bolivarsku Republiku".
Ambasadorka je rekla i da ujedinjenost čini Venecuelu jačom nego ikada, kao i da se zemlja svakodnevno suočava sa novim prijetnjama.
Na skupu su govorili predstavnici NKPJ i SKOJ koji su istakli da otpor onome što se desilo u Karakasu treba da se čuje sa svih strana svijeta, pa i iz Srbije.
Takođe su istakli zahtjev da se iz Srbije osudi dešavanje u Venecueli, ne samo kao kršenje međunarodnog prava već i, kako su rekli, kao teroristički čin.
Govorio je i Goran Puzić iz Pokreta socijalista koji je izrazio podršku Maduru i Venecueli, uključujući osnivača Pokreta Aleksandra Vulina.
Okupljeni su nosili zastave Venecuele, Kine, Palestine, Rusije, Sjeverne Koreje, srpsku sa petokrakom i uzvikivali "Viva Maduro! Viva Venecuela" (Živio Maduro! Živiela Venecuela!).

U Beogradu održan skup podrške Maduru

Venecuelom upravlja legitimna vlada uz podršku naroda, izjavila je danas privremena predsjednica Venecuele Delsi Rodrigez povodom objave predsjednika SAD Donalda Trampa na društvenoj mreži Truth Social u kojoj je sebe nazvao vršiocem dužnosti predsjednika latinoameričke zemlje.
- Venecuela ima vladu koja vodi zemlju. Postoji ovlašćeni predsjednik i postoji predsjednik koga SAD drže kao taoca, a mi vladamo zajedno sa organizovanim narodom... I napredujemo u međunarodnim odnosima punim poštovanja u okviru međunarodnog prava kako bismo održali i zaštitili prava naše voljene Venecuele - rekla je Rodrigez, prenijela je državna televizija Venecuele VTV.
Ranije je Tramp objavio snimak ekrana koji prikazuje montažu biografije na Vikipediji koja ga identifikuje kao "privremenog predsjednika Venecuele", a na ovu funkciju je navodno imenovan u januaru 2026.
Tramp je takođe zadržao svoju trenutnu titulu predsjednika SAD.

Rodrigez odgovorila Trampu: Venecuelom upravlja vlada zajedno sa narodom

Hiljade turista zaglavilo se u finskoj Laponiji, nakon što je snažan talas ekstremne hladnoće prizemljio avione na jednom od tamošnjih aerodroma.
Svi nedjeljni polasci sa aerodroma Kitila, koji su trebali da lete za London, Bristol, Mančester, Pariz i Amsterdam, otkazani su jer se temperatura tokom dana nije podigla iznad -35 stepeni.
Prema prognozi finske meteorološke agencije, minimalna temperatura mogla bi da se spusti do -39 stepeni, a već je otkazan i prvi planirani let iz Kitile.
Ekstremna hladnoća znatno otežava odleđivanje aviona, dok se oprema za održavanje i snabdijevanje gorivom na tlu doslovno smrzava, piše BBC. Operater Finnair izjavio je za javni servis da situaciju dodatno pogoršava visoka vlaga, koja stvara opasan sloj leda.
Iako je Laponija, koja se proteže preko sjevera Norveške, Švedske i Finske, poznata po hladnim zimama i obilnom snijegu, prosječna zimska temperatura u finskom dijelu regije iznosi oko -14 stepeni, uz povremene padove do -30.
Aerodrom Kitila prvenstveno služi putnicima koji dolaze u obližnja skijališta i posmatraju auroru borealis, dok je aerodrom Rovaniemi, smješten južnije, zvanična ulazna tačka za posjetioce Doma Deda Mraza.
Iz Rovanijemija je u nedjelju otkazan jedan let, a letovi prema Kitili i iz nje bili su otkazivani i u petak i subotu.
Hladnoća je znatno pogoršala i stanje na putevima, a saobraćajna služba upozorila je na poledicu i opasne uslove vožnje. U takvim okolnostima, autobus sa ukrajinskim putnicima sleteo je u jarak u nedjelju ujutro, pri čemu nije bilo teže povrijeđenih.
Neuobičajeno niske temperature u Laponiji povezane su s olujom koja prolazi sjevernom Evropom, donoseći zimske uslove i ozbiljne poremećaje u saobraćaju širom kontinenta.

Laponija: Temperature pale do minus 39, turisti ''zaglavljeni'' zbog obustave letova

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski saslušao je detaljan izvještaj pregovaračkog tima o kontaktima sa američkom stranom i naložio da se finalizuje dokument o bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu.
Ukrajinska delegacija je definisala jasan akcioni plan za narednih 14 dana, koji uključuje pripremu dokumenata i pripremu za njihovo moguće potpisivanje.
- Naložio sam da se finalizuje i na najvišem nivou podnese na razmatranje dokument Sjedinjenih Američkih Država o bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu. Ovo bi trebalo da bude dokument istorijskog nivoa, i upravo taj nivo tekst sada dostiže- naveo je Zelenski na Telegramu, prenosi ukrajinski javni emiter Suspilne.
Prema njegovim riječima, tekst dostiže nivo koji će osigurati stratešku odbranu zemlje.
Premijerka Ukrajine Julija Sviridenko i ekonomski blok vlade dobili su zadatak da obezbijede ekspertizu sporazuma u formatu Ukrajina-SAD i trilateralnih sporazuma Ukrajina-Evropa-Amerika, dodao je Zelenski.
- Utvrdili smo neophodne parametre za mehanizme korišćenja sredstava za obnovu koja će doći od naših partnera- naveo je.
Zelenski je potvrdio da je američka strana u komunikaciji sa Rusijom u vezi sa „osnovnim političkim okvirom“ za okončanje rata.
- Formulisali smo našu viziju, i mora postojati jasna povratna informacija od Rusije o tome da li su spremni da okončaju rat pod realnim uslovima. Ako takve spremnosti nema, pritisak na agresora mora nastaviti da se povećava- naglasio je Zelenski.
On je ukazao na „efikasnost taktike borbe protiv flote tankera u senci i finansijskih šema za zaobilaženje sankcija“.
Pozvao je na proširenje ovih praksi na Rusiju kako bi, u slučaju odbijanja sklapanja mira, „odgovor svijeta bio maksimalno ograničavanje ruskih izvoznih prihoda“.
Zelenski je najavio sastanak na kojem će se razgovarati o potrebama Ukrajine za novim raketama za protivvazdušnu odbranu.
Predsjednik je sa vrhovnim komandantom Oružanih snaga Ukrajine, Sirskim, razgovarao o pitanjima vezanim za protivvazdušnu odbranu i snabdijevanje od partnera.
Pored toga, prema njegovim riječima, Ukrajina planira raspored sastanaka i daljih pregovora sa SAD u vezi sa mirovnim planom.

Zelenski: Pregovori sa SAD u odlučujućoj fazi, spremamo se za potpisivanje dokumenata

Mađarska je odobrila azil bivšem poljskom ministru pravde Zbignjevu Ziobru, dok arhitekta pravosudnih reformi koje su Varšavu gurnule u višegodišnji sukob s Evropskom unijom nastoji izbjeći optužbe za zloupotrebu položaja, koje naziva politički motiviranim.
- Odlučio sam iskoristiti azil koji mi je dodijelila mađarska vlada zbog političkih represija u Poljskoj -napisao je bivši ministar pravde Ziobro na mreži X.
Proevropska vlada premijera Donalda Tuska obećala je da će odgovorni iz redova bivše nacionalističke administracije stranke Pravo i pravda (PiS), koji se dovode u vezu s nezakonitim radnjama, biti privedeni pravdi.
Ziobro, do sada najistaknutija ličnost na meti tužilaštva, optužen je za zloupotrebu sredstava iz Fonda za pravdu, koji je namijenjen pomoći žrtvama krivičnih djela, uključujući i kupovinu sofisticiranog špijunskog softvera Pegasus. Tužioci tvrde da je taj sistem korišten protiv domaćih političkih protivnika.
Ziobro tvrdi da je žrtva političkog progona, jer je kao glavni tužilac pokretao istrage protiv osoba bliskih Tusku.
U ponedjeljak je rekao i da je zatražio azil za svoju suprugu. Poljska je u petak pozvala mađarskog ambasadora nakon izvještaja da je Budimpešta odobrila azil dvojici neimenovanih Poljaka.
Mađarska je 2024. godine naljutila Poljsku davanjem azila Marcinu Romanovskom, bivšem zamjeniku ministra pravde u vladi PiS-a, koji je također optužen za zloupotrebu javnih sredstava.
Članovi vladajuće koalicije u Poljskoj brzo su osudili odluku nekadašnjeg ministra, poznatog po oštroj retorici, da sigurnost potraži u inostranstvu umjesto da se suoči s optužbama u domovini.
- Bivši ministar pravde bježi poput kukavice od poljskog pravosuđa. Potpuni sunovrat! - poručio je ministar zadužen za specijalne službe Tomas Šemoniak u objavi na mreži X.
Podsjetimo, azil od optužbi za korupciju našao je u Mađarskoj i Nikola Gruevski, bivši premijer Sjeverne Makedonije.

Mađarska postaje mjesto iz snova za političare s optužnicama: Dali azil bivšem ministru iz Poljske

Memoranduma o razumijevanju u oblasti investicija biće zaključen između Ministarstva javnih radova i Ministarstva investicija Ujedinjenih Arapskih Emirata, a u cilju unapređivanja bilateralnih odnosa i produbljivanja ekonomske saradnje između dvije zemlje.
Kako je saopšteno iz Vlade, Memorandum u oblasti investicione saradnje uspostavlja okvir za promociju i olakšavanje investicija, jačanje bilateralnih ekonomskih odnosa i podsticanje uzajamnih investicija.
- Predviđa saradnju relevantnih organa, privrednih komora i privatnog sektora, kroz razmjenu informacija o investicionom zakonodavstvu i procedurama, identifikaciju i promociju investicionih mogućnosti u sektorima od zajedničkog interesa, organizaciju poslovnih foruma i investicionih misija, unapređenje koordinacije mjera za olakšavanje investicija, razmjenu najboljih praksi, podsticanje zajedničkih ulaganja/suinvestiranja i programe jačanja kapaciteta i transfera znanja - navedeno je u Informaciji o zaključenju ugovora koji je Vlada usvojila na telefonskoj sjednici.
Kako je pojašnjeno, zaključivanje Memoranduma ne zahtijeva izmjenu važećih propisa niti donošenje novih propisa, niti samo po sebi podrazumijeva preuzimanje dodatnih finansijskih obaveza, imajući u vidu njihov neobavezujući karakter.

Crna Gora i UAE potpisuju Memorandum o razumijevanju: Okvir za promociju i olakšavanje investicija

Potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove, Filip Ivanović, primio je u oproštajnu posjetu ambasadorku Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u Crnoj Gori Džudi Rajzing Rajnke, istakavši njen doprinos kontinuiranom unapređenju bilateralnih odnosa.
Tokom susreta razmijenjena su mišljenja o stanju i perspektivama bilateralnih odnosa između Crne Gore i SAD-a.
Rising Reinke je izrazila zadovoljstvo saradnjom tokom svog mandata i ukazala na značaj partnerskog odnosa sa Crnom Gorom, posebno u oblasti jačanja institucija, te razvoja ekonomske i političke saradnje.
Ivanović istakao je njen doprinos kontinuiranom unapređenju bilateralnih odnosa i naglasio važnost daljeg jačanja prijateljstva i strateškog savezništva između dvije države.
- U fokusu razgovora bili su rezultati ostvarene saradnje sa SAD, posebno u oblasti ekonomskog dijaloga, uključujući nedavno ponovno pokretanje i planiranje novih rundi razgovora u okviru ekonomskog dijaloga - navodi se u saopštenju Kabineta potpredsjednika Vlade za vanjske i evropske poslove.
Istaknuta je važnost potpisivanja Memoranduma o ekonomskoj saradnji, koji otvara dodatne mogućnosti za trgovinu, investicije i zajedničke projekte, a koji doprinosi daljem jačanju stabilnosti i predvidivosti u bilateralnim i međunarodnim inicijativama.
Poseban osvrt bio je i na ostvarene rezultate Crne Gore u prethodnom periodu, uključujući jačanje demokratskih institucija, napredak u reformama i strateške korake ka članstvu u Evropskoj uniji (EU).
Sagovornici su ocijenili da kontinuitet ovih procesa predstavlja snažnu osnovu za dalju saradnju sa međunarodnim partnerima, dodatno jačanje regionalne stabilnosti i unapređenje ekonomske i političke povezanosti u okviru evropskih i globalnih tokova.
Ivanović zahvalio je Rising Reinke na njenom predanom radu i doprinosu jačanju bilateralnih odnosa, uz najbolje želje za dalji profesionalni i lični uspjeh.

Ivanović sa Rajzing-Rajnke: Saradnja sa SAD-om u fokusu vanjskopolitičkih prioriteta

Odbor direktora Montenegroberze smijenio je krajem novembra prošle godine dr Milenu Vučinić sa mjesta izvršne direktorice koja je na toj funkciji bila od 2019. godine i za vršioca dužnosti direktora imenovao Slavena Popovića.
To je <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/vucinic-razrijesena-nakon-sto-je-komisiji-ukazala-na-nepravilnosti-u-radu-berze">Pobjedi </a>potvrdio predsjednik Komisije za tržište kapitala Željko Drinčić, ali i sama Vučinić koja je Pobjedi kazala da se to desilo nakon što je Komisiji, kao regulatornom tijelu, ukazala na nepravilnosti u funkcionisanju berze.
Da su od Vučinić dobili informacije da berza u, kako je naveo, čitavom nizu stvari ne radi po zakonu, Pobjedi je potvrdio i Drinčić, dodajući da je Komisija zbog toga i donijela rješenje kojim su izrečene mjere i dat rok da se poslovanje uskladi sa Zakonom o tržištu kapitala. Osim mjere uslovnog oduzimanja odobrenja za rad, ukoliko ne preduzme sve pravne radnje za uklanjanje utvrđenih nepravilnosti koju je Komisija izrekla lično Vučinić, i Odboru direktora su izrečene mjere i dat rok za ispravku.
- U međuvremenu je odbor smijenio Vučinić sa mjesta direktorice i imenovao novog izvršnog direktora koji je 31. decembra prošle godine dobio saglasnost Komisije da može da obavlja tu funkciju - kazao je Drinčić.
Naglasio je da je na osnovu tih informacija Komisija zaključila da se dovodi u pitanje funkcionisanje berze te da je zbog toga i reagovala.
- Već je dosta toga ispravljeno i najveći dio tih nepravilnosti je usklađen sa zakonom. Preostalo je da se riješi dio koji se odnosi na hardver i softver berze, ali za to je dat duži rok – kazao je Drinčić najavljujući novu kontrolu u naredna dva mjeseca kako bi se konstatovao napredak u ispravljanju preostalih propusta.
Pobjeda je kontaktirala i predsjednika Odbora direktora Montenegroberze dr Dragana Mihailovića koji juče nije bio u mogućnosti da odgovori na pitanja, pa odgovore o razlozima za smjenu Vučinić očekuju naknadno.
<h2>Vanredna Skupština akcionara</h2>
 
Odbor direktora je 25. decembra prošle godine zakazao vanrednu Skupštinu akcionara Montenegroberze za 6. februar, na čijem dnevnom redu će se naći informacije o izrečenim mjerama Komisije, o preduzetim radnjama po njihovom rješenju, a razmatraće se i odgovornost organa upravljanja Montenegroberze u vezi sa navodima koje je Vučinić uputila Komisiji početkom novembra prošle godine.
U odluci o sazivanju Skupštine akcionara koja je objavljena na internet stranici Montenegroberze se navodi da je Komisija rješenjem od 12. novembra prošle godine izrekla mjeru javne opomene berzi, Vučinić mjeru uslovnog oduzimanja odobrenja za rad i naložila izvršnom direktoru da, između ostalog, zaposli najmanje tri lica za radno mjesto investicionog savjetnika, uspostavi adekvatnu kadrovsku strukturu u sektorima nadzora i listinga, izradi formalnu knjigu internih procedura, te osigura adekvatno planiranje i organizaciju obuke novih i postojećih zaposlenih.
Komisija je Odboru direktora Montenegroberze naložila da informiše akcionare o ovim mjerama, dala im rok od tri mjeseca da kompletiraju Odbor za kotaciju, uspostave sistem internih kontrola i procedura te imenuju novi revizorski odbor. Sudeći po informacijama sa internet stranice Montenegroberze, Odbor direktora je posljednjih dana prošle godine imenovao Revizorski, te odbore za kotaciju i za sprečavanje sukoba interesa.
<h2>Pismo regulatoru</h2>
Da je Komisija donijela rješenje i izrekla mjere na osnovu informacija koje im je dostavila upravo Vučinić, vidi se iz sadržine pisma koje im je uputila početkom novembra, a u koje je Pobjeda imala uvid.
- Odbor direktora me je razriješio usred mandata nakon što sam se obratila Komisiji i ukazala na nemogućnost rada u instituciji, jer se sjednice Odbora nijesu održavale u prostorijama berze, već uglavnom elektronski, a članovi Odbora nijesu reagovali na moje brojne dopise. U okviru funkcije direktora preduzela sam sve radnje koje su mi bile na raspolaganju, pa čak i više od onog što je uobičajeno obimom i sadržajem mojih ovlašćenja. Cilj mi je bio da obezbijedim uredno, zakonito i usklađeno poslovanje organizatora tržišta kapitala, ali je uprkos uloženim naporima do neusklađenosti došlo isključivo zbog okolnosti koje prevazilaze moja ovlašćenja – kazala je Vučinić Pobjedi dodajući da evropska praksa korporativnog upravljanja i nedavno usvojeni Kodeks korporativnog upravljanja, koji je u primjeni od 1. januara, propisuje postupak i politiku prijavljivanja kršenja propisa, a istovremeno i zabranu da oni koji prijave kršenje zbog toga trpe posljedice.
Naglašava da je od polovine avgusta prošle godine, nakon što su tri investiciona savjetnika napustila berzu zbog niskih zarada, sve poslove obavljala sama te da je osim nje u instituciji radio još samo računovođa. Na dopis Odboru direktora kojima je ukazala da je zbog odlaska kolega, osim rukovođenja berzom što je bio i njen posao, preuzela i sve njihove obaveze iz različitih oblasti što joj je znatno povećalo obim posla i produžilo radne sate, odgovor nije dobila.
Da je posao investicionog savjetnika deficitaran, a da su finansijski uslovi u berzi nemotivišući za zapošljavanje, Vučinić je Odboru ukazivala u više navrata. Na javni konkurs koji je raspisala za zapošljavanje savjetnika nije stigla nijedna prijava, dok je kandidate našla u saradnji sa profesoricama Ekonomskog fakulteta koje je trebalo dodatno obučiti. Ipak, njihovo interesovanje je splasnulo nakon što su uvidjeli da bruto zarada za ovo radno mjesto iznosi oko 1.000 eura. Na više ukazivanja Odboru direktora da je neophodno povećati zarade i time motivisati postojeće zaposlene da ostanu i eventualno privući nove nije bilo reakcije, što je na kraju rezultiralo time da sva tri savjetnika u avgustu napuste berzu.
Vučinić je u pismu Komisiji, osim na kadrovsku neusklađenost Montenegroberze, ukazala da Odbor direktora, iako više puta upozoren na tu obavezu, nije usvojio okvire za upravljanje rizicima i interne procedure. Navela je i da je od ukupno 13 sjednica, Odbor direktora samo dvije održao uživo, a sve ostale elektronski, što je, između ostalog, onemogućavalo ukrštanje argumenata u vezi sa stručnim temama i razloga zbog kojih su odbijani njeni prijedlozi.
- Promjena metodologije indeksa i uvođenje automatizacije obračuna istih nije usvojena na sjednici Odbora direktora 26. juna prošle godine. Nakon što je Komisija izdala rješenje u kojem je ostavila rok da se ovo pitanje riješi, isti materijal je ponovo dostavljen članovima Odbora direktora i bez primjedbi usvojen 31. oktobra prošle godine. Napominjem da je bilo više pokušaja da se indeksi uvrste u dnevni red, te da je ista više puta odbijana – stoji u pismu Vučinić.
Ukazala je i da se nije mogla formirati popisna komisija iz reda zaposlenih, jer ih, osim direktorice i računovođe koji se svakako izuzimaju, nije bilo. Zato je bilo potrebno angažovati eksterna lica.
- Izvršna direktorica treba da donese odluku o imenovanju popisne komisije, pitanje je kome povjeriti taj posao da bi bio obavljen u skladu sa standardima struke. Dodatni problem predstavlja stavljanje na uvid finansijske dokumentacije, sudskih sporova, licima koja nijesu zaposlena i koja nemaju ugovornu obavezu čuvanja tajne – ukazala je Vučinić Komisiji.
Osim što u tom trenutku nije imenovan ni Revizorski odbor, kojem je mandat istekao krajem juna prošle godine, nije realizovana ni odluka Skupštine akcionara iz avgusta prošle godine o modernizaciji IT opreme. Vučinić je navela da berza radi na opremi staroj 15 godina, bez tehničke podrške i rezervne lokacije. Dodaje da je pribavila više ponuda za modernizaciju opreme, ali da i pored više pokušaja da se ovo pitanje nađe na dnevnom redu, do toga nije došlo.
Vučinić je Komisiji naglasila i da je berza, od početka njenog prvog mandata 2019, svake godina dobijala pozitivno mišljenje revizora te da neto profit tokom šest godina njenog rukovođenja berzom kumulativno iznosi oko 700.000 eura.
<h2>Jedan glas protiv smjene</h2>
Skoro četvrtinu udjela u Montenegroberzi, 24,43 odsto ima Istanbulska berza, otvoreni investicioni fond (OIF) Atlas mont 19,67 odsto, CG broker Diler 17,26 odsto, OIF HLT fond 13,88 odsto, država 10,97 odsto, Atlas grupa 6,17 odsto, a CKB 4,88 odsto. Osim Mihailovića, koji je predsjednik, u Odboru direktora sjede i predstavnice države ekonomistkinje mr Ivana Radojičić i Verica Matanović, nezavisni član Dejan Đurasović u ime Atlas Monta i predstavnik Istanbulske berze dr Guzhan Gulay koji je, prema riječima Vučinić, jedini glasao protiv njene smjene.

Tramp: Države koje posluju s Iranom biće suočene s carinom od 25 odsto u trgovini sa SAD

Petoro povrijeđenih u ruskom napadu na Odesu

Amerika optužuje Rusiju za opasnu i neobjašnjivu eskalaciju rata u Ukrajini

Iranci mogu povremeno zvati inostranstvo, ali je pristup internetu i dalje blokiran

Milanović: Nije jasno u čije ime Rute govori, a govori puno stvari koje ja uopšte ne podržavam

U Beogradu održan skup podrške Maduru

Rodrigez odgovorila Trampu: Venecuelom upravlja vlada zajedno sa narodom

Laponija: Temperature pale do minus 39, turisti ''zaglavljeni'' zbog obustave letova

Zelenski: Pregovori sa SAD u odlučujućoj fazi, spremamo se za potpisivanje dokumenata

Mađarska postaje mjesto iz snova za političare s optužnicama: Dali azil bivšem ministru iz Poljske

Crna Gora i UAE potpisuju Memorandum o razumijevanju: Okvir za promociju i olakšavanje investicija

Ivanović sa Rajzing-Rajnke: Saradnja sa SAD-om u fokusu vanjskopolitičkih prioriteta

Tramp: Države koje posluju s Iranom biće suočene s carinom od 25 odsto u trgovini sa SAD

Vučinić razriješena nakon što je Komisiji ukazala na nepravilnosti u radu berze

PRATITE TVe UŽIVO