Bivša američka državna sekretarka Hilari Klinton je oštro kritikovala stav administracije Donalda Trampa o Ukrajini, nazvavši ga "sramotnim".
- Mislim da je pokušaj prisiljavanja Ukrajine na dogovor s (ruskim predsjednikom Vladimirom) Putinom o predaji sramotan - rekla je Klinton tokom panel-rasprave na bezbjednosnoj konferenciji u Minhenu.
Dodala je da vjeruje se Ukrajina bori za demokratiju.
- Vjerujem da se Ukrajina na prvim crtama fronta bori za našu demokraciju i naše vrijednosti slobode i civilizacije, gubeći hiljade ljudi dok joj se zemlja uništava zbog manije jednog čovjeka da ih kontroliše - rekla je Klinton.
Rekla je da američki predsjednik Tramp "ili ne razumije ili ga nije briga za tu patnju".

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Svijet

Hilari Klinton oštro kritikovala Trampa zbog stava oko Ukrajine: Ili ga je briga ili ne razumije

Cijene maslinovog ulja u Evropskoj uniji (EU) su prošle godine pale, nakon četiri uzastopnog rasta.
Cijene maslinovog ulja snažno su rasle od 2022. do 2024. godine. U tom periodu povećane su u prosjeku gotovo 80 odsto.
Međutim, prema najnovijim podacima Eurostata, prošle godine zabilježen je pad od 23 odsto, što je prvi godišnji pad nakon četiri uzastopne godine rasta, prenosi Biznis.ba.
Pad je bio izraženiji u zemljama koje su najveći proizvođači. U pojedinim mjesecima rast je premašio 50 odsto.
Cijene maslinovog ulja u EU postepeno su ubrzavale rast. Godine 2021. porasle su 4,1 odsto. U 2022. rast je iznosio 14,5 odsto, u 2023. čak 34,4 odsto, a u 2024. dodatnih 32,2 odsto.
U pojedinim mjesecima rast je bio još snažniji. U martu 2024. godišnja stopa dosegla je 52,4 odsto. I krajem 2023. bilježene su stope iznad 50 odsto.
Kako se proizvodnja stabilizovala, cijene maslinovog ulja u EU počele su padati. Najveći pad zabilježila je Španija, čak 38,9 odsto. Slijede Grčka sa 29,2 odsto i Portugal sa 24 odsto.
U Italiji su cijene pale 14,5 odsto, Francuskoj 2,4 odsto, dok su u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Sloveniji zabilježeni blaži padovi. Istovremeno, u šest zemalja EU cijene su u prošloj godini rasle, najviše u Rumuniji, 6,2 odsto.

Pad cijena maslinovog ulja u EU

Od trgovinskih sporazuma do automobilske industrije, italijanska premijerka Đorđa Meloni i njemački kancelar Fridrih Merc sve više udružuju snage kako bi usmjeravali agendu Evropske unije, rizikujući pritom da francuskog predsjednika Emanuela Makrona stave po strani.Tokom neformalnog samita lidera EU o konkurentnosti ekonomije u četvrtak, desničarka Meloni i konzervativni Merc zalagali su se za zajedničku viziju jačanja konkurentnosti Unije.To je najnoviji znak rastuće saradnje Rima i Berlina, koja dovodi u pitanje tradicionalnu francusko-njemačku osovinu.– Neki posmatrači kažu da će 2026. biti godina Italije i Njemačke – kazala je Meloni prošlog mjeseca na sastanku sa Mercom u Rimu.– Namjeravamo da damo sve od sebe kako bismo učvrstili prijateljstvo koje je strateško ne samo za naše nacije, već i za Evropu u cjelini.Dvoje lidera već dugo dijele čvrst pristup migracijama, ali su se na rimskom samitu dogovorili da prošire saradnju na sve, od trgovinske politike do odbrane. Takođe, posljednjih mjeseci bili su usaglašeni oko više pitanja u Briselu.Trgovinski sporazumi i automobilska industrija 
U januaru je Meloni, uprkos početnoj rezervisanosti, na kraju podržala trgovinski sporazum EU sa južnoameričkim blokom Mercosur, na zadovoljstvo Njemačke.Francuska, tradicionalni saveznik Berlina, bezuspješno je pokušala da blokira sporazum zbog zabrinutosti za svoje poljoprivrednike.Berlin i Rim su takođe pomogli da se izvrši pritisak na EU da ublaži zabranu prodaje novih benzinskih i dizel automobila od 2035. godine, čemu se Francuska ponovo bezuspješno protivila.Paralelno približavanje 
Italija i Njemačka su osnivačice EU i saveznice u okviru NATO-a.Međutim, Rim i Berlin su često bili u sukobu, posebno oko finansijskih pitanja – štedljiva Njemačka naspram prezadužene Italije.Ipak, kako je Meloni nastojala da smanji deficit, a Merc prekinuo sa tradicijom fiskalne strogoće kako bi povećao zaduživanje i ulaganja, ta stara dinamika se promijenila.U vanjskoj politici, oboje su nastojali da održe dobre odnose sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom.– Opisao bih to kao paralelno približavanje – rekao je Mateo Villa iz italijanskog tink-tenka ISPI.– Kocka je bačena i dolazi vrijeme kada su njih dvoje kompatibilniji od klasičnog francusko-njemačkog para – kazao je za AFP.Italijanski ministar vanjskih poslova Antonio Tajani u srijedu je u intervjuu za dnevni list Il Messaggero rekao da je partnerstvo Italije i Njemačke slično bliskim vezama iz vremena osnivanja EU.– Počinje novo doba. Italija ima vodeću ulogu, želi da bude jedna od lokomotiva EU – rekao je. Dodao je da su Italija i Njemačka – dvije najindustrijalizovanije i najstabilnije zemlje – Unije.Makron odbacuje tvrdnje da je po strani 
Francuski predsjednik Emanuel Makron, čija je zemlja u političkoj krizi od prijevremenih izbora 2024. godine, odbacio je svaku sugestiju da je stavljen po strani.U intervjuu za više evropskih novina, objavljenom u utorak, rekao je da je – normalno – da Rim i Berlin iznesu svoje prijedloge liderima EU.– Francusko-njemačko partnerstvo ključno je za pokretanje Evrope naprijed. Ali nikada samo po sebi nije dovoljno – poručio je.Najavio je da će on i Meloni održati poseban italijansko-francuski samit za nekoliko sedmica, vjerovatno u aprilu u Tuluzu, prema diplomatskim izvorima.Ipak, odnosi između Makrona i Merca su zahladili.Diplomate navode da su francuski pokušaji blokiranja sporazuma sa Merkosurom izazvali nezadovoljstvo u Briselu i među drugim državama članicama, uključujući Njemačku.U međuvremenu, Njemačka navodno razmatra povlačenje iz programa budućeg borbenog aviona Future Combat Air System (FCAS), zajedničkog projekta sa Francuskom i Španijom koji je mjesecima u zastoju zbog tenzija među industrijskim partnerima.Berlin, prema medijskim izvještajima, razmatra pridruživanje italijanskom Globalnom programu razvoja borbenog aviona Global Combat Air Programme (GCAP) sa Velikom Britanijom i Japanom.– Pukotine između Pariza i Berlina znače da Berlin mora tražiti druge partnere – rekao je za AFP Tomas Madok iz Centra za evropsku reformu u Londonu.Mišljenje u njemačkom tabloidu Bild bilo je još oštrije.– Merc zna da, da bi Evropa imala glas na međunarodnoj sceni, treba snažne partnere uz sebe – navodi se.– Za razliku od Francuske, Italija je sada zemlja sa stabilnom vladom i uspješnom ekonomijom.

1250x600

1084x550

Meloni i Merc: Novi i moćni dvojac EU

Spomen bista crnogorskom kralju Nikoli u Bariju je oborena, a kako prenosi "Republika", u pitanju je akt vandalizma.&nbsp;
Administracija u Bariju najavljuje da će obnoviti bistu.
- Misterija polomljene biste statue Nikole I više nije misterija. Bio je to čin vandalizma. Opštinska administracija će je obnoviti. Radi zaštite bezbjednosti brojnih stanovnika i turista koji prelaze Ulicu Vitorio Emanuele, u centru grada, područje je ograđeno - objavila je <a href="https://bari.repubblica.it/cronaca/2026/02/13/news/bari_il_mistero_del_busto_di_nicola_i_sradicato_sul_corso_atto_vandalico_va_ripristinato-425156054/" target="_blank">"Republika"</a>.
Kako se naglašava, spomenik posvećen crnogorskom kralju, Nikoli I Petroviću, grad Podgorica je poklonio opštini Bari 2004. godine kao znak bliskosti i dugogodišnjeg odnosa između Pulje i Crne Gore.
List naglašava da se u centru Barija nalaze kamere.
- U početku je čak i Opština spekulisala da je uzrok loše vrijeme prethodnih dana. Bronzana bista je bila postavljena na mermernom postolju. Posljednjih nedelja, vlasnici prodavnica i preduzeća duž ulice su primijetili oštečenu bistu. Štaviše, tamo se nalaze kamere za video nadzor. Lokalna policija nikada nije reagovala - navedeno je u članku.
Spomen bista kralju Nikoli u Bariju svečano je postavljena 2005. godine.

Vandalizam u Bariju: Oborena spomen bista kralju Nikoli

Globalne trgovinske veze su postale glavna bezbjednosna prijetnja, saopštila je predsjednica Evropske centralne banke (ECB), Christine Lagarde.
- Trgovina je podjednako bezbjednosno koliko i ekonomsko pitanje - rekla je Lagarde na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji.
Ona je dodala da je međuzavisnost, nekada viđena kao stabilizujuća, sada izložena poremećajima i „namjernom pretvaranju zavisnosti u oružje“, prenosi B92.
Lagarde je napomenula da jedna analiza ECB-a pokazuje da bi iznenadni šok ponude od 50 odsto mogao smanjiti dodatu vrijednost proizvodnje do tri odsto.
Ona je izložila tri strategije, uključujući nezavisnost, neophodnost i diverzifikaciju, upozoravajući da široke strategije neće funkcionisati i upozoravajući na „šuplje šampione“, dodajući da Evropa mora biti izvor stabilnosti u sve nestabilnijem svijetu.

Lagarde: Globalne trgovinske veze glavna bezbjednosna prijetnja

Američka vojska izvela je između 3. i 12. februara deset vazdušnih napada na više od 30 ciljeva Islamske države (IS) u Siriji, u okviru kampanje protiv te ekstremističke grupe u Iraku i Siriji, saopštila je danas Centralna komanda SAD (CENTCOM).
CENTCOM je naveo da su napadnuti infrastrukturni objekti i skladišta oružja Islamske države, prenosi Gardijan.
Napadi su dio operacije "Oko sokolovo", u okviru koje su američke snage, prema sopstvenim navodima, ubile ili zarobile pripadnike IS i pogodile više od 100 ciljeva te organizacije.

SAD izvele vazdušne napade na ciljeve Islamske države u Siriji

Šef njemačke diplomatije Johan Vadeful izjavio je danas, nakon sastanka sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem na marginama Minhenske bezbjednosne konferencije, da približavanje Srbije Evropskoj unij zahtijeva prave reforme i posvećenost zajedničkim vrijednostima i stavovima.
- Hvala na otvorenom i konstruktivnom razgovoru sa predsjednikom Srbije o budućem putu Srbije ka EU. Približavanje EU zahtijeva prave reforme i jasnu posvećenost našim zajedničkim vrijednostima i stavovima. Njemačka je spremna da podrži Srbiju u ovom ključnom trenutku- napisao je Vadeful na platformi Iks (X).&nbsp;
Vučić je ranije danas na Instagramu napisao da je sa Vadefulom razgovarao o bilateralnoj saradnji, evropskom putu Srbije i izazovima u oblasti geopolitike, bezbjednosti i ekonomije.
- U vremenu tektonskih promjena u svijetu, pojačanih tenzija i polarizacija, Srbija ozbiljno donosi odluke i nastavlja dijalog i saradnju sa partnerima, od kojih je Njemačka jedan od najvažnijih-- naveo je Vučić nakon razgovora u okviru Minhenske bezbjednosne konferencije.
Kako je dodao, sa Vadefulom je razgovarao o realizaciji zajedničkih projekata, posebno u oblastima energetike i infrastrukture, uz zahvalnost Njemačkoj na kontinuiranoj podršci ekonomskom razvoju Srbije i sprovođenju reformi.

Vučić sa Vadefulom: Približavanje EU zahtijeva prave reforme

U Kantonalnom sudu u Sarajevu održano je ročište za određivanje pritvora vozaču tramvaja Adnanu Kasapoviću, uhapšenom nakon nesreće koja se dogodila u četvrtak.
Kasapović je na početku ročišta rekao da ranije nije osuđivan niti se protiv njega vodi krivični postupak.
- Svjestan sam situacije koja se desila, ne mojom krivicom nego uticajem tehničkih faktora- kazao je.
Tužilac Edin Šaćirović naveo je da je istraga otvorena i da je osumnjičen vozač, koji je, prema navodima Tužilaštva, propustio da prilagodi brzinu, što je dovelo do iskakanja tramvaja, udara u vozilo, stub sa semaforom i više pješaka, pri čemu je bilo i povrijeđenih.
Istakao je da su uviđaju prisustvovala dva tužioca i četiri vještaka saobraćajne, mašinske i elektroenergetske struke, te da preliminarni nalazi ukazuju da je ljudski faktor dominantan uzrok nesreće.
Prema riječima vještaka, na tramvaju nijesu utvrđeni tehnički kvarovi, a mehanizmi i kočnice bili su ispravni. Svjedoci su, kako je navedeno, izjavili da se tramvaj kretao većom brzinom.
Tužilaštvo je saopštilo da je objavljeni snimak izazvao uznemirenje javnosti i da bi puštanje osumnjičenog na slobodu moglo dodatno uznemiriti javnost.

Tužilaštvo Kantona Sarajevo smatra da je uzrok tramvajske nesreće ljudski faktor: ''Tramvaj bio tehnički ispravan"

Iako zvuči čudno, praksa uništavanja neprodane odjeće uobičajena je za gotovo sve modne lance i tekstilnu industriju. Roba koja se ne proda najprije se nudi na sniženju, ali popust nikada ne smije biti prevelik kako ne bi obezvrijedio brend. Stoga, uprkos trudu i radu uloženom u proizvodnju, jedino rješenje koje industrija vidi jeste uništavanje, često i robe koja nikada nije ni raspakovana. „Stara“ roba zauzima prostor za nove kolekcije, a skladištenje stvara dodatne troškove, piše Deutsche Welle.
<h3>Zašto EU interveniše?</h3>
Postavlja se pitanje ko kompanijama uopšte može određivati šta će raditi sa robom u svom vlasništvu. Međutim, Evropska unija pronašla je osnov za intervenciju u zaštiti životne sredine. Prema procjenama Evropske komisije, svake godine se u Evropi uništi između četiri i devet odsto neprodatog tekstila. Ta odjeća uglavnom završava u spalionicama, što godišnje uzrokuje emisiju oko 5,6 miliona tona ugljen-dioksida.
Upravo zbog ekološkog uticaja, EU je već od jula prošle godine uvela stroga ograničenja na uništavanje odjeće za velike modne kompanije. Sada je Evropska komisija tu odredbu proširila i na tekstilne lance srednje veličine. Kako bi im se dalo dovoljno vremena za prilagođavanje novim propisima, zabrana će za njih stupiti na snagu 2030. godine.
<h3>Izuzeci i izazov internet trgovine</h3>
Propisi ipak predviđaju izuzetke, na primjer za robu koja je oštećena ili ako postoji sumnja da je štetna po zdravlje. To predstavlja veliki problem u internet trgovini, gdje je povrat robe uobičajen. Iako se vraćeni artikal suštinski ne razlikuje od onog isprobanog u kabini prodavnice, trgovci ne mogu znati da li je kupac koji ga je vratio možda bolovao od neke zarazne bolesti. Zbog toga se veliki dio vraćene robe uništava iz predostrožnosti. Na primjer, samo se u njemačkoj internet trgovini svake godine na taj način zbrine gotovo 20 miliona vraćenih artikala.
Najkasnije od 2030. godine i srednje veliki tekstilni lanci moraće javno da objavljuju podatke o količini neprodate robe i o tome šta sa njom namjeravaju da urade. Brisel se nada da će ova mjera natjerati kompanije da bolje planiraju zalihe i budu realnije pri naručivanju količina. Cilj je da ih podstakne na traženje alternativa uništavanju, poput prodaje po znatno nižim cijenama ili doniranja robe u dobrotvorne svrhe.

EU zabranjuje uništavanje neprodane odjeće: Cilj smanjiti emisiju ugljen-dioksida

Oko 250.000 ljudi pridružilo se demonstracijama u bavarskoj prijestonici, potvrdila je njemačka policija za Radio Slobodna Evropa, što predstavlja najveći protest iranske opozicije u Evropi do sad.
Još ljudi je stizalo, puneći minhenski metro iranskim zastavama i uzvicima parola.
Protest u Minhenu dio je globalnog dana akcije koji je pokrenuo Reza Pahlavi, posljednji sin iranskog šaha svrgnutog tokom Islamske revolucije 1979. godine. Velika okupljanja očekuju se i u Los Anđelesu i Torontu.
Prema izvještajima, Pahlavi je stigao na demonstracije u Minhenu.
Ljudi su u Minhen došli iz čitave Evrope, ogorčeni zbog krvavog gušenja protesta u Iranu u januaru, tokom kojih su snage sigurnosti ubile hiljade demonstranata.
“Srećna sam što se bude”
- Veoma je tužno reći, ali oni – mi – plaćamo cijenu. Naravno, ova omladina umire svaki dan. Ta krv, to je tako tragično- rekla je žena po imenu Atena. Kao i drugi demonstranti, Atena, koja je doputovala iz Milana u Italiji, nije željela navesti svoje puno ime.
Navodeći da ima rođake i prijatelje u Teheranu i drugim gradovima, Atena je rekla da su joj januarski protesti u Iranu ulili nadu uprkos reakciji snaga sigurnosti.
- Presrećna sam što se bude i što traže promjene… Ovoga puta će se promjene desiti- rekla je.
Drugi demonstrant, Rasool, rekao je da je doputovao iz Nizozemske kako bi se pridružio protestu u Minhenu.
- Postao sam ljut, postao sam uznemiren, jer moja braća i sestre, naši roditelji, nalaze se u opasnoj situaciji. Oni su svoj život ostavili na ulici za slobodu. Ovaj režim je trenutno najslabiji što je ikad bio. Zato, ako nam SAD i Evropa pomognu vojnom akcijom, narod može dovršiti posao koji je započeo- dodao je.
Pozivi na američku vojnu intervenciju
Rasoolove riječi odražavale su i slogane s brojnih transparenata koji pozivaju na američku vojnu akciju protiv Irana.
Američke pomorske snage u Persijskom zalivu ostaju raspoređene u blizini Irana, u okviru jednog od najvećih američkih vojnih pojačanja u regiji posljednjih godina. Američki predsjednik Donald Tramp izrazio je podršku i ohrabrenje iranskim demonstrantima i nagovijestio da bi SAD mogle intervenisati kako bi ih zaštitile.
Međutim, čini se da su razgovori između američkih i iranskih pregovarača više fokusirani na druga pitanja, poput iranskog nuklearnog i raketnog programa te mreže paravojnih saveznika u Libanu, Iraku i Jemenu.
Govoreći na konferenciji za novinare ranije danas, Pahlavi je pozvao Trampa da djeluje.
- Iranski narod je čuo kada ste rekli ‘pomoć je na putu’ i imaju povjerenje u Vas. Pomozite im i istorija će vas upisati među najveće heroje, ne samo iranske nacije nego i cijelog svijeta- rekao je.
Pahlavi je jedan od brojnih aktera koji se bore za uticaj unutar podijeljene iranske opozicije u egzilu, od kojih su neke frakcije najavile da će juče i danas održati odvojene proteste u Minhenu — dok se svjetski lideri okupljaju u gradu na godišnjoj bezbjednosnoj konferenciji.
Dan ranije, sastao se sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim — izuzetno rijedak susret na tako visokom nivou za bivšeg prijestolonasljednika.
Video objavljen na ukrajinskoj javnoj televiziji prikazuje njih dvojicu kako se rukuju u drvenom kabinetu, a zatim sjedaju za sto. Pahlavi je zahvalio Zelenskom što je u svom obraćanju na nedavnom Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu izrazio podršku iranskim demonstrantima.
Međutim, iako Sjedinjene Države podržavaju iranske demonstrante, one nijesu podržale Pahlavija niti bilo kog drugog opozicionog lidera u egzilu — iako je Pahlavi više puta poziva američkog predsjednika Donalda Trumpa da interveniše u Iranu.
Mnogo manji protest &nbsp;juče je održao Nacionalni savjet otpora Irana, koji je osudio i sadašnje iranske vlasti i ideju o obnovi monarhije.

Minhen: Najveći protest iranske opozicije u Evropi okupio 250.000 ljudi

Promjena Odbora direktora Aerodroma Crne Gore je imala samo jedan cilj, a to je smjena predsjednice Odbora direktora Jelene Maraš. Ključni razlog za ovako brzu smjenu, traljavo odrađenu (kao i sve što radi PES) jeste zahtjev predsjednice Maraš da se odradi nova procjena vrijednosti aerodroma na osnovu koje će se odlučivati o koncesiji aerodroma u Skupštini Crne Gore
To je saopštila poslanica Demokratske narodne partije u crnogorskoj Skupštini, Jelena Kljajević i dodala da premijer Milojko Spajić želi da direktno odlučuje o sudbini aerodroma i da završi obećanu koncesiju kontroverznoj kompaniji iz Južne Koreje pa je zato i odlučio da promijeni Odbor direktora.
- Novi članovi Odbora direktora Aerodroma Crne Gore treba da budu svjesni da njihovim činjenjem odnosno ćutanjem, zapravo prikrivaju tragove Spajića u vezi potencijalne korupcije i da samim tim čine niz krivičnih djela - dodala je Kljajević.
Ovakvu rasprodaju resursa i ovakve kadrovske mahinacije, smatra ona, nijesu padale na pamet ni prethodnom režimu koji je izmislio termin valorizacija državne imovine.
- PES i Spajić ubrzano nastavljaju da krčme državnu imovinu jer su svjesni da su ovoj Vladi dani odbrojani - rekla je Kljajević.

Kljajević o smjeni Maraš iz Odbora direktora Aerodroma: PES i Spajić nastavljaju da krčme državnu imovinu

Povodom 15. februara – Međunarodnog dana djece oboljele od malignih bolesti, Ministarstvo zdravlja Crne Gore uputilo je poruku solidarnosti, odgovornosti i trajne posvećenosti unapređenju zdravstvene zaštite najmlađih pacijenata.
Iz resora zdravlja ističu da maligna oboljenja u dječijem uzrastu predstavljaju kompleksan medicinski i društveni izazov, koji zahtijeva multidisciplinaran pristup – od rane dijagnostike i primjene savremenih terapijskih protokola, do rehabilitacije i dugoročne psihosocijalne podrške djetetu i njegovoj porodici.
Navodi se da je, zahvaljujući napretku savremene medicine i jačanju kapaciteta zdravstvenog sistema, stopa izliječenja dječijih malignih bolesti danas znatno veća nego prethodnih decenija. Ipak, postignuti rezultati, kako poručuju, obavezuju na dalja ulaganja u prevenciju, dijagnostiku, liječenje i postterapijsku brigu.
Ministarstvo je izrazilo duboko poštovanje prema djeci koja sa hrabrošću prolaze kroz zahtjevne procese liječenja, kao i prema njihovim porodicama, koje predstavljaju ključni oslonac u tom procesu. Posebna zahvalnost upućena je zdravstvenim radnicima i saradnicima koji, uz stručnost i profesionalizam, pružaju i osjećaj sigurnosti i nade.
Iz Ministarstva su pozvali institucije, stručnu i akademsku zajednicu, organizacije civilnog društva i građane da zajedničkim djelovanjem doprinesu izgradnji društva zasnovanog na empatiji, razumijevanju i jednakim mogućnostima za svako dijete.
Ukazano je i na značaj prevencije kroz stvaranje bezbjednog i podsticajnog okruženja za djecu – odrastanje bez izloženosti duvanskom dimu, uz pravilnu ishranu, redovnu fizičku aktivnost i usvajanje zdravih životnih navika od najranijeg uzrasta.
Vođeno principima jednakosti, dostupnosti i kvaliteta zdravstvene zaštite, Ministarstvo zdravlja poručuje da će nastaviti sa sistemskim unapređenjem uslova liječenja i podrške, sa ciljem da svakom djetetu bude obezbijeđeno pravo na zdravlje, dostojanstvo i djetinjstvo ispunjeno nadom.

Podrška djeci oboljeloj od malignih bolesti obaveza je cijelog društva

Službenici Odjeljenja bezbjednosti Berane lišili su slobode F.Z. iz Berana, zbog sumnje da je počinila krivično djelo trgovina ljudima na štetu svoje troje maloljetne djece, koje je, kako se sumnja, primoravala na prosjačenje.
Kako je saopšteno iz Uprave policije, hapšenje je uslijedilo tokom pojačanih aktivnosti usmjerenih na suzbijanje prosjačenja, kao i organizovanih i prinudnih oblika ovog djela.
Sumnja se da je F.Z. zloupotrijebila odnos povjerenja i zavisnosti, koristeći djecu staru deset, sedam i pet godina za prinudno prosjačenje, pri čemu su maloljetnici novac prikupljen na taj način predavali majci.
Policijski službenici su kod djece i osumnjičene pronašli određenu količinu novca za koji se sumnja da potiče iz prinudnog prosjačenja.
O slučaju je obaviještena državna tužiteljka u Osnovnom državnom tužilaštvu u Beranama, po čijem nalogu su djeca predata Centru za socijalni rad u Beranama radi zaštite njihovih prava, smještaja i daljeg zbrinjavanja.
Iz Uprave policije poručuju da će, u skladu sa nacionalnim prioritetima u borbi protiv trgovine ljudima, nastaviti sa intenzivnim mjerama usmjerenim na otkrivanje i procesuiranje odgovornih lica, kao i na zaštitu žrtava ovog krivičnog djela.

Hilari Klinton oštro kritikovala Trampa zbog stava oko Ukrajine: Ili ga je briga ili ne razumije

Pad cijena maslinovog ulja u EU

Meloni i Merc: Novi i moćni dvojac EU

Vandalizam u Bariju: Oborena spomen bista kralju Nikoli

Lagarde: Globalne trgovinske veze glavna bezbjednosna prijetnja

SAD izvele vazdušne napade na ciljeve Islamske države u Siriji

Vučić sa Vadefulom: Približavanje EU zahtijeva prave reforme

Tužilaštvo Kantona Sarajevo smatra da je uzrok tramvajske nesreće ljudski faktor: ''Tramvaj bio tehnički ispravan"

EU zabranjuje uništavanje neprodane odjeće: Cilj smanjiti emisiju ugljen-dioksida

Minhen: Najveći protest iranske opozicije u Evropi okupio 250.000 ljudi

Kljajević o smjeni Maraš iz Odbora direktora Aerodroma: PES i Spajić nastavljaju da krčme državnu imovinu

Podrška djeci oboljeloj od malignih bolesti obaveza je cijelog društva

Hilari Klinton oštro kritikovala Trampa zbog stava oko Ukrajine: Ili ga je briga ili ne razumije

Uhapšena Beranka zbog sumnje da je djecu primoravala na prosjačenje

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO