Širom Moskve večeras su prijavljeni nestanci električne energije nakon eksplozija za koje se vjeruje da su ih izazvali udari ukrajinskih dronova, zbog čega je više od 600.000 ljudi ostalo bez struje, prenosi <a href="https://www.klix.ba/vijesti/svijet/dio-moskve-u-mraku-vise-od-600000-potrosaca-ostalo-bez-struje-hitne-sluzbe-na-ulici/251230184">Klix.ba</a>
Brojni ruski Telegram kanali podijelili su snimke zamračenih ulica Moskve, zbog čega je veliki broj stanovnika ruske prijestolnice izašao napolje.
Nakon eksplozija, za koje se vjeruje da su izazvane udarom ukrajinskih dronova dugog dometa, više od 600.000 Moskovljana ostalo je bez električne energije.
U nekoliko stambenih dijelova grada upućeni su veliki agregati, što sugeriše da bi prekid snabdijevanja električnom energijom mogao potrajati.
Ministarstvo odbrane Rusije u saopštenju navodi da je protuzračna odbrana u razmaku od četiri sata oborila 109 ukrajinskih dronova, uključujući i one na širem području Moskve.
Gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanjin potvrdio je napad, dok ruska strana tvrdi da su svi dronovi uspješno presretnuti.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Svijet

Dio Moskve u mraku: Više od 600.000 potrošača ostalo bez struje, hitne službe na ulici

Lopovi su koristili veliku bušilicu kako bi provalili u sef u poslovnici banke u zapadnoj Njemačkoj i ukrali procijenjenih 30 miliona eura.
Portparol policije uporedio je provalu sa holivudskim filmom o pljački „Ocean’s Eleven“, rekavši za novinsku agenciju AFP da je provala profesionalno izvedena.
Tokom pljačke štedionice Sparkasse u gradu Gelsenkirchenu, lopovi su provalili u više od 3.000 sefova u kojima se nalazio novac, zlato i nakit.
Prema navodima policije, za zločin su saznali nakon što je u ranim jutarnjim satima u ponedjeljak aktiviran protivpožarni alarm.
Još nije bilo hapšenja, a počinioci su i dalje na slobodi.
Prve istrage ukazuju da su uspjeli pristupiti banci i pobjeći preko susjedne garaže.
Svjedoci su prijavili da su tokom noći sa subote na nedjelju vidjeli nekoliko muškaraca kako nose velike torbe na stepeništu garaže.
Oštećeni klijenti banke zamoljeni su da kontaktiraju Sparkasse banku, koja je uspostavila telefonsku liniju za pomoć. Policija je u utorak osigurala ulaz u poslovnicu nakon što se veliki broj klijenata okupio ispred tražeći informacije.

Velika pljačka banke u Njemačkoj, lopovi ukrali 30 miliona eura

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski smatra da bi posjeta američkog predsjednika Donalda Trampa Ukrajini bila korisna, naročito ukoliko bi čelnik Sjedinjenih Američkih Država doputovao direktno u tu zemlju. Zelenski je to izjavio danas, odgovarajući na pitanja novinara, prenosi Ukrajinska pravda.
Zelenski je komentarisao poruke američkog predsjednika o njegovoj spremnosti da se obrati ukrajinskom parlamentu i posjeti Ukrajinu.
- Mislim da bi to bilo korisno – ako predsjednik Tramp može doći. On zagovara plan za završetak rata. Rekao sam mu da bismo ga rado ugostili- rekao je Zelenski.
&nbsp;Dodao je da bi bilo „poželjno“ da američki predsjednik ne doputuje avionom u Poljsku, već direktno u Ukrajinu.
- Jer ako predsjednik Tramp, predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, doleti u Ukrajinu – i to po mogućnosti direktno u Ukrajinu, a ne u Poljsku pa da putuje vozom – to bi signalizovalo da definitivno možemo računati na prekid vatre- pojasnio je Zelenski.
Naglasio je da su „spremni za posjetu predsjednika Trampa u svakom trenutku kada on bude spreman i kada se stvore svi potrebni uslovi, uključujući i bezbjednosne“.
<h3>Zatvoren vazdušni prostor Ukrajine</h3>
Od početka ruske invazije u februaru 2022. godine, vazdušni prostor Ukrajine je zatvoren. Svi strani zvaničnici koji su posjetili Ukrajinu u protekle gotovo četiri godine stizali su kopnenim putem preko Poljske.
Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je prije dva dana da ne planira posjetu Ukrajini, ali nije isključio tu mogućnost ukoliko bi ona doprinijela postizanju mirovnog sporazuma.

Zelenski: Neka Tramp dođe u Ukrajinu, ali direktnim letom

Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan izjavio je danas, nakon sastanka sa predsjednikom Somalije Hasanom Šeikom Mohamudom, da je odluka Izraela da prizna Somaliland nezakonit i neprihvatljiv korak, dodajući da se time pokušava uvući Afrički rog u destabilizaciju.
Nakon jednostranog priznanja Somalilanda od strane vlade Benjamina Netanjahua, somalijski predsjednik Hasan Šeik Mohamud otputovao je u zvaničnu posjetu Turskoj.
Nakon održanog sastanka sa Redžepom Tajipom Erdoganom zaključeno je da izraelsko priznanje dodatno destabilizuje Afrički rog.
- Izraelska odluka o priznanju Somalilanda je nelegitimna i neprihvatljiva. Na izraelskim rukama je krv 71.000 naše palestinske braće - rekao je Erdogan.
Erdogan je takođe rekao da Turska planira da započne bušenje nafte i gasa na moru uz obale Somalije 2026. godine, u skladu sa bilateralnim sporazumom, dodajući da svojoj floti dodaje dva nova broda za bušenje.
Od 2011. godine, vlada Redžepa Tajipa Erdogana uložila je mnogo novca u Somaliju, osnovavši najveću tursku ambasadu na svijetu u Mogadišu i pruživši više od milijardu dolara humanitarne pomoći kao odgovor na sušu i glad.
Turska takođe upravlja velikom vojnom bazom u Mogadišu, dok turske kompanije upravljaju gradskim aerodromom i lukom. Hiljade somalijskih vojnika obučene su u Turskoj, kako u zemlji, tako i u bazi Turksom u Mogadišu.

Erdogan: Izraelsko priznanje Somalilanda je nelegitimno, na njihovim rukama je krv 71.000 naše braće

Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je uredbu o pozivanju rezervnog sastava na vojne vježbe tokom 2026. godine, s ciljem zaštite ključnih infrastrukturnih objekata.
Ova mjera, koju nezavisni ruski mediji tumače kao oblik takozvane „tihe mobilizacije“, nadovezuje se na zakon usvojen krajem oktobra, kojim se Kremlju omogućava angažovanje rezervista i u mirnodopskim uslovima. Budući da Rusija formalno nije objavila rat Ukrajini, takav pravni okvir omogućava šire korišćenje rezervnog sastava, prenosi ruska prorežimska novinska agencija TASS.
<h3>Fokus na zaštitu ključne infrastrukture</h3>
Prema novoj uredbi, koja danas stupa na snagu, ruska vlada zadužena je za izradu spiska kritično važnih postrojenja i infrastrukture koja će biti pod posebnim režimom zaštite. Istovremeno, Ministarstvo odbrane odrediće vojne jedinice koje će sprovoditi vježbe obezbjeđenja tih objekata.
Poseban naglasak stavljen je na energetski i saobraćajni sektor, koji su posljednjih mjeseci sve češće meta napada bespilotnim letjelicama i sabotaža. Takvi incidenti dodatno opterećuju rusku protivvazdušnu odbranu.
<h3>Prikriveno jačanje vojnih kapaciteta?</h3>
Iako su ruske vlasti prilikom usvajanja zakona u oktobru tvrdile da se ne radi o mobilizaciji, već o ciljanoj upotrebi pričuvnog sastava, nezavisni ruski portal Meduza ocjenjuje da ovakav pravni okvir u praksi predstavlja „tihu mobilizaciju“.
Prema njihovoj analizi, Kremlj parcijalnim aktiviranjem pričuvnika za zaštitu infrastrukture nastoji da poveća vojne kapacitete bez formalnog proglašenja opšte mobilizacije, koja bi mogla izazvati negativne društvene i političke reakcije unutar Rusije. Ovakav pristup vlastima omogućava veću fleksibilnost i postepeno jačanje vojnog angažmana, bez donošenja politički osjetljivih odluka.

Nezavisni ruski mediji: Putin naredio ''tihu mobilizaciju''

Iranski predsjednik Masud Pezeškijan odgovorio je na prijetnje Donalda Trampa o novom napadu Sjedinjenih Američkih Država na Iran, rekavši da će svaki vid agresije dobiti oštar i obeshrabrujući odgovor.
Pezeškijan je svoju reakciju objavio na mreži Iks, direktno se referišući na izjavu Donalda Trampa, nakon sastanka sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom.
- Odgovor Islamske Republike Iran na bilo kakvu okrutnu agresiju biće oštar i obeshrabrujući - napisao je Pezeškijan na društvenoj mreži Iks.
Trampova izjava da Iran nastavlja sa povećanjem proizvodnje balističkih raketa, kao i da nastavlja izgradnju nuklearnih postrojenja, korespondira sa izjavama izraelskih zvaničnika protekle sedmice.
Takođe, nedavna vježba raketnih jedinica iranske vojske, odnosno Korpusa islamske revolucionarne garde, shvaćena je kao dodatni vid provokacije Teherana.

Pezeškijan odgovorio na Trampove prijetnje: Svaki napad na Iran će dobiti oštar odgovor

Izrael je saopštio da je ukinuo dozvolu za više od 25 humanitarnih organizacija da posluju na području Gaze, a među njima su Ljekari bez granica i CARE.
Kao razlog je navedeno to što se naprosto nisu pridržavali novih pravila registracije.
Izrael tvrdi da ta pravila sprečavaju Hamas i druge militantne grupe da se infiltriraju među humanitarce. Međutim, organizacije tvrde da su pravila arbitrarna i upozorile da će nova zabrana naškoditi civilnoj populaciji kojoj je humanitarna pomoć očajnički potrebna.
Ljekari bez granica, poznati po francuskoj skraćenici MSF, saopštili su da će odluka vlada u Jerusalimu imati katastrofalne posledice po njihov rad u Gazi, jer ta organizacija na to pom području opslužuje oko 20 odsto bolničkih kreveta i vrši trećinu porođaja.
MSF je takođe negirala izraelske optužbe u vezi sa svojim osobljem.&nbsp;
- MSF nikada ne bi svjesno zaposlio ljude koji se bave vojnim aktivnostima- navodi se.
Dok Izrael tvrdi da će odluka na terenu imati tek ograničen uticaj, pogođene organizacije smatraju da je njen tajming - manje od tri mjeseca otkako je stupio krhki prekid vatre - zapravo razornog karaktera.
- Uprkos prekidu vatre, potrebe u Gazi su ogromne, a mi i desetine drugih organizacija sada smo i nastavićemo da budemo blokirani u nastojanjima da donesemo neophodnu pomoć koja spasava živote- izjavila je Šaina Lou, savjetnica za komunikacije Norveškog savjeta za izbjeglice.
Ta organizacija takođe je na udaru odluke.&nbsp;
- Nemogućnost slanja osoblja u Gazu znači da sav obim posla pada na naše iscrpljeno lokalno osoblje- rekla je Lou.
Neke humanitarne grupe kažu da nisu Izraelu dostavile spisak palestinskog osoblja, kako jevrejska država to zahtijeva, iz straha da će oni biti na meti Izraela i evropskog zakona o zaštiti podataka.
- To proističe sa pravne i bezbjednosne tačke gledišta. U Gazi smo vidneli kako su ubijene stotine humanitarnih radnika- objasnila je Lou.
Odluka da se ne obnove licence humanitarnim grupama znači da će njihove kancelarije u Izraelu i istočnom Jerusalimu biti zatvorene, a organizacije neće moći da šalju međunarodno osoblje ili pomoć u Gazu.
Izrael je tokom cijelog rata u Gazi tvrdio da Hamas uzima pomoć od humanitarac – što je optužba koju ova militantna palestinska organizacija poriče.
Početkom ove godine, Izrael je saopštio da će od humanitarnih organizacija zahtijevati da registruju imena svojih radnika i dostave detalje o finansiranju i operacijama kako bi mogle da nastave sa radom u Gazi.
Novi propisi uključuju i ideološke zahteve – diskvalifikaciju organizacija koje su pozivale na bojkot Izraela, negirale Hamasov napad od 7. oktobra na tu zemlju ili izrazile podršku za bilo koji od međunarodnih sudskih postupaka koji su pokrenuti protiv izraelskih vojnika ili lidera.
Izraelsko ministarstvo za dijasporu saopštilo je da više od 30 grupa – oko 15 odsto organizacija koje djeluju u Gazi – nije ispunilo zahtjeve i da će njihov rad biti obustavljen.
Saopštilo je i da Ljekari bez granica, jedna od najvećih i najpoznatijih humanitarnih grupa u Gazi, nijesu odgovorili na izraelske tvrdnje da su neki od njihovih radnika povezani sa Hamasom ili Islamskim džihadom.
- Poruka je jasna: humanitarna pomoć je dobrodošla – eksploatacija humanitarnih okvira za terorizam nije- rekao je izraelski ministar za dijasporu Amihaj Čikli.

Izrael onemogućio rad brojnim humanitarnim organizacijama u Gazi, među njima i Ljekari bez granica

Specijalno tužilaštvo Kosova (STRK) podiglo je optužnicu, uz prijedlog za suđenje u odsustvu, protiv 21 osobe zbog krivičnog djela „ratni zločin protiv civilnog stanovništva“.
Optuženi O.S., R. M., K. J., G. R., Ž. T., B. J., M. L., R. M., D. Đ., B. M., D. J., M. Š., D. A., S. V., B. M., Z. S., M. J., G. P., D. N., Č. A. i Z. J. terete se da su tokom operacije srpskih policijskih snaga, 15. januara 1999. godine, u selu Račak u opštini Štimlje, ubili 42 civila.
Prema optužnici, u periodu 1998–1999. godine, optuženi su, u saizvršilaštvu, kao pripadnici Vojske tadašnje Jugoslavije, 243. mehanizovane brigade, Treće armije, poznate kao „Prištinski korpus“, kao i pripadnici ministarstva unutrašnjih poslova (MUP), izvršili i nečovječno postupanje, uništavanje imovine, masovno protjerivanje i etničko čišćenje civilnog stanovništva.
„Optuženi su najprije opkolili selo Račak sa mjesta poznatih kao ‘Borovi (Pishat), Kesteni (Geshtenjat) i ‘Česta’. Zatim su sa distance granatirali selo vojnim sredstvima, pretresali kuću po kuću i razdvajali muškarce od žena i djece, koje su prisilili da napuste selo, dok su zadržane muškarce pogubili“, navodi se u saopštenju tužilaštva.
Istrage tužilaštva utvrdile su da su optuženi primjenjivali fizičko nasilje nad civilima, tukući ih kundacima oružja, udarcima nogama, drvenim palicama, lancima i drugim tvrdim predmetima.

Specijalno tužilaštvo Kosova podiglo optužnicu protiv 21 osobe za ratne zločine u Račku

Evropski proizvođač aviona Airbus obezbijedio je narudžbe vrijedne više od osam milijardi USD od dvije kineske avio-kompanije, čime dodatno jača tržišni udio u ovoj zemlji, pokazao je izvještaj sa Šangajske berze.
Kompanija Juneyao Airlines planira kupovinu 25 aviona tipa A320 u vrijednosti 4,1 milijardu USD, dok je niskobudžetna Spring Airlines najavila nabavku 30 aviona istog modela, takođe procenjenih na 4,1 milijardu USD, prenosi Tanjug.
U oba slučaja vrijednosti su zasnovane na kataloškim cijenama, bez dodatnih detalja o popustima ili rokovima isporuke, javlja Bloomberg.
Airbus posljednjih godina kontinuirano povećava prodaju u Kini, djelimično zahvaljujući završnoj montažnoj liniji za seriju aviona A320 u gradu Tjenđinu.
&nbsp;Nasuprot tome, američki Boeing nije dobio značajniju narudžbu iz Kine još od 2017. godine, prije svega zbog trgovinskih tenzija i internih problema kompanije.

Kinezi naručili Airbus-ove avione za osam milijardi USD

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je u utorak da je jedini uslov koji Srbija ima u vezi s prodajom Naftne industrije Srbije, koja je pod sankcijama SAD zbog ruskog vlasništva, da nastavi da radi rafinerija te kompanije.
Zbog nemogućnosti da uveze sirovu naftu 2. decembra je zatvorena Rafinerija Pančevo, jedina u državi, koja je najznačajnije postrojenje u vlasništvu NIS-a.
- Ko god da uzme NIS, Rafinerija mora da radi. Inače oni neće da rade u Srbiji. To je jedini uslov koji imamo- izjavio je Vučić na godišnjoj konferenciji za novinare u Beogradu.
Kancelarije za kontrolu inostrane imovine (OFAC) američkog Ministarstva finansija prema NIS-u počele su 9. oktobra.
Uslov SAD za skidanje NIS-a sa režima embarga je da se oslobodi ruskog vlasništva.
Vučić je rekao da je održana energetska stabilnost zemlje, uprkos američkim sankcijama NIS-u i naveo da 83 dana ta kompanija naftovodom nije dobila sirovu naftu.
- Trošimo rezerve. Zamislite da se zaledi Dunav ili opadne vodostaj, bez kog ne možemo da nadomestimo snabdijevanje gorivom. Dnevne potrebe su nam 6.000 tona dizela- rekao je Vučić.
Zbog američkih sankcija zatvoren je transport nafte Jadranskim naftovodom (JANAF) iz Omišlja do pančevačke rafinerije koja se do Hrvatske za NIS dovozi morskim putem.
OFAC je 24. decembra izdao licencu NIS-u kojom se rok za pregovore za prodaju ruskog udjela u toj kompaniji produžava do 24. marta 2026. ali se ne daje dozvola za ponovno poslovanje.
Zvaničnici Mađarske i Srbije proteklih mjeseci objavili su da su mađarski MOL i ADNOC iz Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) zainteresovani za kupovinu Naftne industrije Srbije.
Te kompanije nisu odgovorile na upit Radija Slobodna Evropa (RSE) u vezi sa potencijalnom akvizicijom u NIS-u.
Naftna industrija Srbije (NIS) je u vlasništvu Rusije - fond iz Sankt Peterburga, državna kompanija Gasprom i njena ćerka firma Gasprom Njeft imaju 56,15 odsto akcija, Srbija 29,87, dok je nešto manje od 14 odsto kod malih akcionara.
Naftna industrija Srbije prodata je Gaspromu u januaru 2008, u okviru rusko-srpskog međudržavnog sporazuma o saradnji u oblasti naftne i gasne privrede, za 400 miliona eura.
Zvaničnih informacija o aktuelnoj kupoprodajnoj vrijednosti ruskog dijela NIS-a za sada nije bilo.
Srbija je energetski zavisna od Moskve jer 80 odsto domaćeg tržišta naftnim derivatima snabdeva NIS. Takođe 80 odsto prirodnog gasa za građane i privredu Srbija kupuje od Rusije.
Beograd i Moskva imaju bliske političke, ekonomske i vojne odnose.
Srbija je od 2012. kandidat za članstvo u Evropskoj uniji (EU) ali se nije pridružila sankcijama Brisela Rusiji zbog invazije na Ukrajinu.

Vučić: Uslov kupcu Naftne industrije Srbije je da Rafinerija radi

Glumcu Džordžu Kluniju dodijeljeno je francusko državljanstvo, zajedno sa suprugom Amal Kluni i njihovo dvoje djece, navodi se u zvaničnoj uredbi objavljenoj u francuskom državnom glasniku.
Objava potvrđuje namjeru na koju je Kluni aludirao početkom decembra, kada je pohvalio francuske zakone o zaštiti privatnosti koji njegovu porodicu štite od paparaca.
- Volim francusku kulturu, vaš jezik, iako sam i poslije 400 dana kurseva još uvijek loš u njemu- kazao je glumac tada – na engleskom jeziku – u intervjuu za radio RTL. „Ovdje se ne fotografišu djeca. Nema paparaca koji se kriju ispred školskih kapija. To nam je najvažnije“, rekao je.
Kluni, koji sada ima i američko i francusko državljanstvo, ima dugogodišnju povezanost s Evropom, još prije vjenčanja 2014. godine sa suprugom, britansko-libanskom advokaticom za ljudska prava, koja tečno govori francuski.
Kluni posjeduje imanje u italijanskoj regiji jezera Komo, kupljeno 2002. godine, a on i supruga kupili su i istorijsko imanje u Engleskoj.
Njihova nekretnina na jugu Francuske – nekadašnje vinsko imanje pod nazivom „Domaine du Canadel“, u blizini sela Brinjol – kupljena je 2021. godine. Takođe posjeduju stan u Njujorku i imanje u saveznoj državi Kentaki, ali su, prema navodima medija, tokom protekle decenije prodali kuće u Los Anđelesu i Meksiku.
Bračni par ima osmogodišnje blizance.
Kluni je za RTL kazao da, iako porodica često putuje, njihov dom u Francuskoj „mjesto gdje su najsrećniji“.
Pored glumačke karijere, Kluni je i reditelj i producent, a osvojio je dva Oskara – jedan za najbolju sporednu mušku ulogu u filmu Sirijana iz 2006. godine i drugi kao producent filma Argo iz 2012.
Kluni nije jedina holivudska ličnost koja traži francusko državljanstvo. Američki reditelj Džim Džarmuš izjavio je u petak za radio France Inter da i on planira da podnese zahtjev za francusko državljanstvo.
- Volio bih mjesto koje bi mi omogućilo da pobjegnem iz Sjedinjenih Američkih Država- kazao je, dodajući da ga privlači i francuska kultura.

Džordž i Amal Kluni dobili francusko državljanstvo

Ekološki aktivista Milorad Mitrović, govoreći o ekološkim problemima u Pljevljima, najavio je mogući referendum o izlasku tog grada iz Crne Gore.
Mitrović je gostujući u Jutarnjem programu TV Vijesti kazao da građani Pljevalja neće trpjeti ovakvo zagađenje i iživljavanje nad njima, te da su priče iz Instituta za javno zdravlja i prvog čovjeka Elektroprivrede iritantne.&nbsp;
- Ako ne preduzmu radikalne i konkretne korake možda će Pljevlja raspisati referendum, kao Botun, ali ovoga puta da izađu iz ovakve Crne Gore koja ih godinama eksploatiše - kazao je Mitrović.
Dio njegovog gostovanja, objavljen je u postu na mreži X. Pogledajte:&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FKonteZanovic%2Fstatus%2F2006090366181614037%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2006090366181614037%7Ctwgr%5E824890b2328b46bf9efa661cb7370e82e62cd527%7Ctwcon%5Es1_c10&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Mitrović: Pljevlja će, možda, raspisati referendum o izlasku iz Crne Gore

Vrhovni sud Crne Gore saopštio je da je usvojio zahtjev za ispitivanje sudske odluke u sporu povodom dodjele Trinaestojulske nagrade, ukinuo rješenje Upravnog suda i predmet vratio na ponovni postupak i odlučivanje.
Postupak je pokrenut po tužbi Dragana Hajdukovića iz Cetinja, podnijetoj protiv odluke Ministarstva kulture i medija – Žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade za 2025. godinu. Tom odlukom nagrada je dodijeljena Milošu Karadagliću, Bećiru Vukoviću i Velju Stanišiću. Hajduković je osporio odluku tvrdeći da su sve tri nagrade dodijeljene u okviru jedne oblasti – kulture i umjetničkog stvaralaštva, čime je prekršen član 17 Zakona o državnim nagradama, prema kojem se u jednoj oblasti može dodijeliti samo jedna Trinaestojulska nagrada.
Upravni sud je krajem jula odbacio tužbu kao nedozvoljenu, navodeći da odluka o dodjeli nagrade nije upravni akt kojim se odlučuje o pravu ili pravnom interesu tužioca.
Hajduković je potom podnio zahtjev za ispitivanje sudske odluke, tvrdeći da je došlo do povrede materijalnog prava i pravila upravnog postupka.
Vrhovni sud je u obrazloženju presude naveo da se zaključak Upravnog suda ne može smatrati pravilnim. Sud je podsjetio da je dodjela Trinaestojulske nagrade zasnovana na javnom pozivu, što predstavlja konkursni postupak – poseban vid javnog obećanja nagrade. U takvom postupku, učesnici imaju pravo da traže poništenje odluke ukoliko nagrada nije dodijeljena u skladu sa pravilima konkursa i zakonom.
Sud se pozvao i na praksu Evropskog suda za ljudska prava, ističući da pojedinačna ranija odluka ne predstavlja ustaljenu sudsku praksu, niti može ograničiti ovlašćenje Vrhovnog suda da preispituje i mijenja pravne stavove u cilju osiguranja jedinstvene i pravilne primjene prava.
Vrhovni sud je, imajući sve navedeno u vidu, ukinuo rješenje Upravnog suda i predmet vratio na ponovni postupak. Saopštenje je izdato iz Vrhovnog suda Crne Gore.

Vrhovni sud naložio novo odlučivanje o dodjeli Trinaestojulske nagrade

Službenicima Odjeljenja bezbjednosti Budva prijavljeno je da je u selu Markovići, opština Budva, pronađeno beživotno tijelo lica koje je identifikovano kao S.M. iz Budve, saopšteno je iz Uprave policije,
- Službenici Odjeljenja bezbjednosti Budva u saradnji sa Višim državnim tužilaštvom u Podgorici preduzimaju sve zakonom propisane mjere i radnje na utvrđivanju svih okolnosti pod kojima je nastupila smrt ovog lica- navodi se u saoptšenju,
U toku su uviđajne mjere i radnje a po prikupljanju više informacija javnost će biti obaviještena.

Budva: U selu Markovići pronađeno tijelo muškarca

Više od 60 odsto građana ima povjerenje u Državno tužilaštvo, saopšteno je iz Vrhovnog državnog tužilaštva.
IZ VDT-a reaguju na prezentovane <a href="https://etv.me/drustvo/cemi-gotovo-60-odsto-gradana-nema-povjerenje-u-pravosude">rezultate</a> istraživanja javnog mnjenja o povjerenju građana u pravosudni sistem Crne Gore Centra za monitoring i istraživanje - CeMI.&nbsp;
- Podsjećamo da prema Istraživanju o percepciji Državnog tužilaštva, sprovedenog uz podršku Misije Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS) u Crnoj Gori, u oktobru ove godine, Vrhovno državno tužilaštvo i Specijalno državno tužilaštvo i dalje ostaju institucije kojima građani najviše vjeruju - navode u saopštenju.&nbsp;
Kako navode, povjerenje u rad Specijalnog državnog tužilaštva ima čak 61,8 odsto ispitanika i Vrhovnom državnom tužilaštvu u istom periodu vjeruje 60,5 odsto ispitanika što potvrđuje kontinuitet povjerenja građana u rad Državnog tužilaštva.
- Prema istom istraživanju, 54,3 odsto ispitanika smatra da se u 2025.godini Državno tužilaštvo uspješno bori sa korupcijom i organizovan kriminalom,dok je u 2021.godini taj stav dijelilo svega 31,8 odsto ispitanika. Takođe,Regionalno istraživanje pravosuđa Svjetske banke za 2025. godinu potvrđuje poziciju Državnog tužilaštva Crne Gore kao jedne od najstabilnijih i najprifesionalnijih institucija u pravosudnom sistemu. Rezultati ovog istraživanja pokazuju da povjerenje građana u pravosudni sistem ostaje stabilno i relativno visoko, uz blag pad sa 59 odsto na 55 odsto u odnosu na 2020. godinu - istakli su u saopštenju.&nbsp;
Kako se zaključuje, rezultati Državnog tužilaštva Crne Gore u borbi pritv kriminala, posebno organizovanog kriminala i korupcije, su prepoznati u crnogorskom društvu u ovoj godin baš kao što su prepoznati i izvan Crne Gore od strane Evropske komisije i drugih meðunarodnih subjekata, a kako je to javno istaknuto u više navrata i u odgovarajućim izvještajima.

VDT reagovalo na nalaze CeMI-ja: Više od 60 odsto građana ima povjerenje u Državno tužilaštvo

Iako je od hapšenja proteklo 86 dana, biznismenu Aleksandru Mijajloviću koji se sve vrijeme nalazi u UIKS-u, nije dozvoljen telefonski kontakt sa porodicom, saznaje Televizija E.&nbsp;
U akciji Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) i Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) 3. oktobra uhapšen je Aleksandar Mijajlović, njegova bliska rođaka - viša državna tužiteljka Andrijana Nastić, kao i nekadašnji načelnik Centra bezbjednosti Podgorica Milovan Pavićević, policajac Vladan Lazović, bivši pomoćnik direktora Uprave policije i nekadašnji šef konta obavještajne zaštite Agencije za nacionalnu bezbjednost Drago Spičanović.&nbsp;
Naredbom za sprovođenje istrage petorka je osumnjičena za pravljenje mreže uticaja bez navođenja preciznog krivičnog djela u koje bi bili umiješani i crnogorski mediji. Ali, zašto je Aleksandru Mijajloviću zabranjeno javljanje porodici uz precizno definisanu kontrolu svih poziva iz telefonske govornice UIKS-a-nije poznato.&nbsp;
Uprava UIKS-a kazala je Televiziji E da je odobravanje telefoniranja u nadležnosti Višeg suda.&nbsp;
- Shodno članu 42. Pravilnika o bližem načinu izvršavanja pritvora, ističemo da je odobravanje dopisivanja i telefoniranja u nadležnosti suda, te je za navedeno potrebno obratiti se nadležnom sudu - kazali su u odgovoru.&nbsp;
Na upit Televizije E iz Višeg suda u Podgorici nije bilo odgovora.&nbsp;
U osamdeset dana istrage Specijalno državno tužilaštvo (SDT) saslušalo je petnaestak svjedoka, među njima i predstavnike Televizije E i portala Analitika, a spremaju se pozivi za urednike još četiri kritička medija, i ti podaci pokazuju da SDT nema namjeru da ubrzava istragu, sve u cilju da pritvorski osnov uticaj na svjedoke, što duže opstane na snazi.&nbsp;
A, u međuvremenu, neko se potrudio da Mijajlović nema dostojan tretman u UIKS-u.&nbsp;
Duže od 60 dana pritvoreni biznismen čeka dozvolu da se napravi rentgenski snimak povrijeđenog ramena u Kliničkom centru Crne Gore.&nbsp;
- Nema pismenog naloga, ali se htjelo izaći u susret zahtjevu SDT-a da pritvoreni Mijajlović ne može računati na bilo kakve olakšice, čak ni na preglede u Kliničkom centru - naveli su iz Višeg suda.&nbsp;
Prema informacijama naše medijske kuće, formalna odluka o dozvoli kontrolisanih telefonskih poziva je u rukama istražnog sudije Gorana Šćepanovića, a da postoje politički pritisci da Mijajlović bude što duže izolovan u Spužu pokazuje i poređenje sa postupanjem sudije Višeg suda u ranijem slučaju pritvora za biznismena.&nbsp;
Tada je korišćenje telefonske govornice dozvoljeno sedam dana nakon što je Mijajlović došao u UIKS, iako nijesu ni tada bili saslušani svi svjedoci.&nbsp;
Sada je očito neko odlučio da za biznismena Aleksandra Mijajlovića važe drugačija pravila.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDS5q0LVjAL4%2F%3Figsh%3DMWdpc2s2YnhxcXU2aw%3D%3D&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Dio Moskve u mraku: Više od 600.000 potrošača ostalo bez struje, hitne službe na ulici

Velika pljačka banke u Njemačkoj, lopovi ukrali 30 miliona eura

Zelenski: Neka Tramp dođe u Ukrajinu, ali direktnim letom

Erdogan: Izraelsko priznanje Somalilanda je nelegitimno, na njihovim rukama je krv 71.000 naše braće

Nezavisni ruski mediji: Putin naredio ''tihu mobilizaciju''

Pezeškijan odgovorio na Trampove prijetnje: Svaki napad na Iran će dobiti oštar odgovor

Izrael onemogućio rad brojnim humanitarnim organizacijama u Gazi, među njima i Ljekari bez granica

Specijalno tužilaštvo Kosova podiglo optužnicu protiv 21 osobe za ratne zločine u Račku

Kinezi naručili Airbus-ove avione za osam milijardi USD

Vučić: Uslov kupcu Naftne industrije Srbije je da Rafinerija radi

Dio Moskve u mraku: Više od 600.000 potrošača ostalo bez struje, hitne službe na ulici

Velika pljačka banke u Njemačkoj, lopovi ukrali 30 miliona eura

Džordž i Amal Kluni dobili francusko državljanstvo

Mitrović: Pljevlja će, možda, raspisati referendum o izlasku iz Crne Gore

PRATITE TVe UŽIVO