Izraelski zvaničnici sve su zabrinutiji da Iran proširuje proizvodnju svog programa balističkih raketa, koji je ranije ove godine oštećen izraelskim vojnim udarima, te se pripremaju da obavijeste američkog predsjednika Donalda Trampa o mogućim obnovljenim napadima na zemlju, izvijestio je NBC News, pozivajući se na više anonimnih izvora.
Izraelski zvaničnici takođe su zabrinuti da Iran ponovo uspostavlja postrojenja za obogaćivanje urana koja su SAD bombardovale u junu, rekli su izvori.
Međutim, zvaničnici su naveli da iranski napori da obnove objekte u kojima proizvode balističke rakete i poprave oštećene sisteme protivvazdušne odbrane nailaze na ozbiljnije probleme.
Očekuje se da će se Tramp i izraelski premijer Benjamin Netanjahu sastati kasnije ovog mjeseca na Floridi, na Trampovom imanju Mar-a-Lago. Tada se očekuje da će Netanjahu obavijestiti Trampa da širenje iranskog programa balističkih raketa predstavlja prijetnju koja bi mogla zahtijevati brzu akciju.
Prema izvorima, Netanjahu će Trampu predstaviti argument da iranske akcije predstavljaju opasnost ne samo za Izrael, već i za širu regiju, uključujući američke interese. Netanjahu će Trampu takođe iznijeti opcije da se SAD uključe ili pruže pomoć u bilo kojim novim vojnim operacijama.
Na pitanje novinara o sastanku, Tramp je rekao da sastanak nije formalno zakazan, ali da zna da Netanjahu želi da ga vidi.
Izraelska vlada i iranska misija pri Ujedinjenim nacijama nisu odgovorili na zahtjev za komentar.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Svijet

Izraelski zvaničnici zabrinuti, tvrde da Iran proširuje proizvodnju balističkih raketa, najavili da će Netanjahu obavijestiti Trampa

Kosovski ministar unutrašnjih poslova Dželjalj Svečlja saopštio je da je danas u Lešku uhapšen bivši pripadnik Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije V. M. zbog sumnje da je sarađivao sa bezbjednosnim strukturama Srbije, uključujući i slučaj navodne otmice Milana Vukašinovića, prenosi portal KoSSev.
- Hapšenje je sprovedeno u okviru intenzivne istrage o otmici Vukašinovića, koji je, kako tvrdi, 1. novembra 2025. godine unutar teritorije Kosova otet od strane bezbjednosnih struktura Srbije - kazao je Svečlja.
Ministar je naveo da je uhapšeni ranije bio integrisan u Kosovsku policiju na osnovu Sporazuma iz 2013. godine, ali da je kasnije podnio ostavku.
- Postoje osnovane sumnje da je uhapšeni kontinuirano sarađivao i pružao podršku bezbjednosnim strukturama Srbije, uključujući i otmicu Milana Vukašinovića, koji je tokom otmice teško ranjen i trenutno se nalazi na liječenju u bolnici u Srbiji - dodao je Svečlja.
On je pojasnio da se V. M. sumnjiči da je bio u kontaktu sa srpskim obavještajnim i vojnim strukturama, da je navodno učestvovao u pripremama mladih Srba za obuke u saradnji sa pripadnicima Vojske Srbije, te da je barem imao saznanja o pripremama napada u Banjskoj.
- Na Kosovu niko neće moći da izbjegne pravdu. Naše profesionalne institucije imaju kapacitete da odgovore na svaku prijetnju i rasvijetle svaki zločin. Pre ili kasnije, pred lice pravde izaći će i odgovorni za ovaj i druge slučajeve, koji su dio bezbjednosnih institucija Srbije ili se tamo skrivaju i koriste u političke i bezbjednosne svrhe - poručio je Svečlja.
Prištinski portal Koha je ranije pisao da je Milan Vukašinović ranjen i odveden sa teritorije Kosova u selu Jelakce, u opštini Leposavić, nakon čega je prebačen na liječenje u Srbiju. Njegova porodica više od mjesec nije imala dozvolu da ga posjeti, dok mu je majci tek nedavno odobrena posjeta u zatvorskoj bolnici u Beogradu.

Kosovo: Uhapšen bivši pripadnik MUP-a Srbije

Sastanak Savjeta bezbjednosti na zahtjev Venecuele zbog, kako su naveli, “tekuće američke agresije” biće održan 23. decembra. Za to vrijeme, američki predsjednik zahtijeva da Karakas vrati naftu, zemljište i drugu imovinu navodno “ukradenu” od SAD.
Tramp je najavio da će uskoro početi da cilja trgovce drogom i na kopnu. Da li je kopnena invazija realan scenario?
Nova dva napada na brodove, za koje Vašington tvrdi da su švercovali drogu, dodatno su podigli tenzije. Uz prošlonedjeljnu zaplijenu tankera blizu obale Venecuele i gomilanje trupa, najveće od kubanske krize u tom dijelu svijeta, dodatno su zabrinuli cijeli region. Povod za obračun poznavaoci vide i u nadmetanju za prirodna bogatstva ili prevlast u zapadnoj hemisferi.
“Glavna zemlja porijekla fentanila koji stiže direktno u SAD je Meksiko, a ne Venecula. U ratu protiv droge efikasnija je borba protiv pranja novca koji je kiseonik za trgovce narkoticima. To je jedan motiv, ali ne i jedini.
Među ostalima je da okončanje diktature Madura, a to je krucijalno po bezbjednost po mišljenju američkog državnog sekretara Marka Rubija, koji bi da završi ne samo sa venecuelanskim, već i sa kubanskim i nikaragvanskim režimom”, objašnjava prof. Karlos Malamud, sa Kraljevskog instituta Elkano iz Madrida.
Američka administracija u Latinskoj Americi već je prisutna kroz političku i izbornu podršku u Argentini, Hondurasu, Boliviji, Gvatemali. Stručnjaci podsjećaju i da je pod pritiskom Vašingtona Panama istupila iz kineskog programa “Pojas i put”. Uvođenje sankcija Venecueli i odluka da se Kartel de los Soles proglasi terorističkom organizacijom, otvorili su prostor i za vojno djelovanje.
- Vidimo da Latinska Amerika već sada reaguje, meksička predsjednica zahtijeva da se to pitanje prenese u Savjet bezbjednosti UN, brazilski predsjednik insistira da takvi problemi ne mogu da se rješavaju korišćenjem principa strane vojne intervencije, već pregovorima - navodi prof.dr Slobodan Pajović sa Fakulteta društvenih nauka.
Hoće li biti šire kopnene ofanzive
Posljedice koje su i sada vidljive su podjela latinomameričkih zemalja na saveznike Vašingtona i protivnike okupljene oko Kube, Nikaragve, Venecuele i Kolumbije. Iako američki predsjednik ne isključuje mogućnost rata sa Venecuelom, ne očekuje se šira kopnena ofanziva.
- Možemo da vidimo veliko protivljenje u SAD, prije svega u Kongresu i među sljedbenicima maga pokreta, koji nisu za američke intervencije u inostranstvu. Moguće da ćemo vidjeti ciljano bombarodvanje dronovima, projektilima i potencijalno napad mornaričkih foka, ali ne više od toga. Politički troškovi kopnene invazije, sa tijelima koja bi se vraćala u SAD, veliki su. Ono što ćemo vidjeti u budućnosti, ako se uzme o obzir nova verzija Monroove doktrine, je više američkih intervencija u zapadnoj hemisferi, ne samo u Latinskoj Americi - naglašava Malamud.
Pajović kaže da samo zamislimo situaciju da dođu kineski tankeri, a Kina je uvozila venecuelansku naftu.
- Hoće li američka mornarica napasti kineske tankere ili će napasti ruske tankere. Do sada je napadnut iranski tanker koji je imao rusku posadu. Moskva je odmah reagovala i tražila da malo popuste tenzije u Karibima. U narednom periodu Latinska Amerika će se naći u dosta neizvjesnom položaju - dodaje Pajović.
Od početka septembra, Pentagon je potopio 28 brodova u Karibima i istočnom Tihom okeanu. Takvo angažovanje američke mornarice, kako se procjenjuje, poreske obveznike u SAD košta oko 18 miliona dolara dnevno.

Savjet bezbjednosti UN raspravljaće o Venecueli – strahuje li se od američke kopnene invazije

Estonski sud naložio je visokoj predstavnici Evropske unije za spoljnu politiku i bezbjednost Kaji Kalas da se javno izvini zbog neistinitih tvrdnji koje je objavila na društvenim mrežama, prenio je portal Baltnews.
Prema odluci suda, Kalas je dužna da javno prizna da su njene izjave o Fondaciji za zaštitu porodice i tradicije (SAPTK) bile netačne. Ona je, kako se navodi, 17. februara 2022. godine tvrdila da su predstavnici ove fondacije napali policiju i organizovali ilegalni skup u oktobru 2021. godine.
Sud je utvrdio da za takve tvrdnje nije bilo činjeničnog osnova i naložio da se u roku od deset dana objavi javno izvinjenje na ličnim nalozima Kalasove na društvenim mrežama.
Odluka suda izazvala je snažne reakcije u estonskoj javnosti. Korisnici interneta i pojedini komentatori ističu da izvinjenje ne bi trebalo da bude upućeno isključivo fondaciji, već da bi, zbog težine i javnog karaktera iznijetih optužbi, trebalo da bude upućeno cjelokupnoj javnosti i naciji.
Slučaj je dodatno privukao pažnju jer je riječ o zvaničnici na jednoj od najviših funkcija u Evropskoj uniji, što je, prema ocjenama pojedinih medija, otvorilo pitanje odgovornosti visokih evropskih zvaničnika za javno iznijete tvrdnje i njihovu utemeljenost u proverljivim činjenicama.

Estonski sud: Kaja Kalas da se javno izvini zbog neistina koje je objavila na društvenim mrežama

Sjedinjene Američke Države zaustavljaju i zapljenjuju brod u međunarodnim vodama kod obale Venecuele, kazala su za Reuters tri američka zvaničnika.
Ovaj potez uslijedio je svega nekoliko dana nakon što je američki predsjednik Donald Tramp najavio potpunu blokadu svih tankera sa naftom koji su pod sankcijama, a koji ulaze u Venecuelu ili iz nje isplovljavaju.
Zvaničnici, koji su govorili pod uslovom anonimnosti, nijesu precizirali gdje se tačno operacija odvija, ali su naveli da akciju predvodi Obalska straža SAD.
Ovo je drugi put u posljednjih nekoliko sedmica da Obalska straža, u saradnji s drugim američkim agencijama, zaplijeni tanker koji se nalazi pod sankcijama.
„Naređujem potpunu i sveobuhvatnu blokadu svih sankcionisanih tankera naftnih derivata koji ulaze u Venecuelu i izlaze iz nje“, izjavio je Tramp u utorak.
U danima nakon što su američke snage prošle sedmice zaplijenile jedan sankcionisani tanker kod obale Venecuele, na snazi je bio faktički embargo, zbog kojeg su brodovi natovareni milionima barela nafte ostajali u venecuelanskim teritorijalnim vodama, umjesto da rizikuju zapljenu.

Američke trupe zauzele još jedan venecuelanski tanker

Tužilaštvo za organizovani kriminal je neprekidno na meti vlasti zbog više slučajeva od posebnog interesa javnosti u kojima postupa. Posljednji udarac nijesu direktno zadali državni zvaničnici, već druga tužilačka institucija. Sagovornici N1 smatraju da se vlast taktički odlučila da u slučaju snimka Lučić-Miler reaguje Više javno tužilaštvo u Beogradu, jer nad njim ima kontrolu.
Pritisci koje Tužilaštvo za organizovani kriminal trpi mjesecima postaju sve jači, toliko da se oglasila i Evropska komisija i šef delegacije Evropske unije u Srbiji. Od države traže smanjenje političkog miješanja i nedopustivog uticaja na pravosuđe i tužilaštvo, ali i jačanje mandata TOK-a.
- Ja vam kažem da ste vi korumpirana banda. Najgori kriminalci - rekao je predsjednik Aleksandar Vučić.
- Oni su ne samo organizovana kriminalna grupa, oni su autoimuno oboljenje u Srbiji - rekao je <a href="https://n1info.rs/vesti/selakovic-nakon-saslusanja-tuzilastvo-za-organizovani-kriminal-nazvao-autoimunim-oboljenjem/">ministar kulture Nikola Selaković</a>.
- Ajde bando kriminalna - reči su predsjednika Vučića.
- Ta organizovana kriminalna banda na čelu sa Mladenom Nenadićem - dakle, Tužilaštvo za organizovani kriminal - govorio je Selaković.
- Idu brzo te izmene i uopšte me ne interesuju reakcije bilo koga - rekao je Vučić.
Ne interesuje predsjednika šta će bilo ko reći na planirano gašenje samostalnosti TOK i stavljanje pod nadležnost Višeg javnog tužilaštva u Beogradu. I baš to tužilaštvo, za koje kažu da je jedino pod potpunom kontrolom Vučića, posljednje je u nizu koje se ostrvilo na TOK. Povod - postupanje u slučaju snimka razgovora Vladimira Lučića i Stena Milera.
„Ne vidimo u odnosu na koja lica, koji događaj, koje radnje i eventualno kvalifikovanje nekog krivičnog djela bi Javno tužilaštvo za organizovani kriminal moglo biti nadležno za postupanje“, navelo je Više javno tužilaštvo.
„To saopštenje je samo po sebi infantilno, ali pokazuje i neznanje glavnog javnog tužioca Višeg javnog tužilaštva u Beogradu, jer se ovdje radi o trgovini uticajem, a postoji osnovana sumnja da je riječ o organizovanoj kriminalnoj grupi koju je formirao Aleksandar Vučić s ciljem da ugasi objektivne medije. U toj grupi su i Lučić, Miler i još najmanje 10 do 15 osoba“, kazao je advokat Aleksandar Olenik.
Dok se Tužilaštvo za organizovani kriminal bavi onim što se na snimku čuje, odnosno planom da se, na Vučićev zahtjev, oslabe nezavisni mediji u Srbiji, Više javno tužilaštvo istražuje eventualnu zloupotrebu samog snimka. Advokat Olenik smatra da VJT, na čijem je čelu tužilac Nenad Stefanović, zapravo sprovodi kontrolu štete.
„Vučić nema namjeru da raspiše i učestvuje na izborima uz prisustvo objektivnih medija. Na Tužilaštvo za organizovani kriminal ne može da utiče, ne može da ga ukine, rasformira ili pripoji, jer to Evropska unija ne dozvoljava. Jedino što mu preostaje jeste pokušaj da, preko Višeg javnog tužilaštva i Nenada Stefanovića, preuzme predmet i na taj način ga ugasi“, rekao je Olenik.
Prije predmeta Lučić – Miler, Tužilaštvo za organizovani kriminal našlo se pod pritiskom i zbog slučajeva „Nadstrešnica“ i „Generalštab“, u okviru kojih su se pod istragom našli bivši, ali i jedan aktuelni ministar. Protiv Nikole Selakovića i još tri osobe nedavno je podignuta optužnica, dok Tužilaštvo za organizovani kriminal i dalje ispituje da li je još neko učestvovao u izvršenju krivičnih djela.

Slučaj snimka Milera i Lučića pojačava ofanzivu na TOK: Posljednji udarac zadalo drugo tužilaštvo

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je danas da je Ukrajina predstavnicima Sjedinjenih Američkih Država, tokom razgovora u Majamiju, iznijela svoje stavove o pitanjima teritorije, statusa nuklearne elektrane Zaporožje i finansiranja obnove.
Naveo je i da sada čeka rezultate razgovora o tim temama između SAD i Rusije.
Prema njegovim riječima, najteža pitanja bila su i ostaju teritorija Ukrajine i nuklearna elektrana Zaporožje, dok je treće novac za obnovu.
- Postoji još nekoliko tehničkih pitanja koja se odnose na bezbjednosne garancije i format praćenja. Ako govorimo o planu od 20 tačaka, ovdje pitanje nije u tačkama presjeka, već u činjenici da smo danas, u ovom trenutku, prenijeli našu viziju SAD. Oni će komunicirati sa Rusijom, a mi čekamo odgovor - rekao je Zelenski novinarima, prenosi Ukrinform.
Otkrio je i da je ukrajinska strana delegaciji SAD prenijela svoje stavove i o drugim dokumentima, naročito onima koji se odnose na obnovu i bezbjednosne garancije.
On očekuje odgovor američkih predstavnika tokom mirovnih razgovora na Floridi.
- Mir je bolji od rata, ali ne po svaku cijenu, jer smo već platili visoku cijenu. Ono što nam je važno jeste pravedan i trajan mir, koji ne može biti narušen još jednim hirom (ruskog predsjednika Vladimira) Putina ili bilo koje druge ličnosti slične Putinu. Izuzetno je važno imati snažnu bezbjednost - napisao je Zelenski u objavi namreži X.
Istakao je i da „nije na Putinu da odlučuje kada ili u kojem formatu će se održati izbori u Ukrajini“, jer su ti izbori važni „isključivo za građane Ukrajine“.
- Stoga on sigurno neće uticati ni na šta, a kamoli na ishod. Glasaju građani Ukrajine - dodao je Zelenski, koji je ranije danas.
Potvrdio je da se u SAD nalaze i predstavnici Rusije i Evrope, ističući da će o detaljima razgovora moći da govori nakon što dobije izvještaj od savjetnika za nacionalnu bezbjednost Ukrajine, Rustema Umerova.

Zelenski: Najteža pitanja teritorija Ukrajine i nuklearna elektrana Zaporožje

Mađarski premijer Viktor Orban ponovo je dospio u fokus svjetske javnosti, ovog puta zbog izjave u kojoj je doveo u pitanje ko je započeo rat između Rusije i Ukrajine. Tom prilikom, Orban je kritikovao zapadne lidere zbog njihove podrške Kijevu.
On je kazao da lideri Evropske unije svoju podršku opravdavaju predstavljanjem Ukrajine kao male zemlje koja je napadnuta.
- Naravno, ona nije tako mala. I nije čak ni jasno ko je koga napao. U svakom slučaju, riječ je o zemlji koja je bila izložena nasilju - rekao je Orban.
Ovakvim izjavama Orban je izazvao reakcije dijela evropske i svjetske javnosti, relativizujući odgovornost za rat u Ukrajini i dovodeći u pitanje ko je započeo rusku agresiju. Na njegove riječi reagovao je i ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha.
- Jednako ‘nejasno’ kao što je bilo i za rukovodstvo Mađarske 1939. godine - kratko je poručio Sibiha.
Orban se obratio novinarima nakon samita Evropskog vijeća, na kojem su se lideri Evropske unije saglasili da se zajednički zaduže za 90 milijardi eura kako bi obezbijedili finansijsku pomoć Ukrajini.
Mađarska, Slovačka i Češka odlučile su da ne učestvuju u tom programu, učvršćujući savez skeptičan prema Ukrajini i zadajući novi udarac jedinstvu Evropske unije, nakon što lideri nijesu uspjeli da postignu dogovor o korišćenju više od 200 milijardi eura zamrznute ruske državne imovine za pomoć Ukrajini.
Orban je uoči samita Evropske unije otkrio i da ga je ruski predsjednik Vladimir Putin upozorio da će Moskva preduzeti protivmjere ukoliko EU iskoristi rusku imovinu za pomoć Ukrajini.

Orban šokirao javnost izjavom o ratu u Ukrajini: Nije mu jasno ko je koga napao

Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan prisustvovao je danas u Istanbulu otvaranju pogona za rezanje čelika pomorskih platformi u brodogradilištu, a tim povodom uputio je niz značajnih poruka.
U obraćanju prisutnima, Erdogan je poručio da će Turska pokrenuti projekte koji će dodatno povećati njenu odvraćajuću moć na kopnu, moru, u vazduhu i sajber prostoru.
- Neka je Bog zadovoljan svima koji rade za Tursku, koji svoje noći i dane posvećuju očuvanju i, kada je potrebno, odbrani naše Plave domovine. Ovom prilikom, s poštovanjem odajem počast našim šehidima koji su tokom vjekova ginuli kako bi se polumjesec slobodno vijorio, i izražavam zahvalnost našim veteranima - rekao je Erdogan.
Nakon toga, govorio je o projektima koje Turska realizuje, posebno se osvrnuvši na podmornicu TCG Hizir Reis.
- U prvom planu je naša podmornica TCG Hizir Reis, koja će sa pogonskim sistemom nezavisnim od vazduha i naprednim sonarnim sposobnostima biti nacionalni čuvar tihih dubina. Još jedna platforma koju smo naručili jeste naš desantni brod novog tipa, C-159, koji će djelovati u olujnim vodama, kako u vojnim operacijama, tako i u mirnodopskim misijama humanitarne pomoći - kazao je Erdogan.
Kako je istakao, u svakom projektu koji Turska sprovodi u oblasti odbrambene industrije, cilj nije samo razvoj proizvoda, već i jačanje ekosistema, ljudskih resursa i kapaciteta za proizvodnju savremenih tehnologija.
- Trenutno smo među 11 vodećih zemalja svijeta po izvozu odbrambene opreme. U posljednjih 11 mjeseci izvoz odbrambene i vazduhoplovne industrije porastao je za 30 odsto u odnosu na isti period prošle godine i dostigao 7 milijardi i 445 miliona dolara. Samo u novembru izvoz je iznosio 742 miliona dolara, što predstavlja rast od 22 odsto u odnosu na novembar prethodne godine. Zaključno sa jutrošnjim danom, premašili smo 8,6 milijardi dolara - naveo je predsjednik Turske.
Naglasio je i da Turska danas proizvodi gotovo sve u oblasti odbrane.
- Da bi se vidio uspjeh koji je Turska postigla u odbrambenoj industriji u posljednje 23 godine, nema potrebe vraćati se u šezdesete ili sedamdesete godine prošlog vijeka. Dovoljan je pogled na projekte i istraživanja koji su predstavljeni javnosti posljednjih sedmica. Od projektila do pušaka, od bespilotnih letjelica do raketa, od mornaričkih topova do sistema za elektronsko ratovanje – u cijelom sektoru postoji velika dinamika, produktivnost i, hvala Bogu, entuzijazam i predan rad. Molim vas da ignorišete one koji pokušavaju da nas demoralizuju i da ne dajete kredibilitet onima koji žele da slome naš duh. Prije svega, želim da naglasim da ne želimo krize, sukobe ni neprijateljstva ni sa jednom državom. Nemamo namjere prema tuđim teritorijama - zaključio je Erdogan.

Erdogan uz video iz Istanbula najavio još jaču vojnu industriju Turske: "Hvala Bogu postoji uzbuđenje i trud"

Više od 1.000 pacijenata je umrlo u predhodnih godinu i po dana čekajući hitnu medicinsku evakuaciju iz ratom razorene Gaze, saopštilo je generalni direktor Svetske zdravstvene organizacijue (SZO) Tedros Gebrejezus.
On je istakao da su od početka rata agencije Ujedinjenih nacija i njihovi partneri "evakuisali više od 10.600 pacijenata iz Gaze sa teškim zdravstvenim stanjima, uključujući više od 5.600 djece“, prenosi AFP.
Gebrejezus je naveo da je poznato da su 1.092 pacijenta umrla čekajući medicinsku evakuaciju samo između jula 2024. i 28. novembra ove godine i upozorio da „mnogo više pacijenata ostaje u Gazi čekajući evakuaciju kako bi dobili odgovarajuću zdravstvenu njegu“.
- Ovi brojevi su vjerovatno manji od stvarnih, zbog čega pozivam više zemalja da otvore vrata pacijentima iz Gaze, kao i da se obnovi medicinska evakuacija iz Zapadne obale, uključujući Istočni Jerusalim - kazao je Gebrejezus, uz poruku da "od toga zavise životi".
Portparol SZO Tarik Jašarević rekao je novinarima u Ženevi da oko 18.500 pacijenata i dalje mora da se prebaci na liječenje van Gaze, uključujući više od 4.000 djece.
- Mnogi od tih pacijenata nemaju više vremena da čekaju - naglasio je Jašarević.
Zvaničnik organizacije „Ljekari bez granica“ rekao je početkom decembra za AFP da se podaci SZO odnose samo na registrovane pacijente, a da je stvarni broj ljudi kojima je potrebna hitna evakuacija nekoliko puta veći.
Do 1. decembra više od 30 zemalja je primilo pacijente iz Gaze, ali je samo nekoliko njih, uključujući Egipat i Ujedinjene Arapske Emirate, prihvatilo veći broj pacijenata.

Generalni direktor SZO: Više od hiljadu pacijenata umrlo čekajući hitnu medicinsku evakuaciju iz Gaze

Fudbaleri Arsenala savladali su Everton 0:1 na "Hil Dikinson stadionu" u okviru 17. kola Premijer lige.
Počeo je Mikel Arteta po treći put u nizu sa Viktorom Đekerešom, a Bukajo Saka i Leandro Trosar djelovali su po krilima. Vratio se u postavu i Gabrijel Saliba što je dodatno učvrstilo poziciju Arsenala na ovoj utakmici.
Poslije 27. minuta igre, Arsenal je poveo raketom koju je u mrežu Džordana Pikforda poslao Viktor Đekereš nakon što je izveo penal. Bio je to jedanaesterac koji je skrivio Džejk O'Brajan s obema rukama u vazduhu. Sve je bilo čisto.
Arsenal se vraća na lidersku poziciju sa dva boda više od Mančester sitija.
Fudbaleri Lidsa savladali su Kristal palas na "Eland roudu" rezultatom 2:0 i tako nastavili da igraju odlično, te odmaknu od zone ispadanja.

Arsenal se vratio na čelo tabele

Rukometaši Budućnosti i Partizana ostvarili su pobjede u 14. kolu SBbet Prve crnogorske lige.
Budućnost je kao gost savladao Brskovo 31:28, a do pobjede vodili su je Andrija Radovanović, Balša Đurović i Balša Račićsa po pet golova.
Istakao se i golman Vuko Borilović sa deset odbrana.
U ekipi Brskova najefikasniji je bio Lazar Dulović sa deset pogodaka.
Partizan je u Bijelom Polju &nbsp;trijumfovao protiv Jedinstva &nbsp;39:19.
Do trijumfa tivatski tim vodili su Darko Đurković sa devet, dok su po sedam pogodaka dodali Nemanja Batuta i Nemanja Drakulović.
Ist učinak u &nbsp;poraženom timu imao je Bojan Varagić.
Za sjutra zakazani su dueli Mornar 7 – Berane 1949 (17 h) i Sutjeska – Lovćen (20), dok je meč Zabjela i Rudara zakazan za 27. decembar.

Pobjede Budućnosti i Partizana

Danas sam imao zadovoljstvo da se sastanem sa prof. dr sc. Vanda Babić Galić, specijalnom savjetnicom šefa hrvatske diplomatije. U otvorenom i sadržajnom razgovoru snažno je istaknuta jasna i kontinuirana podrška Republike Hrvatske Crnoj Gori na njenom putu ka Evropskoj uniji, saopštio je poslanik Pokreta Evropa sad na Iks mreži.
Prema njegovim riječima, posebna pažnja posvećena je i potrebi kontinuiranog dijaloga o otvorenim pitanjima kao važnog segmenta izgradnje međusobnog povjerenja i dobrosusjedskih odnosa.
- Uz uvažavanje i spremnost na razgovor, potvrđena je zajednička opredijeljenost ka rješenjima koja doprinose stabilnosti, evropskim vrijednostima i saradnji dvije države - zaključio je Janović.&nbsp;

Janović i Babić-Galić: Hrvatska snažno podržava evropski put Crne Gore; Potvrđena zajednička opredijeljenost ka saradjni dvije države

Pod izgovorom „volonterskog rada“ planira se da popovi Crkve Srbije i njihovi učenici dobiju pristup najvažnijim državnim dokumentima - saopštila je grupa građana sa Cetinja navodeći da se radi o direktnom i opasnom nasrtaju na Državni arhiv Crne Gore i Nacionalnu biblioteku „Đurđe Crnojević“.
To, kako su podvukli, nije pomoć - nego pokušaj kontrole, falsifikovanja i otuđivanja crnogorske istorije.
Oni čekaju ishod razgovora NVO Centar za građanska prava s direktorom Državnoga arhiva. Od toga ishoda, poručuju, zavisiće njihova dalja i odlučna reakcija.
- Jasno i glasno poručujemo: Neće se dozvoliti da oni koji su 5. septembra 2021. godine došli na Cetinje brutalnim nasiljem danas slobodno vršljaju po crnogorskome kulturnom blagu i nastavljaju ono što tada nijesu uspjeli - brisanje crnogorskog identiteta - naglasili su u saopštenju.
Posebnu odgovornost, smatraju, snosi direktor Arhiva, gospodin Mrvaljević koji, prema njihovim riječima, kroz lične ustupke popovima Crkve Srbije pokušava otvoriti vrata institucije koja mora biti bedem kulturne baštine crnogorske države.
- Ako im treba obuka - neka svoje ljude šalju van Crne Gore, đe im je matica. Ako im treba znanje - neka direktor ide kod njih u Bogosloviju i drži im predavanja. Ali u crnogorski Arhiv i biblioteku - neće ući - decidni su oni.
Cetinje, kažu, ima svoju đecu, školovanu, nezapošljenu i sposobnu da čuva ono što je naše.
- A koja nije imala šanse ni da volontira. I izvan Cetinja i na Cetinju Crna Gora ima svoje stručnjake, one koji Crnu Goru vide kao hiljadugodišnju državu a ne kao srpski izlaz na more. Ne damo arhivsku građu, ne damo istoriju, ne damo budućnost. Ako nadležne institucije ne reaguju, građani Cetinja hoće. U svojoj kući, branićemo Crnu Goru - zaključeno je u saopštenju grupe građana Cetinja.

Grupa građana Cetinja: Planira se da popovi SPC i njihovi učenici, pod izgovorom „volonterskog rada“, dobiju pristup najvažnijim državnim dokumentima

Direktor Državnog arhiva Crne Gore Danilo Mrvaljević odbacio je navode o navodnom potpisivanju ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom i „zapošljavanju sveštenika“, ističući da je riječ o netačnim i zlonamjernim interpretacijama. On je decidan da ne postoji nikakav ugovor sa SPC, niti se radi o zapošljavanju - ali kaže da je isključivo riječ o neplaćanom volontiranju onih koji već rade sa arhivskom građom u svojim arhivima.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fgrupa-gradana-cetinja-planira-se-da-popovi-spc-i-njihovi-ucenici-pod-izgovorom-volonterskog-rada-dobiju-pristup-najvaznijim-drzavnim-dokumentima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Cilj je da ljudi koji postupaju sa izuzetno vrijednom arhivskom građom steknu stručno iskustvo, polože stručni ispit i rade u skladu sa pravilima struke, kako bi se ta građa sačuvala - naveo je Mrvaljević.
On u objavi na Fejsbuku, između ostalog, napominje da Državni arhiv Crne Gore, u skladu sa Zakonom i podzakonskim aktima, decenijama pruža stručnu pomoć svim registraturama, te da brine o dokumentarnoj i arhivskoj građi i van svojih prostorija.
Mrvaljević je istakao da se u Arhivu Pravoslavne mitropolije crnogorsko-primorske (SPC) čuva vrijedna crnogorska arhivska građa, te da je Arhiv spreman da pruži stručnu pomoć svim vjerskim zajednicama.
- Na istu temu ranije sam razgovarao i sa bivšim kotorskim biskupom, nudeći pomoć Državnog arhiva i kada je u pitanju Arhiv Biskupije. I tu ostajemo otvoreni za saradnju, isključivo u cilju zaštite i očuvanja arhivske građe - naveo je on.
Direktor Državnog arhiva posebno je demantovao tvrdnje da se arhivska građa daje na nekontrolisano korišćenje ili upravljanje.
- Arhivska građa se nikada i nikome ne daje na upravljanje ili raspolaganje - to je strogo zabranjeno. Istraživači je mogu koristiti isključivo u našim čitaonicama, u skladu sa Zakonom, i dostupna je svima koji podnesu zahtjev, bez obzira na profesiju ili zvanje - naglasio je Mrvaljević.
On je ocijenio da se plasiranjem ovakvih tvrdnji direktno podriva povjerenje u rad zaposlenih u Državnom arhivu, posebno načelnika Centralnog depoa i odsjeka na Cetinju, koji su nadležni za čuvanje, sređivanje i izdavanje arhivske građe na korišćenje.
- Sramno je što se ovakvim neistinama direktno udara na stručne ljude koji savjesno rade svoj posao. Lako je napadati direktora, ali je nedopustivo dovoditi u pitanje profesionalni integritet zaposlenih u Državnom arhivu - poručio je Mrvaljević.
On je zaključio da su optužbe rezultat svjesnog i koordinisanog pokušaja dezinformisanja javnosti, te da Državni arhiv Crne Gore ostaje posvećen zaštiti crnogorske pisane kulturno-istorijske baštine i očuvanju arhivske građe, kako u okviru Arhiva, tako i van njega.

Direktor Državnog arhiva: Nema ugovora sa SPC niti zapošljavanja sveštenika, riječ je o volontiranju

Novi slučaj vršnjačkog nasilja, ovoga puta u Budvi, još jedan je upozoravajući primjer za crnogorske institucije da je odgovor sistema na ozbiljan rast ove pojave posljednjih godina, ipak nedovoljan i slab.
Uprava policije danas je saopštila da je u garaži jedne zgrade u Budvi, nakon kraćeg sukoba, dvanaestogodišnjak nagovorio jedanaestogodišnjaka da se neprimjereno ophodi prema vršnjaku.
Prema nezvaničnim informacijama Portala ETV, dječak je bio žrtva odvratnog, ponižavajućeg iživljavanja – urinirano mu je po glavi.
Za incident se, kako kažu naši nezvanični izvori, saznalo kada je dječaku iznenada pozlilo u Muzičkoj školi, najvjerovatnije zbog stresa i tada je ispričao što mu se dogodilo.
Iz Uprave policije saopštili su da dječaci koji su se iživljavali nijesu krivično odgovorni, te da je tužilac naložio da o događaju bude upoznat Centar za socijalni rad Budva, kao i škola koju pohađaju.
Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija saopštilo je u septembru da je Savjet Evrope, uz podršku Vlade Savezne Republike Njemačke, pokrenuo projekat „Prevencija vršnjačkog nasilja u školama u Crnoj Gori“, vrijedan 500.000 eura.
Kako je saopšteno „poseban akcenat biće stavljen na saradnju, izgradnju kapaciteta i razvoj politika koje promovišu bezbjedno i podsticajno školsko okruženje“.
Ovaj projekat pokazuje da su u zemljama Evropske unije svjesni problema dramatičnog rasta vršnjačkog nasilja u našoj državi, a da je statistika upozoravajuća ukazano je i juče na stručnom skupu u Zavodu za školstvo.
Vlada je u oktobru predstavila priručnik „Škola bez nasilja – ka sigurnom i podsticajnom okruženju za djecu“, kada je upozoreno da je rečenica „kod nas u školi nema nasilja“, za kojom često posežu u obrazovnim ustanovama, upravo jedna od glavnih prepreka u borbi protiv nasilja među đecom.
U Crnoj Gori sve više je primjera vršnjačkog nasilja motivisanog ksenofobijom i diskriminiacijom, na što su u septembru upozorili iz NVO Akcija za ljudska prava, ukazujući da je to „odraz ponašanja odraslih, koji podržavaju podjele u društvu i blagonakloni su samo prema 'svojima'“.
Njihova reakcija uslijedila je nakon brutalnog psihičkog i fizičkog iživljavanja nad petnastogodišnjim dječakom u Zeti, u blizini škole. Iz HRA su tada upozorili da vršnjačko nasilje u našoj zemlji više nije sporadična pojava, već duboko ukorijenjen i sistemski problem.
Saopštili su i stravičan podataka – da je samo u školskoj 2024/2025. godini zabilježeno najmanje 115 slučajeva vršnjačkog nasilja.
U junu je Portalu Standard saopšteno da je od početka godine Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici formiralo sedam predmeta povodom vršnjačkog nasilja, a da je Uprava policije za godinu evidentirala ukupno 86 slučajeva na teritoriji Glavnog grada. U Nikšiću je policija, prema podacima dostavljenim Standardu, za godinu dobila 30 prijava, u Herceg Novom evidentirano je 11 krivičnih djela i osam prekršaja, u Rožajama je bilo šest prijava, u Baru – 10, dok ih je u Ulcinju registrovano osam, a u Kotoru četiri slučaja, od kojih su u dva podnijete krivične prijave.
NVO Centar za građansko obrazovanje u junu prošle godine predstavio je istraživanje koje je pokazalo da svaki peti učenik/ca navodi iskustvo žrtve nasilja, a 53.4% poznaje nekoga ko je bio žrtva vršnjačkog nasilja.
Prema tom istraživanju, od učenika/ca koji su bili žrtve nasilja, 64.2% je prijavilo nasilje, dok 35.8% to nije učinilo.
Skoro 60 odsto ispitanika/ca iz srednjoškolske populacije, kako je tada saopšteno, prepoznaje određeni stepen prisutnosti vršnjačkog nasilja u njihovoj školi ili sredini, a svega 11 procenata smatra da ga nema.

Dječak brutalno fizički ponižavan

Jedna osoba stradala je tokom vožnje žičarom na Savinom kuku - potvrđeno je Portalu ETV iz Uprave policije.
Turista iz Njemačke je poginuo tokom vožnje žičarom na Savinom kuku a njegova supruga je teško povrijeđena.
Nesreća se dogodila oko 13 sati tokom vožnje dok se par nalazio u putnikoj korpi.
Izvor blizak istragi kaže da je proklizala korpa u kojoj su se nalazili. Prilikom proklizavanja, poginuli turista ispao je iz korpe i pao na tlo. Povrijeđena žena ostalo je zaglavljena u korpi koja je prilikom proklizavanja udarila u korpu ispred.
Povodom tragedije na Savinom kuku obavljen je uviđaj na licu mjesta koji je okončan oko 17 časova.
Obavila ga je osnovna državna tužiteljka iz Pljevalja Merima Obućina sa pripadnicima policije.
U međuvremenu sa uspinjače je evakuisano troje turista. Među njima i povrijeđenja državljanka Njemačke koja je odmah transportovana u nikšićku bolnicu gdje je u toku operativni zahvat zbog preloma butne kosti koji je zadobila prilikom proklizavanja korpe.
Nesreća se dogodila na gornjoj uspinjači “Savin kuk 2”. Turisti iz Njemačke vraćali su se ka polazištu a do nesreće je došlo na strmom i veoma nepristupačnom terenu.

Izraelski zvaničnici zabrinuti, tvrde da Iran proširuje proizvodnju balističkih raketa, najavili da će Netanjahu obavijestiti Trampa

Kosovo: Uhapšen bivši pripadnik MUP-a Srbije

Savjet bezbjednosti UN raspravljaće o Venecueli – strahuje li se od američke kopnene invazije

Estonski sud: Kaja Kalas da se javno izvini zbog neistina koje je objavila na društvenim mrežama

Američke trupe zauzele još jedan venecuelanski tanker

Slučaj snimka Milera i Lučića pojačava ofanzivu na TOK: Posljednji udarac zadalo drugo tužilaštvo

Zelenski: Najteža pitanja teritorija Ukrajine i nuklearna elektrana Zaporožje

Orban šokirao javnost izjavom o ratu u Ukrajini: Nije mu jasno ko je koga napao

Erdogan uz video iz Istanbula najavio još jaču vojnu industriju Turske: "Hvala Bogu postoji uzbuđenje i trud"

Generalni direktor SZO: Više od hiljadu pacijenata umrlo čekajući hitnu medicinsku evakuaciju iz Gaze

Arsenal se vratio na čelo tabele

Izraelski zvaničnici zabrinuti, tvrde da Iran proširuje proizvodnju balističkih raketa, najavili da će Netanjahu obavijestiti Trampa

Pobjede Budućnosti i Partizana

Janović i Babić-Galić: Hrvatska snažno podržava evropski put Crne Gore; Potvrđena zajednička opredijeljenost ka saradjni dvije države

PRATITE TVe UŽIVO