Obilne kiše i poplave pogodile su Pojas Gaze i dodatno oštetile već urušene zgrade i šatore u kojima stanuju interno raseljeni Palestinci. Tim nepogodama pogođeno je oko 55.000 porodica, upozorile su agencije Ujedinjenih nacija (UN) i druge međunarodne humanitarne organizacije.
U djelovima Pojasa Gaze, pored poplava, duva i jak vjetar, a humanitarna agencija UN (OCHA) saopštila je da je u olujama, usljed hipotermije i urušavanja infrastrukture, poginulo 12 ljudi, piše list Financial Times (FT).
Ta agencija upozorila je da su „poplave izazvane kišama ostavile hiljade ljudi izloženim surovim zimskim uslovima i u opasnosti od daljeg raseljavanja“, kao i da više od 4.000 ljudi više nema nikakvo sklonište.
UN su ranije ove godine procijenile da je više od 90 odsto stambenih objekata u Gazi oštećeno ili uništeno u ratu sa Izraelom.
Zvaničnici humanitarnih organizacija naveli su da su poplave uništile hranu, odjeću, dušeke i ostale stvari koje raseljeni Palestinci nose sa sobom, kao i da je veliki broj porodica „izgubio sve što je imao“.
Ogranak izraelske vojske koji nadgleda dotok pomoći u Pojas Gaze, KOGAT, saopštio je da je u pogođena područja od početka primirja, koje je stupilo na snagu 10. oktobra, stiglo oko 310.000 šatora i više hiljada kamiona sa ćebadima, odjećom i medicinskom opremom. Humanitarne organizacije, međutim, tvrde da je ta količina znatno manja od one koju navode izraelske vlasti.
Međunarodna nevladina organizacija Amnesty International saopštila je u srijedu da je „razaranje izazvano bujičnim kišama dodatno pogoršano stalnim ograničenjima Izraela na unos materijala za popravku vitalne infrastrukture“.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Svijet

UN: Poplave u Gazi pogoršale humanitarnu katastrofu, 12 osoba poginulo

Bahami su postali 121. država na planeti koja je priznala Kosovo, piše Kossev.
Maločas je tu informaciju potvrdila predsjednica Kosova Vjosa Osmani.
Ona je istakla kako je bilateralni sporazum, kojim je predviđeno i uspostavljanje diplomatskih odnosa, potpisan u Nasauu, zajedno sa premijerom Bahama Filipom Dejvisom.
Osmani je na Fejsbuk mreži kazala kako je riječ o još jednoj istorijskoj odluci kada je Kosovo u pitanju.

Bahami priznali Kosovo

Francuski poslanici zaduženi za pronalaženje kompromisa o državnom budžetu za 2026. godinu nijesu uspjeli da postignu dogovor, što gotovo izvjesno znači da će Francuska ući u novu godinu bez usvojenog fiskalnog plana za narednih 12 mjeseci.
Sedam poslanika iz oba doma francuskog parlamenta sastalo se u petak u zajedničkom odboru u pokušaju da postignu konsenzus, ali je vrlo brzo postalo jasno da do dogovora neće doći.
Premijer Sébastien Lecornu u saopštenju je potvrdio da će Francuska godinu završiti bez usvojenog državnog budžeta, te da će se u ponedjeljak sastati sa poslanicima kako bi pokušali da pronađu rješenje.
Lecornu je u novembru upozorio da bi neusvajanje budžeta do kraja godine predstavljalo ozbiljnu prijetnju francuskoj ekonomiji. Finansijska tržišta sa zabrinutošću prate situaciju u Francuskoj, zbog bojazni da je zemlja postala previše nefunkcionalna da bi uravnotežila javne finansije.
- Žalim zbog nedostatka volje kod određenih parlamentaraca da se postigne dogovor, što smo, nažalost, i očekivali prethodnih dana - rekao je Lecornu.
Poslanici će se sada okrenuti usvajanju privremene mjere kojom bi se budžet za 2025. godinu privremeno primjenjivao i u narednoj godini, nakon čega će se u novoj godini nastaviti rad na konačnom budžetu za 2026. godinu.
Iako će ovo privremeno rješenje spriječiti zatvaranje državnih institucija po američkom modelu, ono neće doprinijeti smanjenju budžetskog deficita, koji se za ovu godinu procjenjuje na 5,4 odsto bruto domaćeg proizvoda.
Lecornu je u oktobru saopštio da budžetski deficit za 2026. godinu ne smije premašiti pet odsto BDP-a.
Guverner Banke Francuske, François Villeroy de Galhau, rekao je u intervjuu za list Le Figaro, objavljenom u petak, da zemlja mora zadržati deficit ispod tog praga od pet odsto kako bi obezbijedila dugoročno fiskalno zdravlje.
- Sa deficitom većim od pet odsto, Francuska bi se jasno dovela u opasnost. Svake godine oko sedam milijardi eura više odlazi na kamate na dug, što tokom deset godina iznosi 70 milijardi eura kojima više ne raspolažemo za ulaganja u obrazovanje, bezbjednost ili digitalne tehnologije - kazao je on.

Pregovori doživjeli krah: Francuska u 2026. godinu ulazi bez usvojenog budžeta

Muzej Luvr u Parizu danas je ponovo otvoren nakon što su zaposleni prekinuli štrajk, saopštili su sindikati i uprava muzeja. Odluka je donijeta tokom zbora muzejskih radnika, koji su jednoglasno glasali za obustavu štrajka kako bi muzej mogao da primi posjetioce, saopštili su sindikati.
Štrajk je doveo do potpunog zatvaranja Luvra ranije ove nedjelje. Sindikati su saopštili da je suspenzija uslijedila nakon pet sastanaka sa zvaničnicima Ministarstva kulture, ali da je napredak i dalje nedovoljan, posebno u pogledu broja zaposlenih, plata i dugoročnih planova bezbjednosti, prenijele su agencije.
Takođe su iznijeli zabrinutost zbog propadanja zgrade i uslova rada. Predstavnici sindikata kritikovali su "nedostatak angažovanja predsjednice Luvra Lorens de Kars "tokom štrajka, rekavši da se ona "nije ni sastala sa osobljem niti im se obratila". Radnici bi trebalo da održe još jedan zbor 5. januara kako bi odlučili da li će nastaviti štrajk.

Muzej u Luvru ponovo otvoren, zaposleni prekinuli štrajk

Vlasti Azerbejdžana saopštile su da je državna naftna kompanija SOCAR isporučila 1,22 hiljade tona benzina Jermeniji, što predstavlja prvu takvu pošiljku između dvije zemlje u posljednjih 30 godina, u okviru postepenog poboljšanja odnosa nakon dugogodišnjih sukoba.
Prema navodima Vlade u Bakuu, benzin je željeznicom otpremljen iz glavnog grada Azerbejdžana do mjesta Bojuk-Kesik, u blizini granice sa Gruzijom, preko čije teritorije će pošiljka biti dalje transportovana do Jermenije, prenosi B92.
- Dogovor o isporuci postignut je prošlog mjeseca na razgovorima zamjenika premijera Azerbejdžana i Jermenije, u okviru napora da se proširi ekonomska saradnja - saopštio je pomoćnik predsjednika Azerbejdžana Ilhama Alijeva i šef spoljnopolitičkog sektora u njegovoj administraciji, Hikmet Hadžijev.
Azerbejdžan i Jermenija bili su u sukobu gotovo 30 godina nakon što je region Nagorno-Karabah, međunarodno priznat kao dio Azerbejdžana, početkom devedesetih uspostavio faktičku nezavisnost pod kontrolom etničkih Jermena.
Azerbejdžan je 2023. godine ponovo preuzeo kontrolu nad tom teritorijom, nakon čega su dvije strane započele mirovne pregovore.
Ranije ove godine, Azerbejdžan je ponovo otvorio svoju teritoriju za tranzit robe ka Jermeniji, rutu koja je bila zatvorena od 1997. godine.
Od oktobra su već dvije pošiljke žita iz Kazahstana i Rusije prošle kroz Azerbejdžan na putu ka Jermeniji, dok se nova isporuka ruskog žita očekuje do kraja godine.

Azerbejdžanska kompanija isporučila benzin Jermeniji poslije tri decenije

Stručnjaci procjenjuju da je ciklus smanjenja kamatnih stopa Evropske centralne banke (ECB) uglavnom završen, ali da bi u srednjem roku ponovo moglo doći do njihovog povećanja.
Očekuje se da ECB na decembarskom sastanku zadrži kamatne stope na postojećem nivou od dva odsto, dok se u analitičkim krugovima sve češće govori o mogućim povećanjima kamata u srednjem roku, prenosi Capital.ba.
Od posljednjeg sastanka ECB u oktobru pojavili su se podaci koji potvrđuju stav kreatora monetarne politike da je trenutna politika banke u dobrom balansu.
Makroekonomski pokazatelji iz eurozone ukazuju na rizike rasta privrede naviše, kao i na mogućnost daljeg jačanja inflacije. Članica Izvršnog odbora ECB, Isabel Schnabel, ranije je izjavila da bi banka prije mogla razmatrati povećanje nego smanjenje kamatnih stopa, prenosi Bloomberg.
Euro bi mogao da oslabi ukoliko Evropska centralna banka zauzme stav suprotan nedavnim izjavama Schnabel, koja je sugerisala da bi sljedeći potez banke mogao biti povećanje kamatnih stopa, naveo je Kris Tarner iz ING banke u analitičkoj bilješci.
Tarner je naveo da su njene izjave snažno odjeknule na deviznim i kamatnim tržištima tokom prethodne sedmice. Ukoliko se pokaže da je ona izuzetak unutar ECB i ako prognoze rasta eurozone ne budu dovoljno unaprijeđene, euro bi mogao da oslabi.
Viši makrostrateg u Rabobanci, Bas van Gefen, rekao je za agenciju Anadolu da bi nekoliko postepenih povećanja kamatnih stopa početkom 2027. godine bilo primjereno, nakon što ekonomija eurozone dobije snažniji zamah. On je naveo da u Rabobanci očekuju dva povećanja kamata - u martu i junu 2027. godine.
Prema njegovim riječima, ECB nema razloga da mijenja monetarnu politiku na decembarskom sastanku, jer su ekonomski podaci bili nešto bolji od očekivanja same banke.
On je dodao da bi ECB mogla blago da unaprijedi svoje ekonomske projekcije, iako je neizvjesnost i dalje visoka, zbog čega bi banka mogla oklijevati sa promjenama politike.

ECB neće mijenjati kamatne stope do 2027. godine

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp suspendovao je program lutrije za vize za različitosti, poznat kao lutrija za zelene karte, putem kojeg je osumnjičeni za pucnjavu na Univerzitetu Braun i ubistvo profesora MIT-a ušao u SAD.
Ministarka unutrašnje bezbjednosti Kristi Noem saopštila je na Iksu da je, po Trampovom nalogu, naložila Službi za državljanstvo i imigraciju SAD da obustavi sprovođenje tog programa, prenio je AP.
- Ovoj gnusnoj osobi nikada nije trebao da bude dozvoljen ulazak u našu zemlju - navela je Noem, govoreći o osumnjičenom, portugalskom državljaninu Klaudiju Nevešu Valenteu.
Neveš Valente (48) osumnjičen je za pucnjavu na Univerzitetu Braun, u kojoj su ubijena dva studenta, a devet osoba ranjeno, kao i za ubistvo profesora Masačusetskog instituta za tehnologiju.
Zvaničnici su saopštili da je Neveš Valente sinoć pronađen mrtav, od prostrijelne rane koju je sam sebi nanio.
Prema navodima policije Providensa, Neveš Valente je na Univerzitetu Braun studirao sa studentskom vizom od 2000. godine.
Godine 2017. izdata mu je viza za različitosti, a nekoliko mjeseci kasnije dobio je status stalnog legalnog boravka u SAD, navodi se u sudskom dokumentu.
Nije odmah bilo poznato gdje se nalazio u periodu između napuštanja studija 2001. godine i dobijanja vize 2017.
Program viza za različitosti svake godine putem lutrije dodjeljuje do 50.000 zelenih karata državljanima zemalja koje su slabo zastupljene u imigracionim tokovima ka SAD, od kojih su mnoge u Africi.
Program je uspostavljen odlukom Kongresa, a suspenzija će, kako se očekuje, "gotovo sigurno dovesti do pravnih izazova".
Za lutriju za vize za 2025. godinu prijavilo se skoro 20 miliona ljudi, a više od 131.000 kandidata je izabrano, uključujući i članove porodica dobitnika.
Nakon izbora, kandidati prolaze bezbjednosne i administrativne provjere kako bi dobili dozvolu za ulazak u SAD.
Portugalski državljani su te godine dobili 38 mjesta.
Dobitnici lutrije pozivaju se da podnesu zahtjev za zelenu kartu, prolaze intervjue u američkim konzulatima i podliježu istim proverama kao i ostali podnosioci zahtjeva za stalni boravak.
Tramp se i ranije protivio programu viza za različitosti.
Nakon što je avganistanski državljanin identifikovan kao napadač u napadu na pripadnike Nacionalne garde u novembru, Trampova administracija je uvela stroža pravila za imigraciju iz Avganistana i drugih zemalja.
U okviru nastojanja da sprovede masovne deportacije, Tramp je pokušavao da ograniči ili ukine pojedine zakonski utvrđene puteve ka legalnoj imigraciji, uključujući lutriju za vize za različitosti, kao i pravo na državljanstvo po rođenju.
Vrhovni sud SAD nedavno je pristao da razmotri njegov prigovor na to pravo.

Tramp suspendovao program lutrije za zelene karte

Dok američki, ukrajinski i evropski političari i diplomate razmatraju detalje mirovnog plana koji su inicirale SAD, u ukrajinskoj javnosti se raspravlja o mogućem ishodu ruskog rata protiv Ukrajine. Tema su i takozvane „crvene linije“ koje ni pod kojim uslovima ne smiju biti pređene u okviru kompromisa.
<h2>Ne žele diplomatsko rješenje po svaku cijenu</h2>
Različite ankete pokazuju da većina građana Ukrajine ne želi da prihvati mirovne planove koji uključuju teritorijalne ustupke ili ne predviđaju bezbjednosne garancije. Istraživanje koje je sproveo ukrajinski New Europe Center pokazalo je da gotovo 65 odsto građana smatra da Ukrajina ne bi trebalo da ulazi u pregovore s Rusijom bez bezbjednosnih garancija, dok je više od 86 odsto uvjereno da bi zamrzavanje linije fronta samo odložilo novu rusku agresiju.
Anketa Kijevskog međunarodnog instituta za sociologiju (KIIS) pokazuje da 75 odsto stanovništva odbacuje trenutno razmatrani mirovni plan, koji predviđa povlačenje ukrajinskih trupa iz Donbasa i brojčano ograničenje ukrajinskih oružanih snaga.
- Većina je otvorena za pregovore i okončanje rata diplomatskim putem i čak je spremna na teške kompromise. Istovremeno, odbacuju se planovi koji se doživljavaju kao kapitulacija - kaže Anton Hrušecki iz KIIS-a za Dojče vele.
Dodaje da je stabilna većina Ukrajinaca spremna da trpi rat koliko god bude potrebno.
<h2>Javnost ostavlja državnom vrhu u Kijevu malo manevarskog prostora</h2>
Ovaj jasan stav društva ide u prilog i ukrajinskim vlastima. Oleksij Haran iz ukrajinske fondacije „Demokratske inicijative“ objašnjava da to nije nova pojava. Još za vrijeme predsjednika Petra Porošenka javnost je postavila jasne crvene linije koje nisu smjele biti pređene.
- Danas javno mnjenje pomaže Volodimiru Zelenskom da se suprotstavi pritisku SAD i jasno stavi do znanja šta ukrajinski narod neće prihvatiti. Stav društva je argument za Zelenskog u pregovorima sa SAD. On može da ukaže na to da bi nezadovoljstvo moglo destabilizovati Ukrajinu i izazvati unutrašnji konflikt – a to je upravo ono što Vladimir Putin želi - kaže politikolog.
Zbog toga ukrajinsko rukovodstvo neće potpisivati sporazume koji bi mogli izazvati proteste u zemlji. Nedavni korupcioni skandal u okruženju predsjednika Zelenskog dodatno je ojačao ulogu javnosti kao svojevrsnog osigurača u pregovorima, objašnjava Oleh Saakjan iz „Nacionalne platforme za otpornost i koheziju“ u razgovoru za Dojče vele.
- Oslabljen korupcionim skandalom, Zelenski je dobio suženi manevarski prostor za kompromise. U SAD su se neki obradovali skandalu nadajući se da će Zelenski sada biti spremniji na kompromis u vezi s mirovnim sporazumom - kaže stručnjak.&nbsp;
Međutim, dogodilo se upravo suprotno. Ukrajinsko društvo ostavlja Zelenskom veoma malo manevarskog prostora u pregovorima.
<h2>Spremnost na proteste protiv nametnutog mira s Rusijom</h2>
Ankete takođe pokazuju da je stanovništvo Ukrajine spremno da protestuje protiv nepravednog, nametnutog mira. Prema istraživanju koje je sproveo New Europe Center, svaki drugi građanin bi izašao na ulice ukoliko bi ukrajinsko rukovodstvo u pregovorima pristalo na kompromise koje građani smatraju neprihvatljivim.
Prema riječima Oleha Saakjana, ukrajinsko društvo ima ključnu ulogu kada je riječ o jednostavnom odbacivanju neprihvatljivih sporazuma. Vlada je toga svjesna. Predsjednička kancelarija, zahvaljujući brojnim anketama, zna gdje se za društvo nalaze crvene linije, kaže stručnjak.
To su, između ostalog, nedostatak bezbjednosnih garancija, teritorijalni ustupci i održavanje izbora bez odgovarajućih zaštitnih mjera, naglašava Saakjan. Ipak, politikolog smatra da bi javnost, ukoliko bi to bila „jedina gorka pilula sporazuma“, pod određenim okolnostima mogla da prihvati odustajanje od članstva u NATO-u. Međutim, sporazum bi morao da sadrži garancije u skladu sa članom 5 NATO ugovora, koji obavezuje saveznike da pomognu državi članici u slučaju napada.
<h2>Potreban je dijalog sa društvom</h2>
Ključno pitanje je, međutim, kako se rezultati anketa uklapaju u političku realnost s kojom se ukrajinsko rukovodstvo suočava u pregovaračkom procesu, smatra Oleksandr Suško iz organizacije International Renaissance Foundation.
- Ukrajinsko društvo veoma ozbiljno shvata pitanje cijene mira. Uprkos svim tragedijama rata i visokoj cijeni u krvi koju Ukrajina svakodnevno plaća za nastavak borbi, Ukrajinci jasno žele da ishod rata ne ugrozi suverenitet, nezavisnost i osnovne stubove države, naročito njenu odbrambenu sposobnost - kaže stručnjak u razgovoru za Dojče vele.
Istovremeno priznaje da će potraga za kompromisima za društvo biti teška i da će predstavljati ozbiljan test odnosa između države i građana.
Ako su smanjenje vojske, bezbjednosne garancije ili druga osjetljiva pitanja već sada predmet konkretnih pregovora, vlada bi, smatra Suško, o tome trebalo da vodi iskren dijalog sa stanovništvom. Bez takvog prethodnog dijaloga, u zemlji bi moglo doći do ozbiljnih tenzija.

Ukrajinci žele mir, ali ne po svaku cijenu

Predsjednik SAD Donald Tramp je danas potpisao izvršno naređenje koje svrstava marihuanu iz "klase jedan" u "klasu tri" manje opasnih droga i dopušta njenu "legalnu medicinsku upotrebu" naglašavajući da se time "ne legalizuje njena opšta upotreba".
To otvara nove pristupe medicinskom istraživanju i predstavlja veliku promjenu savezne politike SAD prema marihuani koja se približava onome što su mnoge pojedinačne savezne države SAD već uradile legalizujući je.
Ovom promjenom marihuana više nije klasifikovana kao "droga prvog reda", uz heroin i LSD, već je "drugog reda", kao ketamin i neki anabolički steoridi.
Promjena klasifikacije u Upravi za borbu protiv droga (DEA) ne znači da je legalno da odrasli koriste marihuanu u SAD, ali bi mogla da promijeni kako se zakonski gleda na nju i da se smanji veliki porez na industriju kanabisa.
Republikanski predsjednik je rekao da je dobio poplavu telefonskih poziva u podršku tompotezu kojima mu je ukazivano na potencijal marihuane da pomogne pacijentima.
- Ima ljudi koji su me molili da to uradim, ljudi koji trpe velike bolove - rekao je on.
Slično tome, Ministarstvo pravde pod Trampovim demokratskim prethodnikom Džoom Bajdenom je predložilo da se promijeni klasifikacija marihuane u supstancu "kategorije tri". Za razliku od Bajdena Tramp nije imao otvoreno ohrabrenje unutar svoje republikanske partije za taj potez. Neki republikanci izjasnili su se protiv bilo kakvih promjena i pozivali Trampa da zadrži dosadašnje standarde.
Takva promjena podrazumijeva zahtevan proces uključujući period za javnu raspravu koji obično izaziva desetine hiljada reakcija širom SAD. DEA je još razmatrala taj proces kada je Tramp preuzeo dužnost u januaru, a njegovo izvršno naređenje će kako se očekuje to ubrzati, ali nije još jasno koliko bi moglo da traje.
Mnoge pojedinačne američke države su legalizovale rekreativnu upotrebu marihuane za odrasle ili su dozvolile njenu upotrebu za medicinske svrhe. Ali savezni zakoni su ostali stroži, što potencijalno ostavlja ljude izložene mogućnosti sudskog gonjenja.
Anketa Galupa pokazuje da više Amerikanaca podržava manje restriktivan pristup. Podrška za legalizaciju marihuane znatno je porasla od samo 36 odsto 2005. na 68 odsto prošle godine.
U Trampovom naređenju se takođe poziva na prošireno istraživanje i pristup CBD-u, sve popularnijem proizvodom dobijenim od kanabisa o čijoj koristi stručnjaci raspravljaju.
Kao predsjednik u drugom mandatu, on s druge strane vodi borbu protiv drugih droga, posebno fentanila. Naredio je vojne napade na brodove Venecuela i druge za koje smatra da prevoze drogu. On je u drugom izvršnom naređenju proglasio fentanil "oružjem za masovno uništenje".

Tramp dopustio medicinsku upotrebu marihuane

Više osoba je poginulo nakon što se privatni avion Cessna Citation C550, koji se dovodi u vezu sa vozačem Gregom Biflom, srušio u blizini piste u američkoj saveznoj državi Sjeverna Karolina i zapalio, prenosi Dejli Mejl.
Nesreća se dogodila oko 10:15 časova po lokalnom vremenu, kada se avion srušio pored piste regionalnog aerodroma Stejtsvil. Na snimcima sa mjesta nesreće vidi se gust crni dim koji se uzdiže iz olupine aviona, zahvaćene vatrom.
Iz kancelarije šerifa okruga Aredel potvrdili su da u nesreći ima više poginulih, ali tačan broj žrtava za sada nije saopšten. Naveli su da će dodatne informacije o poginulima objaviti Saobraćajna policija Sjeverne Karoline.
Za sada nije poznato koliko se osoba nalazilo u avionu, koji inače ima kapacitet od osam do deset putnika.

Avion vozača NASCAR-a se srušio u SAD, nije poznato koliko se osoba nalazilo u avionu

Ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović je u okviru posjete Austriji imala sastanak sa Evom-Marijom Holclajtner, saveznom ministarkom za žene, nauku i istraživanja gdje su razmijenile iskustva u oblasti nauke i istraživanja, kao i dosadašnjoj saradnji u ovoj oblasti.
Kako je saopšteno iz MPNI, sagovornice su konstatovale da ih raduje kontinuirano povećanje broja istraživača i studenata u okviru različitih programa razmjene između Austrije i Crne Gore, kao i porast broja projekata u okviru Erasmus + programa u kojima učestvuju visokoobrazovne institucije iz obje zemlje.
- Takođe, predmet posebne pažnje je bilo i intenziviranje saradnje kada je pitanju “Horizont Evropa”, sa ciljem povećanja učešća naučnoistraživačkih institucija iz Crne Gore u ovom programu, uz kontinuiranu podršku naučnoistraživačkih timova iz Austrije - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

MPNI: Crna Gora i Austrija jačaju saradnju u oblasti nauke, istraživanja i programa „Horizont Evropa“

Nikšićanin R.D. (48) uhapšen je jer je vozio u alkoholisanom stanju iako mu je ranije izrečena zabrana upravljanja vozila, saopšteno je iz Suda za prekršaje u Budvi.&nbsp;
On je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 40 dana.&nbsp;
- Njemu je suđeno dana 15.12. ove godine godine u hitnom postupku, jer je prethodne večeri kontrolisan u saobraćaju u mjestu Perast, opština Kotor, kojom prilikom je konstatovano da je vozio pod dejstvom alkohola u koncentraciji od 2.28 promila u toku perioda za koji mu je u ranijem postupku izrečena zabrana upravljanja motornim vozilima - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Kako se dodaje, dežurna sutkinja Ivana Vukasović mu je uz kaznu izrekla i zabranu upravljanja vozilima u trajanju od šest mjeseci, kao i maksimalan broj kaznenih bodova.&nbsp;

Kotor: 40 dana zatvora za vožnju pod zabranom i u alkoholisanom stanju

Potpredsjednik Skupštine Crne Gore i član Predsjedništva PES-a Boris Pejović pozvao je predsjednicu Skupštine Srbije Anu Brnabić da se založi za isporučenje Svetozara Marovića koji je priznao da je član organizovane kriminalne grupe.
Sukob saopštenjima i objavama na društvenim mrežama između Pejović i Brnabić traju dva dana. Sve je počelo izjavom Brnabić da djelovanje kavačkog i škaljarskog klana iz Crne Gore, koji su najopasniji na svijetu, nije moguće bez direktne podrške države.
Pejović je odgovorio da su ovo opasne konstrukcije ukoliko se ne razjasne neke činjenice, dodajući da su dva klana u Crnoj Gori nastala u vrijeme kada su predsjednici Srbije i Crne Gore, Aleksandar Vučić i Milo Đukanović "odlično sarađivali".
Brnabić je potom odgovorila da je aktuelni predsjednik Srbije bio u dubokoj opoziciji 2010. godine, kada je, kako je navela, nastao kotorski klan iz kojeg su proistekli kavački i škaljarski.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fanabrnabic%2Fstatus%2F2001714423824519346&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Iako je očigledno da predsjednica Skupštine Srbije Ana Brnabić pokazuje solidno znanje o evoluciji razvoja kriminalnih klanova od Kotora do Ritopeka, u svojoj reakciji pokušava da izvrne teze, pa da od predsjednika Srbije Vučića, a nekadašnjeg bliskog saveznika Đukanovića napravi žrtvu, jer je navodno iz čista mira napadnut od nove crnogorske vlasti - odgovorio je Pejović.
On je istakao da je upravo je predsjednica Skupštine Srbije optužila crnogorsku vlast da podržava škaljarski i kavački klan, koji su nastali 2014. godine, dok obrazlaže stanje vladavine prava u svojoj zemlji, svjesno zanemarujući, kako kaže, da one strukture koje se sumnjiče za spregu sa pomenutim klanovima, nemaju nikakvog uticaja na aktuelnu vlast u Crnoj Gori.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fvpofparliament%2Fstatus%2F2001934630237466712%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2001976633415328187%7Ctwgr%5E4ff52faa1b473168f983c3b611166a7dfd6b338c%7Ctwcon%5Es3_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Ako već pokazuje brigu o vladavini prava, očekujem od predsjednice Skupštine Srbije da se založi za isporučenje Svetozara Marovića, koji je priznao da je član organizovane kriminalne grupe (OKG), jer je očigledno do sada imao zaštitu vlasti u Srbiji - poručio je Pejović, navodeći da su procesuirani osumnjičeni za organizaciju dolaska klana Belivuka iz Srbije u Crnu Goru.
U nastavku verbalnog obračuna Brnabić je kazala da je upravo Marović pomogao PES-u da pobijedi na izborima.
- E, svakakve sam prevarante sretala u politici, ali ovakve nisam. Svetozar Marović vam je trn u oku? Da ne pominjemo da vam je taj čovjek pomogao da pobijedite na izborima – tu već ulazimo u oblast morala, a vidim da vam to nije blizak pojam. Hajde da probam da vam objasnim plastičnije: govorite o izručenju jednog čovjeka i to nam prebacujete, vi koji ste nama pokušali da oduzmete 14 odsto teritorije svojim priznanjem tzv. “Republike Kosovo”? - navela je Brnabić na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fanabrnabic%2Fstatus%2F2001976633415328187%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2001976633415328187%7Ctwgr%5E4ff52faa1b473168f983c3b611166a7dfd6b338c%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Ona je istakla da nije Srbija Crnoj Gori uzela ni Ulcinj, ni Pljevlja.
- Nego ste vi pogazili međunarodno pravo, Povelju UN, ali i osnovno poštovanje prema Srbiji i priznali lažnu državu, otimajući nam po teritoriji značajan, a u srcu najznačajniji, dio naše zemlje. Nisu to uradile, ako govorimo o EU, ni Španija, ni Kipar, ni Rumunija, ni Slovačka, ni Grčka, ali Crna Gora jeste. Čojstvo kao takvo… A i vladavina prava, posebno međunarodnog - zaključila je Brnabić.
Oglasio se i Pejović, poručujući da je Kosovo suštinski priznao Vučić.
- Sve ovo o čemu pišete desilo se za vrijeme dok je upravo Marović kao potpredsjednik vladajućeg DPS-a uticao na državnu politiku i odluke. Vjerovatno vas je time i zadužio, pa ga sada čuvate i ovako nekontrolisano odgovarate kada vam se u okviru poštovanja vladavine prava koju vi potencirate, sada traži da ga i isporučite. Uostalom, Kosovo vam je suštinski priznao vaš predsjednik, pozabavite se time, a od nas odmorite malo - zaključio je Pejović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fvpofparliament%2Fstatus%2F2002003803948581370&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Razmjena optužbi na relaciji Podgorica-Beograd, Brnabić: Marović vam pomogao da pobijedite na izborima; Pejović: Odmorite od nas malo

U susret sjednici Skupštine Crne Gore na kojoj će se danas raspravljati o budžetu za narednu godinu, zaduživanju, a pored ostalog, i o formiranju anketnog odbora u slučaju koncesije za vjetroelektranu Možura, u parlamentarnoj većini je, kako tvrde izvori Portala ETV, burno, a Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića prijete da neće podržati budžet.
– Knežević insistira da se kolektor za prečišćavanje otpadnih voda ne gradi u Botunu, dok Joković traži da se iz Vlade “izbaci” Dragoslav Šćekić (ministar sporta) i da se prihvate njihovi silni amandmani – kaže izvor Portala ETV.
Prema tvrdnjama izvora Portala ETV, Knežević je istrajan u namjeri da budžet ne podrži ukoliko Vlada i Glavni grad ne odustanu od nauma za kolektor.
Kada je riječ o Jokoviću i SNP-u, tu je, prema tvrdnjama izvora Portala ETV, moguće kompromisno rješenje u narednom periodu, ali da Joković ne odustaje od zahtjeva da Šćekić ne može biti ministar.
DNP u Vladi ima dva čovjeka – Miluna Zogovića, koji je na poziciji potpredsjednika Vlade za regionalni razvoj, i Maju Vukićević, ministarku saobraćaja. SNP u Vladi je rukovodio sa dva resora, a sada jednim. Šef partije Vladimir Joković je na čelu Ministarstva poljoprivrede, dok je doskorašnji funkcioner stranke Dragoslav Šćekić ministar sporta i mladih. On je napustio partiju, ali je zadržao ministarsku poziciju koja ga je zapala u partijskoj raspodjeli resora.
Sjednica Skupštine počinje u 13 sati, a osim Prijedloga zakona o budžetu Crne Gore za 2026. godinu, kao i Prijedloga odluke o zaduživanju Crne Gore za 2026. godinu, raspravljaće se i o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju, Prijedlogu zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima, te Prijedlogu zakona o dopunama Zakona o parničnom postupku.
Na dnevnom redu je i Prijedlog zakona o ostvarivanju prava na finansijsku podršku licima koja su bila zapošljena u privrednim društvima u čijoj vlasničkoj strukturi je bila država, saglasno članu 85 stav 2 Poslovnika Skupštine, kao i Prijedlog odluke o otvaranju parlamentarne istrage i formiranju anketnog odbora radi prikupljanja informacija i činjenica o postupanju državnih organa i drugih subjekata u slučaju dodjele koncesije za vjetroelektranu Možura.
Poslanici će raspravljati i o prijedlozima finansijskih planova sa planovima rada za 2026. godinu nezavisnih regulatornih tijela, i to Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti, Agencije za audiovizuelne medijske usluge i Komisije za tržište kapitala.

Kneževićeva DNP i Jokovićeva SNP prijete da neće podržati budžet – kolektor i Šćekić tačke razdora

(FOTO, VIDEO) Burzan: Rade sve da nam državu unište, nećemo skrenuti sa staze; Sekulić: Dostojanstvo Crne Gore je naša linija; Marunović: Naše vrijeme tek dolazi

U posljednjem ažuriranju liste prioritetnih projekata, koje je Vlada Albanije usvojila na posljednjoj sjednici, most preko Bojane, koji je trebalo da poveže Ulcinj i Velipoje, više ne postoji. Tamošnja Vlada je uklonila projekat, čime je praktično najavila njegovo poništavanje bez mnogo pompe, prenose albanski mediji.
Podsjećaju da su u februaru 2023. godine, premijer Albanije Edi Rama i tadašnji crnogorski premijer Dritan Abazović iz Podgorice poručili da će projekat izgradnje mosta povezati Velipoju sa Ulcinjem. Sporazum o izgradnji, potpisali su u Podgorici, 27. februara 2023. godine, Abazović i Rama, nakon zajedničke sjednice vlada Albanije i Crne Gore.
- To je projekat koji ima izuzetnu vrijednost, jer će konačno povezati dvije strane jedne granice, koja je duga 300 metara, koliko iznosi most. Projekat je spreman, izazov je da osmislimo proceduru. Prvi put se dešava da će dvije vlade otvoriti međunarodni tender sa zajedničkom komisijom. Zatim će biti određen pobjednik. Projekat ćemo predstaviti već sjutra i biće to zaista lijep i ambiciozan projekat - rekao je tada Rama.
I Abazović je bio veoma entuzijastičan u vezi sa projektom, podsjećaju albanski mediji.
- Malo je skuplji nego što smo prvobitno mislili. Smatram da će koštati 20 miliona eura, ako se podijeli napola, to i nije mnogo. Imamo otvorenu stavku i rezervna sredstva za ovo pitanje. Već smo razgovarali da se troškovi podijele i da se plaćanje realizuje tokom više godina, kako to ne bi bilo opterećenje ni za jednu od naših zemalja - rekao je ranije on.
<h3>Projekat mosta preko Bojane</h3>
Nekoliko mjeseci nakon što su oba premijera objavila projekat, sporazum sa Crnom Gorom o zajedničkoj izgradnji mosta usvojen je u Skupštini Albanije glasovima i većine i opozicije.
Odmah nakon toga, most preko Bojane uvršten je na listu prioritetnih projekata budžetskih investicija. Prema dokumentu koji je usvojila vlada, projekat je trebalo da košta 20 miliona eura, a njegova izgradnja povjerena je Albanskom fondu za razvoj.
Međutim, iako je Rama izjavio da je projekat spreman i da će izgradnja uskoro početi, stvari su krenule drugim tokom.&nbsp;
Izgradnja mosta nikada nije započela, a prije nekoliko dana vlada Albanije je faktički obavijestila o poništavanju projekta.

Albanski mediji: Most preko Bojane odnijela rijeka, projekat koji su sa velikom pompom lansirali Abazović i Rama Vlada poništava

Razriješena direktorica Nacionalne biblioteke "Đurđe Crnojević" Dragica Lompar kazala je da je imenovanje njenog nasljednika Ivana Radulovića nezakonito i da predstavljanja samo kontinutitet rada Ministarstva kulture i medija.
Vlada Crne Gore razriješila je Lompar sa čela Nacionalne biblioteke zbog isteka mandata još u martu ove godine, a za novog direktora imenovala Ivana Radulovića.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvlada-razrijesila-dragicu-lompar-ivan-radulovic-novi-direktor-nacionalne-biblioteke-durde-crnojevic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Lompar tvrdi da je njeno razrješenje uslijedilo nakon što je javno ukazala na kršenje zakona i zloupotrebe u resoru kulture, prije svega u vezi sa dodjelom Trinaestojulske nagrade književniku i negatoru crnogorske nacije Bećiru Vukoviću.
Ona je u julu ove godine potvrdila da nagrađena zbirka poezije Vukovića „Kuća beskućnika“ ne postoji u COBISS pretraživaču, u kome su registrovane objavljene knjige.
- Nakon punih devet mjeseci, ministarka kulture i medija Tamara Vujović je uspjela da pronađe osobu za mjesto direktora Nacionalne biblioteke Crne Gore "Đurđe Crnojević". Dugo je trajalo jer je izgleda pitala redom osobe koje bi prihvatile ovu odgovornu funkciju, a da ispunjavaju samo jedan uslov - da nijesu crnogorski opredijeljeni. Da li je to u skladu sa njenim ličnim nacionalnim određenjem ili joj je nametnut ovakav kriterijum - ostaviću javnosti da procijeni - navela je Lompar u reagovanju dostavljenom Portalu ETV.
Ona ističe da se ministarka Vujović od početka marta 2025. nije udostojila da je primi, i pored njenih zahtjeva i iako je u februaru lično obavijestila da joj ističe mandat.&nbsp;
- Ovakav odnos prema ustanovi od prvorazrednog značaja, koja čuva crnogorsku pisanu baštinu, njen jezik, kulturu i identitet, je poražavajući. Kao i uostalom i čitavo njeno ministrovanje - naglasila je Lompar.
Nije teško zaključiti, ističe ona, da je možda bilo dileme da li će biti imenovana na još jedan mandat do skandala oko dodjele najveće državne nagrade književniku Bećiru Vukoviću.&nbsp;
- Nakon mog istupanja u javnost u zaštiti zakona Crne Gore i integriteta Biblioteke, kada je Ministarstvo kulture i medija po ko zna koji put zažmurilo "na oba oka" i čekalo da prođe i ovo, krenulo se u potragu za kandidatom. Ko je osoba, okićena Trinaestojulskom nagradom i što je sve ta osoba uradila da bi se domogla, ne samo Nagrade, već beneficija koje iz tog priznanja slijede, neću elaborirati - naglasila je Lompar, podsjećajući da je predmet u Tužilaštvu na osnovu njen prijave.&nbsp;
Ipak, konstatuje da je Vujović, ili kako je naziva "gospođa ministarka", najodgovornija za omogućavanje dodjele Nagrade Vukoviću i što nije zaustavljena cijela procedura nakon saznanja da je došlo do zloupotreba.
Pri tom, svi koji su se javno pobunili i protestovali zbog poniženja i nagrade i države, su procesuirani, a Bećir Vuković je, podsjeća Lompar, nastavio da radi ono što mu je svojstveno - "da otima ono što mu ne pripada".
- Skandali koji prate čitav njen mandat, neskriveno licemjerje kada su interesi Crne Gore i zaštita njenih nacionalnih odrednica u pitanju, jedinice i nule koje Ministarstvo o svom radu dobija od Vlade, nereagovanje na nacionalističke i fašističke istupe i djelovanje po Crnoj Gori, tužna su slika stanja jednog od najvažnijih i najsloženijih Ministarstava - istakla je Lompar.
Ona napominje da joj pozicija koju je obavljala četiri godine i devet mjeseci i 38 godina staža u Nacionalnoj biblioteci daju za pravo da istakne da je u svakom segmentu poslovanja, zajedno sa svojim saradnicima, uradila najviše i najbolje što je znala bez, kako kaže, traženja bilo kakvih priznanja i privilegija, bez uplitanja bilo čijeg uticaja, nametanja kadrova, krajnje profesionalno, poštujući prije svega činjenicu da Nacionalna biblioteka pripada svim građanima Crne Gore.&nbsp;
- Za sve navedeno dobijala sam samo podršku i poštovanje crnogorske javnosti. Kao stručnjak u kulturnoj baštini, nikada nijesam dobila kredit, stan niti status istaknutog stručnjaka u kulturi, jer je to decenijama isključivo pripadalo stvaralaštvu. Svi oni vrijedni, stručni, obrazovani ljudi koji još uvijek rade u sektoru kulturne baštine nijesu nikada dobili mogućnost da im država Crna Gora oda priznanje kroz dodjelu ovog statusa - naglasila je Lompar.
Najnovije imenovanje je, ističe ona, samo kontinuitet rada Ministarstva kulture i medija.&nbsp;
Lompar kaže da je prilikom predlaganja kandidata grubo prekršen član 47 Zakona o kulturi, u kojem stoji: "Za direktora javne ustanove, čiji je osnivač država, imenuje se afirmisani umjetnik ili afirmisani stručnjak u kulturis".
Pita da li je premijer Milojko Spajić, zajedno sa svojim ministrima, uopšte upoznat sa ovom činjenicom i da li će tražiti objašnjenje i odgovornost?
- I još važnije, da li će novi direktor NBCG „Đurđe Crnojević" prihvatiti nezakonito imenovanje? Da li je pripremio petogodišnji plan razvoja Ustanove? Na osnovu čega je prepoznat kao "afirmisani stručnjak u kulturi", ostaje da čujemo - zaključila je Lompar.

UN: Poplave u Gazi pogoršale humanitarnu katastrofu, 12 osoba poginulo

Bahami priznali Kosovo

Pregovori doživjeli krah: Francuska u 2026. godinu ulazi bez usvojenog budžeta

Muzej u Luvru ponovo otvoren, zaposleni prekinuli štrajk

Azerbejdžanska kompanija isporučila benzin Jermeniji poslije tri decenije

ECB neće mijenjati kamatne stope do 2027. godine

Tramp suspendovao program lutrije za zelene karte

Ukrajinci žele mir, ali ne po svaku cijenu

Tramp dopustio medicinsku upotrebu marihuane

Avion vozača NASCAR-a se srušio u SAD, nije poznato koliko se osoba nalazilo u avionu

MPNI: Crna Gora i Austrija jačaju saradnju u oblasti nauke, istraživanja i programa „Horizont Evropa“

Kotor: 40 dana zatvora za vožnju pod zabranom i u alkoholisanom stanju

UN: Poplave u Gazi pogoršale humanitarnu katastrofu, 12 osoba poginulo

Razmjena optužbi na relaciji Podgorica-Beograd, Brnabić: Marović vam pomogao da pobijedite na izborima; Pejović: Odmorite od nas malo

PRATITE TVe UŽIVO