<p>Izraelski premijer <b>Benjamin Netanjahu </b>razgovarao je o mogućnosti drugog kruga napada na Iran tokom sastanka sa američkim predsjednikom <b>Donaldom Trampom</b>, objavili su mediji u srijedu, javlja Anadolija.</p>
<p>Tokom sastanka u Bijeloj kući, Netanjahu je, prema navodima portala „Axios“, iznio zabrinutost Izraela zbog iranskog nuklearnog i raketnog programa, kao i zbog nastojanja Hezbolaha da obnovi svoj arsenal raketa dugog dometa u Libanu.</p>
<p>Američki zvaničnik kazao je da se razgovaralo o „mogućnosti ponovnog napada na Iran 2026. godine“, šest mjeseci nakon 12-dnevnog rata između američko-izraelskog saveza i Irana.</p>
<p>Mete napada bili su iranska nuklearna infrastruktura i raketni kapaciteti.</p>
<p>Tramp, koji je ranije junske napade opisao kao „ogroman uspjeh“, izjavio je: „Ako Iran pokuša da obnovi svoj nuklearni program, Sjedinjene Američke Države će ga ponovo uništiti“, prenose mediji.</p>
<p>Međutim, američki zvaničnik je dodao da, iako bi Tramp mogao podržati obnovljenu ofanzivu ukoliko se utvrdi da Iran preduzima „stvarne i provjerljive korake“ ka oživljavanju svog nuklearnog programa, „glavni problem ostaje dogovor o tome šta se smatra rekonstrukcijom“.</p>
<p>Izrael je tokom posljednjih sedmica ponovo podigao uzbunu zbog iranskog razvoja raketa, optužujući Hezbolah da gomila novo oružje dugog dometa u Libanu.</p>
<h2>Reakcija Teherana</h2>
<p>Iranski predsjednik <b>Masud Pezeškijan</b> odgovorio je upozorenjem na „oštru“ odmazdu na bilo kakve akte agresije.</p>
<p>Iranski ministar vanjskih poslova<b> Abas Aragči</b> pozvao je Trampa da nastavi pregovore „u duhu poštovanja“.</p>
<p>Prema riječima američkog zvaničnika, nije postignut dogovor o vremenskom okviru niti o pragovima za eventualne buduće vojne akcije.</p>
<h2>Dvanaestodnevni rat</h2>
<p>Kancelarija izraelskog premijera odbila je da komentariše ove navode, dok je Bijela kuća uputila „Axios“ na Trampove ranije izjave.</p>
<p>Tokom dvanaestodnevnog rata sa Izraelom u junu, američka vojska napala je tri velika iranska nuklearna postrojenja — Fordo, Natanz i Isfahan — koristeći bombe za uništavanje bunkera.</p>
<p>Napadi su uslijedili više od sedam dana nakon što je Izrael pokrenuo iznenadni napad na Iran, u kojem su ubijeni visoki vojni komandanti i nuklearni naučnici, a gađane su i pojedine nuklearne lokacije.</p>
<h2>Prekid vatre u Gazi</h2>
<p>Prema izvještaju, Tramp je takođe pristao da nastavi sa drugom fazom sporazuma o prekidu vatre u Gazi, uz obećanje podrške izraelskim vojnim akcijama ukoliko Hamas ne bude razoružan.</p>
<p>Očekuje se da će se Odbor za mir u Gazi sastati u Davosu 23. januara.</p>
<p>Od oktobra 2023. godine, izraelska vojska je ubila više od 71.000 Palestinaca, dok je više od 171.000 ranjeno u brutalnim napadima, nakon kojih je palestinska enklava ostala u ruševinama.</p>
<p>Ujedinjene nacije procijenile su troškove obnove na oko 70 milijardi dolara (59,63 milijarde eura).</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Svijet

Netanjahu razgovarao s Trampom o mogućem drugom napadu na Iran

<p>Britanski list Financial Times<i> </i>objavio je opsežna predviđanja za 2026. godinu, koja obuhvataju ključne geopolitičke, ekonomske i tehnološke teme - od mogućeg mirovnog sporazuma za Ukrajinu, preko unutrašnjih političkih potresa u vodećim zapadnim državama, do sudbine globalnog „balona“ vještačke inteligencije. List istovremeno napominje da se čak sedam od 20 predviđanja iz prethodne godine nije ostvarilo, što predstavlja najgori rezultat u istoriji ovakvih godišnjih prognoza.</p>
<h2>Ukrajina i rat sa Rusijom</h2>
<p>Prema ocjeni lista, ukrajinski predsjednik<b> Volodimir Zelenski </b>neće biti primoran da napusti Donbas u okviru eventualnog mirovnog sporazuma sa Rusijom. Takav potez bi, kako se ističe, bio izuzetno rizičan sa ustavne, vojne i političke tačke gledišta.</p>
<p>FT smatra da je kapitulacija Ukrajine moguća samo u slučaju „nevjerovatnog kolapsa njene odbrane“, dok je povlačenje trupa radi stvaranja demilitarizovane zone ocijenjeno kao neizvodljivo i neprihvatljivo i za Moskvu i za Kijev.</p>
<h2>SAD: carine, izbori i impičment</h2>
<p>Američki predsjednik<b> Donald Tramp</b> bi, prema procjeni lista, mogao da odustane od uvođenja novih carina na poluprovodnike i farmaceutske proizvode, a postojeće da ublaži kroz posebne sporazume. Razlog za to su pad cijena akcija, odmazdne mjere Kine i drugih država, kao i rastuće potrošačke cijene, koje su oslabile njegovu carinsku kampanju.</p>
<p>FT prognozira da će Republikanska stranka izgubiti kontrolu nad Predstavničkim domom poslije novembarskih međuizbora, što bi demokratama otvorilo prostor za istrage o zloupotrebama unutar Trampove administracije. Postupak impičmenta ne isključuje se, uz ocjenu da će Tramp, sa svoje strane, učiniti sve kako bi spriječio pobjedu Demokratske stranke.</p>
<h2>Evropa: Francuska, Njemačka i Britanija</h2>
<p>U Francuskoj, kako se navodi, neće biti vanrednih parlamentarnih izbora. Većina političkih stranaka usmjerila je pažnju na predsjedničke izbore u proljeće 2027. godine i ne vidi interes u ponavljanju parlamentarnih izbora, što je 2024. oslabilo koaliciju predsjednika<b> Emanuela Makrona</b>.</p>
<p>U Njemačkoj, kancelar<b> Fridrih Merc</b> mogao bi da se suoči sa ozbiljnim testom ukoliko svojoj Hrišćansko-demokratskoj uniji (CDU) zabrani saradnju sa krajnje desničarskom Alternativom za Njemačku (AfD), a ta stranka ostvari značajan uspjeh na predstojećih pet regionalnih izbora.</p>
<p>Britanski premijer <b>Kir Starmer</b> i njegova Laburistička stranka, prema navodima lista, suočiće se sa izazovima na lokalnim izborima u maju, gde bi loš rezultat mogao da dovede do promjena u stranačkom vrhu.</p>
<h2>Azija i Bliski istok</h2>
<p>FT procjenjuje da će <b>Sanae Takaiči</b> ostati premijerka Japana, uprkos upornoj inflaciji i rastu kamatnih stopa.</p>
<p>Kada je riječ o Bliskom istoku, Saudijska Arabija, po oceni FT-a, neće normalizovati odnose sa Izraelom, bez obzira na želje Donalda Trampa. Rijad insistira na „jasnom putu“ ka stvaranju palestinske države, što izraelski premijer<b> Benjamin Netanjahu</b> odbacuje. Čak i u slučaju njegovog izbornog poraza, malo je vjerovatno da bi stav Izraela bio značajno ublažen.</p>
<h2>Ekonomija, tržišta i tehnologija</h2>
<p>FT predviđa da Tesla<b> Ilona Maska</b> neće uspjeti da povrati tržišni udio u SAD, EU i Kini. Kompanija je, kako se navodi, pod pritiskom Vašingtona zbog isteka federalnih poreskih olakšica za električna vozila i ukidanja mjera za smanjenje emisija, dok su njeni izgledi u Evropi i Kini još neizvjesniji.</p>
<p>Centralne banke će, prema prognozi, nastaviti ciklus smanjenja kamatnih stopa, sa izuzetkom centralne banke Japana. Kineski juan neće jačati uprkos visokom trgovinskom suficitu, što ukazuje na potcijenjenost valute i prisutnu deflaciju u kineskoj ekonomiji.</p>
<p>Cijena zlata mogla bi da pređe 5.000 dolara po unci, uslijed pojačane kupovine od strane centralnih banaka i investitora koji ga vide kao zaštitu od budžetskih deficita, geopolitičkih previranja i devalvacije fiat valuta (<i>direktni novac - prim.aut. Politika</i>).</p>
<h2>Vještačka inteligencija i tržišni balon</h2>
<p>Jedno od najupadljivijih predviđanja odnosi se na vještačku inteligenciju: FT smatra da će balon AI pući, jer investitori ukazuju na probleme Nvidija kod tehnoloških giganata, u svjetlu napretka Gugl-a i pada cijena akcija kompanije Meta.</p>
<h2>Podsjećanje na ranija predviđanja</h2>
<p>List podsjeća da je 2024. godine prognozirao postizanje mirovnog sporazuma između Rusije i Ukrajine tokom 2025, po kojem bi Kijev priznao „de fakto“ kontrolu Moskve nad izgubljenim teritorijama i dobio bezbjednosne garancije, dok bi mu članstvo u NATO-u bilo zamrznuto.&nbsp;</p>
<p>Upravo činjenica da se značajan deo takvih prognoza nije ostvario, dodatno naglašava neizvjesnost ulaska svijeta u 2026. godinu.</p>

1250x600

1084x550

Velika prognoza za 2026: Šta čeka Ukrajinu, SAD, Evropu i svjetsku ekonomiju

<p>Ulaskom Bugarske u eurozonu, koji je planiran za sjutra, jedna evropska valuta uskoro će otići u istoriju – bugarski lev.</p>
<p>Time će se nastaviti proces koji traje više od dvije decenije i koji je iz temelja promijenio monetarnu mapu Evrope, piše BiznisInfo.ba.</p>
<p>Euro je uveden kao obračunska valuta 1999. godine, dok su novčanice i kovanice ušle u upotrebu 2002. godine. Tada je došlo do najveće monetarne promjene u modernoj evropskoj istoriji.</p>
<p>U prvoj fazi, euro je zamijenio čak 12 nacionalnih valuta - njemačka marka, francuski franak, italijanska lira, španska peseta, austrijski šiling, belgijski franak, nizozemski gulden, portugalski eskudo, finska marka, irska funta, luksemburški franak i grčka drahma.</p>
<p>Od tog trenutka, ove valute su prestale da postoje kao zakonsko sredstvo plaćanja.</p>
<p>Nakon 2002. godine, eurozoni su se postupno pridruživale nove države, a njihove nacionalne valute odlazile su u istoriju. Slovenački tolar 2007. godine, kiparska funta i malteška lira 2008, slovačka kruna 2009, estonska kruna 2011, letonski lats 2014, litvanski litas 2015. i hrvatska kuna 2023. Sledeći na listi je bugarski lev.</p>
<p>Bugarska je naredna zemlja koja će se pridružiti eurozoni. Planirano je da od sjutra bugarski lev prestane da bude zvanična valuta, a zamijeni ga euro. Na taj način će bugarski lev postati 21. nacionalna valuta koja je nestala zbog uvođenja eura.</p>
<p>Bugarska već godinama ima fiksni kurs leva prema euru, pa se prelazak smatra tehnički manje zahtjevnim u odnosu na ranije primjere.</p>
<p>Crna Gora i Kosovo imaju poseban status, jer koriste euro iako nijesu članice EU, niti eurozone. Obje su prvo napustile domaće valute i uvele njemačku marku, a nakon njenog ukidanja 2002. godine, prešle na euro ali bez formalnog odobrenja EU.</p>
<p>Te dvije države nemaju pravo odlučivanja u ECB-u, ne mogu štampati novac, ne učestvuju u monetarnoj politici, a euro koriste jednostrano. Taj model se naziva jednostrana euroizacija i EU ga toleriše, ali ne smatra punopravnim članstvom u eurozoni.</p>
<p>Uvođenje eura je dovelo do nestanka više od 20 evropskih valuta, što predstavlja jednu od najvećih monetarnih transformacija u savremenoj istoriji. S Bugarskom kao narednom članicom, eurozona se i dalje širi, dok neke zemlje, poput Crne Gore i Kosova, koriste euro bez formalnog članstva.</p>

Još jedna evropska valuta sjutra odlazi u istoriju

<p>Mađarska će nastaviti da se protivi planovima Zapada za eskalaciju sukoba u Ukrajini, ali to ne znači da namjerava da napusti NATO ili Evropsku uniju, izjavio je mađarski premijer <b>Viktor Orban </b>u godišnjem obraćanju.</p>
<p>- Mađarska je dovoljno jaka da ostane po strani od rata, a da bi to učinila ići će protiv Brisela, a ako je potrebno i protiv cijelog zapadnog svijeta - rekao je Orban, prenosi Tass.</p>
<p>Podsjetio je da je prije samo godinu dana, prije povratka <b>Donalda Trampa</b> u Bijelu kuću, Mađarska morala da odbija napade ne samo lidera EU, već i administracije bivšeg američkog predsjednika <b>Džoa Bajdena</b>.</p>
<p>Odgovarajući na pitanje o mogućnosti proglašenja neutralnosti i nesvrstanosti, Orban je rekao: "To nije naš cilj“ i dodao da niko u zemlji ne razmišlja o izlasku iz EU ili NATO.</p>
<p>- Želimo da ostanemo dio sistema zapadnih saveza, ali isto tako želimo da se političke odluke donose na osnovu zdravog razuma i u EU i u sedištu NATO - kazao je Orban.</p>
<p>On je ocijenio da bi neslaganja Sjedinjenih Država i Evropske unije o strateškim pitanjima, uključujući sukob u Ukrajini, mogla dovesti do toga da Amerikanci 2026. godine postignu sporazum o normalizaciji odnosa sa Rusijom bez evropskog učešća.</p>

Orban: Mađarska će ići protiv Brisela da ostane po strani od rata, ali ne planiramo da napustimo EU i NATO

<p>Čečenski lider i saveznik Kremlja,<b> Ramzan Kadirov</b>, hitno je hospitalizovan u Moskvi u noći između 24. i 25. decembra, nakon naglog pogoršanja zdravstvenog stanja, navode ukrajinski mediji.</p>
<p>Ramzan Kadirov je u rusku prijestonicu doputovao kako bi učestvovao na sastanku Državnog saveta kojim je predsjedavao <b>Vladimir Putin</b>, ali se na sastanku nije pojavio, piše Ukrajinska pravda, pozivajući se na izvore portala Novaja gazeta Evropa.</p>
<p>Prema navodima izvora, Kadirov je kolima Hitne pomoći prevezen u Centralnu kliničku bolnicu Administracije predsjednika Ruske Federacije, a sastanak Državnog savjeta održan je bez predstavnika Čečenije.&nbsp;</p>
<p>- U Moskvi su jedva uspeli da reanimiraju, nakon čega se vratio kući i od tada se nije pojavljivao u javnosti - tvrdi izvor, prenosi Index.</p>
<p>Ovo nije prvi put ove godine da se izvještava o zdravstvenim problemima čečenskog lidera. Ranije tokom 2025. godine već je bio hospitalizovan u privatnoj klinici u Groznom, a njegovo stanje je od tada navodno nastavilo da se pogoršava. .</p>
<p>Sam Kadirov je ranije izjavio da doživljava „nervne slomove“ i „stalni osjećaj napetosti“, što je pripisao zabrinutosti zbog čečenskih boraca koji učestvuju u ratu protiv Ukrajine.</p>
<p>Istraga portala Novaja gazeta Evropa ranije je ukazivala na značajno pogoršanje zdravlja Ramzana Kadirova, što je, kako navode, pokrenulo proces promene vlasti u Čečeniji. Podsjetimo, Kadirov je još u maju izjavio da je zatražio da bude razriješen dužnosti.</p>

Ukrajinski mediji: Kadirov hospitalizovan u Moskvi

<p>Dok se u našim krajevima tek pale novogodišnje svjećice i priprema praznična trpeza, stanovnici istočne hemisfere su već uveliko zakoračili u 2026. godinu. Od pacifičkih ostrva do blještavog Sidneja, svijet je ušao u novu godinu uz neviđene vatromete i poruke mira, prenose Nezavisne.</p>
<h2>Prvi u 2026. godini: Kiribati i Samoa</h2>
<p>Kao i svake godine, prvi su Novu godinu dočekali stanovnici pacifičkih ostrva Kiribati i Samoa. U 11 časova po našem vremenu, uz tradicionalne plesove i skromnije, ali srdačne proslave, ovi arhipelagi su prvi otvorili kalendar za 2026.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMimiMefoInfo%2Fstatus%2F2006319556663337440%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2006319556663337440%7Ctwgr%5E10fcb0c5aacc4e5f83dd18e237f8d8466fa8add5%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<h2>Novi Zeland tačno u podne</h2>
<p>U 12 sati po našem vremenu, 2026. stigla je na Novi Zeland. To je prva velika država koja dočekuje Novu godinu, a njihov vatromet sa vrha Sky Tower-a (visokog 328 metara) u Oklandu važi za jedan od najljepših jer se vidi iz cijelog grada.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fsaqib15102312%2Fstatus%2F2006421499188752747%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2006421499188752747%7Ctwgr%5E10fcb0c5aacc4e5f83dd18e237f8d8466fa8add5%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<h2>Spektakl u Sidneju: 12 minuta čiste magije</h2>
<p>Dva sata kasnije (u 14 sati po našem vremenu), oči cijelog svijeta bile su uprte u Australiju. Sidnej je ponovo opravdao titulu „svjetske prijestonice dočeka“. Iznad čuvene Opere i Lučkog mosta ispaljeno je više od 8 tona pirotehnike.</p>
<p><b>Zanimljivost:</b> Ove godine Sidnej je uveo nove „eko-vatromete“ sa minimalnom emisijom dima, a vizuelni spektakl je bio fokusiran na motive okeana i zaštite prirode.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FPopCrave%2Fstatus%2F2006372507037859966%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2006372507037859966%7Ctwgr%5E10fcb0c5aacc4e5f83dd18e237f8d8466fa8add5%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<h2>Japan i Južna Koreja: Tradicija i tehnologija</h2>
<p>U 16 sati po našem vremenu, Nova godina je stigla u Japan i Južnu Koreju. Milioni ljudi su se okupili kod hramova, ali i u centru Tokija. Umjesto klasičnog vatrometa, Šibuja je ove godine ponudila nevjerovatan „light show“ sa preko 3.000 dronova koji su na nebu formirali simbole sreće.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FEntreLineaHQ%2Fstatus%2F2006418204566970726%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2006418204566970726%7Ctwgr%5E10fcb0c5aacc4e5f83dd18e237f8d8466fa8add5%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>U Seulu je tradicionalno 33 puta zazvonilo džinovsko zvono Bosingak.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FGettyImagesNews%2Fstatus%2F2006410644266901568%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2006410644266901568%7Ctwgr%5E10fcb0c5aacc4e5f83dd18e237f8d8466fa8add5%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<h2>Kina i Hong Kong: Blještavilo iznad Viktorija Harbora</h2>
<p>U 17 sati, uz nevjerovatnu buku petardi i vatrometa, 2026. je stigla u Kinu.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FAltoConsciente%2Fstatus%2F2006423298108768330%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2006423298108768330%7Ctwgr%5E10fcb0c5aacc4e5f83dd18e237f8d8466fa8add5%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Hong Kong je priredio "Simfoniju svetlosti" koja je obasjala nebodere, dok su sat vremena kasnije (u 18 sati) u novu godinu ušli Vijetnam, Tajland i Kambodža.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FKayvanSabouri%2Fstatus%2F2006423877665305063%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2006423877665305063%7Ctwgr%5E10fcb0c5aacc4e5f83dd18e237f8d8466fa8add5%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<h2>Ko je sljedeći na redu?</h2>
<p>U ovim trenucima, proslave se polako pomjeraju ka zapadu:</p>
<p><b>Dubai:</b> Očekuje se jedan od najvećih vatrometa ikada oko Burj Khalife (u 21 po našem).</p>
<p><b>Moskva:</b> Crveni trg će zablistati u 22 sata.</p>
<p><b>Evropa i Balkan:</b> Mi smo na redu zajedno sa Parizom, Berlinom i Rimom.</p>
<h2>Putovanje dugo 26 sati</h2>
<p>Da cijela planeta uđe u novu 2026. godinu potrebno je ukupno 26 sati, zbog specifičnosti vremenskih zona i Međunarodne datumske granice. Nakon nas, slavlje se seli preko Atlantika u Brazil (oko četiri sata po našem), zatim u Njujork (šest sati) i Los Anđeles (devet sati).</p>
<p>Posljednji će u 2026. godinu ući stanovnici Američke Samoe, sutra oko 11 sati po našem vremenu, dok će nenaseljena ostrva Bejker i Hauland biti posljednje tačke na planeti koje će ući u novi kalendar, dva sata nakon toga.</p>

(VIDEO) Spektakularni prizori prvih dočeka 2026. godine

<p>Sa neizvjesnim krajem rata u Ukrajini, sve veći broj evropskih država uvodi ili barem razmatra ponovno uvođenje vojnog roka. Jedna od njih je i Francuska, gdje su pripreme već u toku. Dobrovoljni vojni rok počeće na ljeto 2026. godine.</p>
<h2>I podrška i protivljenje među građanima</h2>
<p>Mladi Francuzi moći će da na period od deset mjeseci stupe u vojnu službu i za to dobijaju hiljadu eura mjesečno. Prema reakcijama građana Pariza, ideja dobrovoljnog vojnog roka nailazi uglavnom na pozitivne komentare.</p>
<p>- Služio sam vojni rok, to je dobra stvar. Moramo znati kako da se branimo - kazao je <b>David </b>iz Pariza.</p>
<p>- Moramo biti spremni na rat u slučaju eskalacije u Evropi, jer Putin djeluje agresivno - rekao je <b>Viktor</b>, takođe iz Pariza.</p>
<p>- Mislim da je to dobra ideja. Znam da su generacije mojih roditelja, baka i djedova imale koristi od toga - istakla je<b> Lora</b> iz Pariza.</p>
<p>- Protiv sam te ideje jer smatram da nas rat u Ukrajini ne dotiče. Ima mnogo ljudi koji misle kao ja - rekao je Loran iz Pariza, prenosi HRT.</p>
<p>Rat na evropskom kontinentu sve više država podstiče na uvođenje vojnog roka u nekom obliku. Francuski model prvenstveno je namijenjen mladima koji su tek postali punoljetni, a cilj je da se već tokom 2026. godine prijavi najmanje tri hiljade mladih. Učestvovaće u zadacima i operacijama unutar zemlje.</p>
<p>Dio dobrovoljnih ročnika biće angažovan na ulicama Pariza u okviru antiterorističke operacije „Sentinel“, pokrenute 2015. godine nakon velikih terorističkih napada. Njihovo djelovanje biće ograničeno isključivo na teritoriju Francuske, bez učešća u međunarodnim misijama.</p>
<h2>„Projekat bez jasnih prioriteta“</h2>
<p>Istovremeno se planira jačanje profesionalne vojske, koja trenutno broji oko 200 hiljada vojnika, kao i povećanje broja rezervista. Sve to dešava se u trenutku kada se Francuska suočava sa visokim javnim dugom.</p>
<p>- Ako želite da jačate sva tri segmenta — profesionalnu vojsku, dobrovoljce i rezerve — to je previše. Moraju se jasno odrediti prioriteti. Ovaj projekat je prilično nejasan. Finansijska situacija u Francuskoj je loša i to se mora uzeti u obzir. U redu je imati cilj od deset hiljada regruta godišnje, ali 50 hiljada je previše optimistično - upozorio je<b> Gijom Garnije</b> iz Francuskog instituta za međunarodne odnose (IFRI).</p>
<p>Francuska je ukinula obavezni vojni rok 1997. godine, tokom mandata predsjednika Žaka Širaka. Uprkos političkim podjelama i problemima u vezi sa usvajanjem budžeta, pitanje jačanja vojske jedno je od rijetkih u kojem u Francuskoj postoji saglasnost između vlasti i opozicije.</p>

Francuska uvodi dobrovoljni vojni rok: Mjesečna naknada 1.000 eura

<p>Viši sud u Beogradu donio je presudu kojom je obavezao tužene <b>Vladimira</b> i <b>Miljanu Kecmanović</b>, čiji je maloljetni sin <b>K.K.</b> počinio masovno ubistvo u OŠ "Vladislav Ribnikar" u maju 2023. godine, da ranjenom dječaku<b> A.B.</b> isplate ukupno 2,6 miliona dinara (oko 22.160 eura).</p>
<p>Oni su dužni da za pretrpljene fizičke bolove isplate A.B. milion dinara, za pretrpljen strah 1,5 miliona dinara i za pretrpljene duševne bolove zbog naruženosti 100.000 dinara, saopšteno je iz tog suda.</p>
<p>U preostalom dijelu je tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan do visine traženog iznosa.</p>
<p>U obrazloženju presude, između ostalog je navodeno da je K.K. tog dana u školi upotrebom vatrenog oružja i municije čiji je vlasnik njegov otac Vladimir Kecmanović, počinio masovno ubistvo i da je A.B. tada povrijedio tako što ga je upucao u lijevu nogu.</p>
<p>Sud smatra da su tuženi Miljana Kecmanović i Vladimir Kecmanović odgovorni za štetu koju je njihovo maloljetno dijete prouzrokovalo, budući da je šteta nastala usljed njegovog lošeg vaspitanja, odnosno propusta u vaspitanju i rđavih primjera koje su mu tuženi kao roditelji dali.</p>
<p>Na to ukazuje i činjenica da je Vladimir Kecmanović obučavao K.K. da rukuje vatrenim oružjem u streljani, kao i to što je Vladimir Kecmanović u kući imao oružje i municiju, koje je, kako smatra sud, trebalo adekvatno da obezbijedi, odnosno iznese ga iz kuće ili slično, a imajući u vidu da je K.K. u adolescentnom periodu, nadzor roditelja je trebalo da bude pojačan.</p>
<p>Kada je riječ o Miljani Kecmanović, ona je, kako je sud ocijenio, bila upoznata sa tim da Vladimir Kecmanović K.K. obučava u streljani da rukuje oružjem.</p>
<p>- Sud je mišljenja da tuženi Vladimir i Miljana Kecmanović nisu vodili brigu ni o tome kako je njihov maloljetni sin provodio vrijeme u periodu koji je prethodio štetnom događaju, s obzirom na to da je neometano pravio plan i preduzimao aktivnosti u stanu u kom je živio sa roditeljima, radi preduzimanja štetne radnje - navedeno je u odluci.</p>
<p>Takvim ponašanjem su Kecmanovići, kako je ocijenio sud, pokazali propuste u vaspitanju maloljetnog djeteta, koji su se negativno odrazili budući da je K.K. počinio masovno ubistvo.</p>
<p>Postupci K.K. se smatraju posljedicom propusta u vaspitanju njegovih roditelja.</p>
<p>Protiv ove presude dozvoljena je žalba Apelacionom sudu u Beogradu u roku od 15 dana od dana prijema iste.</p>
<p>Protiv Kecmanovića se vodilo pet parničnih postupaka, koji su svi prvostepeno okončani.</p>
<p>Sud je naložio Kecmanovićima da porodici Dukić, čija je kćerka ubijena 3. maja 2023. godine solidarno isplate 46.884.000 dinara, maloljetnom<b> J.D,</b> koji je tad ranjen, ukupno 3,1 milion dinara, ranjenoj nastavnici <b>Tatjani Stevanović </b>6,9 miliona, a da po tužbi 27 članova porodica ubijenih isplate 350 miliona dinara.</p>
<p>Sa druge strane isti sud je donio prvostepenu presudu kojom je Vladimir Kecmanović bio osuđen na kaznu zatvora od 14 i po godina, a Miljana Kecmanović na kaznu zatvora od tri godine, ali je tu presudu ukinuo Apelacioni sud u Beogradu i naložio da se suđenje ponovi.</p>
<p>Početak ponovljenog postupka zakazan je za 29. januar.</p>
<p>Dječak K.K, koji u vrijeme izvršenja ovog zločina nije imao navršenih 14 godina, pa samim tim nije krivično odgovoran, pucao je na svoje drugare iz dva očeva pištolja koja je uzeo 1. maja.</p>
<p>On je ubio 10 osoba i ranio još petoro djece i nastavnicu istorije.</p>

Masakr u "Ribnikaru": Izrečena nova presuda Kecmanovićima

<p><b>Zohran Mamdani</b> bio je kandidat koji je pomjerao granice i za koga mnogi u njegovom gradu od osam miliona stanovnika, jedni s nadom, drugi sa zebnjom, očekuju da će biti gradonačelnik Njujorka koji će uzdrmati ustaljene obrasce.</p>
<p>Planovi demokratskog socijaliste za prvi dan na funkciji u četvrtak ukazuju na njegovu politiku i prioritete, ali se ne udaljavaju mnogo od prakse njegovih prethodnika: ozbiljna, zvanična zakletva tačno u ponoć, a zatim svečanija ceremonija tokom popodneva.</p>
<p>Zakon države Njujork propisuje da četvorogodišnji mandat gradonačelnika počinje 1. januara nakon izbora. Kako ne bi bilo nikakve zabune oko toga ko vodi najnaseljeniji grad u Sjedinjenim Američkim Državama, ustalila se tradicija da se u ponoć organizuje mala ceremonija polaganja zakletve.</p>
<p>Mamdani je za mjesto ponoćne zakletve izabrao stanicu metroa <i>Old City Hall</i>, koja je povučena iz upotrebe sredinom prošlog vijeka i kojoj se može pristupiti samo nekoliko puta godišnje, kroz organizovane ture s vodičem.</p>
<p>Ta lokacija u metrou, prema Mamdanijevom tranzicionom timu, odražava njegovu „posvećenost radnim ljudima koji svakodnevno održavaju naš grad u pogonu“.</p>
<p>Mamdani, bivši poslanik u saveznoj državi, star 34 godine, obećao je zamrzavanje kirija, besplatan javni prevoz autobusima i besplatnu brigu o djeci, gradeći kampanju oko pitanja pristupačnih troškova života, što su neki vidjeli kao mogući put naprijed za njegovu Demokratsku stranku širom zemlje uoči izbora na polovini mandata.</p>
<p>Mamdani je inspirisao rekordnu izlaznost od više od dva miliona birača i osvojio 50 odsto glasova, skoro deset procentnih poena više od <b>Endrua Kuoma</b>, koji je nastupio kao nezavisni kandidat, i ubjedljivo ispred republikanca <b>Kurtisa Slive</b>.</p>
<p>Državna tužiteljka Njujorka, <b>Letiša Džejms</b>, koja je bila među prvim istaknutim Mamdanijevim saveznicima, trebalo je da mu položi zakletvu u ponoć. Tokom prve administracije predsjednika<b> Donalda Trampa</b>, Džejms je započela istragu njegovih poslovnih praksi u Njujorku, što je 2024. godine dovelo do presude sudije da je Tramp lažno uvećavao svoju neto imovinu kako bi obmanuo kreditore. Trampova administracija je tokom njegovog drugog mandata stavila Džejms na metu optužujući je za prevaru u vezi sa hipotekama.</p>
<p>Grant Rirer, profesor političkih nauka na Syracuse University, rekao je da uloga koju je Džejms trebalo da ima na inauguraciji šalje poruku ključnim pristalicama da će Mamdani „biti nezavisan od predsjednika“.</p>

Mamdani stupa na dužnost gradonačelnika Njujorka uz simboličnu ponoćnu zakletvu

<p>Obilne sniježne padavine u Poljskoj uzrokovale su kolone vozila duge i do 20 kilometara na auto-putu između glavnog grada Varšave i baltičkog lučkog grada Gdanjska tokom noći, saopštila je policija.</p>
<p>Stotine ljudi bilo je zarobljeno u svojim automobilima u ledenim uslovima, ali je do ranih jutarnjih časova saobraćaj ponovo uspostavljen.<br/>
 - Teška situacija počela je juče nakon 16 časova, kada su prvi kamioni na ruti S7 počeli imati problema s prilaskom padinama- kazao je <b>Tomasz Markovski</b>, portparol policije u sjevernom gradu Olštynu.</p>
<p>- To je dovelo do saobraćajne gužve duge oko 20 kilometara tokom noći- dodao je.</p>
<p><b>Saobraćaj se vraća u normalu</b></p>
<p>Zamjenik ministra infrastrukture <b>Stanisłav Bukoviec </b>rekao je na konferenciji za medije da u tim uslovima niko nije povrijeđen. <b>Ana Karczevska</b>, portparolka policije u Ostrodi, kazala je da su policajci pokušali pomoći vozačima koji su bili zaglavljeni.</p>
<p>Ostroda se nalazi na auto-putu, oko 40 kilometara zapadno od Olštyna.</p>
<p><br/>
- Pomogli smo koliko smo mogli, a vozačima smo ponudili kafu i topao čaj koje je pripremila gradska uprava Ostrode- navela je.</p>
<p>Državna novinska agencija PAP izvijestila je da je došlo i do poremećaja u željezničkom saobraćaju i na vazdušnim lukama, ali da se saobraćajne usluge vraćaju u normalu.</p>

Snježna oluja u Poljskoj: Ljudi zarobljeni u autima na putevima

<p>Portal ETV vam želi srećnu i uspješnu 2026. godinu!</p>
<p>Iza nas je godina obilježena brojnim izazovima koji su testirali društvo, institucije i svakodnevni život građana. U novu ulazimo s optimizmom i željom da vam donosimo pregršt dobrih, povoljnih i konstruktivnih vijesti, koje će voditi stabilnoj i boljoj budućnosti.&nbsp;</p>
<p>Zahvalni smo vam na povjerenju i podršci koje ste nam pružali tokom cijele godine!</p>
<p>Čitamo se i u 2026!</p>

Portal ETV vam želi srećnu i uspješnu Novu godinu!

<p>&nbsp;U većem dijelu Crne Gore sjutra će biti pretežno sunčano, a na sjeveru promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima.&nbsp;</p>
<p>Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, jutro će biti jako hladno, u kontinentalnim predjelima umjeren do jak, a na primorju ponegdje slab mraz.&nbsp;</p>
<p>Duvaće salb vjetar promjenljivog smjera, tokom noći mjestimično umjeren južni.</p>
<p>Jutarnja temperatura vazduha od minus 14 do jedan, najviša dnevna od nula do devet stepeni.</p>

Prvi dan 2026. sunčan i hladan

<p>Da klerikalizacija države Crne Gore metastazira i prijeti njenom uništenju kao sekularne i građanske države potvrđuje i najnovija odluka Vlade Crne Gore od 29.12. 2025. godine da nastavi da finansira rad vjerskih škola Medrese „Mehmed Fatih“ i vjerske škole Gimnazija „Sveti Sava”. Za 2025. godinu Vlada svakoj od ovih škola iz budžeta dodjeljuje po 800 hiljada eura.</p>
<p>Za svoju odluku Vlada se pozvala na član 139 Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju i član 56, stav 2, Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica.</p>
<p>Oba Zakona predviđaju da licencirane vjerske škole koje izvode javno važeće obrazovne programe imaju pravo da se finansiraju iz budžeta Crne Gore. Imaju pravo!</p>
<p>Ovdje se logično nameće pitanje da ako licencirane vjerske škole koje izvode javno važeće obrazovne programe imaju pravo da se finansiraju iz budžeta Crne Gore, da li privatne licencirane laičke škole koje izvode javno važeće obrazovne programe imaju isto pravo? Da napomenem da je Ustavom Crne Gore zabranjena je svaka neposredna ili posredna diskriminacija, po bilo kom osnovu (član 8 Ustava).</p>
<p>Ustavni sud bi morao da razmotri ustavnost članova ovih Zakona koji predviđaju finasiranje rada vjerskih škola u odnosu na član Ustava 14 o odvojenosti vjerskih zajednica od države. Dobro bi bilo da razmotre po ovom pitanju rješenja sudova u Sjedinjenim Američkim Dražavama, Francuskoj i Sloveniji.</p>
<p>Pošto pomenuti zakoni predviđaju da vjerske škole imaju pravo na finansiranje iz budžeta, postavlja se pitanje ko je odlučio da se ovim školama dodijeli novac, da ostvare to pravo? Odgovor je: Vlada, ali na osnovu čega? Na osnovu ispunjenja neustavnih zakonskih rješenja? Ne treba zaboraviti da je Vlada finansirala za osnivanje školu "Sveti Sava" i u godini kada nijesu imali učenika i nastave.</p>
<p>Očigledno je da Vlada oboljela od Crkva Srbije, da je klerikalizacija države u fazi metastastke bolesti. Crkvi Srbije se poklanja zemlja diljem Crne Gore, dodjeljuju joj se sredstva iz budžeta i evo gradi vjerska škola.</p>
<p>Ministar pravde koji će potpisati rješenje o transferu novca školama trebalo bi da odgovori na sljedeća pitanja: sa kim Vlada sklapa sporazum o finansiranju škole, sa vjerskom zajednicom ili sa školom? Opštim zakonom o obrazovanju je propisano da se taj ugovor potpisuje sa školom. Potpisuje li se sa Medresom? Da li je Medresa dobila licencu da bi imala pravo na finansiranje? Da li se zna, kada je u pitanju licenca, koliki broj učenika može da godišnje upiše vjerska gimnazija "Sveti Sava"? Ne zna, jer toga u licenci nema, ali to ne smeta ni Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija.</p>
<p>Kako su Vlada i ministar pravde donijeli odluku da se "Medresi" i vjerskoj gimnaziji za godinu dodijeli isti iznos sredstava? Postoji li neki pravilnik za dodjelu sredstava za finansiranje rada škola, da li Ministar pravde zna da ove škole imaju različite uslove za rad, da imaju različit broj učenika i angažovanih nastavnika? Da li je Ministru poznato da Zakon o slobodi vjeroispovijeti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica propisuje da se vjerske škole finansiraju srazmjerno broju učenika?</p>
<p>Ministarstvo finansija se pridružuje ovom bezakonju i daje pozitivno mišljenje za podršku vjerskim obrazovnim ustanovama, iako u budžetu za 2025. nijesu bila predviđena sredstva za to.</p>
<p>I na kraju, nešto neočekivano i neviđeno do sada. "U konačnom, ministar pravde mr Bojan Božović zaključiće sa vjerskim školama Ugovore o finansiranju tih obrazovnih ustanova u narednom petogodišnjem periodu."</p>
<p>Ko je došao na ideju i zašto da se uradi ovako nešto i može li to da se uradi i bude zakonito? Mandat ova Vlade prestaje 2027. godine, a Vlada potpisuje ugovor o finansiranju škola do 2030? Jedan od odgovora može biti ono što sam već napisao da je ova Vlada oboljela od Crkve Srbije i da se oni ne liječe od te bolesti.</p>

Ima li kraja bezakonju?

<p>U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano, uz promjenljivu oblačnost u sjevernim predjelima.</p>
<p>Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti umjeren do jak sjeverni i sjeveroistočni, krajem dana ili tokom noći u slabljenju.</p>
<p>Jutarnja temperatura od minus 11 do tri, najviša dnevna od minus osam do osam stepeni.</p>

Danas pretežno sunčano, do osam stepeni

<p>Uzet je istorijski kontekst, diversifikacija svih haplogrupa, raznolikost svih markera i došli su do zaključka da su Petrovići najvjerovatnije sa područja sjeverno od Skadra i da pripadaju malisorskim korpusu, starobalkanska koja je opstala milenijumima na tom prostoru - rekao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, istraživač i predsjednik Udruženja ,,Crnogorski DNK kod” Arben Murić.</p>
<p>Pored testiranja muških i ženskih linija se Udruženje bavi, objašnjava Murić, autosomalnim testiranjem, a autosomalna testiranja su par hromozoma koji čine fenotip, kako neko izgleda čine ta 22 hromozoma.</p>
<p>- Bitno je kada se hromosomi analiziraju, pošto se nasljeđuju i od oca i od majke i mješavina tih hromozoma može da nam ukaže na porijeklo odakle potičemo, ko smo, šta smo i kakvu genetsku strukturu i mješavinu imamo u nama, bitni su kao dopuna u drugim i ostalim istraživanjima genetskim koje radimo u Crnoj Gori i šire - rekao je Murić.</p>
<p>Tri testirana muškarca iz porodice Petrović, na sopstveni zahtjev, dodaje Murić, jer su htjeli da znaju o svom porijeklu, o kome se godinama manipuliše.</p>
<p>Kaže da su istraživanjem pokušali da dublje dođu do korijena crnogorske dinastije Petrović, što su i uspjeli analizom Petrovića na dubinske testove i dodatno prebacili te testove na jače baze podataka gdje su upoređivali sa ostalim uzorcima na filogenetskim stablima.&nbsp;</p>
<p>- Filogenetsko stablo je stablo čovječanstva koje nam pokazuje kako je tok ljudske evolucije razgranat kroz istoriju i kroz vrijeme i onda smo mogli da ih pozicioniramo na jednoj od tih grana, faktički genetskom forenzikom smo došli do njihovih markera, do ljudi koji se sa njima podudaraju, inače muškaraca koji nemaju veze sa Petrovićima ali se podudaraju u toj liniji. Na osnovu tih studija smo mogli da dođemo do pravog zaključka odakle Petrovići mogu da potiču… Shvatili smo da uzorak iz Albanije i Grčke imaju istog pretka i isto porijeklo kao Petrovići, oni su se razgranali, dok je grupa ljudi iz Crne Gore koja je nosila taj marker ostala u Crnoj Gori - zaključio je Murić.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DBBw_HoxfzQ0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Murić: Genetskom forenzikom smo došli do markera porodice Petrović

<p>Predsjednik Donjeg doma Parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva (House of Commons) Lindzi Hojl prihvatio je poklon (sliku kapele Karađorđevića na Lovćenu) od predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića „isključivo kao gest učtivosti između parlamentarnih institucija, bez ikakve političke konotacije ili podrške određenim istorijskim tumačenjima“.</p>
<p>To je, između ostalog, odgovoreno iz Hojlovog kabineta, politikološkinji za informisanje, novinarki, bivšoj odbornici u nikšićkom parlamentu Tatjani Knežević Perišić, na otvoreno pismo koje mu je uputila 5. decembra, iskazujući oštar protest zbog toga što je od Mandića na dar prihvatio sliku kapele na Lovćenu koju je, na mjestu Njegoševe, podigao srpski kralj Aleksandar Karađorđević 1918. godine i kao simbol strahovlade silom oružja je nametnuo Crnogorcima u nasilno aneksiranoj Crnoj Gori.</p>
<h2>NEMA POLITIČKIH KONOTACIJA</h2>
<p>- Predsjednik Hojl želi da Vam se zahvali na Vašem nedavnom pismu i na tome što ste s njim podijelili svoje viđenje. Molimo Vas da budete uvjereni da je prihvatanje poklona bilo zamišljeno isključivo kao gest učtivosti između parlamentarnih institucija, bez ikakve političke konotacije ili podrške određenim istorijskim tumačenjima. Ujedinjeno Kraljevstvo cijeni svoje dugogodišnje prijateljstvo s Crnom Gorom i prepoznaje značaj međusobnog poštovanja u našim odnosima. Vaše zabrinutosti su pažljivo razmotrene i ostajemo posvećeni njegovanju dijaloga i saradnje koji odražavaju zajedničke principe i vrijednosti naših država – piše u dopisu koji je Knežević Perišić juče stigao iz Hojlovog kabineta.</p>
<p>Knežević Perišić zahvalila je na odgovoru ističući da se nada da je Hojl „u potpunosti razumio zabrinutost koju je željela iznijeti povodom prihvatanja poklona - naime, slike dugo srušene kapelice koju je sagradio Aleksandar Karađorđević tokom perioda okupacije Crne Gore“.</p>
<h2>SIMBOL OKUPACIJE</h2>
<p>- Takođe, želim jasno naglasiti da politika koju danas promoviše predsjednik Skupštine Crne Gore gospodin Andrija Mandić počiva na istom historijskom okviru koji je postavio Aleksandar Karađorđević početkom dvadesetog vijeka — politika koja je imala za cilj uskraćivanje Crnogorcima državnosti, prisvajanje naše slavne istorije i nasilno uklanjanje svih koji se nijesu slagali sa uništenjem crnogorske države. Upravo u ovom kontinuitetu simbolika poklona postaje posebno problematična i uznemirujuća – istakla je Knežević Perišić juče u dopisu Hojlovom kabinetu.</p>
<p>Objasnila je da joj je „iz tog razloga, kao Crnogorki koja je duboko svjesna i ponosna na svoju nacionalnu istoriju“, bilo „teško gledati kako gospodin Hojl prihvata tu sliku s osmijehom“.</p>
<p>- Za nas, ona je simbol okupacije Crne Gore, ubijanja njenih građana, rušenja kuća i progona. Smatram da je od presudne važnosti da se ovakve stvari sagledaju u kontekstu historijske i nacionalne osjetljivosti. Zahvaljujem vam na pažnji i nadam se da će se ovaj aspekt razmotriti sa dužnim uvažavanjem – napisla je Knežević Perišić.</p>
<p>A osim Hojlu, ona se 5. decembra protestnom notom obratila Britanskoj ambasadi u Podgorici i otvorenim pismom Laburističkoj partiji Ujedinjenog Kraljevstva, od kojih do danas nije dobila odgovor.</p>
<h2>OTVORENO PISMO</h2>
<p>Ona je Hojla, u pismu 5. decembra, podsjetila da su i britanski „ugledni zvaničnici, zgroženi nad sudbinom Crne Gore, obavještavali svoj Parlament o tadašnjem umiranju jedne države“.</p>
<p>- Preporučujem da pročitate izvještaj gofa John Francis Charles de Salisa, koji je služio kao izvanredni izaslanik i ministar plenipotencijar Ujedinjenog Kraljevstva u Kraljevini Crnoj Gori, poznat po svom izvještaju Britanskom parlamentu iz 1919. godine o situaciji u Crnoj Gori nakon njene aneksije od strane Srbije – istakla je ona, pored ostalog.</p>
<p>Zamolila je Hojla da poštuje „osnovno pravo, dato svim nacijama svijeta - da postoje“.</p>
<p>- Prihvatanjem ove slike, Vi ste pokazali da ne poštujete to pravo Crnoj Gori i Crnogorcima. Vaša je dužnost, kao visokog znaničnika jedne velike nacije, da sramni poklon vratite onima koji sjede na čelu države koju pokušavaju da unište. Nemojte biti njihov saučesnik – zaključila je u tom pismu Knežević Perišić.</p>
<p>Hojl nije Mandiću vratio dar, ali su, očito, u njegovom kabinetu ozbiljno razmotrili pismo Knežević Perišić i odgovorili joj da je poklon primljen isključivo kao gest pristojnosti.</p>
<p>Tokom posjete Donjem domu Parlamenta UK Mandić je, 4. decembra, uručujući dar Hojlu, - sliku kapele Karađorđevića na Lovćenu, krivotvorio istorijske činjenice, saopštavajući visokom zvaničniku „da je nekadašnja totalitarna vlast prije pedesetak godina fizički uklonila sa mjesta na kojem je sagradio naš veliki Vladar i Vladika Petar II Petrović Njegoš, a koji je testamentom odredio da u njoj bude i sahranjen“.</p>

Netanjahu razgovarao s Trampom o mogućem drugom napadu na Iran

Velika prognoza za 2026: Šta čeka Ukrajinu, SAD, Evropu i svjetsku ekonomiju

Još jedna evropska valuta sjutra odlazi u istoriju

Orban: Mađarska će ići protiv Brisela da ostane po strani od rata, ali ne planiramo da napustimo EU i NATO

Ukrajinski mediji: Kadirov hospitalizovan u Moskvi

(VIDEO) Spektakularni prizori prvih dočeka 2026. godine

Francuska uvodi dobrovoljni vojni rok: Mjesečna naknada 1.000 eura

Masakr u "Ribnikaru": Izrečena nova presuda Kecmanovićima

Mamdani stupa na dužnost gradonačelnika Njujorka uz simboličnu ponoćnu zakletvu

Snježna oluja u Poljskoj: Ljudi zarobljeni u autima na putevima

Portal ETV vam želi srećnu i uspješnu Novu godinu!

Prvi dan 2026. sunčan i hladan

Netanjahu razgovarao s Trampom o mogućem drugom napadu na Iran

Velika prognoza za 2026: Šta čeka Ukrajinu, SAD, Evropu i svjetsku ekonomiju

PRATITE TVe UŽIVO