Košarkaši Budućnost Volija igraće sjutra u Podgorici protiv ekipe Beča utakmicu 11. kola B grupe Admiralbet ABA lige.
Budućnost je prvi meč u Beču dobila 83:78, a u dosadašnjem dijelu takmičenja ostvarila je sedam pobjeda.
Debitant u regionalnom takmičenju je na začelju B grupe, u seriji je od pet poraza, a u dosadašnjem dijelu takmičenja upisao je svega dva trijumfa.
Duel u M:tel dvorani Morača počeće u 20 sati.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Sport

Budućnost Voli sjutra dočekuje Beč

Italijanka Sofija Gođa pobjednica je drugog superveleslaloma sezone, koji je za Svjetski kup alpskih skijašica vožen danas u Val Dizeru.
Do prve pobjede ove sezone, 27. u Svjetskom kupu, došla je u vremenu minut, 20 sekundi i 24 stotinke.
Gođa je 15 stotonki bila brža od drugoplasirane Novozelanđanke Alis Robinson, dok je trećeplasirana Amerikanka Lindzi Von imala zaostatak od 36 stotinki.
Italijanka Elena Kurtoni završila je na četvrtom mjestu, peta je bila Francuskinja Kami Seriti, a šesta Austrijanka Kornelija Huter.
Slovenka Ilka Štuhec imala je sedmo vrijeme.
U ukupnom poretku Svjetskog kupa vodi Amerikanka Mikaela Šifrina Šifrin sa 558 bodova.
Robinson, koja je slavila u prvom superveleslalomu, &nbsp;vodeća je u plasmanu te discipline sa 180 bodova.
Gođa je druga sa 160, dok je Von trećeplasirana sa 110 bodova.
U ukupnom poretku Svjetskog kupa vodi Amerikanka Mikaela Šifrina Šifrin sa 558 bodova.
Novozelanđanka Alis Robinson je druga sa 484, dok je treća Gođa sa 372 boda.

Gođa pobijedila u Val Dizeru

Plivači podgoričkog kluba Mako sa šest medalja završili su nastup na međunarodnom paraplivačkom mitingu Atlas winter cup u Skoplju.&nbsp;
U devet otplivanih trka Nikola i Nebojša Bulatović, Nikola Đukić i Miljan Lončar osvojili su šest medalja - dvije zlatne, tri srebrne i jednom bronzanom.
Crnogorski plivači u glavnom gradu Sjeverne Makedonije nastupli su u disciplinama 25, 50 i 100 metara slobodnim stilom i 50 metara leđno.
- Godinu završavamo uspješno i kada sumiramo sve rezultate mogu pohvaliti trud koji su takmičari i treneri uložili u godini koja je za nama što se pokazalo kroz odlične rezultate tokom cijele godine. Još spremniji krećemo u novu godinu i nadamo se još boljim rezultatima u 2026 - zaključio je trener Boško Radulović.

Maku šest medalja u Skoplju

Košarkaši SC Derbija igraće danas &nbsp;u Podgorici protiv Dubaija utakmicu 11. kola A grupe Admiralbet ABA lige.
Dubai je lider A grupe sa maksimalnim učinkom u dosadašnjem dijelu takmičenja.
SC Derbi je u seriji od četiri poraza, a u dosadašnjem dijelu takmičenja ostvario je dva trijumfa.
Dubai je prvi duel pred svojim navijačma dobio 77:69.
Duel u M:tel dvorani Morača počeće u 13 sati.

SC Derbi domaćin Dubaiju

Fudbaleri Arsenala savladali su Everton 0:1 na "Hil Dikinson stadionu" u okviru 17. kola Premijer lige.
Počeo je Mikel Arteta po treći put u nizu sa Viktorom Đekerešom, a Bukajo Saka i Leandro Trosar djelovali su po krilima. Vratio se u postavu i Gabrijel Saliba što je dodatno učvrstilo poziciju Arsenala na ovoj utakmici.
Poslije 27. minuta igre, Arsenal je poveo raketom koju je u mrežu Džordana Pikforda poslao Viktor Đekereš nakon što je izveo penal. Bio je to jedanaesterac koji je skrivio Džejk O'Brajan s obema rukama u vazduhu. Sve je bilo čisto.
Arsenal se vraća na lidersku poziciju sa dva boda više od Mančester sitija.
Fudbaleri Lidsa savladali su Kristal palas na "Eland roudu" rezultatom 2:0 i tako nastavili da igraju odlično, te odmaknu od zone ispadanja.

Arsenal se vratio na čelo tabele

Rukometaši Budućnosti i Partizana ostvarili su pobjede u 14. kolu SBbet Prve crnogorske lige.
Budućnost je kao gost savladao Brskovo 31:28, a do pobjede vodili su je Andrija Radovanović, Balša Đurović i Balša Račićsa po pet golova.
Istakao se i golman Vuko Borilović sa deset odbrana.
U ekipi Brskova najefikasniji je bio Lazar Dulović sa deset pogodaka.
Partizan je u Bijelom Polju &nbsp;trijumfovao protiv Jedinstva &nbsp;39:19.
Do trijumfa tivatski tim vodili su Darko Đurković sa devet, dok su po sedam pogodaka dodali Nemanja Batuta i Nemanja Drakulović.
Ist učinak u &nbsp;poraženom timu imao je Bojan Varagić.
Za sjutra zakazani su dueli Mornar 7 – Berane 1949 (17 h) i Sutjeska – Lovćen (20), dok je meč Zabjela i Rudara zakazan za 27. decembar.

Pobjede Budućnosti i Partizana

Prvenstvo Crne Gore u stonom tenisu za osobe sa invaliditetom biće održano sjutra u Podgorici, u dvorani univerzitetskog Sportskog kulturnog centra, saopšteno je iz Paraolimpijskog komiteta.&nbsp;
Navodi se da će šampionat biti odigran inkluzivno u okviru međunarodnog stonoteniskog turnira Podgorica open.
- Očekuje se nastup više od 20 stonotenisera u kategorijama 3-5 (osobe korisnici kolica) i u 6-10 (stojeći stav) - saopšteno je iz Paraolimpijskog komiteta.
Organizatori 12. Državnog prvenstva za OSI su Stonoteniski klub osoba sa invaliditetom Luča i Udruženje paraplegičara Podgorica, uz podršku Glavnog grada i STK SPIN, a pod pokroviteljstvom Paraolimpijskog komiteta.&nbsp;
Početak takmičenja zakazan je za 13 sati i 30 minuta.

Sjutra prvenstvo Crne Gore u stonom tenisu za OSI

Arso Milić, uz Nemanju Čađenovića, proglašen je za &nbsp;najboljeg sportistu Podgorice, saopšteno je iz Sektretarijata za sport Glavnog grada.
Navodi se da je odluku da obojica budu nagrađeni donio gradonačelnik Saša Mujović.
- Radna grupa za dodjelu priznanja i nagrada za najuspješnije sportiste Podgorice u 2025. godini, formirana Rješenjem gradonačelnika, predložila je, a Sekretarijat za sport donio Odluku da se za najuspješnijeg sportistu Podgorice u godini na izmaku proglasi vicešampion svijeta, kik bokser Nemanja Čađenović - ističe se u saopštenju.
Navodi se da radna grupa, shodno Pravilniku o bližim kriterijumima za raspodjelu sredstava sportskim subjektima, ima pravo da predloži samo jednog kandidata.
- Gradonačelnik na predlog sekretara za sport može proglasiti dvojicu sportista za to priznanje, što je ovom prilikom i učinio uvažavajući izuzetne sportske rezultate takmičara u džiu džici, Arsa Milića, među kojima se izdvajaju zlatne medalje na Svjetskom i Evropskom prvenstvu - piše u saopštenju Sekretarijata za sport.
Svečana ceremonija proglašenja najuspješnijih sportista, klubova i sportskih radnika u godini na izmaku zakazana je za ponedjeljak, u 12 sati, u hotelu VOCO.

Arso Milić uz Čađenovića proglašen za sportistu Podgorice

Neka bivši trener bude svjestan da će neki od nas još da igraju i da ćemo još dugo da radimo i da osvajamo trofeje. To baš ne možemo reći za njega - poručili su Luka Mirković, Petar Grbić, Vladan Adžić, Igor Ivanović i Adnan Orahovac nakon što su odlukom trenera Dejana Vukićevića odstranjeni iz ekipe Budućnosti.
Oni su se sada prvi put obratili javnosti, a kako su naglasili u saopštenju, to čine zbog svojih porodica, imena, prijatelja, kluba, te navijača - Varvara.
- Poslije učestalih monologa rijaliti igrača i glumca koji je radio sve osim svog posla, a koji je upravo tražeći krivce u svemu osim u samom sebi ostao bez posla nakon što je Budućnost doveo do najniže tačke u novijoj istoriji kluba, došlo je vrijeme za naš glas - zbog naših porodica, imena i prezimena koje imamo, zbog naših prijatelja, zbog Budućnosti, navijača, Varvara… Naš glas bi se čuo sve i da je situacija drugačija, ali smo čekali da se završi polusezona kako naši drugovi iz svlačionice ne bi gubili fokus, ali očigledno da je to sa bivšim trenerom bilo nemoguće, jer je sam pravio pompe iz dana u dan umjesto da je donosio pobjede. Za razliku od bivšeg trenera nećemo držati monologe i tjerati cirkus jer je naš klub završio na poražavajućem sedmom mjestu na tabeli, a to nismo radili ni kada su nas odvojili da treniramo sa strane, sami u 15.00 sati, što je protivno svim FIFA pravilima, jer je Budućnost iznad svih nas - naveli su oni.
Mogli su, kažu, da blokiraju račun kluba što, kako ističu, Vukićević nije znao.
- Nijesmo željeli klubu i saigračima da stvaramo još veći problem, a mogli smo vrlo lako, jer je samo jedan papir mogao da blokira račun naše Budućnosti ili transfere. Ali to bivši trener nije znao, jer je ostao u nekom svom vremenu od prije 15 godina, a tadašnji fudbal i rad su dijametralno suprotni od današnjeg… A u tom vremenu je samoproglašeni najbolji trener Crne Gore, ima nekoliko trofeja i nekoliko pobjeda, svi znaju kako je do njih došao, ali i to malo što ima predstavlja kao da je neviđen uspjeh. I naravno, iz godine u godinu kopa jamu “svojoj” Budućnosti. Od tada do danas naravno nije uradio ništa vrijedno pomena - naveli su oni.
Kažu da ovim stavljaju tačku na svaku polemiku, jer ne žele kako su istakli, prave šaradu u kojoj bivši trener očigledno uživa.
- I zbog toga smo dužni da upoznamo javnost sa činjenicama i saopštenjem stavljamu tačku na bilo kakvu dalju raspravu, jer ne želimo da od Budućnosti pravimo šaradu u kojoj bivši trener očigledno uživa, jer je Budućnost klub, stogodišnjak koji zaslužuje najbolje, koji je svijetu podario najbolje, a koji je svima nama dao mnogo… Pozivamo sve trenere koji su nas trenirali - od Branka Brnovića, preko Mladena Milinkovića, Aleksandra Nedovića, Miodraža Džudovića, Ivana Brnovića, Ivana Delića i Nenada Lalatovića - da kažu da li smo ikada trenirali kad smo htjeli i koliko smo htjeli, da li smo postavljali uslove i diktirali tempo treninga ili bilo čega… - istakli su oni.
Pozivali su kondicione trenere koji su radili sa njima - Nikolu Vukčevića i Milivoja Grbovića, doktora Nermina Abdića, fizioterapeute Zorana Jovovića i Damira Zejnilovića da kažu koliko su bili fizički spremni.
- Koliko smo utakmica odigrali pod injekcijama za dobrobit kluba, da li smo ikada namjerno preskočili utakmicu ili možda lažirali povredu… Ne stidimo se, za razliku od bivšeg trenera, da pomenemo imena, jer sve što pričamo je istina i nemamo čega da se stidimo, a imena se obično ne pominju samo kada neko želi da manipuliše javnošću. Toliko znamo - podvukli su oni.
Kažu da odigranje utakmice i broj trofeja dovoljno govori o njima.
- Nas petorica vjerovatno sasvim slučajno imamo oko 1.000 utakmica u plavom dresu, pored toga još slučajnije smo osvojili 33 titule, a jedan od nas je počeo svoju 11. sezonu u klubu – i naravno da će pustiti korjene, jer je Budućnost njegova kuća. A u toj kući niko nikada nije bio gost, jer je prihvaćen objeručke sa svim dostojanstvom koje Budućnost nosi sa sobom, jer samo zajedno možemo da pravimo pravu sliku Budućnosti. Ta zajednička slika se najviše ogleda u mladosti Budućnosti, kojoj nikada nismo bili prepreka, nego najveća moguća podrška, pa smo sa oduševljenjem prepuštali svoja mjesta Viktoru Đukanoviću, Lazaru Mijoviću, Milanu Vukotiću, Vasiliju Adžiću, Andriji Bulatoviću, Bodinu Tomaševiću… I uvijek će tako biti, a naši dobri odnosi sa svima njima govori o tome da smo im značili na njihovom putu razvitka - ističe se u saopštenju.
Poručuju Vukićeviću da se više bavio izbogorima nego rješavanju problema.
- Na kraju, vjerovatno nas čeka još jedan monolog čovjeka koji je potrošio i posljednju trenersku šansu baveći se više izgovorima nego rješavanjem problema. I opet ćemo vjerovatno slušati izgovore - &nbsp;zaključili su u saopštenju.

Pet kapitena Budućnosti: Vukićević se više bavio izgovorima nego rješavanjem problema

Večeras u podkastu Dres nacija reprezentacija, možete čuti iskustva Danila Ivanovića.
Budite uz nas od 21 sat i poslušajte kako izgleda biti na parketu, a kako na tribinama.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F6_3XmJkrgCM%3Fsi%3D3v51uJ_Q-NI8FtDR&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Gost u emisiji "Dres nacija reprezentacija" Danilo Ivanović

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici donijelo je rješenja o zadržavanju dva državljanina Albanije J.K. i B.P. zbog postojanja osnovane sumnje da su izvršila krivično djelo krijumčarenje, navedeno je u saopštenju.&nbsp;
Oni su jutros nezakonito prenijeli duvanske proizvode na graničnom prijelazu Božaj, prilikom ulaska u Crnu Goru, izbjegavajući mjere carinskog nadzora.
- Promet je dozvoljen isključivo privrednim društvima i preduzetnicima uz odobrenje nadležnog organa. Isti su otkriveni prilikom granične kontrole i pregleda vozila od strane službenika Uprave policije – Sektor granične policije i Uprave carina - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Dva državljanina Albanije zadržana zbog sumnje na krijumčarenje

Grupacija nastala u aktu protivprirodnog bluda staljinizma i velikosrpskog fašizma čiji je viđeni potrčko aktuelni direktor DACG nije slučajno pregla da poklopi bezbjednosni sistem Crne Gore, kazali su dekan na Faluketetu za crnogorski jezik i književnost Aleksandar Radoman, prodekan Adnan Čirgić i profesor Boban Batrićević odgovarajući na prozivke direktora Državnog arhiva Crne Gore Danila Mrvaljevića.
Mrvaljević je na mreži Fejsbuk Radomana, Čirgića i Batrićevića oslovio s “babetine”, te dodao da mu je drago da "idu trojica na njega" jer "pojedinačno nijesu dorasli".&nbsp;
Reagovanje Čirgića, Radomana i Batrićevića prenosimo u cjelosti:&nbsp;
Da nije bilo najnovijeg Fejsbuk izbljuvka direktora Državnoga arhiva Crne Gore, pitanje na osnovu kojih referenci je izabran na tu poziciju i dalje bi bilo misterija. Novo javno uneređivanje direktora DACG razriješilo je tu misteriju. A evo o čemu je riječ. Grupacija nastala u aktu protivprirodnog bluda staljinizma i velikosrpskog fašizma čiji je viđeni potrčko aktuelni direktor DACG nije slučajno pregla da poklopi bezbjednosni sistem Crne Gore.&nbsp;
U toj misiji po svoj prilici im se logičnim učinilo da tom sistemu neizostavno mora pripadati i Državni arhiv. Jer čemu bi ti vražji arhivi inače služili do da čuvaju neke tajne. Što bi bio smisao arhivistike ako ne da čuva i pothranjuje konspirativne spise koji u datom momentu mogu poslužiti da se neko kompromituje i difamira. Od ekipice koju krase sumnjive diplome i odsustvo radnog staža u bilo kom poslu a objedinjava je patološki resentiman i mržnja prema 2006. godini, bilo bi nepravedno očekivati da išta drugo i misle o arhivu.
E tu dolazimo do pitanja referenci našeg direktora. Ako je arhiv mjesto đe se pohranjuju tajne i kuvaju intrige ko bi mogao biti bolji direktor arhiva od lokalne mutikaše. Otud njegov ispljuvak počinje s babetinama, nastavlja glasinama, vrhuni prijetnjama (u maniru B. B. - imamo saznanja, bolje da ih ne obznanimo) i okončava pljuvačinom. Pritom okađen doktrinom poltrona aktuelnog režima o svetoj i moralnoj borbi protiv bivše vlasti. Samo s ljudima koji nikad nijesu bili dio niti jedne vlasti. Ostavljamo stoga direktora i kolektivno i individualno da bazdi u svom budžaku intriga i mržnje okružen ekipom najbizarnijih i najbesprizornijih tipova koje je crnogorska politika ikad viđela saglasni s njim u jednom - u moru ližisana aktuelnog režima zbilja nije ničim zamiritao da ga izdvojimo.
Što se pak tiče onoga da mu je drago što trojica idu na njega, da bude jasno: nijedan od nas ne ide na njega. Nijesmo mi muve pa da idemo na Danila Mrvaljevića.
Javnost ćemo pošteđeti dalje polemike s direktorom DACG jer nam namjera nije ni bila da s njime polemišemo no da ga pozovemo, u vezi sa saopštenjem grupe građana, da se priśeti dužnosti direktora državne ustanove koja mu je povjerena. Budući da je svojom pisanijom potvrdio sve ono što svo Cetinje o njemu misli, nema razloga da se dalje glibamo. Nemamo ingerencija da ga spriječimo u njegovim očitim izdajničkim namjerama.
Adnan Čirgić
Boban Batrićević
Aleksandar Radoman

Ko o čemu - kanavaca o moralu

Vrijednost dolara u odnosu na korpu valuta ove sedmice je porasla, nakon tronedeljnog pada, a trgovalo se dinamično zbog različitih odluka i poruka iz niza centralnih banaka.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, porastao je 0,3 odsto na 98,71 bod. Pritom je dolar prema evropskoj valuti ojačao 0,3 odsto, pa je kurs eura skliznuo na 1,1710 dolar, prenosi Hrportfolio.
Američka valuta ojačala je i u odnosu na japansku, 1,25 odsto, pa je cijena dolara dostigla 157,75 JPY.
Kao što se očekivalo, japanska centralna banka povećala je kamatne stope 0,25 procentnih bodova, na 0,75 odsto, najviši nivo u 30 godina. Osim toga, iz banke su poručili da je iduće godine moguće dalje povećanje kamata, ako bude bilo potrebno, s obzirom na visinu inflacije.
Novi podaci pokazuju da je temeljna stopa inflacije u Japanu u novembru iznosila tri odsto na godišnjm nivou, kao i mjesec ranije. Uprkos povećanju kamata, japanski jen našao se pod pritiskom, pa su tamošnje vlasti morale zaprijetiti intervencijom na tržištu kako bi se zaustavilo slabljenje jena.
Dolar je, međutim, ojačao, kao i spekulacije o daljnjem smanjenju kamata američke centralne banke, nakon najnovijih podataka o inflaciji.
Potrošačke cijene u SAD-u porasle su u novembru 2,7 odsto na godišnjem nivou, manje od 3,1 odsto, koliko su očekivali analitičari. To je podržalo tezu u dalje smanjenje kamatnih stopa Feda, pa se sada na tržištu procjenjuje da postoji 58 odsto izgleda da će centralna banka u martu smanjiti kamate dodatnih 0,25 procentnih bodova.
U fokusu ulagača bile su i odluke centralnih banaka u Evropi.
Britanska centralna banka smanjila je kamatne stope 0,25 procentnih bodova, na 3,75 odsto, s obzirom da inflacija u Velikoj Britaniji popušta.
Evropska centralna banka ostavila je kamate nepromijenjenim na dva odsto i signalizirala da je ciklus smanjenja vjerovatno završen. Ipak, povećala je procjene rasta ekonomije u eurozoni u ovoj godini na 1,4 odsto.

Dolar ojačao prema korpi valuta

Samo četiri dana nakon što je postao prva osoba u istoriji s bogatstvom većim od 600 milijardi dolara, Ilon Mask je u petak probio još jednu istorijsku granicu i postao prvi čovjek čija se imovina procjenjuje na više od 700 milijardi dolara.
Do naglog rasta njegovog bogatstva došlo je nakon odluke Vrhovnog suda američke savezne države Delaver, koji je poništio raniju presudu nižeg suda kojom su bile ukinute Maskove dionice Tesle u vrijednosti od 139 milijardi dolara.
Prema procjenama magazina Forbs, Maskovo ukupno bogatstvo sada iznosi rekordnih 749 milijardi dolara, nakon što je uspješno uložio žalbu na raniju odluku. Forbs je od januara 2024. godine umanjivao vrijednost spornih Teslinih dioničkih opcija za 50 odsto, jer je Sud za privredne sporove u Delaveru tada presudio da je postupak njihove dodjele 2018. godine bio nepravičan, s obzirom na Maskovo dominantno prisustvo u upravnom odboru Tesle.
Međutim, Vrhovni sud Delavera je u petak zaključio da je „poništavanje dodijeljenih opcija bilo neprimjereno pravno sredstvo“, nakon čega je Forbs ukinuo ranije umanjenje vrijednosti, što je Maskovo bogatstvo uvećalo za dodatnih 69,5 milijardi dolara.
Nakon ove sudske odluke, Tesla je ponovo postala Maskova najvrednija imovina. Osim dioničkih opcija, Mask posjeduje i 12 odsto redovnih dionica Tesle, čija se vrijednost procjenjuje na 199 milijardi dolara. Ukupna vrijednost njegovog udjela u Tesli time iznosi oko 338 milijardi dolara.
U ovu računicu nije uključeno ni posebno, rekordno visoko nagrađivanje koje mu je Tesla odobrila u novembru, a koje bi mu, u slučaju ispunjavanja takozvanih „Mars“ ciljeva poslovanja, moglo donijeti dionice vrijedne i do jednog biliona dolara prije poreza i troškova aktiviranja ograničenih dionica.
Druga najvrijednija Maskova imovina je njegov udio u kompaniji SpejsEks (SpaceX), u kojoj posjeduje procijenjenih 42 odsto vlasništva. Taj udio sada vrijedi oko 336 milijardi dolara, što je svega dvije milijarde dolara manje od vrijednosti njegovog udjela u Tesli. Procjena se zasniva na privatnoj ponudi za otkup dionica pokrenutoj ovog mjeseca, kojom je SpejsEks procijenjen na 800 milijardi dolara, dvostruko više nego u avgustu.
Ipak, upravo bi SpejsEks, a ne Tesla, mogao učiniti Maska prvom osobom s bogatstvom od jednog biliona dolara. Prema navodima izvora bliskih kompaniji, SpejsEks cilja izlazak na berzu 2026. godine, uz moguću tržišnu procjenu od oko 1,5 biliona dolara.

Mask ispisao istoriju: Postao prva osoba ikad s bogatstvom većim od 700 milijardi dolara

Pod izgovorom „volonterskog rada“ planira se da popovi Crkve Srbije i njihovi učenici dobiju pristup najvažnijim državnim dokumentima - saopštila je grupa građana sa Cetinja navodeći da se radi o direktnom i opasnom nasrtaju na Državni arhiv Crne Gore i Nacionalnu biblioteku „Đurđe Crnojević“.
To, kako su podvukli, nije pomoć - nego pokušaj kontrole, falsifikovanja i otuđivanja crnogorske istorije.
Oni čekaju ishod razgovora NVO Centar za građanska prava s direktorom Državnoga arhiva. Od toga ishoda, poručuju, zavisiće njihova dalja i odlučna reakcija.
- Jasno i glasno poručujemo: Neće se dozvoliti da oni koji su 5. septembra 2021. godine došli na Cetinje brutalnim nasiljem danas slobodno vršljaju po crnogorskome kulturnom blagu i nastavljaju ono što tada nijesu uspjeli - brisanje crnogorskog identiteta - naglasili su u saopštenju.
Posebnu odgovornost, smatraju, snosi direktor Arhiva, gospodin Mrvaljević koji, prema njihovim riječima, kroz lične ustupke popovima Crkve Srbije pokušava otvoriti vrata institucije koja mora biti bedem kulturne baštine crnogorske države.
- Ako im treba obuka - neka svoje ljude šalju van Crne Gore, đe im je matica. Ako im treba znanje - neka direktor ide kod njih u Bogosloviju i drži im predavanja. Ali u crnogorski Arhiv i biblioteku - neće ući - decidni su oni.
Cetinje, kažu, ima svoju đecu, školovanu, nezapošljenu i sposobnu da čuva ono što je naše.
- A koja nije imala šanse ni da volontira. I izvan Cetinja i na Cetinju Crna Gora ima svoje stručnjake, one koji Crnu Goru vide kao hiljadugodišnju državu a ne kao srpski izlaz na more. Ne damo arhivsku građu, ne damo istoriju, ne damo budućnost. Ako nadležne institucije ne reaguju, građani Cetinja hoće. U svojoj kući, branićemo Crnu Goru - zaključeno je u saopštenju grupe građana Cetinja.

Grupa građana Cetinja: Planira se da popovi SPC i njihovi učenici, pod izgovorom „volonterskog rada“, dobiju pristup najvažnijim državnim dokumentima

„Mi iz iskustva znamo da tlačitelj nikada slobodnom voljom ne daje slobodu, dakle ona mora biti zahtjev potlačenih“ – Mahatma Gandi. Zvanični Beograd je ispoljio ogromnu nervozu i anticrnogorsku pizmu na naklonost Brisela da iz oportunih razloga podrži pristupanje Crne Gore članstvu u EU iako, i sam priznajem, postoji više argumenata protiv prijema, nego za. Kao neko ko sebe smatra posvećenim pristalicom evropskih vrijednosti, na kojima je formirena ideja ujedinjene Evrope od strane ljevičarske ideologije iz vremena dominacije liberalnih ideja, apsolutno ne vidim ništa zajedničko, ni na političkom, ni na ideološkom, ni na kulturnom planu, sa bilo kim iz vladajuće većine. Što je najgore, u suštinskom smislu ne postoji nikakva razlika u načinu formiranja institucija i načinu vladanja u Srbiji i Crnoj Gori. Jedina razlika je što je način formiranja institucija i načina njihovog funkcionisanja u Srbiji posljedica autoritativne, sada već i sa elementima diktature jednog čovjeka, predśednika Srbije Aleksandra Vučića, dok je u Crnoj Gori njihovo formiranje proizvod ogoljenog nasilja parlamentarne većine. O društvenom konsenzusu u bilo kojoj sferi društva, što jeste odlika demokratskih država, nema ni govora. <h2>PROGONI KAO KONSTANTA</h2> Hana Arent je davno konstatovala da „obezdržavljenost u masovnim razmjerama praktično je stavila svijet pred neizbježno i krajnje zbunjujuće pitanje da li uopšte postoje neotuđiva ljudska prava, dakle prava koja su nezavisna od bilo kog posebnog političkog statusa i proističu isključivo iz puke pripadnosti ljudskom rodu“. Kada je u pitanju Crna Gora, pored političkog statusa, neophodno je istaći nacionalni i religiozni status, mada se oni često poklapaju sa političkim. Sva individualna i grupna ljudska prava zavise od pripadnosti ili simpatija prema partijama političke većine, po pravilu su etnocentristička i religiozno unilateralna. Odnosno, od političke opredijeljenosti, pripadnosti poželjnom nacionalnom i vjerskom korpusu zavisi položaj u društvu i nivo poštovanja vaših ljudskih prava. Medijska okupacija i pretvaranje mnogih elektronskih medija u puke kopije beogradskih žutila, zloupotreba pravosudnog sistema u obračunu sa procrnogorskim, nezavisnim, kritičkim medijima, ogoljena diskriminacija crnogorske kulture, tradicije i crnogorskog jezika, favorizovanje srpstva i nametanje lažne istorije i tradicije u kojoj se Crnoj Gori oduzima svaka autentičnost i boji srpskim bojama, imaju cilj da se Crnoj Gori oduzmu temlji na kojima je opstajala čitav milenijum i koji je u savremenom svijetu čine potencijalno evropskom i građanskom državom. Najnovija žrtva anticrnogorske, velikosrpske patološke mržnje prema svemu časnom i crnogorskom je smjena direktorke Nacionalne biblioteke Dragice Lompar, zato što je pošteno i profesionalno radila svoj posao i razotkrila prevaru o dodjeli „Trinaestojulske nagrade“ jednom infamantu za neobjavljenu zbirku pjesama. Slično je i sa progonom od strane politizovanog tužilaštva nezavisnih medija i njihovih finansijera, čime se želi ugušiti svaka kritička misao i ugasiti nezavisni, procrnogorski mediji. I sve se to zamotava u farsičnu oblandu obračuna sa propagandno kriminalizovanim „bivšim režimom“, sa kojim povezuju svaki medij koji je kritičan prema sadašnjoj vlasti. Uz sramno ćutanje predstavnika EU u Podgorici i briselske administracije. <h2>VOJVODA RAJO OD KRNJE JELE</h2> Nikada do kraja dekonstruisane, ideološke matrice koje su devedesetih godina prošlog stoljeća uspostavile i potom održavale totalitarni poredak režima Slobodana Miloševića i njegovih satrapa u Crnoj Gori i u dvijehiljaditim su, posebno od početka vladavine Aleksandra Vučića i Srpske napredne stranke, održale kontinuitet u još gorem i lukavijem obliku. Umjesto sile oružja prešlo se na promjenu svijesti, sa istim konačnim ciljem - širenja nacionalnog prostora i, uz pomoć Crkve Srbije, poistovjetiti ga sa prostorom na kojem Crva Srbije ima uticaj. Najbolji primjer za to je prostor Crne Gore. Upravo zato su se vladajuća većina i Crkva Srbije uprli da se autokefalna Crnogorska crkva istorijski predstavi kao dio Crkve Srbije, iako većinu vremena postojanja CPC - Srpska crkva nije ni postojala.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251220231212_8ad381e675e838c14277082cff2dd3918baac8b8889e0b62907add62686c71e7.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251220231212_8ad381e675e838c14277082cff2dd3918baac8b8889e0b62907add62686c71e7" data-rendition-name="original" width="446" height="319" loading="lazy" alt="vojvoda "> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251220231212_cb2fcf1f68fd5b290e528a359ae29cd0a51564e4fefb8f4557f27315846c5c35.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251220231212_cb2fcf1f68fd5b290e528a359ae29cd0a51564e4fefb8f4557f27315846c5c35" data-rendition-name="original" width="452" height="557" loading="lazy" alt="vojvoda"> </figure>  Na prijemu, u organizaciji predśednika crnogorskog parlamenta, vojvode Raja od Krnje Jele, obilježena je 120-godišnjica donošenja prvog crnogorskog Ustava 1905. godine, uz zvanice koje taj datum, kao i datum proglašenja Crne Gore kraljevinom, doživljavaju kao formalno razbijanje srpskog nacionalnog prostora. Vojvoda Rajo od Krnje Jele je održao govor u prigodnom velikosrpskom maniru, citirajući odredbe Ustava, namjerno preskačući član 40, kojim je definisano da „Crnogorska je crkva autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ....“. Pošto član 39. tog Ustava o narodnim bojama velikosrbi pokušavaju pretvoriti u boje crnogorske zastave, poklanjam vojvodi Raju od Krnje Jele zvaničnu razglednicu Crne Gore na dan proglašenja kraljevine 28. avgusta 1910. godine, sa crvenom zastavom na balkonu dvorca na Cetinju, kao i sliku dvorca na Kruševcu, takođe sa crvenom zastavom na krovu, odakle su zvanice odvođene na Cetinje. Mora da se kralj Nikola zbunio kad nije stavio po vojvodinoj želji trobojku?  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122023128_32fca63c09acb62e09dc3c343accb5d200cfb4c1827cd1c22f9ac37c4781d913.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025122023128_32fca63c09acb62e09dc3c343accb5d200cfb4c1827cd1c22f9ac37c4781d913" data-rendition-name="original" width="415" height="399" loading="lazy" alt="ustav cpc "> </figure>  Siguran sam da vojvoda Rajo od Krnje Jele, tog rasadnika urbane, građanske Crne Gore, izuzetno poštuje Valtazara Bogišića, jedno vrijeme ministra pravde Crne Gore i tvorca čuvenog Opšteg imovinskog zakonika za Crnu Goru iz 1872. godine, posebno njegovu izjavu „što se grbo rodi vrijeme ne ispreavi“, ili, što bi savremeni pravnici rekli, „iz neprava ne može nastati pravo“. Pa da malo podučimo vojvodu, kako ne bi ubuduće tendenciozno zaobilazio ono što mu kvari sliku o „srpskoj Crnoj Gor“. <h2>PRIZNANJE IZDAJE</h2> U Ustavu Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, u tački 22 izričito piše: „Odluke Sv. Sinoda o spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakoga obavezne potrebito im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“. Sastav Svetog Sinoda Crnogorske pravoslavne crkve objavljen je u Državnom kalendaru Knjaževine Crne Gore za 1910. godinu: „Predśednik Mitropolit Mitrofan, članovi: episkop Kiril Mitrović, arhimandrit Mihailo Dožić, iguman Prokopije Vračar, protođakon Filip Radičević, protojereji Aksentije Bojović i Pavle Petrović. Sekretar đakon Ivo Kaluđerović“. Iz navedenog sastava se vidi da sekretar Sv. Sinoda nije bio njegov član, da nije imao pravo glasa, tj. odlučivanja, već da se bavio administrativnim poslovima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122023128_c76fde3a23e246c94622a8f3c36a27559a4206fd6d6fe9dc64a0a87053c2582d.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025122023128_c76fde3a23e246c94622a8f3c36a27559a4206fd6d6fe9dc64a0a87053c2582d" data-rendition-name="original" width="423" height="210" loading="lazy" alt="sveti sinod "> </figure>  Crnogorska pravoslavna crkva je prisajedinjena Ujedinjenoj srpskoj crkvi Zapisnikom sa „izvanredne śednice Svetoga Sinoda Pravoslavne Crkve u Crnoj Gori“ od 16. 12. 1918. g, koji su potpisali Mitropolit autokefalne Crnogorske crkve Mitrofan Ban, mitropolit pećki dr Gavrilo Dožić i episkop nikšićki Kiril Mitrović. Zapisnik je potpisao i sinodski zapisničar Ivo Kaluđerović, za kojeg smo već napisali da po Ustavu CPC nije imao pravo odlučivanja. Ako uporedimo sastav Sinoda sa potpisnicima Zapisnika, viđećemo da Gavrilo Dožić nije bio član Sinoda. Što će reći da su samo dva potpisa validna. Pored toga, crkveni kanoni izričito propisuju da o statusu crkve može odlučivati isključivo crkveni sabor, nikako sinod, posebno ne sa dva člana od sedam.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122023128_832905ebef745d984e97ab2d246f7314b8e93fbdba8cd5a565eccf6e5d37db27.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025122023128_832905ebef745d984e97ab2d246f7314b8e93fbdba8cd5a565eccf6e5d37db27" data-rendition-name="original" width="446" height="341" loading="lazy" alt="Zapisi o tzv.ujedinjenju"> </figure>  Što se tiče načina donošenja odluka Sv. Sinoda, oni su Ustavom CPC iz 1904. g. bili precizno regulisani. U čl. 25 piše: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“, tj. najmanje četiri člana od ukupno sedam, i to tri koji su po položaju (mitropolit Crne Gore, episkop zahumsko-rasijski i arhimandrit cetinjski (čl.11) i jedan po izboru (jedan od tri protroprezbitera (čl.11). Da ne pominjemo već navedeni član 22. da odluke Sinoda ne mogu biti izvršne bez „Knjaževskog odobrenja“. Da je Crna Gora pravna država, kao što nije, odavno je odluku iz Zapisnika od 16. 12. 1918. g. trebalo staviti van pravne snage, jer iz neprava ne može nastati pravo! Ako je odluka tzv. Podgoričke skupštine o prisajedinjenju Crne Gore Srbiji slučaj poznat u pravu kao pravni akt inexistant (akt koji ne postoji), takav je onda i bilo koji drugi akt ili odluka koje slijede iz njega. To se odnosi kako na „odluku“ dva člana Sv. Sinoda o „samoukinuću“ sopstvene autokefalne Crnogorske pravoslavne crkve i „ujedinjenju“ u Ujedinjenu Srpsku pravoslavnu crkvu, tako i na dekret regenta Aleksandra iz 1920. godine o ukidanju Crnogorske pravoslavne crkve. U knjizi „Srpski zločini u Crnoj Gori“, izdatoj od strane Kraljevske Crnogorske štamparije u Rimu 1921. g. piše: „Mitropolit crnogorski (Mitrofan Ban) umro je koncem mjeseca septembra 1920. u 76. godini na Cetinju. Na samrtnom času izjavio je, da je u decembru 1918. pod prijetnjom smrti od strane Srba priznao aneksiju Crne Gore Srbiji i da je ovu izjavu učinio grofu Salisu, izaslaniku Vel. Britanije za anketu u Crnoj Gori. Potonje riječi mitropolitove su bile dirljivi apel na Kralja i narod crnogorski, tražeći da mu oproste ono što je i sam smatrao izdajstvom svoje otadžbine“. <h2>SIMBOLI SRPSKE OKUPACIJE</h2> Vojvoda Rajo je na obelježavanju 120-godišnjice objave Ustava iz 1905. g. prigodu začinio i osobom u crnogorskom ruhu, ali sa pogrešnom kapom. Trebalo je Rajo da priupita onog srpskog istoričara Aleksandra Stamatovića, od kad je 4S silom nametnuto na kapi u Crnoj Gori. Znao bi da u vrijeme donošenja Ustava na crnogorskim kapama niđe nije bilo 4S, te da je to još jedan od bezočnih falsifikata koje svako malo izbacuje. Kao što nema većeg bezobrazluka i poganštine od nazivanja kapele koju je podigao Aleksandrar Karađorđević na Jezerskom vrhu Njegoševom kapelom. Vojvoda se predstavlja kao veliki antikomunista, iako su u vrijeme socijalizma više poštovane „svetinje“ nego što ih on poštuje. U vrijeme socijalizma, kad je građena brana na Pivi i seljen Pivski manastir, svaki kamen je obilježen brojem i prenešen na novo mjesto manastira. I to je rađeno 13 godina. Kamen po kamen. Pa onda restaurirano tako da je sačuvan originalan izgled. Njegoševa kapela je 1924/5 samo oburdana niz Koprivinu stranu. Komunisti je ne bi rušili, već bi svaki kamen bio vraćen na svoje mjesto i bila bi sačuvana originalna Njegoševa kapela. Da je Srbima bila svetinja i oni bi to uradili. Ali nijesu. Njima je trebala kapela kao svetinja koju je sagradio okupator, kao dokaz da je podjarmio Crnu Goru! I sad jedan ponavljač nikšićke gimnazije „Stojan Cerović“, nedostojan da pominje Njegoševo ime, hoće po drugi put da oburda Njegoševu kapelu i vrati simbol srpske okupacije Crne Gore na Lovćen. E pa teško preko nas živih!

Obezdržavljenost

Direktor Državnog arhiva Crne Gore Danilo Mrvaljević odbacio je navode o navodnom potpisivanju ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom i „zapošljavanju sveštenika“, ističući da je riječ o netačnim i zlonamjernim interpretacijama. On je decidan da ne postoji nikakav ugovor sa SPC, niti se radi o zapošljavanju - ali kaže da je isključivo riječ o neplaćanom volontiranju onih koji već rade sa arhivskom građom u svojim arhivima.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fgrupa-gradana-cetinja-planira-se-da-popovi-spc-i-njihovi-ucenici-pod-izgovorom-volonterskog-rada-dobiju-pristup-najvaznijim-drzavnim-dokumentima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Cilj je da ljudi koji postupaju sa izuzetno vrijednom arhivskom građom steknu stručno iskustvo, polože stručni ispit i rade u skladu sa pravilima struke, kako bi se ta građa sačuvala - naveo je Mrvaljević.
On u objavi na Fejsbuku, između ostalog, napominje da Državni arhiv Crne Gore, u skladu sa Zakonom i podzakonskim aktima, decenijama pruža stručnu pomoć svim registraturama, te da brine o dokumentarnoj i arhivskoj građi i van svojih prostorija.
Mrvaljević je istakao da se u Arhivu Pravoslavne mitropolije crnogorsko-primorske (SPC) čuva vrijedna crnogorska arhivska građa, te da je Arhiv spreman da pruži stručnu pomoć svim vjerskim zajednicama.
- Na istu temu ranije sam razgovarao i sa bivšim kotorskim biskupom, nudeći pomoć Državnog arhiva i kada je u pitanju Arhiv Biskupije. I tu ostajemo otvoreni za saradnju, isključivo u cilju zaštite i očuvanja arhivske građe - naveo je on.
Direktor Državnog arhiva posebno je demantovao tvrdnje da se arhivska građa daje na nekontrolisano korišćenje ili upravljanje.
- Arhivska građa se nikada i nikome ne daje na upravljanje ili raspolaganje - to je strogo zabranjeno. Istraživači je mogu koristiti isključivo u našim čitaonicama, u skladu sa Zakonom, i dostupna je svima koji podnesu zahtjev, bez obzira na profesiju ili zvanje - naglasio je Mrvaljević.
On je ocijenio da se plasiranjem ovakvih tvrdnji direktno podriva povjerenje u rad zaposlenih u Državnom arhivu, posebno načelnika Centralnog depoa i odsjeka na Cetinju, koji su nadležni za čuvanje, sređivanje i izdavanje arhivske građe na korišćenje.
- Sramno je što se ovakvim neistinama direktno udara na stručne ljude koji savjesno rade svoj posao. Lako je napadati direktora, ali je nedopustivo dovoditi u pitanje profesionalni integritet zaposlenih u Državnom arhivu - poručio je Mrvaljević.
On je zaključio da su optužbe rezultat svjesnog i koordinisanog pokušaja dezinformisanja javnosti, te da Državni arhiv Crne Gore ostaje posvećen zaštiti crnogorske pisane kulturno-istorijske baštine i očuvanju arhivske građe, kako u okviru Arhiva, tako i van njega.

Direktor Državnog arhiva: Nema ugovora sa SPC niti zapošljavanja sveštenika, riječ je o volontiranju

Novi slučaj vršnjačkog nasilja, ovoga puta u Budvi, još jedan je upozoravajući primjer za crnogorske institucije da je odgovor sistema na ozbiljan rast ove pojave posljednjih godina, ipak nedovoljan i slab.
Uprava policije danas je saopštila da je u garaži jedne zgrade u Budvi, nakon kraćeg sukoba, dvanaestogodišnjak nagovorio jedanaestogodišnjaka da se neprimjereno ophodi prema vršnjaku.
Prema nezvaničnim informacijama Portala ETV, dječak je bio žrtva odvratnog, ponižavajućeg iživljavanja – urinirano mu je po glavi.
Za incident se, kako kažu naši nezvanični izvori, saznalo kada je dječaku iznenada pozlilo u Muzičkoj školi, najvjerovatnije zbog stresa i tada je ispričao što mu se dogodilo.
Iz Uprave policije saopštili su da dječaci koji su se iživljavali nijesu krivično odgovorni, te da je tužilac naložio da o događaju bude upoznat Centar za socijalni rad Budva, kao i škola koju pohađaju.
Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija saopštilo je u septembru da je Savjet Evrope, uz podršku Vlade Savezne Republike Njemačke, pokrenuo projekat „Prevencija vršnjačkog nasilja u školama u Crnoj Gori“, vrijedan 500.000 eura.
Kako je saopšteno „poseban akcenat biće stavljen na saradnju, izgradnju kapaciteta i razvoj politika koje promovišu bezbjedno i podsticajno školsko okruženje“.
Ovaj projekat pokazuje da su u zemljama Evropske unije svjesni problema dramatičnog rasta vršnjačkog nasilja u našoj državi, a da je statistika upozoravajuća ukazano je i juče na stručnom skupu u Zavodu za školstvo.
Vlada je u oktobru predstavila priručnik „Škola bez nasilja – ka sigurnom i podsticajnom okruženju za djecu“, kada je upozoreno da je rečenica „kod nas u školi nema nasilja“, za kojom često posežu u obrazovnim ustanovama, upravo jedna od glavnih prepreka u borbi protiv nasilja među đecom.
U Crnoj Gori sve više je primjera vršnjačkog nasilja motivisanog ksenofobijom i diskriminiacijom, na što su u septembru upozorili iz NVO Akcija za ljudska prava, ukazujući da je to „odraz ponašanja odraslih, koji podržavaju podjele u društvu i blagonakloni su samo prema 'svojima'“.
Njihova reakcija uslijedila je nakon brutalnog psihičkog i fizičkog iživljavanja nad petnastogodišnjim dječakom u Zeti, u blizini škole. Iz HRA su tada upozorili da vršnjačko nasilje u našoj zemlji više nije sporadična pojava, već duboko ukorijenjen i sistemski problem.
Saopštili su i stravičan podataka – da je samo u školskoj 2024/2025. godini zabilježeno najmanje 115 slučajeva vršnjačkog nasilja.
U junu je Portalu Standard saopšteno da je od početka godine Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici formiralo sedam predmeta povodom vršnjačkog nasilja, a da je Uprava policije za godinu evidentirala ukupno 86 slučajeva na teritoriji Glavnog grada. U Nikšiću je policija, prema podacima dostavljenim Standardu, za godinu dobila 30 prijava, u Herceg Novom evidentirano je 11 krivičnih djela i osam prekršaja, u Rožajama je bilo šest prijava, u Baru – 10, dok ih je u Ulcinju registrovano osam, a u Kotoru četiri slučaja, od kojih su u dva podnijete krivične prijave.
NVO Centar za građansko obrazovanje u junu prošle godine predstavio je istraživanje koje je pokazalo da svaki peti učenik/ca navodi iskustvo žrtve nasilja, a 53.4% poznaje nekoga ko je bio žrtva vršnjačkog nasilja.
Prema tom istraživanju, od učenika/ca koji su bili žrtve nasilja, 64.2% je prijavilo nasilje, dok 35.8% to nije učinilo.
Skoro 60 odsto ispitanika/ca iz srednjoškolske populacije, kako je tada saopšteno, prepoznaje određeni stepen prisutnosti vršnjačkog nasilja u njihovoj školi ili sredini, a svega 11 procenata smatra da ga nema.