Ako su argumenti dobri, iz njih proizilazi oštrina

Knjiga „Sidrišta u vremenu – Govori i razgovori (2003-2023)“ književnika, profesora i doskorašnjeg predsjednika Matice crnogorske, te sadašnjeg urednika časopisa „Matica“ Dragana Radulovića, promovisana je juče u Budvi, saopšteno je iz Matice. 

Kako se dodaje, o zborniku sabranih tekstova i intervjua koji je Matica crnogorska objavila u saradnji sa Nacionalnom zajednicom Crnogoraca Hrvatske govorili su urednik izdanja, politikolog iz Zagreba Dragutin Lalović, publicista Marko Špadijer i generalni sekretar Matice crnogorske Ivan Ivanović. 

Prema riječima Ivanovića, Matica crnogorska na čijem je čelu Radulović bio cijelu deceniju, je istrajala kao kulturni pokret osnovan sa zadatkom da budi, osvješćuje i snaži crnogorsku nacionalnu samosvijest. 

- Zato kulturu, najšire gledano, doživljavamo kao odlučujuću za izgradnju društva ali i pojedinca kao slobodnog i samosvjesnog. Tom cilju je od devedesetih godina težio i Dragan Radulović. Najprije za vrijeme studija sarađujući u nedjeljniku „Monitor“. Radulović od tad, javnim istupima ali i književnošću, uporno govori i podsjeća na nerazriješene crnogorske traume iz bliske i one malo dalje prošlosti, odsustvo odlučujućeg nivoa potrebne intelektualne slobode i građanske hrabrosti, ali i na nedovoljnu nacionalnu osviješćenost – kazao je Ivanović. 

Prema njegovim riječima, Radulović ukazuje na neophodnost sagledavanja crnogorske prošlosti - najprije od devastirajućeg tranzicijskog društvenog i političkog nasljeđa, nedostajućeg odlučnijeg razračunavanja s ratnim devedesetim godinama prošlog vijeka i nevrijednostima koje su donijele, a zatim unatrag, preko propusta iz socijalističke etape crnogorske društvene zbilje pa sve do strateških lutanja i nacionalnih posrtaja posljednjeg crnogorskog suverena kralja Nikole I. 

- Radulović to čini znajući da nas upravo izostanak kritičke svijesti i suočavanja sa sveopštom devastacijom vrijednosti, morala, a jednim dijelom, kao rezultat ovih procesa, i crnogorskog autentičnog duha, ponosa i patriotizma – ne vodi nikud – istakao je Ivanović.

On je dodao da je Radulović prepoznao i ukazivao, moguće više od bilo kojeg sudionika na društvenoj i intelektualnoj sceni, na opasnosti po crnogorski nacionalni i državni identitet od nesmetanog djelovanja Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori na propagiranju velikosrpskog nacionalizma, hegemonizma i ideologije Svetosavlja kao svojevrsnog etnofiletizma.

- Insistiranje Matice crnogorske i Dragana Radulovića na crnogorskom crkvenom pitanju, statusu i položaju Crnogorske pravoslavne crkve proizilazi iz razumijevanja da crnogorski nacionalni identitet nije moguće sačuvati bez jačanja ove crnogorske institucije koja je vjekovima opredjeljivala i odlučujuće oblikovala crnogorsku duhovnost i kulturnoistorijski identitet – rekao je Ivanović. 

Špadijer je istakao da Dragan Radulović nije pristao da bude intelektualac iz provincije koji ugađa vladajućim ljudima i idejama. 

- Nije potkupljiv na pohvale, ne svrstava u klanove, ne traži pare i nagrade. Rukopise svojih knjiga nije nudio izdavačima, već iznio na pazar ideja o svom trošku i ličnom riziku. Kasnije su se za njega zainteresovali – kazao je Špadijer.

On je dodao da posebno mjesto u knjizi „Sidrišta u vremenu“ zauzimju tekstovi u kojima kao predsjednik Matice crnogorske iskreno vjeruje da njeni programi i društveno angažovanje predstavljaju glas savjesti. 

- Smatra da je Matica obavezna da „definiše interese zaštite i unapređivanja nacionalnog i kulturnog identiteta“ jer je dosljednom borbom za demokratsku, prosperitetnu i evropsku Crnu Goru to zavrijedila. On to čini sa strašću intelektualca koga „sve muke svoga roda bole“. Posebno je kritičan prema SPC, nacionalizmu i klerikalizaciji kojima je izložena Crna Gora. Upozorava na povampireni fašizam, reviziju istorije, kulturu, jezik i državni suverenitet Crne Gopre. Njegov prikaz društvenog haosa je tek dijelom fikcija, jer kako kaže: „Pišem o stvarima koje vidim u svom dvorištu“ – rekao je Špadijer. 

Lalović je, s ciljem da dokaže da je Radulović svojim djelovanjem bio drugačiji u odnosu i na one s kojima teži istom cilju, objasnio da je nacionalizam kod nas doživljavan uvijek negativno, i to je prema njegovom mišljenju fatalna stvar.

- Npr. nacionalizam je jednako šovinizmu. To naprosto nije istina i to je pogubna stvar. Treba se uvesti diferencijacija u pojmu nacionalizma. Nacionalizam je najmoćnija ideja i prošlog i ovog stoljeća i neko ko ide protiv te ideje – taj mora propasti – rekao je Lalović i dodao da građanska država ne postoji, već samo demokratska država.

Prema njegovim riječima, između ideje države koja je nacionalna i države koja je demokratska nema kontradiktornosti. 

- To je ta sinteza partikularnog i univerzalnog koja se zbiva na razini države. Onda vam se dešava da se suočavate sa srpskom nacionalnom idejom, oni hoće ovdje srpsku nacionalnu državu, na način koji postoji u crnogorskoj tradiciji i to ne tako da Crna Gora bude druga, treća srpska država, već prva srpska država. Kad imate to da vas neće oni koji hoće srpsku, a neće ni koji hoće crnogorsku državu, a vi zagovarate građansku – kazao je Lalović.

Prema njegovom mišljenju, to je izvedeno kao neka vrsta kompromisa da se ne kaže da je to crnogorski nacionalizam. 

- I šta rade srpski teoretičari? Vrlo pametni ljudi: onda vi niste nacija. Nema nacije bez nacionalizma. Znači, dovodite se u jednu a priori gubitničku situaciju. Dragan Radulović je shvatio da liberalni nacionalizam nije prava formula, već republikanski nacionalizam, a to je ovaj crnogorski. Nacionalista je onaj koji insistira na vlastitoj tradiciji, jeziku, običajima, etničkom kodeksu. Tu nema ničeg što je sporno – rekao je Lalović. 

Autor je istakao da nikad nije volio preteške riječi, jer mu nijesu odgovarale. 

- Svu energiju volio sam da utrošim u cizeliranje i u rad na argumentima i smatrao sam da ako su argumenti dobri iz njih proizilazi oštrina, a ne iz psovke – rekao je Radulović. 

Objasnio je i da kad se nešto dobro uradi, čovjek to može da ponudi javnosti drugim mislećim ljudima i da ih pozove da zajedno razmišljaju o nekom društvenom problemu političke zajednice kojoj pripadaju. 

- I oni dijele i odgovornost, obavezu i impuls da unaprijede život u toj političkoj zajednici. Da li će to da se pojavi, da li neće, to je druga stvar. Ali ono što je do čovjeka je da napravi dobar tekst, ponudi ga javnosti i pozove druge ljude da zajedno o tome razmišljaju – rekao je Radulović.