Bez ulaganja u omladinski rad nema otpornog društva

U društvima u tranziciji poput Crne Gore, mladi su izloženi kompleksnim društvenim uticajima koji mogu oslabiti njihovu otpornost na pojave kao što su društvena polarizacija, radikalizacija i nasilni ekstremizam, a omladinski rad, koji ne smije ostati zatvoren u centralnim institucijama može dati adekvatan odgovor na ovaj problem.

To je poručeno sa panela „Omladinski rad kao odgovor na društvenu polarizaciju“ u organizaciji Foruma MNE, koji je pokušao da ponudi odgovore na pitanje kako mladi i njihova udruženja mogu poboljšati stanje u društvu.

Anđelija Lučić, projektna menadžerka u Forumu MNE, navela je da su preliminarni rezultati istraživanja koje su sproveli o društvenim vrijednostima i otpornosti mladih na polarizaciju u društvu, ekstremna i radikalna ponašanja pokazali zabrinjavajuće podatke.

Prema njenim riječima, istraživanje je pokazalo da je otpornost mladih u Crnoj Gori na polarizaciju u društvu, ekstremna i radikalna ponašanja niska. Posebno zabrinjava nedostatak povjerenja mladih u pozitivne društvene vrijednosti, zastupljenost konzervativnih stavova i tradicionalnih vrijednosti, ali i izražena isključivost u mišljenju.

„Učenici procjenjuju da polovina mladih, njihovih vršnjaka, svijet vidi jednostrano, kroz suprotstavljene kategorije ‘crno bijelo’, ‘naši njihovi’, ‘mi smo dobri, oni su zli’“, rekla je Lučić.

Ona je naglasila da je, kada govorimo o prevenciji rizičnih ponašanja i društvene polarizacije, omladinski rad važan i u formalnom i u neformalnom obrazovanju, i u civilnom i u državnom sektoru.

„Ali mora biti kvalitetan i profesionalizovan. Ako profesija omladinskog radnika bude prepoznata u politikama i zakonima, to znači da će postojati standard obrazovanja, radna mjesta i jasan sistem podrške. Otvoriće se cijeli niz mogućnosti za mlade ljude i za one koji već rade u ovom sektoru“, poručila je Lučić.

Prema njenom mišljenju, civilni sektor koji se bavi omladinskim politikama je najtiši sektor u Crnoj Gori.

„Nemamo dovoljno razvijene vještine zagovaranja i lobiranja. Dobri smo u radu na terenu, u pisanju dokumenata i analiza, ali nemamo dovoljno snage u javnom prostoru. Zato moramo graditi te kapacitete“, zaključila je ona.

Ajša Hadžibegović istakla je da je na evropskom nivou omladinski rad prepoznat kao odgovor na pad povjerenja mladih u institucije i na izazove demokratije. Međutim, prema njenim riječima, nije dovoljno da se na njega gleda samo kao na alat za rješavanje kriza, bilo ekonomskih, ekoloških ili političkih.

„Ključno je da se kroz omladinski rad pruža kontinuirana podrška svakoj mladoj osobi, tu gdje ona jeste, sa problemom s kojim se trenutno suočava. Bilo da je to u školi, u omladinskom klubu, u mjesnoj zajednici ili u institucijama. To neće donijeti rezultate za dvije ili tri godine, ali dugoročno može izgraditi povjerenje mladih i osnažiti društvo“, rekla je Hadžibegović.

Ona je zaključila da je za postizanje tog cilja potrebno formalizovati omladinski rad, jačati udruženja praktičara i graditi mehanizme koji funkcionišu na lokalnom nivou.

„Ako želimo bolje rezultate, moramo ponuditi sigurna mjesta za mlade, kontinuiranu podršku i jasne strukture kroz koje će moći da razvijaju svoje vještine i ostvaruju potencijale. To je proces koji neće trajati mjesec ili godinu, ali je jedini put da omladinski rad u Crnoj Gori zaživi na pravi način“, poručila je Hadžibegović.

Vladimir Perezić, generalni sekretar Mreže za mlade Crne Gore, rekao je da sve što se godinama radi na polju omladinskih politika uglavnom dolazi zahvaljujući podršci međunarodnih organizacija, ali da takve inicijative ne bi trebalo da zavise samo od toga već da se moraju graditi održivi modeli.

„Zajedno sa ekspertima iz Udruženja praktičara pokrenuli smo inicijativu za osnivanje Nacionalnog omladinskog savjeta. To je važno jer sada većina omladinskih aktivnosti ostaje u glavnim gradovima, dok lokalne zajednice ostaju po strani. Naš cilj je da savjet funkcioniše kroz lokalne timove, da spustimo procese sa vrha ka bazi i uključimo mlade iz svih opština. To je, po meni, suština omladinskog rada da ne ostane zatvoren u centralnim institucijama, već da obuhvati što veći broj mladih, posebno onih u manjim sredinama“, istakao je Perezić.

On je dodao da je dobra stvar što sada, kroz normativni okvir, postoji pravo na omladinski rad i obaveza da institucije konsultuju omladinske organizacije kada donose strategije i zakone, čime se osigurava da glas mladih bude prisutan u procesima donošenja odluka.

„Ali to ne znači da će se stvari dešavati same od sebe. Naše je da se borimo da budemo prisutni u javnosti, da ukazujemo na probleme i da korak po korak otvaramo prostor za omladinski rad. Političari često spomenu mlade, ali u suštini ne daju prostor da se njihove ideje i prijedlozi zaista čuju. Dešava se da se mlade osobe dožive kao prijetnja ili da se njihovi stavovi odbacuju iz sujete. To moramo mijenjati. Potrebno je da se gradi partnerski odnos između institucija i omladinskih organizacija, a ne odnos rivaliteta“, poručio je Perezić.

Nardi Ahmetović, član Udruženja praktičarki i praktičara omladinskog rada, rekao je da je za uspjeh omladinskih politika posebno važan međusektorski rad i povezivanje, prije svega na lokalnom nivou.

„Ako želimo promjene u ovoj državi, moramo najprije na lokalnom nivou da brinemo o društvu. Ako smo otvorili omladinske servise i klubove, zašto oni funkcionišu bez papira, bez tonera, bez osnovnih sredstava za rad? Nemaju osnovne uslove za funkcionisanje, a da ne govorimo o drugim potrebama za građansko i neformalno obrazovanje“, rekao je Ahmetović.

On je naglasio da i Forum MNE i UPPOR treba da preuzmu još veću ulogu i da utiču na to da se omladinski rad postavi na ozbiljnije mjesto u društvenoj agendi. „Omladinski rad u agendi trenutno nije ni na posljednjem mjestu. Zato moramo biti glasni, moramo se izboriti za više pažnje i izvršiti veći pritisak na Evropsku uniju, koja se, po mom mišljenju, značajno udaljila od omladinskog rada“, poručio je Ahmetović.

Forum MNE ovu aktivnost organizuje u okviru Core granta regionalnog projekta SMART Balkan – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan, koji sprovode Centar za promociju civilnog društva (CPCD) iz Bosne i Hercegovine, Centar za istraživanje i kreiranje politika iz Sjeverne Makedonije i Institut za demokratiju i medijaciju iz Albanije, a finansijski podržava Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške.