Božović: Zagovornik sam uvođenja vetinga, Marković: Moramo odgovorno pristupiti ovom pitanju

Marija Žižić

Zagovornik sam uvođenja vetinga u crnogorskom pravouđu, kako oni ljudi koji rade profesionalno ne bi nosili teret onih koji su zloupotrebljavali – kazao je ministar pravde Bojan Božović na skupu „Veting u crnogorskom pravosuđu“ u organizaciji nevladine organizacije Akcija za ljudska prava.

Ističe da je za uvođenje ovog sistema ne samo zbog ispunjavanja obaveza prema Evropskoj uniji, nego i zbog svih izazova.

- Želim da uradimo sve što je do nas, da procedura bude jasna, bez donošenja odluka iza zatvorenih vrata. Ako se dobro pripremi čitav projekat svi izazovi se mogu prevazići – smatra Božović.

Obaveza je da se, kako je naveo, integritet provjeri kod najviših funkcionera.

- Ne možemo da provjeravamo one samo koje biramo nego da proverimo i one koji biraju – ocijenio je Božović.

Smatra i da je potrebna politička volja, „sve korak po korak“.

- Mi moramo zatvarati poglavlje 23 i 24. Brisel očekuje pravosnažnost presuda i proaktivniji rad Agencije za sprečavanje korupcije – rekao je Božović.

Dodaje i da se neće zalagati za radikalni veting, jer može, prema njegovim riječima, da bude udar na pravično suđenje.

Strahovi i fokus

Vrhovni državni tužilac Milorad Marković smatra da je ovo pitanje veoma bitno da li ulazimo u veting i ako ulazimo – na koji način. 

- Moramo odgovorno pristupiti ovom pitanju. Da, treba da imamo veting, ali ovo prati mnogo pitanja i koraka, imamo i puno strahova u kojem obliku treba pristupiti tome – naveo je Marković.

Ne treba fokus, kako je ocijenio, samo staviti na pravosuđe, nego i na vještake, advokate, notare, Ministarstvo unutrašnjih poslova, odnosno sve one organe sa kojima sarađuje pravosuđe.

Pitanje je, kako dodaje, da li smo mi već počeli veting u Crnoj Gori.

- Imamo 10 postupaka protiv tužioca, policije.. Možemo reći da mi već imamo veting. Veliki broj zvaničnika je procesuiralo Specijalno državno tužilaštvo. Ne polazimo od nulte tačke, imamo rezultate – kazao je Marković.

Smatra da nosioci pravosudnih funkcija moraju imati stalne provjere i stalne evaulacije.

- Mi imamo već veting u Crnoj Gori i važno je da se uvede stalna evaluacija – rekao je Marković.

Tužilački savjet bi, prema njegovim riječima, bio pozvan da sprovodi evaulaciju. 

- Jedno pitanje je veoma bitno – ovaj proces se mora sprovoditi bez političkog uticaja, ključno pitanje je na koji način sprovesti veting. Ovo nije proces koji se mže brzo završiti – naveo je Marković.

Veting često zloupotrijebljen

Sudija Osnovnog suda u Podgorici Rade Ćetkovic kazao je da je tačno da je bio član radne grupe koja je analizirala mogućnost uvođenja vetinga u Crnoj Gori.

- Trudili se da damo aktivan doprinos u rješavanju pitanja da li je veting neophodan u Crnoj Gori. Veting sam po sebi, iako često u javnosti predstavljen kao mehanizam koji će brzo i efikasno ispitivanjem odstraniti sve nosioce pravosudnih funkcija koji nemaju stepen autoriteta koji je potreban, često je zloupotrijebljen i koristi se kao sredstvo političke manipulacije – ocijenio je Ćetković.

Ne mogu se, kako ističe, očekivati rezultati ako se ne ulaže u pripremu.

- To se ne završava nešto brzo, nemamo ništa da traje koliko treba bitno je da se povrati povjerenje u pravosuđe. Morate biti u komunikaciji sa inostranim partnerima, evropskom komisijom, nevladinim sektorom – rekao je Ćetković.

Veting se, kako dodaje, uvodi kada ni jedan drugi mehanizam nije dao rezultate.

- Potrebno je ojačati sistem, obezbijediti tužiocima i sudijama uslove, omogućiti da postoji disciplinska odgovornost sudija i etička odgovornost tužioca - zaključio je Ćetković.

Percepcija korupcije

Suvlasnica agencije Defacto i profesorica na Fakultetu političkih nauka Olivera Komar kazala je, predstavljajući rezultate istraživanje o percepciji korupcije kod aktera u pravosuđu, da su uključili sudije, advokate, tužioce i vještake.

Podijeljeni su, kako je navela, odgovori na pitanje da li ima korupcije u pravosuđu.

- Tužioci i sudije vide manje korupcije u odnosu na one koji dolaze spolja – navela je Komar.

Ističe da kad postoji percepcija da nemate problem onda imate problem i da ga riješite.

Na pitanje o percepciji reforme pravouđa, manje od 20 odsto ispitanih tužioca misli da je veting dobar, dok malo više od 20 odsto misli da ovaj sistem treba uvesti.

Da bi veting smanjio korupciju u pravosuđu smatra 66 odsto ispitanih advokata, dok nešto više od 50 odsto vještačka smatra da bi veting bio dobar i da treba da se uvede.

Odgovarajući na pitanje o uvođenju faznog vetinga, 78 odsto ispitanih, kako je pokazalo istraživanje, kazalo je da će prihvatiti, 14,6 odsto nema stav, dok će sedam odsto dati otkaz.

Analiza je pokazala da je malo više onih koji znaju što bi, odnosno 71,6 odsto sudija je saglasno, dok je 3,2 odsto protiv.

Pristupanje EU

Izvršna direktorica Akcije za ljudska prava Tea Gorjanc Prelević objasnila je da je prva vrsta vetinga, takzovani preveting, najmanje kontraverzan, dok je druga vrsta vetinga bezbjednosna provjera.

Trećom vrstom vetinga, kako dodaje, provjerava se integritet svih sudija i državnih tužilaca.

- Veting ne znači reizbor, ne radi se o raspuštanju svih sudija i državnih tužilaca pa ponovni reizbor, već je fokus u provjeri zbog vjerovatnoće da može doći do zloupotrebe aktivnosti – istakla je Gorjanc Prelević. 

U Crnoj Gori, kako je rekla, nedostaje 60 sudija i 25 tužilaca i sudije su opterećene sa po 700 predmeta u parnici u prosjeku.

Dodaje da je u toku 10 krivičnih postupaka protiv sudija i drzavnih tužilaca.

- Jedino se vrši provjera ranije osuđivanosti i provjere stručnosti. Veting i njegovo uvođenje neophodno je sagledati iz ugla pristupanja EU – navela je Gorjanc Prelević.