CDT: Konflikti su posljedica normalizacije govora mržnje

Živimo u sistemu u kojem se normalizovao govor mržnje, metod posramljivanja i unižavanja određenih grupacija, prije svega žena i LGBTIQ populacije, a posljedice toga su sve izraženija netolerancija, konflikti i događaji kakve smo vidjeli na Džada film festu, poruka je sa drugog panela CDT-ove konferencije Dezinformacije i ljudska prava: Kome smeta jednakost?

Marijana Camović Veličković iz Sindikata medija, kako se navodi u saopštenju CDT ocijenila je da je najveći problem to što govor mržnje i zapaljivi govori često dolaze od ljudi koji su na nekoj državnoj funkciji, od političara, što se onda preliva na simpatizere političkih partija koji su aktivni na internetu.

- Vidjeli smo slučaj Tee Gorjanc Prelević, pominjao se njen suprug, porodica... Taj pokušaj ućutkivanja je trajao, partije su to prepustile svojim ženama da to one rade - rekla je Camović Veličković.

Ona je podsjetila i na kampanju koja se vodila protiv novinarke Dragane Šćepanović.

- Ona je bila meta portala Aktuelno, biznismena Zorana Bećirovića koji je toj ženi zagorčavao život, to je završeno tako što je Dragana tražila psihološku pomoć. Portal Aktuelno je obavezan da joj nadoknadi i izbriše 12 ili 13 tekstova od mora tekstova. Tih kampanja ima na društvenim mrežama, u stvarnom životu, preko medija, najčešće protiv žena koje su najlakša meta - kazala je ona.

Dodala je i da imamo dosta političara kojima, ako im se oduzme taj zapaljivi govor o vjeri i naciji, ništa im ne ostane.

- Imamo ministre koji nemaju šta da kažu osim takvih govora - kazala je Camović Veličković.

Danijel Kalezić iz ERA LGBTIQ istakao je da u Crnoj Gori ne postoji sistem podrške za ljude koji su mete govora mržnje i dezinformacija.

- O žrtvama govora mržnje ne govorimo dovoljno, mi koji radimo sa žrtvama nasilja znamo taj aspekt, ali kao društvo ne govorimo dovoljno o tome šta proživljava žrtva - rekao je on.

Regionalno, kako kaže, imamo jednak problem sa govorom mržnje u svim zemljama ali i situaciju da govor mržnje miri one strane koje su posvađane u nacionalnim narativima i vjerskim stvarima.

- Kada krenemo da analiziramo govor mržnje i povežemo vjerske organizacije i partije i metode koje one koriste, to je jedan način, oni jako dobro sarađuju kada je u pitanju govor mržnje. Cilj je urušavanje demokratije kako bi vjerske zajednice i partije mogle nesmetano da vrše vlast. To se dešava u Rusiji, pa sada i u Americi, mi u Crnoj Gori imamo najjači ruski uticaj preko Srbije i SPC, imamo sada i turski - naveo je Kalezić.

Anita Stjepčević iz Centra za ženska prava kazala je da su mediji platforma indoktrinacije plasmana distribucije svakodnevnih otpada koji dolazi do masovnog broja konzumenata.

- Živimo u sistemu koji normalizuje govor mržnje, koji normalizuje metod posramrljivanja, unižavanja određenih grupacija, prije svega žene i LGBTIQ. Kako se to odražava na stanje ljudskih prava vidi se i kroz slučaj Džada film festa, slučaj navijača u Zagrebu - navela je Stjepčević.

Camović Veličković je dodala da će se u medijima, bez podstreka, rijetko vidjeti teme o ugroženim grupama.

- Sada ide prajd pa će se pisati o tome, ali kada nema takvih dešavanja nećemo pokriti bilo koji aspekt marginalizovanih grup - dodala je ona.

Istakla je izvještavanje Javnog servisa i govora mržnje u njihovim emisijama.

- Na javnom servisu novinar ima pravo da postavi pitanje da li je Pavle Đurišić ratni zločinac. Ako na početku emisije postavite takvo pitanje već ste prekršili sva pravila, kako će da teče ostatak emisije? Tekao je katastrofalno, i na kraju ništa. Bilo je nekoliko reakcija, i na kraju se desila Džada. Ne preispitujemo teme koje treba nego se pitamo da li je Pavle Đurišić ratni zločinac sa nekim opskurnim likovima koje tu dovedemo i predstavljamo ih kao univerzitetske profesore -rekla je Camović Veličković.

Kalezić je istakao da su LGBTIQ aktivisti nekada učestvovali u emisijama u koje su dovođeni ljudi koji podržavaju diskriminaciju i nasilje a pod izgovorom objektivnosti i davanja prostora „drugoj strani“.

- Novinari su nas kontinuirano zvali da gostujemo sa njima i tu smo rekli – ne. Javni servis se ovim temama više ne bavi, bavili su se prve godine kada se desila ta promjena, na dan borbe protiv transfobije imali jedan prilog bez sagovornika iz Crne Gore - rekao je on.

Upitana gdje je granica između konstruktivne kritike na račun žena u javnom životu i mizoginije, Stjepčević je kazala da je to u društvu koje je ogrezlo u nedemokratiji jako teško.

- U momentu kada nemamo valjani argument mi „vadimo“ muževe, nelegalne objekte. Možete misliti koliko je bilo teško da se pozicioniramo na uvrede na račun Tee Gorjanc Prelević koje su dolazile od žene u politici koja je bila gošća na našim panelima, koja je karijeru gradila na priči o rodnoj ravnopravnosti, a ispostavilo se da je sve to spin. To je izvrtanje ruglu rodne ravnopravnosti. Glumiti žrtvu koju neko navodno napada je tolika neusluga rodnoj ravnopravnosti - zaključila je Stjepčević dodajući da se u Crnoj Gori ne napadaju više samo žene na pozicijama moći već sve koje su u javnom životu.