„Crna Gora između sekularizma i klerikalizma“: Na nenaučni revizionizam nema adekvatne reakcije institucija

Portal ETV

U Crnoj Gori je nastupio nenaučni revizionizam. Nema adekvatne reakcije institucija - upozorio je Vladimir Nikaljević na otvaranju panel diskusije „Crna Gora između sekularizma i klerikalizma“ u organizaciji neformalne građanske asocijacije STEGA.

Ovaj događaj je održan u sali Crvene komune u Petrovcu, a kako bi se otvorio dijalog i podsticanje kritičke javne svijesti o procesima koji prijete sekularnom, demokratskom i evropskom razvoju države. 

Nikaljević je poručio da će STEGA kroz građanski aktivizam dati doprinos antifašističkoj borbi, kao i borbi za socijalnu pravdu u Crnoj Gori.

Na događaju otvorenom za javnost, govorili su istaknuti univerzitetski profesori, pravnici, istoričari, politikolozi i kulturni radnici, analizirajući i raspravljajući o savremenim društvenim i političkim izazovima u domenu odnosa vjerskih zajednica i države.

SEKULARNOST NE UKIDA RELIGIJU

Prof. dr Čedomir Čupić kazao je da je greška ako se misli da sekularnost ukida religiju, jer ona samo određuje odgovarajuće mjesto religije u društvu. U Crnoj Gori, kao multikulturalnoj državi, važno je obezbijediti ravnopravnost svih religija.

- Dvije ideologije koje ruše sekularnost, a i samu državu, su nacionalizam i klerikalizam - poručio je on.

Prof. dr Branislav Radulović je ukazao da je Evropski parlament (EP) u ovom mjesecu usvojio rezoluciju kojom se prepoznaju nove prijetnje za crnogorsko društvo.

- Nekritički revizionizam podstiče poricanje zločina iz prošlosti, a radikalni klerikalizam podrazumijeva uplitanje crkve i vjerskih zajednica u državne poslove - istakao je on.

POLITIČKE SLUGE CRKVE

Prof. dr Adnan Prekić kao ključne nosioce ovog procesa, osim crkve, ističe političke subjekte koji služe interesima crkve.

- I pored formalno velike podrške EU integracijama koja iznosi 80 odsto, naši građani bi pali na prvim testovima iz zapadnog karaktera i vrijednosti kao što je, recimo, odnos prema manjinama - ocijenio je Prekić.

Prof. dr Miomir Jovanović ukazao je na prećutni motiv uvođenja vjeronauke, a to je jačanje uticaja vjerskih zajednica.

- Moguće posljedice: podjele u društvu, jačanje klerikalizma, zapošljavanje novog kadra na teret budžeta. Postojeća alternativa je Istorija religije koji ima za cilj da pruži informaciju o različitim religijama sa neutralnog stanovišta - upozorio je Jovanović.

OPRAVDAVANJE ZLOČINACA - MASKIRANJE ODGOVORNOSTI

Doc. dr Nikola Šaranović ukazao je razlike pojmova sekularizacije (proces), sekularnosti (zajednička baština evropskih naroda) i sekularizma (ideologija). On smatra da je greška napravljena jer se Crna Gora nije dovoljno bavili uticajem religije.

- Crnogorska istorija je istorija revizionizma i zbog toga moramo naći način da se zaštitimo od aktuelnog, nenaučnog revizionizma - istakao je Šaranović.

Mr Miloš Vukanović ukazao je da je opravdavanje zločinaca iz Drugog svjetskog rata samo maskiranje da bi se sakrila odgovornost onih koji su griješili devedesetih godina.

- Cilj uticaja srpskih medija je ugrožavanje bogate istorije Crne Gore, a cilj aktivnosti kao što je bio događaj u Duklji u organizaciji Srpske pravoslavne crkve je revizionizam i lažno predstavljanje uloge Srpske pravoslavne crkve - naveo je on.

Mr Andro Martinović naglasio je da u Crnoj Gori postaju jednako važne vještačka inteligencija i crkva. I jedna i druga, kako je podvukao, imaju odgovor na sve. 

U STEGA su istakli da ovaj događaj predstavlja važan društveni odgovor na zabrinjavajuće trendove političkog revizionizma i klerikalizma u Crnoj Gori.

- Na pojave koje predstavljaju prijetnju izgradnje evropskog društva, ukazala je Evropska unija u izvještaju o Crnoj Gori, usvojenom 18. juna ali i visoki komesar UN- a u oblasti ljudskih prava koji je nedavno boraveći u Crnoj Gori izrazio zabrinutost zbog govora mržnje, ukazujući na „posebnu odgovornost političara i javnih ličnosti da se bore protiv njega“. STEGA nastavlja sa organizovanjem sličnih tematskih panela i u drugim crnogorskim gradovima, s ciljem otvaranja dijaloga o ključnim društvenim pitanjima u procesu evropske integracije i demokratizacije crnogorskog društva - zaključili su oni.