Čupić: Dirati u sudsku vlast je rušenje demokratskog poretka i to nije dozvoljeno

Ne donosi Crna Gora odluku o ulasku u Evropsku uniju, već Evropa. Kako se Crna Gora približava članstvu, tako se politička scena dramatizuje. Dešavaju se neodmjereni postupci, poput najave vetinga u pravosuđu. Dirati u sudsku vlast je jednostavno rušenje demokratskog poretka i to je nešto što nije dozvoljeno. Sudije ne treba i ne smiju da podlegnu. Treba da drže do svog digniteta i ličnog integriteta i ne plaše se bilo kakvih izjava, bilo koga iz vlasti - kazao je za 24 sata Televizije E politikolog i univerzitetski profesor u penziji, Čedomir Čupić.

Dugogodišnji univerzitetski profesor, Čedomir Čupić, sa bogatim stažom za katedrom, sa koje je studentima predavao o sociologiji, etici, moralu, politici... najavu izvršne vlasti Crne Gore da će uvesti veting pravosuđu vidi kao situaciju koja, jednostavno, nije dozvoljena.

- Veting se sprovodi posle revolucija, posle velikih dramatičnih promjena poredaka. Veting u jednoj demokratskoj zemlji, u kojoj se vrši smjena vlasti posle izbora, je nešto što je nedopustivo. Jedan od demokratskih uslova odnosi se na podjelu vlasti - na zakonodavnu, izvršnu i sudsku. Jedina, koja je potpuno nezavisna, odnosno, treba da bude nezavisna, je sudska. Zakonodavna i izvršna vlast su povezane, zato što većina u Parlamentu bira Vladu i uvijek stoji iza vladinih predloga. U nekim situacijama to bude i vrsta ucjenjivačkog odnosa. Međutim, dirati u sudsku vlast je jednostavno rušenje demokratskog poretka i to je nešto što je nedozvoljeno - kaže Čupić.

Sudije su, poput svih građana, podložne preispitivanju u slučaju da nešto rade nezakonito ili zloupotrebljavaju. U toj situaciji, tužilac taj koji pokreće postupak, objašnjva Čupić.

- Po nekom dobrom običaju, niko iz izvršne i zakonodavne vlasti ne bi smio da pomene sudiju, samo ako za to postoje debeli argumenti. Pristojan poslanik će otići u Tužilaštvo, odnijeti argumente za svoja saznanja, i onda će se otvoriti proces - kaže Čupić.

Zato je najava o uvođenju vetinga u pravosuđe po mnogo čemu sporna i problematična.

- Ovo je klasičan primjer podaničke kulture u kojoj sada oni hoće sudije da prepadnu. Pretpostavljam da su se sudije u Crnoj Gori dovoljno osamostalile u profesionalnom i u institucijalnom smislu, da imaju podršku evropskih institucija. Na kraju krajeva tu je Venecijanska komisija. Mislim da sudije ne treba i ne smiju da podlegnu. Treba da drže do svog digniteta i ličnog integriteta i ne plaše se bilo kakvih izjava, bilo koga iz vlasti, posebno izvršne, pa čak i predsjednika države, kao izvršno upravljačke funkcije - istakao je Čupić.

Podsjeća da se demokratija mjeri po samostalnosti sudske vlati. Smatra i da bi oni koji sebe nazivaju pravim demokratama, na putu ka Evropskoj uniji, trebalo dobro da povedu računa da ne šalju poruke poput uvođenja vetinga u pravosuđe, da ne uznemiravaju sudije, a kod građana ne podstiču strasti.

- Sudska vlast je nepristransa, to je poslednja odbrana ljudi od nepravde, poslednja odbrana svega što je vezano za selektivne i loše zakone - ističe Čupić.

Govoreći o krtikama opozicije, kao i brojnih analitičara, da Vladom, odnosno, parlamentarnom većinom, rukovodi predsjednik Skupštine Andrija Mandić, Čupić podsjeća da bi zakonodavni dom, koji predstavlja, trebalo da bude svetilište političke vlasti. Predsjednik Skupštine trebalo bi da je časna i velika funkcija, koju nosi odmjeren čovjek, visoke političke i demokratske kulture.

- Ako obavlja nešto što je van protokola, van akata predsjednika Skupštine, onda on zloupotrebljava svoju funkciju i čak je ponižava. Moram reći da sam bio iznenađen kada je predsjednik Skupštine Crne Gore došao u Beograd, na predizborno veče jedne partije. To je ponižavanje i nedostatak svijesti o važnosti funkcije koju obavlja. Ispod svakog nivoa... još ga Vučić upozorava da utiša telefon… Ne bih imao ništa protiv da je on (Mandić) došao kao član partije. Svaki pokret, svaka javna izjava, mora da bude žestoko odmjerena - istakao je Čupić.

Komentarišući poruku analitičara Cvijetina Milivojevića, koji je kazao da bi Srbija trebalo da bude oštrija prema Crnoj Gori, Čupić smatra da je riječ o nerazumnoj izjavi.

- Građanin neke druge države da govori o pooštravanju prema drugoj državi, pa to je neodgovorno. To je upravo miješanje tih emocionalnih veza, gdje se govori o “srpskom svetu”, o tome da ne mogu da se pomire što je Crna Gora nezavisna država. Crna Gora je primljena u Ujedinjene nacije, Crna Gora može da izgubi status države samo ako dođe do trećeg svjetskog rata… Ali, taj rat bi značio nestanak planete, to ljudi ne shvataju - naglasio je Čupić.

Objašnajva da je nacionalizam ideologija zla.

- Razlikujem osjećaj pripadanja naciji, etničkoj grupi… ali ideologija etničke grupe dovodi u pitanje druge. Nacionalističke idologije su završavale u totaltarizmu. To nam je pokazalo iskustvo prošlih vremena. Nacionalizam strašno opterećuje ove prostore. Ali, Crna Gora je već izašla iz toga, ona je faktički već prešla prag Evropske unije, urednog svijeta, gdje se zna kako funkcionišu institucije. Ne dozvoljava se samovolja i da preovladavaju lični nad javnim interesima. Žao mi je što se dramatizacijom podižu tenzije kod građana, bez ikakvog razloga. Pokazuju, zapravo, svoju pravu prirodu, da oni, u stvari, ne bi ušli u Evropsku uniju, iako ispred sebe drže one zastave… to je jedno veliko licemjerstvo, drži zastavu Evropske unije, a ne može da je smisli. E, takav vid politike konačno treba da ode u prošlost - kaže Čupić.

Dugogodišnji profesor kaže da je prijedlog zakona koji bi ograničio javna okupljanja nešto što je neodrživo, što se ne smije prihvatiti, jer bi predstavljalo neku vrstu modernog ropstva.

- Postoje standardi građanske neposlušnosti ili okupljanja građana, to su prava na protest protiv nečega što ljudska prava dovodi u pitanje. Crna Gora je po Ustavu građanska država, ona svakog građanina, nezavisno od etničke, nacionalne, religijske, ili bilo koje druge pripadnosti, treba da štiti. Građanska neposlušnost se obavlja u tri okolnosti, kada se krši Ustav i zakoni, kada Ustav i zakone institucije ne primjenjuju, kada se zakoni selektivno donose - zaključio je Čupić.