Despotović: Umjesto konkretnih mjera, vlast se bavila skrivanjem kju groznice od javnosti

U periodu dok Vlada Crne Gore dostavlja Skupštini na usvajanje razne Zakone po hitnom postupku bez javnih rasprava, dok forsira priču samo o programu Evropa sad 2, ispod radara prolazi pojava zarazne bolesti kod životinja, a koja se zove kju groznica, kazala je profesorka Biotehničkog fakulteta i poslanica Demokratske partije socijalista Aleksandra Despotović.

Depostović je kazala da je kju groznica bolest od koje obolijevaju mnoge domaće životinje, posebno ovce, koze i goveda. Uzročnik bolesti je rikecija Coxiella burnetii, a zaražene životinje su glavni izvori infekcije za ljude.

- Izlučevine zaraženih životinja poput mlijeka, urina, fecesa takođe mogu biti izvor zaraze pogotovo kada se osuše i pomiješaju sa prašinom gradeći zarazni materijal koji se lako prenosi vazduhom. Konzumiranje termički neobrađenog mlijeka i mliječnih proizvoda od termički neobrađenog mlijeka, predstavlja moguću opasnost po zdravlje budući da se čovjek može inficirati i tim putem. Bolesti su najviše izložene osobe u neposrednoj blizini zaraženih životinja, posebno veterinari, držaoci životinja, radnici u mljekarama i klanicama. Međutim, zaraženi materijal se može prenositi i na velike udaljenosti putem vazduha i vjetra - pojasnila je Despotović.

Ono što najviše zabrinjava, napominje Despotović, jeste činjenica da se pojava zarazne bolesti pokušala sakriti od javnosti. 

- Ali “sve istine su lako shvatljive nakon što budu otkrivene; ključ je u tome da ih treba otkriti”. Sada kada su bjelodane suočavamo se sa posljedicama, a to su: eutanazija životinja, zatim neadekvatno zbrinjavanje leševa životinja, premještanje sa jedne na drugu lokaciju i sl. Sve ovo se dešava zbog neadekvatne reakcije lokalnih i državnih institucija. O čemu se radi? O neznanju ili neprofesionalnosti? Koji god razlog da je u pitanju unio je sumnju kod građana, jer se postavlja pitanje – zašto smo bili uskraćeni za informaciju da se zarazna bolest pojavila i da se ista širi, posebno u opštinama Nikšić i Danilovgrad - upitala je Despotović.

Ona je kazala da se zbog neprofesionalnog i neodgovornog odnosa lokalnih i državnih institucija situacija usložnjavala.

- Mlijeko se predavalo mljekarama, a dio prerađivao, tako da postoji mogućnost da je dio tih proizvoda, koji ne zahtijeva pasterizaciju mlijeka, završio u prodavnicama. S tim u vezi, opravdano se postavlja pitanje ko brine o bezbjednosti hrane koja se pušta u promet - navodi Despotović.

U konkretnom slučaju, napomije, nadležne službe su morale odmah reagovati po prijavi vlasnika, koji su kod životinja primijetili promjene zdravstvenog stanja. 

S tim u vezi, dodaje, bilo je neophodno uvesti pojačan nadzor veterinarske službe na područjima na kojima je locirana zarazna bolest, a sve u cilju zaštite zdravlja ljudi i očuvanja stočnog fonda. 

- Bilo je neophodno na gazdinstvima na kojima je detektovana zarazna bolest sprovesti određene mjere kako bi se umanjila šteta. Neke od mjera su: obilježavanje i izdvajanje bolesnih životinja; ograničavanje kretanja životinja i zabrana otuđivanja životinja; dezinfekcija, deratizacija objekata za smjestaj životinja, zabrana prodaje i korišćenja termički neobrađenog mlijeka i proizvoda od termički neobrađenog mlijeka i sl. - poručila je Despotović.

Umjesto preduzimanja konkretnih mjera odgovorna lica su se, kaže Despotović, očigledno bavila time kako cijelu situaciju učiniti nevidljivom.

- Na to upućuje i činjenica, da se u roku od dva-tri dana mijenja lokacija zakopavanja eutanaziranih grla, što može da proizvede još veću štetu. Zakopavanje životinjskih leševa na ovaj način je ekonomski i higijenski najmanje opravdan način njihovog uklanjanja. Patogeni mikroorganizmi opstaju dugo i mogu da dospiju na površinu zemljišta preko podzemnih voda - ocijenila je ona.

Prema njenim riječima, kad se sagleda cjelokupna situacija i posljedice koje će pretrpjeti crnogorski farmeri i crnogorska poljoprivreda, najmanje što se očekuje, jeste da svi u hijerahiji vlasti, počev od lokalnih uprava, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva vodoprivrede preuzmu odgovornost i podnesu ostavke.

- Teško je prihvatiti činjenicu da vrijedni farmeri koji su cijeli radni vijek posvetili unapređenju proizvodnje na svojim gazdinstvimi sada ostaju bez prihoda, a značajan broj njih ima kreditna zaduženja. Crnogorska poljoprivreda stagnira, stočni fond je smanjen za 10.000 grla prema podacima Monstata iz jula 2024. godine, zarazna bolest se širi i postavlja se pitanje: ”Da li je sve ovo slučajnost ili namjera” - zaključila je Despotović.