Dr Karišik: Plan je dalja modernizacija OB Bar i angažovanje stručnog medicinskog kadra

Možda sam se previše usmjerio na ove projekte, od kojih je svaki velik i komplikovan. U narednom periodu fokus treba staviti na kadar, jer će veliki problem biti deficit medicinskog, a posebno srednjeg medicinskog kadra - izjavio je direktor Opšte bolnice Bar, doktor Igor Karišik.

On je u razgovoru za Radio Bar i Bar info, odnosno kao gost emisije „Sunčanom stranom ulice“, istakao da mladi ljudi danas pereferiraju lakše, bolje plaćene profesije.

- Ipak, biću iskren, naš posao je, iako izuzetno zanimljiv i dinamičan, jako težak i zahjevan. U razgovoru sa mladim ljudima koji dolaze kod nas na praksu, pokušavam da im objasnim da je posao interesantan, da je svaki radni dan drugačiji. To će biti najveći izazov, jer ćemo opremu i prostorije obezbijediti, ali kvalitetnog radnika je mnogo teško naći - naveo je on.

RB/BI: Doktore, započnimo razgovor odličnom, vrlo značajnom viješću – Opšta bolnica Bar od nedavno ima aparat za magnetnu rezonancu nove generacije. Nabavka aparata i, uopšte, obezbjeđenje svih propratnih detalja neophodnih da procedura zaživi, bili su dug i mukotrpan posao, kako finansijski, tako i organizaciono. Prisjetite se za naše slušaoce kakav je bio tok tog složenog procesa?

Dr Karišik: Taj proces je, iskren da budem, dosta potrajao. Inicijator je bila Vlada Crne Gore, koja je obezbijedila i sredstva. Riječ je o sofisticiranom aparatu koji prilično košta – skoro milion eura. Slobodno mogu da kažem da sam doživio neki otpor dijela kolega i ostalog osoblja, kada sam saopštio da ćemo dobiti taj aparat. Neću iznositi pojedinosti, ali se sa njihovim stavom nisam slagao jer, prema mom mišljenju, treba insistirati da se dobije sve što je novo, savremeno i da se uvrsti u opremu kojom bolnica raspolaže. Dosta je zahtjevno napisati tender, pripremiti prostor koji je za aparat takve vrste specifičan. Posao, koji se odvija mnogo sporije nego što bih volio, priveli smo kraju, ostali su još finalni radovi oko podova, zidova, klimatizacije… Izvinjavam se zato građanima i pacijentima. Kada počete da radite, povratka nema. Rukovodim se idejom da svi uslovi kako za pacijente, tako i za zaposlene budu ispoštovani do samog kraja, kako snimanje i dalja dijagnostika ne bi bili kompromitovani.

RB/BI: Jedan, prilično velik prostor Bolnice je u tu svrhu potpuno renoviran i prilagođen namjeni. U kom dijelu ustanove se nalazi, koje je kvadrature i kako je taj, slobodno mogu reći, mini dijagnostički centar opremljen i osmišljen?

Dr Karišik: Nalazi se između Prijemnog odjeljenja i Službe za radiološku dijagnostiku. Ideju, koja odavno postoji, ja sam inicirao. Na ovaj poduhvat sam se odlučio kada sam primijetio nešto što, možda, ni naši građani u velikom broju ne primjećuju – Dom zdravlja i Hitna pomoć nemaju ni laboratorijsku, ni ultrazvučnu, niti rendgensku dijagnostiku. To je razlog zbog kojeg se svo težište posla cijele regije, naročito za hitne pacijente, nalazi na našem Prijemnom odjeljenju koje je smješteno na svega četrdesetak kvadrata. U momentu kada smo odlučili da sagradimo prostor za magnet, ideja je bila da barem duplo proširimo i Prijemnu ambulantu, a soba za opservaciju i praćenje bolesnika da bude, eventualno, Dnevna bolnica (ona se sada nalazi na 20-ak metara od Prijemnog). U nastavku se nalazi magnetna rezonanca, slijedi širi i komforniji hodnik koji će voditi ka rendgenu, potom ultrazvučni kabinet sa dvije prostorije i „mala“ sala (namijenjena za manje hirurške intervencije). Do sada su ultrazvuk i „mala“ sala bili na potpuno drugom kraju bolnice, što nije dobro rješenje. Dobićemo funkcionalan, komforan prostor, u smislu mini-urgentnog centra, gdje će sva dijagnostika biti na jednom mjestu, što će sigurno olakšati posao i doktorkama koje rade na radiologiji i tehničarima. Raspolagaćemo Prijemnom ambulatnom uvezanom sa opservacijom, a rendgen, ultrazvuk, skener i magnet biće u jednom prostoru. To je zahtjevan projekat, jer uvijek je teže dograđivati i adaptirati, nego izgraditi iznova. Osim toga, na ovaj način će biti razdvojeni ambulantni od bolničkih pacijenata, pa neće biti „ukrštanja puteva“ što je, u epidemiološkom smislu, jako važno.

RB/BI: Na koji način će ovaj projekat promijeniti dijagnostičke usluge u Baru i susjednim gradovima, s obzirom da je poznato da je Opšta bolnica regionalni centar za primorje i koliko je važan za smanjenje odlazaka pacijenata u Podgoricu ili druge gradove?

Dr Karišik: Bar se razvija i hvala Bogu da je tako. Postoji detalj kojeg, mislim, ljudi na određenim pozicijama primjećuju: ono što je zvaničan broj građana Bara, ne odgovara realnom stanju. Dosta je ljudi iz drugih gradova Crne Gore, iz okolnih država koji ili žive ovdje ili, na neki način, gravitiraju. Opštoj bolnici pripada i Ulcinj, Ostros, Vladimir, Sutomore, pa sve do Petrovca. Dijagnostika će biti obezbijeđena u funkcionalnom prostoru i kompletna procedura će biti mnogo praktičnija i zgodnija, kako za pacijente, tako i zaposlene. Svedočimo da se pacijent zbuni: dođe na Prijemno odjeljenje, pa potom odlazi na potpuno drugu stranu gdje se nalazi rendgen, ili ultrazvuk. Sada će kompletna dijagnostika biti locirana na jednom dovoljno velikom prostoru za sve korisnike naših usluga. 

RB/BI: Koja je procedura da pacijent bude podvrgnut snimanju magnetnom rezonancom u Barskoj bolnici?

Dr Karišik: I prije samog početka rada aparata, želim da razbijem jednu famu. Imam utisak da naši ljudi ne razumiju najbolje prirodu dijagnostike ovog tipa. Magnet nije terapijsko, nego je dijagnostičko sredstvo, pa je doktor taj koji indikuje da li je potrebno uraditi snimanje ove vrste, jer ono nije najbolje i najpreciznije za sve tegobe. Za neka oboljenja dovoljan je ultrazvuk ili rendgen, dok je za druga skener, kompjuterizovana tomografija, alfa i omega i, čak za neke stvari, preciznija nego magnetna rezonanca. Naravno, magnet ima svoje mjesto, fantastična je dijagnostička metoda, ali ima svoje indikacije. Drugo, ne dolazi se na snimanje magnetnom rezonancom „sa ulice“. Pacijent poslije pregleda mora da ima rendgenske i ultrazvučne snimke, eventualno i skener u zavisnosti o čemu se radi. Tek tada se pravi procjena da li je snimanje neophodno ili ne. Sigurno će biti velikog interesovanja, pa je dobro što razgovaramo u studiju Radio Bara i imam priliku da to objasnim. I kod nas će, kao što je to praksa u drugim ustanovama, biti organizovan konzilijum za magnetnu rezonancu, koji će okupiti neurologe, radiologe, ortopeda, hirurga, tako da će za pacijente koji donesu uput, odnosno zahtjev za snimanje, stručnin tim uraditi procjenu da li je neohodno da budu podvrgnuti toj vrsti snimanja ili ne. Želim da razjasnim još jednu stvar: magnetna rezonanca nije hitnost.

RB/BI: Da li već postoji lista čekanja?

Dr Karišik: Iako je konzilijum određen, još uvijek nismo počeli sa radom. Da banalizujem: smatram da je ružno da se pacijent presvlači na betonskom podu, pa želim da prije nego otpočnemo sa snimanjima, sve dovedemo do kraja.

RB/BI: Koliko se čeka na izvještaj ljekara specijaliste?

Dr Karišik: Rezultati obično budu za nekoliko dana. Magnet je specifična dijagnostička metoda, tako da smo napravili dogovor sa doktorkama radiolozima iz Kliničkog centra koje će nam opisivati te snimke. Potrebno je da se uspostavi i internet konekcija između ustanova. Niko od radiologa ne opisuje sve, već je neko određen da opiše koštano-zglobni sistem, neko centralni nervni sistem, neko trbuh… Gdje god postoji magnet, kolege su usko specijalizovane za svoju oblast.

RB/BI: Hoće li i pacijenti iz ostalih opština moći da koriste uslugu magnetne rezonance i pod kojim uslovima?

Dr Karišik: U razgovoru sa ministrom zdravlja postoji ideja da i pacijenti iz drugih primorskih gradova mogu kod nas obaviti to snimanje.

RB/BI: U barskoj Bolnici su stvoreni uslovi i za savremenu laboratorijsku dijagnostiku. Šta ta inovacija podrazumijeva?

Dr Karišik: Drago mi je da ste me to pitali. Raspisali smo tender na osnovu kojeg smo nabavili novu aparaturu. Riječ je o integrisanom sistemu koji, i za pacijenta i za zaposlene u laboratoriji, pojednostavljuje kompletnu proceduru. Ne moraju da se, primjera radi, uzimaju četiri, pet epruveta krvi, već je dovoljna jedna, dvije. Sve ide u jedan aparat, a u funkciji su i rezervni. Dugujem zahvalnost farmaceutskoj kući sa kojom smo sklopili ugovor. Već su počeli sa radovima na renoviranju laboratorije, a po nekim procjenama mislim da će kompletan posao biti završen do kraja septembra. Ideja nije da se renovira laboratorija, već da se ona, eventualno, prilagodi i za akreditaciju.

RB/BI: Neki od najvažnijih, uspješno realizovanih projekata u proteklom periodu je i osavremenjavanje jedinica intenzivnog liječenja za neurološke i endokrinološke internističke bolesnike. Podsjetite nas na taj projekat i njegov značaj.

Dr Karišik: Ta priča datira još od prije tri godine, kada sam se u Zadru sa tamošnjim i kolegama iz Mostara dogovarao da otpočnemo zajedničke IPA projekte prekogranične saradnje. Mi smo već odradili tri takva projekta sa partnerima. Dogovoreno je da radimo projekat patohistologije koji će obuhvatiti izgradnju nove mrtvačnice i te službe, te poboljšati uslove za patohistološku dijagnostiku. Od tada datira i ideja da se počne adaptacija Jedinice intenzivnog liječenja za neruološke, endokrinološke i, uopšte, internističke bolesnike. Riječ je o jako ozbiljnim bolesnicima, sa teškim bolestima, koji zahtijevaju veliku njegu i dobre uslove. U Bolnici smo imali hiruršku, koronarnu, ali intenzivnu njegu ovog tipa i razmjera, zaista, nismo imali. Projekat je jako lijep, zahtijevaće malu adaptaciju prostora, a najbitnije je što ćemo dobiti modernu aparatura. Probaću da pojednostavim: ti uređaji će sve parametre koje mjerimo kod pacijenta sabirati i oni će posredstvom umreženog sistema biti dostupni neurolozima, anesteziolozima, endokrinolozima, internistima ne samo iz naše bolnice, nego i kolegama iz Zadra i Mostara. Na taj način će praćenje bolesnika biti na neuporedivo većem nivou i usloviti mnogo bolje uslove liječenja i zdravstvene njege.    

RB/BI: Veliku podršku i razumijevanje uživate od lokalne uprave, ali i od uspješnih privrednika, vlasnika društveno odgovornih kompanija, koji svake godine doniraju značajna sredstva za nabavku sredstava i opreme. Za koju namjenu su tokom ove godine opredijeljena ta sredstva?

Dr Karišik: Prije svega želim da se zahvalim svim privrednicima i pojedincima, kao i Opštini Bar u namjeri da podrže projekte od opšteg dobra. Ta ulaganja su značajna za sve osiguranike. Iskren da budem, svih ovih godina sam iznenađen obimom interesovanja i dobrom voljom građana da pomognu u osavremenjavanju bolnice i željom da učestvuju u stvaranju boljih uslova za pacijente i zaposlene. Što se tiče ove godine, u razgovoru sa predsjednikom Opštine Bar Dušanom Raičevićem, dobio sam čvrsto obećanje da će nam pomoći u projektu zamjene liftova koji su stari i dotrajali, a neki uopšte i ne rade, a ne mogu da se poprave. Itekako su neophodni. Stari su koliko i bolnica, pa je krajnje vrijeme da se zamijene. U sklopu te investicije je planirana i izgradnja jednog potpuno novog lifta. Nalaziće se u ambulantnom dijelu. Kao direktor osjećao sam i sramotu da, primjera radi, slabovida osoba mora da ide stepenicama na pregled. U slučajevima kada je u našu ustanovu stizala osoba sa invaliditetom, naši zaposleni su morali da je nose stepenicama do doktora na pregled.  

Dr Karišik: Jeste li zadovoljni kako ste odgovorili brojnim izazovima ljetnje turističke sezone i šta ste markirali kao propuste koje treba otkloniti do naredne?

Dr Karišik: Sjećam se perioda kada sam počinjao da radim kao hirurg. U to vrijeme nije bilo baš toliko posla mimo ljetnje sezone, a posebno ne u večernjim satima. Međutim, tokom posljednjih desetak godina, ako ne i duže, obim posla ne jenjava tokom cijele godine, pa nema neke velike razlike. Uspjeli smo da i ovu sezonu uspješno privedemo kraju. Smatram da treba raditi na povećanju kadra, prvenstveno srednjeg medicinskog kadra.

RB/BI: Imate li dovoljno ljekara specijalista i koje specijalizacije su najdeficitarnije?

Dr Karišik: U Opštoj bolnici Bar je trenutno zaposleno 75 doktora. Od toga ih je 17 na specijalizaciji. Najdeficitarnije su, što je povezano sa interesovanjem, anesteziologija i radiologija (ali, na radiologiji imamo četiri specijalizanta). Ono što je interesantno, da se požalim i građanima i vama, je da sam za četiri godine uspio da nađem samo jednu doktorku koja je prihvatila specijalizaciju anesteziologije, iako je to grana koja je veoma lijepa i izazovna. Nismo uspjeli da nađemo nikoga za hirurgiju ili ortopediju, što je jako čudno. Interesovanja su se promijenila, pa je pitanje koliko su mlađe kolege spremne da se prihvate neke, uslovno rečeno, teže specijalizacije. Stekao sam utisak da ljekari nastoje da uzmu nešto što je koliko-toliko komfornije i sa čim će elegantnije proći kroz karijeru i život uopšte. Nikada nije dovoljno doktora, iako cifra od 75 ljekara u Opštoj bolnici Bar djeluje impresivno. Značajan broj ih je na specijalizaciji, neki su tek počeli, a neki će, u međuvremenu, otići…   

RB/BI: Koliko se trenutno čeka na pregled kod najtraženijih specijalista (kardiologa, ortopeda, radiologa…)?

Dr Karišik: Ne mogu precizno da Vam kažem, zavisi od više faktora. Hitni pregledi se odmah odrade. Što se tiče zakazivanja pregleda, primijetio sam da postoji disproporcija. Liste čekanja na pregled kod kardiologa, radiologa, neurologa su duge – od tri do šest mjeseci. Medicina je danas mnogo specifičnija nego ranije, jer pacijent ište ne samo pregled interniste nego, ako je endokrinološka bolest, endokrinologa, ako je kardiološka, onda kardiologa, iako su svi oni doktori Interne medicine. Bio sam iznenađen da postoji lista čekanja na Hirurgiji, jer sam bio ubijeđen da je to nemoguće. Razgovarao sam sa nadležnima u resornom ministarstvu i, ne želeći da ulazim u detalje, moram kazati da su u pitanju, uslovno rečeno „fantom“ pacijenti, nerealno se popunjavaju te liste.

RB/BI: Kako tome stati na put, postoji li plan?

Dr Karišik: Treba prekontrolisati, a time se ja, kao direktor ustanove ne mogu baviti. To ne bih uspio, a i nemoguće je da tako nešto riješim. Nije svako za kardiologa, nije svako za ortopeda. Na drugoj strani, u barskoj Bolnici imamo jednog ortopeda koji već godinu ipo  radi sam, pa ne može sve da stigne tako ekspresno da odradi… Ali, ponavljam, kad god je neka hitnoća, uvijek se izađe u susret, pacijent bude pregledan i zbrinut.

RB/BI: Na koji način Opšta bolnica Bar prati zadovoljstvo pacijenata i da li radite na unaprjeđenju tog segmenta?

Dr Karišik: Na poziciji direktora sam već skoro četiri ipo godine. Dosta puta sam bio u prilici da se zahvalim pacijentu ili članovima familije ako su mi skrenuli pažnju na neki nedostatak ili problem. Sa ponosom mogu da kažem da me niko nije čekao, niti sam ikoga odbio što se tiče razgovora. Naravno, susretao sam se i sa nerealnim prohtjevima, svi smo ljudi.

RB/BI: Kako motivišete kadar da ostane u Baru, s obzirom na konkurenciju većih centara i privatnog sektora?

Dr Karišik: Prema analizama koje nisam ja radio, mladog čovjeka na radu u nekoj ustanovi zadržava, svakako finansijska potpora. Bitni su i uslovi rada i mogućnost stručnog usavršavanja. Nekada doktorima i medicinskim sestama nije dovoljno da budu dobro plaćeni da bi ostali u nekoj ustanovi. Tokom mog mandata, tek ove godine nisam uspio da pomognem da jedna ili dvije osobe odu na dodatnu edukaciju, a imale su želju. Što se uslova rada tiče, trudio sam se da ne zanemarim nijedan segment bolnice. Vjerovatno sam prvi direktor koji je odobrio zaposlenima da koriste godišnji odmor tokom ljetnje turističke sezone.

RB/RB: Da rezimiramo, Vi kao čelni čovjek instistucije imate „otvorene prozore“ da na neki način motivišete i stimulišete mlade ljekare i medicinske sestre?

Dr Karišik: Da, i kroz novčane nagrade, takođe. Kada je čovjek na nekoj poziciji, interesantno, vidi sve. Ništa ne može da promakne. Tačno vidite ko se trudi, ko je radio puno. 

RB/BI: Da li sa svojim timom razmatrate uvođenje novih specijalističkih usluga koje sada nedostaju?

Dr Karišik: Sve zavisi od kadra. Mislim da se polako suočavamo sa manjkom ljekara, počev od primarne zdravstvene zaštite, hitne medicinske pomoći, tako i specijalističkih službi u smislu bolnice. To se odlično vidi na primjeru da nam je, recimo, reumatolog dolazio jednom u dvije sedmice da pregleda pacijente. Bio sam raspoložen da nastavimo saradnju, ali on ima toliko posla da ne može da postigne. Dok nađete drugoga ili ga „napravite“ uz specijalizaciju ili subspecijalizaciju, to je dugotrajan, zahtjevan proces. Ipak, u ovom trenutku smo postigli zavidan nivo i što se tiče dijagnostike i terapijskih mogućnosti.

RB/BI: Jeste li zadovoljni spremnošću barske Bolnice da odgovori izazovima koje diktira digitalizacija zdravstvenih usluga (e-uputi, e- kartoni)?

Dr Karišik: Odavno smo u tom sistemu i jedna smo od prvih ustanova koja je ostvarila uslove za primjenu telemedicine. Usluga telemedicine je uvedena da se pacijent ne bi maltretirao i putovao bolničkim ili sopstvenim vozilom do Kliničkog centra. Na taj način se pregled gastroenterologa, vaskularnog hirurga, reumatologa može obaviti uz komunikaciju posredstvom telemedicine. U budućnosti vrijedi ulagati u inovacije ovog tipa.

RB/BI: Nedavno je objavljen konkurs za direktora. Ponovo ste se kandidovali. Koje rezultate smatrate svojim najvećim dostignućima u prethodnom mandatu?

Dr Karišik: Fokusirao sam se na kapitalne stvari, one od najvećeg značaja za dobrobit pacijenata. Pod broj jedan je proširenje sistematizacije i zapošljavanja u svim oblastima, napravljen je centralni kiseonik, realizovana su dva IPA projekta (vazdušne pošte za potrebe laboratorije i projekat ON TIME za ranu dijagnostiku karcinoma želuca i debelog crijeva). Pripremili smo i dobili sredstva za dva nova IPA projekta, od kojih je jedan, možda, najveći u okruženju – Patodigital i Digi Health kao Jedinica intenzivnog liječenja. Pripremili smo, a od Vlade Crne Gore nam je odobren projekat Baby Friendly. Za tu namjenu smo dobili 740.000 eura, pa je sada samo pitanje vremena kada će otpočeti. On podrazumijeva renoviranje porodilišta po mjeri majke i bebe, izgradnju operacione sale uz porodilište, kako i treba da bude, a i trend je u svijetu. U Operacioni blok smo uložili oko 700.000 eura u prethodnom periodu (novi operacioni stolovi, laporoskopski stub, oprema za ortopediju, oprema za urologiju, sterilizacija)… Potrudio sam se da ne izostavim nijedan segment Bolnice – počev od Pedijatrije, Ginekologije, Fizikalne, ORL, Očne ambulante… Ponosan sam i što sam uspio da podijelim ovoliki broj specijalizacija i da zaposlimo i gotove specijaliste. Za vrijeme mog mandata, kupili smo i novi skener. Nadam se i novim liftovima, a u povoju je izrada projekta solarne energije, uz čiju pomoć bi smanjili potrošnju električne energije za 60 posto. Izgradili smo novi parking, Prijemno odjeljenje, renovirana je laboratorija. Najveći je problem dobiti odobrenje, pripremiti i obezbijediti sredstva. Tenderi za Patodigital i Digi health su već raspisano. A, što se tiče kandidature, svakako da bih volio da dobijem priliku da započete projekte i dovedem do kraja, ali, vidjećemo šta će biti i koje ideje ima Vlada i Ministarstvo zdravlja.

RB/BI: Gdje vidite Opštu bolnicu Bar za tri godine i šta je prioritetni cilj?  

Dr Karišik: Možda sam se previše usmjerio na ove projekte, od kojih je svaki velik i komplikovan. U narednom periodu fokus treba staviti na kadar, jer će veliki problem biti deficit medicinskog, a posebno srednjeg medicinskog kadra. Mladi ljudi danas pereferiraju lakši, bolje plaćene profesije. Ipak, biću iskren, naš posao je, iako izuzetno zanimljiv i dinamičan, jako težak i zahjevan. U razgovoru sa mladim ljudima koji dolaze kod nas na praksu, pokušavam da im objasnim da je posao interesantan, da je svaki radni dan drugačiji. To će biti najveći izazov, jer ćemo opremu i prostorije obezbijediti, ali kvalitetnog radnika je mnogo teško naći.

RB/BI: Šta biste poručili građanima Bara i ostalih primorskih opština kada je u pitanju rad Opšte bolnice Bar i zdravstvena zaštita?

Dr Karišik: Reći ću jednu lijepu rečenicu koju je izgovorio brat Vašeg skoro penzionisanog kolege Milana, doktor Momo Vujović, koji je, takođe, u penziji: „Bolnica je živi organizam”. Radi tokom cijele godine 365 dana. Stalno se nešto dešava - neko se izliječi, dođe neki novi život na svjetlo dana, neko, nažalost, ne uspije da se izbori sa bolešću… Upravo mi je palo na um - kada uđete u barsku Bolnicu i pogledate lijevo, na mjestu gdje se evidentira upis i ispis bolesnika, prije godinu i nešto nije postojala nijedna fascikla, jer je sve otišlo u arhivu. Danas ih je tamo mnogo, kao svjedočanstvo koliki je rad u pitanju. Ne morate dalje ići. Kad već imam priliku da se putem talasa Radio Bara obratim javnosti, želio bih da pošaljem poruku prvenstveno mladim ljudima. 

Kao hirurg se susrećem sa učestalim povredama i teškim izazovima i traumatizmima iz saobraćaja, ali i drugim vidovima povreda. Zamolio bih mlade da razmisle kad god sjednu u auto ili na motocikl, jer neke stvari se jako teško poprave, a neke, nažalost, nikako ne mogu. Budite oprezni u saobraćaju, a i u svađama budite umjereni, nemojte primjenjivati silu, jer su u nekim situacijama i ljekari nemoćni. Mislim da je glupo izgubiti život ili zdravlje, ili steći invaliditet, bilo u saobraćaju bilo kao posljedicu neke svađe.