Drašković: Rano prepoznavanje leptospiroze ključno za brz i potpun oporavak

U Crnoj Gori je ove godine registrovan jedan slučaj leptospiroze, i to na području bjelopoljske opštine.

Epidemiološkinja Ivona Drašković za TVNK objašnjava da je riječ o bolesti koja se prenosi sa zaraženih životinja na ljude.

- Najveća koncentracija ove bakterije nalazi se u urinu životinja; prenosioci mogu biti kako domaće, tako i divlje životinje. Što se tiče našeg područja, to su najčešće koze, ovce, psi, mačke i ono što su glodari.. Mi smo imali u Bosni i Hercegovini povećanja broja oboljelih od leptospiroze i upravo u Sarajevu je najveći procenat oboljelih jer su imali kontakt sa glodarima zbog loših higijenskih uslova. Kako se čovjek zarazi, tako što ima kontakt sa kontaminiranom vodom ili zemljištem koje je prije toga bilo u kontaktu sa urinom oboljele životinje. Znači, upravo taj boravak u prirodi ili kontakt sa urinom oboljele životinje je upravo glavni uzrok za nastanak leptospiroze - objašnjava Drašković.

Prema podacima Instituta, u periodu od 2015. do maja 2025. godine u Crnoj Gori je registrovano 18 slučajeva leptospiroze.

Najviše slučajeva leptospiroze zabilježeno je tokom 2021. i 2024. godine, po pet u svakoj. Najveći broj slučajeva registrovano je u Podgorici, dok su ostali slučajevi zabilježeni u Bijelom Polju, Beranama, Danilovgradu, Budvi, Ulcinju i Tuzima.

- Period inkubacije za ovo oboljenje može da ide od dva dana do 30 dana. Znači i do mjesec dana vi možete da imate neki period inkubacije i oni su podijeljeni u dvije faze. Prva faza se karakteriše glavoboljom, bolovima u mišićima, mučninom, povraćanjem. Nakon toga, ide druga faza koja se karakteriše žutom preobojnošću kože, povraćanjem, povišenom tjelesnom temperaturom i ono što je u veoma rijetkim slučajevima se dešava, a to je da može zahvatiti neke organe kao što je slezina i jetra, ali to su veoma rijetki slučajevi i zato imamo procenat da je procenat smrtnosti veoma mali - ističe.

Rano prepoznavanje, kao i kod svake druge bolesti, objašnjava Drašković, ključno je za brz i potpun oporavak.

- Liječi se antibioticima, najčešće. Pored antibiotika, ljekar će odlučiti na osnovu kliničke slike ako treba dodatno šta uključiti ali ono što je najvažnije, jesu antibiotici koji su na raspolaganju i zato je cilj da se ovo na vrijeme otkrije i da se uključi sama terapija - zaključuje Drašković.

Pored ranog otkrivanja, važne su i preventivne mjere koje se prvenstveno odnose na izbjegavanje kontakta sa životinjama koje mogu biti zaražene, korišćenje lične zaštitne opreme pri radu sa životinjama i životinjskim materijalom za osobe profesionalno izložene patogenu, kontrola populacije glodara i vakcinacija ili liječenje domaćih životinja koje mogu biti zaražene, obezbjeđivanje adekvatnih uslova za skladištenje vode i hrane, izbjegavanje plivanja ili hodanje u vodi koja može biti kontaminirana životinjskim urinom, naročito nakon poplava ili obilnih kiša.