Duborija-Kovačević: Danas je najveći problem čovječanstva antimikrobna rezistencija

Crna Gora se u posljednje dvije decenije značajno udaljila od evropskih preporuka kada je riječ o potrošnji antibiotika, pokazuje istraživanje Univerziteta Crne Gore i Kliničkog centra Crne Gore. Podaci ukazuju na zabrinjavajući porast upotrebe antibiotika širokog spektra u ambulantnoj praksi, što povećave rizik od razvoja antimikrobne rezistencije.

U 90 odsto slučajeva se radi o virusnim infekcijama, ali se i za takve infekcije zahtijeva od ljekara propisivanje antibiotika od strane pacijenta, iako takvo vanbolničko uzimanje antibiotika može voditi u loše ishode - rekla je gostujući u emisiji E uživo, na Televiziji E, prof. dr Nataša Duborija-Kovačević.

Pretjerana upotreba antibiotika jeste, kaže autorka istraživanja, hronični problem crnogorskog društva, jer to nijesu ljekovi koji bi se trebali uzimati na svoju ruku.

Kaže da većina stanovništva generalno nije dovoljno medicinski edukovana da bi znali da procijene da li je njihov zdravstveni problem razlog za primjenu antibakterijskog lijeka.

- U 90 odsto slučajeva infekcija respiratornog trakta uzročnici su virusi, a na viruse antibakterijski ljekovi ne djeluju. S druge strane to što mi uzmemo antibiotik na svoju ruku vodi u neke loše ishode, u njihova neželjena dejstva, u interakcije sa drugim ljekovima, u nekakve nepotrebne finansijske izdatke i ono što je danas najveći problem, problem čovječanstva generalno je antimikrobna rezistencija - rekla je Duborija-Kovačević.

Podsjeća da je prije dvije decenije u svom magistarskom radu analizirala vanbolničku upotrebu lijekova u Crnoj Gori, ne samo antibiotika i tada je Crna Gora bila na nivou standarda koji je 2023.definisala i propagirala Evropska unija.

- Propisivali su se dominantno penicilini u vanbolničkoj praksi, mnogo više uskospektralni, mnogo manje širokospektralni antibiotici…i onda smo od te 2000.godine nekako krenuli uzlaznom putanjom, da koristimo u kvantitativnom smislu sve više antibiotika, u kvalitativnom smislu da krećemo od tih nekih antibiotika prve linije, uskospektralnih, koji djeluju na što manji broj bakterija, idealno na onu bakteriju koja je uzrokovala infekciju, a da ne diramo ostalo i da ne izaziva kod ostalih antimikrobnu rezistenciju i ostala neželjena dejstva, pa se kreće u sve češće uzimanje antibiotika širokog spektra - istakla je Duborija-Kovačević.

Smatra da pacijenti često vrše pritisak na ljekare, pa i u slučaju virusnih infekcija zahtijevaju da im se propiše antibiotik.

- Kad doktor kaže nije bakterija, nema potrebe da vam propisujem antibiotik, pacijenti se ljute, jer šta ako doktor nije u pravu. Može i to da se desi, da ta virusna infekcija kod nekih ranjivih grupa da se zakomplikuje u bakterijsku, ali ako doktor kaže ovo nije za antibiotik, odležite, mirujte, uzmite neku simptomatsku terapiju i to će proći samo od sebe, mnogi ljudi su nepovjerljivi pa će da odu kod drugog doktora, pa će da dobiju antibiotik. Sa druge strane i ljekari koji propisuju ljekove su u problemu, i oni su opterećeni i veliko je opterećenje na ljekare u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, tu je veliki broj pregleda svakodnevno - zaključila je Duborija-Kovačević.