FUNK govornica otvorila važno pitanje profesionalnog razvoja

FUNK govornica „Osnaživanje nastavnika kroz mikrokredencijale“, održana u subotu, otvorila je prostor za ozbiljnu raspravu o tome kako modularni i fleksibilni modeli obrazovanja mogu podržati profesionalni razvoj nastavnika i unaprijediti kvalitet nastave. 

Prof. dr Biljana Maslovarić sa Filozofskog fakulteta Univerziteta Crne Gore objasnila je da su mikrokredencijali male, fokusirane jedinice učenja koje potvrđuju konkretna znanja i vještine iz određene oblasti.

- Za razliku od klasičnih diploma, kraćeg su trajanja i mogu se sticati kroz online i kombinovane obuke. Njihova prednost je fleksibilnost – omogućavaju nastavnicima i drugim profesionalcima da uče u skladu sa sopstvenim tempom i potrebama, a stečeno znanje postaje vidljivo, priznato i primjenjivo u praksi - kazala je ona.

Maslovarić je predstavila primjere iz projekta Cred4Teach, koji razvija 11 pilot mikrokredencijala u Crnoj Gori, Albaniji i Ukrajini.

- Ciljna grupa polaznika obuka u ovom projektu su saradnici u nastavi i doktorandi. Cilj je da se unaprijede njihova metodičko-didaktička znanja, kao i da se razviju vještine kreiranja digitalnih sadržaja koji se odnose na mikrokredencijale - dodala je. 

O detaljima obuke govorile su doc. dr Milica Jelić i mr Milica Drašković, sa Filozofskog fakulteta UCG.

- Institicionalni kurs Univerziteta Crne Gore "Kritičko mišljenje u nastavi" MOOC program čijim pohađanjem polaznici stiču dublje razumijevanje osnovnih koncepata kritičkog mišljenja, ali i razvijaju konkretne vještine koje im pomažu da te principe primjenjuju u praksi. Kurs je osmišljen sa ciljem da podstakne nastavnike da preuzmu aktivnu ulogu u razvoju kompetencija koje su ključne za 21.vijek - analitičko misljenje, kreatvnost, rješavanje problema i samostalnost u učenju - kazala je mr Drašković.

Govoreći o sistemskom okviru, prof. dr Maja Delibašić sa Univerziteta Mediteran skrenula je pažnju da uvođenje mikrokredencijala zahtijeva promišljene institucionalne politike i jasne pravne okvire koji će prepoznati vrijednost svakog stečenog ishoda učenja.

- Crna Gora je već napravila važan korak kroz izmjene Zakona o visokom obrazovanju, kojima se otvara prostor za priznavanje mikro-kvalifikacija. Mikrokredencijali nisu samo promjena formata učenja, već promjena paradigme – prelazak sa jednokratnog na kontinuirano, personalizovano učenje“, istakla je Delibašić. 

Dodala je da MOOC i kombinovano učenje čine znanje dostupnim svima, bez obzira na mjesto, vrijeme ili resurse.

- Kada nastavnicima damo alate da uče na način koji je prilagođen njima, mi zapravo ulažemo u kvalitet obrazovanja učenika. Nastavnik 21. vijeka nije samo prenosilac znanja, već kreator iskustava učenja – mikrokredencijali mu daju prostor da tu ulogu razvije u punom kapacitetu - naglasila je ona.

Samostalna savjetnica za obezbjeđenje kvaliteta iz Agencije za kontrolu i obezbjeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju (AKOKVO) Jelena Đukanović istakla je da mikrokredencijali donose fleksibilnost koja prati dinamiku tržišta rada. 

- Svaka stečena vještina postaje gradivni blok cjeloživotnog učenja - navela je Đukanović, dodajući da obrazovni sistemi koji prepoznaju mikrokredencijale postaju sistemi koji vrednuju svaki napor i svako znanje, bez obzira kako i gdje je stečeno.

Prema njenim riječima, digitalna transformacija obrazovanja ne znači samo prelazak na online platforme, već „priliku da svako učenje postane vidljivo, priznato i primjenjivo u praksi“.

- Znanje nije statično – mikrokredencijali omogućavaju da se učenje oblikuje u skladu sa brzim promjenama u društvu i tehnologiji. Oni nisu samo dokument, već dokaz da obrazovanje može biti pravedno, inkluzivno i usmjereno na pojedinca - zaključila je Đukanović.

Sagovornice su se saglasile da mikrokredencijali predstavljaju most između formalnog obrazovanja i potreba savremenog društva i tržišta rada, te da doprinose stvaranju sistema koji vrednuje svako znanje – gdje god i kako god ono bilo stečeno.