Građani svakodnevno prijavljuju divlju gradnju u Herceg Novom, građevinske inspekcije nema

U Crnoj Gori se procjenjuje da ima više od 100.000 nelegalnih objekata, a u Herceg Novom skoro 10.000. Primjena novog Zakona o legalizaciji bespravnih objekata, od prije dva mjeseca, zaustavila je samo promet nekretnina, ali ne i divlje graditelje.

Novljani su svakodnevni svjedoci onoga što se dešava na terenu. Obraćaju se Sekretarijatu za urbanizam i Službi komuinalne policije i inspekcijskog nadzora, ali bez konkretnog rezultata.

Jedan od brojnih primjera sporne gradnje je u naselju Gomila, u Igalu, gdje su stanovnici uočili da investitor gradi objekat mimo onoga što je predstavio na građevinskoj tabli. Zgrada niče brzim tempom, jer radnici rade i noću, vikendima i praznicima. I laici vide razliku od onog što je predstavljano i što se gradi, još jedan, moguće dva i više spratova. Pano sa obavještenjem o prodaji stanova i brojem telefona je djelimično oboren, ali i bez njega je jasno da invetsitor namjerava da prodaje nekretnine. Mada, novi Zakon o legalizaciji bespravnih objekata strogo zabranjuje promet nekretnina.

Sekretar za urbanizam u Opštini Herceg Novi, Vladislav Velaš za Novski portal objašnjava da samo ono što je predstavljeno na tabli ima dokumentaciju, odobren projekat, odnosno urbanističko tehničke uslove.

- Za ostalo nemamo evidenciju u ovom slučaju - rekao je Velaš.

Strogi kriterijumi za angažovanje građevinskih inspektora u opštinama

Novi Zakon, na žalost, nije zaustavio divlje graditelje, potvrđuje Velaš, jer informacije sa terena govore suprotno.

- Namjera zakonodavca je vjerovatno bila da se divljoj gradnji stane na put. Zakonom više od ovog nije moglo da se uradi. Ali, problem u tom zakonskom aktu jeste to što je veoma strog kriterijum za zvanje građevinskog inspektora. Zakon o lokalnoj samoupravi takođe predviđa da na tu poziciju može da dođe onaj ko ima iskustvo, ko je građevinske , elektro ili mašinske struke. Malo je takvih zvanja. Imali smo za posljednja tri mjeseca dva neuspjela konkursa, a moje mišljenje je da bi i pravnik mogao obavljati posao građevinskog inspektora - kazao je Velaš.

Osim toga, ljudi nisu motiivisani, dodaje Velaš, ako se zna da početna plata kod privatnika danas iznosi 1.500-2.000 eura, a u Opštini je plata 800 ili 900 eura.

- Takođe, sada se na konkursima traži od kandidata odmah i državni ispit. Ranije je neko mogao da se zaposli, a da u roku od od pola godine ili godinu ima rok da ga položi - istakao je on.

Lokalnim upravama je povjereno formiranje građevinske inspekcije koja je do skoro bila pod resornim Ministarstvom. I tada je to bila slaba tačka, nedovoljna kontrola i suviše malo inspektora da bi pokriili cijelo Crnogorsko primorje.

Bez prelaznog rješenja

Ima li prelaznog rješenja dok lokalne uprave, konkretno hercegnovska, ne zaposli građevinske inspektore, jer očigledno, investitori koriste i ovu situaciju?

- Prosto nevjerovatno, ali nema prelaznog rješenja na bar pola godine ili godinu. Na novom konkursu imamo potencijalne kandidate za građevinske inspektore, ali nemaju položen državni ispit, pa se sada čeka da to završe. Na žalost, do tada ovaj period nije pokriven kontrolama građevinske inspekcije. Međutim, komunalna inspkcija ima po Zakonu nadležnost da do kraja godine, 31. decembra, donese rješenje o zatvaranju gradilišta, ako investitor nema uredne papire - tvrdi Velaš.

To bi onda značilo da bi stotine objekata u Herceg Novom u ovom momentu mogla da zatvori Služba komunalne policije I inspskcijskog nadzora. U tom opštinskom resoru su na prijavu koju je Novski portal dostavio u ime građana, kazali da je komunalna inspekcija ranije već jednom izlazila na gradilište velikog objekta na Gomili, te da je proslijedila nadležnoj državnoj građevinskoj inspkeciji zapisnik. Obećano je da će to uraditi ponovo i da će dati imati povratnu informaciju.

Kakav interes je investitora da i dalje rade nelegalno, a ne mogu daprodaju nekretnine?

Nije bilo lako ni do sada uposliti stručnog i beskompromisnog građevinskog inspektora, a pogotovo nakon izmjena zakonskih rješenja kada je njihovo angažovanje palo na lokalne samouprave.

- Investitori su posljednjih petnaestak godina prosto navikli da rade dosta nelegalno. Sve što su izgradili suprotno zakonu im je prošlo, legalizovano je. Ostvarili su velike profite. Onaj ko ima dozvolu za dva sprata, na primjer, a dogradi još jedan ili više, računa se da ima kompletan nelegalni objekat. Zakon ga ograničava da prodaje stanove, da sklapa kupoprodajne ugovore kod notara. Naš Sekretarijat ne odlučuje i ne definiše da li neki objeklat ima mogućnost da se dograđuje,  u ovom slučaju taj na Gomili. Ukoliko na osnovu važećeg planskog dokumenta on ima mogućnost da se dograđuje, da pravi dodatne etaže, procedura je jasna. Podnošenje zahtjeva za UT uslove , novo idejno rješenje, novi glavni projekat, građevinska dozvola… Ako pričamo o objektu na Gomili, investitor nije podnosio nikakav zahtjev za dogradnju - obrazlaže Velaš.

On kaže da razumije građane i to što oni iz njihove vizure prebacuju često odgovornost na Sekretarijat za slične ekscese u prostoru. Ali pitanje je i šta će investitor uraditi sa novoizgrađenim nelegalnim objektom, jer više ne može da prometuje izgrađene stanove.

U ovom momentu u Herceg Novom se računa da ima blizu 8.000 nelegalnih objekata, a uz minimalna ili djelimična prekoračenja gabarita i do 10.000, navodi Velaš.

Više od 2.500 objekata biće legalizovano po novom Zakonu jer su izvadili kompletnu dokumentaciju. Ostali moraju da pokernu postupak. Čekaju od jula novi ORTO foto snimak koji  još nije objavljen i mogu iskoristiti mogućnost za legalizaciju.

- Problem je što ostali ne mogu da se knjiže u katastru, niti da se legalizuju niti da prometuju nekretnine. Nije onda jasno i šta postižu investitori koji danas uporno grade  nelegalno. Kada bismo imali od tri do pet inspketora imali bismo mogućnost da reagujemo i zaustavimo divlje graditelje - poručuje Velaš iz čijeg su resora uputili zahtjev Ministarstvu da se kriterijumi za anžovanje građevinskih inspektora “malo spuste”.