Institut alternativa: Umjesto slabljenja, ojačati kontrolu javnih nabavki

Institut alternativa (IA) upozorio je da Nacrt izmjena i dopuna Zakona o javnim nabavkama, iako donosi određena unapređenja, nosi rizik slabljenja kontrole sistema, posebno kroz ukidanje inspekcije za javne nabavke i prebacivanje nadležnosti na budžetsku inspekciju bez adekvatnih kapaciteta.

IA je Ministarstvu finansija, tokom javne rasprave, dostavio komentare na Nacrt, problematizujući predviđeno ukidanje inspekcije za javne nabavke, kao i nedostatak kapaciteta budžetske inspekcije da kontroliše realizaciju ugovora.

Kako navode, Nacrt uvodi jasnija određenja korupcije u javnim nabavkama, obaveznu analizu tržišta – što je bila njihova ranija preporuka – te predviđa jačanje kontrole realizacije ugovora. Međutim, ističu da su pojedina rješenja potencijalno problematična u praksi.

Predložili su da se nadzor nad primjenom zakona i dalje sprovodi putem inspektora za javne nabavke, u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama i Zakonom o inspekcijskom nadzoru. Nacrtom je, kako navode, faktički predviđeno ukidanje ove inspekcije, dok njene nadležnosti preuzima Ministarstvo finansija, bez preciziranja da će nadzor imati inspekcijski karakter i biti sprovođen po pravilima sistemskog zakona o inspekcijskom nadzoru.

IA pozdravlja namjeru da se unaprijedi kontrola realizacije ugovora, ali upozorava da je za to neophodno izmijeniti i Zakon o budžetskoj inspekciji. Ističu da ova inspekcija već sada nema dovoljne kapacitete – od osam sistematizovanih mjesta za inspektore, popunjena su svega dva, dok jedan inspektor postupa po ovlašćenju. Sa takvim kapacitetima, planirano je svega deset nadzora u 2026. godini, što, kako ocjenjuju, dovodi u pitanje mogućnost sprovođenja novih nadležnosti.

Institut alternativa protivi se i brisanju odredbe prema kojoj je ponuda čija cijena prelazi procijenjenu vrijednost nabavke neispravna. Upozoravaju da bi takvo rješenje moglo podstaći praksu formalnog određivanja niže procijenjene vrijednosti radi primjene jednostavnijih postupaka, dok bi se stvarna vrijednost ugovora naknadno „korigovala“ prihvatanjem više ponude.

Takođe su predložili da se antikoruptivne mjere prošire i na jednostavne i direktne nabavke, koje su regulisane podzakonskim aktom. Posebno ističu rizik od sukoba interesa kod direktnih nabavki, budući da se ugovori zaključuju neposredno. Uz to, traže uvođenje prekršajnih sankcija za nepravilnosti u sprovođenju jednostavnih nabavki, jer važeći zakon takve sankcije ne predviđa.

IA je ukazao i na potrebu preciziranja obaveze izvještavanja o istraživanju tržišta prije pokretanja postupka javne nabavke, predlažući da se propiše obaveza objavljivanja izvještaja i utvrdi njegov obavezni sadržaj.

Među predlozima su i jasno propisivanje da komisija za javne nabavke ne može imati manje od tri člana, kao i preciziranje da prednost ranije pristigle ponude ima smisla samo u slučaju potpune izjednačenosti po svim kriterijumima.

Iz Instituta alternativa poručuju da izmjene zakona moraju voditi ka jačanju transparentnosti i odgovornosti u sistemu javnih nabavki, a ne ka njegovom dodatnom slabljenju.