Ivanov: Trend porasta temperature površine mora uticaće na češće pojave ekstremnih vremenskih događaja

Projekcije pokazuju da možemo da očekujemo porast srednje godišnje brzine vjetra, i to maksimalne brzine vjetra - u normalnom scenariju porasta gasova sa efektom staklene bašte do +2 odsto, a u najgorem mogućem slučaju i do +3 odsto, kazala je načelnica Odsjeka za primijenjenu meteorologiju u Zavodu za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore, Mirjana Ivanov, gostujući u emisiji "E uživo" na Televiziji E.

Ivanov je istakla da Zavod najviše analiza vrši u Baru, na hidrometeorološkoj stanici, i da te analize pokazuju da temperatura površine mora od 1980. godine ima trend rasta, koji iznosi 1,7 stepeni Celzijusa.

- Projekcije koje smo radili za period do 2040. godine ukazivale su da očekujemo porast od +1,7 stepeni, tako da smo mi zapravo već dostigli taj limit. Sljedeći tridesetogodišnji period, do 2071. godine, pokazuje dodatni porast do 1 stepena, a u periodu od 2071. do 2100. godine projekcije ukazuju na porast temperature površine mora od 1,5 do 2 stepena Celzijusa. Osmotrene i projektovane promjene već se poklapaju i već smo dostigli prvi projektovani nivo do 2040. godine. Stalno ističemo da je kvalitet podataka vrlo važan, jer se ne može uzeti bilo koji podatak – on mora proći kontrolu kvaliteta. Dakle, ovo su precizne analize - kazala je Ivanov.

Prema njenim riječima, srednja godišnja temperatura površine mora u Baru, u najtoplijoj dekadi, iznosila je +19 stepeni Celzijusa.

- Da bi se tropski ciklon formirao, neophodna je minimalna temperatura površine mora od 27 stepeni. Drugi uslov je što manje trenje, a treći nestabilna vazdušna masa iznad površine mora. U tom kontekstu, tropski cikloni se razvijaju u tropskim širinama, prvenstveno između 5 i 20 stepeni geografske širine, na obje hemisfere. Izuzetak je južni Atlantik, gdje takvih pojava nema jer je voda hladna. Tropski cikloni su snažni atmosferski poremećaji, a energija koja se pri tome oslobađa ekvivalentna je energiji hiljadu bombi bačenih na Hirošimu i Nagasaki. Riječ je o velikom poremećaju koji prate ogromni olujni oblaci, jake padavine i snažna električna pražnjenja - pojasnila je Ivanov.

Kako je dodala, u našim geografskim širinama nema tropskih ciklona, ali ima izvantropskih i vantropskih, dok trend porasta temperature površine mora ukazuje na to da će u budućnosti biti češće pojave ekstremnih vremenskih događaja.

- Analize su pokazale da bi najviše bio pogođen južni dio Jadrana – jezgro u prostoru od Ulcinja do Budve, dok bi u manjem intenzitetu bile zahvaćene oblasti prema Herceg Novom. Projekcije pokazuju da možemo da očekujemo porast srednje godišnje brzine vjetra, i to maksimalne brzine vjetra, u normalnom scenariju do +2 odsto, a u najgorem do +3 odsto - zaključila je Ivanov.