Kako sutkinje oblikuju povjerenje javnosti u pravosuđe

Iako se obilježava samo dva dana nakon Međunarodnog dana žena, manje poznati pandan –Međunarodni dan sutkinja – predstavlja značajan dan za ulogu žena u ostvarivanju pravde. Ravnopravno i potpuno učešće žena u pravosuđu je dugogodišnja težnja, a od usvajanja Rezolucije 75/274 Generalne skupštine UN-a iz 2021. godine, deseti mart je postao ključni instrument za unaprjeđenje ženskog učešća i jačanje povjerenja javnosti u pravosudne sisteme, misija je OEBS-a u Crnoj Gori koja je pripremila članak na tu temu. 

U Crnoj Gori, kako se navodi, jednoj od šest jurisdikcija u kojima se sprovodi Projekat praćenja suđenja na Zapadnom Balkanu, žene čine skoro 62 odsto pravosuđa. Takođe, žene zauzimaju nešto više od polovine svih rukovodećih pozicija u pravosuđu, uključujući predsjednice sudova.

Mirjana Popović, predsjednica Apelacionog suda Crne Gore i predsjednica Udruženja žena sudija Crne Gore, kaže da iako većinu sudija u Crnoj Gori čine žene, zemlja ima još dug put do potpune rodne ravnopravnosti u pravosudnom sektoru.

- Ne vjerujem da je rodna ravnopravnost u crnogorskom pravosuđu postignuta na zadovoljavajućem nivou - kazala je Popović, te ododala da postizanje rodne ravnopravnosti u bilo kom društvu je ključno, prije svega, za zaštitu ljudskih prava, za pospješivanje demokratije u društvu, a i ključno je za jačanje vladavine prava. 

Povjerenje kao sistemski izazov

Predsjednica Popović pomno prati rad regionalnog projekta monitoringa suđenja pod vođstvom OEBS-a. Analiza ovog projekta rezultirala je sveobuhvatnim skupom preporuka usmjerenih na jačanje odgovornosti pravosuđa, njegovu nezavisnost i jačanje povjerenja javnosti.

Iako je jednaka zastupljenost žena i muškaraca u pravosudnim ulogama jedan od ključnih faktora u jačanju povjerenja javnosti, to ne može biti jedini pokazatelj napretka. Institucionalne reforme i sistemski mehanizmi zaštite ostaju neophodni kako bi se osiguralo da sudske odluke budu oslobođene predrasuda i spoljnog uticaja.

Mnogo je faktora, kaže, koji utiču na nivo povjerenja javnosti u rad pravosuđa. 

- Možemo ih klasifikovati na spoljne i unutrašnje. Spoljni faktori su, recimo, istorijsko nasljeđe, politički pritisci, neizvršavanje sudskih odluka, prebacivanje političke odgovornosti na sudsku granu vlasti i sl. Unutrašnji faktori su, između ostalog, kompetentnost sudija i način vođenja kaznene politike - ističe Popović. 

I upravo na polju unutrašnjih faktora, kaže Popović, Udruženje žena sudija je našlo segment u kome svojim djelovanjem može da doprinese, dodajući da je preduzeto niz aktivnosti koje imaju za cilj edukaciju nosilaca pravosudnih funkcija. One se fokusiraju na osvješćivanje značaja rodne komponente za sudstvo, zatim iskorjenjivanja stereotipa i predrasuda, do obavezne upotrebe rodno-senzitivnog jezika u suđenjima i izradi odluka.

Rodna pristrasnost u sudnici

Finansiran od strane Evropske unije i sproveden od strane OEBS-a, Projekat praćenja suđenja na Zapadnom Balkanu prati slučajeve organizovanog kriminala i korupcije na visokom nivou u svih šest jurisdikcija regiona. Više od 20 saradnika za praćenje suđenja na oko 30 sudova prati predmete širom regiona, pružajući direktne podatke, uključujući uvid u rodnu pristrasnost u krivičnim postupcima.

Rodna pristrasnost u sudnicama može se ispoljavati na različite načine – od suptilnih omalovažavajućih komentara do otvoreno diskriminatornog ponašanja – i predstavlja važan aspekt koji se nadzire kroz monitoring suđenja na veoma specifičan način. Takve pristrasnosti uključuju seksističke komentare upućene u prolazu, omalovažavajući ton kada se obraća ženama, komentare na fizički izgled ili čak sekundarna viktimizacija žrtava. Ovi oblici predrasuda mogu negativno uticati kako na sudske odluke, tako i na ukupnu pravičnost sudskih postupaka.

Žensko liderstvo u pravosuđu: pristup i prepreke

Kako ističe Mirjana Popović, žene sudije na Zapadnom Balkanu i dalje se suočavaju sa inter-sektorskim predrasudama. Pravosuđe se širom svijeta i dalje doživljava kao tradicionalno muška profesija i često funkcioniše u okviru duboko ukorijenjenih rodnih stereotipa koji mogu uticati na napredovanje u karijeri i proces donošenja sudskih odluka. Ti stereotipi uključuju tradicionalne rodne uloge, implicitne predrasude i kulturološka očekivanja koja često otežavaju ženama da dođu do liderskih pozicija.

- Smatram da u bilo kom pravosuđu na Balkanu, pa i u crnogorskom, treba preduzeti niz aktivnosti kako bi svi nosioci sudijskih funkcija osvijestili stereotipe i predrasude kojih često nijesu svjesni, a koje imaju i koje mogu uticati na percepciju činjenica u različitim postupcima. Aktivnosti koje mogu preduzeti nositeljke sudijske funkcije brojne. Ali, isto tako smatram da ne smijemo zanemarivati značaj koji naše muške kolege imaju, ne smijemo zanemarivati ni njihovu ulogu u procesu rodnog osvešćivanja crnogorskog pravosuđa - kaže Popović i dodaje da i kolege i koleginice sve više izražavaju interesovanje za temu rodne ravnopravnosti u pravosuđu.

Međutim, naglašava, da ciljane inicijative sve više preispituju ove stereotipe, promovišući inkluzivno, raznovrsno i nepristrasno pravosuđe koje njeguje pravičnost i pravdu, oslobođeno ograničavajućih i često štetnih rodnih očekivanja. Ona lično prednjači u ovim naporima, postavljajući primjer drugima.

- Apelacioni sud je bio gotovo nepristupačan za poziciju predsjednice suda, jer smo u istoriji postojanja Apelacionog suda imali samo jednu ženu do sada na njegovom čelu, i to u kratkom mandatu od nekih par mjeseci. Ja sam prva žena na čelu Apelacionog suda u punom mandatu i zaista želim da ohrabrim sve mlade koleginice da svoje ambicije usmjere, bez obzira na stereotipe i predrasude sa kojima se susreću, ka visokim pozicijama u sudstvu - kazala je Popović.

Rodna ravnopravnost u sudnici za pravednije sudstvo

Eliminisanje, ili makar smanjenje rodne pristrasnosti kroz punu participaciju žena u sudstvu i liderskim ulogama, nije samo pitanje jednakosti; to je jedan od ključnih preduslova za značajnu reformu pravosudnog sistema.

Snažna zastupljenost žena u crnogorskom pravosuđu nije samo pitanje raznolikosti – to je ključni stub efikasnosti pravosudnog sistema. Ovaj napor doprinosi dosljednom, nepristrasnom donošenju odluka i jačanju povjerenja u sistem. U konačnici, legitimitet pravosuđa počiva na njegovoj sposobnosti da sprovodi pravdu bez predrasuda – a podsticanje ženskog liderstva predstavlja jedan od ključnih koraka ka ostvarivanju tog cilja.