Kaluđerović: Za borbu protiv lažnih diploma neophodna neselektivna i stroga sudska praksa

Falsifikovane diplome razaraju temelj meritokratskog društva i urušavaju povjerenje u institucije, ocijenila je viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje (CGO) Snežana Kaluđerović. Kako je istakla, jedini način da se takvom ponašanju stane na kraj jeste dosljedna, neselektivna i stroga sudska praksa.

Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) ranije je saopšteno da su od 2023. godine podnijeli 89 krivičnih prijava zbog sumnje u falsifikovane obrazovne isprave. Podgoričko Osnovno državno tužilaštvo (ODT) je navelo da je tim povodom formirano 70 predmeta.

Kaluđerović smatra da broj prijava govori u prilog zainteresovanosti i odlučnosti MPNI da se suprotstavi problemu, ali ukazuje da je od izuzetnog značaja epilog tih prijava.

– Radi se o prilično visokom, ali i zabrinjavajućem broju, jer je pretpostavka da je mnogo više tih slučajeva – kazala je ona u intervjuu agenciji MINA.

Dodala je da problem falsifikovanih diploma nije nov, već da se razvijao decenijama, bez adekvatne reakcije nadležnih institucija.

– Sada je ključno da dobijemo epiloge podnešenih prijava i dosljednu kaznenu politiku. Važno je da se stvori efekat odvraćanja od loših nauma – rekla je Kaluđerović.

Naglasila je da same prijave nemaju svrhu ako ne završe presudama koje pokazuju ozbiljnost pristupa problemu.

Prema podacima ODT-a, od 70 predmeta formiranih zbog sumnje u falsifikovane diplome, u 19 je podnijet optužni predlog. Neki su rezultirali zatvorskim kaznama od tri do šest mjeseci, dok su u drugim slučajevima izricane uslovne kazne, rad u javnom interesu i mjera oduzimanja isprave.

Kaluđerović ističe da nije jasno koliki je broj prijava u drugim opštinama i koliko postupaka vode druga tužilaštva.

– Nije mali broj prijava za falsifikovane obrazovne isprave u jednoj opštini, iako je ona najveća – kazala je.

Dodala je da su neki rezultati ohrabrujući, iako su procesi spori, te da treba isticati konkretne rezultate, naročito one sa zatvorskim kaznama.

Ona je upozorila da se mora otvoriti i pitanje adekvatnosti kazni.

– Pitamo se da li su blage s obzirom na ozbiljnost posljedica koje falsifikovane isprave mogu imati, naročito u zdravstvu, obrazovanju ili javnoj upravi – navela je Kaluđerović.

Na pitanje da li su pravni mehanizmi u Crnoj Gori za sankcionisanje korisnika lažnih diploma dovoljni, rekla je da zakonodavni okvir postoji, ali da problem leži u njegovoj primjeni.

– Procesi su spori, kontrole neredovne, a sankcije nedovoljno ubjedljive. Potrebna je brža i odlučnija primjena postojećih zakona i volja poslodavaca da provjere isprave prilikom zapošljavanja, naročito u javnom sektoru – kazala je.

Istakla je da za mnoge visoke javne funkcionere nije poznato gdje su stekli diplome.

– To automatski budi sumnju u njihov kredibilitet. Jasno je da opstrukcije dolaze od vrha sistema – poručila je Kaluđerović.

Dodala je da je CGO već tražio da se javno objavi gdje su članovi Vlade i poslanici stekli obrazovne isprave, ali da nije bilo odgovora.

– Mnogo govori ćutanje na tu našu inicijativu – kazala je.

Govoreći o preporukama za efikasniju borbu protiv lažnih diploma, naglasila je potrebu za koordinacijom institucija – prosvjetnih, inspekcija, tužilaštava i sudova.

– Uvođenje centralizovanog registra diploma i automatske provjere prilikom zapošljavanja u javnom sektoru, kao i jačanje inspekcija, osnovni su koraci – rekla je Kaluđerović.

Na pitanje postoji li dovoljno volje za rješavanje problema, kazala je da bi volja trebalo da postoji ako je sistem ozbiljno urušen, ali da se sve često lomi na opstrukcijama unutar samog sistema.

Kaluđerović je kazala da postoje indicije da su u prošlosti zapošljavane osobe sa sumnjivim kvalifikacijama, posebno u kontekstu partijskog zapošljavanja.

– Zbog toga je ključno da se prvo provjere obrazovne isprave funkcionera – članova Vlade, poslanika, savjetnika – istakla je.

Kazala je da provjere ne smiju da se ograniče samo na niže pozicije jer to obesmišljava cijeli napor.

Govoreći o sistemskim preprekama, navela je da ih ima mnogo – od administrativnih problema do nedostatka kapaciteta u tužilaštvima.

– Ipak, najvažnije je pitanje političke volje. Njeno odsustvo, posebno kada su u pitanju zaštićeni pojedinci, kompromituje cijeli proces i obeshrabruje prijavljivanje – ocijenila je Kaluđerović.

Iz ODT-a su kazali da su sumnjive diplome uglavnom izdate u Srbiji, BiH i Hrvatskoj, a da su neka od zvanja na njima psiholog, diplomirani ekonomista, inženjer šumarstva, profesor fizičkog vaspitanja i sporta.

Kaluđerović je upozorila na ozbiljne posljedice koje lažne diplome mogu imati u zdravstvu, obrazovanju i upravi.

– U zdravstvu nestručnost direktno ugrožava živote, u obrazovanju se urušava autoritet i kvalitet, a u upravi nekompetentni donose važne odluke – kazala je.

Prema njenim riječima, falsifikovane diplome najčešće su otkrivane u sektoru obrazovanja, zdravstva, lokalne samouprave, policije i bezbjednosti.

– To su upravo sektori koji bi trebalo da garantuju kvalitet i sigurnost građanima, što dodatno potvrđuje hitnost i ozbiljnost problema – poručila je Kaluđerović.