Lani identifikovano 28 žrtava trgovine ljudima, za četiri godine sedam osuđujućih presuda, žrtve bez odštete

Lani je u Crnoj Gori identifikovano 28 žrtava trgovine ljudima, dok ih je u prethodne četiri godine bilo 67, od čega većinom djece (79 odsto), a glavni oblici eksploatacije bili su prisilno prosjačenje, prisilni brak i seksualna eksploatacija – navodi se u izvještaju Grupe eksperata u borbi protiv trgovine ljudima (GRETA) Savjeta Evrope koji je objavljen danas.

U ovom dokumentu, koji tretira četvrtu evaluacionu rundu u periodu od 2021. do juna ove godine, istaknuto je da je Crna Gora zemlja porijekla, odredište i tranzita za žrtve trgovine ljudima, te da identifikovani broj žrtava predstavlja uvećanje u odnosu na prethodne godine – 2023. identifikovano je 18 žrtava trgovine ljudima, 2022. ih je bilo 16, a petoro 2021. godine. Ipak, kako konstatuju, statistika o idenfitikovanim žrtvama vjerovatno ne predstavlja puni obim ovog fenomena u Crnoj Gori.

Kategorije

Prema podacima Tima za formalnu identifikaciju žrtava trgovine ljudima, najčešće žrtve su žene i djeca. 

- Žene i djevojčice koje su žrtve trgovine ljudima pretežno su izložene seksualnoj eksploataciji, kao i dječijim ili prisilnim brakovima. Muške žrtve trgovine ljudima prvenstveno su izložene radnoj eksploataciji. Dječaci su ranjivi na prisilno prosjačenje i, u manjoj mjeri, dječije brakove – navodi se u dokumentu.

Iako većina žrtava ima crnogorsko državljanstvo, u periodu od 2021. do prošle godine identifikovano je 18 stranaca žrtava trgovine ljudima, tačnije po četvoro iz Azerbejdžana i Srbije, po troje iz Rusije i Ukrajine, te po jedna žrtva iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Izraela i Kosova. Sedam interno raseljenih sa Kosova lani je registrovano kao žtve trgovine ljudima.

- Devet žena je identifikovano kao žrtve trgovine ljudima, prvenstveno u svrhu seksualne eksploatacije. Samo pet muškaraca je identifikovano kao žrtve trgovine ljudima, svi u 2024. godini. Lani je registrovano i osam žrtava trgovine ljudima u svrhu radne eksploatacije. Što se tiče novih trendova, nekoliko slučajeva trgovine ženama radi eksploatacije u pornografiji prvi put je identifikovano 2023. godine – navodi se u dokumentu.

Radna eksploatacija 

U dokumentu se navodi da je broj migranata u porastu, posebno u građevinskoj industriji, te da su sa sezonskim radnicima zaposlenim u ugostiteljskom sektoru podložni eksploataciji. 

- Iako je policija navodno posvetila povećanu pažnju slučajevima koji uključuju trgovinu ljudima u svrhu radne eksploatacije, broj istraga slučajeva koji se tiču eksploatacije stranih radnika ostaje nizak s obzirom na sumnjive razmjere ovog fenomena – navodi se u izvještaju.

Identifikovano je samo osam žrtava trgovine ljudima radi radne eksploatacije u građevinskom sektoru, iako je policija navodno stavila veći naglasak na otkrivanje takvih slučajeva posljednjih godina. Slučaj koji je uključivao 334 strana državljanina, uglavnom iz Turske, koji su navodno eksploatisani u građevinskoj industriji otkriven je prošle godine. Međutim, ove osobe nisu identifikovane kao žrtve trgovine ljudima formalnom identifikacijom zbog činjenice da su napustile zemlju ubrzo nakon otkrivanja slučaja, ali imaju status žrtava u postupku pred tužilaštvom, kao i u postupku pred sudom.

Građevinska kompanija je, kako se navodi u dokumentu, navodno obećala radnicima da će dobiti platu od 1.500 eura, ali im je isplaćeno 100 eura ili ništa. 

- Štaviše, oduzeti su im pasoši, nisu bili registrovani u zemlji i bili su izloženi fizičkom nasilju - piše u izvještaju.

Istraga slučaja, koja je trajala šest mjeseci, otkrila je fiktivne ugovore sa radnicima koji su došli u Crnu Goru mjesecima nakon što su ugovori zaključeni.

- Tužilaštvo se uglavnom oslanjalo na dokumentarne dokaze, jer je većina radnika odlučila da se vrati u svoju zemlju odmah nakon otkrivanja slučaja i kasnije nije mogla biti pronađena. Krivični postupak protiv šest optuženih (uključujući prevodioca koji je radio za jedno od ministarstava) bio je u toku u vrijeme posjete Grupe eksperata. Crnogorske vlasti su, u komentarima na nacrt izvještaja, navele da je podignuta optužnica protiv sedam osoba, što je potvrdio Viši sud u Podgorici, te da je postupak u fazi suđenja. U ovom slučaju je pokrenuta i finansijska istraga koja je u toku - kazali su u dokumentu.

Migranti

Broj migranata radnika iz trećih zemalja u Crnoj Gori je, kako su rekli, povećan zbog rastućeg nedostatka radne snage. Grupa eksperata napominje da dozvole za rad vezuju migrante radnike za određene poslodavce i ta zavisnost ih čini ranjivijim na eksploataciju i moguće trgovinu ljudima. 

- Nedostatak ljudskih i finansijskih resursa Inspekcije rada negativno utiče na njegovu sposobnost da sprovodi redovne i proaktivne inspekcije. Grupa eksperata smatra da bi vlasti trebalo da smanje zavisnost migranata radnika od njihovih poslodavaca izdavanjem radnih dozvola koje im omogućavaju da promijene poslodavce, uspostave bezbjedne mehanizme prijavljivanja i obezbijede dostupnost prevodilaca za jezike koje strani radnici obično govore tokom inspekcija - istaknuto je u dokumentu.

Crnogorske vlasti, kako dodaju, treba da preduzmu dalje korake kako bi spriječile tražioce azila i izbjeglice da postanu žrtve trgovine ljudima, kroz poboljšanje njihovog pristupa tržištu rada i zdravstvenoj zaštiti. 

Od 2019, kada je osnovan Tim za formalnu identifikaciju žrtava trgovine ljudima, broj žrtava trgovine ljudima identifikovanih u Crnoj Gori se povećao, ali među tražiocima azila i osobama u imigracionom pritvoru nisu identifikovane žrtve trgovine ljudima.

Radne dozvole

Grupa eksperata je obaviještena da je 2023. godine stranim radnicima izdato nepunih 40.000 radnih dozvola. Zakon o strancima predviđa novčane kazne između 1.000 i 10.000 eura za poslodavce koji krše odredbe zakona. 

Prema informacijama koje su dostavili crnogorski organi, Inspekcija rada je 2021. godine izvršila 8.105 inspekcija, tokom kojih je 945 osoba zatečeno bez ugovora. Godinu kasnije (2022) broj inspekcija je bio 6.042, a u 2023. godini izvršeno je 6.867 inspekcija tokom kojih je utvrđeno da je 1.356 osoba nezakonito zaposleno (895 stranih državljana i 461 crnogorski državljanin)

- Radne dozvole obavezuju radnike migrante da ostanu kod poslodavca za koga je izdata radna dozvola. Grupa eksperata napominje da ova zavisnost radnika migranata od poslodavca čini ih ranjivijim na eksploataciju i moguće trgovinu ljudima – navodi se u dokumentu.

Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga je, kako dodaju, pripremilo nacrt zakona o pojednostavljenom zapošljavanju na sezonskim i privremenim poslovima u sektorima kao što su turizam, ugostiteljstvo, trgovina, građevinarstvo i poljoprivreda. Nacrt zakona uvodi pojam „stalnog sezonskog radnika“, omogućavajući kontinuitet radnog odnosa u sezonskim aktivnostima i poboljšavajući socijalnu sigurnost kroz obavezu poslodavca da prijavi takve radnike na penzijsko i invalidsko osiguranje. Nacrt zakona takođe predviđa obavezu poslodavca da ponudi stalnim sezonskim radnicima zaposlenje u narednoj sezoni.

Prema informacijama koje su dostavili crnogorski organi, Inspekcija rada je 2021. godine izvršila 8.105 inspekcija, tokom kojih je 945 osoba zatečeno bez ugovora. Godinu kasnije (2022) broj inspekcija je bio 6.042, a u 2023. godini izvršeno je 6.867 inspekcija tokom kojih je utvrđeno da je 1.356 osoba nezakonito zaposleno (895 stranih državljana i 461 crnogorski državljanin). 

Grupa eksperata je obaviještena da je Inspekcija rada uputila jedan mogući slučaj trgovine ljudima Odjeljenju za borbu protiv trgovine ljudima. Pod istragom Višeg državnog tužilaštva u Podgorici je slučaj koji se odnosi na državljanina Azerbejdžana za koga se sumnja da je eksploatisao četiri azerbejdžanska radnika na gradilištu, organizujući njihov prevoz iz jednog grada u drugi u Crnoj Gori, uz obećanje značajne zarade koju očigledno nikada nisu primili.

- Inspekcija rada je, u saradnji sa Upravom policije, 2021. godine realizovala inspekciju 1.895 objekata i lokacija, uključujući gradilišta, hotele, poslovne subjekte, autobuske i željezničke stanice, taksi stajališta, ugostiteljske objekte i marine, a kontrolisana su 7.803 strana državljanina. U 2022. godini zajedničke inspekcije su realizovane na 563 gradilišta, u 171 hotelu, 357 objekata privatnog smještaja, 841 poslovnom subjektu i 387 ugostiteljskih objekata, a kontrolisana su 12.484 strana državljanina. Godinu kasnije (2023) Inspekcija rada i Uprava policije su imali 202 zajedničke inspekcije - precizirano je u izvještaju.  

Azilanti

Tražioci azila predstavljaju još jednu kategoriju osoba podložnih trgovini ljudima. 

Obaviješteni su da je broj osoba koje su izrazile namjeru da podnesu zahtjev za azil smanjen za 45 odsto lani u poređenju sa prethodnom godinom, dok se broj djece bez pratnje i razdvojene djece (uglavnom iz Avganistana, a nedavno i iz Egipta) povećao

- Od 2021. nisu identifikovane žrtve trgovine ljudima među ovom kategorijom. Bila su tri slučaja sumnje na trgovinu ljudima u svrhu seksualne eksploatacije, u kojima je učestvovao muškarac iz Irana i dvije žene iz Maroka i Srbije. Slučajeve je policiji uputilo Odjeljenje za prijem stranaca koji traže međunarodnu zaštitu, ali osobe nisu identifikovane kao žrtve trgovine ljudima. Dodatno, nijedna žrtva trgovine ljudima nije identifikovana u crnogorskim zatvorima, niti u pritvorskom centru za strance - navodi se u izvještaju.

Nijednoj od stranih žrtava identifikovanih tokom perioda izvještavanja nije odobren takozvani period oporavka i razmišljanja. Prema navodima vlasti, kako se navodi u dokumentu, to je zbog činjenice da su žrtve odlučile da se vrate u svoje zemlje porijekla. Nijednoj žrtvi nije odobrena ni dozvola boravka tokom perioda izvještavanja. Grupa eksperata za borbu protiv trgovine ljudima poziva crnogorske vlasti da obezbijede da, kad god postoje osnovani razlozi za vjerovanje da je strani državljanin žrtva, ta osoba ima pristup periodu oporavka i razmišljanja. 

- Crna Gora je dio mješovite rute kretanja migranata Zapadnog Balkana. Prema podacima Komesarijata Ujedinjenih nacija za migrante većina tražilaca azila ulazi u Crnu Goru iz Albanije i izlazi ka Bosni i Hercegovini, a nova ulazna tačka je otvorena na sjeveru zemlje u martu 2024. godine odakle migranti/izbjeglice dolaze sa Kosova – navodi se u izvještaju.

Obaviješteni su da je broj osoba koje su izrazile namjeru da podnesu zahtjev za azil smanjen za 45 odsto lani u poređenju sa prethodnom godinom, dok se broj djece bez pratnje i razdvojene djece (uglavnom iz Avganistana, a nedavno i iz Egipta) povećao. 

Lani su 2.572 osobe, od kojih je 60 odsto iz Avganistana, registrovale namjeru da podnesu zahtjev za azil, dok je 117 osoba podnijelo zahtjev za azil Direkciji za azil iste godine. 

- Broj osoba kojima je odobrena međunarodna zaštita se povećao – bilo ih je devet u 2022. godini, 14 u 2023. i 24 prošle godine – precizirano je u izvještaju. 

Prihvatni centri

Postoje dva prihvatna centra za tražioce azila, koja se nalaze u Božaju blizu albanske granice, kao i u Spužu blizu Podgorice, sa kapacitetom od 164 mjesta. 

- U Spužu je 2020. boravilo 1.878 osoba, a u Božaju 824 osobe. Godinu kasnije (2021) u Spužu je bilo 1.829 osoba, a u Božaju 850. U Spužu je 2022. bilo 4.106 osoba, a u Božaju 1.916. Prije dvije godine (2023) u Spužu su bile 1.244 osobe, a u Božaju 1.849, dok je prošle godine u Spužu bio 801 azilant, a u Božaju njih 836 – precizirano je u dokumentu.

Azilantima u centrima ostaju samo dva do tri dana. Grupa eksperata je obaviještena da se samo oko polovina osoba koje prijave svoju namjeru da traže azil javlja u prihvatni centar. 

- Ovo se djelimično pripisuje činjenici da mnoge osobe, uključujući djecu bez pratnje, ne namjeravaju da ostanu u Crnoj Gori već da nastave svoje putovanje. Službenici granične policije koji obavljaju prvi razgovor sa migrantima ponekad ne obavještavaju osobu o njenim pravima, uključujući pravo na traženje azila, te ne ulažu dovoljno napora da identifikuju moguće ranjivosti i/ili trgovinu ljudima – navodi se u dokumentu.

Grupa eksperata je obaviještena da je oko stotinjak djece iz Egipta stiglo u Crnu Goru u nekoliko velikih grupa od početka 2024. Oni su boravili u prihvatnom centru u Spužu nekoliko dana i izgledalo je da imaju mape i jasna uputstva o svom kretanju i nisu bili voljni da govore o svojim okolnostima. Osoblje prihvatnog centra je od neke djece saznalo da su im roditelji platili putovanje, dok se od drugih očekivalo da ga plate radeći za svoje krijumčare. Informacija je proslijeđena policiji, ali nije bilo moguće sprovesti istragu jer su djeca otišla.

U Spužu je 2020. boravilo 1.878 osoba, a u Božaju 824 osobe. Godinu kasnije (2021) u Spužu je bilo 1.829 osoba, a u Božaju 850. U Spužu je 2022. bilo 4.106 osoba, a u Božaju 1.916. Prije dvije godine (2023) u Spužu su bile 1.244 osobe, a u Božaju 1.849, dok je prošle godine u Spužu bio 801 azilant, a u Božaju njih 836

Pozivaju crnogorske vlasti da povećaju ljudske i finansijske resurse centara za socijalni rad kako bi se osiguralo da djeci bez pratnje i razdvojenoj djeci pruži adekvatna zaštita od zakonskih staratelja, kako bi se spriječilo da postanu žrtve trgovine ljudima.

Raseljeni

U vrijeme posjete Grupe eksperata bilo je 8.600 osoba raseljenih zbog rata u Ukrajini kojima je odobrena privremena zaštita. Obaviješteni su da većina raseljenih zbog rata u Ukrajini, kojima je dodijeljena privremena zaštita, sama sebe izdržava. 

Navodno, neki Ukrajinci koji su prvobitno otišli ​​u Njemačku i Poljsku odlučili su da se poslije nekog vremena presele u Crnu Goru. U vrijeme posjete Grupe eksperata država je obezbjeđivala smještaj za 107 osoba iz Ukrajine u hotelu koji je iznajmila država.

- Jedan od glavnih problema koji se tiču raseljenih iz Ukrajine je mali broj djece upisane u školu (25 odsto), što se djelimično pripisuje činjenici da mnoga djeca nastavljaju da pohađaju školu u Ukrajini onlajn. Prema informacijama koje su vlasti dale u svom odgovoru na upitnik, 526 djece iz Ukrajine je upisano u školu u Crnoj Gori od kojih je 208 raseljeno zbog rata u toj zemlji - precizirano je u dokumentu.

Seksualna eksploatacija

Grupa eksperata je upoznata sa slučajem iz 2023. u kojem je identifikovano 15 žena koje su službenici za sprovođenje zakona identifikovali kao žrtve trgovine ljudima, odnosno trgovine u pornografske svrhe.

Prema informacijama koje su crnogorske vlasti dale u svojim komentarima na nacrt izvještaja, Više državno tužilaštvo u Podgorici pokrenulo je krivični postupak protiv četiri osobe. Oni su optuženi da su regrutovali i transportovali žene u primorske gradove Crne Gore, obmanjujući ih i zloupotrebljavajući njihove teške okolnosti i zavisnost sa ciljem seksualne eksploatacije i korišćenja u pornografske svrhe. Nakon istrage, koja je obuhvatala finansijsku istragu protiv okrivljenih, optužnica je podignuta u aprilu 2024, a postupak je u toku pred Višim sudom u Podgorici.

- Žene su navodno poticale iz Ukrajine, Bjelorusije, Izraela i drugih zemalja i regrutovane su onlajn od članova međunarodne organizovane kriminalne grupe. Jedan od počinilaca bio je fotograf koji je pozivao žene na zabave gdje ih je fotografisao obećavajući da će ih učiniti poznatim. Umjesto toga, fotografije su korišćene za ucjenu žena, a one su bile primorane da objavljuju seksualno eksplicitni sadržaj na onlajn platformi – precizirano je u dokumentu.

Zabrinuti su i zbog izvještaja o seksualnoj eksploataciji i prisilnoj prostituciji koja se navodno dešava u luksuznim hotelima i jahtama u priobalnim gradovima tokom turističke sezone (takozvana „elitna prostitucija“). 

- Prema riječima predstavnika civilnog društva sa kojima se Grupa eksperata sastala, bilo je i drugih slučajeva žena koje su namamljene u priobalna područja pod lažnim obećanjem posla i umjesto toga su prisiljene na prostituciju. Medijski izvještaji navode da klijentela uključuje političare i druge poznate ličnosti – navodi se u dokumentu.

Prema informacijama koje su crnogorske vlasti dale u svojim komentarima na nacrt izvještaja, Više državno tužilaštvo u Podgorici pokrenulo je krivični postupak protiv četiri osobe. Oni su optuženi da su regrutovali i transportovali žene u primorske gradove Crne Gore, obmanjujući ih i zloupotrebljavajući njihove teške okolnosti i zavisnost sa ciljem seksualne eksploatacije i korišćenja u pornografske svrhe. Nakon istrage, koja je obuhvatala finansijsku istragu protiv okrivljenih, optužnica je podignuta u aprilu 2024, a postupak je u toku pred Višim sudom u Podgorici.

Grupa eksperata je obaviještena da Ministarstvo turizma, u saradnji sa Odjeljenjem za borbu protiv trgovine ljudima Ministarstva unutrašnjih poslova, sprovodi obuku za hotelsko osoblje na turističkim lokacijama kako bi ih senzibilizisali na indikatore trgovine ljudima. 

- Iako je ovaj napor pohvalan, čini se da nisu preduzete nikakve mjere za rješavanje problema seksualne eksploatacije koja se navodno dešava na jahtama. U stvari, vlasti izgleda nisu svjesne obima ovog problema i/ili nisu spremne da ga dovoljno riješe – piše u izvještaju.

Smatraju da crnogorske vlasti treba da intenziviraju svoje napore kako bi se posebno pozabavile ranjivostima vezanim za rodnu dimenziju trgovine ljudima, pored ostalog, preduzimanjem konkretnih koraka za sprečavanje trgovine ženama i djevojčicama u svrhu seksualne eksploatacije u kontekstu takozvane „elitne prostitucije“ koja se odvija u priobalnim područjima. 

- Navodi o korupciji i mogućoj umiješanosti zvaničnika u trgovinu ljudima koja se odvija u priobalnim područjima treba da budu odmah istraženi i sankcionisani – ističe Grupa eksperata.

Skloništa

Sklonište za žrtve trgovine ljudima, koje vodi nevladina organizacija, može da smjesti do tri žene žrtve trgovine ljudima u svrhu seksualne eksploatacije. Ova nevladina organizacija, kako dodaju, upravlja i skloništem za žrtve rodno zasnovanog nasilja, koje ima 20 mjesta i pruža psihološko savjetovanje žrtvama. Sklonište za žrtve trgovine ljudima dobija oko polovine svojih godišnjih operativnih troškova (ukupni troškovi su 105.000 eura) od Vlade. Grupa eksperata je obaviještena da vlasti nisu uputile nijednu žrtvu trgovine ljudima u sklonište 2024. godine. 

Sedam žena iz Ukrajine, koje su bile dio grupe žena navodno eksploatisanih na jahti, smještene su u sklonište za žrtve rodno zasnovanog nasilja. Bile su još dvije žene za koje se sumnjalo da su žrtve trgovine ljudima, ali su smještene u sklonište za žrtve rodno zasnovanog nasilja po sopstvenom zahtjevu.

- Prva je bila devetnaestogodišnjakinja koja je došla u Crnu Goru kao sezonski radnik i bila je žrtva seksualne eksploatacije. Druga je navodno prodata u prisilni brak u Crnoj Gori i bila je smještena sa svoje dvoje djece. Nevladina organizacija je uputila obje žene Timu za formalnu identifikaciju žrtava trgovine ljudima. Prema informacijama koje su vlasti dale u svojim komentarima na nacrt izvještaja GRETA, u slučaju prve žene tim je jednoglasno odlučio da ona nije žrtva trgovine ljudima, ali da je u riziku da to postane - kazali su u dokumentu.

 U Skloništu za djecu žrtve trgovine ljudima ima četiri spavaće sobe na gornjem spratu i jednu spavaću sobu u prizemlju koja je prilagođena djeci sa invaliditetom. Može da primi 10 žrtava koje mogu da borave u skloništu do godinu. Dječaci i djevojčice su smješteni odvojeno. U vrijeme posjete Grupe eskeprata u centru je bilo sedmoro djece, uključujući četrnaestogodišnju djevojčicu koja je bila u šestom mjesecu trudnoće. Sva djeca su bila iz romske zajednice, a četvoro od njih nije imalo crnogorsko državljanstvo. Za svako dijete se razvija individualni plan i djeca pohađaju lokalnu školu.

Sedam žena iz Ukrajine, koje su bile dio grupe žena navodno eksploatisanih na jahti, smještene su u sklonište za žrtve rodno zasnovanog nasilja. Bile su još dvije žene za koje se sumnjalo da su žrtve trgovine ljudima, ali su smještene u sklonište za žrtve rodno zasnovanog nasilja po sopstvenom zahtjevu

Procesuiranje

Broj istraženih i procesuiranih slučajeva trgovine ljudima na godišnjem nivou povećao se u poređenju sa prethodnim izvještajem.

Broj procesuiranih slučajeva bio je pet u 2021. godini, sedam u 2022, 15 u 2023. i četiri u 2024. godini. U vrijeme posjete Grupe eksperata, u toku je bilo 17 postupaka koji se tiču slučajeva trgovine ljudima 

Prema informacijama koje su dostavile crnogorske vlasti, u periodu od 2021. do prošle godine, policija je podnijela 46 krivičnih prijava za krivično djelo trgovine ljudima - pet u 2021, devet u 2022, te po 16 u 2023. i 2024. godini.

- Tužilaštvo je izdalo naredbu za pokretanje istrage u 29 slučajeva – četiri u 2021. godini, pet u 2022, devet u 2023. godini i 11 prošle godine. Slučajevi su se odnosili na prisilno prosjačenje, radnu eksploataciju, prisilnu prostituciju i druge vrste seksualne eksploatacije, uključujući korišćenje u pornografske svrhe, kao i na dječje brakove - precizirano je u dokumentu. 

Broj procesuiranih slučajeva bio je pet u 2021. godini, sedam u 2022, 15 u 2023. i četiri u 2024. godini. U vrijeme posjete Grupe eksperata, u toku je bilo 17 postupaka koji se tiču slučajeva trgovine ljudima.

Presude i odšteta

Od 2021. je donijeto sedam osuđujućih presuda u slučajevima trgovine ljudima. 

U jednom slučaju koji se tiče trgovine ljudima u svrhu seksualne eksploatacije, okrivljeni je osuđen na godinu i dva mjeseca zatvora, u drugom koji se tiče prisilnog prosjačenja okrivljeni je osuđen na godinu zatvora. U trećem slučaju koji se tiče prisilnog braka izrečena je kazna od dvije godine zatvora.

Nadležni organi sa kojima se sastala Grupa eksperata pomenuli su da, iako 2022. godine nije donijeta nijedna presuda, dva slučaja koja se odnose na prisilni brak i prisilno prosjačenje su okončana 2023. godine, što je rezultiralo kaznama zatvora od dvije, odnosno tri godine. 

Zabrinuti su što nijedna žrtva trgovine ljudima nije imala koristi od besplatne pravne pomoći od njihove posljednje evaluacije, te pozivaju vlasti da preduzmu korake kako bi olakšale i garantovale pristup pravdi za žrtve trgovine ljudima, posebno tako što će osigurati da se advokat imenuje čim postoje osnovani razlozi za vjerovanje da je osoba žrtva trgovine ljudima

Lani je donijeta jedna presuda u slučaju koji se odnosi na prisilni brak, što je rezultiralo trogodišnjom kaznom zatvora protiv okrivljenog, dok su u drugom slučaju koji se odnosio na trgovinu ljudima u svrhu prisilnog prosjačenja i prisilnog braka dva okrivljena osuđena na tri godine, odnosno 16 mjeseci zatvora.

Ističu da je većina zatvorskih kazni blizu ili ispod minimuma propisanog Krivičnim zakonikom, odnosno godina zatvora u slučaju odraslih i tri godine zatvora u slučaju djece žrtava.

- Prema informacijama koje su dostavili nadležni organi, nijednoj žrtvi trgovine ljudima nije dodijeljena odšteta od 2021. Iako su žrtve trgovine ljudima podnijele imovinsko-pravne zahtjeve u šest krivičnih predmeta, koji su okončani od 2019. do 2024, svi su upućeni da traže odštetu u građanskom postupku. Sudovi su navodno utvrdili da imovinsko-pravni zahtjevi nisu precizno navedeni ili da činjenice utvrđene u krivičnom postupku ne pružaju pouzdan osnov ni za potpunu ni za djelimičnu odluku, te da bi njihovo utvrđivanje dovelo do značajnog kašnjenja u postupku - navodi se u izvještaju.

Grupa eksperata je obaviještena da su tužiocima izdate smjernice kojima im se nalaže da prikupljaju dokaze u prilog imovinsko-pravnim zahtjevima žrtava u krivičnim postupcima. Vrhovni sud je preporučio da niži sudovi odlučuju o imovinsko-pravnim zahtjevima u krivičnim postupcima kad god za to postoje dovoljni razlozi. Štaviše, očekuje se da će smjernice o poboljšanju sudske prakse u vezi sa odštetom žrtava u krivičnim postupcima biti razvijene 2025. godine.

- Još jednom pozivamo crnogorske vlasti da garantuju efikasan pristup nadoknadi štete žrtvama trgovine ljudima, tako što će osigurati da prikupljanje dokaza o šteti koju je žrtva pretrpjela bude dio krivične istrage, u potpunosti koristeći zakon o oduzimanju i konfiskaciji imovine stečene krivičnim delima i pružajući obuku o nadoknadi štete žrtvama za advokate, tužioce i sudije - poručila je Grupa eksperata.

 Štaviše, vlasti treba da obezbijede da sve žrtve trgovine ljudima, bez obzira na državljanstvo i status prebivališta, imaju pravo na državnu nadoknadu štete, tako što će bez daljeg odlaganja stupiti na snagu zakon o nadoknadi štete žrtvama nasilnih krivičnih djela.

Zabrinuti su što nijedna žrtva trgovine ljudima nije imala koristi od besplatne pravne pomoći od njihove posljednje evaluacije, te pozivaju vlasti da preduzmu korake kako bi olakšale i garantovale pristup pravdi za žrtve trgovine ljudima, posebno tako što će osigurati da se advokat imenuje čim postoje osnovani razlozi za vjerovanje da je osoba žrtva trgovine ljudima.

Romi i Egipćani

U dokumentu navode da su crnogorske vlasti preduzele mjere za rješavanje problema trgovine ljudima među romskom i egipćanskom djecom kroz zakonske promjene, obrazovne kampanje i sprečavanje napuštanja škole.

Prema podacima Komesarijata UN za izbjeglice, od novembra 2024. u Crnoj Gori su 424 osobe u riziku od apatridije, u poređenju sa 467 u 2020. godini. Polovina njih su bila djeca

- Međutim, potrebno je uložiti dalje napore u rješavanje problema siromaštva i socijalne isključenosti Roma i Egipćana, koji predstavljaju osnovne uzroke trgovine ljudima. Izvještaj naglašava i potrebu da se osigura da osobe koje su u riziku od apatridije imaju potpun pristup postupcima civilne registracije - istaknuto je u dokumentu

Apatridija izlaže osobu većem riziku da postane žrtva trgovine ljudima. 

- Grupa eksperata ponovo konstatuje da apatridija pogađa neke od Roma i Egipćana koji su rođeni van Crne Gore i koji su raseljeni nakon raspada Jugoslavije, kao i njihovu djecu. Iako su uvedene zakonske izmjene radi sprovođenja postupka za utvrđivanje apatridije i olakšavanja registracije djece rođene van zdravstvenih ustanova, problem apatridije i dalje postoji – navodi se u dokumentu.

Prema podacima Komesarijata UN za izbjeglice, od novembra 2024. u Crnoj Gori su 424 osobe u riziku od apatridije, u poređenju sa 467 u 2020. godini. Polovina njih su bila djeca. 

- Iako crnogorski zakon dozvoljava pristup državljanstvu za djecu rođenu u Crnoj Gori od roditelja bez državljanstva, čini se da se ova odredba ne primenjuje u praksi. Štaviše, i dalje postoje prepreke za registraciju djece rođene van zdravstvenih ustanova, posebno u slučajevima kada majka nema lična dokumenta - upozorava Grupa eksperata. 

Pošto sistem besplatne pravne pomoći ne pokriva administrativne postupke kao što je registracija rođenja, UNHCR služi kao jedini pružalac besplatne pravne pomoći za osobe bez državljanstva u Crnoj Gori. 

Obaviješteni su da je 300 romske i egipaćanske djece upisano u predškolsko obrazovanje 2024. godine, a 280 u 2023. godini. Besplatan prevoz je obezbijeđen za oko 600 učenika osnovnih škola u Podgorici, Nikšiću, Beranama i Cetinju tokom perioda izvještavanja. Pored toga, srednjoškolci i studenti imaju pristup stipendijama

- Pozitivno primjećujemo da Strategija o migracijama i reintegraciji povratnika u Crnoj Gori za period od 2021. do 2025. sadrži niz mjera usmjerenih na rješavanje problema apatridije, uključujući i saradnju sa zemljama porijekla osoba u riziku od apatridije i jačanje kapaciteta relevantnih državnih organa - konstatovali su u dokumentu.

Članovi romske i egipćanske zajednice, posebno žene i djeca, posebno su ranjivi na trgovinu ljudima zbog višestrukih faktora. 

- Romi i Egipćani se suočavaju sa diskriminacijom i socijalnom marginalizacijom, što rezultira, između ostalog, niskim pristupom obrazovanju i zapošljavanju. Štaviše, suočavaju se sa preprekama u pristupu zdravstvenoj zaštiti i pristojnom stanovanju, što dodatno pogoršava njihovu marginalizaciju i izlaže ih riziku od eksploatacije i trgovine ljudima. Pored ovih problema, interno raseljeni Romi i Egipćani sa Kosova suočavaju se sa rizikom od apatridije. Prisilno prosjačenje pretežno pogađa Rome i Egipćane iz susjednih zemalja koji dolaze u Crnu Goru tokom turističke sezone - navodi se u izvještaju.

Obaviješteni su da je 300 romske i egipaćanske djece upisano u predškolsko obrazovanje 2024. godine, a 280 u 2023. godini. Besplatan prevoz je obezbijeđen za oko 600 učenika osnovnih škola u Podgorici, Nikšiću, Beranama i Cetinju tokom perioda izvještavanja. Pored toga, srednjoškolci i studenti imaju pristup stipendijama.

- Vlasti nastavljaju da primjenjuju Protokol o sprečavanju napuštanja škole i koriste usluge medijatora kako bi olakšale rad sa djecom koja su u riziku od napuštanja škole. Tokom perioda izvještavanja angažovano je 24 medijatora u osnovnim školama u Podgorici, Nikšiću, Baru, Beranama, Ulcinju, Herceg Novom i Tivtu, kojima je pružena obuka. U vrijeme posjete Grupe eksperata bilo je 52 medijatora. Relevantna pravila su izmijenjena kako bi se predvidjelo da svaki medijator pokriva 35 djece, za razliku od 70 djece prema prethodnim pravilima i kako bi se predškolskim ustanovama omogućilo da angažuju i medijatore. Grupa eksperata je obaviještena da je broj romske i egipaćanske dece koja napuštaju školu smanjen kao rezultat rada medijatora - piše u dokumentu.

Ranjive grupe

LGBTI osobe su, kako se navodi, među najranjivijim grupama u Crnoj Gori, ali nije realizovano nijedno istraživanje o njihovoj ranjivosti na trgovinu ljudima, zbog čega Grupa eksperata poziva crnogorske vlasti da to učine i razviju preventivne mjere posebno usmjerene na ovu grupu, u tijesnoj saradnji sa organizacijama civilnog društva.

Obaviješteni su o slučajevima osoba sa invaliditetom umiješanih u prisilno prosjačenje i slučajevima seksualne eksploatacije djece sa intelektualnim invaliditetom koje je policija odbacila kao slučajeve trgovine ljudima zbog nedostatka dokaza. 

- Grupa eksperata smatra da crnogorske vlasti treba da sprovedu istraživanje o ranjivosti osoba sa invaliditetom na trgovinu ljudima i da razviju preventivne mjere posebno usmjerene na ovu grupu. Obuka o trgovini ljudima trebalo bi da se obezbijedi stručnjacima koji pomažu osobama sa invaliditetom - piše u dokumentu.

Iako pozdravlja otvaranje državnog skloništa za djecu žrtve trgovine ljudima, Grupa eksperata je zabrinuta zbog kontinuiranog odsustva skloništa za muške žrtve trgovine ljudima. Zato pozivaju vlasti da obezbijede smještaj za muške žrtve i da proces odobravanja i oduzimanja licenci za nevladine organizacije koje vode skloništa bude transparentan i uključuje odgovarajuće procedure praćenja. 

Smatraju da bi vlasti trebalo da pruže dugoročnu pomoć žrtvama trgovine ljudima i olakšaju njihovu reintegraciju u društvo.

Ističu da bi crnogorske vlasti trebalo da obezbijede da se zloupotreba položaja ranjivosti pravilno prizna u krivičnim slučajevima koji uključuju punoljetne muške žrtve i da nastave sa pružanjem obuke relevantnim stručnjacima o tome kako položaj ranjivosti žrtava može postojati ili nastati i kako njegova zloupotreba može funkcionisati u kontekstu trgovine ljudima.