Marković će zahtijevati hitno intenziviranje rada u predmetima govora mržnje

Na pitanje Portala ETV vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću da li je praksa da istražne radnje u predmetima govora mržnje traju duže od dva mjeseca, kao što je to slučaj sa istragom pokrenutom u Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju protiv Bjelopoljca Petra Kljajevića juče nam je odgovoreno da se o konkretnim razlozima koji utiču na trajanje postupka u ovom slučaju direktno informišemo kod tog tužilaštva, ali i najavljeno da vrhovni tužilac priprema obavezujuće uputstvo za hitno postupanje.

 Kako smo juče objavili, iz bjelopoljskog Višeg tužilaštva saopšteno nam je da ćemo biti obaviješteni kada bude donešena odluka u tom predmetu.

Protiv Petra Kljajevića 19. novembra prošle godine podnijeta je krivična prijava zbog poruka mržnje koje je odaslao sa skupa mještana Vraneške doline dan ranije. Iako je Kljajević odmah saslušan u policiji bjelopoljsko tužilaštvo do danas nije donijelo odluku u ovom predmetu.

Na pitanje Markoviću da li smatra da u ovakvim slučajevima treba postupati u hitnoj proceduri, jer protokom vremena i eventualno pokretanje postupka gubi smisao, Portalu ETV je odgovoreno da on priprema obavezujuće uputstvo tužiocima za postupanje u tim predmetima.

- Imajući na umu značaj efikasnog postupanja državnih tužilaštava u predmetima koji se odnose na slučajeve govora mržnje, vrhovni državni tužilac priprema obavezujuće uputstvo za postupanje za sva nadležna državna tužilaštva kojim će biti propisano hitno intenziviranje rada u predmetima formiranim povodom slučajeva u kojima postoji sumnja da je riječ o govoru mržnje – piše u odgovoru.

Mještani Vraneške doline 18. novembra prošle godine organizovali su protest nezadovoljnih što policija do tada nije uhapsila Aliju Balijagića, dvostrukog ubicu, a Kljajević je u obraćanju medijima, pored ostalog, ovaj zločin tada sa „islamskim fundamentalizmom“ i zaprijetio Muslimanima/Bošnjacima da im neće biti dozvolejna gradnja džamije u ovom gradu, niti da klanjaju.

- Mi smo digli glas srpski protiv islamskog fundamentalizma. Tako ćemo zaustaviti i gradnju džamije u centru grada. Neka se ne nadaju, neće moći to uspjeti. Ovo je opomena. Hoće da obilježavaju 100. godišnjicu progona muslimana iz Vraneške doline. Ne može to više. Svijet je krenuo. Jevreji, Amerika i NATO se bore protiv islamskog funfamentalizma, iako su ga stvorili. I mi Srbi ćemo sad morati da se borimo protiv tog islamskog fundamentalizma – rekao je on tada.

Bjelopoljski odbor Stranke pravde i pomirenja (SPP), protiv njega je sjutradan podnio krivičnu prijavu zbog podsticanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje i istakli su da to nije prvi put da on poziva na nasilje i mržnju prema bošnjačkom–muslimanskom narodu, te da to čini još od 1992. godine.

Kljajević je, kako smo pisali, i na saslušanju u policiji ponovio slične poruke onima koje je odaslao sa skupa, ali se pravdao kako nije nacionalista i da nikoga ne mrzi, već je ubijeđen da „islamski fundamentalizam“ jača u Crnoj Gori i da se mora zaustaviti.

Balijagić, koji je u selu Sokolac, u Vraneškoj dolini, 25. oktobra prošle godine ubio Milanku i Jovana Madžgalja, sestru i brata, u njihovoj kući, u međuvremenu je 21. novembra pronađen i uhapšen u Republici Srbiji u selu Pribojska Goleša.

Slučaj govora mržnje Bjelopoljca Petra Kljajevića nije jedini predmet u kojem crnogorsko tužilaštvo pokazuje nespremnost da hitno i adekvatno reaguje, ali, svakako je najeklatantniji primjer napada na regionalno poznatu graađansku aktivistkinju iz Pljevalja Sabinu Talović kada je tužilaštvo tek pod pritiscima NVO Akcija za ljudska prava reagovalo i optužilo Pljevljaka Zorislava Lekovića za napad iz mržnje – odnosno za krivično djelo izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje.

Leković, samozvani propagator četništva, fizički jee nasrnuo na Talović u centru grada i počeo da je davi, a u pomoć joj je pritekao sugrađanin Belis Pojatić. U blizini se zatekao i policajac koji je odmah intervenisao, a tužilaštvo je tada ovaj slučaj kvalifikovalo kao napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti!

Tek nakon oštre reakcije čelnice HRA Tee Gorjanc Prelević Vrhovno državno tužilaštvo tada je naložilo Višem tužilaštvu u Bijelom Polju da se izjasni da li u slučaju napada na Sabinu Talović i Belisa Pojatića ima elemenata krivičnog djela izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje.

Da bjelopoljski pravosudni organi nijesu voljni da adekvatno postupaju u predmetima govora mržnje pokazao je i slučaj dvojice Pljevljaka – oca i sina Nurije i Emira Pilava. Sudija Višeg suda u Bijelom Polju dva puta je izrekao oslobađajuću presudu Goranu Kneževiću, sugrađaninu Pilava, kojem se sudilo za govor mržnje. Na kraju je Apelacioni sud, u aprilu prošle godine presudio i osudio Kneževića na osam mjeseci zatvora.

Knežević je sa sinom i sinovcem 31. avgusta 2020. godine, slaveći pobjedu kleronacionalističkih, proruskih političkih snaga na parlamentarnim izborima dan ranije, u jednoj kafani fizički nasrnuo na Pilave uz prijetnju: „Selićete se, neće vas više biti ovdje“.