Nikolić: Nema tužioca koji bi pokrenuo postupak protiv velikodostojnika SPC; Marković: Ne zanima nas da li je neko pripadnik vjerske zajednice, svaki postupak dobiće epilog

Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu nije prihvatio Izvještaj o radu Tužilačkog savjeta i Državnog tužilaštva za 2024. godinu. 

Za izvještaj su glasala četiri poslanika, tri su bila protiv, a tri uzdržana. Odbor će se o prijedlogu zaključaka vezano za ovu tačku naknadono dogovoriti i izjasniti.

Vrhovni državni tužilac Milorad Marković u svom izlaganju istakao je napredak u radu tužilačke organizacije tokom 2024. godine - veći broj tužilaca, poboljšanu efikasnost, porast povjerenja javnosti i značajan rast rezultata u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije. Naglasio je da je Tužilaštvo profesionalno, nezavisno i neselektivno.

Najveće polemike izazvalo je pitanje odnosa Tužilaštva prema Srpskoj pravoslavnoj crkvi (SPC).

PoslanikDemokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić  optužio je Tužilaštvo da ne pokazuje spremnost da procesuira predstavnike SPC zbog kršenja zakona, navodeći slučajeve nelegalne gradnje konaka u Tivtu i incidenta u Gornjem Zaostru. Tvrdio je da “SPC danas stoji iznad zakona i države Crne Gore” i da Tužilaštvo selektivno postupa, izbjegavajući slučajeve koji se tiču crkvenih velikodostojnika. 

Marković je odgovorio da Tužilaštvo ne postupa prema političkim, vjerskim ili drugim grupacijama, već isključivo prema dokazima i zakonu. Odbacio je optužbe o netransparentnosti i istakao da se Tužilaštvo suočava sa političkim pritiscima, ali da neće djelovati “po očekivanjima bilo koga”.

Tok sjednice:

Vrhovni državni tužilac Milorad Marković kazao je da je na početku 2024. Tužilaštvo imalo 85 tužilaca, dok je na kraju godine bilo popunjeno 113 mjesta. On je istakao da je poraslo interesovanja za rad u tužilačkoj organizaciji, te da profesija ponovo stiče ugled i povjerenje javnosti.

- U tom smislu je izabrana su 22 tužioca na mandat od četiri godine, tri specijalna tužioca, imenovana su dva rukovodioca osnovnih nadležnosti u Bijelom Polju i Ulcinju i jedan rukovodilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, pet tužilaca po sistemu napredovanja - rekao je Marković na Odboru za politički sistem, pravosuđe predstavljajući Izvještaj Tužilačkog savjeta i Državnog tužilaštva za 2024. godinu.

On je istakao da je Tužilački savjet u 2024. izabrao devet kandidata za državne tužilaca. To pokazuje, kako je rekao, porast interesovanja za rad u tužilačkoj organizaciji, te da profesija ponovo stiče ugled i povjerenje javnosti.

- Po javnom oglasu za izbor 11 tužioca, u osnovim tužilaštvima od 23 prijavljena kandidata izabrano je devet po osnovu kvaliteta. Nijesmo popunili sva mjesta, nego smo izabrali kandidate koji ispunjavaju kriterijume kvaliteta - saopštio je Marković.

VDT je rekao da je prošle godine ocijenjeno 34 tužioca, a specifično je, navodi, što ocjene nijesu sve "odličan".

- Po prvi put u radu Tužilačkog savjeta imamo da od 34 tužioca pet je ocijenjeno ocjenom dobar, a jedan sa nezadovoljava - rekao je Marković.

Marković je kazao i da je u 2024. zapošljeno 36 službenika i namještenika, čime je, ističe, djelimično ojačan administrativni kapacitet.

- Ipak i dalje postoji značajan broj nepopunjenih radnih mjesta, posevno kada je riječ o saradnicima, savjetnicima i referentima bez kojih Tužilaštvo ne može ostvariti punu efikasnost - naglasio je on.

Niske zarade, dodaje on, predstavljaju ozbiljnu prepreku u privlačenju i zadržavanju kvalitetnog administrativnog i stručnog kadra.

- U tom smislu podržavam aktivnosti Sindikata koji se zalažu za povećanje zarada u ovom sektoru - poručio je Marković.

Specijalni tužioci i dalje suočeni sa prostornim ograničenjima

On je napomenuo i da je Tužilački savjet predložio budžet od 18.867.000 eura za 2024. Međutim, usvojen je pet miliona niži budžet.

- Za kapitalne projekte, iako su bili planirani, nijesu odobrena sredstva za adaptaciju prostornih kapaciteta tužilaštva, iako u više gradova - Baru, Herceg Novom, Plavu zaposleni rade u neadekvatnim i neuslovnim prostorijama. Ovog ljeta se u Plavu srušio plafon pa smo morali da izmjestimo tužilaštvo - napomenuo je Marković.

Ni u ovoj godini nije adaptirana zgrada stare Vlade za potrebe SDT i SPO, pa su, navodi Marković, specijalni tužioci i dalje suočeni sa prostornim ograničenjima koji utiču na bezbjednost i efikasnost rada.

Vrhovni državni tužilac je rekao da je tokom 2024. zabilježen porast broja predmeta od oko 10 odsto u odnosu 2023.

- Ukupno je formirano 22.225 predmeta, pa je uz predmete u ranijem periodu ukupno u radu bilo 35.317, dok je efikasnost rješevanja predmeta dostigla gotovo 96 odsto. Kvalitet postupanja potvrđuje činjenica da je gotovo 96 odsto optužnica iz nadležnosti osnovnih i državnih tužilaštava potvrđeno u sudskoj kontroli. U preko 86 odsto optužnih prijedloga sud nije utvrdio postojanje grešaka ili nedostataka, dok je po optuženjima osuđujućom presudom riješeno više od 92 odsto optuženja - saopštio je Marković.

Marković je rekao i da je kod nasilja u porodici dupliran je broj predmeta koji su procesuirani od trenutka donošenja Uputstva za postupanje u ovim predmetima.

- To pokazuje da je kvalitet rada Tužilaštva na mnogo većem niovu, što potvrđuju i izvještaji međunarodne zajednice - kazao je Marković.

Govoreći o SDT-u, kaže da je to segment koji je dao najveći doprinos u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije.

- U 2024. godini vrijednost privremeno oduzete imovine i blokiranih računa i zaplijenjenih sredstava višestruko premašila vrijednost iz prethodnih perioda - saopštio je VDT.

Marković je rekao da trezultati iz 2024. godine pokazuju da je sistem stabilan, profesionalan i usmjeren na dalji napredak, te da su sprovedene reforme postavile temelje za modernizaciju i transparentnost rada.

- Naš krajnji cilj ostaje jasan - efikasno, nezavisno i transparentno tužilaštvo koje postupa isključivo u skaldu sa Ustavom i zakonima i interesu građana Crne Gore - zaključio je Marković.

Procesne zloupotrebe

Poslanik Demokrata Nikola Rovčanin kazao je je ova tužilačka organizacija razbila percepciju javnosti i nekažnjivosti.

- Mislim da iz godine u godinu raste povjerenje u tom pogledu - stava je Rovčanin, dodajući da je zadatak i Skupštine i Tužilaštva da se radi na jačanju nezavisnosti tužilačke organizacije.

Rovčanin je rekao da će podržati izvještaj Tužilačkog savjeta i Državnog tužilaštva za 2024. godinu.

Marković je rekao da se Zakon o krivičnom postupku treba primjenjivati u što većoj mjeri i unaprijediti se kako bi se spriječile zloupotrebe u sudskim postupcima.

- Ministarstvo pravde u komunikaciji sa Evropskom komisijom donosi izmjene i dopune Zakona o krivičnom postupku da se što više onemogući zloupotreba procesnih ovlašćenja u sudskih postupcima. Mi vjerujemo da sud može još bolje da primijeni postojeće zakonodavstvo i da onemogući takve zloupotrebe, ali se slažemo da zakonodavstvo treba unapređivati i uvesti pravila procedure koja će onemogućiti procesne zloupotrebe koje vidimo u aktivnosti odbrane - kazao je Marković.

Upravo se ova zloupotreba, navodi Marković, koristi kako bi optužana lica izašla iz pritvora.

Nikolić: Tvrdim da nema tužioca koji bi pokrenuo postupak protiv velikodostojnika SPC

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić ne dijeli ocijenu Markovića da je Tužilaštvo transparetno u radu. 

- U tom smislu nijeste ispoštovali Skupštinu, jer da ste transparentni sa Vama bi danas bio ovdje i GST Vladimir Novović. Štoviše, u smislu transparentnosti gori ste od prethodnika, jer su i Milivoje Katnić i Ivica Stanković češće dolazili u parlament - naveo je Nikolić.

Teško mu je prihvtljivo, ističe, da ustavnost tumači vrhovni državni tužilac, jer, kako navodi, postoji Ustavni sud koji daje o tome finanlnu ocjenu.

- Ne razumijem tumačenje da morate da se izuzmete iz određenih rasprava. Razumio bih da dođete na sjednicu Odbora i tu kažete to što imate, tada bih poštovao i ono što ste danas rekli. Ovako se stiče utisak da dajete sebi više za pravo nego što dozvoljava Ustav i zakon. A to liči na četvrtu granu vlasti - naglasio je Nikolić.

On tvrdi da u Tužilaštvu nemaju tužioca koji je spremna da pokrene postupak protiv velikodostojnika Srpske pravoslavne crkve zbog kršenja zakona u Crnoj Gori.

- SPC danas drži vlast u Crnoj Gori, parlamentarnu većinu na okupu. Dali ste upustva povodom govora mržnje, međutim neki predmeti koji se tiču Gornjeg Zaostra još su u izviđaju, nemamo informaciju dokle je sa tim, niti na poruke i govore mržnje koji se tamo čuo, kao ni o postupanju tužilaštvu u odnosu na nelegalnu gradnju konaka SPC u Tivtu na državnom zemljištu. Da li je Tužilaštvo postupalo u tom slučaju? Živimo suludo vrijeme, gdje je crkva iznad države, a crkveni velikodostojnici upozoravaju političare i čelnike institucija "Mi smo vam dali pozicije i moć, mi možemo to da vam uzmemo". Da ne pričamo o "suicidnoj" političkoj avanturi predsjednika države koji kaže da je Amfilohije zaslužan za demokratizaciju Crne Gore - naveo je Nikolić.  

On je ukazao na nedavno istraživanju o padu povjerenja u tužilaštvo što ga, kako kaže, ne iznenađuje.

- Smatram da je rad tužilaštva selektivan. Ja bih osnovano mogao da pitam zašto se u SDT-u vrši selekcija u odnosu na određen broj predmeta. Šta je sa predmetima koji su aktuelni nakon 2020. godine, ima li tu što novo osim da su u fazi izviđaja  - upitao je Nikolić.

Osnovni deficiti, naglašava on, su nedostatak dobre komunikacije i dobre i volje i sumnja da je tužilaštvo selektivno.

Marković: Ne postupamo u odnosu na političke subjekte, profesije, grupacije

Marković je odgovorio da Državnom tužilaštvu nijesu potrebni mediji i Skupština da bi bili transparentni i dostupni javnosti.

- Morate da razumijete funkciju Tužilaštva i koja su zakonska ograničenja. Nije moguće da se daju sve informacije iz postupka. Tužilaštvo radi kroz krivični postupak i optuženja i odnogov na to daje sud - rekao je Marković.

On je rekao i da ima neutralno istraživanje OEBS-a iz oktobra 2024. godine koje navodi da povjerenje građana raste u odnosu na sva tužilaštva.

- Ne bih se začudio i da informacije iz tog istraživanja imaju tačnosti jer je tolika povika na tužilaštvo u posljednjoj godini, tolike kritike koje prevashodno dolaze iz politike... Ja to razumijem na jedan način, isti osnov i način zbog  kojih se nijesmo pojavili na određena saslušanja - postoji potreba da se izvrpi pritisak na tužilaštvo i prikaže se negativno - stava je VDT, poručujući da će nastaviti da gradi povjerenje u direktnoj komunikaciji sa građanima.

On je kazao i da on ne tumači Ustav, već da ga primjenjuje.

- Postavlja se pitanje na koji način smo samostalni i nezavisni kad možete za bilo koji predmet da nas pozovete i preispitujete kako smo i zbog čega donijeli pojedine odluke. Zar Vam se to ne čini kao povreda smostalnosti i nezavisnosti - pitao je Marković.

On je rekao i da Tužilaštvo ne postupa u odnosu na političke subjekte, profesije, pojedina lica i grupacije.

- Tužilaštvo je u tom smislu slijepo. Gleda isključivo ono što je u spisima predmeta, što su činjenice i zakonske norme. Ne zanima nas da li je neko pripadnik vjerske zajednice, političke partije ili neke druge grupacije. Mogu da razumijem da određeni postupci imaju političku konotaciju, mi to ne možemo da izbjegnemo - kazao je Marković.

On je kazao da neće govoriti o konkretnim predmetima jer, kako navodi, za to nema pravo. Uputio je Nikolića da kao politička partija postave pitanje postupajućem tužilaštva koje može da im da informacije o konkretnim predmetima.

- Na taj način vrijeđam osnovne principe krivičnog postupka u odnosu na te predmete. Svaki postupak će imati svoj epilog, na ovoj ili onaj način - poručio je Marković.

On je poručio da se prema predmetima neće odnositi na osnovu očekivanja bilo koga.

Nikolić: SPC iznad zakona i države

Nikolić je kazao da je Marković bio obavezan da kaže da li je pokrenut postupak u Tivtu povodom nelegalne izgradnje konaka SPC na državnom zemljištu bez građevinske dozvole.

- Ako vi kao VDT nemate tu informaciju, odgovor mi je jasna - nije pokrenut postupak. Tvrdim da je ovdje SPC iznad zakona i države Crne Gore, a tome najbolje svjedoči situacija u Gornjem zaostru oko nelegalne instalacije spomenika Pavlu Đurišiću. Spomenik "bježi" po Crnoj Gori, ne mogu da ga "privedu" ni policija, ni tužilaštvo - konstatovao je Nikolić.

Dodao je i da vidi udruženu akciju tužilaštva i parlamentarne većine u pokretanju vetinga u sudstvu.

- Sad se želi uspostaviti politička kontrola nad sudstvom, da bi optužnice kreirane u tužilaštvu imale svoje efektuiranje i u okviru odluka sudova. Ta akcija dominantno se izvodi kroz izvedbu parlamentarne većine. Oni nam najavljuju formiranje nekog specijalnog suda i akciju vetinga kroz koje će se riješiti "prljavih sudija", kao da ne postoji tužilaštvo - istakao je poslanik DPS-a.

"Značajan skok privremeno oduzete imovine"

Poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Vasilije Čarapić kazao je da će podržati izvještaj o radu Državnog tužilaštva "cijeneći doprinos SDT-a u rasvjetljavanju i otkrivanju kompleksnih krivičnih djela".

On je pitao Markovića koje konkretne mjere je Tužilaštvo preduzelo ili planira da preduzme radi povećanja efikasnosti finansijskih istraga i unapređenja rezultat u oblasti oduzimanja nezakonito stečene imovine.

Marković je odgovorio da rezultati u prvpj polovini ove godine pokazuje značajni skok privremeno oduzete imovine stečene kriminalnom djelatnošću u odnosu na 2024.

- Prošle i ove godine preduzeli smo sistemske mjere koje treba da unaprijede finansijske istrage - naveo je Marković.

Poslanik Nove srpske demokratije (NSD) Jovan Vučurović smatra da tužilaštvo mora bolje da radi, te da su Marković i Novović morali da dođu na kontrolno saslušanje povodom slučaja "Telekom".

U planu aneks sporazuma sa Hrvatskom sa aspekta reciprociteta

Vučurović pitao je da li može doći do revizije sporazuma sa Hrvatskom, po pitanju logora Lora. Takođe, zanimalo ga je kako ocjenjuje saradnju sa sudstvom, navodeći da sudovi oslobađaju mnoge ljude osumnjičene za najteža krivična djela.

Marković je odgovorio da je poslao inicijativu Hrvatskoj i usaglasili da naprave aneks sporazuma i potpisati ga sa aspekta reciprociteta.

- Taj međutužilački sporazum nema snagu koja ograničava međunarodne sporazume i ugovore. To je vrsta tehničkog sporazuma o kvalitetnijoj saradnji i komunikaciji između nas. Imao je anomaliju koju zajedno sa kolegama iz Hrvatske želimo da ispravimo i mogu da kažem da je saradnja odlična. Revidirali smo sve sporazume i predložili Hrvatskoj sporazum u pogledu saradnje u odnosu na žrtve, oštećene i svjedoke ratnih zločina, da bi napravili iste uslove i stekli povjerenje između države Crne Gore i Hrvatske. Da bi bili uvjereni da kad dođu da svjedoče u Crnoj Gori imati istu zaštitu i status kao u matičnoj zemlji - kazao je Marković.

Što se tiče drugog pitanja, Marković je rekao da, kad god smatraju da je sud radio protiv zakonu i povrijedio ga, podnose zahtjev za zaštitu zakonitosti.

- Mislim da smo u 2024, ali i u ovoj dokazali da su naši stavovi ispravni. Upravo Vrhovni sud usvaja naše zahtjeve o zaštiti zakonitosti - kazao je Marković.

Poslanik Bošnjačke stranke (BS) Jasmin Ćorović kazao je da će ta stranka biti uzdržana po pitanju godišnjeg tužilačkog izvještaja. Konstatovao je da brojni slučajevi ratnih zločina ostaju neriješeni, te da rezultati po tom pitanju moraju biti vidljiviji.

Marković ne dijeli mišljenje Ćorovića i kaže da se u segmentu procesuiranja ratnih zločina uradilo mnogo.

"Ne proceuiramo po osnovu očekivanja"

Predsjedavajući Odbora Vladislav Bojović kazao je da Demokratska narodna partije (DNP) iz koje dolazi smatra da Državno tužilaštvo nije pročišćeno ni u približnoj mjeri u kojoj je potrebno da bi obezbijedili efikasnost i nezavisnost u radu.

- Treba da se posvetite ovoj vrsti oslobađanja, umjesto namjeri da se oslobodite obaveze i odgovornosti da polažete račune Skupštini Crne Gore - naveo je Bojović.

Stoga, pitao je Markovića da li je ispitivao slučajeve odbačenih optužnica i da li će takve "fingirane optužnice" biti povodom da preispitivanje rada tužilaca i eventualno pokretanje disciplinskim postupaka i podnošenje krivičnih prijava.

Bojović pita gdje je iznešeno stotine milijardi eura koje su, kako je rekao, "opljačkane od građana Crne Gore u prethodnim decenijama".

- Takođe, pitam imate li ovlašćenje da pokrenete postupak protiv Mila Đukanovića, posevno imajući u vidu zastaru afere "Telekom", i ne samo tog slučaja - naveo je Bojović.

Pitao je da li ej izvršena revizija rada predmeta i tužilaca koji su ih formirali, a koji su optuženi za najteža krivična djela koja se tiču organizovanja kriminalnih grupa, saradnje sa OKG i grube zloupotrebe službenog položaja.

- Ne samo da nijeste izvršili reviziju već ste u slučaju montiranog "državnog udara" učinili sve da te predmete održite živim, zaključno sa tim da ste žalili na oslobađajuću presudu - stava je Bojović.

Marković je odgovorio da nema paušalnih ocjena u odnosu na bilo kog tužioca, već da postoji procedura kako se utvrđje odgovornost ako postoji osnova za to.

- Morate da napravite razliku između krivične i disciplinske odgovornosti, ocjenjivanja rada tužilaca i etičke odgovornosti. Mimo zakonskih normi, sigurno se neće pokretati postupci u odnosu na bilo kog. Od 200. godine do danas Državno tužilaštvo je napustilo blizu 55 državnih tužilaca, a trenutno ih imamo 110. Te aspekte treba imati u vidu preispitivanja "ko ili ne" - naveo je Marković.

Kad se god nađe osnov za pokretanje diciplinskog postupka, on će se, tvrdi Marković, sprovesti.

- Mi nemamo problem da procesuiramo državne tužioce kad god za to postoje jasni dokazi uz punu pretpostavku nevinosti - rekao je Marković.

I Tužilaštvo se, ističe on, zanima gdje je novac iznešen iz Crne Gore.

Marković je ponovio da ne personifikuju, niti postupaju sa polazne tačke očekivanja bilo koga da bude procesuiran, već prema dokazima i zakonskih odredbi...

- Mislim da to pokazujemo i da je to osnovni pokazatelj neselektivnosti i nezavisnosti postupanja tužilaštva. Ko god bude izvršio krivično djelo, a za to postoje dokazi, Tužilaštvo će ga procesuirati i obratno - poručio je Marković.