Marunović: Njegoš je crnogorski princip života i slobode

Njegoš je crnogorski princip života i slobode, koju je uzdigao na najviši pijedestal koji može postojati. Sloboda kao smisao života i svijesti da život bez slobode nije život, a da je samo slobodan čovjek – čovjek, rekao je za centralnu informativnu emisiju 24 Sata na Televiziji E glumac Slobodan Marunović.

Njegoš je, kaže on, i svojim djelom i svojim životom slobodu uzdigao do najviših visina, i zato nije čudo što je želio da bude sahranjen na Lovćenu – mitskoj planini.

Trideset osma je sezona od premijernog izvođenja predstave „Potonja ura Njegoševa“, koja se, kako navodi, igra širom svijeta.

– Koincidencija je da je Njegoš umro u 38. godini, a rođen je na današnji dan prije 212 godina. Njegoš je živio 37 godina, 11 mjeseci i 17 dana. Ako ja budem živ 19. maja i ako budem i dalje igrao predstavu, desiće se zaista jedno čudo – da predstava i glumac duže igraju lik na sceni nego što je taj lik, pjesnik, gospodar, filozof i metafizičar Njegoš, živio – rekao je Marunović.

Kaže da je rođenje Petra II Petrovića Njegoša jedan od najznačajnijih datuma u hiljadugodišnjoj istoriji Crne Gore. Sve što Crna Gora nosi kao sublimat etičnosti, čojstva, junaštva, poštenja i civilizacijskih dostignuća, Njegoš je, kaže Marunović, obuhvatio svojim djelom.

– Njegovo djelo je vaseljensko, univerzalno, trajno. Njegoš je taj crnogorski princip života – a to je sloboda. Za nas je Lovćen ono što je Olimp u staroj Heladi, vrh, piramida našeg postojanja, naše države, naše duhovnosti, nacionalnosti i posebnosti – svega onoga što nosi jedan takav duh kakav je bio Njegoš. Njegoš je besmrtan – čim je nečije djelo besmrtno, i on je besmrtan – istakao je Marunović.

Podsjetio je da je Crna Gora, kao mala zemlja, uvijek imala izazove – još od Vojislavljevića, Balšića i Crnojevića – jer su zbog njenog položaja i kulturne snage mnogi željeli da je imaju.

– Zbog geografije, zbog mora i planina, a prije svega zbog duhovnosti i slavne istorije, dinastija koje su obilježile ne samo Crnu Goru već i evropski prostor svojim herojskim bitkama i kulturnim dostignućima. Malo je zemalja koje se mogu pohvaliti da su im gospodari bili umjetnici – koji su štampali knjige, pisali genijalna djela, ostavljajući trag u istoriji duhovnosti i civilizacije – kazao je Marunović.

Prema njegovim riječima, danas svjedočimo pokušajima unižavanja i prisvajanja crnogorske kulture sa različitih strana, ali vjeruje da će se Crna Gora, njena kultura i duhovnost vratiti u svoje prirodne okvire – crnogorskom narodu, istoriji i tradiciji.

– Ovu zemlju niko nije stvarao osim Crnogoraca, sa svojim slavnim dinastijama. Niko nije pisao o našim bitkama i slobodi osim Crnogoraca. Niko tuđi nije ušao da brani Crnu Goru – osim Crnogoraca. Naši su gospodari i vladike išli pred vojskom, od Svetog Petra do cara junaka kralja Nikole, da bi ovaj prostor bio slobodan, dostojanstven i častan. Crna Gora je u svijetu prepoznata kao časna, dostojanstvena i slobodna zemlja, o čemu su pisali mnogi svjetski putnici i književnici. Kako bi rekao Lord Tenison: ‘O, najmanji među narodima, ti velika Crna Goro’ – naglasio je Marunović.

Smatra da je neformalna organizacija STEGA pokrenula duh slobode koji je bio „zapečaćen u nekoj boci“, a koji se sada nezaustavljivo širi Crnom Gorom.

Dodaje da je Crna Gora domovina i majka svim ljudima koji u njoj žive, bez obzira na nacionalnu, religijsku ili ideološku pripadnost.

– STEGA sa svojim umnim ljudima predstavlja pravo blago za ovaj trenutak Crne Gore. Tamo se govori istina o našoj zemlji, o njenim dostignućima, i pokušava se ispraviti nepravda učinjena Crnoj Gori. Danas svjedočimo velikoj nepravdi – crnogorska kultura se prisvaja, država obesmišljava, ali tu su ljudi koji će to zaustaviti. Na današnji veliki dan, rame uz rame s velikim bitkama i epopejama, ponovo se rađa duh Njegoša. Siguran sam da će svi naredni praznici posvećeni Danu Njegoševog rođenja imati prosvjetiteljsku i edukativnu ulogu – vraćanje Crne Gore samoj sebi. Treba izraditi strategiju da mladi znaju ko su, odakle su, šta im je domovina, i da shvate da Crna Gora ima hiljadugodišnji kontinuitet. Da znaju gdje im je dom, gdje im je ognjište i ko im je majka – zaključio je Marunović.