Miljić: Postoji ozbiljan izazov u implementaciji principa rodne ravnopravnosti u institucionalnim politikama i praksama

Savez slijepih Crne Gore- SSCG danas je organizovao press konferenciju na kojoj su predstavljeni rezultati analize u odnosu na orodnjenost sedam strateških dokumenata. Analiza je pripremljena u okviru projekta „OsnaŽENE možemo više“ koji sprovodi Savez slijepih Crne Gore u partnerstvu sa Organizacijom slijepih za Nikšić, Šavnik i Plužine, a koji je finansijski podržan od strane Ministarstva ljudskih i manjinskih prava.

Koordinatorka projekta i članica Odbora žena SSCG, Anđela Dragović ukazala je da je cilj projekta bio unapređenje politika rodne ravnopravnosti i politika invaliditeta, informisanje o pomenutim politikama kao i smanjenje rodne i višestruke diskriminacije nad ženama sa invaliditetom u Crnoj Gori.

- Kreirajući ovu projektnu ideju uočili smo da su glavni problemi u ovoj oblasti evidentno nepoznavanje principa rodne ravnopravnosti i njegovo nedovoljno uključivanje u politike, ali i nedovoljna uključenost politike invaliditeta. Ovo je činjenica koja ukazuje i na trenutnu situaciju da se niti propisi, niti akcioni planovi, a niti dokumenti ne donose i kreiraju u skladu sa pomenutim pitanjima. Kao takvi ovi dokumenti se smatraju neadekvatnima i zbog toga se upravo da zaključiti da se ne uvažavaju potrebe žena sa invaliditetom u odnosu na rodnu ravnopravnost i politiku invaliditeta - navela je Dragović.

Upravo zbog tako nepovoljnog stanja SSCG je sproveo niz aktivnosti usmjerenih unapređenju stanja, primarno u normativnom kontekstu, kako u kreiranju, tako i u primjeni normativnog okvira u odnosu na politike rodne ravnopravnosti i invaliditeta.

- Kreirali smo dokument za procjenu uključenosti politike invaliditeta za koji smatramo da će biti mnogo važan kako prilikom kreiranja, tako i primjene politika, te da će ga samim tim moći koristiti kako kreatori, tako i donosioci politika. Ovaj dokument je višestruko dostupan – na crnom tisku, Brajevom pismu, u lako razumljivom i audio formatu - ispričala je Dragović.

Poseban akcenat na današnjoj konferenciji je stavljen na Analizu u odnosu na orodnjenost za sedam strateških dokumenata. Rezultate je prezentovala samostalna savjetnica u za socijalna pitanja u SSCG, Nikolina Miljić.

- Crna Gora ima izuzetno dobar strateški, zakonski i institucionalni okvir koji štiti ljudska prava, ali se on u praksi nažalost ne primjenjuje na adekvatan način te imamo rezultate analize koji nisu baš ohrabrujući - navela je Miljić.

Analizom je obuhvaćeno sedam strategija Strategija inkluzivnog obrazovanja 2019- 2025, Strategija za mlade 2023-2027, Strategija reforme javne uprave 2022-2026, Nacionalna Strategija rodne ravnopravnosti 2021-2025, Strategija za zaštitu od diskriminacije lica sa invaliditetom i promociju jednakosti 2022-2027, Strategija razvoja zdravstva 2023- 2027, Nacionalna strategija zapošljavanja 2021-2025.

- Samo dvije radne grupe koje su kreirale ove strategije su bile rodno izbalansirane, dok njih pet nije ili nismo mogli pronaći informaciju o članovima radne grupe. Na pitanje da li je u fazi pripreme na bilo koji način uzeta u obzir rodna perspektiva od sedam analiziranih strategija kod njih tri imamo pozitivne odgovore, dok je za njih četiri odgovor negativan. U četiri slučaja strategije su zasnovane na rodno desegriranim podacima, dok dvije nisu, a za jednu strategiju nismo mogli dobiti jasan odgovor. Iako imamo tri strategije koje prepoznaju ove nejednakosti samo dvije strategije imaju predviđene mjere kroz koje će se ove uočene prepreke adresirati u okviru javne politike, dok čak četiri nemaju ili nismo mogli uspjeti da pronađemo adekvatnu informaciju. Samo jedna strategija ima predviđen budžet za realizaciju ovih mjera kako bi se prevazišli unaprijed prepoznati rizici, a čak šest strategija nema jasno definisan budžet za realizaciju ovih mjera. Što se tiče teksta koji bi trebalo da koristi rodno senzitivan jezik, samo dvije strategije od sedam analiziranih su napisane tako da koriste rodno senzitivni jezik, dok čak četiri nisu, a jedna jeste djelimično. Tri strategije nisu uopšte orodnjene, dvije strategije jesu orodnjene u potpunosti, dok su dvije uglavnom orodnjene - ispričala je Miljić.

Prema ovom istraživanju ni u jednoj radnoj grupi nije bilo uključenih osoba sa invaliditetom (OSI) ili uvid u sastav radne grupe nije bio moguć.

- Na pitanje da li je u fazi pripreme na bilo koji način uzeta u obzir politika invaliditeta kroz konsultovanje ili učešće eksperata/kinja za politiku invaliditeta ili bilo kojih organizacija koje se bave politikom invaliditeta, odgovor je opet u potpunosti negativan ili nismo mogli pronaći odgovarajuću informaciju. Adekvatna terminologija koja bi trebalo da bude u skladu sa Konvencijom UN o pravima OSI prisutna je u četiri strategije, dvije sadrže djelimično adekvatnu terminologiju invaliditeta, a u jednoj je terminologija u potpunosti neadekvatna. Samo tri od sedam analiziranih strategija koriste pristup invaliditetu zasnovan na ljudskim pravima, a zastupljen je i medicinski, kao i socijalni model. Ipak, šest strategija je bilo dostupno u formatu koji je pristupačan za OSI - saopštila je Miljić.

Prema konačnim rezultatima analize, četiri strategije su uglavnom uključile politiku invaliditeta, dok dvije strategije politiku invaliditeta uključuju u potpunosti. U jednoj strategiji politika invaliditeta uopšte nije uključena.

- Analiza strateških dokumenata i budžetskih planova ukazuje na ozbiljan izazov u implementaciji rodne ravnopravnosti u institucionalnim politikama i praksama. Na osnovu sprovedene analize, jasno je da većina ključnih dokumenata ne sadrži rodno osjetljiv pristup niti specifične mjere koje bi doprinosile unapređenju rodne ravnopravnosti. Takođe, budžeti nisu planirani u skladu sa principima rodne ravnopravnosti, što dodatno otežava ostvarivanje pravičnih i inkluzivnih rezultata za sve polove. Ovaj nedostatak rodne orijentacije u strateškim dokumentima i finansijskim planovima ukazuje na potrebu za hitnim reformama koje bi omogućile integraciju rodne ravnopravnosti u sve faze planiranja i implementacije politika - podvukla je Miljić.

Iz Saveza slijepih ističu da im je cilj da ovu analizu dalje distribuiraju relevantnim institucijama, te da završetkom projekta „OsnaŽENE možemo više“ neće prestati da se bave temama rodne ravnopravnosti.

- Vjerujemo da će ove aktivnosti koje smo realizovali zaista pomoći i da ćemo u barem nekom obimu moći da unaprijedimo stanje, te olakšamo ženama sa invaliditetom učešće u društvu, ali i kreiranje što boljih politika u odnosu na rodnu ravnopravnosti i invalidnost i samim tim kvalitetnu primjenu istih - poručila je predstavnica Saveza slijepih, Anđela Dragović.