MJU i CDT: Uvođenje otvorenih lista i direktnog izbora predsjednika opština vodi ka direktnoj demokratiji i boljem funkcionisanju opština

Reforma izbornog Sistema u Crnoj Gori je neophodna bez obzira šta o tome misli bilo koja stranka ili koalicija, Evropska unija je vidi kao jedan od prioriteta, a inicijativa o promjenama u izborima na lokalnom nivou došla je u dobrom momentu i sada je vrijeme da se radi,  poruka sa otvaranja konferencije „Više izbora za građane, više odgovornosti za vlast“, koju su organizovalii Ministarstvo javne uprave i Centar za demokratsku tranziciju.

Programska direktorica CDT-a, Milica Kovačević, rekla je reforma izbornih zakona tragično zarobljena u neradu Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornih zakona, opstrukcijama, traženju izgovora, nečemu što se može ocijeniiti kao nedostatak izborne volje.

- Da partije žele promjenu za godinu i 5 mjeseci imali bismo rezultat. Najvažniji zakoni čak nisu ni otovoreni za raspravu- rekla jeKovačević. 

Ministar javne uprave, Maraš Dukaj, istakao je da su Crnoj Gori potrebne suštinske, a ne samo deklarativne promjene i reforme, u mnogim sferama. 

- Možda su najpotrebnije u procesima izbora. To je segment u kojem se demokratija ili potvrđuje ili nestaje. U lokalnim upravama, kako danas stoji, ona se tanji i nestaje, mi to želimo da zaustavimo- rekao je ministar. 

Ministarstvo javne uprave, koje je predstavilo Koncept zakona o lokalnim izborima, kako je ministar naveo,  nije u ovaj projekat ušlo juče već prije skoro tri godine ii uključeni su relevantne institucije, akademska zajednica i NVO zajednica.

- Sagledali smo sve i evidentirali političke probleme koji direktno utiču na prava građana i poslali dvije važne inicijative Skupštini. Mi reforme vidimo i u promjeni drugih zakona koji utiču na lokalne izbore i tu dolazimo na vrata drugih institucija- naveo je on. 

Ministar je kazao da ne podržava komfor ministarskih fotelja niti zaklanjanje plaštom političara od problema

-  Zato smo odlučno izašli sa konceptom jer mi u Ministarstvu ne čuvamo ničije mandate niti političke procese. Uopšte nisam opterećen šta o ovome misli bilo koja stranka, pa ni koalicija iz koje dolazim ili šta misle u opoziciji i vlasti, ovo je potrebno cijeloj Crnoj Gori- naveo je Dukaj. 

On je naglasio da zbog aktuelnog izbornog sistema za lokalne samouprave trpe sve opštine.

- Koncept zakona koji smo poslali nije samo pravna norma, on predstavlja uslov za njihov razvoj. Nijedna zainteresovana strana niti Vlada samostalno ne mogu ući u ovakve projekte, zato apelujem na konsenzus. Namjera Ministarstva je da se izborna reforma osmisli pa onda i sprovede bez obzira na bilo kakve političke interese. Evropski zadaci se ne mogu ispunjavati bez efikasnih izbora- poručio je ministar.

Ambasador EU u Crnoj Gori Johan Satler istakao je da reforma izbornog procesa ostaje jedan od vodećih prioriteta u Crnoj Gori. 

- Poglavlja 23 i 24 i borba protiv korupcije, vladavina prava, jednako važni kao i ova tema. Ovo sam pomenuo kao jedan od prioriteta i stojim pri tome. Reforma izbornog procesa ostaje jedan od vodećih prioriteta. Sada nam se otvara trenutak koji je povoljan i u kojem možemo preduzeti odlučnu akciju- rekao je Satler, navodeći da će ove sedmice krenuti konsultacije u kojima je i EU spremna da pomogne, jer je to proces koji traži puno aktera i saradnju. 

Satler je ukazao i na to da je za ovaj proces važno da Skupština pokaže lidersku ulogu, što je, kako navodi i u mandatu ove institucije. Primijetio je prisustvo samo dva predstavnika Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornih zakona. 

- Hvala članovima Odbora za izbornu reformu koji su ovdje i koji pokazuju interesovanje, jer bez njih nema željenih iskoraka, a iskorake možemo napraviti samo ako bude političke volje- istakao je Satler. 

Kazao je da trenutni sistem stvara nestabilnost. 

- Sistem kao takav, u ovom obliku ne vodi stabilnosti, nigdje nisam vidio da se lokalni izbori održavaju svakih par mjeseci, što je neophodno promijeniti- ukazao je Satler. 

Šef EU u Crnoj Gori kazao je da podsticaj treba tražiti i u planu rasta, sredstvima EU namijenjenim za Balkan. 

- Što više uradite, više ćete dobiti, a upravo plan rasta vam omogućava da izmjerite svoj napredak, posebno jer postoji i mjerilo koje se odnosi na izborni proces. Dakle, u planu rasta možete naći dodatni motiv, jer će političari morati da objasne zašto nijesu izvršili neke reforme i zašto su, na primjer, ostali bez četiri miliona eura- upozorio je Satler. 

Satler je pozvao Odbor za sveobuhvatnu reformu da se vrati poslu, jer kako je rekao postoji planovi za rad. 

Satler je ukazao da je neophodno da se više čuje glas građana i više demografskih elemenata u izbornom sistemu i da treba organizovati lokalne izbori u jednom danu. 

- Za to ne treba puno razmišljanja, vidjeli smo šta se dešava ako nastavite sa ovim sistemom. Vidjeli smo konstantnu kampanju, izborni turizam, blokade u nekim opštinama… To je drugi element koji treba da bude dio reforme. Treći je profesionalizacija izborne administracije. Morate imati neki transfer odgovornosti i posla sa lokalnog na državni nivo. Ne mogu organi u Kotoru ili negdje drugo da kidnapuju proces- zaključio je Satler. 

Na drugom panelu učesnici su bili profesor Srđan Darmanović,  predsjednik Državne izborne komisije Nikola Mugoša, i kopredsjedavajući Odbora za izbornu reformu Nikola Rakočević (DPS).

Profesor Darmanović je naveo da vjeruje  da postoje predlozi za neka poboljšanja u odnosu na ono što imamo sada, ali da u suštini izborni sistem nije loš. 

- Nikada nisam tvrdio da je naš sistem loš, ali je vremenom postao zarobljen od političkih partija, tako da jedva da imamo građane u izbornom procesu, osim onog dana kada se glasa- rekao je Darmanović. 

Ključno pitanje je, dodao je on, ima li političke volje za ostvarivanje jednog ovakvog koncepta navodeći da, između ostalog, odziv političara na ovakve događaje nije dobar. 

- Vjerujem da će doći do realizacije dijela naših ideja, prije svega onih koje se tiču preporuka EU, njih je najteže odbiti. Prije svega izbora u jednom danu, mada ne tako brzo, pa možda i otvorenih lista- dodao je. 

Kazao je da izbori u jednom danu nijesu novi koncept, već je to stari zahtjev Evropske unije. 

- Izbori u jednom danu su tehnički vrlo sprovodljivi, tu nema problema. Ovaj koncept obeshrabruje stalno mijenjanje većine, partijske kombinatorike, a ohrabruje stabilnost i Skupštine i vlasti na lokalnom nivou.  Vidjeli smo već neke kontraargumente, ali ovo je jedan koncept dobre volje, ništa ne prejudiciramo, sada će biti debata, a odlučioci su zna se ko. Oni su u parlamentu, oni donose zakone, oni će vidjeti šta žele- rekao je Darmanović. 

Predsjednik DIK-a poručio je da DIK ne treba da postupa  po političkim direktivama, već po onome što je javni interes.

- Državna izborna komisija ne treba da bude instrument za dobijanje izbora, izbori se dobijaju na biračkim mjestima i među biračima. Državna izborna komisija ne treba da radi u političkom, već u javnom interesu i ne treba da nema mogućnost da oduzme nadležnost opštinskoj izbornoj komisiji kada ona dramatično i brutalno krši zakone, ne dozvoljavajući sprovođenje izbora- rekao je Mugoša. 

Istakao je da je neophodna depolitizacija izborne administracije jer je, kako kaže, politizacija u srži problema.

 - Iz toga izviru sve ostale devijacije i anomalije u našem izbornom procesu. Politizacija je identifikovana u izvještaju Evropske komisije 2023. godine, kada su održana dva kruga predsjedničkih izbora i parlamentarni izbori- dodao je Mugoša. 

Darmanović je dodao da de facto čitava Evropa sprovodi izbore u jednom danu, osim Crna Gora i Srbija. Stava je i da ovo rješenje, ako ništa, rješava pitanje izbornog turizma, koji je u Crnoj Gori široko rasprostranjen. 

- Nema prevelike komplikacije za primjenu ovih rješenja, nije Crna Gora nesposobna da to sprovede, ali je samo pitanje političke volje- ocijenio je Darmanović.

Mugoša je dodao da depolitizacija izborne administracije podrazumijeva depolitizaciju državne ali i opštinskih izbornih komisija. To smanjuje broj članova, omogućava da učesnici izbora imenuju privremene članove u komisijama ali bez prava odlučivanja.

- Predviđena su i određena ograničenja za one ljude koji su objavljali funkcije u političkim partijama kako na centralnom, tako i na opštinskom odboru. Uslovi za članove opštinske izborne komisije neće biti do te mjere striktni kao za članove Državne izborne komisije, potrebna je visoka školska sprema, osam godina radnog iskustva u struci- rekao je on.

Birački odbori su najbitniji, dodao je Mugoša, a kada on dobro uradi svoj posao, izborne komisije nemaju previše problema. -

- Omogućili smo da partije ostanu u biračkom odboru, ali kroz strogi proces selekcije. Promjena bi bila i da bi DIK mogla da razriješi članove OIK, kada ne izvršavaju dužnosti, ne ispunjavaju uslove ili su dali netačne podatke o sebi- rekao je Mugoša. 

Kopredsjedavajući Odbora za izbornu reformu, Nikola Rakočević,  rekao je da će se partija kojoj pripada zalagati za Koncept zakona o lokalnim izborima koji je predložilo Ministarstvo javne uprave.

Rakočević je ocijenio i da za koncept izbora u jednom danu postoji konsenzus. 

- Svi izbori u jednom danu su neminovnost, da bi se ostvario ključni interes birača. Pitanje je samo kada ti izbori treba da se dese? Da li ići u pravcu, kako nezvanično čujemo, da se prodružava mandat odbornicima, ili treba naći rješenje, da izbori budu tako što će se skratiti neki mandati? Vjerujem da će oko tog rješenja biti najviše dilema, kada da se održe- naveo je Rakočević. 

Ipak vjeruje da će morati da se postigne politički dogovor i da dilema nije toliko velika da bi se ovo pitanje izbjeglo riješiti. 

Rakočević je, govoreći o otvorenim listama, rekao da će uz snažan pritisak javnosti koji postoji, teško moći da se pobjegne od ove ideje. 

- Jer šta je demokratičnije od toga da građani sami biraju one koji će da ih predstavljaju- upitao je Rakočević.

V.d. direktorice Direktorata za lokalnu samoupravu Nina Blažić ocijenila je da je, s obzirom na to da je lokalna vlast najbliža građanima, elementarno demokratski da ti građani biraju njene organe. 

- Ono što smo mi u ovom konceptu ponudili je potpuno drugačiji koncept izbora predsjednika opštine, a to jeste da se bira i njegov zamjenik- rekla je Blažić. 

Pojasnila je da će u svakom momentu ukoliko predsjednik opštine ne bude mogao da vrši svoju funkciju, iz bilo kojih razloga, imati rješenje - njegovu ulogu će preuzeti zamjenik koji je izabaran legitimno na izborima i on će u potpunosti preuzeti ulogu predsjednika. 

- Na taj način nemamo blokadu sistema, ne zavisi od političke volje i onda se na taj način obezbjeđuje izvršni organ lokalne samouprave koji ima puni legitimitet da funkcioniše. Na ovaj način preveniramo prijevremene izbore- rekla je i dodala da ukoliko prestane mandat zamjenika po nekom osnovu onda se raspisuju prijevremeni izbori. 

Kazala je da je konceptom uređeno i pitanje za izbor odbora povjerenika, čiji model treba da bude drugačije koncipiran u odnosu na važeći zakon. 

- Na svaki način smo kroz rad radnog tima pokušavali da obezbijedimo funkcionalnost sistema- kazala je Blažić. 

Odgovarajući na pitanje o ustavnosti odluke o izboru zamjenika, kazala je da zamjenik nije organ, dok ne zamijeni predsjednika, već da u trenutku kada postane predsjednik, ima sve nadležnosti kao predsjednik u skladu sa Ustavom. 

- Ono što je važno naglasiti da smo nastojali da uvođenjem ovih modela demotivišemo prijevremene izbore, a sa druge strane šta ako se desi da se prijevremeni izbori dese par mjeseci prije opštih izbora, da li to ima smisla. Morali smo da napravimo vremensku distancu- kazala je odgovarajući na pitanje zašto je konceptom predviđen period od godinu dana u kojem nema lokalnih prijevremenih izbora.

Predsjednik Upravnog odbora CEMI–ja Zlatko Vujović objasnio je razliku između sadašnjeg izbora poslanika i koncepta otvorenih listi.

- Razlika koju donose otvorene liste je to što će pored toga što će birač zaokružiti listu, dodatno zaokružiti pet cifara koje će odgovarati kandidatskoj poziciji kandidata na toj listi. Mandati se rapoređuju između partija, a onda se gleda ne redosled kandidata koji su oni dali, nego se pravi novi redosled liste na bazi preferencijalnih glasova. Mi dobijamo novu listu shodno tom glasanju- pojasnio je Vujović.

Blažić je navela da je ideja i da se na izborima biraju i savjeti mjesnih zajednica koji bi onda birali predsjednika mjesne zajednice.  

- Ovim rješenjem doprinosimo da se ovim rješenjem afirmišu mjesne zajednice. U Crnoj Gori imamo različite mjesne zajednice, po veličini. Ono što smo definisali jeste da se biraju savjeti mjesnih zajednica. Preduslov je i da imamo jasne granice mjesnih zajednica u svakoj lokalnoj samoupravi. Uvođenjem neposrednog izbora mjesnih zajednica uvodimo direktnu demokratiju, kako bi mjesne zajednice u punom kapacitetu funkcionisale- rekla je ona.

Vujović je dodao da direktan izbor predsjednika opštine daje puno opcija i kada je u pitanju koaliranje, te da teza da to onemogućava pravljenje koalicija ne stoji. 

- Mi na isti način biramo predsjednika države. Izmjere se kandidati u prvom krugu, pa se onda pozove da se glasa za drugog u drugom krugu- rekao je Vujović. 

To, bi, kako je rekao, dovelo do toga i da partije biraju kandidate koji su „mekši“ a ne one koji su radikalni.