Nastavlja se borba za Boljevićevu fotelju: Deratizacija u Eko fondu produžena i danas

Zaposleni u Eko fondu sinoć su oko 22 sata obaviješteni da je navodna deratizacija, koju Demokrate koriste kao posljednje sredstvo kojim fizički pokušavaju da spriječe izbor novog direktora i na toj poziciji zadrže svoj kadar - Draška Boljevića, produžena i danas.

- Shodno čanu 1 Odluke o organizovanju rada od kuće zaposlenih u Eko-fondu br.01-070/25-674/1 od 25.7.2025. godine, koristim priliku da vas informišem da se rad od kuće produžava i na ponedeljak 28.7.2025. godine i da budete dostupni nadređenima putem telefona e pošte ili drugih komunikacionih kanala u periodu od 07.00 - 15.00h. O daljim koracima bićete blagovremeno obaviješteni - piše u mejlu aktuelnog direktora koji je sinoć proslijeđen zaposlenima.

Boljeviću mandat ističe krajem jula, a borba za njegov opstanak u fotelji, kako je Portal ETV već objavio, počela je po saznanju Demokrata da postoji dogovor drugih konstituenata vlasti da se na mjesto direktora Eko fonda izabere drugi kandidat.

Zato su Demokrate, odmah po saznanju da „ispadaju iz igre“, krenule u niz opstrukcija: od pokušaja da blokiraju konkurenciju uskraćivanjem dopune dokumentacije za kandidaturu, preko tajne ostavke svoje predstavnice u Odboru Eko fonda, pa sve do već pominjane deratizacije kojom fizički pokušavaju spriječiti imenovanje kandidata koji nije njihov.

PRVI POKUŠAJ: ,,SLUČAJ PRIJAVE“

Naime, Odbor direktora je uredno raspisao konkurs za novog izvršnog direktora. U predviđenom roku su pristigle prijave, među kojima je bila i kandidatura Ljubiše Konatara.

Prvi pokušaj eliminacije konkurencije započet je tako što su predstavnici Demokrata u Odboru direktora insistirali da nije moguće dopuniti dokumentacije kandidata ukoliko prijave nijesu predate kompletirano: tako su u njima nalazili i najsitnije mane, kako bi eliminisali sve osim Boljevića.

To je, kako tvrde izvori Portala ETV, važilo sve do momenta dok nije utvrđeno da ni prijava samog Boljevića nije kompletna i da je, ako želi nastaviti mandat na čelu Eko fonda, mora upotpuniti.

DRUGI POKUŠAJ: OSTAVKA KAO MEHANIZAM

Nakon što je prvi plan „eliminacije“ propao, predstavnica Demokrata u Odboru direktora je 17. juna, podnijela ostavku u tom tijelu - ali je, prema saznanjima Portala ETV, prikrila od javnosti i ostatka Odbora. 

O ostavci je, kako tvrde izvori Portala ETV, obavijestila samo ministra ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjana Ćulafića iz Demokrata. Ovo je, kako ističu naši izvori, bio rezervni plan - jer bi njena zvanična ostavka automatski značila raspuštanje cijelog Odbora - čime bi se blokirao izbor bilo koga za direktora.

Članovi Odbora su za njenu ostavku saznali na sjednici ove sedmice - kada su odlučivali o pristiglim prijavama i donijeli odluku da ipak Ljubišu Konatara - a ne nekog bliskog partijama iz vlasti, kako je isprva bio plan, predlože Vladi za novog direktora.

Uprkos informaciji da je predstavnica Demokrata, koja se inače sve to vrijeme odazivala na pozive članova Odbora direktora - pa i na tu sjednicu, još 17. jula podnijela ostavku - zasijedanje Odbora je održano. 

Pokušao je, kako tvrde izvori Portala ETV, prekinuti državni sekretar iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i sjevera - prijeteći da će podnijeti krivične prijave protiv članova ako ne glasaju za reizbor Boljevića. 

KRAJNJA MJERA ,,DERATIZACIJA“

Ni ta „operacija“ nije uspjela. Potom su Demokrate posegnule za najbizarnijim taktikom - fizički su zatvorili prostorije Eko fonda navodnom deratizacijom i tako onemogućili rad zaposlenima kako ne bi mogli da izvrše formalnu verifikaciju izbora novog direktora.

Na ulazu je osvanuo papir o navodnoj deratizaciji sa pečatom Fonda, bez ikakvog prethodnog zvaničnog obavještenja zaposlenima. Samo im je usmeno rečeno da do daljnjeg rade od kuće.

Izvori Portala ETV decidni su da je sve ovo dio pokušaja Demokrata da zadrže kontrolu nad Eko fondom i sačuvaju politički uticaj u jednoj od ključnih državnih institucija za ekologiju i održivi razvoj.

BOLJEVIĆ SE PLAŠI ZA KORITO

Nakon što je Portal ETV objavio informaciju da Demokratska Crna Gora pokušava da zadrži Draška Boljevića na čelu Eko-fonda i spriječi izbor novog direktora, on se oglasio saopštenjem za javnost negirajući bilo kakve nelegalne pokušaje, ali i iznio ozbiljne optužbe na račun pojedinih članova Odbora direktora.

- Pošto se moje ime i prezime posljednjih dana pominjalo u medijima u negativnom kontekstu, osjećam odgovornost da se obratim javnosti i iznesem svoj stav. Neću se kriti iza neimenovanih izvora, niti iza Fonda kao kolektiva - naveo je Boljević.

U saopštenju tvrdi da je povod za njegovu smjenu prvenstveno finansijske prirode.

- Trenutno se na računu Eko-fonda nalazi oko 24 miliona eura gotovog novca. To je ključni razlog zbog kojeg se pokušava sprovesti pravna hajdučija od strane tri člana Odbora direktora - kaže Boljević.

Posebno naglašava da je novac na računu Fonda prikupljen iz donacija i projekata, a ne iz državne kase.

- Građani treba da znaju da tih 24 miliona ne dolazi iz budžeta, niti ih je bilo ko platio iz svog džepa. Riječ je o sredstvima dobijenim zahvaljujući redovnim poslovima i projektima koje smo mi osmislili i realizovali - navodi on.

Osudio je tvrdnje da se u Fondu namjerno sprovodi deratizacija kako bi se zaustavila procedura imenovanja novog direktora.

- To su jeftine političke igre. Dezinfekcija i deratizacija su redovne aktivnosti u skladu sa zakonima, jer je zdravlje zaposlenih prioritet - naglasio je Boljević.

Boljević podsjeća da je po dolasku na funkciju zatekao oko 490.000 eura na računu, te da je podnio krivične prijave protiv bivšeg rukovodstva, što je, kako tvrdi, rezultiralo njihovim hapšenjem i procesuiranjem.

- Predanim i poštenim radom, nas nekoliko ljudi u Fondu uspjelo je da od ove institucije napravimo najlikvidnije javno preduzeće - dodaje on.

Boljević takođe ističe da je predmetom napada i pokušaja diskreditacije od strane troje članova Odbora, koji su, kako tvrdi, nelegitimno diskvalifikovali njegovu prijavu za novi mandat, i to zbog navodne nevalidnosti dokumentacije.

- Završen Ekonomski fakultet Univerziteta u Beogradu u vrijeme kada privatni fakulteti nisu ni postojali. A sad meni spočitavaju diplomu ljudi koji su proizveli hiljade instant fakultetlija - kaže Boljević, dodajući da se za njegovu prethodnu radnu potvrdu tvrdilo da „nema pečat“, iako je izdana elektronskim putem, u skladu sa Zakonom.

Kritikuje i predlog za novog direktora koji, kako navodi, „nije ni razmotrio njegov četvorogodišnji plan rada, niti pomenuo rezultate koje je Fond ostvario pod njegovim rukovodstvom“.

- To je već tragedija. Jasno je da se ovdje ne bira najbolji kandidat, već politički poslušnik - poručuje Boljević.

Na kraju saopštenja, Boljević ističe da ne brani fotelju, ali ne pristaje da bude, kako kaže, kolateralna šteta političkih ambicija.

- Nisam političar, ni javna ličnost, ali neću ćutati i gledati kako političari kidaju za novac koji nismo uzeli iz državne kase. Ja sam čovjek iz naroda i biću direktan: ovdje se radi o tome da su neki političari vidjeli 'korito' i kidišu na njega. Po svaku cijenu. Plašim se da će ga prevrnuti ako ga se dokopaju - zaključio je Boljević.

GAŽENJE PRINCIPA RADI VLASTI

Ovo nije prvi, vjerovatno ni posljednji, primjer koliko čvrsto se Demokrate drže za „osvojene“ fotelje i za kakvim sredstvima su spremni za posegnu. 

To su na svojoj koži početkom godine prvo osjetili članovi neformalne grupe studenata „Kamo śutra“ koji su na ulicama i blokadama saobraćaja tražili odgovornost ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i potpredsjednika Vlade za bezbjednost i odbranu Alekse Bečića za propuste policije u noći tragedije na Cetinju kada je Aco Martinović u večeri 1. januara ubio 13 ljudi, od čega dvoje djece.

Zahtjev da Šaranović i Bečić podnesu ostavke javnost u Crnoj Gori je masovno podržala, ali su se studenti zbog toga našli na udaru Demokrata koje su ih optuživale da iza njih stoje kriminalci, organizovane kriminalne grupe, ljudi koji su pritvoreni u Spužu, ali i Demokratska partija socijalista (DPS)...

Predstavnici „Kamo śutra“ su zato protiv njih podnijeli tužbu ukazujući da klevetanjem pokušavaju da prikriju odgovornost i propuste za masakr. S obzirom na to da je bilo jasno da Šaranović i Bečić ne osjećaju moralnu odgovornost za zločin na Cetinju i da ostavke neće podnijeti, u „Kamo śutra“ su kasnije promijenili prvi zahtjev i umjesto toga tražili da ih smijeni premijer Milojko Spajić.

Pošto se ni to nije desilo, protesti i blokade su nastavljene - i to ne samo u njihovoj organizaciji, već su građani brojnih opština samoinicijativno organizovali blokade kako bi podržali zahtjeve ove studentske grupe.

Ipak, studentska grupa je naprasno prestala sa organizovanjem protesta i blokada, ali su u tome dosljedni ostali građani Cetinja koji i dalje svakodnevno blokiraju saobraćaj na Kruševom ždrijelu.

Na meti Demokrata našli su se i zaposleni u našoj medijskoj kući, ali i M portalu i Portalu Analitika - i to sve zbog kritički nastrojenih tekstova koji se tiču djelovanja bezbjednosnog sektora kojim oni rukovode.

Tako je šef poslaničkog kluba Demokrata Boris Bogdanović u Skupštini Crne Gore te tri redakcije, bez bilo kakvih dokaza ili argumenata optužio da im kriminalni klanovi po tekstu, koji njemu i njegovima ne idu u prilog, plaćaju i do 8.000 eura.

Njegova partijska drugarica i ministarka kulture i medija Tamara Vujović opravdala je njegovo crtanje meta novinarima uz poruku da „zaštita slobode medija ne podrazumijeva pravo bilo koga da bude izuzet od javne i političke kritike, pogotovo kada se ista odnosi na pojave koje mogu spriječiti štetne posljedice po društvo“. Uz to je ocijenila da se radi o „parlamentarnoj raspravi“ i „političkoj borbi“ - sa novinarima?!

Svi ovi primjeri ubjedljivo pokazuju da Demokrate ni po koju cijenu neće odustati od „kvote vlasti“ koja im je pripala u Vladi Milojka Spajića. 

Tragikomični slučaj „deratizacije u Eko fondu“ samo pokazuje da će Bečić, Bogdanović i ostali iz te partije učiniti sve da ostanu na vlasti, nešto slično kao što to čini Socijalistička narodna partija (SNP) iz koje su nastale Demokrate. I, mada se često pozivaju na čast i poštenje, slučaj borbe za čelnu poziciju u Eko fondu govori da se rukovode jednom devizom: „Sve za fotelje, fotelje ni za što“.