Nenezić: Mještani Dragalja zaslužuju odgovor na pitanje ko su ljudi sa kojima dijele prostor

Mještani Dragalja zaslužuju odgovor na pitanje ko su ljudi sa kojima dijele prostor, kazao je poslanik Socijaldemokrata Branislav Nenezić govoreći o slučaju ilegalnog naselja nedaleko od Dragalja u kotorskoj opštini, na kojem živi zatvorena ruska zajednica koja u okviru kompleksa ima i crkvu, koju mještani opisuju kao rusku crkvu.

Nenezić je, gostujući u Drugačijoj radio vezi, ukazao da treba ozbljno shavtiti apel žitelja Dragalja da se ne osjećaju bezbjedno zbog misterioznog naselja na šumovitom području Krivošija. On ukazuje da moramo dobiti odgovor nadležnih, ukoliko bezbjednosni sektor funkcioniše.  

Nenezić navodi da na tom mikro lokalitetu, na oko kilometar od glavnog puta, u selu Dragalj u Krivošijama nikada nije bilo kuća, a da je sada na nekih 250 hiljada kvadrata izgrađeno na stotine nelegalnih objekata.

Nenezić, takođe, kaže da mještani navode da žitelji novog naselja, koji su dominantro državljani Rusije, uopšte ne komuniciraju sa lokalnom zajednicom, odnosno da funkcionišu kao zatvorena zajednica.

- Prema riječima starosjedilaca u posljednje tri godine se na prostoru na kojem nikada nije bilo kuća formira na stotine urbanističkih parcela na kojima je izgrađen veliki broj objekata. Starosjedioce brine to što uopšte nisu mogli da ostvare komunikaciju sa “novim mještanima”. Na bilo kakvo njihovo prisustvo oni su se zatvarali u svoje kuće - kazao je Nenezić.

Nenezić je naglasio da od premijera Spajića nije dobio konkretan odgovor u vezi sa naseljem u selu Dragalj.

“Ono što još više brine građane jeste činjenica da premijer nije uvjerio da ima informaciju od bilo koje nadležne institucije, prvenstveno od MUP-a i ANB-a da se bilo šta radi na Dragalju. Ni od premijera ni od potpredsjednika Vlade nijesmo dobili konkretan odgovor da li će država reagovati”, kazao je Nenezić, dodajući da je veliki broj tamošnjih objekata izgrađen u gustoj četinarskoj šumi.

Slučaj Dragalj izazvao je veliku rekciju javnosti navodi Nenezić naglašavajući da brine tajnovitost države Crne Gore, naročito bezbjednosnih struktura.

- Priča o Dragalju je pomenuta u petak, ali i dalje nemamo rekciju i odgovor. Moramo dobiti odgovor nadležnih ukoliko bezbjednosni sektor funkcioniše - navodi Nenezić.

U sklopu naselja je izgrađen i vjerski objekat, po arhitekturi jasno da je riječ o ruskoj crkvi, a na otvaranju je bio ambasador Rusije. Crkva se nalazi na katarstarskoj parceli u vlasništvu Mitropolije crnogorsko-primirske", kaže on.

Na pitanje koliko je ta lokacija važna dovoljno govori podatak da je tamo, navodno na svoju želju, preselio arhimandrid Benedikt, čovjek koji je promijenio dosta lokacija, zaslužan za osnivanje mnogih bratstava, a njegovo poslednje mjesto činodejstvovanja bila je Prevlaka.

Nenezić ukazuje i na važnost saobaćajnice koja prolazi kroz Dragalj, navodeći da je to put koji spaja sjever sa Bokom Kotorskom.

Nenezić, takođe, navodi da kada su posrijedi pravni subjekti koji su vlasnici na tim lokacijama još nije našao firmu koja je aktivna.

- Svaka je ugašena, blokirana, ocijenjena ocjenom B, veoma rizična….”, naglašava Nenezić pitajući se kako jedna firma koja nema eruo na računu, nama platni promet, može da kupi zemljište, izgradi objekat… Mi zakonom o legalizaciji izjednačimo takav objekat sa bilo kojim objektom u Crnoj Gori i omogućavom toj firmi, u dobrom dijelu slučjeva stranom državljaninu, da ima legalan objekat od kojeg će da ubira prihod…. - kaže Nenezić.

Početak gradnje na toj lokaciji poklapa se sa dolaskom Dritana Abazovića na čelo Vlade. Nenezić podsjeća da su prve prijave u vezi sa tim iz novembra 2022. godine.

Na pitanje kako vidi ulogu Dritana Abazovića i u ovakvim slučajevima Nenezić kaže:

- Ja sam siguran da je on samo na klupi za rezervne igrače, da se čuva i da ga čuvaju ukoliko ponovo zatreba da se ponovo nastavi sve ono što je početo 2020 -  ocijenio je Nenezić.

Jedno pravno lice, koje je vlasnik parcela na kojima se nalaze objekti,  posebno interesantno. Riječ je, kako je naveo o firmi „Sveti Benedikt“ doo.

- To ime povezuje se dosta sa kupovinom, prodajom lokacija i parcela u ovom lokalitetu. Firma je označena kao veoma rizična, nema račun u banci, nema platnog prometa. Sve što ima je osnivački ulog od pet hiljada eura osnivača za isplatu zarade izvršnom direktoru koji je i osnivač u iznosu od 414,92 eura. Pitam: kako firma može da kupi zemljište od 1.000 kvadrata, napravi objekat od cca 200 metara kvadratnih, pratećim objektima, putem, a da nema novca na računu. Osnivač i izvršna direktorica je strana državljanka, nekadašnja kandidatkinja za poslanicu parlamenta Austrije, Darinka Hrnjez. Rođena je u Beču, studirala i radila u Austriji i Kanadi, stručnjak je za telekomunikacije. Pitam premijera, kako neko ko je rođen u Beču, živio i radio u Kanadi i Austriji dođe da se kući u Gornjim Krivošijama gdje nema vode -  kazao je Nenezić, navodeći da je ovo samo jedan od primjera sporne gradnje u tom mjestu.