Od vršnjačkog nasilja do resocijalizacije: CGO predstavio analizu maloljetničkog pravosuđa

Ključno je postići ravnotežu između zaštite društva i prava maloljetnika, kako bi se osigurala njihova potpuna reintegracija, resocijalizacija i razvoj punog potencijala u zajednici. To je poručeno na današnjoj prezentaciji analize „Mladi pred zakonom – izazovi i rješenja maloljetničkog pravosuđa u Crnoj Gori“, koju je izradio Centar za građansko obrazovanje (CGO) u okviru projekta „SRCE: podrška osnaživanju i otpornosti mladih danas“. Projekat finansira Evropska unija uz kofinansiranje Ministarstva javne uprave.

Analiza, čija je autorka advokatica Lara Dedić, daje uvid u stanje maloljetničkog pravosuđa, sa posebnim fokusom na prepreke u sprovođenju zakonskog okvira i zaštiti prava djece i mladih. Dokument ukazuje na ključne izazove poput primjene vaspitnih mjera, institucionalnih kapaciteta, međusektorske saradnje, procesnih garancija u slučajevima maloljetničke delinkvencije i vršnjačkog nasilja. Takođe, nudi preporuke za unapređenje sistema i njegovo približavanje evropskim standardima.

Miloš Knežević, koordinator za razvoj u CGO-u, podsjetio je na rezultate istraživanja koji ukazuju na rastući problem vršnjačkog nasilja i maloljetničke delinkvencije. Prema tim podacima, gotovo 60 odsto učenika prepoznaje da je nasilje prisutno u njihovoj školi ili sredini, dok svaki peti ima lično iskustvo sa tim problemom. 

- Ohrabruje podatak da je oko dvije trećine onih koji su imali iskustvo nasilja slučaj prijavilo, ali zabrinjava da svaki peti učenik poznaje maloljetnika koji je osuđen za krivično djelo - naveo je Knežević.

Advokatica Lara Dedić naglasila je da vaspitne mjere često ostaju samo formalnost, umjesto da budu stvarni instrument resocijalizacije i podrške mladima u riziku. 

- Zakon o postupanju prema maloljetnicima u Crnoj Gori daje dobar pravni okvir, ali njegova efektivna primjena nailazi na ozbiljna ograničenja zbog nedostatka specijalizovanih ustanova, obučenog kadra i koordinacije institucija - istakla je Dedić.

Dodala je da su alternativne mjere uspješnije u prevenciji ponavljanja krivičnih djela, dok institucionalne zahtijevaju bolje organizovane kapacitete. Predstavljeni su i statistički podaci za protekle tri godine o broju maloljetnih prijavljenih, optuženih i osuđenih učinilaca krivičnih djela, kao i dobre prakse iz regiona koje mogu poslužiti kao model.

- Za budućnost maloljetničkog pravosuđa ključno je jačanje međuresorne saradnje, dodatna edukacija i uspostavljanje specijalizovanih institucija. Cilj alternativnih mjera jeste da se maloljetnicima omogući da preuzmu odgovornost, isprave svoje ponašanje i ne ponavljaju krivična djela - zaključila je Dedić.