Da bi sve učestalije rodno zasnovano nasilje nad novinarkama &nbsp;bilo adekvatno kažnjavano, u krivično, medijsko i zakonodavstvo koje se odnosi na zabranu diskriminacije i na rodnu ravnopravnosti, treba unijeti odredbe o seksizmu.
To je zaključak &nbsp;jučerašnjeg &nbsp;panela „Novinari i jednakost: rodno zasnovani napadi na novinarke“, u kome su učestvovale novinarke, civilne aktivistkinje, političarke, državna tužiteljka i predstavnici OEBS-a.
- Inicijativu o seksistički zasnovanom nasilju nad novinarkama najprije ćemo podnijeti na Predlog izmjena Krivičnog zakonika Crne Gore, koji je na ekspertizi Evropske komisije. Predlog izmjena KZ-a već predviđa oštrije kazne za napade na novinare, ali smatramo da to nije dovoljno sa aspekta zabrinjavajućeg trenda rasta rodno zasnovanog nasilja nad novinarkama, posebno verbalnog nasilja u online sferi - saopšteno je.&nbsp;
Krivičnim zakonikom, kako se dodaje, &nbsp;bi trebalo da se definiše koje su profesije od javnoga značaja, što je novinarstvo svakako, pa bi u tom smislu trebalo obezbjediti i zaštitu za sve žene koje obavljaju javne poslove, jer je online nasilje postalo sveprisutno.
- Preporukom Savjeta Evrope o sprječavanju i borbi protiv seksizma CM/REC (2019), seksizam je definisan kao svaki čin, gest, vizuelno predstavljanje, izgovorene ili pisane riječi, praksu ili ponašanje zasnovano na ideji da je osoba ili grupa osoba inferiorna zbog svog pola, koja se javlja u javnoj ili privatnoj sferi, bilo onlajn ili oflajn, sa ciljem ili svrhom da se, između ostalog, naruši njihovo dostojanstvo i uspostavi i održi sistem rodnih stereotipa - navodi se u saopštenju Društva profesionalnih novinara Crne Gore.
Podaci Vrhovnog državnog tužilaštva, kako navode, dostavljeni DPNCG, pokazuju da je Državno tužilaštvo &nbsp;prošle godine formiralo 14 predmeta napada na novinare od čega je devet za novinarke. Za šest mjeseci ove godine od devet formiranih predmeta, šest se tiču novinarki.
Statistika Uprave policije takođe svjedoči da se povećava broj online prijetnji novinarima (na društvenim mrežama i putem komentara na portalima), pa ih je za prva četiri mjeseca bilo pet od ukupno prijavljenih šest.
Među novinarkama koje su bile meta rodno zasnovanih napada, zbog posla koji rade, su Ana Raičković (Pobjeda), Itana Kaluđerović (TVE), Dragana Šćepanović (Vijesti), koje su o tome govorile na panelu.
Seksističke i rodno zasnovane uvrede i prijetnje Ani Raičković i Dragani Šćepanović u komentarima na portalu Aktuelno, tužilaštvo tretira kao prekršaj. Zbog prijetnje Itani Kaluđerović na Facebooku da “pripazi na metak", &nbsp;tužilaštvo je podnijelo krivičnu prijavu koju je sud međutim odbacio i prekršajno kaznio počinioca. On je međutim krivično procesuiran zbog napada na policiju.
- Dodatan šok sam doživjela kad smo se sreli u Tužilaštvu. On je u izjavi rekao da nije mislio da mi prijeti nego je, nakon tragedije na Cetinju, htio da me upozori da možda metak ne zaluta, neko ga je naučio. Rekao je da nije znao da sam novinarka. Podsmijehnuo mi se kad me je ugledao u hodniku, što je nešto što ću se sjećati kad ga vidim i prokomentarisao da se digla buka kao da je počinio državni udar - rekla je.
Dragana Šćepanović rekla je da je rodno nasilje koje ja trpjela, kroz komentare na portalu Aktuelno, pored nje, uticalo i na njenu porodicu.&nbsp;
- U patrijahalnim, tradicionalnim i malim sredinama, taj vid nasilja postaje još izraženije i ostavlja posljedice i na međuljudske odnose, a može značajno da naruši i lični i profesionalni ugled - navela je.
Ana Raičković je rekla da se nakon što je dobila policijsku pratnju osjeća bezbednije, ali ne i bezbjedno. Omalovažavanje i vrijeđanje nje kao novinarke takođe ne prestaje u komentarima portala, čiji je vlasnik fizički napao.
Državna tužiteljka Ivana Petrušić Vukašević rekla je da je neophodmo unaprijediti zakonodavni okvir, jer tužioci dolaze u situaciju da neki događaj bude simpromatičan kao krivično djelo, ali da ga oni ne mogu tako tretirati jer nemaju zakonski osnov.
Kazala je da se seksistički i mizogini komentari tretiraju kao prekršaj i pozvala novinare, političarke i civilne aktivistikinje da prijavljuju svaki događaj koji doživljavaju kao napad jer kontinuirano ponavljanje određenog negativnog ponašanja na kraju može biti krivično djelo proganjanja.
Direktorica NVO Ženska akcija Slavica Striković rekla je da 30 godina radi na podizanju svijesti o rodnoj ravnopravnosti i da je iskustvo pokazalo da samo oštra kaznena politika daje rezultate.
- Mi smo mentalitet koji kroz kazne mijenja ponašanje - rekla je, podsjećajući na slučajeve „užasnog govora mržnje i želje da im se naudi“ poslanicama Aleksandri Vuković Kuč i Draginji Vuksanović Stanković.
Pored oštrije kaznene politike predložila je veću žensku solidarnost i stalnu edukaciju novinara i urednika oko izvještavanja bez predrasuda i stereotipa, ukazujući na važnu ulogu medija u oblikovanju javnog mnjenja.
Ona je, kao i većina učesnika panela, ukazala na veću odgovornost za širenje govora mržnje od strane javnih funkcionera, zalažući se da za njih budu oštrije sankcije jer imaju veći uticaj od običnih građana.
Poslanica DPS-a Aleksandra Vuković Kuč, koja je u više navrata bila meta mizoginije, predložila je da novinari dobiju status službenog lica. Rekla je da bi krivičnim zakonodavstvom trebalo propisati dvostruku ugroženost za novinarke, po osnovu posla od javnog značaja i po osnovu identiteta.
- Došli smo do dna - rekla je ona, navodeći da je zadovoljna jer je izmjenama KZ-a koji je ne ekspertizi u EK, predviđeno krivično djelo teški govor mržnje.
Potpredsjednica GP URA Milena Vuković ukazala je da političari ne razumiju ovu problematiku i da im nije jasno zašto je isticanje ljepote, umjesto znanja i profesionalnog integriteta, uvredljivo za žene.
Više učesnika kritikovalo je nedavno izjavu poslanika Demokrata Borisa Bogdanovića, koji je targetirao pojedine medije i novinare, optužujući ih da rade za kriminalne klanove. To je na žalost stara praksa, koji nijesu prekinuli ni sadašnji zvaničnici.
Društvo profesionalnih novinara Crne Gore sa NVO UZOR i Hans Sjedel fondacijom sprovodi projekat “Efektivna prevencija i zaštita novinara”, zahvaljujući finansijskoj podršci Evropske Unije i Ministarstva javne uprave.&nbsp;
NVO UZOR je u okviru istog projekta izradio Vodič za zaštitu novinarki, koji sadrži analizu pravnog okvira i preporuke ( <a href="https://uzor.me/vodic-za-zastitu-novinarki" target="_blank">https://uzor.me/vodic-za-zastitu-novinarki</a>).

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Društvo

Inicijativa: U zakone uvesti seksitički zasnovano nasilje nad novinarkama

Novi avion u floti kompanije Air Montenegro, embraer 195, danas je imao prvi let otkad je od Agencije za civilno vazduhoplovstvo dobio uvjerenje o plovidbenosti.
Riječ je o letu od Podgorice ka Rimu i nazad.
I dok je let ka Fjumićinu gotov, povratni uveliko kasni.
Naime, avion iz Rima trebalo je da sleti u Podgoricu u 13:45 časova, no to se još nije dogodilo.
Na zvaničnom spisku dolazaka, planirano slijetanje aviona sada je planirano za 18:05 časova, ali u pitanju je očekivani tajming.
Razlog toliko dugog kašnjenja za sada nije poznat.

Prvi let novog embraera: Let iz Rima ka Podgorici kasni satima

Knjiga „Kuće beskućnika“, za koju je Bećir Vuković dobio Trinaestojulsku nagradu, nije evidentirana u nacionalnim i regionalnim bibliotečkim bazama, niti postoji ijedan njen primjerak u Nacionalnoj biblioteci Crne Gore, potvrđeno je Portalu ETV iz te ustanove. Pored pitanja kako je negatoru svega crnogorskog i poborniku četničkog pokreta moglo pripasti najveće državno priznanje i kako je Žiri odlučio da sva tri laureata budu iz iste oblasti (kultura i umjetnost), iako je nagrada predviđena za još dvije oblasti, postavlja se dodatno - da li je Vukoviću dodijeljena nagrada za knjigu koja ne postoji?! <h2>Neidentifikovano djelo</h2> - Žiri za dodjelu Trinaestojulske nagrade donio je odluku da se nagrada za 2025. godinu dodijeli: gitaristi Milošu Karadagliću, za svjetsku turneju povodom promocije albuma „Barok“; Bećiru Vukoviću, za knjigu „Kuće beskućnika“; grafičaru Velju Stanišiću, za autorsku izložbu „Evolucija“ - saopšteno je iz Ministarstva kulture i medija 2. jula.&nbsp; To je zasad jedini trag koji ukazuje na postojanje Vukovićevog djela pod tim naslovom. Interesantno je da postoji zbirka poezije gotovo identičnog naziva „Kuća beskućnika“, objavljena 1998. godine, ali kao autorsko djelo Benjamina Isovića. Nema pisanog traga ni da je Vuković promovisao nagrađeni uradak ove ili prošle godine. Promocije je održao jedino za knjigu „Poneti na pusto ostrvo“ 2024. godine, čiji su suizdavači Obodsko slovo u Podgorici i Štampar Makarije iz Beograda.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250704160736_799f09a2b6491b1fa81c498e1354c7588d7d25cc39c23f89eefc93dc41716121.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250704160736_799f09a2b6491b1fa81c498e1354c7588d7d25cc39c23f89eefc93dc41716121" data-rendition-name="original" width="1625" height="867" loading="lazy" alt="Evidencija COBBIS-a"> <figcaption>Evidencija COBBIS-a(Photo: Stop kadar)</figcaption> </figure>  Da „Kuća beskućnika“ ne postoji u COBISS pretraživaču, u kome su registrovane objavljene knjige, potvrdila je Portalu ETV direktorica Nacionalne biblioteke Dragica Lompar. - Knjiga „Kuće beskućnika“ autora Bećira Vukovića nije evidentirana u bibliotečko-informacionoj bazi COBISS.cg, niti postoji informacija o njenom publikovanju u regionalnim bazama sistema COBISS.Net. Naše evidencije o objavljenim publikacijama u Crnoj Gori zasnivaju se na zahtjevima izdavača ili autora za dodjelu CIP-a i ISBN-a putem kojih se prati izdavačka produkcija svake zemlje. Na osnovu izuzetno preciznih podataka, nemamo saznanja da je ova publikacija u bilo kojem formatu objavljena. Obzirom da nije evidentirana u našim bazama, a nijesmo je dobili ni u fizičkom obliku, nije ni mogla biti kataloški obrađena - objasnila je Lompar. Iz toga proizilazi da ni u Biblioteci ne raspolažu podacima koji bi pomogli da se identifikuje nagrađena publikacija.&nbsp; - Dakle, bilo kakva informacija o ovom izdanju nije u posjedu Nacionalne biblioteke Crne Gore - jasna je Lompar.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250704160740_e009e47b2e9f88c32161ab49dbd3d4d7889afa7bf45549b37692d563c115e281.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250704160740_e009e47b2e9f88c32161ab49dbd3d4d7889afa7bf45549b37692d563c115e281" data-rendition-name="original" width="1007" height="570" loading="lazy" alt="Dragica Lompar"> <figcaption>Dragica Lompar(Photo: ZUNS)</figcaption> </figure>  <h2>Niz pitanja</h2> Na pitanje da li to znači da knjiga nije ugledala „svjetlo dana“ ukoliko je nema u ovim bazama, Lompar nije mogla sa sigurnošću da potvrdi, ističući da se autori često ne pridržavaju Zakona o izdavačkoj djelatnosti i zaobilaze proces registracije. - Svaki regularno podnijeti zahtjev za evidenciju knjiga se automatski prosljeđuje bazi u Londonu i sve publikacije koje imaju ISBN budu elektronski evidentirane i prije same štampe. Za ono za šta nam se ne obrate autori, ili izdavačka kuća nemamo evidenciju - kazala nam je Lompar. Zato se nameće još jedno logično pitanje - ukoliko ovo djelo postoji u nekom obliku, a pravila za dodjelu Trianestojulske nagrade nalažu da nagrađeni pojedinci i njihovo djelo doprinose razvoju i afirmaciji Crne Gore, zbog čega knjiga nije zvanično prijavljena, evidentirana i dostupna javnosti kroz institucionalne i bibliotečke kanale. Nejasno je i da li je Žiri imao uvid u djelo i njegove vrijednosti ili je odluku da dodijeli najveće državno priznanje čovjeku koji vrijeđa i negira crnogorsku naciju i identitet donio na osnovu političkih i ideoloških afiniteta, a ne na temelju stvarnog književnog doprinosa. Predsjednik žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade Nikola Rakočević kazao je Pobjedi da će se uskoro oglasiti i pojasniti odluke tog tijela. <h2>Muk Mandića</h2> U međuvremenu, crnogorska stučna javnost i opozicione partije traže da se odluka povuče, tvrdeći da je, pored ostalog, prekršen član 17 Zakona o državnim nagradama kojim je predviđeno da godišnja Trinaestojuslka nagrada može biti samo jedna u određenoj oblasti. Udruženje pravnika Crne Gore konstatovalo je da je u ovom slučaju došlo do „grubog i bezobzirnog kršenja Zakona“, napominjići da, ukoliko Žiri ne ispravi propuste, dužna je da reaguje Skupština, koja imenuje predsjednika i članove žirija u skladu sa članom 19 Zakona o državnim nagradama. I poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) Aleksandra Vuković Kuč pozvala je juče predsjednika Skupštine Andriju Mandića da ne ulazi u protivzakonitu zonu i da odmah pozove članove Žirija da ponište odluku. Reakcije prvog čovjeka parlamenta još nema, osim što je za 8. jul najavio svečani prijem povodom Dana državnosti i ceremoniju dodjele Trinaestojulske nagrade. Crnogorski naučnik Dragan Hajduković, jedan od kandidata za nagradu, poručio je da će pokrenuti postupak kod Upravnog suda Crne Gore ukoliko Žiri ne prizna da je prekršio Zakon o državanim nagradama i ne bude ponovo odlučivao o laureatima. U Ministarstvu kulture i medija muk. Ne oglašavaju se. Čekaju da „oluja“ prođe. Ipak, biće da je nešto drugo. Bećir Vuković je promoter ideologije koja je iznjedrila i aktuelnu ministarku Tamaru Vujović. I tako je najveće crnogorsko državno priznanje još jednom brutalno oskrnavljeno, ne samo imenom i djelom onoga kome je dodijeljeno, nego i bahatim gaženjem preciznih zakonskih procedura, a zarad trulog kompromisa. Neprihvatljiv je princip da se na ovakav način „mire“ podjele u našem društvu i podlo izjednačavaju antifašizam i zagovornici ideologije koja je čvrsto stajala uz fašizam. Članovi Žirija koji su glasali protiv ili bili uzdržani, ako se nijesu povukli kada je trebalo, morali bi to da urade sada. Žalosno je što je jedan vrhunski umjetnik i svjetski ambasador Crne Gore Miloš Karadaglić doveden u poziciju da se neprihvatljivim ponašanjem Žirija na neki način kalja i njegovo veliko ime.&nbsp;

Tamara Klikovac

610x380

500x500

1250x600

1084x550

Bećiru Vukoviću Trinaestojulska nagrada za knjigu koje nema?!

Opština Kotor je u saradnji sa tehničkim partnerima uspješno realizovala prvi korak ka digitalizaciji sistema vodosnabdijevanja - pokrenut je pilot projekat daljinskog očitavanja vodomjera u Risnu, sa ciljem smanjenja troškova poslovanja i gubitaka na vodovodnoj mreži, saopštio je &nbsp;potpredsjednik Opštine Kotor, Igor Kumburović. U okviru ovog projekta, kako dodaje, instalirani su LoRaWAN moduli za bežičnu komunikaciju na standardnim kućnim vodomjerima, što omogućava automatsko i precizno očitavanje potrošnje vode bez potrebe za prisustvom čitača na terenu.&nbsp; Postavljen je i LoRaWAN koncentrator, koji služi kao prijemna stanica za sve podatke sa terena i njihov prenos ka centralnom sistemu. - Pored individualnih brojila, ugrađena su i dva visokoprecizna industrijska vodomjera renomiranog proizvođača, sa vertikalnim turbinama, namijenjena za mjerenje velikog protoka u distributivnoj mreži. Ovi vodomjeri su opremljeni naprednim komunikacionim modulima koji omogućavaju konstantni nadzor, pravovremeno otkrivanje curenja, analizu potrošnje i optimizaciju rada sistema - dodaje Kumburović.&nbsp; Primjena LoRaWAN tehnologije predstavlja savremeno, energetski efikasno i pouzdano rješenje koje omogućava dugoročnu održivost, brzo proširenje pokrivenosti i veliku gustinu uređaja kako u urbanim, tako i u ruralnim sredinama. - Cilj pilot faze je da se u realnim uslovima testira funkcionalnost sistema, kvalitet signala, tačnost očitavanja i kompatibilnost sa postojećim softverskim platformama. Na osnovu rezultata iz Risna, biće pripremljena strategija za postepenu implementaciju sistema daljinskog očitavanja na teritoriji cijele opštine Kotor. Ovaj projekat predstavlja značajan iskorak ka digitalnoj transformaciji komunalnih servisa, efikasnijem upravljanju vodnim resursima i pružanju kvalitetnijih usluga građanima i privredi - zaključuje Kumburović.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250704160712_73611a9896995fb8844afef4a464276deb5acf1f5b977be36378e3867ce067a6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250704160712_73611a9896995fb8844afef4a464276deb5acf1f5b977be36378e3867ce067a6" data-rendition-name="original" width="800" height="640" loading="lazy" alt="Igor Kumburović"> </figure>

Kumburović: Pokrenut pilot projekat daljinskog očitavanja vodomjera u Risnu

U susret obilježavanju 30. godišnjice genocida u Srebrenici, Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za građansko obrazovanje (CGO) i Centar za mirovno i žensko obrazovanje – ANIMA pozivaju Skupštinu i Vladu Crne Gore da hitno utvrde 11. jul kao zvaničan Dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici i već ove godine organizuju njegovo obilježavanje na dostojanstven način, u skladu sa Rezolucijom Generalne skupštine Ujedinjenih nacija (UN) iz 2024. godine, koju je Crna Gora prošle godine podržala, ali i Rezolucijom Skupštine Crne Gore iz 2021. godine.
- Od 2021. godine svake godine zahtijevamo da Crna Gora zvanično ustanovi 11. jul kao Dan sjećanja. Prošle godine, povodom obilježavanja 29. godišnjice genocida u Srebrenici, tu inicijativu je podržalo i 76 nevladinih organizacija iz Crne Gore - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Podsjećaju da su pripadnici Vojske Republike Srpske od 11. do 19. jula 1995. godine „sistematski ubili preko osam hiljada nenaoružanih Bošnjaka starosti od 14 do 70 godina. Ubijeno je, kako su naveli, i preko šest stotina djece, a najmlađa žrtva je beba, rođena 13. jula 1995, ekshumirana iz masovne grobnice kod Srebrenice 2012. godine“.
Naglašavaju da je genocid u Srebrenici najmasovniji zločin izvršen na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata, i da je utvrđen presudama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) i presudom Međunarodnog suda pravde (MSP), kao i presudama nacionalnih sudova u više država.
- MKSJ i Međunarodni rezidualni mehanizam osudili su 21 osobu za zločine u Srebrenici, od kojih sedam za zločin genocida na osnovu preko 1.500 svjedočenja i oko 28.000 dokaznih predmeta. U BiH je za ista djela pravosnažno osuđena 31 osoba, od čega 14 za genocid, u Srbiji njih pet, a u Hrvatskoj dvije - navodi se.
Iz HRA, CGO i Anima podsjećaju da je Skupština Crne Gore još 17. juna 2021. godine usvojila Rezoluciju o genocidu u Srebrenici, kojom je prepoznala genocid počinjen u julu 1995. godine i obavezala se na njegovu osudu i njegovanje kulture sjećanja.&nbsp;
Takođe ukazuju da je prema Rezoluciji Generalne skupštine UN iz 2024. godine Crna Gora dužna da već ove godine zvanično obilježi 11. jul kao Dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici, jer je u članu 1 te rezolucije određeno da se taj datum proglašava Međunarodnim danom sjećanja i komemoracije genocida u Srebrenici, a u Rezoluciji Skupštine Crne Gore naglašava se „značaj proglašenja 11. jula Danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici“.
Organizacije upozoravaju na „brojne izraze nedostatka institucionalne svijesti i senzibiliteta kada je riječ o kulturi sjećanja“, što vide kao „odraz izostanka sistemskog pristupa suočavanju s prošlošću“.
Pozivajući se na rezultate istraživanja CGO-a, navode da „značajan dio građana/ki Crne Gore negira tvrdnju da je u Srebrenici počinjen genocid - gotovo svaki peti ispitanik (18.5 odsto), dok je 16.5 odsto građana/ki uzdržano po ovom pitanju“. Istraživanje iz 2024. među mladima pokazalo je da „oko 15 odsto mladih negira genocid u Srebrenici, a da 18.4 odsto mladih ne zna ili odbija da odgovori na pitanje u vezi genocida u Srebrenici“.
- Ovo ukazuje na ozbiljne nedostatke u opštoj informisanosti građana/ki, ali i izazove u kulturi sjećanja i suočavanja s prošlošću, koje retrogradni narativi dodatno kompromituju. Negiranje genocida ili umanjivanje njegove težine nije samo protivno zakonu, već predstavlja i vrijeđanje dostojanstva žrtava i njihovih porodica, ali i direktna prijetnja miru i stabilnosti u regionu. Kultura sjećanja i jasno distanciranje države od ratnih zločina, uključujući genocid, predstavljaju temelj odgovornog društva zasnovanog na vladavini prava, istini i poštovanju ljudskih prava - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Tri organizacije naglašavaju da institucije Crne Gore imaju odgovornost da ovu važnu godišnjicu obilježe dostojanstveno, u skladu sa međunarodnim standardima i sopstvenim rezolucijama, kako bi se žrtvama genocida u Srebrenici odala dužna počast, a preživjelima pružila podrška i priznanje za njihovu patnju“.
Pozivaju nadležne da hitno pokrenu proceduru za zvanično proglašenje 11. jula Danom sjećanja na genocid u Srebrenici i uvrste ovu tačku u dnevni red Skupštine, već ove godine preduzmu sve potrebne korake kako bi se 11. jul zvanično obilježio kao Dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici, čime bi Crna Gora pokazala dosljednost u odnosu na svoje proklamovane vrijednosti i međunarodne obaveze. objave program obilježavanja ovog datuma za 2025. godinu, u skladu s međunarodnim standardima i domaćim obavezama“.
- Već ove godine Crna Gora mora pokazati privrženost svojim principima i međunarodnim obavezama, te spremnost da se suoči s prošlošću na dostojanstven i odgovoran način. Zvanično proglašenje 11. jula Danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici i njegovo institucionalno obilježavanje poslalo bi jasnu poruku posvećenosti istini, pravdi i kulturi sjećanja. Takođe, to bi bila važna mjera protiv negiranja ovog zločina, koja bi doprinijela obrazovanju mladih generacija o opasnostima mržnje, nacionalizma i ratnih zločina i obezbijedila trajni mir u regionu - zaključuju iz HRA, ANIMA i CGO.

Crna Gora da utvrdi 11. jul kao Dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici

Predstavnici Udruženja pravnika Crne Gore su danas na sastanku sa ambasadorom EU Johanom Satlerom ukazali na neustavnost predloženih izmjena Zakona o javnom okupljanju, saopšteno je iz Udruženja. 
Satler je organizovao sastanak povodom Dana Udruženja pravnika Crne Gore i obilježavanja 92 godine djelovanja najstarije stukovne organizacije crnogorskih pravnika koju su činili prof. dr Branislav Radulović – predsjednk Udruženja pravnika, adovkat Ana Stanković Mugoša – p.predsjednica Udruženja, prof. dr Gordana Pavić – Jeknić i advokat Ibrahim Smailović i Ivan Medenica – predsjednik Komiteta mladih pravnika.
Satler je, kako se navodi, ovom prilikom čestitao godišnjicu osnivanja Udruženja i istakao da ovaj datum predstavlja dokaz trajnog doprinosa Udruženja razvoju pravne nauke i prakse u Crnoj Gori.
- Predsjednik Udruženja profesor Radulović upoznao je ambasadora Satlera sa istorijatom Udruženja pravnika koji je dug 92 godine, radom Redakcije najstarijeg crnogorskog pravnog časopisa „Pravni zbornik“ , te tekućim aktivnostima kao i planovima za naredni period. Radulović je u ime Udruženja poklonio za potrebe ambasade EU u Podgorici novo izdanje „Pravnog zbornika“ i Bibliografiju ovog časopisa - navodi se u saopštenju Udruženja pravnika Crne Gore. 
Tokom sastanka, kako se dodaje, razmatrana su pitanja od značaja za reforme u oblasti vladavine prava u Crnoj Gori. Predstavnici Udruženja pravnika su upoznali Ambasadora sa opasnošću sprovođenja „ishitrenog i nepripremljenog vetinga“, učestalosti korišćenja institiuta pritvora koji sve više postaje kazna a ne mjera obzbjenjenja kako to zakon predviđa. Predstavnici Udruženja pravnika su tokom razgovora ukazali i na neustavnost predloženih izmjena Zakona o javnom okupljanju.

Udruženje pravnika upozorilo na neustavnost izmjena Zakona o javnom okupljanju

Penzionisani policijski funkcioner Duško Koprivica obratio se pismom javnosti, tvrdeći da je krivični proces protiv njega i njegove porodice montiran. Njegova želja, ističe, nije da se pravda, već da javnost upozna sa pravom istinom.
Njegovo pismo prenosimo integralno:
- Jedan filozof davno je rekao „Dajte mi televiziju sedam dana i za to vrijeme zamrzjećete i ono što ste voljeli a zavoljećete ono što ste mrzjeli".Upravo taj medij je posljednjih 6 mjeseci mog boravka u istražnom zatvoru jedini moj prozor u svijet. Shvatio sam da više nego ikada moćnici putem medija pokušavaju oblikovati svijest i savjest ljudi kako laičke tako i stručne javnosti. U autoritativnim sistemima mediji nadmašuju granice informisanja, politički moćnici pokušavaju koristiti medije kao sredstva za propagandu, manipulaciju, konstrukciju, paralelne stvarnosti koja služi njihovim interesima. U vremenu očite socijalno ekonomske nestabilnosti i neizvjesnosti umjesto afirmativnih i realno izvodljivih planova za razvoj Crne Gore danas svjesno ili nesvjesno medijskim prostorom dominiraju teme iz crne hronike. Rad Skupštine lako se može uklopiti u ovu hroniku.
Udarnim terminima pojedinih medija dominiraju samopromocije političkih partija i njenih lidera, preuveličavanje redovnih aktivnosti policije i vijesti o tome ko je uhapšen, okrivljen, optužen, suspendovan i gdje isti presuđuju prije suda i svih zakonom predviđenih procedura i propisa. Vjerovatno i na taj način spašavaju sebe od odgovornosti i za tragične događaje na Cetinju, gdje su institucije zakazale. Nijesu priznali propuste, jer priznanje ruši fotelje.
Pored dobrih rezultata policije, koje treba priznati a kojima doprinose pravi profesionalci i stručnjaci koje crnogorska policija ima, pojedinci žele da koriste Upravu policije kako bi promovisali sebe, plasiraju hapšenja, poput sprovođenja ljudi koji su već ranije locirani i evidentirani na potjernicama, predstavljaju se kao spektakularne akcije. Udarne vijesti pune su pompeznih naslova, a dok se objektivni doprinos međunarodnih agencija poput Interpola svodi na fusnotu, pojedinci Uprave policije prisvajaju sve zasluge sebi i koriste medijski prostor da sebi izgrade lažni oreol efikasnosti i odlučnosti.
Laička javnost ne može znati da takozvane „velike akcije“ poput „spriječene likvidacije“ u Kotoru, koja se zasnivala na pronalasku kliješta i držača od motike. Od svih uhapšenih-svi su na slobodi. Nije ni bitan ishod te akcije, niti je bitno da li su stvarno planirali likvidaciju, važno je samo da narod misli da jesu.
U Budvi ista predstava: spriječena likvidacija, fotografisan motor bez tablica, sve medijski ispraćeno. A od svih uhapšenih, jedan je u pritvoru i to ne zbog spremanja likvidacije, nego isti čeka ekstradiciju, zbog nekog drugog djela počinjenog u Srbiji. Javnosti se to ne kaže. Jer režiseri ovih priča ne žele da narod zna, već da vjeruje.
Žrtve se automatski nazivaju „pripadnicima kriminalnih klanova“, iako za to nema dokaza. Ne misli se na porodice žrtava, ni na dostojanstvo mrtvih. Jer je lakše reći „ubijen je kriminalac“ nego priznati „ubijen je čovjek“.
Ubistvo pomorca na Cetinju. Označen je kao pripadnik organizovane kriminalne grupe, iako je možda bio nevina žrtva. Slučajni prolaznik. Ali to javnost ne smije da zna. Jer istina ne služi narativu. A lakše je da narod čuje ono što odgovara,nego ono što boli.
Još izraženiji primjer apsurda jeste oduzimanje lovačkih pušaka od lovaca. Slažem se da treba kontrolisati, opomenuti, oduzeti kome treba ali penzioner čovjek, miran građanin kojem je istekla dozvola, biva proglašen bezbjednosnim problemom. Umjesto da sistem funkcioniše kroz obavještenje, upozorenje, ljudski pristup, takvi slučajevi se danas koriste kao prilika za naslovnu stranu novina. Na vrata mu se ne dolazi ljudski, već odlučno, oštro. Pokreće se postupak, kao da se radi o oružju u rukama kriminalca, a ne o lovcu iz sela koji možda ni ne zna da mu je istekla dozvola. Stvarnost je, lovačka puška u planinskom selu.
U svjetlu svega gore navedenog je i moje i hapšenje, doveden sam na pozornicu pred kamere i fotoaparate da bih poslužio kao dokaz sile, kao trofej nove vlasti, kao simbol montirane pravde. Sve je bilo pažljivo režirano, dočekali su me brojni novinari već unaprijed obaviješteni, sa pozicija koje su im omogućavale savršen kadar. Policajci sa fantomkama, teatralni nastup, ukočen stisak lisica a sve da bi se narod nahranio slikom a ne istinom. Demonstracija moći a ne zakona.
Primarni režiser je samozvani Tigar i njegovi poslušnici. Psihologija ima vrlo precizne termine za takvu vrstu lične percepcije. Neka kažu policajci, starješine, kolege sa kojima je radio da li je poznat po revnosti koja prelazi u selektivnost, ili po pristupu u kojem cilj opravdava sredstvo? Da li se u njegovom pristupu poslu krije opasna doza isključivo lične ambicije i profesionalne sujete?
Sve se ovo, radi sticanja vlasti i političke moći odlično uklapalo u strategiju i djelovanje političke partije koju je samo kao trofej interesovao visoki policijski starješina prethodnog režima.
Nijesam slučajno pomenuo Sava Joksimovića, bivšeg policijskog generala u crvenim (krvavim) čizmama i on je slijepo i podanički slušao partijske drugove. Mnogo je nevinih građana poslao na Goli otok i unesrećio brojne crnogorske porodice.
U optužnici SDT-a od 23. 06. 2025. godine stoji „da se osnovano sumnja da sam znao” da je novac moga zeta Duška Roganovića navodno pribavljen i stečen kriminalnom djelatnošću jer se 2019. godine „skrivao i bio nedostupan organima gonjenja” i da sam to znao. Laž i potpuna neistina. Istina je da su Roganovići odavno imućna porodica, istina je da nikad nijesam pitao Duška ni njegovog oca Nika, ni majku Branku, ni brata Šćepana ni strica Duku kada su, koliko i kako stekli svoju imovinu. Istina je da nijesam vodio istragu i sumnjao u porijeklo njihove imovine. Ima li tužilaca, sudija, političara koji su hapsili ili policiji prijavili članove svoje porodice i jesu li uvijek imali sva saznanja čime su se eventualno bavili? Istina je da nikada nijesam posjedovao kriptovani telefon ni SKY aplikaciju, jedini mobilni telefon koji sam koristio, dobrovoljno sam otključao i predao policiji. Istina je da sam mimo znanja Duška Roganovića, obavještavao policiju u Herceg Novom da obilaze njihovu kuću radi njihove bezbjednosti, što su i radili. Istina je da su do stradanja Niko i Šćepan Roganović a nastavile Branka i Bojana plaćati skupo Duškovo liječenje u inostranstvu. Istina da me nikada niko od kolega kojima je to bio osnovni posao nije pitao o bilo kakvom eventualnom kriminalnom djelovanju Duška Roganovića ali u optužnici mi zamjeraju što se nijesam borio protiv kriminala. Za posao oftamologa nije kriv ortoped. Istina je da posle stradanja porodice Roganović, zet Duško je povremeno boravio a njegova majka Branka i moja kćerka Bojana i unuk Šćepan i danas žive u našoj kući u Nikšiću. Istina je da Duška Roganovića niko od organa gonjenja 2018, 2019, 2020. i 2021. godine, kada je u junu mjesecu sa podgoričkog aerodroma, pošao za Austriju, nije potraživao. Tih godina sa teškim povredama liječio se u svojoj kući u Herceg Novom, gdje su dolazili inspektori policije, odlazio je u Podgoricu, boravio u Nikšiću, gdje je policija po mom obavještenju i njihovim saznanjima svakodnevno u više navrata patrolno obilazila moju kuću. Radi liječenja svih tih godina kao slobodni građanin odlazio i vraćao se sa vlastitim dokumentima preko zvaničnih graničnih prelaza za Hrvatsku, Austriju, Albaniju, Njemačku i Tursku a o čemu postoje evidencije. Mislio sam da se istina ne mora dokazivati i da je dovoljno da bude dostupna. Istina je da je SDT tek u junu 2022. godine pokrenulo prvi krivični postupak protiv Duška Roganovića.
U optužnici se navodi da mi se određuje mjera pritvora iz straha da ću pobjeći i da se neću odazvati pozivima suda, to je smiješno i tužno. Da su mi u osmoj deceniji širom otvorena vrata života, da ću ostaviti suprugu i djecu u problemima, pogaziti moj dosadašnji ljudski i profesionalni životni put. Otići na ruku režiserima lažne optužnice a sebi uskratiti odbranu. Nikada. Toga su i oni svjesni ali treba im reklama i “ratni trofej”.
Statistika nesporno ukazuje da u zadnjih 15 godina, niko kome je prihvaćeno jemstvo i kome je omogućeno da se brani sa slobode nije pobjegao i ostao nedostupan pravosudnim organima. U istom vremenskom intervalu država je, bez bilo čije odgovornosti, isplatila i mora da isplati više milionske iznose, licima koja su mimo zakona utamničena u Spuškom zatvoru.
Navode da je ovo djelo koje mi se stavlja na teret, posebno teško jer sam bio “visokopozicionirani pripadnik snaga koje se bore protiv kriminala”. Istina je da sam zadnjih 25 godina radio u sektoru policije Opšte nadležnosti gdje su tretirani poslovi javnog reda i mira. Organizacijski i suštinski borba protiv kriminaliteta nije bio moj prioritet u radu. U sektoru kriminalističke policije gdje je ključni i osnovni zadatak bila borba protiv organizovanog kriminala, ubistva, šverca i nedozvoljene trgovine narkoticima i cigaretama. U zadnjih 15 godina na značajnim operativnim i rukovodnim dužnostima kada su ispisane najcrnje stranice rada kriminalističke policije Crne Gore bili su režiseri moje optužnice. Zašto su ćutali? Otvaranjem SKY aplikacije, uz svestranu podršku određenih političkih moćnika, preko noći su postali “veliki” i uspješni policijski stručnjaci. Ne hapse na osnovu tragova. Profesionalnost mjeri se količinom pročitanih poruka koje je neko drugi preveo. Nema u tome znoja, nema prašine s terena, samo gledanje u ekran i prst koji pokazuje: ‘Ovaj!’“
Potpuno sam saglasan da svako ko se ogriješi o zakon mora odgovarati. Da li je u pitanju moj sin ili zet ili neko treći potpuno je svejedno. Ali o kome god da se radi treba odvojiti činjenice od glasina, dokaze od fikcija i odgovornost tražiti i graditi isključivo na zakonom zasnovanim postupcima.
Zabrinjava me iz ljudskog i roditeljskog razloga kada se u postupcima moja djeca tretiraju kao djeca bivšeg policijskog službenika, ne kao olakšavajuća okolnost već upravo suprotno kao dodatna osuda, kao poruka da će nositi posljedice mojih leđa a ne svojih djela. “Radi Ilije mrzim i Svetog Iliju”.
Kažu da su sveti poslovi učitelj, ljekar i sudija, i da te poslove moraju raditi sveti ljudi. A danas je teško biti sudija. Policija napiše “šuplju” prijavu, tužilaštvo je lako prihvati, osumnjičeni se preko medija proglasi krivim i osudi a sve to pod budnim okom pojedinih političkih moćnika. Kako onda biti nezavisni sudija i očekivati striktno poštovanje zakona, pravde i pravičnosti.
U januaru 2024. godine iz štampe je izašlo prošireno izdanje moje knjige “Život na ispitu”, sa velikim brojem autentičnih dokumenata, fotografija i dokaza. Javnosti sam otvoreno i transparentno dao na uvid značajni dio mog policijskog rada. Na moju štetu a u interesu službe suprotstavljao sam se odlukama načelnika, direktora policije i ministara policije radi profesionalnih odluka. Nisam ćutao i poltronski klimao glavom. Suprotstavljao sam se i zahtjevima najmoćnijih ljudi tog vremena, koji su me tužili. A sudije su imale znanje, ličnu i profesionalnu hrabrost i presude donijeli u moju korist. Njihova imena su trajno ostala u mom literarnom djelu.
Nije čudo kada loše misle i pišu oni koji te ne vole. Takvih je bilo uvijek. Ne čudi kada loše misle i pišu oni koji te ne poznaju. Ali duboko izneveri kada prijatelji ćute. Kada ćute oni koji su te dobro upoznali. To ćutanje je gore od laži, jer ćutanje nije neznanje, to je izbor. Kad istina ostane bez glasa, laž postaje zvanična verzija. Samo Svevišnji je bezgrješan, a putevi Gospodnji su nepredvidivi. Lancima me neće uplašiti niko. Ja ću i dalje hodati uzdignute glave a moji sinovi će moći da kažu bez stida i zadrške ko im je otac i šta je radio.
Ne žalim vrijeme provedeno iza visokih zidina spuškog zatvora. Upoznao sam veliki broj različitih ljudi i imao priliku da čujem njihove životne sudbine. Lica borave u pritvoru mjesecima i godinama posle završne istrage. Pretpostavka krivice umjesto pretpostavke nevinosti uliva nepovjerenje i pravnu nesigurnost. Da li nadležne institucije same ili pod nečijim pritiskom, lako donose odluke o pritvoru, koji je zakonom predviđen kao krajnja mjera, umjesto velikog broja alternativnih mogućnosti kao što su jemstvo, kućni pritvor, elektronski nadzor. Ne dati ljudima da se brane sa slobode je nemilosrdan, nehuman odnos ljudi i sistema. Čast, hrabrost i nezavisnost se pokazuju u donošenju teških odluka, odluka koje se protive volji režima. Sve ovo će između ostalog naći mjesto u mom novom književnom djelu. Knjiga neće biti osveta, već zrcalo jednog sistema iznutra.
Postoje tri velike strasti, alkohol, kocka i vlast. Od prve dvije ljudi se nekako mogu izlijeciti, od trece nikako. Vlast je najtezi porok. Zbog nje se ubija, zbog nje se gine, zbog nje se gubi ljudski lik. Meša Selimović.
 
Podsjećamo, Duško Koprivica je uhapšen krajem prošle godine, a SDT je prije nedjelju dana podiglo optužnicu protiv njega, Duška Roganovića i Strahinje Koprivice, zbog produženog krivičnog djela pranje novca u iznosu od najmanje 964.850 eura.

Koprivica: Pretpostavka krivice umjesto pretpostavke nevinosti uliva nepovjerenje i pravnu nesigurnost

Danilovgrađanka Maja Ivanović, majka dječaka koji je u februaru pretučen ispred kabineta biologije u Osnovnoj školi “Vuko Jovović” danas je počela štrajk glađu ispred Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija revoltirana odnosnom te institucije prema problemima sa kojima se njena porodica suočila.
Kako je kazala u izjavi za Portal Analitika, ovo je jedino što joj je preostalo nakon što se obratila svim nadležnim institucijama i medijima, a nije, dodaje, dobila nikakvu konkretnu pomoć.
<h2>Bez pomoći od škole</h2>
- Nepostupanje direktorice kao rukovoditeljke škole i zanemarivanje mog djeteta nad kojim je izvršeno nasilje i koje čitav ovaj period, od 19. februara, ima usljed stresa zdravstvene posljedice, je glavni razlog svemu ovome. U ranijim obraćanjima medijima tražila sam pomoć, međutim, to nije urodilo plodom - kaže Ivanović.
Od škole, kako navodi, nije dobila pomoć.
- Direktorica me nikada nije udostojila odgovora kada sam joj se pisanim putem obraćala, o čemu imam dokumentaciju sa pečatom škole gdje je sve zavedeno - niti za trag kamera, niti za moje obraćanje Nastavničkom vijeću, niti za odgovor Zavoda za školstvo. Ponavljam da o svemu imam pisani trag. Koliko je bilo kašnjenje u reakciji najbolje se vidi u Izvještaju Zavoda za školstvo, u Mišljenju Ombudsmana. Moje dijete je zanemareno, a ono što sam otkrila u Izvještaju Zavoda za škostvo kao majci troje djece, a mislim ne samo meni nego i drugim roditeljima, o postojanju seksualnog nasilja u školi, zaista unosi nemir i zabrinutost -ističe Ivanović.
Ponavlja već ranije dostavljen zahtjev Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija – da direktorica škole Mirjana Keković bude razriješena dužnosti.
- Dok direktorica ne dobije razrešenje za ovako složene prestupe i nepostupanja, ja sam prinuđena na radikalan potez – štrajk glađu, jer ja imam sva dokumenta i stručne službe su potvrdile moju priču - kaže ova razočarana majka.
<h2>MPNI zatražilo detaljnu provjeru svih navoda</h2>
Iz resora Anđele Jakšić-Stojanović u odgovoru na pitanja Analitike naglasili su da je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacije je, postupajući u skladu sa svojim nadležnostima, uputilo inicijativu Zavodu za školstvo i Prosvjetnoj inspekciji radi davanja stručnih mišljenja i preduzimanja mjera u okviru njihovih nadležnosti u vezi sa slučajem vršnjačkog nasilja u OŠ “Vuko Jovović” u Danilovgradu.
- Zavod za školstvo je dao preporuke u skladu sa svojim stručnim ovlašćenjima. Prosvjetna inspekcija je postupila po prijavi i preduzela radnje iz svoje nadležnosti. Ministarstvo naglašava da ne može preduzimati mjere mimo nalaza i preporuka nadležnih inspekcijskih organa. U tom smislu, očekuje se da Prosvjetna inspekcija, prilikom daljeg postupanja, obavezno izvrši uvid i u sve navode iz prvobitne prijave, kao i u dodatne okolnosti koje su naknadno dostavljene. U odnosu na sve navedeno, Ministarstvo će još jednom zvanično uputiti dopis Prosvjetnoj inspekciji sa zahtjevom za detaljnu provjeru svih navoda i postupanje u skladu sa zakonom - naveli su iz Ministarstva.
Podjećamo, nadzor Zavoda za školstvo Crne Gore ustanovio je niz propusta uprave danilovgradske škole u slučaju vršnjačkog nasilja nad S.I, o čemu je Analitika već pisala.
Majka dječaka tada je pozvala NVO sektor, medije i strane ambasade da se angažuju i pomognu joj da dođe do pravde, a najavila je i štrajk u koji je danas stupila.

Majka dječaka pretučenog u OŠ “Vuko Jovović” stupila u štrajk glađu; MPNI: Poslaćemo novu inicijativu Prosvjetnoj inspekciji

Papa Lav XIV primio je u petak ujutru u audijenciju premijera Crne Gore, Milojka Spajića, u Apostolskoj palati u Vatikanu.
Premijer Spajić se nakon toga sastao sa kardinalom Pjetrom Parolinom, državnim sekretarom, u prisustvu nadbiskupa Pola Ričarda Galagera, sekretara za odnose sa državama i međunarodnim organizacijama.
Tokom srdačnih razgovora u Državnom sekretarijatu, izraženo je zadovoljstvo „zbog trenutnih dobrih bilateralnih odnosa“, a razgovarano je i o raznim pitanjima koja se tiču odnosa između Crkve i države.
Takođe su razmatrana različita regionalna i međunarodna pitanja, sa posebnim osvrtom na proširenje Evropske unije na zemlje zapadnog Balkana, kao i na aktuelni sukob u Ukrajini.

Papa Lav XIV primio premijera Crne Gore Milojka Spajića

Novi Odbor direktora Crnogorskog elektrodistributivnog sistema je danas, na konstitutivnoj sjednici, reizabrao Vladimira Čađenovića za predsjednika tog tijela, saopšteno je iz CEDIS-a.
Novi saziv Odbora direktora CEDIS-a čine: Vladimir Čađenović,dr Vladan Radulović, Ćamil Kujević, Irena Vućić Popović, Jovan Sinanović , Ilija Miljanić i Dušan Bugarin.
Čađenović je, podsjećaju, za izvršnog direktora CEDIS-a imenovan 12. aprila 2021. godine. Prvi put je izabran za predsjednika Odbora direktora CEDIS-a 29.marta 2024. godine

Vladimir Čađenović reizabran na funkciju predsjednika Odbora direktora CEDIS-a

&nbsp;organizaciji Ministarstva energetike i rudarstva, danas je u Podgorici predstavljen nacrt&nbsp;
Zeleni vodonik dobija sve veći značaj širom Evrope i svijeta. Mi danas pokazujemo da imamo znanje, viziju i posvećenost da budemo dio te promjene, poručio je ministar energetike i rudastva Admir Šahmanović.
Nacrt programa razvoja zelenog vodonika, prvog strateškog dokumenta ove vrste u regionu, koji Crnu Goru pozicionira kao aktivnog aktera u evropskoj energetskoj tranziciji, predstavljen je danas u Podgorici u organizaciji Ministarstva energetike i rudarstva.
Otvarajući događaj, ministar Šahmanović poručio je da Crna Gora ne samo da prati evropske i globalne trendove, već ima ambiciju da bude među zemljama koje ih postavljaju. On je dodao da je dokument rezultat stručne analize i širokog konsultativnog procesa.
Program razvoja zelenog vodonika u potpunosti je usklađen sa Nacionalnim energetskim i klimatskim planom (NEKP) i evropskim ciljevima. Njegova svrha je da omogući sigurnije, čistije i efikasnije korišćenje energije u svim sektorima: industriji, saobraćaju, grijanju i balansiranju sistema sa sve više obnovljivih izvora.
- Radi se o nosiocu energije koji može značajno doprinijeti dekarbonizaciji sektora koje je teško elektrifikovati, poput teške industrije i transporta. Takođe, omogućava skladištenje viškova energije iz OIE i njihovu kasniju upotrebu - istakla je generalna direktorica Direktorata za naftu i gas Zorana Sekulić.
Sekulić je naglasila da Program definiše ciljeve do 2030, 2040. i 2050. godine, predviđa jasan akcioni plan, te nudi okvir za regulatorni, infrastrukturni i tržišni razvoj.
Sa događaja je poručeno da je zeleni vodonik energent budućnosti, a da je jedini nusproizvod njegovog korišćenja je voda.
- Crna Gora ima veliki potencijal za njegov razvoj, zahvaljujući solarnim i vjetro resursima. Vodonik je ključan za skladištenje energije i dekarbonizaciju sektora koje je teško elektrifikovati. U svijetu, manje od četiri odsto vodonika je trenutno "zeleno", a preko 95 odsto dolazi iz fosilnih goriva, što otvara prostor za rast. Potrebni su podrška države i investicije za jačanje domaće proizvodnje i smanjenje troškova - poručeno je, pored ostalog, na događaju.
Nacrt Programa je izrađen uz podršku Njemačke organizacije za međunarodnu saradnju (GIZ), a realizaciju je sproveo iskusan i visoko kvalifikovan konsultantski tim koji je, kroz detaljnu analizu i multidisciplinarni pristup, izradio sadržajno bogat i kvalitetan dokument.
Usvajanje dokumenta planirano je u četvrtom kvartalu 2025. godine, kao dio obaveza iz Zelene agende za Zapadni Balkan, Sofijske deklaracije i Pariškog sporazuma.
- Vjerujemo da samo kroz otvoren dijalog i zajednički rad možemo kreirati pametna i održiva rješenja za Crnu Goru - poručeno je na kraju događaja.

Šahmanović: Zeleni vodonik dobija sve veći značaj, imamo znanje i viziju da budemo dio promjene

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pohvalio je ono što je nazvao "vrlo važnim i korisnim razgovorom" sa svojim američkim kolegom Donaldom Trampom u telefonskom razgovoru 4. jula, koji je uslijedio nekoliko sati nakon masovnog ruskog napada na Kijev.
Razgovor je bio s velikim nestrpljenjem očekivan jer je uslijedio nakon onoga što je Tramp nazvao razočaravajućim razgovorom s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom prethodnog dana.
Međutim, nije bilo odmah jasno kakve su, ako ih ima, konkretne rezultate donijeli razgovori Trampa i Zelenskog. Nije bilo neposrednih komentara iz Va[ingtona.
Zelenski je naglasio da su dva lidera razgovarala o protivvazdušnoj odbrani, ključnom pitanju u Kijevu nakon odluke Vašingtona ove sedmice da obustavi dio vojne pomoći Ukrajini.
Prema izvještajima američkih medija, to uključuje rakete Patriot za protivzračnu odbranu.
- Razgovarali smo o mogućnostima protivvazdušne odbrane i dogovorili se da ćemo raditi na povećanju zaštite neba. Dogovorili smo se o odgovarajućem sastanku naših timova - napisao je Zelenski na Telegramu.
<h2>Ukrajinu napalo 539 dronova</h2>
Pitanje protivvazdušne odbrane dobilo je dodatni podsticaj zbog masovnih noćnih napada Rusije na Ukrajinu.
Kijev je pretrpio najveći dio napada, za koji su ukrajinske vlasti rekle da je najveći do sada u ratu, sa 539 dronova i 11 raketa.
Državna služba za vanredne situacije Ukrajine izvijestila je da je jedna osoba ubijena u Kijevu. Spasioci su izvukli tijelo žrtve iz ruševina uništene zgrade.
Više od 20 ljudi je povrijeđeno u napadima, koji su pogodili civilne ciljeve, uključujući medicinsku ustanovu u ukrajinskoj prijestolnici.
Dopisnik ukrajinskog servisa RSE Oleh Haliv posjetio je petospratnu stambenu zgradu sa razbijenim prozorima i rupom od udara u zidu.
- Svi su otišli u sklonište... Vidjeli smo kroz prozor da je sve već bilo u plamenu i eksplodiralo, pa smo i mi otišli dolje. Doslovno 10 minuta kasnije, jedan je pogodio ovu zgradu. Čuli smo ogromnu eksploziju - rekla je stanovnica Rina.
Ruske vlasti su saopštile da je jedna žena poginula u Rostovskoj oblasti uslijed ukrajinskog napada dronom. Rekli su da je Ukrajina oštetila elektroenergetsku infrastrukturu blizu Moskve, te da je povrijeđena jos jedna osoba.
<h2>Tramp "vrlo razočaran" razgovorom s Putinom</h2>
Napadi na Kijev naglasili su poruku koju je Putin prenio Trampu u otprilike jednosatnom telefonskom razgovoru 3. jula da Moskva neće odustati od svojih ciljeva u Ukrajini.
- Vrlo sam razočaran razgovorom koji sam danas imao s predsjednikom Putinom, jer mislim da on nije tu, i vrlo sam razočaran. Samo kažem da mislim da on ne namjerava stati, i to je loše - rekao je Tramp.
Politička analitičarka Aleksandra Filipenko rekla je za Current Time: "Ovo je vjerovatno prvi put da čujemo takvo priznanje od Donalda Trampa, jer obično je to hvalisanje, obično je to priča o tome kako je sve prošlo sjajno."
Zelenski je rekao da su njegovi razgovori s Trampom 4. jula takođe pokrivali "sposobnosti odbrambene industrije" i "mogućnosti zajedničke proizvodnje."
Nije dao detalje o tome.
<h2>Još jedna razmjena zatvorenika</h2>
Ranije 4. jula, Rusija i Ukrajina su razmijenile zarobljenike u okviru tekućeg sporazuma kojim su autobusi puni ratnih zarobljenika prelazili granicu u oba smjera.
Zelenski je objavio slike na Telegramu koje prikazuju vraćene vojnike umotane u ukrajinske zastave.
- Danas se vraćaju naši branitelji koji su branili Ukrajinu u različitim regijama - napisao je, iznad videa koji prikazuje emotivne scene dok povratnici izlaze iz autobusa.
Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je da se njihovi vraćeni vojnici trenutno nalaze u Bjelorusiji, gdje će dobiti medicinsku i psihološku podršku.
Nije odmah bilo jasno koliko je ljudi učestvovalo u razmjeni.

Zelenski pohvalio razgovor s Trampom: Dogovor da radimo na povećanju zaštite neba

Ministar vanjskih poslova Saudijske Arabije, princ Faisal bin Ferhan Al-Saud, izjavio je tokom zvanične posjete Moskvi da je trenutni prioritet njegove zemlje postizanje trajnog prekida vatre u Pojasu Gaze. Naglasio je da neće biti govora o normalizaciji odnosa s Izraelom dok se ne riješi palestinsko pitanje.
Ono što trenutno vidimo jeste da Izrael uništava Gazu i njene civile. To je potpuno nepotrebno, neprihvatljivo i mora prestati - rekao je princ Fejsal.
Još početkom 2024. godine poručio je da normalizacija odnosa s Izraelom nije moguća bez konkretnih koraka ka rješavanju palestinskog pitanja, uključujući ostvarenje prava Palestinaca na nezavisnu državu.
Njegova izjava dolazi u trenutku intenzivnih diplomatskih napora da se zaustave višemjesečni sukobi u Gazi, gdje je, prema podacima lokalnog ministarstva zdravstva, od početka izraelske ofanzive ubijeno više od 57.000 Palestinaca. Izraelske vlasti navode da je u napadu Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. godine ubijeno 1.200 ljudi, a više od 250 taoca je odvedeno.
Saudijska Arabija, važan saveznik Sjedinjenih Američkih Država i vodeća zemlja arapskog svijeta, pod sve je većim pritiskom da se pridruži državama koje su uspostavile diplomatske odnose s Izraelom u okviru tzv. Abrahamovih sporazuma. Ipak, Rijad je više puta istakao da prava Palestinaca moraju biti temelj svakog budućeg dogovora.

Saudijski princ: Bez mira u Gazi nema normalizacije odnosa s Izraelom

Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći. Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat. Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> &nbsp;

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

Hasiba Omerović, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp; Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije Suadom Zoronjić - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić(Photo: URA)</figcaption> </figure>  - Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV. U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić. U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp; - Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona. Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole Todori Popović. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović(Photo: FB/Prava Crna Gora)</figcaption> </figure>  - Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović. Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci. U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka. - To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka. Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana. Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto. - Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović. U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora. - Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović. Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji. Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti: Poštovana razredna, Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili. Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine. Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila. Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti. Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče. Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja. Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet. Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  Najglasniji među njima, bračni par Janko i Kerolajn Jovićević, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose. <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu. Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje. Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova. Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja(Photo: Bračni par Jovićević)</figcaption> </figure>  Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Damjanu Ćulafiću, direktoru Uprave policije, Lazaru Šcepanoviću, ministru unutrašnjih poslovu Danilu Šaranoviću i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, Nikoli Đuraškoviću zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu. Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju(Photo: Bračni par Jovićević)</figcaption> </figure>  - &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero. - Predrag Kovačević i Srđan Nikčević, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <h2>Verbalni okršaj</h2> Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu. - Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja. - Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona. Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji. <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp; Inspektorka Dragana Bošković Drobnjak im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni. Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili. Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp; - Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića.
Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.
Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.

Inicijativa: U zakone uvesti seksitički zasnovano nasilje nad novinarkama

Prvi let novog embraera: Let iz Rima ka Podgorici kasni satima

Bećiru Vukoviću Trinaestojulska nagrada za knjigu koje nema?!

Kumburović: Pokrenut pilot projekat daljinskog očitavanja vodomjera u Risnu

Crna Gora da utvrdi 11. jul kao Dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici

Udruženje pravnika upozorilo na neustavnost izmjena Zakona o javnom okupljanju

Koprivica: Pretpostavka krivice umjesto pretpostavke nevinosti uliva nepovjerenje i pravnu nesigurnost

Majka dječaka pretučenog u OŠ “Vuko Jovović” stupila u štrajk glađu; MPNI: Poslaćemo novu inicijativu Prosvjetnoj inspekciji

Papa Lav XIV primio premijera Crne Gore Milojka Spajića

Vladimir Čađenović reizabran na funkciju predsjednika Odbora direktora CEDIS-a

Šahmanović: Zeleni vodonik dobija sve veći značaj, imamo znanje i viziju da budemo dio promjene

Zelenski pohvalio razgovor s Trampom: Dogovor da radimo na povećanju zaštite neba

Saudijski princ: Bez mira u Gazi nema normalizacije odnosa s Izraelom

Inicijativa: U zakone uvesti seksitički zasnovano nasilje nad novinarkama

PRATITE TVe UŽIVO