Osobe sa invaliditetom i dalje se suočavaju sa brojnim barijerama

Osobe sa invaliditetom i dalje se suočavaju sa brojnim fizičkim, administrativnim, sistemskim i društvenim barijerama, koje otežavaju njihovo puno učešće u društvenom životu, kazao je potredsjednik Skupštine Nikola Camaj.

U Skupštini je danas održano zasijedanje Parlamenta za osobe sa invaliditetom, koje je organizovao Odbor za ljudska prava i slobode, u partnerstvu sa Ministarstvom ljudskih i manjinskih prava i institucijom Zaštitnika ljudskih prava i sloboda i uz pokroviteljstvo predsjednika Skupštine Andrije Mandića. 

- Događaj je upriličen povodom obilježavanja 3. decembra – Međunarodnog dana osoba sa invaliditetom i 10. decembra – Međunarodnog dana ljudskih prava i okupio je predstavnike državnih institucija, organizacija osoba sa invaliditetom, međunarodnih organizacija i diplomatskog kora - kaže se u saopštenju.

Camaj je poručio da Skupština današnje zasijedanje vidi kao ključnu platformu za dijalog i zajedničku akciju u cilju unapređenja položaja i prava osoba sa invaliditetom. 

On je, kako je saopšteno, istakao potrebu sistemskog, sinhronizovanog i kontinuiranog djelovanja svih institucija na unapređenju pravnog i institucionalnog okvira, kao i na sprovođenju preporuka međunarodnih organizacija u oblasti zaštite jednakosti i zabrane diskriminacije. 

- U procesu pune integracije u evropske strukture, Crna Gora mora obezbijediti nultu toleranciju na diskriminaciju i jednake šanse za sve građanke i građane - rekao je Camaj. 

Ipak, kako je naglasio, osobe sa invaliditetom i dalje se suočavaju sa brojnim fizičkim, administrativnim, sistemskim i društvenim barijerama koje otežavaju njihovo puno učešće u društvenom životu.

Camaj je naveo da svakodnevna borba osoba sa invaliditetom za dostojanstvo i ravnopravnost predstavlja snažan poziv svim institucijama da djeluju odgovornije, efikasnije i brže. 

- Prava osoba sa invaliditetom nijesu posebna, već Ustavom i međunarodnim konvencijama garantovana prava, a država je dužna da obezbijedi uslove za njihovo puno ostvarivanje - poručio je Camaj. 

Generalna direktorica Direktorata za zaštitu i jednakost lica sa invaliditetom u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava, Irena Rakočević, kazala je da se ova tematska sjednica održava sa ciljem otvaranja prostora za razmatranje ključnih pitanja i izazova sa kojima se osobe sa invaliditetom suočavaju, ali i za realnu procjenu društvenog napretka i obaveza koje moraju biti ispunjene kako bi obezbijedili puno, efektivno i ravnopravno ostvarivanje njihovih prava. 

Rakočević je navela da Međunarodni dan osoba sa invaliditetom simbolizuje trajnu obavezu države da svakodnevno i suštinski radi na uklanjanju fizičkih, komunikacionih, digitalnih, institucionalnih, zakonodavnih i društvenih prepreka. 

Ona je naglasila da su prioriteti jasno definisani - potpuno usklađivanje zakonodavstva sa međunarodnim standardima, posebno sa Konvencijom Ujedinjenih nacija o pravima lica sa invaliditetom, unapređenje pristupačnosti u svim oblastima života. 

Rakočević je istakla da se prioriteti odnose i na jačanje politika zapošljavanja i ekonomskog osnaživanja, kao i na poboljšanje sistema socijalne i zdravstvene zaštite kroz razvoj usluga u zajednici i modela individualizovane podrške.

Ona je poručila da će Ministarstvo istrajno i odgovorno raditi na izgradnji Crne Gore u kojoj svi građani, bez obzira na različitosti, imaju jednake mogućnosti za život dostojan čovjeka.

Zamjenica Ombudsmana Snežana Mijušković navela je da ovakvi datumi predstavljaju važnu priliku da se društvo osvrne na sve što čini, ali i na ono što još mora učiniti kako bi unaprijedilo položaj osoba sa invaliditetom. 

Ona je rekla da očekuje da će glasovi osoba sa invaliditetom, koje najbolje osjećaju posljedice funkcionisanja sistema, biti jasno i pažljivo saslušani, a da će društvo na njihove poruke odgovoriti konkretnim djelovanjem, bez odlaganja do narednog obilježavanja ovog datuma. 

Mijušković je istakla da svako dijete sa smetnjama u razvoju, svaka osoba sa invaliditetom i njihove porodice moraju imati mogućnost da dostojanstveno uživaju sva prava garantovana zakonima i međunarodnim konvencijama, kao i da to ne smije biti pitanje daljeg čekanja, već hitne i trajne posvećenosti.

Izvršni direktor Saveza slijepih Crne Gore, Goran Macanović istakao je da Crna Gora mora prestati da posmatra osobe sa invaliditetom isključivo kao marginalizovanu grupu kojoj je potrebna pomoć. 

Crna Gora, kako je poručio, umjesto toga treba da prepozna da su one važan ljudski kapital koji, zahvaljujući znanju, talentima, vještinama i životnom iskustvu, može značajno doprinijeti društvenom napretku. 

Prema riječima Macanovića, ulaganje u poštovanje njihovih prava nije trošak već investicija u budućnost.

On je podsjetio da je Konvencija o pravima osoba sa invaliditetom ratifikovana u Skupštini Crne Gore prije 16 godina i da se njena primjena mora dosljedno poštovati. 

Inkluzija, kako je naglasio, nije obaveza prema Ujedinjenim nacijama, već prema ljudima koji žive u Crnoj Gori. 

Macanović je poručio da je dužnost svih donosilaca odluka da uklanjaju barijere, modernizuju zakone, osnažuju institucije i stvaraju okruženje u kojem svaka osoba ima priliku da doprinosi razvoju zemlje. 

Samo tako, kako je zaključio, društveni napredak može biti stvaran, održiv i pravedan.

Predsjednik Odbora za ljudska prava i slobode Jovan Jole Vučurović istakao je da je tema današnjeg zasijedanja izuzetno značajna za dalji razvoj inkluzivnih politika u Crnoj Gori. 

- Izrazio je očekivanje da će zasijedanje omogućiti sveobuhvatan uvid u dosadašnje aktivnosti usmjerene na unapređenje položaja osoba sa invaliditetom, kao i u izazove sa kojima se ova populacija i dalje suočava, naglašavajući potrebu za zajedničkim i sinhronizovanim djelovanjem svih institucija - kaže se u saopštenju. 

Vučurović je naglasio da će, u skladu sa svojim nadležnostima, Odbor i u narednom periodu nastaviti da preduzima aktivnosti u okviru zakonodavne, kontrolne i nadzorne uloge, prateći rad nadležnih organa na unapređenju prava osoba sa invaliditetom. 

On je apelovao na resorna ministarstva da ubrzaju aktivnosti kako bi se ostvario vidljiv napredak i doprinijelo izgradnji pravednog, inkluzivnog i ravnopravnog društva za sve građane.