Predaja nije opcija, raditi na osvješćivanju LBTQ žena da dignu glas za sebe i budu solidarne

Crnogorsko društvo jako rijetko ženama daje prostora da budu autonomne, velika prepreka je nevidljivost LBTQ žena, zbog čega je potrebno raditi na osvješćivanju žena da dignu glas za sebe i budu solidarne, a predaja nikad nije opcija.

To je poruka sa panel diskusije “Borba za autonomiju u vemenu nasilja”, u okviru trećeg izdanja festivala „Biza“, jedinstvene kulturno-aktivističke manifestacije posvećene afirmaciji LBTQ žena, koji organizuje Udruženje LBTQ žena “Stana”, u partnerstvu sa NVO Juventas, a uz podršku i saradnju sa NVO Art Atak.

Predstavnica Kvir Montengra Staša Baštrica kazala je da je autonomija dio njene svakodnevne prakse i da ne može zamisliti da nema svoju autonomiju, a to se odnosi na to da može da se oblači, ponaša i živi kako želi.

- Autonomija u sebi treba da ima i osjećaj za ličnu odgovornost, jer ako nemamo ličnu odgovornost ne govorimo o autonomiji, već o nekim vrstama nasilja, tiranije, nepravde. Zato što samo društvo jako rijetko ženama daje prostora da budu autonomne. I kada žena odluči da bude autonomna i život živi kako smatra da treba, društvo, često, osuđuje takve žene. Jer se od žene ne očekuje da vodi brigu o sebi, već isključivo o drugima. Kad žena odluči da vodi računa o sebi i svojim vrijednostima, društvo, vrlo često, kažnjava te žene i stavlja ih na marginu - objasnila je Baštrica.

Kao prvu i najveću prepreku vidi nevidljivost LBTQ žena.

- Kad bi više bile vidljive, možda bi nas manje mogli ignorisati, možda bi manje mogli da skrenu pogled i prave se da ne postojimo - kazala je Baštrica.

Istakla je da tišina nikako nije slučajnost, već odluka.

- Zato je važno da budemo glasni i glasne. Ako jedna grupa ljudi nije slobodna, niko nije slobodan - rekla je Baštrica.

Prema njenom mišljenju, u današnje vrijeme briga je radikalan čin.

- Briga može da promijeni svijet nabolje. Ako brinemo jedna o drugoj, ako brinemo jedni o drugima, svijet je mnogo bolje mjesto za život - kazala je Baštrica.

Poručila je da sloboda svakoga počinje od slobode drugih.

- Suština je da znamo da ne vodimo svi iste borbe, ali treba da budemo tu jedni za druge. Lako je govoriti o savezništvu koje se dešava na nivou jednog identiteta, ali je pitanje kako ostvariti savezništvo između hetero žena i lezbejki, biseksualnih, kvir, trans žena. Naši identiteti nisu dovoljno istaknuti, iako su LBTQ žene bile na čelu svih protesta - primijetila je Baštrica.

Vjeruje da treba raditi na osvješćivanju žena da dignu glas za sebe i da budu solidarne.

Za predstavnicu asocijacije “Spektra”, Iskru Đurišić, autonomija je da se u svom tijelu osjeća bezbjedno, da vjeruje svojim emocijama, da njima upravlja i donosi odluke, koje nisu uslovljene mišljenjem drugih.

- Autonomija je nešto što se gradi, za šta se borimo i što se njeguje -sigurna je Đurišić.

Kao trans žena ne nailazi samo na preprke, već na zid.

- Svaki dan mi je prepreka, svaki izlazak na ulicu mi je prepreka - podijelila je Đurišić.

Smatra da bi društvene prepreke bile manje izražene da postoji pravna sigurnost, zdravstvena zaštita, ispravan pristup policije.

- Žene iz zajednice su na margini margina - utisak je Đurišić.

Za nju briga nije samo kada brinemo jedini o drugima. Ključ kolektivne brige je briga o sebi.

- Mi kao zajednica koja je u manjini treba da pokažemo široj zajednici tako što brinemo jedni o drugima, kako izgledaju zdrave životne vrijednosti i prakse. Treba da slušamo i uvažavamo jedni druge i da budemo svjesni i svjesne da nismo slobodni/e dok je neko od nas obespravljen - rekla je Đurišić.

Predstavnica Kancelarije za LGBTIQ lica u Seketarijatu za socijalno staranje Glavnog grada Marica Vlahović, smatra da je autonomija vrsta privilegije, jer nemaju svi privilegiju da se samodefinišu i žive život kako žele.

Jedan od problema je što, kako smatra, nema intersekcionalnog pristupa.

- Kada pričamo o politikama u školstvu, obrazovanju, rodnoj ravnopravnosti veoma je bitno da uključimo sve. Najveća prepreka u borbi je pristup na svim nivoima, u svim politikama - jasna je Vlahović.

Primijetila je da je pitanje LGBTIQ prava u školama i dalje tabu tema.

- Od obrazovanja sve počinje, mnogo naših vrijednosti potiče iz obrazovnog sistema i onoga što smo naučili u školi i što smo naučili tih godina - kazala je Vlahović.

Za nju je briga otpor, jer ide protiv impulsa društva da budemo sebični i alavi.

- Briga je, ponovo, privilegija. Mnogo ljudi iz zajednice nema kapacitete da brine o sebi - rekla je Vlahović.

Poručila je da je veoma važna uloga omladinskih pokreta, koji treba da budu otvoreniji, da njihove incijative i akcije budu inkluzivne i da postoji savezništvo.

Programska direktorica NVO Juventas Jelena Čolaković poručila je da je pitanje ljudskih prava institucionalno i političko pitanje, “koje pokazuje koliko je Crna Gora posvećena tom pitanju, baš kroz činjenicu da je i minimalno finansiran i da se sve različitosti pokušavaju sabiti u jedan sektor”.

Građanska aktivistkinja Aida Petrović, ustvrdila je da kada desnica i klerofašističke ideologije jačaju prvo stradaju žene i osobe koje se po bilo čemu razlikuju.

- Žene su prve na udaru, a pogotovo žene iz rizičnih grupa, različite i drugačije. Ženski pokret i ženske organizacije između sebe nisu solidarne. To je surova istina. Ženska solidarnost je velika laž i obmana - smatra Petrović.

Ali predaja, kako je zaključila, nikada nije opcija.

- Jeste teško i biće još teže - budite spremne na to. Pravimo saveze pojedinki i pojedinaca i možda naraste do mase koja će moći da širi istinu o onima koji se nalaze na margini”, poruka je Petrović.

Jedna od učesnica panel diskusije Milena Kalezić, ocijenila je da je jako važno da civilni sektor bude jak, da njegovo pero i glas budu oštri i stalno prisutni u svakodnevnim borbama, koje predstavljaju korekcije društva.

- Postoji bezbroj toga što još morate da uradite, ali stvari se jesu promijenile nabolje. Ne smijete da zaboravite da sve što je nastalo i promjene koje živite i živimo jesu rezultat aktivizma i toga da su neke žene, neki muškarci, neke organizacije bile i bili hrabri - poruka je Kalezić.

Festival se realizuje kao dio projekta "BIZA: umjetničko-aktivistički festival LezBiTransKvir žena", uz finansijsku podršku Ministarstva za ljudska i manjinska prava Crne Gore, a dodatnu podršku pruža i Globalni fond za žene.